Do danas je u ovom sazivu Sabora bilo:
ručnog prebrojavanja glasova na plenarnim sjednicama Hrvatskog sabora
sjednica radnih tijela bez transkripata
Hrvatski sabor ima 151 zastupnicu. Samo u ovom sazivu raspravile su i glasale o više od 1.000 zakona, donijele gotovo 1.000 odluka, dale mišljenje o 300-tinjak izvješća i postavile desetine tisuća pitanja Vladi. Otvaranje Sabora omogućilo bi brže pretraživanje i pregledniji rad zastupnica.
Otvaranje Sabora omogućilo bi razvoj novih aplikacija koje bi skupljale, učinile preglednima i automatski ažurirale upravo one podatke koji zanimaju njihove korisnice - novinarke, civilno društvo, znanstvenice, građanke koje biraju kome dati glas na izborima.
Otvaranjem Sabora najviše profitiraju građanke: istraživački rad novinarki postaje brži, analize lakše, a omogućen je i razvoj novih aplikacija prema specifičnim potrebama različitih korisnica. Konačno, i same bi lakše nalazile i provjeravale informacije koje ih zanimaju.
Nove tehnologije omogućile su brzu razmjenu informacija i Hrvatski sabor ima odgovornost koristiti ih da javnosti ponudi službenu i provjerenu informaciju nasuprot dezinformacijama, algoritmima i društvenim mrežama. Ipak, umjesto otvaranja podataka, Hrvatski sabor čak i proračunske tablice objavljuje u PDF formatu.
Veća vidljivost i preglednije praćenje aktivnosti svakog pojedinog zastupnika i zastupnice u Saboru povećala bi i njihov osjećaj odgovornosti prema biračicama i biračima i njihovu predanost javnom interesu. Tako bi Sabor možda mogao popraviti i svoj rejting, koji je već godinama pri dnu ljestvice povjerenja građanstva u institucije.
Kao predstavničko tijelo građanki i građana, Hrvatski sabor trebao bi predvoditi u korištenju novih tehnologija za veću otvorenost, pristupačnost i neposrednije uključivanje građanstva u procese donošenja odluka.
Vjeruju li naše zastupnice i zastupnici da nas zapravo ne zanima što rade, kako i kakve odluke donose u naše ime?