11. sjednica

Hrvatski sabor

25. 1. 2019
objavljeni podaci: 25. 1. 2019

Transkript

Gospođe i gospodo zastupnici, počinjemo sada s postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu vlade u skladu sa odredbama poslovnika, članci 132.-139. Aktualno prijepodne, održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Pa idemo sada na pitanja zastupnička, prva je na radu zastupnica Dragana Jeckov koja pitanje postavlja potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede, Tomislavu Tolušiću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora, uvaženi gospodine ministre. Na sastanku održanog 21.12. u Ministarstvu poljoprivrede, 20-tak načelnika i gradonačelnika s područja Slavonije i Baranje, odbilo je potpisati anekse ugovora kojim bi se produžio dugogodišnji povoljni zakup poljoprivrednog zemljišta, za tzv. zrcalne tvrtke u sustavu koncern Agrokor. Kao razloge za to isticali su neredovito plaćanje koncesija, razlika u visini zakupnine, koja je manja i do 4 puta u odnosu na cijenu zakupa koji plaćaju OPG-ovi i neizvršenje gospodarskog plana. Moje pitanje je, kako će se opravdati interes države, imajući u vidu navedene razloge. I što će se dogoditi u slučaju nepotpisivanje aneksa ugovora od strane čelnika jedinice lokalne samouprave.
Izvolite ministre.
Tomislav Tolušić
Prije svega lijep pozdrav predsjedniku Sabora i svim saborskim zastupnicima, naravno gospodinu premjeru, ministrima i ministricama. Hvala gospođi Jeckov na postavljenom pitanju. Prije svega velika većina toga što ste postavili u pitanju, jednostavno nije točna, činjenice koje nisu činjenice. Ja bi volio da se ova vlada nije uhvatila u koštac sa problemom Agrokora, da nismo morali potrošiti puno vremena, puno živaca i svega ovoga da spasimo 50 tisuća radnih mjesta, da ne dođe do kolapsa kompletnog gospodarstva u državi i danas jako lijepo pričati o svemu tome, jer se ništa nije dogodilo službeno, ništa nije propalo, a trebalo je propasti sve. I da ova vlada nije bila odlučna, da nije povukla poteze koje je povukla, danas bi imali ne 50, nego vjerojatno 100 tisuća nezaposlenih u državi, ne bi imali oko 3% rast BDP-a možda bi bio na nuli ili ako bi ga uopće bilo i imali bi niz drugih problema koje su se desile, koje bi se desile u državi. Ja prvi pokušavam u svemu onom što radim pomagati OPG-ima, zakon o Poljoprivrednom zemljištu koji smo donijeli, za koji ste i vi glasali, po prvi puta, za razliku od svih dosadašnjih, a dobar dio saborskih zastupnika je sjedio i glasao za te prijašnje zakone, u prvi plan stavio OPG na uštrb velikih i svih ostalih. Međutim, u svemu tome poštujemo ugovore koji su na snazi. Svi oni koji su redovno plaćali svoje ugovore o zakupu, o koncesiji, a koliko ja znam, tvrtke iz sustav Agrokora, nemaju duga prema državi i prema općinama i gradovima, kada govorimo o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta i o koncesiji. Htjeli mit o priznati ili ne, recimo gotovo 50% ukupne proizvodnje svinja u RH, proizvodi taj, tu istu Belje i taj isti Vupik i ostali dio tvrtke koji se bave poljoprivrednom. Tako da, kada govorimo o ispunjanju gospodarskog programa, mislim da su ga oni htjeli mi to priznati ili ne, višestruko ispunili i Belje i Vupik i Bagro laguna i svi oni koji jesu ili koji su bili u sustavu Agrokora. Zakonom o državnom poljoprivrednom, o poljoprivrednom zemljištu, je navedeno u čl. 41. da nema prijenosa prava na 3 osobe, s tim da su navedene određene iznimke, to je kada naš OPG prestaje sa radom zbog određenih okolnosti, može prenijeti to nekog na svojih članova, članova OPG-a što do sada nije bilo moguće, može prenijeti na mladog poljoprivrednika s obzirom i na mjeru 6.1.1. i sve ostalo što imamo u programu ruralnog razvoja, što do sada nije bilo moguće. Moguće da OPG koji se prenosi, koji se pretvara u pravnu osobu, prenese svoje ugovore na tu novu pravnu osobu, također je moguće ako se pravna osoba dijeli ili pripaja, da se ti ugovori, ako su isti pravni slijednici, zapravo prebaci na tu pravnu osobu, na nasljedstvo, smrt i sve one ostale stvari koje do sad nisu bile regulirane. I također one tvrtke koje su u postupku stečaja ili insolventnosti, mogu prenijeti svoja prava i obveze na svoje pravne slijednike. To se dešava u ovom slučaju također. Znači svi oni ugovori koje imaju tvrtke iz sustav Agrokora, koji su dugoročni i koji su potpisani i koji traju, oni će se prebaciti na te zrcalne tvrtke, znači promijeniti će samo titular, neće pisati Belje, nego Belje plus. Kada govorimo o cijeni zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, žao mi je što to naši načelnici nisu potekli možda bi se prije riješilo, ministarstvo je stavilo u Zakon, izradu pravilnika o revalorizaciji cijene, ona je u izradi, pravilniku u izradi, nadam se da će biti gotov, vjerojatno u veljači i imati ćemo …/Govornik se ne razumije./… cijenu ne za Agrokor, nego za kompletnu hrvatsku poljoprivredu.
Hvala, izvolite očitovanje zastupnice Jeckov.
Zahvaljujem uvaženi ministre djelomično sam zadovoljna odgovorom, posebno me radiju činjenice da će je l9 pravilnikom biti uređena i ravnomjerna cijena zakupnine, međutim, da bi se ostvarila svrha zakona za koji smo glasali, koji smo u Hrvatskom saboru donijeli, zaista je neophodno, da se prije svega OPG-ovcima da mogućnost da obrađuju najkvalitetnije poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji. To je najbolja demografska mjera koju Ministarstvo poljoprivrede može ponuditi. Hvala.
Hvala i vama.
Prije prelaska na drugo pitanje, molim vas da pozdravimo zajedno, članove i članice Udruge umirovljenika grada Zaprešića, dobrodošli. …/Pljesak./… Sada bih molio zastupnika Božu Petrova da postavi pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani članovi Vlade, dok se po starom parlamentarnom običaju u Parlamentu nadmudruje i časti različitim etiketama, prebacuju različiti promašaji na različite političke opcije zadnjih niz godina, trenutno je u tijeku prosvjed građana, radnika Sisačke Rafinerije. Prosvjed je zato što se osjećaju izdanim jer smatraju da se odluka o gašenju Rafinerije dogodila tamo negdje daleko, na nekim marginama diplomatskog sastanka i boje se za svoju budućnost i zato ću s ovoga mjesta podsjetiti sve vas, cijenjene saborske zastupnike, kao članove Vlade i predsjednika Vlade, da je Rafinerija Sisak u središtu naše zemlje, da se ona nalazi na iznimnom važnom sjecištu riječnih prometnica, željezničkih, cestovnih prometnica, da kao rijetko druga koja Rafinerija u svijetu ima tako jednostavnu dobavu nafte s obližnjih naftnih polja, da u ovom trenutku prerađuje apsolutno sva goriva EU normi i zato moram postaviti pitanje vama predsjedniče Vlade tko je i zašto donio odluku da se gasi Rafinerija u Sisku. Ono što me interesira, gdje će se također prerađivati nafta s hrvatskih naftnih polja nakon što ugasite Rafineriju u Sisku. Hoće se ona prerađivati u Mađarskoj, u BiH ili u Srbiji. Zanima me također vaše mišljenje kako mislite da će to utjecati na energetsku neovisnost RH. I osim toga, budući da imate lijepe 4 minute, kako će i što će se događati s Rafinerijom u Rijeci, da nam potvrdite vaše obećanje o ulaganju, visini ulaganja, a da to ne bude časna pionirska jer smo siti izbornih obećanja. Hvala.
Hvala. Predsjedniče Vlade, odgovor izvolite.
Hvala lijepo. Predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani zastupniče Petrov hvala na vašem pitanju. Kad je riječ o Rafineriji Sisak i uopće o INA-i, Vlada RH prije svega stoji kod svog stava da želi vratiti INA-u u hrvatske ruke, to je prvo. Drugo, odluke o tome što će biti sa Rafinerijom Sisak donosi uprava kompanije, riječ je o odluci koja je poslovnog karaktera na temelju poslovne analize. Prve razgovore o onome što su pokazivale analize poslovne rezultata INA-e odnosno Rafinerije Sisak, imao sam na početku mandata svoje Vlade sa tadašnjim ministrom zaštite okoliša i energetike koji je nakon jednog sastanka sa predstavnicima INA-e i sam rekao da postoje planovi, upravo oni koji su sada izašli u javnost, a to je da se isplativost dvije Rafinerije u RH s obzirom da ovom trenutku su hrvatske potrebe 2,7 milijuna tona, da sama Rijeka može proizvoditi 4,5 milijuna tona su već dugi niz godina unutar kompanija analizirane o tome kako da Sisak opstane, ali da se transformira. Dakle, to je ono što je na dnevnom redu ne jučer, ne prekjučer, nego čitav niz godina i o tome svi oni koji su iole upoznati sa ovom temom, jako dobro su informirani, imaju dobre informacije. Ono što mi želimo, želimo da INA bude uspješna, profitabilna, vertikalno integrirana kompanija, kompanija koja će osigurati modernizaciju Rafinerije u Rijeci, čijim bi se investicijama mogla poboljšati i kvaliteta i proizvodnja za onu naftu koja je nužna u RH. Ono što isto tako želimo u Sisku da Sisak ostane važno poslovno sjedište INA-e, da ono dobije taj transformacijski karakter i proizvodnjom nekih drugih stvari osim Rafinerije, to nije jedina stvar koja se radi u Sisku, ono može biti i logističko središte, može biti i proizvodnja bitumena, može biti i Rafinerija bio komponenti, čitav je niz opcija koje su na stolu. Isto tako uprava INA-e razgovara sa reprezentativnim Sindikatima, razgovara sa radnicima, ti razgovori su vođeni i proteklih dana, Rafinerija će uostalom raditi vrlo vjerojatno gotovo cijelu ovu godinu. Prema tome, radi se na planu koji je održiv, to je ono što je važno. Mi želimo s druge strane da sve što kompanija radi bude u duhu razgovora ključnih dioničara, a ključni dioničari ovdje su MOL kao kompanija i hrvatska država sa svojim udjelom u kompaniji. Sve poslovne odluke koje se tiču INA-e moraju biti utemeljene na određenim analizama i one to u ovom konkretnom slučaju i jesu. Naš je cilj strateški da RH ima opskrbu energenata takvu da nam osigurava energetsku sigurnost i zbog toga ova Vlada, suprotno onome što se nastoji plasirati, želi realizirati i projekt LNG-a na Krku koji je povezan sa ovom temom energetske opskrbe jer samo na taj način možemo prevenirati neke buduće krize, a kriza primjerice u opskrbi plinom, bilo je u Europi, ako se sjećate 2008.g., izazvale su velike posljedice. Stoga su naša promišljanja dugoročna, strateška i u duhu partnerstva, ali i dalje ostaju vezana za ono što je naš strateški cilj, a to je da INA kvalitetno funkcionira, a da u planu kojeg radimo i na kojem imamo i partnera i koji nam pomažu…/Upadica: Hvala/…pronađemo dugoročno održivo rješenje.
Izvolite očitovanje zastupniče Petrov.
Hvala vam na vašem odgovoru, bio je kao uvijek elokventan i informativan, al moram reći da dok ste vi davali odgovor, meni je prolazilo kroz glavu, pokušao sam se prisjetiti po čemu će sve vaša Vlada ostati upamćena. I zaista, niz vaših uspjeha je dug, impresivan i ostavlja bez daha, Brodogradnja je u stečaju, Rafinerija u Sisku je, kao što ste i sami rekli, pred gašenjem, koliko vidim u 100%-tnom vlasništvu će Mađari biti glede INA-e, a i F-16-ice ste nabavili, umalo. I onda moram reći da nikad kad se sve to sagleda, nikad bolja, pametnija, ljepša Vlada nije kročila u Banske Dvore, toliko dobro radite svoj posao, da je samo 200 do 300.000 ljudi otišlo iz Hrvatske, ali ono što moram reć još ova cijela Vlada me podsjetila na jednu epizodu Našeg malog mista, vjerujem da vi poštovani predsjedniče kao vrsni štovatelj naše televizijske drame ćete se vjerojatno sjetiti epizode kada je Roko Prć sa svojim pompijerima išao izvoditi vatrogasnu vježbu na zgradi mjesne zajednice pa kada mu je pao ormar i razletio se u 100 komada a brico prisjednik mjesne zajednice mu je reko Roko dosta ste spašavali ne spašavajte više ništa. Ja molim i apeliram na vas dosta ste spašavali, nemojte više spašavat jer će u protivnom kompletan narod uteć u Irsku. A što se tiče još Našeg malog mista, zamolio bi sve cijenjene saborske zastupnike isto tako i članove Vlade i vas predsjedniče, ako niste slučajno pogledali, pogledajte prvu epizodu Našeg malog mista, legendarna naziv joj je avijatičar. Hvala.
Idemo na treće pitanje, poštovani zastupnik Ante Bačić. Pitanje postavlja ministru rada i mirovinskog sustavu Marku Paviću, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, dopredsjednici, ministri, moje pitanje ide ministru rada i mirovinskog sustava gospodinu Marku Paviću. Na početku 2019. godine možemo napravit evo već kratki odmak, ali i izvadit određenu statistiku i vratiti se na 2018. godinu i pogledati rezultate, pa me zanima konkretno kroz vaš resor kakve su rezultate pokazale mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice ono što je izašlo a molit ću vas da i potvrdite, mjera samog samozapošljavanja pokazala je izgleda najbolje i najkvalitetnije rezultate pa me evo zanima čisto statistika i sve mjere iz vaše perspektive. Hvala.
Izvolite ministre.
Marko Pavić
Hvala lijepa, poštovani predsjedniče sabora, poštovani zastupnici, poštovani zastupniče Bačić hvala vam lijepa na pitanju. Mjere aktivne politike zapošljavanja i specijalizirani projekti iz područja europskog socijalnog fonda u prošloj godini vrijedili su više od 2,5 milijarde kuna. Ukupno je ova Vlada uložila u politiku zapošljavanja 4 i pol milijarde kuna u prve dvije godine, što je dovelo i do značajnih rezultata. Kada to usporedimo sa cijelim mandatom prošle vlade to je ulaganje veće od ulaganja cijele prethodne vlade u punom mandatu. Prošle godine mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo je 68.000 tisuća naših nezaposlenih što je dovelo isto tako i do toga da imamo najveći pad stope nezaposlenosti u EU koja već su mjerljiva stopama prosjeku EU i dosegnula je nivo od 7,7%, ali isto tako ovisno o kvartalu imamo i između 3 i 5 mjesta najveće stope rasta zaposlenosti u EU gdje smo imali prošle godine 71.000 više zaposlenih nego godinu dana ranije odnosno 100.000 uspoređujći sa 2014. godinom. Mjere aktivne politike zapošljavanja dio su tog paketa. Ove godine imamo ukupno za politiku zapošljavanja 2 milijarde kuna, a mjeru kao što ste sami istaknuli samozapošljavanja dodatno smo ojačali. Ova Vlada kada je preuzela mandat zatekla je mjeru samozapošljavanja s potporom od 25.000 kuna, danas ta mjera iznosi 70.000 kuna dakle gotovo 3 puta više od toga i dovela je do toga da u 2018. godini imamo 6.000 korisnika odnosno dvostruko više nego godinu dana radnije. Istodobno mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa koja ova Vlada smatra da treba smanjiti jer je mlade stavljala na rad na minimalnu plaću kontinuirano opada od 2016. kada je bilo 15.0000 korisnika, 2017. 10.000 korisnika, prošle godine 6.000 korisnika, a ove godine nadam se da će biti ispod 3.000 korisnika. Vlada je prošle godine organizirala i kampanju „Zaposli se u Hrvatskoj“ kojima želimo potaknuti zapošljavanje u Hrvatskoj ove godine s tom kampanjom nastavljamo. Anketirali smo sve nezaposlene u RH i već ovaj petak i slijedeća tri petka u Osijeku, Zagrebu i Splitu organiziramo dane posla u turizmu, ja se zahvaljujem i kolegi ministru Cappelliu, prošle godine 24.000 osoba putem te akcije uspjelo naći svoje, svoje radno mjesto. Isto tako istaknuo bi specijalizirane programe za zapošljavanje iz Europskog socijalnog fonda, program Zaželi je pri kraju ugovaranja, gotovo preko 6.000 žena je zaposleno, sutra potpisujemo zadnje, među zadnjim ugovorima u Ivanić Gradu. Program Zaželi dakle 7.000 žena koje će skrbiti o 35.000 starijih pučanstva gdje smo praktički cijelu alokaciju već iskoristili, a program je prepoznat u EU, povjerenica koja je tu bila Tajsen prije nekoliko istaknula je kao primjer dobre prakse. Prema tome, mjere aktivne politike zapošljavanja daju rezultate, HZZ vodi proaktivnu politiku i 2 milijarde kuna projekata u ovoj godinu značajno će osvježiti i …/Upadica: Hvala./… poboljšati tržište rada. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Hvala ministre na odgovoru, prvenstveno čestitke na cijelom angažmanu, posebice na povlačenju nikad većih sredstava iz EU vezano za mjere aktivne politike zapošljavanje. Sve ovo što ste naveli, sve ove mjere, sve ove aktivnosti bile su u našem programu s kojim smo izašli na izbore, posebice mlađi zastupnici, a to je biraj bolju budućnost koju ste i vi jedan od autora, tako da mi je drago da se sve to sada i realizira i vjerujem da i vi i kao mlada osoba znate da u ovom trenutku su mladi ljudi u Hrvatskoj jedna od najranjivih skupina na koju trebamo posebice pažnju ovaj pridodati tako da vjerujem da ćete nastaviti ovakvu aktivnu i kvalitetnu suangažman u svoj resoru i nadam se još boljem i kvalitetnijim rezultatima. Hvala.
Zahvaljujem.
Sada će zastupnik Davor Bernardić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi predsjedniče Vlade. Pitanje upućujem vama nakon najnovijih informacija da će izmjenama zakona uz pomoć upravo vaše Vlade, INA u potpunosti pripasti Mađarima, moram vas podsjetiti na vaše obećanje koje ste dali prije 2 g. da ćete vratiti INA-u u hrvatske ruke. Danas je i više nego jasno da ste lagali, kao što su lagali i župan Žinić i ministar Marić i ostali HDZ-ovci kada su za potrebe predizborne kampanje 2016. g. tvrdili da nikada neće dopustiti zatvaranje sisačke rafinerije i da onaj tko to dopusti, više nema što tražiti u hrvatskoj politici. Koliko vidim, vi ste nažalost još uvijek u hrvatskoj politici i moram vas pitati što se to u međuvremenu u zadnjih 2 g. promijenilo da ste spremni otići toliko daleko i izdati vitalne hrvatske nacionalne interese? Recite nam što ste to tajno petljali na sastanku sa Orbanom? Javnost ima pravo znati, građani imaju pravo znati. I odgovorite nam na nekoliko ključnih pitanja na koja do danas nismo čuli odgovor. Jeste li dogovarali s Orbanom da Mađari u potpunosti preuzmu INA-u? Drugo pitanje. Jeste li dogovorili zatvaranje sisačke rafinerije? Tri. Jeste li dogovorili da kad Mađari u potpunosti preuzmu INA-u, ta ista INA ode iz Hrvatske i četiri, da li je predmet vaših razgovora bio i Hernadi koji je optužen za davanje mita bivšem predsjedniku HDZ-a i HDZ-ove Vlade Ivi Sanaderu, upravo zbog preuzimanja INA-e?
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je četiri ne.
Izvolite, očitovanje.
Ali morat ćete odgovoriti zašto se zatvara sisačka rafinerija? Zašto su ljudi danas tamo u štrajku? Zašto s pravom strahuju za egzistenciju svojih obitelji? Zašto je cijeli Sisak na nogama? Zašto ljudi strahuju za svoja radna mjesta koja su ugrožena jer je najavljeno otpuštanje upravo zbog zatvaranja sisačke rafinerije? I moja poruka sa ovog mjesta, podržavam danas radnike koji tamo štrajkaju u borbi za egzistenciju svojih obitelji a cijenu izdaje vitalnih nacionalnih interesa Hrvatske će očito morati platiti radnici INA-e i to gubitkom svojih radnih mjesta. I vi ćete g. Plenkoviću i vaša Vlada ostati upamćeni kao oni koji su tjerali radnike na cestu. I iz Uljanika. I iz Trećeg maja. I iz sisačke rafinerije. Toliko o vašoj brizi i HDZ-ovoj brizi za radnike i za nacionalne interese.
Peto pitanje postavit će zastupnik Vlaho Orepić ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.
Poštovani predsjedavajući, predsjedniče Vlade, ministrice i ministri. G. ministre, ulazimo u izborne godine i imajući u vodu moja iskustva s kojima ste dobro upoznati, a radi se o fiktivnim prebivalištima, pitanje koje sam također poslao kao saborski zastupnik na tu temu, imajući u vidu protekle referendumske inicijative, ne ulazeći u obzir dal' su one opravdane ili ne, siguran sam da znate da čitav niz općina, gradova, županija pa i izbornih jedinica, izborni rezultati u njima ne ovise o biračima koji žive u njima već o biračima koji ne žive u njima i koji su na svojstvenu prevaru došli do glasačkog prava. Siguran sam da znate također da u ovom sazivu Sabora sjedi minimalno 4 do 6 saborskih zastupnika koji u svojoj strukturi povjerenja imaju upravo te i takve glasače, siguran sam da znate također da taj fiktivni izborni potencijal u RH iznosi negdje otprilike 150 000 glasova minimalno, znači imamo minimalno 150 000 fiktivnih prebivališta u RH. Molim vas pošto imamo čitav niz dosadašnjih izbora koji ne ovise o građanima RH, zašto i da li ćete završiti posao do prvih slijedećih izbora odnosno policija da li će odraditi provjeru fiktivnih prebivališta i skupa u suradnji s Ministarstvom uprave, napraviti vjerodostojne biračke popise? Molim vas, nemojte dosadašnju nefunkcionalnost po tom pitanju pravdati posebnom skrbi za Hrvate izvan domovine jer to na neki način vrijeđa zdrav razum i nas i njih, evo, molim vas konkretan odgovor.
Molim vas ministre odgovor, izvolite.
Davor Božinović
Hvala lijepa g. zastupniče. Ovo zadnje moram priznat nisam razumio kako ste doveli u pitanje Hrvate izvan Hrvatske sa ovim ako ste mislili na zakon o hrvatskom državljanstvu kojim liberaliziramo uvjete za hrvatsku dijasporu tu ste u pravu za iseljenike i radimo upravo suprotno od onoga što je bila ideja vašeg prijedloga a to je da iseljenici mogu dobit hrvatsko državljanstvo samo ako se vrate u Hrvatsku. To je nešto potpuno suprotno logici našeg Ustava, to je suprotno praksi europskih demokracija koje rješavaju pitanje svoje dijaspore, pa vidite i sami, bili ste na mom mjestu, znate kako to rade Mađari, naši susjedi, kako to rade Talijani, nikad nije problem, problem je samo kad to rade Hrvati jer ne znam zašto se individualna prava pojedinaca hrvatskih ljudi iz inozemstva stavljaju u nekakve kolektivne kategorije. To meni nikad nije bilo simpatično, to nije bilo simpatično kroz povijest pogotovo da ih se tretira kao recimo ako sam dobro razumio kuda ide vaše pitanje, kao unaprijed predodređeno biračko tijelo nekih političkih opcija u Hrvatskoj. Mislim da je to prilično ponižavajuće za Hrvate izvan Hrvatske ali tu ću se zaustaviti i vratiti se na ovaj prvi dio pitanja. Vidite posao prebivališta, odnosno, odjava prebivališta radi se po 2 načina, jedno je kada sami odjavite, jer mijenjate prebivalište, a drugo je kada o službenoj dužnosti, policija utvrdi da osoba ne živi na adresi na kojoj živi. Upravo suprotno od onoga što mi imputirate, taj posao nikada nije stao. Ja imam zadnji podatak koji se sjećam, dakle, moj mandat od početka do 30.10. prošle godine, 16 tisuća ljudi je na taj način izbrisano iz evidencije u kojima nisu po pravu pripadali. Međutim, razlika između mene i vas načina na koji postupa djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova je temeljitost, provjera na nekoliko mogućih načina i kada je u pitanju i radno mjesto i škola. Vi ste gospodine Orepiću pokrenuli jednu kampanju, vi ste pokrenuli kampanju brisanja fiktivnih prebivališta u točno određenih dijelovima Hrvatske, vi ste za tu funkciju, policija provjera, a to radi temeljna policija, vi ste digli prometnu policiju. Vi ste digli interventnu policiju, vi ste digli kriminalističku policiju. Čak ste dali uputu, da najmanje 40% interventne policije mora biti angažirano u tom poslu. Dakle, interventna policija ide ljudima po kućama i provjerava je li oni tamo žive. Koja je to poruka? Imam je, pokazati ću vam je, najmanje 40%. Sve raspoložive snage, piše tamo, interventna policija, koja je kičma sigurnosnog sustava, od javnog reda i mira, od granice, najmanje 40% na rješavanje fiktivnih prebivališta. To je pitanje koje bi ja trebao vama postaviti.
Hvala. Očitovanje izvolite.
Poštovani g. ministre, vidim da ste otišli u sferu politikantstava nije točno, nije točno, ono za što se zalažem i zalagati ću se uvijek, to je red i od toga neću odustati. Stavljati ovaj problem u k0ontekst, stavljati ovaj problem u kontekst sukoba sa Hrvatima izvan domovine i na taj način omalovažavati ovo nastojanje da se uvede red, meni je jednostavno žao što idete u tom smjeru. Nastojati ću da ovaj problem, a to je red u RH i po tom pitanju se uspostavi na ovaj ili onaj način. Hvala lijepo.
Idemo na 6 pitanje, zastupnik, Josip Križanić, pitanje postavlja potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede, Tomislavu Tolušiću, izvolite.
Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče hrvatske vlade sa ministrima gospodine ministre Tolušić. Tek posljednje 2, 3 g. Hrvatska je počela ozbiljnije povlačiti sredstva iz EU, korištenje tih sredstava nužno je kako bi naši poljoprivrednici, naši seljaci mogli sustići svoje kolege iz EU. Gotovo je nemoguće kupiti, primjerice traktor na jednom OPG-u, za 100 tisuća eura ili financirati jednu farmu bez sredstava iz ruralnog razvoja. Ista stvar je sa ulaganja sa infrastrukturu, obrazovnu infrastrukturu u seoskim sredinama, gdje sigurno nema života mladih, bez vrtića, primjerice, pitke vode ili ceste. Stoga me g. ministre zanima, u kojem obimu, smo do sada iskoristili mjere ruralnog razvoja, koliko je natječaja otvoreno u prošloj godini, koliko ih je nezavršenih, kada ćete objaviti rezultate, te koliko i kada planirate raspisati natječaj o ovoj godini. To su pitanja koja svakodnevno dobivam, koja su od životne važnosti, za razvoj i ostanak naših seoskih sredina. Hvala vam.
Izvolite potpredsjedniče odgovor.
Tomislav Tolušić
Hvala gospodinu Križaniću na postavljenim pitanjima. Prije svega hvala zato što iz dana u dan u medijima imamo razno razne izjave, naših prije svega oporbenih političara, koji samo trebaju doći u Ministarstvo poljoprivrede pitati za točne podatke, pa ćemo ih mi dati, pa ćemo ih dati, ali nažalost, to se ne događa. Od 18,1 milijardu kn, koliko nam stoji na raspolaganju iz programa ruralnog razvoja, mi smo do sada.
Samo malo, samo malo vas molim. Kolegice i kolege, molim vas, što stojite tamo u kutu kraj vrata, kolega Mrsić, Hrelja, možete malo tiše, molim vas, oprostite ali moramo voditi računa, o tome, da se čuje ono što govore ministri, izvolite.
Tomislav Tolušić
Znači od 18,1 milijardi koliko nam stoji na raspolaganju, raspisali smo 86% te alokacije, odnosno, nešto malo više, odnosno, negdje oko 15,7 milijardi kn. Ugovorili smo 56 alokacija, odnosno, preko 56% odnosno, 10 milijardi 281 milijun kuna i isplatili našim poljoprivrednicima do sada preko 30% alokacije, odnosno, negdje oko 5,5 milijardi kn. Znači ove g. ćemo objaviti još preostalih 20-tak natječaja, 100% alokacije će biti objavljeno tijekom ove godine. Inače u prošloj g. smo objavili 32 natječaja vrijedna 4,5 milijarde kuna i Ministarstvo poljoprivrede će u ovoj godini završiti s obzirom na natječaj kada govorimo o financijskom razdoblju '14., '20. znači u 2019. ćemo objaviti apsolutno sve što nam stoji na raspolaganju. Neće biti više mogućnosti nešto objaviti, kada govorimo o ovom financijskom razdoblju. U ovim natječajima, u ovih 20-tak natječaja u ovoj godini, biti će, nadam se i nešto novaca i za naše mlade poljoprivrednike, biti će nešto i za mjeru 4.1.1. a ono što mogu već sada najaviti, evo, zahvaljujući dobroj suradnji sa Europskom komisijom, pregovaramo i o, neformalno smo izdogovarali, očekujemo još samo pismenu potvrdu, da ćemo moći negdje u 6. mj. raspisati natječaj za nadam se naše županije, koje će preko toga natječaja moći graditi infrastrukturu, za poljoprivrednike, prije svega tu mislim na hladnjače, na …/Govornik se ne razumije./… koje su iznimno bitne za naše poljoprivrednike, koje nedostaju i koje su zapravo ona karika koja nedostaje da bi u ovom lancu od proizvodnje do prodaje zapravo mogli sačuvati svoje proizvode i postići bolju cijenu na tržištu. To očekujem, nadam se u 6. mjesecu. Neće nitko biti oštećen u 2020. Moći ćemo koristiti i raspisivati natječaje već iz nove perspektive, tako da neće biti prestanka kontinuiteta u raspisivanju natječaja, u modernizaciji naših poljoprivrednika i podizanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala vam na odgovoru. Iako je realizacija i odobravanje kao i obrada ovih natječaja puno brža i puno bolja nego je bilo do sada, svi su pokazatelji da će biti još i bolje po ovomu što ste vi sad govorili. Ljudi koji čekaju odluke ipak misle da bi, da to ide malo presporo. Međutim, g. ministre i g. predsjedniče Vlade, s ovog mjesta želim vrlo jasno reći da pohvaljujem sektorske natječaje za sve naše vrtiće. Mislim da nije bilo dobro da je jedna seoska sredina, jedna općina koja je bila u 5. ili 6. skupini nije mogla nikako realizirati vrtić samo zato što je u 5. skupini, a milijun ili milijun i pol eura ne bi nikad mogla sama osigurati. Zato g. ministre, kako bi ova sredstva iz europskih fondova čim prije bila operativna, apeliram na vas, pogotovo sada kada smo spojili agencije, da čim više ljudi raspredite na rješavanje ovih natječaja, siguran sam, da ćete vi kao i do sada to odraditi maksimalno brzo. Ponovno napominjem da naša poljoprivredna proizvodnja bez brze realizacije ovih natječaja u ruralnom razvoju nikad neće stići konkurenciju iz europskih zemalja koji ova sredstva koriste već dugi niz godina, a o samoj dostatnosti o kojoj stalno težimo da i ne govorimo. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem, idemo na pitanje br. 7. Zastupnika Siniša Hajdaš Dončić, pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala vam lijepo predsjedniče Sabora. Poštovani predsjedniče Vlade. Na prošlom aktualnom prijepodnevu prezentirao sam vas dvije liste za koje znate dakle, koje se tiču pada Hrvatske na rang listi konkurentnosti. Dakle vi ste to odmahnuli rukom, rekli ste da je vjerojatno jedino vjerodostojno ono što vi tvrdite i ono što vi kažete, a sada ću, reći ću preuzeti još jedan mali rizik pa ću vam također prezentirati jednu listu časopisa The Economist, dakle koja se sastoji zapravo u indeksu demokracije, o demokratičnosti. Dakle, na toj listi, što je vrlo zanimljivo, 2006. osobito onim vremenskim intervalima kad je HDZ na vlasti, Hrvatska jednostavno pada. Sad smo na 60. mjestu. Na 60. mjestu. Lošiji smo od Mađarske, lošiji smo od Poljske, tu smo negdje uz bok Vučićeve Srbije. Da li vi, g. predsjedniče Vlade vidite neku svoju odgovornost u tome? Hvala.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa, poštovani zastupniče Hajdaš Dončić. Prije svega, što se tiče hrvatskoga gospodarstva, dakle, naš rast je 2,8, 2,9%. Zdravi temelji, nema zaduživanja, rastemo. Smanjivanje javnoga duga, 74,6. Nikad niže stope nezaposlenosti. Promet industrije veći za 9,4% u prvih 10 mjeseci, izvoz veći 4,4% u prvih 11 mjeseci. Turizam, veći dolasci, veća noćenja, veći prihodi, potrošnja u prosincu, odlukom o povećaju neoporezivih primitaka, vidjeli ste kolika je potrošnja porasla u vrijeme došašća. Pogledajte efekte porezne reforme i prije nego što je stupila na snagu. Imali ste praktički kompeticiju između trgovačkih kuća, lanaca, tko će više smanjiti cijene. Idete, pretpostavljam u dućan, pa vidite efekt. Dakle, povećanje plaće prosječne od 2009. do 2016., dakle prije naše vlade, ukupno 330 kn. Od kad je ova Vlada tu, više od 630 kn, povećanje prosječne plaće u Hrvatskoj. Minimalna plaća na 3000 kn. 24% u mandatu ove vlade. To su sve činjenice o kojima treba voditi računa i to su činjenice, kao što se vidi iz anketa, ljudi cijene. Cijene. Što se tiče demokracije, funkcioniranja institucija, slobode medija, funkcioniranja političkih stranaka, što se tiče mog doprinosa tome, ja mislim da je on konstruktivan, da je u duhu najviših standarda, broj puta koje sam ja kao premjer došao pred ovaj visoki dok je veći nego bilo koji drugi premjer do sada. Dolazimo vam često, po brojnim temama i to samoinicijativno. Širimo kulturu dijaloga o bitnim temama za hrvatsko društvo. Primjerice, danas popodne. I to vi jako dobro znate. Funkcioniranje stranaka je nešto što pridonosi demokracije. A vi biste se kao suspendirani član predsjedništva SDP-a morali malo i time baviti. Morali biste se malo i time baviti. Nama bi bilo drago, jer vi ste recimo mainstream stranka lijevoga spektra u Hrvatskoj, da ste vi malo solidniji, da ste malo jači, da niste duplo slabiji nego glavna stranka i najodgovornija stranka u politici RH koja obnaša najodgovornije dužnosti. Ali, niste, slabi ste, ljudi vas napuštaju, onda imate zamjene teza, zašto netko od vas odlazi, pa će neki od vaših kolega stalno govoriti da je to neka politička korupcija. Ne, oni odlaze jer ste vi patetični, jer ste slabi. Jer se ljudi ne osjećaju dobro, ne vide perspektivu u vašoj stranci, vašoj političkoj budućnosti, odlaze nekome drugom. To je isto nešto što može pridonijeti indeksu demokracije. Što nama, primjerice nije došao nitko. Oni su koji su otišli, sretan im put…/Upadica: Kolega Maras, molim vas./… Što se toga tiče. Sloboda medija, izrazito važna. Ako pratite malo medije, bilo tiskane, bilo elektronske, bilo portale, pa ne znam tko to ne može artikulirati svoj stav od najkritičnijih, pa čak i onoga što je grozno do govora mržnje koji postoji, protiv kojega se borimo, sve vam je to dio moderne demokracije…/Upadica: Hvala/…, možemo je uređivati da bude bolja, dapače, gledajte vi svoje doprinose.
Izvolite očitovanje.
Izvrsno, izvrsno, kako se zove ona rubrika u 24 Sata, Plenkologija, prekrasan odgovor, dakle, vrijeme je vjerojatno da se pušta ovim ljudima koji izlaze iz RH autobusom, vaš smiren govor, da ljudi lagano mogu, evo fluktuirati autobusa. Vratimo se sad na kor pitanja, dakle, nismo razgovarali sada o konkurentnosti, ja sam vas pitao za indeks demokracije, dakle, ne znam zašto nas onda zovu demokracija sa greškom, ne znam zašto jedna političarka s pozicije moći, otima jednom novinaru mikrofon, zašto jedan političar iz Sabora govori da će drugom novinaru mikrofon zabiti u til til tilt, zašto treći političar tj. vaš najjači koalicijski partner novinarke naziva vranama, zašto jedan također političar sa pozicije moći novinarke naziva slatkicama, eto, to su vam neke stvari gdje bi vi trebali zapravo unapređivati kulturu dijaloga i boriti se za demokraciju u RH. Hvala vam lijepo.
Pitanje br. 8. zastupnik Tulio Demetlika postavlja ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darku Horvatu, izvolite.
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani premijer i članovi Vlade. Poštovani gospodine ministre, neizvjesnost znači agonija. Svjedoci smo da se i dalje nastavlja neizvjesnost za hrvatsku Brodogradnju, preciznije, Brodogradilišta Uljanik i 3. Maj, ali i za sve radnike i njihove obitelji. U manje od godine dana, više od 1300 radnika napustilo je Pulsko i Riječko Brodogradilište, možemo pretpostaviti da je veliki broj njih napustilo našu zemlju i otišlo u inozemstvo. To je ta agonija o kojoj vam govorim. Komunikacija Ministarstva je skroz netransparentna. Jedan dan postoji snažan interes svjetskih kompanija o preuzimanju Uljanik grupe, a drugi dan se spominje stečaj. Poštovani g. ministre, jedino što je gore od štetne prakse netransparentnog postupanja je plasiranje lažnih informacija i zato vam postavljam tri pitanja. Prvo, zašto ste lagali kad ste rekli da imate strateškog partnera, a koji je sve demantirao i rekao da nikada nije ni planirao ući u Uljanik. Drugo, tražili ste od lokalne samouprave da krši Zakon zahtijevajući da isplati plaće radnicima Uljanika iako vrlo dobro znate da je to protuzakonito. Budući da stalno pokušavate uvući u priču gradove i županije, recite sada jasno pred javnošću, kakve ste nam to alate tj. mehanizme ostavili da možemo sudjelovati u takvim procesima. I treće, na kraju, recite nam, imate ili nemate strateškog partera za Uljanik. Kratko sa odgovorom DA ili NE. Hvala.
Prije odgovora ministra Horvata, dozvolite mi da samo da pozdravimo učenike i učenice Strojarske tehničke škole Fausta Vranjčića iz Zagreba. Dobro došli! …/Pljesak/… Molim sada ministra Horvata za odgovor.
Hvala vam poštovani saborski zastupniče, konačno na iskazu interesa za Brodogradnju i u Rijeci i u Puli. Sve tri vaše konstatacije koje ste izrekli upravo sada u kameru i postavili pitanja, su potpuno netransparentna i ja ću vam u ovih nekoliko minuta pokušati te vaše navode kroz pitanja demantirati vrlo korektno, transparentno, sa činjeničnim stanjem. Podsjetiti ću vas da je 2015.-te godine u situaciji kad smo bili u jednom predizbornom procesu, stanje i status Brodogradnje i u Puli i u Rijeci bio na nezavidnom nivou i rekli bismo žargonom teklo je med i mlijeko. Da nije bilo tako, te 2015.-te godine siguran sam, tadašnja Vlada ne bi izdala nesmotreno hrpu jamstava koje ovih dana kolega Marić, kao ministar financija, mora uplatiti. Nemojte zaboraviti da je identifikacija problema u oba škvera na stol stavljena krajem 2017.-te godine, da je Ministarstvo financija zajedno sa Ministarstvom gospodarstva, provelo financijski nadzor i predmetno izvješće stavilo na stol DORH-u. Isto tako, te 2017.-te godine ili početkom te 2017.-te godine, došlo je do kredita za koji je Vlada g. Plenkovića dala državno jamstvo u želji i namjeri da osigura transparentni proces od strane tadašnje uprave, u pronalasku i izboru kvalitetnog strateškog partnera. Cijele 2018.-te godine i jedan i drugi škver živjeli su na potporama i zahvaljujući intervencijama hrvatske Vlade. Želim to jasno reći, jer RH i hrvatsko gospodarstvo nije samo u Rijeci i Puli. RH je od Osijeka do Varaždina, od Varaždina do Umaga i od Umaga do Dubrovnika. I vjerujte mi da ova Vlada želi jasan i transparentan stav prema sveukupnom hrvatskom gospodarstvu. Isto tako, potrudili smo se naći dvije plaće za sve radnike škverova i u Puli i u Rijeci, a isto tako potrudili smo se naći i tri minimalne plaće i kada bismo zaokružili gabaritno što je to hrvatska Vlada svojim odlukama kao pomoć dala radnicima škverova u Rijeci i u Puli, otprilike tokom 2018.-te godine gotovo milijardu kuna. Ja postavljam pitanje i ja bih vas zamolio da u iskazu nezadovoljstva jer siguran sam da vi nećete biti zadovoljni mojim odgovorom, vi ovom Visokom Domu objasnite, a i cijeloj hrvatskoj javnosti gdje je tu bila lokalna politika svjesni činjenice da je upravo lokalna politika kreirala menadžment i u brodogradilištu u Trećem maju i u brodogradilištu Uljanik. Nikada nisam rekao da imamo strateškog partnera. Cijelu godinu govorim da imamo potencijalne partnere s kojima razgovaramo. I ovdje vrlo transparentno pred očima sveukupne hrvatske javnosti, da li razgovaramo sa potencijalnim partnerom iz Australije, Scenic grupom, razgovaramo, da li smo razgovarali i razgovaramo sa talijanskim potencijalnim partnerom? Razgovaramo. I sa .../Govornik se ne razumije./... kolegama iz Njemačke … …/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre./… i sa kolegama iz Nizozemske, Ukrajine … …/Upadica predsjednik: Ministre./… …i sa kolegama iz Bank of China koji su u ovom trenutku konzultanti … …/Upadica predsjednik: Ministre Horvat, hvala vam./… … brodogradilišta koja dolaze iz Kine.
Izvolite, očitovanje.
Evo zahvaljujem g. ministre. Kao što ste rekli, nisam uopće zadovoljan sa vašim odgovor jer sam ja postavio vrlo jasna pitanja pa sam sukladno tome očekivao jasne odgovore a vi ste ušli u određenu povijest. Mene je zanimalo da nam jasno kažete da li vi kao ministar i ova Vlada imate jasan stav oko zadržavanja brodogradnje u Hrvatskoj i te industrijske grane, ne govorim samo za Rijeku i Uljanik nego za kompletnu brodogradnju jer svjedoci smo da upravo u toj industriji kao što se prije spomenula i INA, vi ćete prepoznati po tome što se te dvije industrijske grane zatvaraju. Ja sam najdubljeg uvjerenja da upravo ova Vlada tj. da je obaveza ove Vlade koja nažalost ima jedine ovlasti i mogućnosti da nešto učini a vi i dalje prozivate što mi radimo u jedinicama lokalne samouprave tj. gradu Puli, Rijeci, županiji Primorsko-goranskoj i Istri a niste mi rekli koje alate imamo mi da možemo spašavati ovakve tvrtke kao što je grupa Uljanik. I slijedeće, ono što sam vas zamolio da kažete da jednom prekinemo tu agoniju i tu neizvjesnost za radnike jer odlazak tih radnika pokazuje da se ne vidi budućnost Uljanika, grupe u nastavku te proizvodnje. Stoga budite jedanput jasni i konkretni, molim vas jer kroz plan restrukturiranja, kroz strateške partnere vi jednostavno nemate jasnu politiku o budućnosti hrvatske brodogradnje i zato recite istinu i priznajte jedanput hrvatskoj javnosti da ste odlučili potpuno ugasiti brodogradnju jer kao što ste spomenuli ministra Marića koji ne želi više financirati neprofitabilne djelatnosti a upravo kroz plan restrukturiranja trebali bi se omogućiti i financiranje i participacija Vlade. Hvala lijepa.
Hvala vam.
Idemo sada na pitanje zastupnika Žarka Tušeka kojeg će uputiti ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta Darku Horvatu, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade sa ministrima. Poštovani ministre Horvat, vama upućujem svoje pitanje. U načelu mislim da svi zajedno, pogotovo mi koji imamo određena poduzetnička iskustva smo svjesni koliko je hrvatsko gospodarstvo u cijelosti opterećeno birokratskim aparatom, niz administrativnih prepreka i svega onog ostalog što fokus poslovanja sa primarne djelatnosti poduzetnika i obrtnika, skreće prema odnosu sa institucijama i sa državom. Mislim da sa pozicije malih i srednjih poduzetnika i obrtnika je situacija najkompleksnija. Birokratizirana država, naš prevelik administrativni aparat, niz zakonskih i podzakonskih akata koji opterećuju iliti utječu na poslovanje našeg gospodarstva, našeg poduzetnika i obrtnika, uistinu je prevelik, smanjuje njihovu konkurentnost, smanjuje njihov foku na njihove tržišne kompetencije na domaćem i na stranom tržištu. U tom smislu da se okrenemo malo pozitivnom i živom tijelu hrvatskog gospodarstva a to su prije svega naši srednji poduzetnici i obrtnici, kakvo je vaše viđenje situacije danas, koje su neke mjere koje pripremate u godini koja je pred nama kako bi ste hrvatske poduzetnike i obrtnike učinili konkurentnijim, gospodarstvo u cijelosti, što uključuje vaš akcijski plan za rasterećenje hrvatskog gospodarstva i u funkcionalnom smislu ali i naravno i u materijalnom smislu kao korist i kao doprinos hrvatskim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima? Hvala lijepo.
Odgovor ministre, izvolite.
Hvala vam poštovani zastupniče na ovom pitanju. Pa ja mislim a siguran sam da je i cijel Vlada istog mišljenja, imati prvu sjednicu Vlade i prvu točku dnevnog reda ove godine na toj prvoj sjednici, donijeti akcijski plan za administrativno rasterećenje hrvatskog gospodarstva koji u kontinuitetu uključivo i ovu godinu, hrvatsko poduzetništvo treba rasteretiti za preko 2,2 milijarde kuna analizirajući gotovo 939 zakonskih i podzakonskih rješenja. Identificirajući preko 3900 različitih administrativnih postupaka, mi smo se odlučili tokom 2019. g. anulirati njih 314 i prema reakcijama realnog poduzetničkog sektora koji je po prvi puta bio dionik izgradnje odnosno konstrukcije takvog plana administrativnog rasterećenja, reakcija je vrlo pozitivna. Mi tokom ove godine sa tim procesom nećemo stati. Dakle uz službu koja prati poduzetničku klimu na prostoru RH, jedan dio mojih kolega vrlo će aktivno pratiti realizaciju programa odnosno akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva. S druge strane, jedan drugi tim je ovih dana krenuo u novo snimanje i konstrukciju novog programa odnosno akcijskog plana koji bi u 2020. g. možda još radikalnije trebao posegnuti u administrativno rasterećenje. Svjesni činjenica a i u nekoliko navrata danas je već bila potencirana priča oko različitih ljestvica konkurentnosti, identifikacijom nekoliko takvih standardnih ocjena hrvatskog gospodarstva, 4 su područja u kojim smo ocjenjeni vrlo loše. 2019. godina biti će upravo jedan pravi akcijski plan kako bismo u ta 4 područja, dakle u segmentu osiguranja ili stvaranja mogućnosti hrvatskom poduzetniku da elektronički pokrene poslovanje samo u jednom koraku ne duže od 48 sati. U jednoj reformskoj mjeri s kojom startamo 1.4. i transformaciji 17 različitih inspekcijskih službi pod patronat ili vertikalu koordinaciju jedne institucije, kroz uvođenje razno raznih digitalnih procesa, procedura, kroz oživljavanje e-potpisa, e-žiga, e-pristojbi, dakle u prvi plan se opet vraća poduzetnik, čovjek koji stvara dodanu vrijednost i puni državni proračun i mislim da sve ovo što radimo ide upravo u prilog tome da i administrativnim i parafiskalnim rasterećenjem podignemo razinu BDP-a i stvorimo hrvatsko poduzetništvo kao konkurentni segment jedne globalne priče unutar zemalja EU.
Očitovanje, izvolite.
Hvala lijepa, zahvaljujem ministre na odgovoru, očekivao sam ga dijelom sam i upoznat sa vašim aktivnostima. Slušam danas ovdje raspravu o nekim drugi aktualnim gospodarskim temama o pogledima određenih zastupnika na neke od ključnih problema sa kojima se nosi aktualna Vlada u gospodarskom smislu, treba ovdje jasno konstatirati da su se određeni problemi u mandatu ove Vlade nagomilali, da su oni problem prošlih vremena, da oni oduzimaju ogromnu energiju i vama kao ministru i Vladi u cijelosti, da neki od tih problema poput dokapitalizacije Petrokemije smo uspješno riješili. Ja tako ocjenjujem i proces lex Agrokora, a da ćemo neke probleme u godini koja je pred nama i riješiti. Samo nažalost nekih zastupnika o tome što je uloga države u rješavanju ekonomskih problema, koja je pozicija opće države i shvaćanje liberalne ekonomije uopće nije na nekoj velikoj razini i prije nas vuče u neka bivša vremena ne socijalne ekonomije nego komunizma. Važni su i hrvatski brodograditelji, treba pokušati naći model da ih se pomogne, da ih se riješi, ali vi i ja dolazimo iz sjeverozapadne Hrvatske, jedne regije koja je prije svega okrenuta srednjem i malom poduzetništvu, radu, stvaranju i izvozu i taj izvoz konstantno raste i tamo su se događali određeni procesi u velikim poduzećima i tamo je puno ljudi ostalo bez posla, ti ljudi nisu štrajkali i nisu tražili pomoć države. Ali ako im ikako možemo pomoći, ako živoj ekonomiji Hrvatske možemo pomoći rasteretimo ih niza parafiskalnih nameta, administracije i birokracije, smanjimo im kamate, učinimo da ih hrvatske financijske institucije prate i olakšajmo im jer oni su živo tkivo i hrvatske ekonomije i svake ozbiljne europske ekonomije danas. Hvala vam lijepo.
Sada bih molimo zastupnika Furia Radina da pitanje postavi potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Burić Pejčinović, izvolite.
Hvala lijepa. Operativni planovi za nacionalne manjine proizlaze iz dogovorenoga Vladinog programa sa predstavnicima nacionalnih manjina. Na njima se dugo i puno radilo, vrlo su precizni kao u rokovima, kako u rokovima tako i u sadržaju i točno se zna tko ih treba izvršavati. Toliko su operativni da ministrice i ministri ih mogu digitalizirat u posebne planere i ugradit alarm koji će ih upozoriti da li su ih zaboravili u ladici ili u meandrima kompjutera. Ne bi postavio ovo pitanje da se oni ostvaruju. Postavljam ovo pitanje zašto što ono što smo se dogovorili, najprije kao partneri, a ona formalno prihvatili izglasavanjem na Vladi zapravo se izvršava vrlo djelomično i sa velikim poteškoćama i to sve u …/nerazumljivo/… Prilikom prvog izvješća o ostvarivanju planu u kolovozu 2018. upozorio sam premijera da većina dogovorenoga se nije počelo ostvarivati ili se ostvarilo samo u djelu predviđenog. U mojem očitovanju na izvješće najčešća rečenica: „Nije ostvareno.“ Uz par iznimaka koji uglavnom potvrđuju paralizu Vlade u ostvarivanju operativnog programa. Vladi želim uputiti jednostavnu poruku, ono što je možda malo za vas, za nas je veliko sve i u omjeru i sve ima posljedice. Razgovarao sam zastupnica drugih, zastupnicima drugih manjina i većina njih je suglasna da tempo blago rečeno se ne respektira. Da se razumijemo, pitanja o kojima govorimo, o kojima govorim nisu uglavnom financijske naravi, radi se o pravima neka od kojih su definirana međunarodnim ugovorima, funkcioniranje, ustroj, a za neke manjine i registracija škola, kurikulum, dvojezičnost u lokalnoj samoupravi, a posebno u državni, u državni upravi u dvojezničnim općinama, gradovima i županijama, posebna upreba manjinskih jezika u pravosuđa samo su neka od pitanja koja čekaju rješenje. Moja preporuka gospođo, gospodo ministri i gospođe ministrice je da iskopate te operativne planove jer veljača mjesec za dobivanje … /Upadica: Hvala./… izvješća. Hvala.
Odgovor, izvolite.
Marija Pejčinović Burić
Hvala lijepa gospodine predsjedničke Hrvatskog sabora, zastupnice i zastupnici, kolegice i kolegi ministri i ministrice i ministri, hvala vam na pitanju ja samo mogu ponoviti ono što vi znate. Dakle, mi smo imali naš veliki sastanak sa svim predstavnicima nacionalnih manjina, prije nešto više od mjesec dana na kome smo se dogovorili koje ćemo slijedeće korake poduzeti, a jedan od njih je bilo da tamo gdje imamo probleme, ja sa svoje strane kao potpredsjednica Vlade tražim od resora očitovanja da vidimo gdje stvari stoje ako stoje i kako ćemo ih riješiti. U ovom trenutku imam očitovanje gotovo svih tijela, početkom slijedećeg tjedna ja ću se sastat s kolegama dakle na toj koordinativnoj razini, vidjet ćemo o stanju u provedbi sa naše strane i kao što sam obećala svima vama na sastanku koji je bio krajem 11. mjeseca, sastat ćemo se opet u sastavu u kojem se svako nekoliko mjeseci sastajemo i ove treme raspravljamo. Međutim, mislim da se važno vratiti, vi ste rekli nisu vezani uz financije, provedba operativnih planova, ja mislim da sami znate kao dugogodišnji saborski zastupnik i političar, da nema politike koja nema ne, koja se može ostvariti bez da ima svoju podlogu u državnom proračunu i u novcima, prema tome ako samo spomenem da je 2017. godina, godina za koju imamo konsolidirane brojke koliko je izravno bilo namijenjeno programima za nacionalne manjine, a postoji još niz drugih programa i niz drugih politika kroz koje nacionalne manjine također ostvaruju svoje potrebe, ta je brojka za 2017. godinu iznosila 144 milijuna kuna, a u odnosu na godinu prije toga, bila je veća za 13 milijuna kuna. Po onome što su neke preliminarne brojke, mislim da će ovaj iznos za 2018. g. biti još veći. Vi ste sami rekli da je to jedan vrlo konkretan plan mjera, što je istina, međutim ima jedan dio koji se odnosi na sve, dakle, horizontalno i ima jedan dio koji se odnosi na 7 nacionalnih manjina u kojima je pojedinačno navedeno što se treba napraviti. Dakle, sukladno onome što smo razgovarali i što smo i obećali, mi ćemo imati uskoro taj sastanak i na njemu ćemo pojedinačno proći sve što je za bilo horizontalno bilo za pojedine manjine predviđeno i vidjet ćemo što se treba napraviti. Podsjećam da je program, vi ste govorili o rokovima, dakle, program je previđen, operativni programi su predviđeni za razdoblje 2017.-2020. Vlada ih je usvojila krajem 2017. godine, prema tome, mislim da smo još dovoljno rano, ako gledate razdoblje za koje je predviđeno, da možemo sve ono tamo gdje se susrećemo s poteškoćama razriješiti i vidjeti kako to možemo napraviti. Dakle, nema ničega na čemu smo rekli da ne možemo, vidjet ćemo gdje su poteškoće i zajedno s vama ćemo pristupiti svakoj mjeri pojedinačno i vidjeti kako ćemo ih riješiti. Hvala lijepo.
Očitovanje, kolega Radin izvolite.
Hvala lijepa. Vidite, svako ima svoj stil. Ja sam odabrao onaj koji poštuje institucije, što znači da nakon preciznog dogovora slijedi podjela posla i odgovoran pristup u rješavanju problema. Svako zna koje je njegov posao, precizni su prvo polugodište, drugo polugodište, oni su jako precizni, vidjet ćete kad ćete malo se koncentrirati na ove operativne programe, svatko po njima zna koje je njegov posao i ako ga ne izvršava, za mene u krajnjoj liniji, to je pitanje stava. Koalicije su, podsjećam, zajedno na osnovi usuglašenih programa i stavova. Moje parlamentarno iskustvo mi nalaže da vas podsjećam da programima nacionalnih manjina ne posvećuje se niti izdaleka pažnja koji iz mojih vrijednosnih, iz mnogih vrijednosnih i pragmatičnih razloga oni zaslužuju. Hvala.
Idući je na redu zastupnik Zdravko Ronko, koji pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, Tomislavu Tolušiću, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a, poštovani premjeru sa ministricima i ministrima. Ja ću dakle, svoje pitanje uputiti ministru poljoprivrede. Samo prije toga, poštovani ministre, da vam se zahvalim na onoj jednoj desetini pisanog odgovora sa prethodnog aktualnog sata. Vjerujem da ću uskoro dobiti i ostalih 9 desetina pa ako bude trebalo, zamolit ću i premjera za pomoć. A moje današnje pitanje, samo se na neki način nadovezuje na prethodno i po meni je vrlo vrlo jednostavno. Dakle, koliko ima onih koji koriste državno poljoprivredno zemljište, nemaju ugovora o korištenju, ne plaćaju zakup, a primaju potpore za ta zemljišta te koliko je to šteta za lijepu našu. I dopunsko pitanje, ima li među vašim najbližim suradnicima i njihovim članovima obitelji takvih žmuklera? Evo, mislim da sam bio jednostavan. Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite.
Tomislav Tolušić
Hvala g. Ronku na postavljenom pitanju. 2015. g. za vrijeme mandata ministra Jakovine, za vrijeme mandata SDP-a u nizu loših stvari donešena je možda čak jedna i dobra, a to je da je našim stočarima koji i dan danas imaju problema, stavljeno na raspolaganje korištenje šumskog zemljišta, prije svega pašnjaka. Doduše, bez ugovora, bez natječaja temeljem prijave ne znam kome i temeljem pravilnika koji je donio ministar Jakovina. Svi su oni upisani znači u .../nerazumljivo/..., svi koriste te pašnjake, nitko od njih nije dobio ugovore od države, nikog to nije zanimalo, imamo negdje oko 3,600 takvih korisnika. Prošle godine naravnu i nakon Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji smo usvojili u ovom Saboru i nakon Zakona o šumama, donijeli smo pravilnik koji rješava upravo te situacije i svi oni, svih tih 3,600 naših stočara koji imaju takvo zemljište na korištenje, a koji do sad nisu imali mogućnost platiti zakup jer nisu od države dobili niti ugovor, niti odluku će dobiti ugovor, dobit će odluke i platiti će taj zakup pašnjaka u onim iznosima koliko su dužni državi. Da li ima tu i djelatnika, rođaka, pašanaca, braće, sestara nekog od tisuću zaposlenika ili 12 tisuća ljudi u sektoru Ministarstva poljoprivrede, vjerojatno ima. Hvala.
Očitovanje.
Pa ne mogu ja reći da sam zadovoljan odgovorom, taman posla. Što se tiče ministra Jakovine, pa ja sam se s njim itekako sudarao i formalno i neformalno upravo zbog rada kakav je on bio provodio. Ali, mene interesira šta sad vi čekate, evo dvije godine su prošle, još tih ugovora nema. Da li to nekome itekako odgovara da ne moraju plaćati zakupe, a da mogu primati potpore? I drugo, ja nisam bez vraga pitao ima li među vašim suradnicima visokopozicioniranim, ne mislim ja na sve one tisuće njih koji rade nego ove koji su visokopozicionirani, ima li njih da igraju te igre, ako nema da se nađemo, pa da vam ih ja prezentiram. Može? A ovo ćete mi odgovoriti i molim premjera da mi pomogne u tome. Hvala lijepo.
Hvala, 12. pitanje zastupnica Sunčana Glavak postavlja ministru uprave, Lovri Kuščeviću, izvolite.
Hvala lijepo kolega Ranko, hvala lijepo g. predsjedniče, pitanje postavljam ministru uprave, Lovri Kuščeviću, ministre u kolovozu prošle godine, vlada je donijela zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i o smanjenju broja zaposlenih i o racionalizaciji i samim time u sustavu državne uprave. Međutim, nekako je ostalo po strani da vidimo dokle je to došlo. Svjesni činjenice da je potrebno promijeniti čitav niz zakona, zato mene zanima, da mi kažete, koja je dinamika spajanje agencija, odnosno, zavoda koje se ukidaju, onda, koje se racionaliziraju. I ono što sve građane zanima, hoće li time biti javna uprava učinkovitija i što se može očekivati u vašem resoru, očekivanja su velika, najave su bile velike, međutim, onu pravu reformu javne uprave još svi očekujemo, pa vas molim i naznake kada će u cijelosti biti predstavljena reforma javne uprave. Jer javna uprava mora biti servis građana, ne samo kao floskula, kao nešto što stalno govorimo, već građani ne smiju imati dojam da tamo rade ljudi koji u 11 sati imaju pauzu, koji su neučinkoviti, već da u pravom smislu riječi zaživi javna uprava kao servis građana. Svjesni smo činjenice da neke agencije, zavodi nisu mogli biti ukinuti, mislim da to posebno trebamo napomenuti s obzirom na preuzete obveze našim punopravnim članstvom u EU, tako da je i to važno, da naši građani znaju. Hvala vam lijepo.
Odgovor, izvolite ministre.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora. Kolegice zastupnice i zastupnici, predsjedniče hrvatske Vlade, članovi i članice hrvatske Vlade. Kolegice Glavak lijepo vam zahvaljujem na vašem pitanju dobro ste rekli da hrvatski službenici, ja bi to proširio na hrvatske dužnosnike, moraju bit i servis hrvatskih građana, moraju bit ina raspolaganju našim sugrađanima, poduzetnicima, obrtnicima, ja bi rekao ako treba i 24 sata dnevno. Da prijašnjih godina, prijašnjih mandata, smo imali jedan fenomen bujanja agencija, bujanja tijela s javnim ovlastima, ja bih rekao gotovo jedan nekontroliran proces, što je dovelo i do ovoga što i sada ste i vi, na što ste i vi ukazali, dovelo je do preklapanja velikog broja nadležnosti, do uvođenje jedne pravne nesigurnosti, tu je zaposlen veliki broj ljudi, imamo tu prilično rukovodećeg kadra i sve to skupa je i znatno opterećenje za hrvatski proračun. Ova vlada je prepoznala o čemu se radi, iznašli smo rješenje i upravo o tom zaključku koje vi spominjete 2. kolovoza prošle godine 2018. g. smo donijeli zaključak kojim se ukidao, spaja, pripaja, objedinjava kako već, 25 ustanova, 22 trgovačka društva, 2 tijela državne uprave, 2 ureda vlade RH. To je vrlo opsežan posao, taj posao se ne dovršava sa donošenjem jednog zakona, ili recimo ovog zaključka, već iza njega slijedi donošenje preko 70 izmjena i dopuna, 70 zakonima, da ne govorim, koliko uredaba. Evo Vlada RH, je već usvojila i Hrvatski sabor je usvojio zakon koji smo uredili taj sustav, koji smo poslove, onih agencija koje ukidamo, prenijeli u resorna ministarstava. Neka ministarstva su već napravile svoje zakone, izmijenila zakone, pripojila zavode, neki su na vladi pred usvojenjem, neki su pred usvajanjem u Hrvatski sabor. Međutim, dinamika i kontinuitet ide dobro i sasvim sigurno će već u prvom kvartalu ove godine, taj zaključak biti ispunjen u cijelosti. Međutim, ja bi naglasio da smo i tim zakonom napravili 2 još dobre revolucionarne stvari, a to je objedinili smo državni inspektorat. Dakle svjesni smo koliko su naši poduzetnici i obrtnici imali problema s ovakvim ustrojem državnog inspektorata. Na ovaj način, mislim da će državni inspektorat biti funkcionalniji i da će biti znatno učinkovitiji, pa čak i racionalniji, odnosno, jeftiniji za državni proračun. Također smo dali i dužnu pozornost hrvatskom vatrogastvu, dakle, budući da je došlo do ukidanja agencija, mi smo poslove hrvatskog vatrogastva predvidjeli, da ćemo početkom 2020. prebaciti na središnji državni ured za vatrogastvo. Time ćemo i to, i vrlo važno i ja bih rekao, djelatnosti za sigurnost hrvatskog društva, za hrvatske građane hrvatske imovine, dati još više na značaju i dati mogućnost da se još bolje razvija. Što se tiče novosti koje slijede, ja bih napomenuo da je u izradi zakon o sustavu državne uprave. Svi znate da je Vlada RH, donijela političku odluku, da će poslove koje danas obavljaju uredi državne uprave, prebaciti županijama, a isto tako sa tim zakonima se ide u jednu , ja bih rekao depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, jer se ukidaju dužnosnička mjesta pomoćnika ministara i ta mjesta će postati rukovodeći službenici, dakle, neće se mijenjati sa svakim našalonom promijene politike, odnosno, promjene nakon izvora. Također Ministarstvo rada radi jedan dobar zakon, Zakon o plaćama državnim službenika, kada on bude gotov, Ministarstvo uprave će donijeti dvije uredbe, uredbom o nazivu i klasifikaciji radnih mjesta i uredbe o ocjenjivanju, zahvaljujući kojem zakonu i ove dvije uredbe ćemo oformiti sustav, da se naše službenike ocjenjuje temeljem rezultata rada, ne da svaku godinu njihova plaća raste za 0,5% bez obzira na rezultate rada, već da napreduju, odnosno, nazaduju sukladno rezultatima rada. Hvala vam lijepo.
Hvala ministre, molim zastupnicu da se očituje.
Hvala lijepo g. predsjedniče, hvala lijepo ministre. Preko 50-tak agencija, zavoda, ako sam ja to dobro izbrojila, ono što je najvažnija, a što ste možda propustili reći, ali eto, i zbog kraće vremena, to je da će usluge biti našim građanima jednako dostupne jer je postojala bojaznost, bojazan, ako se pripoji neka agencija ministarstvu, ako se nešto formalno ukine, da tada te usluge neće biti dostupne. Druga stvar koju ste rekli, ili samo natuknuli, to je depolitizacija javne uprave, što pozdravljamo, a to se odnosi na ono što smo govorili i u našem programu vlade, da mjesta pomoćnika, ministara, biti će profesionalizirana i da imamo jedan kontinuitet, rade ljudi koji rade profesionalno i odgovorno svoj posao da oni ne budu samo po političkoj liniji postavljani na neke funkcije. Htjela bi još napomenuti kratko da ono što građani možda manje znaju ili što možda manje ističe i sama Vlada ili vaš resor, to je čitav niz dostupnih usluga tzv. e- usluga ili e-građana i mislim da moramo opširnije ili podrobnije govoriti o tome i da moramo razvijati te usluge, a to se odnosi i na dostupnost za naše gospodarstvenike, za poduzetnike i obrtnike, a tako i za same građane, dakle, moramo modernizirati javnu upravu i na taj način. Hvala vam lijepa.
13.-to pitanje poštovani zastupnik Ivan Šipić postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri. Poštovani ministre hrvatskih branitelja, vaše Ministarstvo sustavno radi na jačanju i unapređenju pružanja usluga hrvatskim braniteljima. Znamo za uspješan i dobar projekt i rad Doma hrvatskih veterana u Lipiku koji je označen i ocijenjen od strane hrvatskih branitelja kao kvalitetan i dobar način psihosocijalne rehabilitacije, a ujedno je pilot projekt pružanja skrbi u budućim Veteranskim centrima. Znamo da se planiraju otvoriti Veteranski centri u Sinju, Šibeniku, Osijeku, Daruvaru i Petrinji. Ranije ste nas informirali, kao i cjelokupnu hrvatsku javnost kako su sredstva za izgradnju Veteranskih centara osigurana, potrebne pripremne radnje dovršene. Stoga se postavlja pitanje i hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji pitaju što slijedi dalje, kada počinje izgradnja spomenutih Centara, kada je predviđeno dovršenje, a na taj način i zaokruženje ovog hvale vrijednog projekta. Hvala vam lijepa.
Izvolite ministre.
Tomo Medved
Hvala lijepa, g. predsjedniče HS-a, gospođe i gospodo zastupnici uvaženi. Zastupniče Šipić hvala lijepo na vašem pitanju i dobro ste kazali, iznimno važna aktivnost koju Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi jesu projekti uspostave Veteranskih Centara. Naime, Veteranski Centri zamišljeni su sa ciljem uspostave ustanova u kojima će hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji pružiti sveobuhvatna skrb na jednom mjestu. To među ostalim uključuje pružanje usluge savjetovanja i psihosocijalne podrške. I kao što ste i sami konstatirali, kao prvi Veteranski Centar izrađen je Dom hrvatskih veterana u Lipiku. Početkom 2017.-te godine Dom je ispunio uvjete za početak rada i pružanje usluge. U razdoblju od veljače 2017.-te godine do sad, uslugu Doma hrvatskih veterana u Lipiku koristilo je ukupno 1209 korisnika. U cilju nastavka izgradnje mreže Veteranskih Centara izrađeni su idejni projekti za Veteranske Centre u Petrinji, Sinju, Šibeniku i u Daruvaru. Riješeni su imovinsko pravni odnosi na ovim lokacijama. Početkom 2018.-te godine potpisani su ugovori za izradu glavnih i izvedbenih projekata i projekata opremanja. Za Veteranske Centre u Daruvaru, Sinju i Šibeniku ishođene su i građevinske dozvole, dok se za Veteranski Centar u Petrinji kompletira dokumentacija, a ishođenje građevinske dozvole očekuje se u prvom kvartalu ove godine. Raspisivanje poziva za odabir izvođača građevinskih radova predviđeno je u prvoj polovici ove godine, dok je za drugu polovicu ove godine planiran početak građevinskih radova. Prema našemu planu, Veteranski Centri će do sredine 2021.-ve godine biti izgrađeni i opremljeni. Za uspostavu ovih Veteranskih Centara u RH osigurana je financijska alokacija u iznosu od 288,8 milijuna kuna, a projekt se financira iz Europskog Fonda za regionalni razvoj. Izgradnjom ovim Centara stvoriti će se smještajni kapacitet za boravak oko 615 osoba. Pored usluge koja će se pružati, važno je spomenuti i činjenicu kako je za potrebe opsluživanja navedenih Veteranskih Centara predviđeno zapošljavanje oko 150 osoba. Isto tako, obzirom da je Ministarstvo hrvatskih branitelja dobilo na upravljanje nekadašnji Hotel Mursa u Osijeku, poduzeti su koraci kako bi se stvorili preduvjeti za izgradnju 6-og Veteranskog Centra u Osijeku. Uspostavom ovih Veteranskih Centara, pored svih drugih mjera koje ova Vlada i Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi, zasigurno će se doprinijeti poboljšanju kvalitete života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Poštovani ministre, u cijeloj lepezi poslova kojim se vi bavite, a kako ste samo rekli i hrvatska Vlada, hrvatski branitelji, to mi koji smo na terenu, najbolje znamo, a vi kao ratnik i sudionik Domovinskog rata, najbolje znate koliko znači pomoć i briga hrvatskim braniteljima. Svakodnevno imamo upite na ovu temu i veseli činjenica da vaš napor i napor hrvatske Vlade i svih resornih Ministarstava u jednom prstenastom odnosu ide i prema tome da sudionici Domovinskog rata, osobito oni koji imaju posljedice, imaju kvalitetnu skrb i kvalitetnu brigu i njegu jer su to i zaslužili. S obzirom na ovo što smo čuli, na terenu možemo biti jako zadovoljni s obzirom na to da, kako vidimo koji su to gradovi, da je to praktički pokrivena cijela RH. U tom duhu i u tom smjeru ustrajte i hvala vam lijepo.
Hvala i vama, sada će zastupnik Željko Lenart postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Vlade, prošlu godinu su nam obilježili i lex Agrokor, Agorkor, grupa Bork, silni milioni koje su savjetnici izvukli iz Agrokora i došli smo do toga da sada još raspodjeljujemo državno poljoprivredno zemljište kojega ima 33.000 hektara skoro u firmama Agrokora. Ja vas pitam da li vam poznata tvrtka Aisle, kaže Aisle 2 Jamnica, Aisle 5 Tisak, Aisle 6 PIK Vrbovec, Aisle 7 Belje, Aisle 8 Vupik, Aisle 9 PIK Vinkovci, tvrtke koje posjeduju tj. imaju ugovore sa Hrvatskom oko državnog poljoprivrednog zemljišta. Znamo da prema ugovorima osnovnima se državno poljoprivredno zemljište prebacuje na zrcalne tvrtke koje će naslijediti tvrtke koje su bile u sustavu Agrokora, a tvrtka Aisle je u nizozemskom vlasništvu. Ono što je znakovito da je navodno tabularna, tabelarna raspodjela ovih tvrtki bila napravljena prije što je postignuta nagodba u samome Agrokoru, pa pitam tko je kome opet pogodovao oko davanja državnog poljoprivrednog zemljišta strancima jer na ovaj način ne samo zemljište nego i vodu smo predali strancima u ruke. Ja mislim da to jedino hrvatskih narod može putem referenduma, a ovdje se grupa ljudi drznula da to napravi. Znamo da nedavno je bio i sastanak načelnika slavonskih na koji ih se na neki način željelo prisiliti da moraju potpisati te ugovore, a to sad ovisi o njima. Umjesto da smo zemljište, najkvalitetnije poljoprivredno zemljište u RH dali hrvatskim poljoprivrednicima koji bježe iz Slavonije, mi smo ga prepustili nizozemskoj tvrtki u ruke i u biti ni ne znamo tko će na kraju krajeva s njime raspolagati. Hvala.
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepa, poštovani zastupniče Lenardt, vi ste iz Sisačko-moslavačke županije pa sam mislio da ćete se vi možda osvrnut na Petrokemiju, da će vam biti drago da je ova Vlada uspjela ono što ni jedna prije nije, a to je da radnici Petrokemije rade, da je kompanija dokapitalizirana, da ima novu strukturu vlasništva, da posluje na tržištu, da proizvodi mineralna gnojiva i da je to jedan doprinos rješavanju niza tranzicijskih problema hrvatskoga gospodarstva koje je ova Vlada riješila. To je recimo za vas kao zastupnika u Sisačko-moslavačkoj županiji jedan dosta veliki plus. Pitajte malo ljude koji tamo rade, pitajte ljude koji su predstavnici sindikata, da li su zadovoljni s onim što im je ova Vlada u vezi njihove budućnosti omogućila. Što se tiče Agrokora, dakle, osim što paušalno nabacujete komentare kao što je svojstveno vama i velikom dijelu oporbe, a u načelu je gotovo uvijek netočno, ja mislim da trebate pogledati stvari onakve realno kakve jesu. Mogli smo tada se baviti kupusom, mogli smo se baviti selfiima, mogli smo ne činiti ništa, kolabirala bi i cijela struktura kompanija koje su u sustavu Agrokora, imali biste ogromni financijski problem za Hrvatsku državu, imali biste domino efekt na sve druge subjekte u hrvatskom gospodarstvu, vi koji se zalažete za male poljoprivrednike imali biste praktički kolaps OPG-ova svih naslonjenih na poslovanje Agrokora i drugih kompanija koji su bili ili jesu danas njegovi partneri, a poštovani gospodin Lenardt ništa se od toga nije dogodilo. Nije se dogodilo zbog zakona o izvanrednoj upravi, jer je taj zakon omogućio jedan da izbjegnemo krizu koja bi uz to bila i politička kriza, to vam je također jasno, pretpostavljam. OPG-ovi isplaćeni, dobavljači isplaćeni u mjeri koja je van svih standarda kada kompanija koja u sebi ima maloprodajni lanac upada u ovakve krize, vremena osigurano za sve da steknu otpornost na udare koje su dobili i svi su ostali na tržištu, svi rade. Dal rade? Rade. Da li je turizam omogućio, da li je funkcioniranje Agrokora i njegovih kompanija omogućilo bolju turističku sezonu, je. Da li je nagodba izglasana, je, 80% je izglasana, da li su ne samo Ustavni sud nego druge jurisdikcije priznale i potvrdile ustavnost i pravni karakter našega zakona kao jednoga zakona, koji je insolvencijskoga karaktera, jesu. Da li nakon nagodbe slijedi njena provedba, slijedi. Da li će postojeće društvo imati svoja buduća zrcalna društva, da. Da li živimo u kapitalizmu i da li živimo u otvorenom gospodarstvu, da. Da li Agrokor je tu u Hrvatskoj, kakva je njegova struktura vlasništva, kakve to recimo konkretne veze s vama ima ili s bilo kim drugim tko je vlasnik neke kompanije, vi znate baš tko su vlasnici svih kompanija u Hrvatskoj, jesu li domaći ili strani, te priče su passe. One su passe. Kao što su i kod nas passe, passe su u cijelom svijetu jer globalno gospodarstvo po europsko tako funkcionira. I mislim da bi bilo dobro i za vas kao stranku koja je sad prešla iz obitelji europskih pučkih stranaka u nekakav ne znam ni ja što, zeleni liberalizam, radikalizam, ne znam ni sam gdje čete se i kome vi priključiti i što vi uopće zastupate, koji je vaš kor, ja to u ovom trenutku ne znam bilo bi dobro da usvojite ta načela na kojima današnji svijet funkcionira i današnje … /Upadica: Hvala./… gospodarstvo. To bi bilo jako dobro, može vam vaš predsjednik pomoć, on sigurno zna gdje vas vodi.
Hvala, izvolite očitovanje.
Poštovani premijeru, pa ja nisam ni očekivao da ćete vi meni konkretno odgovoriti jer ne želite odgovoriti ovakve stvari, konkretno vi uvijek trkeljate neke gluposti okolo naokolo iz šupljega u prazno …/Upadica: Kolega, kolega./… i tako …/Upadica: Lenardt, kolega Lenardt, trkeljati mi, molim vas da ne koristimo./… trkeljati je hrvatska riječ, evo malo …/Upadica: Trkeljati je nešto što nije razina sabora./… poštovani predsjedniče sabora ja ne znam zašto me prekidate, nemojte zašto prekidate, ma cilj je prekinut misao koju sam ja htio izreči, jel tako, sve jasno. Dobro no hvala lijepo, hvala lijepo nisam ni očekivao, što se tiče Petrokemije, poštovani g, Plenković, ja sam o njoj govorio dok je bila državna tvrtka u većinskom državnom vlasništvu i dokazao računicu koja je i potvrđena mi u jednoj emisiji od strane Đure Popijača, da je Petrokemija mogla opstati jer je niste trebali predati u privatne ruke no ona je danas pretežito privatna tvrtka i o njoj danas više ne vrijedi pričati na ovaj način. Da, ja pričam s tim ljudima koji tamo rade i vjerujte da nisu zadovoljni. Vjerujte da nisu zadovoljni, sjednite i vi s običnim ljudima pa pričajte ali vi od toga bježite jer vas čuvaju čuvari i ne daju nikom blizu vama. Kažete da se bavimo selfijima, porukama, ne znam čime. Pa mogli smo se baviti SMS-ovima kao vi. Danas ste i vi govorili ovdje o svim ovim uspjesima, porastima koje je obezbijedila hrvatska Vlada. Ja mislim da svi ti Slavonci koji ostaju bez zemlje su otišli u Irsku, Njemačku i širom Europe ne da bi tamo zaradili novce, ja mislim da su oni otišli tamo kao misionari da bi govorili o vašim uspjesima jer sve u Hrvatskoj napreduje, jedino mali čovjek propada i svakog dana sve teže živi. Prošetajte se, nemojte se voziti autom po Zagrebu sa čuvarima nego prošetajte se pa vidite koliko ljudi kopa po kontejnerima, koliko ljudi nema za život, koliko ljudi prosi po ulicama, koliko je teško živjeti i školovati djecu u RH. To će vam reći i ovi radnici Petrokemije, koji su mogli danas imati daleko veće plaće da se država bolje pobrinula za Petrokemiju jer Petrokemija je imala veliki potencijal. Hvala.
Idemo na pitanje broj 15, zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj postavlja pitanje ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade RH. Poštovana ministrice, u cilju poboljšane kvalitete života djece sa teškoćama u razvoju, bilo je govora i planova o donošenju Zakona o inkluzivnom dodatku. Navedenim zakonom prijedlogom trebala bi ste u jednom pravcu i osigurati potrebna potpora osobama sa invaliditetom i teškoćama u razvoju. Zakon o inkluzivnom dodatku već se nekoliko godina najavljuje kao jedan veliki zaokret u politici za osobe sa invaliditetom i osobe sa invaliditetom očekuju taj zakon i tijekom 2017. g. na sastancima sa predstavnicima ministarstva, govorilo se o tome i o potrebi važnosti Zakona o inkluzivnom dodatku kao jedinog zakona koji bi regulirao prava osoba sa invaliditetom na naknadu koja bi im omogućila dostojanstven život i ravnopravnost u društvu. S obzirom da do danas nije donošen navedeni zakon i da u ovom trenutku nemamo nikakva saznanja o cjelokupnom procesu izrade planiranog zakona, a koji bi zakon trebao stupiti na snagu 2014. g., tražimo od vas da nas informirate o aktivnostima ministarstva vezano za donošenje navedenog zakona i kao u planiranim rokovima kad će bit donošen zakon i primjena zakona, hvala lijepa.
Hvala. Odgovor poštovane ministrice Murganić, izvolite.
Nada Murganić
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, kolegice i kolege ministri, poštovane zastupnice i zastupnici, sve vas pozdravljam. Zahvaljujem zastupnici Lekaj Prljaskaj na ovom pitanju iz razloga što sigurno i zastupnicu zanima odgovor na ovo pitanje kao i brojne osobe sa invaliditetom koji su zainteresirani za uvođenje inkluzivnog dodatka, značajnog dodatka kao jedna financijska potpora osobama sa invaliditetom zbog povećanih svakodnevnih životnih potreba koje oni imaju, troškova koje oni imaju a nastaju sa osnova nemogućnosti uključivanja zbog njihovog invaliditeta i uključivanje u svakodnevnu životnu zajednicu, ova Vlada je prepoznala kao jedan od osnovnih prioriteta stoga smo donijeli i nacionalnu Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe sa invaliditetom za razdoblje 2017.—2020., gdje je doneseno niz mjera, velika većina tih mjera je i ostvarena a i financijski je ta strategija predviđena u 721 milijun kuna gdje značajnim sredstvima sudjeluju jedinice lokalne i područne samouprave. Mi smo također svjesni da se puno raspravlja i ova Vlada i ovaj saziv raspravlja o modelima inkluzivnog dodatka s obzirom da smo su svakodnevnim, gotovo mogu reći svakodnevnim kontaktima sa predstavnicima osoba sa invaliditetom, udrugama, pravobraniteljstvom ali i sa predstavnicima Zavoda za vještačenje, tražimo modele koji će omogućiti jednu pravednu naknadu. Osobe sa invaliditetom su u najvećem, možemo reći od sve populacije, u riziku od siromaštva, ova Vlada je zbog toga odlučila se i za povećanje naknade kao što je doplatak za njegu i osobna invalidnina, to su naknade .../Govornik se ne razumije./... invaliditeta, 1.4. su povećane za 20%. Također smo proširili i prava status roditelja njegovatelja i poslije smrti djeteta, proširili smo i prava status njegovatelja na supružnike i vanbračne i izvanbračne partnere kao i proširili smo i značajno asistencijske usluge od 2006. g. kada smo imali asistenata 5, sada ih imamo 1550, pardon, osoba koje imaju asistencijske usluge kao i druge brojne sadržaje. Širimo usluge u zajednici kroz različite udruge, kroz različite ustanove i institucije, zašto to naglašavam, naglašavam iz jednog razloga, što materijalna prava, materijalna naknada neće ispuniti svoju funkciju ako neće te usluge imati tko pružati stoga smo se opredijelili i za materijalne pomoći našim osobama sa invaliditetima, sa širenjem usluga kako bi mogli i onda imati potpore u zajednici i stoga smo zaista u ovom razdoblju dvije godine učinili na potpori osobno sa invaliditetima gdje je toga dosta, međutim, inkluzivni zadatak je zajedno sa jednom radnom skupinom u kojem su svi ovi već spomenuti aktori uključeni u izradi nacrta prijedloga Zakona, 2019.-ta je pred nama na tom području zaista opredijeljeni smo za jedan intenzivan rad i u fazi donošenja početkom slijedeće godine.
Hvala. Poštovana zastupnica Lekaj Prljaskaj.
Hvala lijepa. Ja bih vas samo nadopunila predmetno što se tiče iznosa npr. za slijepe osobe mogu reći da su najmanji iznosi u Europi i nadam se da ćete riješiti, donijeti Zakon do 2019.-te godine. Hvavala.
Slijedeće pitanje postavit će poštovana zastupnica Bernarda Topolko, ministru unutarnjih poslova g. Davoru Božinoviću, izvolite.
Poštovani g. ministre, Policijska uprava Međimurska provela je opsežno istraživanje među građanima i utvrđeno je da je stopa kriminaliteta tri puta veća, nego što pokazuju statistički podaci. Međimurci većinu kriminalnih radnji niti ne prijavljuju jer od prijave nemaju koristi, što je loše. Gospodine ministre, šaljemo jednu poruku nepovjerenja u sustav i nepovjerenja u pravnu državu i one koji bi trebali biti stup države. Upućujem vam pitanje potaknuta posljednjim događajima narušavanja stanja sigurnosti u Međimurskoj županiji. Svjedoci smo pojedinačnog nasilja drskih krađa, povećane stope kriminaliteta koji čak idu do te mjere da se sve češće napadaju policijski službenici, djelatnici Centra za socijalnu skrb, te se uništava i njihova imovina. Poštovani ministre, molim vas da mi odgovorite hoćete li udovoljiti zahtjevima Vijeća za prevenciju, zahtjevima Međimurske županije koja predlaže vrlo konkretna rješenja jer i nedavno istraživanje koje je naručila Policijska uprava Međimurska zahtjeva hitno i konkretno djelovanje državnih institucija, kako, na koji način i kojim mjerama namjeravate zaštiti državnu imovinu, policijske službenike i stanovništvo Međimurske županije? Hoćete li i kada povećati broj policijskih službenika kako bi osigurali javni red i mir i poštivanje pozitivnih zakonskih propisa? Smatram da doista imate mehanizma riješiti najveći i najozbiljniji problem u Međimurju. Apeliram, tražim i molim vas da shvatite kako je narušeno stanje sigurnosti…/Upadica: Hvala/…u bilo kojem dijelu RH, nacionalno pitanje, a ne samo regionalno…/Upadica: Hvala lijepa/…pitanje. Od vas očekujem konkretno i brzo djelovanje…/Upadica: Hvala vam/…ja vas molim, zahvaljujem.
Hvala lijepa. Prije nego što dam riječ poštovanom ministru da odgovori, pozdravimo učenice i učenike XI. Gimnazije iz Zagreba koji nas gledaju…/Pljesak/… A sada će odgovoriti poštovani ministar Davor Božinović, izvolite.
Davor Božinović
Hvala lijepo gđo zastupnice. Mislim da, vi ste dosta toga rekli, dosta je toga točno, ali ajmo uspostavit nekakav red. Prvo, dijagnoza stanja u Međimurju je postavljena od strane policije. Sve ovo o čemu vi govorite, svi zaključci o čemu vi govorite su zaključci istraživanja, osjećaj sigurnosti u Međimurskoj županiji koju je provela policija. Točno je da postoji raskorak između stvarnog stanja sigurnosti i statistike, nije baš tri puta, 55% je, ali svejedno, to je problem. Imate tu dvije vrste problema. Kad govorimo o prijavljivanju kaznenih djela ili prekršaja, postoji činjenica da u našem Kaznenom Zakonu po službenoj dužnosti ne možete prijaviti djelo koje je vrijednosti ispod 1.000,00 kn. Dakle, policija ne može ići protiv Zakona. S druge strane postoji veliki broj prigovora za upad na, ne znam, dvorište, u štagalj, što po našem Zakonu nije kažnjivo, kažnjivo je i to kazneno ukoliko uđete u nečiji stan ili kuću. Ukoliko uđete u dvorište, nije kažnjivo. Dakle, do toga da je to problem, smo došli mi. Ja sam prije godinu dana poslao jednog od najiskusnijih policajaca da se bavi stanjem u Međimurskoj županiji, ovo su nalazi, to su naši prijedlozi. Ja vas pozivam, i vi ste članica političke stranke, idemo zajedno lobirati da se neke odredbe tu promijene ili vezano za ove male vrijednosti, to je malo teže, ali kada govorimo o upadu u nečiji posjed, nasilnom, ne zakonitom, to možemo i da je Zakon o prekršaju, idemo probati, iako, budimo realni, struka je protiv toga u ovoj državi oduvijek. Vi u Anglosaksonskom pravu možete odmah nekoga upucati ako vam uđe u dvorište, ovdje to nije ni prekršaj. Što se tiče konkretnih stvari koje mi radimo kao policija, 17 mladih ljudi smo uspjeli motivirati i završit će Policijsku školu i krenut će radit 1.8. ove godine. Jedan od njih je i pripadnik romske manjine, realno, o tome problemu i govorimo. Nadamo se da ćemo uz pomoć i županije i svih lokalnih jedinica uspjeti animirati i veći broj njih. Jedan od naših prijedloga je gospođo, čak ste se u županiji obvezali da ćete uspostaviti odjel koji bi koordinirao sve aktivnosti državnih tijela vezana za to pitanje, niste. Taj odjel bi se trebao baviti i povlačenjem europskih fondova, koji imaju velike šanse, upravo jer se radi o manjinskim pitanjima, niste to napravili. Dakle tu postoji prostor, naravno mi surađujemo sa Ministarstvom demografije, Ministarstvom znanosti, biti će vjerojatno poslano dvije ili više socijalnih radnica i temeljni problem koji treba riješiti, to je opet u rukama kolegice Divjak, a to je da se osigura učenje hrvatskog jezika u predškolskoj dobi, jer to je glavni problem.
Hvala ministre, očitovanje, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre, moram reći da nisam zadovoljna s vašim odgovorom, jer je bilo konkretno pitanje, povećanje policijskih službenika. Dobro ste detektirali koji je problem u Međimurju, ali jedan policijski službenik iz te manjine, neće povećati sigurnosno stanje u Međimurju. Da, ali vi znate da je Međimurje, najmanja županija, najgušće naseljena, da ima 113 tisuća stanovnika, da od toga ima 10 tisuća Roma. Jedan policijski službenik iz njihovih redova je premalo. Mislim da bi trebalo nešto više učiniti po tom pitanju. Ja molim i vas, molim i ministricu Murganić, molim i premjera osobno da se založe za ovo pitanje sigurnosti, jer ovako u Međimurju, nije sigurno živjeti. Hvala.
Zahvaljujem.
Idemo na 17 pitanje. Zastupnik Ivan Vilibor Sinčić postavlja pitanje potpredsjedniku vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću, izvolite.
Hvala vam predsjedavajući, ministre Krstičević, moje pitanje je u vezi nabave borbenih aviona. Sredinom prošle godine, krenuo je taj famozni postupak, već znamo Hrvatska ima dugu tradiciju neuspjeha nabave vojnih aviona, da bi sve ove godine završilo krahom. Odnosno prije nekoliko dana, došla je delegacija iz Izraela, i na papiru je donijela ono što smo svi mi cijelo ovo vrijeme znali. Mi iz Kluba Živog zida, konkretno kolega Branimir Bunjac vam je još u listopadu prošle godine priopćio kako će to završiti i zašto će to tako završiti. Američki veleposlanik Kohorst, vam je 2 godine, odnosno, američki …/Govornik se ne razumije./… vam je 2 g. plasirao informacije kakvi su uvjeti i po kojim načinima se posluje. Na sličan način poslovanja, odnosno, prodaje izraelskih aviona Bugarskoj Rumunjskoj je zaustavljen. Na kraju krajeva, vi ste bivši vojnik, imate vojnu karijeru, sada ste ministar, imate cijele odjele u Ministarstvu, koje se bave specijaliziranim stvarima i da vam baš nitko od svih tih ljudi nije mogao reći u što ulazite, pod kojim uvjetima ulazite i na koji način će sve to završiti. I da stvar bude gora, sada ćete iste te ljude angažirati, da kupe, odnosno, da rade na natječaju za neke druge nove avione koji bi sada tek trebali doći. Pa vas ja pitam, hoćete li tražiti službenu ispriku i odštetu od Izraela?
Izvolite ministre obrane.
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, predsjedniče Vlade, poštovani saborski zastupniče g. Sinčić, hvala na vašem pitanju, gospodo saborske zastupnice i zastupnici što se tiče odgovora moga, vi ste vidjeli. Za razliku od mnogih koji su do sada odgađali odluku vezanu za borbeno zrakoplovstvo, ova vlada je od početka, uhvatila se je u koštac sa tim teškim pitanjima. Znamo da je bio međunarodni natječaj, ponuda države Izrael, na tom međunarodnom natječaju je bila najbolja, najsveobuhvatnija i tu oj ponudi države Izrael, oni su dali i predodabrenje, od Vlade SAD, da mogu isporučiti takav avion Hrvatskoj i to je bila njihova obaveza kao ponuditelja, to nije obaveza bila Hrvatske, kao kupca. I mi smo vidjeli nakon odluke Vlade, oni su imali obavezu, to je njihova obaveza, isključivo da na osnovu tog pred odobrenja, da kasnije dobiju konačno odobrenje. I vi ste vidjeli da su došli tu u Zagreb, 10.1. i da su kazali Hrvatskoj, kazali su meni, da je to njihova obaveza, da oni nisu uspjeli dobiti to konačno odobrenje. Kazali su da Hrvatska, što se tiče, da smo postavili sva moguća pitanja, da smo dobili sva moguća jamstva, i po pitanju Hrvatske, da nema nikakve odgovornosti, nikav ugovor nije potpisan, nikakva financijska šteta nije napravljena, a što se tiče jamstva, jamstvo za ozbiljnost ponude je države Izrael, pa oni su se i upravo došli u Zagreb i ispričali su se i to je jamstvo, jer mi upravo zbog složenosti tog projekta, radili smo država sa državom. Da smo bili u fazi potpisivanja ugovora, a da bi se ugovor potpisao trebalo je doći konačno odobrenje, jasno da bi bilo jamstvo za posao, to je i obaveza prema zakonu i sigurno da bi država Izrael tada i da bi potpisivali taj ugovor, mi bi im ali kompletno to jamstvo. Prema tome, još jednom smatram, da smo vodili proces vrlo sustavno, da je proces bio iznimno transparentan i za sve ovo što se je dogodilo, Hrvatska nije kriva i smatram da je iz pozicije Hrvatske, napravila sve što je trebala napraviti i da su ovaj posao vodili najkompetentniji ljudi koje Hrvatska ima, i smatram da niti ja, niti ljudi, niti jednim svojim postupkom, nismo ugrozili interese RH, niti njenih građana, čak naprotiv, sve što smo radili, radili smo u interesu RH, a to je da RH ima tu sposobnost, ta sposobnost je strateški važna za našu državu. Znamo kada smo bili u Domovinskom ratu koliko naši piloti su nam donosili tu prevagu u završnim operacijama pobjedničke vojske. Ja sam uvjeren da će ova Vlada sa svim ovim iskustvom, sa svom analizom iz drugog koraka, da ćemo doći do optimalnog, priuštivog rješenja za RH jer to je naša obaveza. Sigurnost i odgovornost za sigurnost hrvatskih građana.
Očitovanje, izvolite.
Hvala vam predsjedavajući, ministre ja nisam zadovoljan vašim odgovorom. Ovdje se radilo o obvezujućoj ponudi, postoje pravni temelji da se traži odšteta, nisam dobio konkretan odgovor hoće li biti odšteta zato što su nas zapravo uvukli u nešto što su i sami znali da neće uspjeti. Ja ću vas podsjetiti da je u Israel Aerospace Industries prošle godine, tj. sad je već pretprošla, uhićeno 10-ak ljudi zbog korupcije. To je firma koja je poslovala sa firmom Aeropartner koja je također na suđenjima sada zbog korupcije, još od nabave MIG-ova i svih tih priča. Ja osobno ne vjerujem vama kad kažete da niste znali. Vi ste to morali znati. Vi ste tu da znate, niste tu da učite, kao što rekli neki dan, mi smo sad naučili pa ćemo sad bolje. Vi ste tu da znate, tim više što imate vojničku karijeru, što imate karijeru i kao ministar, a osim te karijere imate karijeru u vojnom industriji. Vi ste radili u King ICT-u i imate pravo, ovo jest svjetska priča između tri vlade, između tri države, ali u pozadini, nažalost, pretvorili ste ju u jednu običnu balkansku priču o namještenom natječaju ja se bojim. Ja ću vas samo podsjetiti, da je baš u vrijeme raspisivanja natječaja 4. listopada prošle godine, evo ovo je izvadak sa trgovačkog registra Trgovačkog suda, osnovana firma Planet 9 ili Planet X, kako tko čita, upravo za namjenu dakle remonta zrakoplova, snimanje iz zraka i sve nešto u tome stilu. Dakle, radi se ovdje o tome da su koruptivni elementi iz aero industrije, što izraelski, što ovi iz Hrvatske koji su imali niz problema i .../nerazumljivo/... državu štetu sa MIG-ovima nas doveli u ove probleme, pa ja se pitam, je li moguće da jedan hrvatski general, vojnik, pobjednik, zapovjednik iz Domovinskog rata dovede sebe u poziciju da namješta natječaj za svoju bivšu firmu King ICT i da u tome vjerojatno dobije nešto usput sa strane. Tražim odgovornost vašu zapovjednu, moralnu, političku i kaznenu.
Idemo na 18. pitanje, zastupnica Anka Mrak-Taritaš, pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Sabora, uvaženi predsjedniče Vlade. 16. siječanj je, a mi imamo osjećaj da je tamo već polovica godine temeljem svega što nam se je dešavalo, temeljem svega što imamo prilike vidjeti da je. Evo, imate i potpredsjednika Vlade i ministra i tema aviona. Imam osjećaj da je to s avionom bilo samo iz razloga što se evo potpredsjednik Vlade voli voziti, odnosno voli voziti avione i to nije sigurno dobra poruka koju šaljemo van i govori o tome da je posao traljavo odrađen, govori o tome da Hrvatska zaista pokazuje u svijetu da čak i najjednostavnije poslovne ne zna odraditi kako treba. No, ja bih htjela ipak se osvrnuti i na kraju ću vam postaviti jedno vrlo jednostavno pitanje, prvi izbori koji su nama su europski izbori. Za te europske izbore ste se i vi u odgovoru jednom saborskom zastupniku malo referirali. Svi ćemo se pripremati i probati da naši sugrađani u velikom broju izađu van, imat ćemo različite teme o važnosti europskih izbora, o važnosti za Hrvatsku, ali ono što često je činjenica da kad nešto čujete po kuloarima, da nešto čujete po hodnicima, onda to prvi put čujete pa se malo nasmijete, pa čujete drugi put pa se malo zabrinete, a treći put vam se čini da bi od toga nešto moglo biti. Pa da bi mi mogli ad acta staviti nešto što imamo prilike čuti, moje vrlo jednostavno pitanje vama, g. Plenkoviću. Ako vam se slučajno na jesen ponudi vrlo visoka dužnost u europskoj komisiji, da li ćete ju prihvatiti ili ne?
Odgovor predsjedniče, izvolite.
Hvala lijepa zastupnice Mrak-Taritaš. Moram priznati, od svih pitanja, baš to, a gdje, mislim da je ovdje nekoliko kolega koji su to već pitali u proteklim sjednicama Sabora. Odgovor je ne. Dakle, ja sam predsjednik Vlade, dobio sam povjerenje hrvatskih građana, radim na tom poslu sa svom energijom i odgovornošću koju imam, a što se tiče europskih izbora, vidim da vi svi skupa te male stranke, nastojite skupiti nešto, ne biste li nekako prešli prag, dakle vi ste u vježbi tzv. ako se može nekako preko praga. Za razliku od vas, HDZ će ići na te izbore, pobijedit će na njima kao što je pobijedio 2013. i 2014., bit će dio najjače političke grupacije, bit će stranka koja ozbiljno pristupa europskim temama. U mandatu ove vlade, evo imate podatke ministrice Žalac koja vam je to predstavila u ponedjeljak na pressici, došli smo sa 9% ugovorenih sredstava, na više od 60. Dakle, koristimo ono što je bitno u ovoj fazi našega članstva, a to je da taj, to vrijeme konvergencije između onoga gdje smo mi bili kao članica zadnja 2013. dižemo se prema razvoju zemalja srednje i istočne Europe. Mene zanima višegodišnji financijski okvir, zanima me što ćemo sa politikom migracija, zanima kako ćemo prebroditi ovako krupnu, ogromnu krizu bez presedana koja trese Ujedinjenu Kraljevinu gdje se u ovom trenutku dva i pol mjeseca prije 29. ožujka ne zna da li ćemo imati sporazum, prema ovom glasovanju jučer, ne, da li će vlada tamo opstati, da li ćemo imati Brexit bez ugovora koji će imati reperkusije i na gospodarstva i na financijska tržišta, ne samo u Ujedinjenoj Kraljevini nego i globalno. To su teme koje mene zanimaju. Zato ja svojom inicijativom dolazim pred vas u HS-u već dvije i pol godine ne bi li mi o tome razgovarali. Supstantivno, sadržajno, ne da se to svede na to da ministri ili nekoliko europskih zastupnika ili par ljudi u izaslanstvima, ili osobno ja na sastancima europskog Vijeća imam tu širu sliku, prenosim ju ovdje, informiram vas, nastojim vas senzibilizirati, a da se to onda ne pretvara u neke rasprave koje nerijetko nikakve veze sa supstancom nemamo. E sada umjesto ovih banalnih pitanja, ajde vi malo pridonesete tome, da mi tu temu dignemo na višu razinu, to ja očekujem od vas, u odnosu na ovo što vi projicirate, da kao politička snaga, koja je imala šansu biti dio parlamentarne većine, vi ste izašli iz svoje stranke, i sada se borite sa time, hoćete li i kako ćete i s kim ćete, da li ćete, eventualno možda u nekoj varijanti preći prag. Vi ste se na to sveli. Ako želite biti akter, morate malo razmišljati strateški, a vi ste imali šansu, a niste to napravili, ne razumijem, što ste s time dobili, po meni ste izgubili. Imate rezidualnog zastupnika, još trenutno u saboru, u Europskom parlamentu, koji je još tamo nekoliko mjeseci. To vam nije dobar izbor. Banalizirate, a ovdje gdje imate šansu konstruktivni, niste bili. To je ono kako ja vidim ovaj vaš doprinos. A mi ćemo danas popodne sadržajno govoriti o temama, imate izvješće, imate zaključke, imate stavove, stalno vam pokušavamo dati šlagort na temu koja je bitna. To je ono što je meni važno oko Europe, to je važno i oko raspravi oko Schengena, da li ćemo ispuniti kriterije, kada će biti gotovo evaluacija, kada ćemo doći pred političku odluku, kako da Hrvatski sabor zna više o strategiji za uvođenje eura, zašto je to dobro, koje su koristi, koje su prijetnje. To su teme zastupnice Mrak Taritaš, a ne banaliziranja.
Očitovanje, izvolite.
Hvala lijepo. Hvala lijepo g. Plenkoviću, bilo je vrlo zanimljivo slušati vaše izlaganje, vaše opservaciju na mene osobno, na jednu malu stranku koja se zove GLAS i vi i ja dobro znamo kako je ona nastala i na jednu koaliciju koj ase formira koja se zove, odnosno, koja je već formirana, i koja se zove Amsterdamska koalicija. Ono što sam sigurna, a to je da vas sigurno nećemo uzeti za savjetnika, što i kako dalje. Vrlo teško dajem obećanja, ali ovo je otprilike i mogućnost da se nešto kaže, a to je vjerujte mi, Amsterdamska koalicija će biti ugodno iznenađenje izbora koji nam prvi predstoje i sigurno ćemo odraditi posao na najbolji mogući način.
Idemo sada na 19 pitanje, zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksaovnić, to pitanje postavlja ministru unutarnjih poslova, Davoru Božinoviću, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani ministre Božinoviću, u posljednjih 10 g. na hrvatskim cestama, poginulo je 4111 ljudi a više od 30000 je smrtno ozlijeđeno. Svi znamo da su alkohol, brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i telefoniranje 4 glavna uzroka. I stručnjaci za sigurnost prometa slažu se i već nekoliko godina upozoravaju i apeliraju kako je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se povećala razina sigurnosti prometa na hrvatskim cestama. Vi ste prošle godine, točnije u 11. mj. najavili pronalaženje kratkoročnih i dugoročnih rješenja za rješavanje ovog problema, također najavili ste i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Da čujemo neke najvažnije mjere, odnosno, o kakvim se konkretno mjerama radi, koliko vam vrijeme dopušta, kako bi naši građani, već danas dobili barem neke okvirne smjernice što mogu očekivati od novog Zakona o sigurnosti u prometu. Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite ministre.
Davor Božinović
Hvala lijepo gospođo zastupnice, evo, kolega je baš našao trenutak kada me ima nešto pitati. Ozbiljno, vrlo ozbiljno pitanje, dakle, ono što vi ste u pravu, dakle, statistike, iako godinama se govori kako se smanjuje broj poginulih na cestama, to nas ne zadovoljava. Dakle, odlučili smo i u vladi i u ministarstvu, okrenuti i pokrenuti sve moguće resurse, da bismo napravili jednu kvalitetnu analizu iz koje bi proizašla konkretna rješenja. Jedna su ova zakonska o kojim govorite, a druga su ona svakodnevna prije svega vezana za ekipiranje prometne policije neophodnim sredstvima za rad. Točno je da stručnjaci godinama upozoravaju i upravo smo mi krenuli zajedno sa stručnjacima. Dakle, formirana je stručna skupina, zajedno sa stručnjacima katedre za prometne znanosti, na prometnom fakultetu u Zagrebu, koja je iznjedrila draft, koji je u ovom trenutku u proceduri zakonskim izmjena, a sa ciljem kako bismo promijenili, ne samo promijenili trendove, nego stvarno umanjili broj poginulih na našim cestama, koji je prošle godine bio 317. Dakle to je nešto što za nas, barem u ministarstvo, vladi djeluje alarmantno, i zato i jesmo krenuli sa najtežim prometnim prekršajima, pogotovo recidivistima. Naš prijedlog je da se kažnjavaju prekoračenja dozvoljene brzine preko 50% u naseljenim mjestima, zatim prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola više od 1,5 promila, zatim upravljanje vozilom prije stjecanja prava. Dakle, to, te kazne će biti višestruko teže u odnosu na postojeće, tu naravno, spada i nekorištenje sigurnosnog pojasa, odnosno, korištenje mobitela u vožnji, ili nepropisnog prevoženja djeteta. To su ti glavni uzročnici prometnih prekršaja, odnosno, dijela koja su kaznena. Dakle, filozofija toga je izvjesnost penaliziranje, i iskustva drugih zemalja, pa i nešto malo iskustva ovdje, recimo, kada se je počelo stvarno naplaćivati nevezivanje pojasa, ljudi su u većoj mjeri se počeli vezivati, dok voze svoja osobna vozila. Dakle, ta vjerojatnost da ćete biti kažnjeni, pomaže. Zbog toga smo i inicirali proces javne nabave za cijeli niz kamera, stacionarnih ručnih, onih kućišta specijalnih tu moram reći da od 2015. niti jedan proces javne nabave u MUP-u po tim pitanjima nije prošao, nama je pošao, plus što idemo sa aplikacijama i o tome smo javno govorili koja će automatski prepoznavati ne samo prekoračenje brzine, već i ukoliko auto nije registriran, ukoliko se vozi sa mobitelom u ruci to će odmah biti automatski prenešeno u sustav MUP-a gdje će se zapravo ispisivati kazne i slati na adresu počinitelja. Dakle, to su sve mjere kojima stvaramo …/Upadica: Hvala./… ono što se zove prometna kultura, a to je malo veći zahvat koji uključuje i druge segmente društva.
Očitovanje, izvolite zastupnice.
Zahvaljujem poštovani ministre, dali ste jasno obrazloženje koje je korisno radi utvrđivanja stvarnog stanja, budući da su se u dijelu javnosti pojavile špekulacije da će se ove mjere odnositi više na restriktivnu politiku, a manje na preventivu što vidimo iz ovog obrazloženja da nije točno i pozdravlja ja i vjerujem i velika većina hrvatskih građana ove dobronamjerne izmjene zakona u smislu da nam je svima u interesu da se što više smanji smrtnost na hrvatskim autocestama, a također nam je jako drago da MUP ide u ovaj sveobuhvatni i sistematičan pristup koji je temeljen na stručnoj podlozi. Hvala lijepo.
Idemo dalje, 20 pitanje, zastupnik Željko Jovanović, postavlja ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Vlade, kolegice i kolege zastupnici, vjerodostojno je slogan ove Vlade, no nevjerojatno je da se u posljednje vrijeme gotovo natječete tko će biti manje vjerodostojan. Nemam sad vremena nabrajati sve, evo vidim gospodina ministra Gorana Marića koji je tvrdio da ako netko zatvori sisačku rafineriju ne smije više biti ministra, danas je na to zaboravio, a nastavilo se sa ministrom Krstičevićem i nakon njegovog epskog neuspjeha u nabavi aviona činilo mi se da je ljestvica toliko visoko postavljena da je više nitko ne može niti dodirnuti, jel ponavljam gospodin Krstičević je izjavio da je njegov natječaj najuspješniji, najbolji natječaj koji garantira sigurnost RH, a kada je taj natječaj epski propao potpuno je zaboravio na svoju odgovornost i vjerodostojnost. No ipak čini mi se gospodine Čorić, da ste vi blizu da nadmašite vašeg kolegu Krstičevića iz jednostavnog razloga nakon što ste protudemokratski, kršeći Ustav, zakone, volju stanovnika Krka, Omišlja, Primorsko-goranske županije, odluke Općinskog vijeća Omišlja, Skupštine Primorsko-goranske županije progurali lex LNG vi i dalje uporno nastavljate kršeći sve ekonomska načela, izjavljujete gradit će se plutajući terminal isplatio se on ili ne. Istovremeno planira se smanjiti potrošnja plina, a ulažemo milijarde kuna u LNG terminal. Vi ste ekonomista, doktor ekonomije pa vas molim da nam odgovorite koji su to strani partneri uopće pokazali interes za zakup LNG-a, koliko je do sada zakupljeno, koji je ukupni opseg, koja je donja granica isplativosti, tko će kazneno odgovarati zbog štetnog ugovora za kupnju 30% skupljeg plina od strane HEP-a, tko će odgovarati zbog propasti ili izručenja HEP-a Mađarima, kad već nije spašena INA i zašto lažete građane da struja i plin neće poskupjeti?
Izvolite ministre, odgovor.
Hvala lijepa, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolega Jovanoviću prije svega zahvaljujem na vašem pitanju, moram priznati da nisam uspio uhvatiti sva pitanja koja ste postavili, međutim pokušat ću odgovoriti na neka od njih. Dakle, što se tiče realizacije LNG terminala na otoku Krku, kao što znate LNG terminal na otoku Krku strateški je projekt, proglašen je strateškim projektom od strane Vlade RH. U tom kontekstu ovaj projekt u potpunosti se realizira u skladu da zakonom, konačno neovisno o činjenici da su od strane pojedinaca iz vaše političke opcije na konto realizacije ovog terminala plasiran čitav niz neistina, primjerice da ni na koji način nije evidentiran u prostornom planu Primorsko-goranske županije, primjerice da je ovaj terminal …/nerazumljivo/… da će brod koji će, na kojem će se obavljati …/nerazumljivo/… da će biti star 40 godina, primjerice da je to ekološki neprihvatljivo, itd., itd. Dakle, sve što se učinilo po pitanju realizacije ovog terminala u potpunosti je u skladu s Ustavom i s pozitivnim zakonskim propisima RH. Ono što želim naglasiti je činjenica da je do kraja procesa prikupljanja obvezujućih ponuda na akonto zakupa LNG terminala na otoku Krku, prikupljeno 520 milijuna kubnih metara, dakle to bi bilo 20% od ukupnog kapaciteta ovog terminala. Ono što želim naglasiti isto tako da je u posljednjoj fazi zakupa da su pristigla isto tako pisma namjere, odnosno pristigla su pisma iz Mađarske od nekoliko kompanija, ja sam o tome progovorio jučer na press konferenciji u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ali mogu i ovdje ponovit to su kompanije MVM odnosno MET. Ono što želim naglasiti je činjenica da RH LNG terminal na otoku Krku realizira prije svega u sklopu diverzifikacije energetskih odnosno dobavnih pravaca ne samo RH već EU. Imajući to na umu iskorištenost kapaciteta LNG terminala u narednom razdoblju ne očekuje se samo za potrebe RH, RH je u ovom trenutku koristi odnosno troši oko 2,7 do 2,8 milijarde kubnih metara plina što je približno odnosno nešto malo više od zapravo ukupnog kapaciteta LNG terminala na otoku Krku. Dakle, korištenje ovog terminala predviđeno je za veći broj zemalja i konačno ovaj terminal, a to dokazuje i grend EU u vrijednosti od 101 milijun EUR-a predstavlja još jedan diverzifikacijski dobavi pravac, odnosno diverzifikaciju dobavnih pravaca i povećanje sigurnosti opskrbe plinom na razini EU. Da li sam lagao u kontekstu realizacije terminala, koliko ja znam ne, vi možda mislite drugačije, mislim da ste se referirali u svojim pitanjima, isto tako i na cijenu plina odnosno cijenu električne energije, dakle, moj odgovor i to je jedini odgovor koji mogu dati, i da će koncem plinske sezone, ukoliko ne dođe do korekcije cijene plina na tržištu, doći do korekcije prema kućanstvima, dakle, povećanje cijene plina. Što se tiče cijene električne energije, prije svega ću naglasiti činjenicu da je od početka ove godine cijena električne energije odnosno da su naknade HEP-a i HEP ODS-a i HOPS-a regulirane od strane HERE prema poduzetništvu smanjene, pa samim time bi trebalo doći do smanjenja cijene električne energije prema sektoru poduzetništva i Tarifa crvenog kućanstva ove godine. Što se tiče kućanstava, u ovom trenutku nemam informaciju da bi trebalo doći do povećanja cijene električne energije. Vjerujem da sam samo djelom odgovorio na vaša pitanja, pa ukoliko želite, svakako pošaljite ih i ja ću na njih odgovoriti i pismenim putem. Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo ministre, naravno da ću tražiti pisani odgovor jer nisam zadovoljan sa vašim odgovorima, oni su vrlo djelomični. Ja ću vam još jedanput citirati ovo što ste vi jučer izjavili, gradit će se plutajući LNG terminal, isplatilo se to ili ne. Tko će platiti cijenu jer se on neće isplatiti. Dakle, ovog trenutka zakupljeno je tri puta manje od minimuma koji omogućuje ekonomsku isplativost i opet se ide u korist nekome drugome, tko su to Amerikanci, Mađari? Mađari? Mađarima ne treba plin iz plutajućeg LNG terminala jer imaju jeftiniji plin od Rusije, Rumunjske, Slovačke, konačno mogu istu količinu plina dobiti jeftinije i preko hrvatskih platformi na sjevernom Jadranu. Prema tome, skupi LNG ostaje namijenjen isključivo Hrvatima, građanima RH, a sve jeftinije alternative idu Mađarima. Ono što ste izrazili apsolutnu neistinu, dakle, ne radi se ovdje o pojedinačno jednoj političkoj stranci, sve političke stranke Krka, Omišlja, Primorsko goranske županije nisu protiv LNG terminala, ali su protiv ove plutajuće varijante. Plutajuća varijanta koja ugrožava i turizam i stanovništvo i gdje se još jedanput, iako na Krku i na Cresu ima puno ovaca, ali sve manje zahvaljujući i tome što ste i kroz Zakon o otocima spriječili da se riješi problem invazivne divljači, građani Primorsko goranske županije nisu ovce da se strižu u svakoj prilici i da se iz njihovih džepova financira i mostarina na Krku, da se financira propali LNG terminal, a ono što je najtužnije, u ovom trenutku, u hrvatskoj Vladi nalazi se toliko neiskrenih, nevjerodostojnih ministara koji pri tom nemaju niti minimum odgovornosti prema građanima RH, da barem ne pocrvene njihovi obrazi kada nas ovako bezočno lažu i obmanjuju, čak i ovdje u hrvatskoj Sabornici. Tražim pisani odgovor na sva pitanja.
Sada će zastupnik Dražen Barišić postaviti pitanje ministru državne imovine, Goranu Mariću, izvolite.
Hvala vam predsjedniče HS-a. Srdačan pozdrav predsjedniku Vlade i ministricama i ministrima. Dakle, moje pitanje je ministru državne imovine g. Goranu Mariću, a tiče se Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji je odnedavno, kao što znamo, u primjeni i koji je, kako je naglašeno, prigodom donošenja, prvenstveno imao cilj zaštitu te imovine RH. Sve ono što je ocijenjeno manjkavom i manjkavim u dosadašnjem Zakonu, a svjedočili smo nesređenim popisima, registrima, dakle, imovini, mutnim podzakupima, po mnogo čemu nejasnim statusima zakupnika ili korisnika, pa nemogućnosti kupoprodaje zbog nedostatka kriterija zato i naravno financijskim proračunskim gubitkom koji je bio zabilježen, sada je predviđeno odnosno uređeno novim Zakonom. Bitno je naglasiti da je on obuhvatio i jedinice lokalne i područne samouprave sa djelomičnom zaštitom autonomnih naših interesa na čemu vam se ministre i zahvaljujemo, kao i saborskom Odboru koji je to predložio u drugom čitanju, dakle, to i obuhvatio. Dakle, bez obzira što je primjena Zakona vrlo kratka, a on je kao što je rečeno, aktualan i vitalan u zaštiti imovine države, županija ili gradova. Zanima me koja su vaša iskustva i koji su eventualno brojčani pokazatelji o kojima se može u ovoj fazi govoriti.
Odgovor, izvolite ministre.
Hvala lijepa zastupniče Barišić. Ministarstvo državne imovine upravlja sa gotovo 6000 nekretnina, poslovnih prostora, a da bismo mogli malo zrcaliti stanje, onda bi morao objasniti kakvo je bilo do primjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kako je bilo do sada, svih ovih proteklih 29 godina. Najbolje pokazuje da smo zatekli samo 78 Ugovora o zakupu na gotovo 6000 nekretnina. Za ostalih 5800 nekretnina ili se nije fakturiralo, ili se fakturiralo, pa nije plaćalo, ili se fakturiralo onima koji nisu korisnici prostora. Naime, samo radi slike, u centru, u središtu grada, u Bogovićevoj, korisnik prostora već godinama ne plaća državi, ili plaća 2.000,00 kn ili 5.000,00 kn, a iznajmio je temeljem Ugovora o poslovno tehničkoj suradnji ili temeljem Ugovora o zastupanju nekoj trećoj osobi za 64.000,00 kn. Odmah do, u Varšavskoj, Petrićevoj, Gundulićevoj, isto tako, 3.000,00 kn državi, 56.000,00 kn sebi. U Bogovićevoj, gdje smo u suvlasništvu 70m2, onaj korisnik je plaćao drugom suvlasniku, fizičkoj osobi oko 55.000,00 kn, a RH ništa cijelih 28 godina za svoje suvlasništvo, za isti udjel. I to je bila praksa. Pokušavao sam naći odgovarajuću prikladnu riječ za takvo stanje u hrvatskom rječniku, gotovo nisam uspio nikako, pa sam jedanput rekao da je to bizantizam. Kako okarakterizirati, kako pronaći odgovarajuće riječi za to sramno potkradanje RH za to primativno bogaćenje? Zapravo, to je jedna .../nerazumljivo/... grabež, to je jedna gusarska praksa. Novi zakon koji je stupio na snagu 22. prosincu, evo prije 20-ak dana, već je promijenio stanje. Mi smo već zaključili 30 ugovora. To je zakon koji je odstranio ugovore o podzakupu, ugovore o zastupanju jer je Hrvatska jedinstven primjer u svijetu gdje se temeljem ugovora o zastupanju mijenja, to je temelj za promjenu posjeda .../nerazumljivo/... Toga više nema. Već 30 ugovora do sada, već stotinu ugovora sljedeći mjesec i već deseci milijuna kuna u državni proračun. I ne samo državni, nego i jedinica lokalne samouprave jer ste sami rekli koliko je to koristi za jedinice lokalne samouprave. Ovaj novi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje svim stvarnim korisnicima prostora dobiti ugovor o zakupu i da plaćaju RH odnosno vlasniku tih 50, 60 tisuća kuna ili 30 tisuća kuna, a ne onima kojima to ne pripada, pod uvjetom da plate unatrag što su dužni i da plate državi svoje obveze i da nisu porezni dužnici. Ovaj zakon je zakon reda. On je zakon korjenitih promjena. Niti jedna dosadašnja vlada nije uopće uočila ovaj problem, a kamoli da je donijela zakon koji bi odstranio taj problem. Ovo je vlada koja ga je ne samo uočila nego i zakonski kirurški odstranila tu tu besramnu pojavu. .../Upadica: Hvala ministre./... Ja kao ministar spreman sam otrpiti .../Upadica: Hvala vam./... medijski šamar od kao poruku svih ovih .../Upadica: Hvala ministre./... i protagonista i zaštitnika tog besramnog sustava koji je do sada vrijedio.
Kolega Barišić, očitovanje. Ne, hvala vam lijepa.
Onda idemo na 22 pitanje. Zastupnik Robert Podolnjak pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
.../Govornik nije uključen./... predsjedniče Vlade, prošlo je više od pola godine od kada je preko 400 000 građana potpisalo zahtjev za referendum o izmjeni izbornoga sustava. Prema svemu sudeći, vi činite sve da tog referenduma nikada ne dođe, koristite sve taktičke mogućnosti i smicalice da i ovaj Sabor još uvijek nema prilike o tome odlučivati jer izvješće o provjeri potpisa do danas nije dostavljeno u ovaj HS. Stoga vas pitam u ime 400 000 građana zašto to izvješće još uvijek niste poslali da o njemu raspravljamo? Je li tome možda razlog što vi razmišljate o nekom drugačijem modelu izbornog sustava jer smo ovih dana imali prilike čuti da biste vi rado onaj izborni sustav koji se primjenjivao u Italiji i Grčkoj, onaj sustav koji daje bonus, dodatak zastupničkih mjesta relativno najjačoj stranci? No, je li vam poznato da je takav izborni model koji vam se toliko sviđa zapravo model koji je primijenjen u Kraljevini Jugoslaviji za diktature kralja Aleksandra na izborima 1931. g. kada je relativno najjačoj listi trebalo pripasti 2/3 poslaničkih mandata? S obzirom da je tada oporba naravno bojkotirala takav zakon i takve izbore, jedina lista koja je na tim listama izborima sudjelovala bila je vladina lista na čelu s generalom Petrom Živkovićem, koja je naravno po tom izbornom modelu i zbog toga što opozicija nije sudjelovala, osvojila sve zastupničke mandate? Je li stvarno to izborni model koji biste vi htjeli u RH i koji vam se toliko sviđa? Hvala.
Odgovor predsjedniče Vlade, izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Podolnjak, prvo što se tiče građanskih inicijativa za organiziranje referenduma, dakle one su se odvijale po postojećem zakonu, prikupljani su potpisi, Vlada je zadužila Ministarstvo uprave, Ministarstvo uprave je angažiralo i platilo tvrtku Apis, to je bilo povjerenstvo, prebrojani su potpisi i utvrđeno je da nažalost zakonski broj potpisa koji je nužan da bi Vlada donijela odluku o organizaciji referenduma, nije bio dovoljan. To je što se tiče referenduma, nema nikakvih smicalica, nema nikakvih nastojanja da se nešto opstruira, ja vas molim da ne govorite nešto što nije istina, dakle, jako je važno, a vi ste ovdje nastupili kao netko tko dosta zna i o pravnoj povijesti, da nastupate sa činjenicama, a ne sa insinuacijama koje nisu točne. Što se tiče izbornoga sustava, Hrvatska je imala više izbornih sustava kada je riječ o izborima zastupnika u HS. Sustav koji je aktualan je sustav u kojem evo, proporcionalnim izborima u 10 izbornih jedinica biramo po 14 saborskih zastupnika sa pragom od 5%. Sasvim je jasno da različite političke stranke, pa onda recimo tu i MOST koji se više nego očito naslanja na referendumsku inicijativu koja između ostalog je imala i želju da izmijeni izborni zakon, vidi svoje interese. Dakle, budite sasvim jasni, dakle, vi govorite meni što bih ja preferirao i što ja to tako jako volim, ne znam gdje ste vi to čuli da ja to preferiram, da ja to jako volim, dakle to su isto sve izmišljene teze i konstrukcije koje nisu, nemaju uporište niti u jednoj izjavi koju sam ja dao. Dakle, vi morate jasno reći hrvatskoj javnosti i hrvatskim biračima, mi kao MOST uz inicijativu koja je bila želimo izborni sustav gdje bismo mi dobili više nego što dobivamo danas. To je bit vaše inicijative, javnost to mora znati, dakle MOST hoće izborni sustav gdje bi dobili više nego što će dobiti po ovom izbornom sustav. To je sukus, to je rezime, da, da, da, to je okvir vaše inicijative. Jako je važno da to ljudi shvate jer imam dojam da nisu svi to razabrali. Što se tiče različitih izbornih modela, naravno da znam kakav je bio izborni sustav u godinama u kojoj ste se referirali. Ali ako baš hoćete da shvatite zašto sam spomenuo u odgovoru na jedno novinarsko pitanje i to ampa san kakvih sve izbornih sustava ima, bilo je u temi koju ću, siguran sam, ovdje zastupnik iz jedne od oporbenih stranaka dignuti, a to je pitanje neotuđivosti mandata, prelazaka iz jednog kluba u drugi, omogućavanja parlamentarne većine koja je funkcionalna. Ja sam rekao ako nećete sustav u kojem, na temelju onih koji su izabrani, moramo formirati neku parlamentarnu većinu, koja, ako stalno je u krizi, ako dolazi u problem, ako ćemo imati izbore svako malo, ako ćete imati ljude koji će ucjenjivati, koji će se pokazati nelojalnima u koaliciji u koju su ušli, onda ima i neki drugi način, koje su neke druge europske zemlje, po visokim europskim standardima, pronašle kao model, da imaju političku stabilnost, da bi vlast i institucije mogle raditi svoj posao, pa su tako neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika, da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih krupnih i velikih i možda puno malih ili srednjih ili onih koji će biti manji po ovom izbornim sustavu, a htjeli bi biti malo veći, kao što je MOST. To je bila jedna teoretska opaska iz koje vi razvijate tezu da ja nešto jako volim…/Upadica: Hvala vam/…ja vam samo govorim da postoje različiti modeli, držite se činjenica, a ne insinuacija.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Gospodine predsjedniče Vlade, ta netransparentna provjera potpisa završila je krajem studenoga prošle godine. Dakle, prošlo je mjesec i pol dana, stoga nije bilo nikakvog razloga da izvješće Vlade ne uputite u HS. Dakle, mjesec i pol dana. Drugo, MOST će podupirati odlučivanje građana neposredno putem građanskih inicijativa i putem referenduma. To je naš politički stav, za to ćemo se zalagati, poduprijeti ćemo sve vrijedne inicijative, i za reformu izbornog sustava i dozvolite da kažem da nema baš ništa posebno u tom izbornom sustavu što nama posebno odgovara kao stranci, ali jesmo za manje zastupnika, jesmo za prefencionalno glasovanje, jesmo za uređenje izbornih jedinica, jesmo za uređenje mogućnosti da građani glasuju dopisno i e-glasovanjem, da više građana izađe na izbore. To nije vezano uz jednu stranku kao što je MOST ili neke druge stranke. To je naprosto nešto što građani žele i što će demokratizirati naš izborni sustav. Dozvolite da ćemo podržati i sve one buduće referendumske inicijative koje se najavljuju. Ali sasvim sigurno, već sada podržavamo inicijativu za glasovanje o mirovinskoj reformi koju su najavili hrvatski Sindikati, zalažemo se i za referendum o uvođenju EUR-a. Riječ je o izuzetno važnom pitanju monetarne, suverenosti RH. Građanima treba objasniti prednosti i nedostatke te činjenice za koju vi smatrate da je apsolvirana ulaskom RH u EU. Vjerujemo da ćemo i o tome imat prilike odlučivati. MOST podupire neposredno odlučivanje i sasvim sigurno će podupirati mnoge inicijative koje će se pojaviti za važna gospodarska ili politička pitanja.
Idemo dalje. Zastupnik Nikola Grmoja pitanje postavlja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, izvolite.
Hvala. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani članovi Vlade. Poštovani ministre, znate koliko sam vas puta ovdje, vrlo dobro znate, u Sabornici upozorio na problem zdravstvene skrbi u dolini Neretve, na lažna obećanja koja su dana u više navrata, župana Dubrovačko neretvanske županije koji je odgovoran za Dom zdravlja u Metkoviću smo upozoravali od 2013.-te godine i kao županijski vijećnici u županijskoj Skupštini, ali kao gradska vlast u Metkoviću, ali sluha nije bilo. Već godinama se ponavlja činjenica da stanje zdravstvene skrbi za građane doline Neretve, posebno građane Metkovića, nije adekvatna, da nemamo medicinsko bio kemijski laboratorij, da nemamo rendgen i ultra zvuk vikendom, kada je to nužno za hitne slučajeve i da ne postoje osnovni uvjeti za osnovnu dijagnostiku. Baš ništa se nije unaprijedilo otkad sam ja bio dijete, znači, prije 30 i više godina, dapače, situacija je još lošija, sada vodim svoju kćer, svoje dijete, znači, situacija je puno lošija, al to pokazuju i ovi tragični slučajevi koji su se dogodili. Tijekom 1996., znači, dok smo još imali ratnu bolnicu, HDZ nam je obećao bolnicu u Metkoviću s odjelima interne, ginekologije s rodilištem, kirurgije i pedijatrije. Pozicija je trebala biti Meterize ili Dubravica, od toga ništa. Dom zdravlja je o svom trošku krenuo u specijalizacije, ništa se nije dogodilo. Ja vam postavljam pitanje, kada ćemo dobiti uvjete kakve imaju Domovi zdravlja u većim gradovima, hoće li to biti danas ili ponovno sutra? I još jedno pitanje, jesu li u Metkoviću zadovoljeni uvjeti prema Pravilniku o minimalnim standardima opremljenosti i ako nisu ministre,…/Upadica: Hvala/…tko je za to odgovoran?
Hvala vam. Odgovor ministre, izvolite.
Poštovani g. predsjedniče Sabora, poštovani g. zastupniče Grmoja hvala vam lijepa na vašemu upitu. Uistinu se radi o nečemu što je slojevito, što je široko, što je vrlo osjetljivo, a poglavito u kontekstu tragične smrti djeteta od 9 godina, što daje jednu dodatnu dimenziju. Međutim, ova Vlada je svjesna od prvoga dana neujednačenosti sustava, slabosti koje ima i na tome tragu nastojimo popravljati. Dakle, da bi se dogodile konstruktivne promjene u slabosti hitne službe, mi smo mijenjali dio Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji sada to tek omogućuje. Vi ste, istina za volju, glasovali kontra te promjene, a ta promjena nam omogućuje da možemo sada napraviti što je vrlo važno, ja vjerujem da vi to razumijete, integraciju Doma zdravlja, županijske hitne i liječnika koji su u koncesiji jer smo imali zapravo situaciju gdje nam jedni, drugi, treći nisu participirali u tom zapravo situaciju gdje nam jedni, drugi, treći nisu participirali u tome, a da bismo imali složenu kvalitetnu, kvalitetnu službu bila nam je potrebita ta promjena s kojom sada idemo i u tome kontekstu intenzivno se radi novi pravilnik i priprema se kako bi to što prije životno krenulo. Isto tako, ćete se vjerojatno sjetiti da od početka ove Vlade govorim da su sa spletom nesretnih povijesnih okolnosti tri velike lokacije ostale dosta daleko od bolnica. To je dolina Neretve, to je područje Imotskoga, Makarske i Vrgorca i sjeverne Istre, na tome tragu za sve tri te lokacije pokrenuti su razgovori da se što prije ide u poboljšanje zdravstven zaštite odnosno primicanje specijalističkih službi kako bi se podigla kvaliteta prema tim krajevima. Split je odreagirao i počela je raditi dnevna bolnica u Zagvozdu, a intenzivno se priprema kako bi što prije počela raditi i u dolini Neretve, ali to uistinu ja ne mogu s pozicije ministra ubrzati ni građevinske dozvole, ni procedure, ali na tome tragu nastojimo. Glede pravilnika uvjeta, opreme itd., oni su isti za cijelu Hrvatsku, nema razlike, nema razlike između bilo kojega dijela Hrvatske i nitko nije dobio dozvolu za rad a da pri tome nije ispunjavao uvjete. Tako da u tome smislu nema ničega ni jednoga novoga momenta, nemojmo se olako igrati. Zapravo neznanje je jedan problem koji olako izriče ocjene što bi trebalo itd., dakle problem jedan veliki i osnovni zašto zagovaramo dnevne bolnici ili isturene poliklinike pri bolnicama, ljudski resursi, znači uvjetno govoreći puno je lakše, a nije lako ništa, iznaći novce za prostor i opremu nego naći ljude koji će raditi, zato je važno da te bolnice u konkretnom slučaju bolnica u Dubrovniku ili u Splitu ili u Puli, osigura te specijaliste koji će dolaziti. Dakle, realizacija toga je pred izvedbom, a ovo je zapravo tragična smrt ovoga djeteta zapravo na određeni način šalje poruku da moramo u svemu ubrzavati, pa tako i u tome segmentu i u narednih 10-tak dana zajedno sa premijerom sam i sa dijelom Vlade u Metkoviću gdje ćemo to pokušati maksimalno akcelerirati. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre, znači vi sada govorite o smrti dječaka, a ja vam želim reći ne mora nam se dogoditi tragedija da bismo reagirali. Zašto nam se uvijek mora dogoditi tragedija da bi Vlada došla u Metković, propustili ste to učiniti jučer i ponovno čekate sutra. Znači vi ste dva dana uoči lokalnih izbora u Metkoviću, poslali pismo tadašnjem kandidatu HDZ-a za gradonačelnika da je dnevna bolnica u Metkoviću gotova stvar, prošlo je godinu i pol dana mi to još uvijek nemamo. I sad optužujete župana iz vaše političke opcije iz HDZ-a da je predimenzionirao projekt, ma nama je dosta više, građanima Metkovića je dosta vaših obećanja, vi kažete neznanje, pa pokazali ste kakvo je vaše znanje, šest godina vas upozoravamo i uvijek čekate tragediju da se nešto dogodi. Znate što se događa u Metkoviću, ljudi imaju autobusnu liniju, idu u Opću bolnicu Dubrovnik, čekaju po cijeli dan za pretragu i HZZO plaća za te putne naloge milijune i milijune, umjesto da specijalisti dolaze u Metković. To smo govorili u županijskoj skupštini županu, ja sam vas upozoravao ovdje, nama je dosta više prebacivanja odgovornosti i niste odgovorili ni na drugo pitanje, gdje sam vas pitao tko je odgovoran ako nije ovaj sve bilo opremljeno kako treba u Domu zdravlja Metković, je li to ravnatelj doma zdravlja, je li to župan, jeste li to vi poštovani ministre. Dosta nama više vašeg ping ponga, vi igrate stalno stolni tenis, a ljudi umiru, dosta je toga ministre, građani Metkovića su pokazali što misle i očekujemo da to riješite danas, a ne sutra, dosta je više da vas upozoravamo.
Prije nego što pređeno na 24 pitanje, pozdravio bih u ime svih nas učenike i učenice XI. Gimnazije iz Grada Zagreba, to je druga grupa, dobro nam došli. …/Pljesak./… Sada će zastupnica Dragica Vranješ postaviti pitanje ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre Butković i ovim putem bih vas željela informirati o situacijama bespravne gradnje na pomorskom dobru i na zakonitom korištenju pomorskog dobra. Radi se o poluotoku Sv.Petar u Makarskoj isto tako u općinama podbiokovlja, konkretno u lučici Krvavica od strane nekadašnjeg koncesionara unatoč pravomoćnoj drugostupanjskoj presudi kojom istu taj koncesionar bivši gubi, predugo čekamo na postupanje Državnog odvjetništva na sudski utvrđenim povredama Zakona na pomorskom dobru. S obzirom da ova Vlada, vi i premijer naročito želimo poslat poruku da ne može svak kak mu padne napamet bacati beton po pomorskom dobru i koristiti ga bilo kako, zanima me da građanima kažete koje već alate imamo na raspolaganju već od 1.1.2019. godine prema onima koji misle da je to pametno i isto tako vas molim da nam kažete više o novim modelima koje predviđamo kako bi lokalna i regionalna uprava imala snažnije alate zaštite pomorskog dobra. Hvala.
Odgovor ministre, izvolite.
Oleg Butković
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana zastupnice hvala vam na vašem pitanju, vezano uz čitav niz nezakonitih upravljanja na pomorskome dobru, konkretno lukom Ramova, pred Općinskim sudom u Splitu još do 2016. se vodi postupak ovrhe protiv jednog športskog društva koje nezakonito upravlja tom lukom i Općinski sud u Splitu je prihvatio tu tužbu, na tu tužbu je odnosno na tu presudu športsko društvo izjavilo žalbu koja je isto tako drugostupanjskog odlukom Županijskog suda u Zagrebu odbijena i u ovom trenutku po našim informacijama čeka se sama ovrha i provedba ovrhe od strane Općinskog suda u Splitu, točnije, stalnog predstavništva odnosno stalne službe u Makarskoj. Što se tiče zaštite pomorskoga dobra, 1. siječnja ove godine stupio je na snagu Zakon o lučkim kapetanijama koji je znatno povećao ovlasti inspektorima pomorskoga dobra, oni će sada moći samostalno, na licu mjesta izvršavati i usmena rješenja o zabrani upotrebe ili gospodarskog korištenja te zatvarati i pečatiti objekte, nelegalne objekte na pomorskom dobru ako to u inspekcijskom nadzoru kojeg oni provode i utvrde. S druge strane, mi smo unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture krenuli u izmjenu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu gdje ćemo posebno u Upravi za sigurnost plovidbe, formirati jednu inspekcijsku službu koja do sada nije postojala čime bi zapravo još dodali dodatni značaj inspekcijskom nadzoru i provedbi inspekcijskog nadzora na pomorskome dobru u RH. S druge strane, gotovo je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, on će vrlo brzo ići u javnu raspravu i u tom djelu smo predvidjeli da i komunalni i lučki redari koji su zapravo pod gradovima i općinama, dobiju dodatne ovlasti koje do sada nisu imali kako bi što brže i učinkovitije djelovali i koordinirali inspekcijski nadzori i oni na pomorskome dobru. Hvala lijepo.
Izvolite, očitovanje.
Izražavam svoje zadovoljstvo ovim odgovorom jer akvatorij od 20 000 m2 konkretno u lučici Ramova u Krvavici jer niz nelegalnih objekata, to je utvrđeno 2014. za vrijeme ministra Hajdaša Dončića, utvrdili ste i vi, postupali ste, imamo pravomoćnu presudu odnosno presudu suda, ona je stupila na snagu ali sud što prije treba zakazati uredovanje ne zato što mu to ja poručujem kao saborska zastupnica već zato što to zakon traži a niz ovih mjera koje ste spomenuli govori da naša Vlada, da naš premijer itekako šalju poruku da ne može bilo tko bespravno betonizirati ni poluotok Sveti Petar u Makarskoj ni niti koji drugi objekt ili područje pomorskog dobra na našoj obali. Hvala.
Zahvaljujem.