14. sjednica

Hrvatski sabor

20. 9. 2019
objavljeni podaci: 20. 9. 2019

Transkript

Sada ćemo prijeći na postavljanje pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, članci od 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prvi na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnik Boris Milošević, a pitanje upućuje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite. Oprostite, postavlja pitanje ministru zaštite okoliše i energetike Tomislavu Ćoriću, ispričavam se.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Postavljam pitanje ministru zaštite okoliša i energetike gospodinu Tomislavu Ćoriću. Ministre, vjerujem da ćemo se svi složiti da je pristup vodi jedan od osnovnih preduvjeta dostojanstvenog života. RH se nalazi među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Prema podacima vašeg ministarstva 94% stanovništva u RH može i ima mogućnost da bude priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu, od toga je 84% stanovništva i priključeno. Ona područja koja nisu priključena, ona područja koja nisu u mogućnosti da budu priključena se uglavnom nalaze na potpomognutim područjima, tamo gdje velikim dijelom žive i građani srpske nacionalnosti. Neka sela tamo neopravdano dugo nemaju vodu. Sela oko Knina, sela oko Krnjaka, sela na području općine Biskupija, posebno je loša situacija na području grada Benkovca, još uvijek nemamo vodovod prema Karinu Donjem, još uvijek nemamo vodovod Miranje Pristeg, još uvijek nemamo vodovod Islam Grčki Kašić, gdje je prije bilo vode, sva sela okolo imaju vodu, samo ta dva sela su suhi otok. Ministre, kad će voda u ta sela? Hvala.
Molim ministra da odgovori na pitanje zastupnika.
Poštovani zastupniče Miloševiću, prije svega zahvaljujem na vašem pitanju, kao što ste u uvodu svog pitanja i sami naveli da u ovom trenutku 84% građana RH je priključeno na sustav javne vodoopskrbe s mogućnošću da ih 94% bude priključeno, vjerujemo da ćemo ovu razliku na neki način razriješiti reformom vodno komunalnog sektora koja će nastupiti po spajanju vodno komunalnih poduzeća u nova uslužna područja, ta reforma je u tijeku, međutim, i sami ste naveli 6% naših građanki i građana u ovom trenutku nema pristup pitkoj vodi odnosno nije u mogućnosti doći do vode iz sustava javne vodoopsrkbe. Među tim naseljima odnosno ta naselja se nalaze širom RH, ono što bi svakako želio naglasiti da su Hrvatske vode u planu svojih investicija za 2019., ali isto tako i u planovima za naredne godine definitivno mislile i na ta područja. U konkretnom slučaju, a prije svega ako dopustite da se referiram na neke od mjesta koja ste spomenuli, u ovom trenutku u tijeku je izgradnja cjevovoda između Dvora na Uni i Kostajnice vrijednog 15 milijuna kuna, u ovom trenutku u projektiranju je dionica Islam Grčki Kašić koju ste spomenuli, u ovom trenutku u fazi smo izrade dokumentacije za ulaganje na vodocrpilištu Kožlovac grad Benkovac čime ćemo kreirati dodatne količine vode upravo koje bi se mogle usmjeriti na određena mjesta i gradove, u ovom trenutku u fazi smo realizacije projekta u naselju Gređani kod Topuskog i tamo živi značajan broj pripadnika srpske nacionalne manjine, konačno započeli smo s aktivnostima za izgradnji vodovoda u Erveniku, dakle ono što svakako želim naglasiti je da neovisno o tome o kojem našem mjestu je riječ, u narednih nekoliko godina učinit ćemo sve da stupanj mogućnosti priključenja na vodovodnu mrežu u RH povećamo na 100%. To nije lak zadatak, međutim, djelom financiranje iz sredstava EU za vodno komunalnu infrastrukturu, u kontekstu aglomeracija koje se realiziraju nam omogućuje upravo da iz sredstava Hrvatskih voda izravno financiramo ove projekte kojima ćemo siguran sam učiniti životni standard naših građana na tim područjima boljim. Hvala vam lijepo.
Izvolite kolega Milošević.
Poštovani ministre, teško je izraziti zadovoljstvo vašim odgovorom, vidljivo je iz podataka koje ste iznijeli da je država poduzela određene korake, da su određeni postupci pokrenuti, uz svo razumijevanje da ne vlada ministarstvo cijelim procesom, da Hrvatske vode ne vladaju cijelim procesom, da puno toga ovisi o lokalnoj samoupravi, da puno toga ovisi o lokalnim vodovodima, ali svaki dan, svaki mjesec, svaka godina, a i previše je godina je previše za te ljude bez vode. Danas idemo prema kraju 2019., nedavno smo izglasali paket vodnih zakona, reformiramo javnu vodoopsrkbu, a ti ljudi, to njima ništa ne znači, oni nemaju vodu. Ako ne dovedemo vodu u ta sela, tamo neće nitko ostati, tamo neće se nitko vratit tko je otišao, tamo se neće nitko doseliti, neće nitko investirati, neće nitko pokrenuti obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, neće biti života. Hvala.
Idemo sada na drugo pitanje, poštovani kolega Mladen Karlić, pitanje postavlja ministru Mariju Banožiću, ministru državne imovine, izvolite.
Hvala predsjedniče HS. Poštovani predsjedniče Vlade, uvažene ministrice i ministri, evo ja bi svoje pitanje postavio ministru državne imovine g. Mariju Banožiću, a pitanje je vezano uz naravno imovinu odnosno trgovačka društva i tvrtke, kako RH u svom vlasništvu ima značajan broj trgovačkih društava u kojima je manjinski vlasnik manje od 25%, a naravno tu onda nema ni utjecaja u onom smislu upravljanja kako bi to bilo u onima gdje je većinski vlasnik, zanima me, obzirom da se puno pisalo u medijima kad će ministarstvo pokrenuti prodaju takve imovine odnosno da li je napravljena procjena, kolika je to vrijednost i kad će biti objavljeni javni natječaji, znači da bi se moglo to riješiti i tako zapravo omogućiti aktiviranje te imovine? Hvala.
Ministre izvolite.
Mario Banožić
Poštovani predsjedniče, poštovane saborske zastupnice i zastupnici, zahvaljujem se na ovom pitanju, znači Ministarstvo državne imovine u ovom trenutku kroz Centar za restrukturiranje i prodaju upravlja sa 286 tvrtki od kojih se otprilike 230 tvrtki nalazi u manjinskom udjelu od čega u ovom trenutku razmatramo o procjeni 90 tvrtki sukladno Akcijskom planu pristupanja Hrvatske euro zoni. Već prvih 30 tvrtki bilo je objavljeno na javnom natječaju 29. kolovoz, gdje je procijenjena vrijednost dionica je 50 5,6 milijuna kuna, dakle ostaje nam još 3 poziva jer prema akcijskom planu je bilu ukupno 4 poziva kroz koje bi trebali ponuditi udjele, manjinske udjele i dionice u tvrtkama gdje imamo znači kao RH manje od 25%. Ostaje nam još 60 tvrtki koje bi trebali biti objavljene kroz 3 poziva, krajnji rok za tako nešto i prema akcijskom planu i prema planu radu Centra za restrukturiranje i prodaju kroz koje država vrši prodaju ovih udjela i dionica je travanj 2020. godine. S obzirom na procjene koje su sada u tijeku za ovih 60 tvrtki ja vjerujem da ćemo mi to uspjeti napraviti onako kako je zamišljeno. Evo, hvala.
Izvolite kolega Karlić.
Hvala gospodinu ministru na odgovoru. Pa mislim da je jako važno da se RH pa i ministarstvo riješe tu gdje su manjinski vlasnici obzirom da ne može upravljati i da zapravo dođu do određenih prihoda, a ovaj ja evo mogu samo pohvaliti rad ministarstva u dosadašnjem periodu jer je u brojnim gradovima, županijama i vraćena imovina i dodijeljena gradovima, naravno već jedan dio i prodat tako da je zapravo stavljen u funkciju. Nadam se da će tako biti i dalje. Evo hvala.
Hvala.
Sada je na redu zastupnik Davor Bernardnić koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, Hrvatsku kao što znate proždire korupcija. O tome najbolje govori podatak da je Hrvatska potonula u zadnje 3 godine u mandatu vaše Vlade po indeksu percepcije korupcije i da smo u društvu najkorumpiranijih zemlja u EU, nažalost i šire. Vama je to i te kako poznato jer ste ovo ljeto upravo zbog sumnje na tu korupciju morali smijeniti pola vaše Vlade. Nikada u povijesti se nije dogodilo da je toliki broj ministara smijenjen u Hrvatskoj zbog sumnje na korupciju. I pitao bi vas što radite po pitanju korupcije, no vi ste svojim izjavama i svojim političkim pritiskom na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zapravo sve rekli. To je jedno neovisno tijelo koje se bori protiv korupcije i koje je bilo uvjet ulaska Hrvatske u EU. Moje pitanje je kakvu poruku šaljete EU pred predsjedanje Hrvatske, kakvu poruku šaljete građanima Hrvatske jer ne poštujete institucije svoje vlastite zemlje? Svima je u Hrvatskoj jasno da vaše Vlada ne može u zadnje 3 godine i nije uspjela riješiti niti jedan od nagomilanih problema koji muče hrvatske građane, siromaštvo, male plaće i mirovine, iseljavanje, a korupcija je upravo jedan od glavnih razloga zašto građani napuštaju našu zemlju. No upravo vi potičete i ohrabrujete tu istu korupciju jer vaša fotelja i vaša Vlada ovise upravo o kupovini mandata odnosno o političkoj korupciji. I zbog svega navedenog nije li jedino normalno, pravedno i odgovorno da raspišete prijevremene izbore da o tome odluče građani RH? Čega se bojite?
Odgovor predsjednika Vlade. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici još jednom vas pozdravljam na početku nove sjednice Hrvatskog sabora. Poštovani zastupniče Bernardić sasvim je jasno da na početku izborne godine vi kao oporbena stranka nastojite nakon turbulencija koje ste imali ujediniti redove, napraviti okvir napada pred iduće parlamentarne izbore. Taj okvir se zove korupcija, sukob interesa, nasilje. To je okvir kojeg čitamo proteklih nekoliko tjedana i koji ćete nastojati imputirati HDZ-u i HDZ-ovoj vladi. Prvo moje uvjerenje, a vjerujte i uvjerenje velike građana, a još više naših partnera da je ovakva Hrvatska, ovakav smjer koji smo mi zauzeli u protekle 3 godine jako dobar smjer za Hrvatsku. Hrvatska je danas za razliku od vremena kada je vodila vaša vlada i vaš aktualni predsjednički kandidat uvažena članica EU, dapače utjecajna članica EU, imat ćemo danas popodne cijelo vrijeme prigodu da to malo bolje razjasnimo. Za razliku od vas mi tamo utječemo na krupne, bitne procese. Igramo u kategoriji možda višoj nego koliki smo s obzirom na ekonomsku snagu, broj stanovnika ili veličinu. I to radimo zato što su ljudi prepoznali koje politike vodimo. Gospodine Bernardić u mandatu naše vlade, ovdje gdje vi ovako paušalo kažete da smo korumpirani pretpostavljam, da je sve loše da je katastrofa, da nikad nije bilo gore, to je otprilike rezime. Raste zaposlenost, rastu plaće, rastu mirovine, rastu socijalna davanja, raste BDP, raste izvoz, rastu investicije, za razliku od vaše katastrofične rečenice da će biti grozna sezona mogli ste sinoć ako ste gledali emisiju sa našim ministrom, direktorom HTZ-a čuti podatke o turističkoj sezoni. Ova turistička sezona će biti na razini rekordne prošle. Hrvatska zahvaljujući politici, odgovornoj politici fiskalne konsolidacije naše ekonomske politike je prema dvije rejting agencije ponovno na investicijskom kreditnom rejtingu. Zbog toga se država zadužuje povoljnije, zbog toga banke gospodarstvu daju povoljnije kredite s povoljnijim kamatama, zbog toga se građani mogu zadužiti povoljnije. Zbog toga imamo čak negativne kamate na papire koje izdaje Ministarstvo financija. To su vam realnosti, treba njih spominjati. Što se tiče Povjerenstva o sukobu interesa, pa vi ste ovdje kada se biralo ovo povjerenstvo imali doslovnu rečenicu da Sabor bira prijateljicu savjetnika predsjednika Vlade za medije za predsjednicu povjerenstva. Ja sam gospođu nakon što se izabrala sreo dva puta na nekakvim društvenim događajima u trajanju od 10 sekundi. Ja jako poštujem povjerenstvo, međutim poštujem i Vladu. Jako dobro znam koje su ovlasti Vlade a koje su ovlasti povjerenstva, što je normalno, što nije normalno, što je logično, što nije logično. I tu nema nikakvoga nepoštovanja. Na protiv, tu ima vrlo jasnog zauzimanja argumentiranih, logičnih stavova o tome tko šta radi. I tu nema nikakvoga konflikta a ne daj Bože pritiska. Ima samo normalnog i odgovornoga rada. Uvjeren da ono što radimo, radimo dobro. Izvolite.
Hvala vam. Izvolite kolega Bernardić.
…/Govornik naknadno uključen./… a da preko milijun ljudi živi na rubu siromaštva. Ali moram vas podsjetiti i na korupciju, da je upravo vaša suradnica, vaša desna ruka i vaša potpredsjednica Vlade morala otići zbog sumnje na korupciju u aferi Borg. Da je vaš potpredsjednik Vlade morao otići zbog neprijavljivanja i nepoznatog porijekla imovine. Da je vaš ministar Marić morao otići zbog sumnjivog stjecanja imovine. Da je vaša suradnica Gabrijela Žalac morala otići zbog sumnje na korupciju u aferi Mercedes. Da je vaš prvi suradnik, politički tajnik HDZ-a kojeg ste vi tamo postavili nakon što ste smijenili Stiera de facto morao otići zbog sumnje na korupciju u čitavom nizu afera. Moram vas podsjetiti da je još uvijek jedan od vaših prvih suradnika, zamjenik glavnog tajnika HDZ-a Božidar Kalmeta koji je pod nizom optužnica za izvlačenje javnog novca. Korupcija je predsjedniče Vlade postala vaš svojevrsni zaštitni znak. To je nešto kako vas ljudi vide i percipiraju, to je nešto što vi zapravo u suštini jeste. Čak i Sanaderova Vlada u odnosu na vašu djeluje kao dječji vrtić kada je sumnja na korupciju u pitanju. A vaš strah od gubitaka fotelje je toliki da neprezate ni od čega. Hapšenja novinara, upada u novinarske redakcije, političkog pritiska na neovisne institucije, na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, čak i na Ustavni sud. I zato mi u SDP-u inzistiramo na antikorupcijskim zakonima, kako se Vlada kao što je vaša više nikada ne bi mogla dogoditi Hrvatskoj. .../Upadica se ne čuje./...
Idemo na, molim vas, idemo na 4. pitanje zastupnik Krešo Beljak, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade RH. Ja ću biti malo blaži, ja ću vjerovati, u svom pitanju koje ću postaviti premijeru, vjerovati da ovo što je gospodin Bernardić rekao nije sve istina. Da, živimo u zemlji koja je doista degradirala sama sebe u zadnjih 30-ak godina i to svi skupa vidimo. Iako će statistike pokazivati ne znam uspješnu sezonu, ja mislim da smo svi mi bili na godišnjim odmorima, na obali i vidjeli koliko je ta sezona uspješna, može ministar govoriti što hoće, može turistička zajednica prikazivati brojke, brojke su brojke ali svi smo mi zajedno vidjeli što se dogodilo. Ono najstrašnije što bih ja volio da nije istina a što ću pitati premijera jest što gospodin Plenković kao predsjednik Vlade RH namjerava učiniti kako bi se sankcionirali, kako bi se procesuirali evidentni, sramotni propusti hrvatskih sudaca. Spomenuti ću samo dvojcu, bilo ih je puno, trebali bi potrošiti puno, puno vremena da sve afere izvučemo van. Prvi sudac Krešimir Ožanić koji je navodno po pisanju medija, ali nigdje nije demantirano prijetio uhićenom novinaru Gordanu Duhačeku prilikom njegovog hapšenja zbog nekakvog minornog prekršaja da prizna krivicu ili će ga stjerati, potjerati 30 dana u istražni zatvor u Remetinec. Ako je to istina, to je sramota, to je onda zastrašivanje ne samo medija nego svih nas koji mislimo drukčije, koji mislimo da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru a takvih je 75%. I drugo, ono što mene osobno, najviše užasava je propust odnosno akcija suca Marija Franetovića iz Splita koji je praktički opet po pisanju medija, što nitko nije demantirao iz nehaja ubio mentalno hendikepirano dijete od 18 godina poslavši ga umjesto u bolnicu direktno u zatvor. Hvala.
Hvala vam. Hvala kolega Beljak. Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupniče Beljak. Što se tiče turističke sezone, ja moram to ponoviti, je ne mogu nego vjerovati onima koji se time bave, a na kraju sve bude u brojevima. I na kraju će se sve svesti na okvir, ne bih rekao da su to granice rasta hrvatskoga turizma ali one su jednostavne, čak su lagane za upamtiti. Imate zemlju od 4 milijuna ljudi koju godišnje otprilike podsjeti, to će se ponovno pokazati, s obzirom na očito uspio koncept produljenja turističke sezone, jer više nije to samo srpanj i kolovoz, sada je to cijela godina, gdje ćemo otprilike imati oko 20 milijuna turista, imati ćemo oko 100 milijuna noćenja. Financijski je to oko 12 milijardi eura, 11 inozemnih i oko milijarda domaćih. To je taj okvir, vrlo sličan u '17.-toj i '18.-toj i 19.-toj godini i temeljem toga je turizam industrijska grana koja nam nosi 20% udjela u BDP-u. To su činjenice. Vaš osobni dojam, dojam nekog drugog ili dojam nekih članaka je samo dojam. Podvući ćemo crtu i vidjeti gdje smo, morao imati kvalitetu, morao imati uslugu i moramo se boriti sa konkurencijom na Mediteranu jer nitko ne spava. I to su okviri. Predlažem da dođete na Dane hrvatskoga turizma koji će ove godine biti u Slavoniji, trajati će nekoliko dana, zajednički ih organiziraju sve slavonske županije početkom listopada pa ćete malo vidjeti i što se napravilo i što se planira. To je što se tiče vaše opaske o turizmu. Što se tiče smjera zemlje i vaših tako blažih kvalifikacija vidite sve što ste nabrojali bili, što smo mogli čuti ranije je korištenje nekih situacija za političke obračune, to vi radite, to je legitimno, ja to razumijem i to je sve korektno međutim ako se netko danas referira na najuspješnije restrukturiranje praktički bankrotirale najveće kompanije u Hrvatskoj koje za razliku od vaše stava tada 2017. kad je sve bilo blokirano, police bile prazne, novaca nije bilo, prijetila kolapsom ne samo te kompanije nego cijelog hrvatskog gospodarstva našeg financijskog sustava a da budem sasvim precizan i da smo tada išli na izbore, vjerojatno raspada cijeloga sustava, vrlo važno. E sad tu ja ne gledam svoj interes ili neku svoju fotelju, i vi ste ovdje ne znam ko sve ne rekli 500 puta u zadnje 3 g., otići će on u Bruxelles, nisam, tu sam, ne poznate me, možete nabacivati, a smijete se ali istina je, to ste rekli 100 puta, to su rekli i neki drugi zastupnici, to se nije dogodilo jer imam svoju .../Govornik se ne razumije./... nemam. Evo kad bi ovi neki koji se sada javljaju, doživjeli da imaju 1% relevantnosti utjecaja kakvog danas imamo, oni bi bili jako sretni ali nemaju, nemaju, to je ono što je jako bitno. E sada što se tiče … …/Upadica predsjednik: Kolega Maras, oprostite predsjedniče, sekundu./…
Molim vas da ne dobacujemo dok traju odgovori, imat ćete svi vremena za raspravu, molim vas.
Nije meni problem nikakav, dapače, dijalog. Što se tiče ova dva slučajeva, dakle, ja sam kazao i ministru Božinoviću i ministru Bošnjakoviću da se ispitaju sve okolnosti vezane za novinara Duhačeka. Jučer sam izjavio ovdje u Saboru bez obzira da li je prekršen neki propis, sve institucije hrvatske vlasti moraju sa posebnom brigom, osjetljivošću, pozornošću, na bilokoji način i u bilokojem kontekstu tretirati bilo koga tko je predstavnik medija ili novinara i tu nema nikakve dileme, tu je sve jasno i zato ćemo čuti pojašnjenja. Što se tiče ovog drugog tragičnog slučaja, tu je i ministar Bošnjaković odmah otišao u Split kad se to dogodilo, traju ne samo obdukcija nego sve moguće analize što je, ako je i tko je eventualno u tom slučaju zakazao, ja u ime Vlade izražavam žaljenje što se dogodilo do smrti mladoga čovjeka u okolnostima koje treba razjasniti.
Hvala. Idemo na 5. pitanje, zastupnik, a pardon, da, da, je, je, izvolite, reakcija, kolega Beljak.
Ja znam g. Jandrokoviću da bi vi mene rado prekinuli, al' ne bu to tak' išlo. Ja se zahvaljujem na odgovoru iako odgovor nisam dobio, mislim, vi ste pričali o Agrokoru, ja vas nisam pitao za Agrokor, pričali ste i hvalili ste se o turizmu, ok, hvala vam na pozivu na Dane hrvatskog turizma, ja kao gradonačelnik grada koji je redovito u samom vrhu uspješnosti u kontinentalnom djelu Hrvatske, vjerojatno ću dobit poziv, do sada ga još nisam dobio ali nadam se da ću ga dobiti, eto da neće i s te strane biti podmetanja. Analize i ovo što ste rekli da ćete napraviti, ja mislim da će to svatko normalan i sve normalne stranke podržati pa ćemo i mi podržati ali dajte to napravite u interesu hrvatskih građana, dakle to nema veze s političkim strankama niti ničim drugim, to je zastrašujuće za sve ljude u Hrvatskoj bez obzira tko bio u kojoj stranci ili tko se kako oblačio ili bio kakvog svjetonazora. Zastrašujuće je da bolesno dijete ili odrasla osoba za vrši u zatvoru i umre od straha, znate, ja imam skoro 50 g. i nisam nikad čuo, nikad, čak niti u ratu da je netko umor od straha, bilo je ljudi koji su se bojali za vrijeme rata, bilo je ljudi koji su svakakvih imali eskapada ali nikad nitko nije umro od straha, ovo je prvi puta i mislim da je to zastrašujuće za sve nas i da se tu treba poduzeti sve što je moguće da se to ispita i da se sankcioniraju oni koji su osramotili i pravosudni sustav jer tamo i divnih ljudi ali eto, percepcija je takva da svi smatraju da je pravosudni sustav rak-rana hrvatskog društva. Dakle, njih treba za primjer ostalima sankcionirati kako bi vratili djelomično u ljude, kod ljudi u sustav. I ovo što s te rekli, evo samo, završit ću, niste otišli u Bruxelles, ja vam se eto zahvaljujem u ime svih građana što ste bili toliko dobri i žrtvovali se i niste otišli u Bruxelles mada mislim da bi za Hrvatsku ali i za vas osobno bilo puno bolje da ste otišli, hvala.
Idemo na 5. pitanje, kolega Zekanović, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite kolega.
Poštovani predsjedniče Vlade, nedavno su hrvatski građani prikupljali potpise za dvije referendumske inicijative, jedna je bila za promjenu Izbornog zakona, jedna je bila za otkazivanje Istanbulske konvencije, kad su potpisi prikupljeni, završili su u Ministarstvu uprave i tamo je vaš ministar Kuščević dao nalog da se ti potpisi prebroje i oni su prebrojani na način da je ustanovljeno da potpisa nema dovoljno. S obzirom da taj ministar više nije aktualan, da je došao novi ministar, inače moramo reći da ste ga gorljivo branili i zastupali, zanima me hoćete li naložiti možda reviziju brojanja potpisa? Znači mislim da postoji jedna osnovana sumnja da su potpisi možda krivo prebrojani. Drugo pitanje, zašto je upotrebljen drukčiji model brojanja potpisa u odnosu na model koji je primijenjen kod referenduma „67 je previše“? Slijedeće pitanje, kratko i jasno, kad mislite kao kršćanski demokrat konačno donijeti Zakon o zaštiti života, vi ga nazivate Zakon o pobačaju s obzirom da je Ustavni sud odavno rekao da se mora donijeti a i prošao je i rok koji je dao Ustavni sud? I naposljetku jedno kratko pitanje, znate li koja osoba danas nedostaje u Šibeniku na proslavi Rujanskog rata a bila je ključna u obrani grada Šibenika u '91. g.? Hvala lijepo. Slobodno pitajte Krstičevića, znat će on.
Izvolite predsjedniče Vlade, odgovor.
Hvala lijepa zastupniče Zekanović. Što se tiče vašega uvoda koji se odnosio na referendumske inicijative i na metodologiju skupljanja potpisa. Dakle, prvo da se tu malo vratimo na bit i na meritum i na sadržaj. Te referendumske inicijative, legitimne, podržane od određenog broja hrvatskih građana, skupile su tada broj potpisa koji je bio vrlo blizu potrebnoga praga, vrlo blizu. Ova druga inicijativa koja se odnosila da, skraćeno formuliram, 67 je previše, dob koja je usvojena u mandatu Vlade SDP-a, to je jako dobro ponavljati jer imam dojam da većina ljudima to nekako nije razabrala, ali nije naodmet to sve skupa podsjetiti i skupila puno više potpisa. I u tom i takvom okviru vrlo je logično da ovdje pogledate stvar precizno, ovdje stvar pogledate metodologijom statističkoga uzorka. Što se tiče vaših aluzija na eventualne nepravilnosti koje bi se mogle dogoditi dok je ministar uprave bio g. Kuščević, one jednostavno apsolutno ne stoje. Proces je bio transparentan, svatko tko je želio pratiti proces, mogao je, svi dokumenti su bili podastrti onima koji su htjeli, imali .../Govornik se ne razumije./... da ih pogledaju na uvid, tko je to htio napraviti, mogao je. Netko je, a netko nije. To nije na meni da sada kvalificiram. Što se tiče same supstance nekih od tih inicijativa, inicijativa za smanjivanje broja zastupnika manjina, ja ću još jednom posjetiti javnost i sve zastupnike. To je političko nasljeđe HDZ-a kojeg je vodio predsjednik Tuđman. To je političko nasljeđe HDZ-a koje je vodio predsjednik Tuđman. Još jednom to ponavljam. Ja mislim da je dobro da je tako. Može netko imati drugi stav, ja ga poštujem, ali ja mislim da je to dobro. Da to ne može biti problem, ne smije biti problem 2019. kad smo riješili sve nacionalne strateške zadaće u našem društvu. Mi samo perfektuiramo ono što su neki ljudi prije kad je bilo puno teže nego danas riješili odvažno, hrabro u puno zamršenijim okolnostima. To je taj okvir. Što se tiče Istambulske konvencije. Ona je bio dio programa HDZ-a. Dio programa, vi ste bili tada na našim listama. S nama u partnerstvu. Možda se ne slažete sa supstancom, ali moram i to sada reći i to ću govoriti svaki put. Dakle, imali smo raspravu u ovoj sabornici. Razumijem, da možda netko ima neke ideološke ograde. Čuo sam, uvrstili smo interpretativnu izjavu u zakonu o potvrđivanju. Dakle, nismo bili ni gluhi ni slijepi na nečije strahove o implementaciji nakon što je konvencija na snazi. Nema ga. Nema ničega od strahova, zastupniče Zekanović. Ako mi dokažete na jednom papiru, jednom aktu bilo kojega državnoga tijela, da se dogodilo išto od onoga što je bilo u javnosti projicirano kao strah da se to materijaliziralo, ja ću to poštovati i vidjet ću je li to moguće. Ja znam da nije niti će biti. To je jako važno, to moraju ljudi u Hrvatskoj čuti, svi jasno čuti i shvatiti. Što se tiče ovoga pitanja u vezi Rujanskoga rata u Šibeniku, ja ne znam na koga vi mislite, jeste li to možda vi, ja ne znam, ja sam pretpostavio logički sada sam htio reći, vjerojatno ste vi, možda ste vi, ali u svakom slučaju, ako ijedna vlada, .../Upadica: Hvala./... samo sekundu, samo rečenicu ovu kažem, obilježava sve bitke Domovinskog rata, respektira dignitet Domovinskog rata, onda je to ova Vlada. Hvala vam.
Kolega Zekanović, izvolite odgovor.
Dakle, ja ću krenuti odotraga. Nisam ja bio ključna osoba za obranu Šibenika u Rujanskom ratu, ja sam onda bio srednjoškolac, za razliku od vas koji ste bili vojno sposobni. Ključna, tako je, pitanje je bilo koja je ključna osoba, ključna osoba je general Milivoj Petković, koji je bio zapovjednik šibenske 113. brigade i koji danas čami u Haagu, znači vaš kolega generale Krstičeviću, koji danas čami u Haagu, a vi ne znate naš predsjedniče Vlade, da on postoji. Znači on danas čami u Haagu, Milivoj Petković, dakle, ratni zapovjednik 113. šibenske brigade. Što se tiče ostalih pitanja, na ovo prvo pitanje ste mi odgovorili, onako u svom stilu. Išli ste objasniti opet što je istambulska, nitko to ne razumije, ja ću vam odgovoriti da nasilje nad ženama, nasilje u obitelji je poraslo. Dakle, ono što ste vi nas uvjeravali da će se dogoditi, nije se dogodilo, nije se smanjilo nasilje, nego se povećalo nasilje. To vi jako znate. Ali ovdje je meni zapravo onaj šlag na torti to što ste vi izbjegli odgovoriti na ovo ključno pitanje, a to je kad ćete vi kao kršćanski demokrat, znači, demokršćan, kako se god nazivate, konačno donijeti zakon u skladu sa vašom religijom, u konačnici? Kad ćete zaštiti život od njegovog začetka? Ili to nije pragmatično s obzirom da ste već s kolegama iz SDP-a dogovorili koaliciju? Evo, nedavno je kolega Bauk kojeg ja cijenim, čak je rekao u jednoj emisiji, da eto, ako baš bude, bude, pa ćemo mi koalirati. Dakle, u tom smislu je to logično, ali ja vas još jedanput pozivam, kao kršćanskog demokrata, da poštujete odluke Ustavnog suda i da donesete taj zakon i zaštitite život od njega začetka. I ovim putem čestitam generalu Milivoju Petkoviću u Haagu ono što je napravio za grad Šibenik u Rujanskom ratu 1991., .../Upadica: Hvala./... hvala vam generale.
Hvala lijepa. Kolega Bauk, ništa povreda Poslovnika, ništa.
Dobro. Idemo na 6. pitanje, zastupnik Tomislav Klarić postavlja ga ministru uprave, Ivanu Malenici, izvolite.
Hvala vam predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, štovani ministri. Postavljam pitanje ministru uprave. Nedavno ste održali sastanke i obišli sve hrvatske županije, održali sastanke sa svim županima na temu reformskih mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama kako bi se usluge javne uprave decentralizirale. Kakvi su vaši dojmovi i da li su župani spremni za preuzeti ove poslove i koje su koristi od prijenosa ovih poslova županijama za naše građane?
Izvolite odgovor, ministre.
Ivan Malenica
Hvala predsjedniče. Poštovane zastupnice i zastupnici u HS-u. Poštovani zastupniče Klarić. Pa evo u protekla dva tjedna obišli smo sve Urede državne uprave, odradili radne sastanke sa predstojnicima Ureda državne uprave sa županima, dakle, prezentirali reformsku mjeru ove Vlade, povjeravanje poslova Ureda državne uprave županijama, dakle, župani su iskazali spremnost za preuzimanje državnih poslova i podržali su ovu reformsku mjeru bez obzira na svoju stranačku pripadnost. Što se tiče daljnjih aktivnosti, dakle, predstoji nam usuglašavanje Sporazuma o preuzimanju povjerenih poslova državnih službenika i opreme, nadamo se da ćemo sredinom prosinca potpisati sporazum i da će od 1. siječnja 2020.g. se državni poslovi koji su se obavljali do tada u Uredima državne uprave, obavljati unutar županijskih administracija. Što se tiče samog karaktera poslova, evo možemo spomenuti upis u registar, upis obrta u registar, statusne promjene oko povratnika prognanika, poslovi iz područja društvenih djelatnosti gospodarstva imovinskopravnih odnosa, dakle, niz od 200 poslova koje od 2020.g. od 1. siječnja prelaze unutar županijskih administracija. Dakle, hodogram aktivnosti je dakle da se sredinom 12. mjeseca potpiše sporazum i da od 1. siječnja krene ta reformska mjera i da građani mogu određene usluge ostvariti unutar županijske administracije. Dakle, ova reforma je svakako jedan od puteva decentralizacije kojom ova Vlada ide da usluge povjeri građanima. Što se tiče poslova nadzora zakonitosti općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave upravne inspekcije upravnog nadzora one i dalje ostaju unutar Ministarstva uprave. Hvala.
Očitovanje, izvolite kolega Klariću.
Ministre, zahvaljujem se na vašem odgovoru, kao dugogodišnji čelnik lokalne samouprave podržavam ove mjere i moram ovdje svakako istaknuti koliko je to važno da se upravo ovi poslovi približe i gradovima i općinama, a samim tim i našim žiteljima jer svaki dan koji se uštedi u birokratskim poslovima znači brži razvoj, gospodarski napredak i sve ono što želimo i u biti ovo je jedan veliki korak u cilju decentralizacije koji smo svi već godinama zagovarali. Hvala vam.
Idemo na pitanje br. 7. zastupnik Stipo Šapina postavlja ga Marku Paviću, ministru regionalnog razvoja i fondova EU, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministrice i ministri, uvažene kolege zastupnice i zastupnici, moje pitanje, kao što je predsjednik Sabora rekao je usmjereno prema ministru regionalnog razvoja i fondova EU g. Marku Paviću. Poštovani ministre, u vašim nastupima često spominjete kako EU fondovi mijenjaju RH. Možete li nas informirati o tome kakvo je trenutno stanje njihove iskorištenosti i na koji način oni mijenjaju RH? Isto tako, ja bi vas zamolio da mi odgovorite s obzirom da na kraju ove financijske perspektive jesmo li započeli sa pripremama za slijedeću financijsku perspektivu za razdoblje 2021.-2027.g.?
Odgovor ministre izvolite.
Marko Pavić
Poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani saborski zastupnici, poštovani zastupniče Šapina hvala vam lijepa na pitanju. Često da spominjem da Europski fondovi mijenjaju RH i to mijenjaju RH na bolje. Upravo vidimo da zadnjih nekoliko godina broj investicije kroz Europske fondove značajno doprinose rastu stope BDP-a i upravo stopa BDP-a rast u prvih 6. mjeseci ove godine 3,1%, što je značajno i doprinešeno od strane investicija EU fondova. Kada gledamo cijelu financijsku perspektivu od 10,7 milijardi EUR-a, mogu reći da je ugovorenost sada 74%. Ova Vlada je kada je došla stopa ugovorenosti je bila samo 9%, digli smo sa 9% na 74%, al ono što je još značajnije 99% alokacije natječaji su već raspisani, do kraja ove godine očekujemo ovu stopu ugovaranja od 85%, a slijedeće godine očekujemo da će se cijela alokacija i ugovoriti. Naravno, pitanje je tu i plaćanja, al ne možete platit nešto što niste ugovorili, tako da smo prvo krenuli sa dizanjem stope ugovaranja, a sada stopu plaćanja od 27% dodatno dižemo. No da spustimo našim građanima i predočimo što to EU fondovi mijenjaju RH, da to nisu samo brojke i milijarde iz nečeg što se zove višegodišnji financijski okvir. Kroz EU fondove uložili smo 1,8 milijardi kuna u zdravstvo, u opremanje naših bolnica, s ministrom Kujundžićem uskoro ću još završiti zadnja potpisivanja ugovora koja se dodjeljuju bolnicama. Isto tako poboljšali smo školstvo izgradnjom i 200 vrtića i 54 škole, izgradila su se 55 znanstveno istraživačkih institucija odnosno poboljšalo, što je otišla preko milijarda kuna, 14 studentskih domova, dakle poboljšali smo studentski standard dodatnih milijardu kuna, milijarde kuna odlaze, ministrica Vučković upravlja time kao subvencije našim poljoprivrednicima, a nikad više sredstava upravo radi Europskih fondova za zapošljavanje je u prve 3.g. ove Vlade 6,5 milijardi kuna izdvojeno za zapošljavanje. Prema tome, EU fondovi mijenjaju RH na bolje, EU fondovi osiguravaju infrastrukturu, osiguravaju zapošljavanje, osiguravaju zdravstvo, bolje školstvo, osiguravaju našim ljudima da mogu ostati u RH. A upravo je demografija ključna točka kao što je predsjednik Vlade istaknuo, igramo na europskoj razini ligu koja je iznad naše, upravo je na inicijativu predsjednika Plenkovića i ove Vlade demografija ušla u program Europskog vijeća, ući će i u program Europske komisije. Cilj ove Vlade je ravnomjeran razvoj RH, Projektom Slavonija, Baranja i Srijem 10,8 milijardi je ugovoreno u Slavoniji 4 milijarde kuna isplaćeno, ali isto tako okrećemo se i ostatku RH i želimo da sve regije u RH, sve županije imaju jednaki pristup svim uslugama i jednaku mogućnost razvoja. Što se tiče budućeg financijskog okvira za vrijeme hrvatskog predsjedanja očekujemo da ćemo ga zatvoriti. Upravo sutra u Bruxellesu kreću i inicijalni pregovori o prioritetima za buduće financijsko razdoblje. Ključ za to će biti i nova nacionalna strategija koju očekujemo da će se usvojiti u prvom kvartalu sljedeće godine.
Zahvaljujem. Očitovanje, kolega Šapina, izvolite.
Zahvaljujem ministru na odgovoru. Ja se nadam da ćete vi i ministarstvo koje vodite poduzeti sve aktivnosti da bi se u ovom periodu realiziralo ovo što ste kazali i svakako da u narednom periodu, u narednoj financijskoj perspektivi poduzmete sve aktivnosti i da se na vrijeme i kvalitetno pripremimo za realizaciju budućih programa.
Idemo sada na 8. pitanje, zastupnik Božo Petrov postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade. Čujemo, čitamo ovih dana da Vlada RH provodi reformu povjeravanja državnih poslova županijama. Čitamo da će dio državnih službenika otići u županije, dio državnih službenika će dobiti stimulativne otpremnine, pa bi zato htio postaviti par pitanja jer vjerujem da na njih imate sve odgovore. Zanima me vaša procjena koliko će državnog novca zbog toga otići županijama? Također, zanima me vaša procjena koliko će na kraju iznositi odnosno koliko će tih službenika zatražiti stimulativne otpremnine? Ono što me također još zanima, jeli možete ikako garantirati da isti ti službenici koji zatraže stimulativne otpremnine se neće nakon određenog vremena vratiti u sustav, znate kako to u Hrvatskoj funkcionira. Isto tako zanima me, jeli možete garantirati da će napokon ljudi koji obavljaju iste poslove dobivati jednaku plaću? Jel danas u Hrvatskoj imamo apsurd, ljudi obavljaju iste poslove, primaju različitu plaću u različitim županijama. I to nas dovodi do zadnjega pitanja koje vam imam postaviti, što se događa sa Zakonom o plaćama državnih i javnih službenika? Najavljujete ga tri do četiri godine, Martina Dalić je koliko se mogu sjetiti o njemu govorila, imate li namjeru uopće ga provesti do kraja mandata? Hvala.
Predsjedniče Vlade, izvolite, odgovor.
Hvala lijepa. Prije svega kada se osvrćete na ovu temu, a to je tema u biti decentralizacije tu želim reći nekoliko bitnih okvira koji su nužni za bolje razumijevanje ovoga što sada radimo. Dakle, kada je ova Vlada počela mandat mi smo željeli da gotovo paralelni mandati izabranih čelnika ili predstavničkih tijela na razini županija, gradova i općina prate i Vladu i mi njih na način da razumijemo što je kome važno i da bismo to uspjeli mi smo napravili jedan sustavan redovit, sadržajan okvir za dijalog sa županima, sa udrugama gradova, sa udrugama općina, sa predsjednikom nadležnog saborskog odbora koji se odvija jednom u šest mjeseci. Taj dijalog je digao razinu komunikacije informiranosti poznavanja dinamike suradnje između Vlade i županija na do sada od strane župana potvrđene neviđene razmjere intenziteta i koristi, dakle to je prvo. Drugo, mi smo u izmjenama brojnih zakona išli za daljnjom funkcionalnom decentralizacijom. Jedan od primjera te funkcionalne decentralizacije upravo sada spajanje ureda državne uprave sa županijama. Nema većeg iskazivanja povjerenja onoj razini vlasti koja je bliska građanima nego takav korak, na dobrobit ljudi koji žive u tim županijama i učinkovitosti sustava. Treće je, u želji da im pomognemo nismo podcijenili i ono što je najbitnije, alat, a alati su fiskalna decentralizacija. Zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave, ja često obilazim i gradove i županije nema grada, županije, općine oni koji su možda dobili malo manje ili imaju neku sitniju korekciju, to se naravno korigira, nema onoga tko nije postao važniji, relevantniji, sposobniji akter i subjekt u provođenju svojih političkih programa i prioriteta realizaciji projekata ili pak sposobnosti apsorpcije europskih sredstava. Četvrta mjera su konkretni projekti, a to su konkretni projekti koje Vlada podržava kroz svoja ministarstva nacionalnim omotnicama ili pak europskim sredstvima i to moram reći. Mi smo što se tiče europskih sredstava trenutno u ovoj 2019. godini došli na 99% raspisanih natječaja od ukupne alokacije koja je nešto veća od 80 milijardi kuna. Mi smo ugovorili sada 60 milijardi kuna, mi smo isplatili skoro 22 milijarde kuna, za razliku od 9% ugovorenih u listopadu 2016. To su ogromna postignuća i to svi ljudi na terenu znaju. Kada je riječ o pitanju koje ste vi postavili, a praktički je na njega odgovorio ministar Malenica maloprije na pitanje drugog zastupnika, želim reći sljedeće, mi u ovom trenutku imamo procjenu da bi bilo oko 690 ljudi koji žele otići u mirovinu, 690, znači smanjit će se broj ljudi. Troškovi na kraju će biti manji nego što bi bili da ostane sustav ovakav kakav je. Ministar je obišao sve županije, nastojat ćemo smanjiti te troškove, plaće izjednačiti. A što se tiče ovoga zakona, mi smo imali ambiciju u ovom trenutku ja nisam još vidio zakon koji nailazi na veće otpore od toga. To je jedini zakon koji nije dobio, to ću reći otvoreno Upadica: Hvala vam./… ni jedno pozitivno mišljenje baš ni jednog resora …/Upadica: Hvala vam lijepo predsjedniče./… svi su jako važni i svi su posebni. Morat ćemo malo čvršće tome pristupiti …/Upadica: Predsjedniče Vlade./… a to znate i sami. Hvala vam.
Hvala vam i molim vas da se držite vremena koje je za vas predviđeno. Izvolite kolega Petrov.
Poštovani predsjedniče Vlade, moram reći da nisam nikad dobio precizniji, koncizniji, jasniji odgovor u odnosu na ovaj vaš. Jer vaš odgovor zapravo je gola istina, pogotovo ove vaše zadnje riječi kako funkcionira administracija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav je takav da sustava nema i ne znamo to pije, ali znamo mi da plaćaju građani. I neću ja vas optužiti direktno da ste vi osobno krivi zato što je to kolo nesreće je pokrenuo netko drugi, ali nemojte molim vas govoriti o reformi, budući da ne možete što ste i sami rekli u zadnjoj rečenici apsolutno ništa garantirati, pa ni za taj broj ljudi koji će navodno otići ne možete reći ni da će se vratiti osim da će uzeti otpremnine dobre, ali imamo ljude, mislim da ste vi s njima upoznati u vašoj su stranci koji su isto to radili. Daj recite jednom ljudima istinu, dali ste posla županijama zato da biste opravdali njihov broj i njihovo postojanje, dali ste moć županijama da biste podmirili svoju stranačku bazu, pa valjda je to jasno svima ko dan. Od jednog upravnog područja vi ste stvorili 21, mene zanima tko će braniti i zaštititi jednakost pred zakonom građana i ujednačavati praksu. Mislim da razumijete o čemu govorim. Stvorili ste novih 20 mogućih potencijalnih žarišta za korupciju. Ja vjerujem da razumijete ono o čemu govorim. Razlog zašto to ne pitam ministra, pa tek je došao u Vladu, ovo je reforma Lovre Kuščevića. Ja vas zato molim ne samo ovakav odgovor, molim konkretniji odgovor i pisanim putem. Hvala.
Idemo na pitanje broj 9. Zastupnik Tomislav Žagar postavlja ga ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću. Izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi predsjedniče Hrvatske vlade, poštovane ministrice i ministri, poštovani gospodine Aladroviću pitanje upućujem vama. Prije nekog vremena najavili ste uvođenje nacionalne mirovine, ova ideja je stara već sad možemo reći i nekoliko desetljeća. Sve razvijene zemlje imaju takav institut i nitko nije zapravo protiv toga da se takav institut uvede u RH i s te strane pozdravljamo taj, taj vaš naum. Međutim, šta je tu sporno? Prvo kad govorimo o samom nazivu nacionalna mirovina, nije on samo sematički sporan, on je sporan i stoga što je mirovinski sustav opterećen brojim problemima, vi to dobro znate, ja smatram da ste dobar analitičar, dobar matematičar i već samom, samim nazivom se implicira da će ta naknada ići iz samog mirovinskog fonda, dakle iz onoga što se uplaćivalo u mirovinski fond. Druga stvar koja je sporna u vašoj najavi su izostanak kriterija koje niste naveli. Koji su to kriteriji hoće li biti imovinski ili dohodovni cenzus, na koje će se to građane odnositi, koliko njih zapravo u ovom trenutku ima, jer se u javnosti pojavio podatak od 45.000 do 80.000 ljudi? Morate priznati da je to raspon koji nije baš ovoga, nije baš precizan. Posve je jasno da u RH gotovo 100.000 ljudi žive bez ikakvog dohotka starijih od 65 godina, ako uzmemo da je taj broj recimo 80.000 tisuća riječ je prema procjenama o 800 miliona kuna. Dakle, to su značajna sredstva. Moje pitanje konkretno glasi, kada ćemo mi ministre znati koji su kriteriji, koliko novca treba, na koliko ljudi se to odnosi nacionalna mirovina i u kojem vremenu će se ona početi isplaćivati, da točno odgovorite na ta pitanja i u kojoj funkciji, u kojem zapravo stadiju sad povjerenstvo koje radi na tom problemu? Hvala.
Odgovor ministre izvolite.
Josip Aladrović
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane zastupnice u Hrvatskom saboru, poštovani zastupnici, vezano za vaše pitanje dakle mi smo medijski iskomunicirali da mi u uvođenje nacionalne mirovine kao instituta idemo. Ono što smo ranije i zacrtali u strategiji Vlade, strategiji socijalne skrbi je isto tako uvođenje nacionalne mirovine. Vi ste napomenuli u svojem uvodu da je to jedna želja i ideja koja neko vrijeme već traje, da je to ranije izražen institut koji se želi uvesti, međutim nije uveden. Ono što mi trenutno radimo, dakle u protekom razdoblju smo unutar malih radnih skupina u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava postavili nekakve temelje za uvođenje nacionalne mirovine, trenutno je u osnivanju i pretpostavljam da će idući tjedan početi raditi velika radna skupina, dakle koja je sastavljena od akademske zajednice, od stručnjaka za mirovinski sustav, od stručnjaka unutar naše državne uprave i svih ostalih zainteresiranih skupina, dakle sindikata umirovljenika, sindikata radnika, Hrvatske udruge poslodavaca, dakle svih onih dionika koji po ovoj temi imaju nešto za reći. Ono što je bitno dakle vi ste postavili konkretno pitanje, pa ću ja pokušati što konkretnije odgovoriti. Naše nekakve preliminarne projekcije govore da će oko 53.000 odnosno između 53 i 55 tisuća ljudi 2021. biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. Dakle to je nekakav vrlo opširan okvir te mirovine. Ono što je bitno naglasiti, a vi ste postavili u pitanju, dakle ta mirovina se neće isplaćivati iz doprinosa, doprinosi idu iz rada i isplaćuju se za dakle za mirovine, međutim ono što je bitno naglasiti ovo će vrlo vjerojatno isplata biti unutar općih prihoda proračuna. Kada govorimo o visini, dakle upravo je zadatak ove radne skupine i upravo je zainteresirana javnost ta koja će odgonetnuti na pitanje da li da idemo na dohodovni cenzus, da li da idemo na imovinski cenzus ili da idemo na nekakve druge institute koje smo već analizirani dakle na razini EU i na nekakve druge prakse koje su se pokazale uspješne u samom provođenju unutar drugih sličnih zemalja. Dakle, što se tiče samog instituta on može imati različite nazive, nazive mirovine, nazive naknade, praksa jedinstvena u Europi ili svijetu ne postoji. Međutim ono što je bitno, mi ćemo obuhvatiti jedan sloj ljudi koji u ovom trenutku nema nikakva primanja, koji se nalaze na rubu siromaštva i zapravo su to skupine ljudi kojima smo mi odgovorni i za čiju egzistenciju se moramo pobrinuti. Upravo je to smisao nacionalne mirovine, upravo je smisao zaštite tih, ja bih se usudio reći, najslabijih društvu, da ih na neki način obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost, hvala vam.
Izvolite kolega Žagar, očitovanje.
Hvala, predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi ministre, s većim djelom se slažem, međutim, šta je opet problem? Jasno je ovdje da 100 000 ljudi koji žive na rubu, bez ikakvog dohotka, posebno u ruralnim područjima, posebno su tome izložene i žene, jasno je da im se treba osigurati nekakva naknada ali je li to baš ministar rada i mirovinskog sustava treba napraviti? Ipak se radi ovdje o socijalnim transferima, to ste i sami priznali sad u svome odgovoru. Dakle, pitanje nadilazi pitanje mirovinskog sustava jer ovdje se radi o ljudima koji nemaju egzistenciju i treba im to na neki način namaknuti. A mirovinski sustav je već prenategnut, on ima ozbiljnih problema. Uzmite samo pitanje obiteljskih mirovina, i to je jedan od problema s kojima se morate suočiti, pitanje cenzusa u kojem se djelu ljudima zbog indeksacije, naglašavam indeksacije, ne povećanja mirovine kako vi često tvrdite, indeksacije mirovine, prelazi u imovinski cenzus i onda moraju plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje. To su teme s kojima se vi morate suočiti a ova sigurno tema će izlaz iz okvira ovoga djela kad govorimo o uplatama u mirovinski sustav. I za kraj, ne bi možda, rekao sam to u uvodu, niste vi sad začetnik te ideje, ta ideja je postojala, meni se sviđa što ste vi rekli da ste spremni odstupiti sa mjesta ministra ako ta ideja ne zaživi ali ono što me isto malo smeta, vi ipak to radite u zadnjoj godini mandata i kažete 2021. će krenuti isplate, dakle, neka druga Vlada će isplaćivati pa po onoj narodnoj „Ja častim, neko drugi će platiti“, tako to ispadne. Nadam se da ćete uspjeti kako kažete sa radnom skupinom to obaviti ali sumnjam u to da će to do kraja biti funkcionalno jer neke zemlje evo poput Slovenije su odustale od tog modela, provjerite zašto su oni odustali od tog modela, nađite modele da se ljudima pomogne ali nemojte mirovinski sustav koji svi ekonomisti zapravo smatraju da je prenapregnut, nemojte ga još više opterećivati, hvala.
Hvala vam.
Idemo na 10. pitanje, zastupnik Veljko Kajtazi postavlja ga Marku Paviću, ministru regionalnog razvoja i fondova EU-a, izvolite.
Hvala. Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri. Moje zastupničko pitanje ide upravo ministru g. Pavići. Nastavno na činjenicu da za vrijeme vašeg vođenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava nismo učinili puno, gotovo ništa po pitanju provedbe operativnog programa za nacionalne manjine, već da ste nas upućivali na europske fondove, vjerujem da ćemo u predstojećem razdoblju napraviti više. Danas se javljam zbog 3 nacionalna natječaja koje koordinira vaše ministarstvo namijenjeno razvoju područja i naseljenih nacionalnih manjina i to u 3 kategorije, infrastruktura, poljoprivreda i poduzetništvo i to samo na potpomognutim područjima. Problemi sa ovim natječajima su brojni a o njima sam i usmeno i pismeno više puta obavijestio ministarstvo, posljednji put nakon vašeg preuzimanja nove dužnosti sa detaljnim obrazloženjem, nažalost, moje kritike nisu prihvaćene odnosno 2 g. za redom su raspisani identični natječaji, od tih brojnih problema, izdvajam činjenicu da su natječaju obuhvaćeni ili potpomognutim područjima ili područja sa udjelom većim od 5% pripadnika nacionalnih manjina. Kad uzmete u obzir činjenicu da ja zastupam 12 nacionalnih manjina raspršenih diljem zemlje, prošlogodišnji rezultati a sa novim će biti isto, ne obuhvaćaju područje naseljenih manjinama koje ja zastupam. Kako su ovi javni pozivi namijenjeni za sve nacionalne manjine a pogoduju samo nekim nacionalnim manjinama, molim vas da mi odgovorite na slijedeće pitanje. Koje ćete korake poduzeti da vaš resor u provedbi ovih projekata obuhvati pripadnike romske nacionalne manjine odnosno područja koje naseljava 12 nacionalnih manjina koje ja zastupam recimo kroz godišnji program kakav je napravo Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje? Isto tako zanima me u kojem će ti roku biti i kad ću dobiti pismeno očitovanje na moje pisane primjedbe i prijedloge jer dosadašnja objašnjenja koja nude da to nije u skladu sa zakonom i slično, ne stoji. …/Upadica predsjednik: Hvala vam, kolega Kajtazi./… Romska zajednica je najugroženija nacionalna manjina a činjenica je da vaši natječaji ne obuhvaćaju više od 90% romske populacije u RH, hvala.
Izvolite odgovor, ministre.
Marko Pavić
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Sabora, poštovani saborski zastupnici, poštovani zastupniče Kajtazi. Odnos prema manjinama je itekako prioritet ove Vlade a kao što je predsjednik Vlade istaknuo, isto je politika koju sljedujemo od prvog Predsjednika g. Tuđmana. Vlada RH 2017. donijela je zaključak kojim je uspostavljen operativni program za nacionalne manjine a koji je i temelj za natječaje za koje ste upravo istaknuli. Prošle godine kroz te pozive 3 ministarstva su raspisala natječaja, dakle Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva za što je osigurano 32 milijuna kuna. U slijedećim godinama sličan iznos će biti osiguran, konkretno na stavci Ministarstva regionalnog razvoja, 45 milijuna kuna. Kada govorimo o samom meritumu tih natječaja i vašim pitanjima i u dijalogu koji smo imali, susret svih zastupnika nacionalnih manjina sa predstavnicima Vlade, već ste me tada upozorili na ova pitanja pa da vam čisto kratko i odgovorim. 5% granica koja je moguća za prijavu na natječaj stavljena je upravo ustavnim Zakonom o pravima nacionalnih manjina gdje propisano da u općinama, gradovima i županijama manjinskog predstavnika imaju one manjine koje imaju minimalno 5%. Natječaji su isto tako definirani Zakonom o potpomognutim područjima prema tome, trenutačno mogu se odnositi samo na ta područja. Unutar tih područja postoji 8 jedinica lokalne samouprave u kojima imaju romsku manjinu i mi smo apsolutno spremni kao što je jučer na sastanku na kojem ste bili kod nas u ministarstvu rečeno, pomoći da se prijavi na takav natječaj. Istaknuo bi da pored tih sredstava nacionalnih izdvajamo i značajna europska sredstva pa je tako upravo kroz program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne reintegracije malih gradova. U gradu Belom Manastiru sa općinom Darda izdvojeno preko 40 milijuna kuna za stambeno zbrinjavanje Roma. Da izdvajamo 10 milijuna kuna za zapošljavanje Roma, da je na istom području Darda osigurano, prostor za društvene, kulturne aktivnosti predstavnika Romske nacionalne manjine. Što se tiče ovako definiranih natječaja koji su proizašli iz Zakona o potpomognutim područjima za one nacionalne manjine koje žive na područjima koja nisu potpomognuta potreban je novi natječaj. Ono što vam ja mogu reći da postoji dobra volja da još jedanput sjednemo i za sljedeće godine raspravimo o posebnom programu koji će se odnositi na nacionalne manjine u drugim područjima jer zakonodavni okvir za ova područja i s obzirom da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina definira tu granicu od 5% mi nismo mogli naći drugu neku granicu koja sljeduje da je manja a isto tako ovi natječaji ulaze i temelj su Zakon o potpomognutim područjima. Prema tome, dijalog imamo, dobre volje imamo i vjerujem da ćemo i kroz daljnju suradnju uspjeti naći rješenje i isto tako za sljedeću godinu možda složiti i poseban program koji će se ticati nacionalnih manjina koje nisu na potpomognutim područjima.
Izvolite kolega Kajtazi, očitovanje.
Poštovani ministre, mogu reći da nisam zadovoljan sa vašim odgovorom i naravno da neću biti zadovoljan sve dotle dok se situacija ne promijeni jer to je kao što su vaši .../Govornik se ne razumije./... poseban proračunski stavak za programe za Rome u vašem ministarstvu jer za to ima uporište i niz strateških dokumenata .../Govornik se ne razumije./... drugih državnih tijela koje sam upravo spominjao. Dok se ne osmisli konkretan model, rješavanje pitanja infrastrukture, poljoprivrede i malih poduzetnika na područjima koje sam dostavio neću biti zadovoljan. Paradoksalno ali je istinito da su problemi nacionalnih manjina u visoko razvijenim područjima često gori i veći nego u područjima koje smatramo potpuno .../Govornik se ne razumije./.... Očekujem od vas da koordinirate proces, osmišljavanje novog rješenja ili da programe nazovemo nekako drugačije jer trenutno nisu dostupni manjinama koje ja zastupam a interesi i potrebe su znatno veće. Hvala.
Idemo sad na pitanje br. 11. zastupnik Miro Bulj, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru, godinu i pol dana je proteklo od Vlade RH u Splitu gdje ste donijeli značajne projekte i mjere u visini od 2 milijarde kuna, poglavito po pitanju prometne infrastrukture. Ovo ljeto gradonačelnik Dubrovnika i Splita su držali tiskovnu konferenciju da nikada veće gužve nisu bile. Što znači da nikakvih poboljšanja od te 2 milijarde kuna u cestovnom prometu nema a poglavito u području Dalmatinske zagore, ne samo u Splitu i Dubrovniku. U Sinju, za proći kroz Sinj do Splita treba vam pola sata a od Sinja do Splita je 20-ak minuta. Kružni tok, ministre prometa, katastrofa, ne znam kontrolirate li to. Brza cesta, cesta života od Kukuzovca do Križica stala, zaustavila se 2016., vrlo bitna cesta. Nama je bitan turizam, vi ga spominjete, ali projekte koje ste dali do sada mi kažite što ste napravili, po tom pitanju svih projekata. Vrlo značajno je turizam, hvalite se turizmom, recite mi da li ste vi pratili ovaj, bušenje, tj. istraživanje Dinarida. To su područja Gorskog Kotara, zaleđa, Ravnih Kotara, zaleđa Šibenskog, naše Dalmatinske Zagore. Jeste li procijenili štete za turizam? Bio sam veseo kada je došao ministar u otok sa svim načelnicima i gradonačelnicima Knina, svim, i rekao da će biti zaštićeno područje prirode Dinara. Kad šta, završio natječaj, INA dobila da buši ta područja. Pa znate li kako će izgledati te bušotine i šta je to za turizam? Znate li koliki su resursi i potencijali samo moje Cetine kao vodni resurs? Da li ste vi zbrajali kolike će tu biti štete? Nama treba štiti život i vode, zato treba vode staviti u Ustav a nikako profit i naftu, nikakve ugljikovodike u tko zna čijem interesu. Želio bih da mi odgovorite na ovo, hvala.
Hvala vam. Odgovor, izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa, zastupniče Bulj. Što se tiče sjednice Vlade u Splitu, to nije jedina bila sjednica u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošloga listopada, bila je i ona sjednica posvećena turizmu i otocima i razvoju otoka kada smo prezentirali zakonodavni okvir i za otoke i za turizam u Hvaru. Što se tiče provedbe projekata koji zaista vrijede kao što i svaka sjednica Vlade van Zagreba nije nikakav turizam nego je dobro, dugo planirana, osmišljena suradnja sa županijom, gradovima, općinama i svim ostalim akterima da kada Vlada tamo dođe napravi jednu referentnu točku koja kasnije služi za provedbu tih projekata. Svi su ti projekti što se tiče provedbe u tijeku. I postoji sustav praćenja na razini tajništva Vlade, periodična izvješća gdje se izvješćuje točno gdje je točka u kojoj fazi i što još treba napraviti. Dakle to je prvo. Što se tiče prometnih gužvi, pa naravno da smo mi svjesni o tome, gradonačelnik Splita je bio kod mene prije 5 dana pa smo između ostaloga razgovarali o tome. Župan Boban razgovara sa ministrom Butkovićem kao i gradonačelnik Splita o temi rješavanja problema čepova koji nastaju na ulazima, odnosno izlazima iz Splita čitavo ovo vrijeme. Projekti svi koji bi to trebali riješiti ili se radi njihova dokumentacija ili su oni u tijeku. Bilo da je riječ o ovom pravcu koji ide od Mravinaca prema Omišu, bilo da je riječ o prometnoj infrastrukturi koja vodi od Splita prema zračnoj luci. To su teme o kojima smo razgovarali prije nekoliko tjedana kada smo zajedno bili u Splitu i između ostaloga i projekt Kozjak, osobito važan za župana Bobana. Ali kada već govorimo o toj, ja bih rekao cestovnoj, prometnoj infrastrukturi, mi tu moramo napomenuti da smo, vi često govorite o Dalmatinskoj zagori učinili tunel Sv. Ilija besplatnim. On je promijenio razvojni kontekst zaleđa u tom dijelu i kada je riječ o vrgoračkom području, imotskom području ili pak Cetinskoj krajini prema Sinju, dakle to su sve relevantni pozitivni događaji. Renesansa hrvatske obale, nikad više investicija u hrvatske luke. Nikada više. Bilo da je riječ o gospodarskim lukama, bilo da je riječ o ribarskim lukama, bilo da je riječ uopće o obali u našim turističkim mjestima, dakle to su projekti koji će ostaviti tragova. Dio toga, naravno, sufinanciran europskim sredstvima. Što se tiče istraživanja ugljikovodika. Ja nisam primijetio da se dogodilo nešto dramatično loše u mandatu ove Vlade. Ja moram priznati da nas je ministar Čorić izvijestio prije otprilike 2 tjedna kada smo donosili određene odluke vezane za istraživanje ugljikovodika koje su u svojoj supstanci izrazito pozitivne. Pozitivne u smislu da bi to istraživanje moglo dovesti i do pronalaska ugljikovodika koji će biti ekonomski korisni za Hrvatsku. A ništa se od toga neće raditi van okvira politike zaštite okoliša. Pa zato i jesmo stavili zaštitu okoliša i energetiku u isti portfelj, u isto ministarstvu, upravo da bismo u ranoj fazi poslali tu balansiranu poruku. Energetska sigurnost, da, domaći izvori energije, da, zaštita okoliša, pa to je kapitalna, ključna tema, globalna, europska, ako želite, koja je vezana i na zaštitu okoliša i na klimatske promjene. Prema tome, u svemu tome, zastupniče Bulj, vodimo temeljito računa. Hvala vam.
Hvala vam. Idemo na očitovanje kolege Bulja, izvolite.
Kad govorimo o Dalmaciji, onda govorimo o turizmu, govorimo o velikim prihodima koji dolaze u proračun. Međutim, vraća se na kapaljku, kao da je guma, kao kad ide voda kroz gumu, kao da je prekinuta, pa dođe nešto na kapaljku. Premijeru, Vrgorac, tunel Ravča-Drvenik, cijelo to područje priobalja i zaleđa prosvjeduje. 3, 4 puta je dosad otvarano, kolega Bačić .../Govornik se ne razumije./... Brza cesta od Sinja do od Križica do Kukuzovca koja bi Cetinsku krajinu spojila, koja je veća od Međimurske županije površinski, po broju stanovnika veća od Ličko-senjske županije, nula. Stalo 2016. Znači, vi ne pokazivate, Imotski, imotski Zadvarje do Imotskoga spoj. Također, svako 4 godine se obećava, vjerojatno ćete opet obećati, ali ja sam položio kamen temeljac pa možete krenuti odmah s radovima, možete ministra uputiti. Smatram da zaborav prema Dalmaciji nije pravičan. Nije pravičan poglavito prema Dalmatinskoj zagori. On je nepravedan. Znam, bili ste u Sinju, alci, Velikoj Gospi, dali ste izjavi da župan Boban vodi brigu o tim projektima. On vodi brigu o utjecaju na natječaju. On, mi smo taoci sukoba, struja unutar HDZ-a u županiji između Bobana i Sanadera. To je problem s kojim ste upoznati vjerojatno, ako niste, raspitajte se. Cijela županija i Dalmacija je taoc tih sukoba i borbi za krunu tko će upravljati tim bitnim i najvećom županijom, Splitsko-dalmatinskoj. Što se tiče istraživanja, odlučite. Da li ćemo štiti naš turizam, naše vode, naš krš, zakonom zaštititi ili ćemo ići u .../Govornik se ne razumije./..., znači u .../Govornik se ne razumije./... gdje ćemo u biti uništiti taj naš potencijal, kao što su vode, a profit, tko zna čiji će biti. Hvala lijepo.
12. pitanje, zastupnik Željko Jovanović postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala. Predsjedniče Vlade, g. Plenković. Korupcija je jedan od najvećih problema hrvatskog društva. O tome svjedoče i međunarodna izvješća, pa i EU komisija je kritizirala neučinkovitost vaše Vlade u suzbijanju korupcije. Korupcija razara sve pore društva, a ono što posebno brine je što zbog korupcije iz dana u dan sve više raste gubitak povjerenja građana u temelje društva i demokracije. Upravo taj gubitak povjerenja građana u Hrvatski sabor, hrvatsku Vladu, predsjedničku funkciju, pravosuđe, policiju, vodi u kaos u kojem će na štetu građana, nažalost, opet profitirati oni koji su najkorumpiraniji. Jednako tako, vaša Vlada opstaje zbog notornih Bandićevih žetončića i izdajica birača koji nisu dobili mandat da podržavaju vašu korumpiranu Vladu. Time smo dobili najgori primjer političke korupcije u novijoj povijesti HS-a. Zanimljivo, istovremeno, što je vaša Vlada nedavno usvojila novi antikorupcijski plan, koji se temelji, što je vrlo dobro na prevenciji. A to znači da u tom antikorupcijskom planu piše, da je najvažnije prevenirati sukob interesa koji je predvorje korupcije, osigurati transparentnost i pravo na pristup informacija. Dakle, piše jedno, a vi svaki dan radite drugo. Stoga moje pitanje, g. predsjedniče glasi, kada ćete svojim autoritetom predsjednika Vlade sukladno tom planu osigurati da novinari pišu tekstove, da nema zabranjenih pitanja, kada ćete osigurati slobodu medija, spriječiti zastrašivanje novinara koji otkrivaju korupcijske afere vaših ministara. I ono što je ključno, zašto vi svojim autoritetom kukavički opstruirate rad Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa tražeći apsurdno izuzeće Nataše Novaković u vašem predmetu afere Borg. Zašto želite eutanazirati povjerenstvo koje mora raditi bez političkih pritisaka, ako želimo spriječiti korupcija političkih moćnika?
Odgovor predsjednika Vlade, izvolite.
Hvala lijepo zastupniče Jovanović. Vi ste dosta tu teških kvalifikacija kazali, ali to je vaš stil, mi smo već navikli na to da se vi lakomski razbacujete tezama i kvalifikacijama o nečijoj korumpiranosti. Dakle, ja sad vam lijepo kažem. Odbacujem tu tezu, otklanjam je, neistinita je, zlonamjerna, vi ste na čelu, mislim, nacionalnog odbora ili vijeća za borbu protiv korupcije. Bilo bi dobro da ste malo sofisticiraniji u vašem izričaju, to bi vam koristilo s obzirom na ulogu koju imate. Što se tiče zadnje teme o kojoj govorite, odnosno dvije su od tih svih vaših dvije minute, izvući ću dvije. Jedna je sloboda medija, a druga je odnos prema povjerenstvu. Čak ste koristili ste riječ o kukavičluku. Samo malo. Dakle, prvo, što se tiče slobode medija ja ću još jednom ponoviti i referirati se na ovo što sam kazao i ministru Božinoviću i ministru Bošnjakoviću u vezi događaja koji se odnosi na gospodina Duhačeka. Dakle, ja smatram da u našem društvu, u modernom društvu treba naravno sagledati sve okolnosti, ali moramo biti posebno pažljivi, obazrivi prema slobodi medija, prema novinarima i njihovoj ulozi u društvu, sa punim respektom, bez obzira tko, što pisao o nekome ili što neko misli o onome što neko piše. Mislim da smo davno iza vremena gdje bi se bilo što takvo moglo kvalificirati. Vi ste insinuirali da ovdje netko nastoji iz krugova Vlade sprečavati slobodu govora ili slobodu medija. Vi kao političar, jednako kao i ja kao i cijela javnost gledate televiziju, slušate radio, čitate tiskane medije, čitate portale, svi ih mi čitamo. Ja ne mogu mora reći imati dojam da ovdje nema slobode medija, da ovdje neki vlasnik, urednik, novinar, stariji, mlađi analitičar komentator ne može napisati što misli o bilo kome od nas ili bilo kojem fenomenu u društvu. Ako vi imate neki argument pa ćete donijeti dokaz da je u mediju tom i tom, autor taj i taj bio od nekoga spriječen da napiše nešto, ja bih to volio čuti. Ja moram priznati u mom mandatu, ja nisam čuo da netko nešto nije mogao napisati ili izgovoriti ili reći, meni to nije poznato. Možda je vama kao saborskom predsjedniku nadležnoga odbora netko tako nešto pisao, ja to nisam čuo, niti to vidim, niti vam je medijsko ozračje takvo u Hrvatskoj da biste vi imali nekakav argument ili niz argumenata za zaključak da je ovdje nekakva u žargonu nekakva medijska stega. Gdje to postoji? Ja bih volio to vidjeti. To da neke osobe u svom privatnom svojstvu traže možda sudski neku satisfakciju, ako je puno takvih slučajeva, ajmo vidjeti, možda nešto možemo promijeniti u zakonskom okviru što nije dobro. Za to smo otvoreni, dapače, nema nikakve politike iza toga, nema nikakvog nastojanja. Što se tiče povjerenstva, još jednom ću ponoviti ono vrlo kratko, uz sav respekt, uz poznavanje nadležnosti, uz poznavanje zakona, povjerenstvo ima svoje nadležnosti, svako od nas ima druge neke nadležnosti koje su regulirane nekim drugim propisima. Respekt prema povjerenstvu ako vas nešto pita, pa vi odgovorite argumentirano i temeljito što bi nekom sa iskustvom rada i znanjem poznavanja rada Vlade ili bilo koga od nas trebalo biti dovoljno za logički zaključak, onda ja smatram da ga respektiram. Treba respektirati i naše ovlasti, to je bit, ništa drugo. Što se tiče ostalih detalja o zakonu, o njegovom sadržaju, o sudskoj praksi nakon odluka o tome neću sada govoriti da se ne bi možda zaključilo da govorim … /Upadica predsjednik: Hvala vam./ … političkim nešto što biste vi ili neko drugi kvalificirali kao pritisak, naprotiv.
Izvolite kolega Jovanović, očitovanje.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Vlade. Pa niste me uvjerili u to da nema pritiska na novinare i medije. U Hrvatskoj su možda mediji slobodni, ali novinari nisu. Dakle, dobro znate što je cenzura, što je autocenzura. Autocenzura je sigurno opasnija od cenzure zato što zbog pritisaka, a imate primjer Đurđice Klancir i Duhačeka koji jasno pokazuju da postoje pritisci na slobodu medija i na taj način ograničavanje mogućnosti da se izvješćuje o korupcijskim aferama vaših ministara, a da se zbog toga ne dobije određena sankcija. Prema tome, vi volite često reći da ne smije se i ne može vama, vašoj Vladi, vašoj stranci lijepiti etiketa korupcije. Dakle, nitko je ne lijepi, to ste vi sami učinili gospodine Plenković. Pa uostalom povijest govori o tome, vaša stranka je na sudu zbog korupcije. Dakle, to nitko nije izmislio. Prema tome, nažalost, korupcija, nepotizam, rođaštvo, to je modus operandi vaše stranke bez obzira tko bio na njenom čelu. Predsjednici se mijenjaju, ali sukob interesa ostaje. Stoga ja i danas s ovog mjesta pozivam sve građane da se uključe sa SDP-om u antikorupcijski savez u kojem ćemo spriječiti manipulaciju u javnoj nabavi, u kojem ćemo osigurati neovisnost medija, u kojima ćemo u svim školama imati građanski odgoj koji će stvarati aktivne građane, a ne poslušnike. A nadam se da ćemo dobiti i vašu podršku, vas kao premijera vaše stranke za izmjena Zakona o izboru predsjednika RH gdje tražimo da na glasačkom mjestu glasaju zaista glasači i da nema manipulacija koje će onemogućiti da predsjednička funkcija dobije dignitet koji je izgubila. Prvi korak u tome su pošteni izbori i nadam se da ćete podržati prijedlog SDP-a o izmjenama Zakona za izbor predsjednika, uvođenje višestranačkih biračkih odbora i da kod preuzimanja glasačkog listića svatko se mora potpisati da ga je preuzeo. Hvala lijepo.
Sada je na redu pitanje boj 13 i zastupnik Slaven Dobrović. Pitanje postavlja isto tako predsjedniku Vlade. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče Vlade, pitanje upućujem vama jer danas definitivno smatram nakon svih ovog vremena da se sektorom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj vodi neodgovorno i na štetu Hrvatske. To vidimo iz toga da Hrvatska danas ima ozbiljnih poteškoća sa ispunjavanjem kvota recikliranja, a znamo dobro da EU ide dalje u jačanju odgovornosti prema okolišu i već su definirane stope više za 2025., 2030., 2035. godinu. To se ne može načiniti bez mreže sortirnica i kompostišta koje se u Hrvatskoj presporo i prekomplicirano financiraju, a to znači da se ne grade. Na drugu stranu njeguju se centri za gospodarenje otpadom ili smećem koji su dokazano promašeni sustavi, skupi koji ne doprinose ispunjavanju ciljeva. Nažalost, veliki problem da su župani i vaši politički suradnici često vrlo zainteresirani za izgradnju upravo ovih centara, makar oni nemaju nadležnost sektorsku niti su kao takvi odgovorni za ispunjavanje sektorskih ciljeva. Zadnji jedan primjer imate npr. Pretovarnu stanicu u malom gradiću Slunju za koju je predviđeno 8 milijuna kuna u okviru jednoj centra i u Karlovcu, dakle 8 milijuna kuna za puko pretovaranje smeća iz malog u veliko vozilo. Za te novce odgovorna politika bi napravila ekološku infrastrukturu i ispunila ciljeve. Dakle, ovdje nema interesa RH, ovdje postoji interes klijantelističkih mreža za koju smatram da je i vi osobno ne podržavate, međutim predsjedniče Vlade po funkciji, vi je prešutno odobravate. Molim vas jeste li upoznati sa činjenicom da je to i vaša odgovornost i šta kanite po tom poduzeti?
Odgovor, izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa zastupniče Dobrović, ha upoznat sam kao i sa svim drugim temama s kojima se bavimo, a znam da ste vi posebno i verzirani i svojim obrazovanjem, a i činjenicom da ste bili u našoj Vladi na početku ministar zaštite okoliša i energetike. Pitanje sanacije odlagališta otpada je jedna od aktualnijih u zadnje vrijeme u koje ministarstvo ulaže, čini mi se, više od 200 milijuna kuna kako bi sanirala određena odlagališta otpada diljem RH. Pitanje Centara za gospodarenje otpadom koliko su bila planirana još iz vremena ulaska u EU je pitanje koje u nekim krajevima ide brže, negdje sporije. Ja znam da koncepcijski, sjećam se naših razgovora, vi ste u startu imali tada određene rezerve prama tome, al to su projekti koji morate ipak priznati se odnose na sredine tamo gdje su planirani, nije ih planirala moja Vlada, niste ih planirali ni vi, oni su planirani ranije i oni podrazumijevaju određenu involviranost i razina vlasti kao što su županije, dakle ne možemo graditi na Centru za gospodarenje otpadom u pojedinom dijelu RH bez da se to ne odnosi na županije i logično je da su oni u tome uključeni, mi smo bili skupa čini mi se, mislim da je to bilo u Šibeniku na jednom sastanku, pa smo vidjeli dal je lokacija CGO-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji idealna za susjedne općine u Šibensko-kninskoj, znamo koliko su te teme složene, pitanja koja se odnose sada na Istru, na Kaštijun, dakle to su samo dio primjera. Što se tiče o nekakvim klijantelističkim mrežama koje tu nastoje nekakve svoje profite učiniti ili ušićariti, ne znam kako bih to rekao, dakle tu je nadležno ministarstvo, sva ostala tijela koja su uključena dužno brinuti da svi ti natječaji, svi ti procesi budu transparentni i da budu zakoniti, kao i u svakom drugom resoru i u svakoj drugoj sferi. Prema tome, ministar Ćorić kojeg pratim koliko je po terenu, mislim da se osobno pozabavio svakom od tih konkretnih tema i ne nailazi uvijek na te teme na jedan način koji ne izaziva otpore od različitih aktera u tom procesu, ali ih rješava i rješava ih na način da ekološki budemo u povoljnijoj situaciji, a da ekonomski projekte koji se financiraju ili sufinanciraju budu isplativi, to je osnovna namjera cijeloga sustava kojega danas imamo, a sve vodeći računa o onome o čemu vi znate podosta i prilično više nego ja, a to je taj koncept cirkularnoga gospodarstva u kojem bi ono čega se svi skupa rješavamo u određenoj fazi i dobrom trijažom, sortirnicama ili svim onime što ste spominjali danas sutra moglo biti iskorišteno u druge svrhe ili na druge načine i na tom tragu je cijela naša politika koja se tiče zaštite okoliša, koja se tiče gospodarenja otpadom, stavljena u širi kontekst europskih prioriteta, teme koja nam osigurava kvalitetniji, ugodniji, sigurniji život u budućnosti i na tome ćemo i dalje predano raditi, a ja se nadam da svi akteri u tom procesu poštuju okvire zakonske, a i natječajne na koje se, pretpostavljam, referirate. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče Vlade, nažalost vidim da niste svjesni opasnosti opasnosti koja postoji, niti ste svjesni toga tko vodi sustav gospodarenja otpadom u RH, da se radi o jednoj klijantelističkoj mreži koja se razvija već drugo desetljeće, a u kojem sudjeluju tomu skloni političari, režimski stručnjaci i lobisti izvana i da oni vode trošenje europskih novaca na način koji ne odgovara hrvatskim interesima. Klasičan primjer vam je Marišćina i pogledajte koji novci su utrošeni i koji rezultat postoji, dakle nema udovoljavanja ciljeva iz sektora sa tim sustavom, a on se i dalje njeguje i gradi. Primjer ću vam dati još jedan, nedavno je za jedan slavonski centar odobreno 16 milijuna kuna predsjedniče Vlade za samo za projektiranje, dakle za crtanje, ti projektanti i ne znaju što trebaju nacrtat, to im je sve servirano, za 16 milijuna kuna se za to područje može napraviti, dakle ne nacrtati, napraviti infrastruktura predsjedniče Vlade, dakle mi europski novac trošimo loše i to znači da ministar Pavić kad kaže da Europski fondovi se troše za poboljšanje RH da to u ovom sektoru ne da nije istina, istina je suprotno, mi trošimo u infrastrukturu, totalno uvozna infrastruktura, oprema koja ne služi svrsi, o tome vam ja govorim i meni je jasno da ministar nije kadar jer nije u tom području to promijeniti, možda mu možete vi pomoći predsjedniče Vlade i na koncu moram reći da vaša sintagma stabilna, politička stabilnost, te jače međunarodno i europsko pozicioniranje RH u tim okolnostima onda doista izgleda kao plitka floskula, a ne mora to biti. Hvala lijepo.
Sada će kao 14.-ta po redu zastupnica Marija Jelkovac postaviti pitanje Draženu Bošnjakoviću, ministru pravosuđa, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministrice i ministri, evo svoje pitanje upućujem ministru pravosuđa g. Bošnjakoviću. Poštovani ministre, na početku mandata najavili ste kao svoj cilj brže, bolje, efikasnije pravosuđe. U zadnje vrijeme govorite kako biste htjeli da sustav pravosuđa funkcionira i bez papira, čini mi se da ste puno toga pokrenuli, također ste na trgovačkim sudovima uveli elektroničko komuniciranje, najavljujete ga i na općinskim sudovima, nabavili ste oko 800 aparata kojima se govor pretvara u tekst, a radi bržeg funkcioniranja u sustavu. Donijeli smo i zakon kojim smo najavili uvođenje tj. objavu imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika, vi ste nabavili i aplikaciju za to, međutim od javne objave još ništa. Javnost osim najave zanimaju i rezultati, pa me zanima šta je od svega toga dovršeno i koja će biti funkcionalnost i brža efikasnost sustava. I na kraju obzirom na veliku zainteresiranost javnosti i za tragični slučaj Vukasović, a isto tako i za slučaj Duhaček molim vas ako imate bilo kakvih novih informacija da nam ih predočite. Hvala.
Izvolite ministra.
Poštovana zastupnice hvala vam lijepo na cijelom ovom setu pitanja. I mi smo doista predstavili na početku mandata vrlo ambiciozan plan digitalizacije pravosuđa i puno toga smo već implementirali, ali puno toga je i pred nama. Sami ste spomenuli veliki zapravo iskorak je elektronička komunikacija na trgovačkim sudovima. Danas na svim trgovačkim sudovima odvjetnici, stečajni upravitelji i sud mogu komunicirat elektroničkim putem, dakle bez papira što donosi ubrzanje postupka i to je u svakim danom sve zapravo više zastupljeno, a vrlo brzo će to biti obveza i bit će zapravo pravilo da se komunicira elektroničkim putem. Upravo ovdje smo donijeli Izmjene Zakona o parničnom postupku koje obvezuju da takav model preslikamo i na općinske sudove i to će biti vidljivo slijedeće godine. To je veliki iskorak ta komunikacija elektronička jer bez papira bit ćemo svi uvezani u jedan sustav i zapravo klikom entera sve će bit ovaj dostavljano i odluke i podnesci, dakle tu ćemo dobiti bitno na brzini samog postupanja. Ono što najavljujemo i što smo već najavili, a to je elektroničko osnivanje trgovačkih društava. Dakle, vi ćete od 1. 11. poslovni ljudi moći će osnovati trgovačko društvo iz svoje fotelje i taj program smo mi napravili, tu aplikaciju Ministarstvo pravosuđa uredilo, međutim kako ćemo postati dio Programa Start koji je povezan sa Ministarstvom gospodarstva rade se još završne radnje za implementaciju tog sustava u dio Starta, jer Start je jedan program koji nudi zapravo elektroničko ovaj uključivanje u svijet poslovanja gdje će biti povezani i drugi subjekti Zavod za mirovinsko, Zavod za zdravstveno, Zavod za statistiku i tada zapravo će se sve te stvari moći riješiti digitalnim putem. Imovinske kartice sudaca, također je ministarstvo napravilo potrebnu aplikaciju, podaci su već zapravo u njoj jedino što se vode još završni razgovori sa Agencijom za zaštitu podataka vezano za usklađivanje svih naših pravila sa Uredbom Vijeća Europe o zaštiti osobnih podataka. Ako će biti potrebne neke normativne aktivnosti, to ćemo poduzeti kako bismo zapravo zadovoljili i te uvjete. Pored toga oni uređaji koji pretvaraju govor u tekst, oni su 800 njih je podijeljeno na različite sudove i državna odvjetništva. Povratne informacije svih koji to koriste je da su dobri, međutim treba nam toga još puno više kako bismo mogli putem tih uređaja organizirat i rasprave, kako bismo mogli znači i taj dio potpuno ovaj na samoj raspravi izbacit bez nekakvih ovaj tekstova i pisanja. Radit ćemo na tome da nabavimo još tih uređaja, povratne informacije su dobre, uglavnom većina ih koristi za pisanje ovaj presuda, podnesaka i svega toga gdje tada nisu potrebni zapisničari. Vezano za ova dva aktualna slučaja što ste me pitali, za onu tragičnu smrt u Splitu i ovo postupanje prema novinaru na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, to je već predsjednik Vlade zapravo sve rekao tako da nemam nešto posebno za dodati. Ja sam osobno u Splitu bio, razgovarao sa svim sudionicima od upravitelja zatvora, liječnice nadležne, ljudi koji su bili sa njim u ćeliji, mogu samo reći da polovicu tog vremena koji je on bio u našem sustavu, pola je bio u bolnici. Čeka se kao zadnje obdukcijski nalaz iz kojeg ćemo vidjeti uzrok smrti jer ove kalkulacije zapravo nisu ovaj potvrđene da bi umro od ovoga ili onoga. Ako bilo kakva uzročno-posljedična veza sa našim postupanjima ima mi ćemo tada poduzeti zakonom mjere. Ovo postupanje suca na Općinskom prekršajnom sudu također je predsjednica općinskom suda zatražila potrebna izvješća i sukladno dakle činjenicama ona će poduzeti određene mjere. Hvala vam lijepo.
Izvolite kolegice Jelkovac.
Hvala lijepa. Poštovani ministre zahvaljujem vam se na ovom opširnom odgovoru. Imajući u vidu da smo donijeli niz reformskih zakona, a isto tako da ste pokrenuli informatizaciju cijelog sustava radi što bolje efikasnosti, smatram da ste puno napravili i da ćete još do kraja mandata puno toga napraviti kako bi sustav bio što bolji, a posebno smatram da je važno da tražite odgovornost svih u sustavu pogotovo kod ovakvih slučajeva koji izazivaju interes javnosti i očekujem da svi budemo dobro informirani kako ne bi donosili pogrešne zaključke. Hvala.
15-ti na redu je zastupnik Antun Kliman, koji pitanje postavlja ministru turizma Gariu Cappeliu. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri moje pitanje upućujem ministru turizma gospodinu Gariu Cappeliu. Pa naime, prije jedno 2,3 mjeseca u samom začetku ove naše glavne turističke sezone u nekim medijima pojavili su se natpisi gdje su najavljivali katastrofalne rezultate za dakle glavni dio turističke godine i bile su ocjene da jednostavno ćemo podbaciti u odnosu na prošlu godinu, ali i na godine prije, prije toga. Na svu sreću evo desilo se da su gadno pogriješili, čuli smo iz nekih odgovora predsjednika Vlade, koji su, gdje je davao odgovore nekim kolegama koji su postavljali pitanje da je u principu turistička sezona do sada dobro završila, da je turistička godina cijela u plusu i mene zanima, a čini mi se i cijelu hrvatsku javnost u stvari kakvo je stanje, kakve su najave do kraja sezone i kako možemo očekivati u fizičkim pokazateljima i financijskim pokazateljima kraj godine turističke. Hvala lijepa.
Izvolite ministre, odgovor.
Gari Cappelli
Hvala lijepo. Predsjedniče Sabora, uvažene kolegice, saborski zastupnici. Uvaženi gospodine Kliman, pa po onome što ste čitali, po onome što je i gospodine Bernardić spominjao prije jedno 15, 20 dana, citiram rekao je da je „turistička godina sezona propala, krahirala, podbacila“ i takve slične nazive. Vjerojatno je čitao neki drugi medij strani gdje je to nešto se možda i desilo. Recimo u Italiji u Sardiniji je 5% manje turista bilo u … u Španjolskoj itd. i vjerojatno je te medije čitao pa je pretpostavio da to nešto se slično može desiti u Hrvatskoj. Međutim u Hrvatskoj se to nije desilo zato što je ova Vlada vrlo ozbiljno prionula turizmu, a ne temeljem nekih što su vidjeli neku plažu ili neki kafić prazan pa onda temeljem toga rekli što se dešava u turizmu. Dakle, mi smo prošle godine na najvećem sajmu u Londonu dali na upit novinara i javnosti o podacima što se očekuje u ovoj turističkoj godini, govorim o turističkoj godini, ne više o sezoni, tada smo već rekli da ćemo se kretati u brojkama Svjetske turističke organizacije, a to j negdje po prognozama njihovim bilo oko 3%. Mi danas imamo povećanje 4%, skoro pa možemo reći i 5 što se tiče broja dolazaka turista, a što se tiče noćenja oko 2%, dakle govorimo na nivou cijele godine. Ako ćemo gledati prvih šest mjeseci, govorimo o cijeloj godini pa je dobro znati i taj podatak da smo u predsezoni imali povećanje u prvih šest mjeseci 6%, dakle govorimo o predsezoni o kojoj se puno govori da li Hrvatska ima 365 da li je moguće, dal nije. Kada govorimo o špici sezone, dakle kada govorimo o 7. i 8. mjesecu možemo govoriti o povećanju ta dva mjeseca to znači onaj najglavniji dio godine, povećanje između 3 i 4%. Dakle i ta špica 7. i 8. mjeseca itekako dobre rezultate bilježi, a po najavama što imamo za 9. i 10. pa do kraja godine, isto tako očekujemo jedan blagi porast negdje oko 3 do 4%. Dakle u fizičkim pokazateljima sigurno definitivno možemo o tome reći da će opravdati da turizam učestvuje sa 20% u BDP-u, da učestvuje sa 12% zaposlenih negdje oko 150 tisuća ljudi radi u turizmu, da radna snaga zahvaljujući dogovoru i sa ministrima ovog ljeta i sa predsjednikom Vlade na vrijeme riješeno pitanje strane radne snage, koje je riješeno negdje sa 18 tisuća radnika koji su došli izvan RH, ali i da mi kroz naše programe kao što su centri kompetentnosti sve druge mogućnosti ćemo riješiti pitanje i zapošljavanja što se tiče u turizmu dugoročno. Kada gledamo u fiskalnom, dakle u financijskom dijelu, naravno da ćemo dostići brojke od prošle godine, a to su 12 milijardi eura i da ćemo imati lagano povećanje negdje od 3 do 5% i u tom segmentu jer već sada po fiskalizaciji vidimo da su podaci takvi da imamo negdje oko milijardu i 600 milijuna kuna povećanje prometa kroz fiskalizaciju u odnosu na prošlu godinu. Isto tako treba reći da ovih dana je bilo pitanje isto tako od gospodina Bernardića da ne razmišljamo da PDV ne želimo smanjiti, pa evo sada vam je u e-Savjetovanju upravo prijedlog o smanjenju PDV-a na 13% ugostiteljskih usluga. O Cro kartici da ne govorimo da i ona dolazi, dakle sa 2,5 tisuće kuna gospodine Kliman i vama se zahvaljujem na vašoj inicijativi da ste vi pokrenuli to i s time ćemo isto tako krenuti poticati domaće tržište. A za Dane turizma, pozivam sve da dođete u Slavoniju … /Upadica predsjednik: Hvala vam./… i da vidite što radimo za kontinent. Hvala lijepo.
Izvolite, očitovanje kolega Kliman.
Hvala lijepa. Evo drago mi je da su ovi podaci koje ste iznijeli ovako rekao bih impresivni i opet možemo reći da imamo rekordnu turističku sezonu i da očekujemo rekordnu turističku godinu po onom što ste iznijeli. Svjesni smo svi u Hrvatskoj, a vidimo da je i Vlada svjesna i Ministarstvo turizma da se ne smije spavati. Definitivno, konkurencija radi svoje, turističko tržište je možda jedno uz IT tržište jedno od najdinamičnijih tržišta danas u svijetu. I drago mi je da smo u ovoj godini izglasali nekoliko reformskih zakona koji će sigurno moći konkurentnije hrvatsku turističku industriju pozicionirati bolje na turističkom tržištu i u eventualno kriznim situacijama bolje reagirati u odnosu što je bilo do prije godinu, dvije. Jako je bitno reći i to da se mora uključiti u sam destinacijski menadžment i jedinice lokalne samouprave. Mi smo donijeli Zakon o turističkim zajednicama gdje se jednostavno više ne smije i ne može prebacivati odgovornost samo na državu, na Ministarstvo turizma na Hrvatsku turističku zajednicu nego da je odgovornosti i lokalna zajednica napokon ima kao jedan od dionika u turističkom prometu. Sve to govori da se dobro razmišlja o smjeru turizma u Vladi i ocjene su hrvatskih turističkih radnika da sve ide u dobrom smjeru, evo i čestitam vam na rezultatima kao i svim hrvatskim turističkim radnicima, svim ugostiteljima i nadam se da ćemo dobro pripremiti sezonu i za sljedeću godinu. Hvala vam lijepa.
Sada će zastupnik Kažimir VArda postaviti pitanje Darku Horvatu, ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade, ministrice i ministri. Poštovani ministre Horvat, znam da vam je bila puna kapa brodogradilišta, ali ja imam jedan problem koji cijelo vrijeme u ovom Saboru od Istražnog povjerenstva do danas želim riješiti, a to je Imunološki zavod. On je prema statusu u vašem resoru, kao što znate na inicijativu Grada Zagreba i gradonačelnika gospodina Milana Bandića pokrenuta inicijativa da se revitalizira proizvodnja u Imunološkom zavodu, pa je osnovano zajedničko povjerenstvo Vlade i Grada Zagreba. E sada mene zanima da ja do danas ne vidim pomake u odnosu na proizvodnju pa me zanima, vrlo konkretno. Koje ste korake, ne samo kao eventualno član povjerenstva, nego kao ministar gospodarstva, do sada pokrenuli ili mislite pokrenuti i da li će Vlada uopće realizirati dogovor o pokretanju proizvodnje strateški važnih proizvoda Imunološkom zavodu Hrvatske? Hvala vam lijepo.
Izvolite, ministre, odgovor.
Hvala poštovani zastupniče. Pa da, nakon što je Vlada RH i međuresorna suradnja nekoliko ministarstava iza sebe ostavila vrući krumpir koji se nedugo unatrag zvao Agrokor. Nakon što smo izvadili iz žeravice vrući krumpir koji se zvao Petrokemija, nakon što smo dijelom izvadili vrućih krumpira vezanih za hrvatsku brodogradnju, jedan dio prijetnji na rast BDP-a i sveukupna gospodarska kretanja smo anulirali i spriječili. Takvih problema ima ispod tepiha još, no međutim, ova Vlada usudila se sve te probleme staviti na stol i sukcesivnim djelatnostima i međuresornom suradnjom ozbiljno pristupa njihovom rješavanju. Jedan od tih ili takvih problema je Imunološki zavod. Slažem se s vama, da je 31. kolovoza 2017. g. Vlada svojom odlukom stvorila okvir strateškog partnerstva između Grada Zagreba i same Vlade u želji i namjeri da revitalizacijom proizvodnje unutar trgovačkog društva Imunološki zavod pokrene ono što je u 20-tak godina zapostavljano i nije se razvijalo. Kao partner u tom modelu, Grad Zagreb, bio je suglasan odnosno voljan dokapitalizirati taj projekt sa iznosom od 60+50 milijuna kuna i u ovom trenutku sve naše informacije su da i danas Grad Zagreb ima takvu intenciju. U međuvremenu, došlo je do ključnih problema koji su izazvali blokadu računa. Vi jako dobro znate da danas Imunološki zavod nema niti jednog zaposlenog, a paralelno tijelo koje u ovom trenutku osigurava isplatu plaća radnicima, ustanova u ovom trenutku koristi objekte Imunološkog zavoda bez bilo kakve naknade. Što smo mi napravili u proteklih godinu i pol dana. Dakle, nakon Due diligence-a i stavljanja na stol jedne, ja ću se usuditi reći, kvalitetne tehničke i financijske analize, došli smo do određenih problema koje će trebati riješiti. Pa isto tako, blokirani račun dobio metodologiju kojom ćemo ga deblokirati kako bismo stvorili uvjete da Imunološki zavod trgovačko društvo Imunološki zavod nastavi, odnosno revitalizira prvo proizvodnju poluproizvoda, a nakon toga i proizvodnju finalnih derivata, odnosno virusnih i bakterijskih cjepiva kao ključni proizvod koji je Imunološki zavod u jednom trenutku stavljao na tržište. No, međutim, u ovom trenutku Vlada nakon što je imenovala novi nadzorni odbor u trgovačkom društvu Imunološki zavod, nakon što je nadzornom odboru predložila, a nadzorni odbor potvrdio i novog direktora, mi u ovom trenutku u jednoj ugovornom obvezi koja se mora dogoditi između ustanove i samog trgovačkog društva, želimo valorizirati najam tog prostora i predmetnim sredstvima uz jedan sporazum odblokirati račun. Nakon toga prenesti sve one djelatnosti koje ili kojima se u ovom trenutku bavi sama ustanova i to bi trebala biti inicijalna sredstva za pokretanje dijela proizvodnje u jednom sinergijskom efektu i Grada Zagreba i Vlade u namjeri i želji da Imunološki zavod ponovno stavi u operativnu funkciju. Hvala lijepo.
Zahvaljujem. Očitovanje, izvolite.
.../Govornik nije uključen./... .../Upadica: Mikrofon, samo malo, ministre, molim vas, isključite./... Znam da je Vlada se našla pred nizom problema. Počev od Agrokora, itd., itd. Međutim, da ne duljim, Imunološki zavod je itekako važan, strateški važan za RH. Strateški važan. Od krvnih pripravaka pa dalje. Ja znam da cijenite i ocjenjujete važnost problema koje rješavate, svaka čast na tome. Ali bih vas molio, s obzirom na strateško partnerstvo koje je Vladi ponuđeno, na povjerenstvo zajedničko koje je osnovano, molio bih vas, da mi uputite pisani odgovor da vas dalje ne gnjavim sa pitanjima nego da mogu pratiti realizaciju učinjenoga. Hvala vam lijepo.
Idemo na pitanje br. 17. Sada će potpredsjednik Željko Reiner postaviti pitanje Darku Horvatu, ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade. Pitanje postavljam g. Darku Horvatu, ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta iako sam mogao i ministru Mariću, kao ministru financija. Zanima me, ali ipak ću njemu. Zanima me, možete li odgovoriti, molim vas, kako to da usprkos nizu objektivnih pokazatelja koji svi ukazuju na značajan gospodarski oporavak Hrvatske u javnom prostoru stalno se stvara, pa počinje prevladavati dojam da je sve loše, gospodarstvo neuspješno, ljudi sve siromašniji, da vlada sveopća depresija, bezvoljnost, besperspektivnost, a kao glavna pitanja se opet nameću ideološka ili pak priče od prije 75 godina. Istodobno, objektivni podaci ukazuju da je u mandatu ove Vlade i ove većine prosječna plaća porasla za oko 800 kuna, minimalna plaća za skoro 600 kuna neto danas iznosi 3 tisuće kuna neto. Indeksacijom su mirovine porasle za više od 12%, stvoreno je više od 100 tisuća novih radnih mjesta, dakle povećala se zaposlenost, sve je to nešto što građani izravno osjećaju u svojim obiteljskim budžetima ali im se stalno tvrdi da je sve loše pa i oni ponekad u to povjeruju. Pri tome je financijski rejting Hrvatske iz kategorije smeća višestruko povećan na investicijski. Po podacima Državnog zavoda za statistiku BDP u proteklom je kvartalu porastao pa je to već 20-to tromjesečje za redom kako BDP raste itd., itd.. Dakle izvoz roba recimo i usluga porastao je u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana, državu umjesto manjka kojeg je godinama stvarala sada već 2 godine za redom ima višak, unatoč neplaniranim isplatama državnih jamstava od 4,5 milijarde kuna za brodogradilište Uljanik. Objasnite mi molim vas koji je to fenomen. Hvala lijepa.
Hvala. Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Da, to malodušje koje u ovih godinu i pol ili dvije godine traje na prostoru RH je fenomen. Ja se slažem s vama u toj kvalifikaciji činjenice svjestan svega onoga što ste u uvodu samog pitanja i sami naveli, gospodarski rast u prvom tromjesečju od 3,9% koji nitko nije očekivao, gospodarski rast u drugom tromjesečju, kada su negativnog gospodarskog rasta bili svi naši najbitniji izvozni partneri uključivo Italiju, Austriju, Njemačku i sve one, sva ona velika gospodarstva s kojima poduzetnici u RH razmjenjuju robe i usluge pa do činjenice da konačno kumulativno i industrijska proizvodanja rasta, kumulativno i izvoz raste. I ne samo to, već se u samoj strukturi događaju bitne činjenice i promjene, ali biti malodušan i biti ministar gospodarstva mislim da mi a ja ponaosob na to nemamo pravo. Dakle ono što želim poručiti hrvatskoj javnosti i svim saborskim zastupnicima, dakle i ova godina a sljedeća pogotovo kod nas je bitka za bolji standard malog čovjeka u želji i nadi da kroz sve ove preduvjete koje smo napravili u ovoj godini, uz sve one pozitivne pokazatelje koje smo ili koje stalno apostrofiramo, dođemo u situaciju da kroz razno razne administrativne ili administrativna i ne porezna rasterećenja svedemo ili potaknemo dodatni rast minimalne plaće, dodatni rast prosječne plaće i sveukupno opterećenje hrvatskom poduzetniku za svakog radnika kojeg školuje ili kojeg uzima u svoj radni odnos. Kad velite postoji nezadovoljstvo, ja bih volio da pitate 1018 poduzetnika koji su pred neki dan podijelili gotovo 384 milijuna bespovratnih kuna iz EU fondova i time potaknuli investicije od preko 600 milijuna kuna. Da pitate 47 načelnika i gradonačelnika hrvatskih gradova i općina kojima smo sa 380 milijuna kuna bespovratnih pomogli u izgradnji poduzetničke infrastrukture. 71 obrtnika koji je pred neki dan dobio bespovratnu potporu iz državnog proračuna a obećali smo im da ćemo im osigurati još gotovo milijun kuna tako da u tom natječaju svi koji su zadovoljili stroge uvjete dobe mogućnost kupnje ili nabave nove opreme, informatičkog dijela s pomagala koji im služi za rad i aktivnosti. Isto tako moram napomenuti da gotovo 218 novih investitora koji u sklopu Zakona o poticanju ulaganja čekaju rješenje i zajednički dokument Ministarstva gospodarstva i financija kako bi mogli otpočeti svoju investiciju. A ono što me posebno raduje na početku ove godine u funkciju smo stavili i Zakon o državnoj potpori o istraživačko razvojnim projektima i državne potpore od oko 89, odnosno 90 milijuna kuna i u tom segmentu hrvatskim poduzetnicima dati će država. No, za kraj da bismo vidjeli što u stvari znači optimizam pročitati ću vam jednu rečenicu iz Hrvatskog zavoda za statistiku koja veli i kod mene ponaosob gradi optimizam. Dakle u kategoriji strojeva i prijevoznih sredstava … …/Upadica predsjednik: Zahvaljujem se ministre, budete…/… …rasli smo i gotovo izvoz potaknuli na stopu veću od 24%.
Hvala vam, hvala. Izvolite kolega Reiner, očitovanje.
Dijelom jesam zadovoljan a dijelom i dalje ostaje u meni dvojba. Ostaje mi dvojba zbog toga što na kraju uz sve te neprijeporno pozitivne podatke, taj osjećaj i raskorak između objektivnog i mjerljivog poboljšanja stanja i po društvu razarajućeg dojma svekolike propasti koji se stvara se uistinu kreira i ne možemo ga na neki način zanemariti. Mi imamo sad situaciju da se recimo po prvi puta u povijesti država zadužila po negativnoj stopi, koja je nedavno na aukciji trezorskih zapisa iznosila -0,05% kamata. Dakle mi zapravo posuđujući novce umjesto da plaćamo značajne kamate kao što se to godinama radilo, zarađujemo, da tako kažem. Međutim, nikoga to izgleda ne dira. Povišice plaće, 11%, sveukupno, značajna povišica, izgleda to nikoga ne dira, to izgleda nevažno. Čini se i to je fenomen koji ja ne mogu shvatiti. Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili ne znam, neki 200, neki 500, neki 800 kuna veću plaću naprosto im se čini da to nije važno jer naravno, svatko bi htio imati veća primanja, bilo bi idealno kad bismo mogli svakome dati ne znam 2000 veću plaću ili 5000 veću plaću, ali i oni znaju da to nije realno. Međutim, ono što na neki način zapravo začuđuje da kolko god bila ta povišica plaće, kolko god bili ti pozitivni pokazatelji u gospodarstvu, u turizmu, evo …/Upadica: Hvala vam/…maloprije smo o tome čuli, izgleda da to nekako …/Upadica: Hvala/…nikog u javnom prostoru ne dira.
Idemo sada na pitanje br. 18., zastupnica Božica Makar, pitanje postavlja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS, uvaženi predsjedniče Vlade, poštovani ministri, kolegice i kolege, evo postavit ću pitanje ministrici Divjak kao što smo i čuli. Ministrice, trud i srce koje je vaš tim ostavio na terenu kako bi kurikularna reforma nakon 25.g. konačno ušla u škole stvarno je za svaku pohvalu i informacije koje dobivamo s terena govore da su škole spremne i motivirane za promjene. Sad kad je reforma u školama vrijeme je da se okrenemo i strukovnom obrazovanju koje je stvarno jako, jako bitno. Zanima me kakvi su planovi za regionalne centre kompetentnosti i dualno obrazovanje? Ima li pomaka i kad očekujemo prve rezultate do kojih nam je stvarno stalo? Ta reforma i ti podaci stvarno su bitni, ali prolaze ispod radara javnosti koliko god nam je svima i pričamo koliko su bitni i stalo nam je do njih, al ipak nisu dovoljno prisutni u javnosti, pa možete li nam reći nešto više o tome što svi s nestrpljenjem očekujemo? Hvala.
Hvala. Odgovor poštovane ministrice Blaženke Divjak.
Blaženka Divjak
Hvala vam lijepa. Hvala vama gospođo zastupnice na pitanju jer je pitanje o strukovnom obrazovanju izuzetno važno za kompletan obrazovni sustav, ali i za gospodarstvo u RH. Naravno, strukovno obrazovanje je jedan od onih 4 prioriteta koji ističemo kao prioritete i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a posebno su eksplicirani u planu rada Vlade, znači kurikularna reforma općega obrazovanja, reforma u strukovnom obrazovanju, izvrsnost u znanosti, relevantno visoko obrazovanje. Naravno, mi smo od početka povezivali ova dva procesa kurikularne reforme općega obrazovanja sa strukovnim obrazovanjem, međutim, moramo ipak razumjeti da postoje bitne razlike i u načinu kako se dolazi do novih kurikuluma, kako se dolazi do ishoda koje učenici trebaju ostvariti i posebno ova direktna povezanost sa tržištem rada i zahtjevima sadašnjeg i budućeg tržišta rada. U tom smislu evo ja ću istaknuti da 70% svih naših učenika srednjoškolaca je u strukovnim školama i strukovnom obrazovanju. Nažalost, dugo godina, dugi niz godina strukovno obrazovanje je bilo po strani, tako da evo meni je posebno drago da je baš ovaj saziv iz Sabora promijenio Zakon o strukovnom obrazovanju kako bi se otvorio prostor i mogućnost financiranja regionalnih centara kompetentnosti, ali i više i veći naglasak na dualno obrazovanje odnosno povezano sa tržištem rada. Što se tiče regionalnih centara kompetentnosti, prošle godine imenovano ih je 25, u prvih 5 prioritetnih područja koje uključuju i elektrotehniku, strojarstvo, informatiku, turizam, ugostiteljstvo, zatim zdravstvo i poljoprivredu, one su, ti centri su diljem cijele RH, tako da smo omogućili i određeni regionalni razvoj i balans koji ja mislim da je važan u ovome području i otvorena su dva fonda za financiranje u ukupnom iznosu oko milijardu i 200 milijuna kuna. Tu surađujemo u dijelu koji se odnosi na turizam s Ministarstvom turizma, a što se tiče ta dva fonda, iz jednog fonda, znači regionalnog razvoja financira se infrastruktura i tu zapravo centri mogu dobiti pozamašna sredstva oko 50-tak milijuna kuna kako bi se unaprijedila infrastruktura, opremile škole, a u ovom drugom iz Europskog socijalnog fonda, znači ono što je važno, to su programi, suradnja, povezanost s drugim školama, jer uz ovih 25 centara kompetentnosti još je povezano 100-tinjak drugih škola koje onda dijele slične programe i koji se na jednom mjestu razvijaju i naravno s poslodavcima. Mi očekujemo znači do kraja ovoga mjeseca prijave, završetak prijava na jedan fond, a krajem listopada na drugi fond, ja sam sigurna da će 80-tak milijuna kuna po centru bitno doprinijeti unapređenju barem ovih 5 centara, 5 prioritetnih područja, a planiramo nešto slično i za slijedeće razdoblje. Što se tiče drugoga pitanja koje se odnosi na dualno obrazovanje, znači to je projekt koji je u eksperimentalnoj fazi i svega je nekoliko zanimanja bilo obuhvaćeno prošle godine, proširili smo ove godine, svi rezultati evaluacije u kojem su sudjelovali i poslodavci, dakle važno je da su sudjelovali, poslodavci pokazuju da projekt dualnog obrazovanja ima svoju budućnost jer direktno povezuje školu, učenika i poslodavca i ono što imamo kao povratnu informaciju od poslodavaca je da je interes još i puno veći od onoga što se u ovom trenutku nudi, tako da evo strukovno obrazovanje je u žiži našega interesa, ja sam sigurna da ćemo uz znači podršku kako u Vladi, tako i svih vas ovdje dati napredak i isporučiti rezultat za naše učenike.
Hvala lijepa. Odgovor poštovane odnosno izražavanje zadovoljstva odnosno nezadovoljstva poštovane zastupnice Makar, izvolite.
Hvala lijepa ministrici, ja sam sigurna s obzirom na nju i njezin tim, njihovu upornost da će sve ono što nam je tu iznijela stvarno saživjeti jer kao što je bila u ovom dijelu kurikularne da u sve škole uđe Škola za život, tako da će i ovo strukovno obrazovanje dići se na jedan viši nivo i da će stvarno naši obrtnici, naši gospodarstvenici dobiti one strukture radnika koje im trebaju a da će naši mladi biti zadovoljni svojim obrazovanjem i naravno, nakon toga plaćama koje će moći ostvarivati u svojim zvanjima, hvala.
Hvala lijepa.
Slijedeće pitanje će postaviti poštovani zastupnik Ante Sanader dr. Davoru Božinoviću, potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče. Pozdravljam premijera, sve ministrice i ministre. Pitanje za potpredsjednika Vlade ministra g. Božinovića. Nekoliko puta ste već najavljivali da se ispunjavaju tehnički uvjeti za ulazak Hrvatske u vrlo važan projekat schengenski prostor pa me interesira kakvo je stanje tu, jesmo li pred ispunjenjem tih tehničkih uvjeta, ima li još kakvih uvjeta koje moramo ispuniti da bi ono što je važno, što svi Hrvati sigurno očekuju sa nestrpljenjem, kad bi mi mogli ući u taj schengenski prostor?
Odgovor poštovanog ministra i potpredsjednika Vlade, izvolite.
Davor Božinović
Hvala lijepa g. zastupniče. Pa kao što ste rekli, u zadnje 2 g. smo vrlo predano ja bih rekao, vrlo angažirani radili na ispunjavanju uvjeta za ulazak RH u schengenski prostor i kroz to vrijeme smo s jedne strane pojačali sve aktivnosti ovdje u zemlji, prije svega kroz koordinaciju Ministarstva unutarnjih poslova ali i na međunarodnom planu pogotovo kontaktima sa Europskom komisijom koji su realno bili prilično zanemareni. Dakle nalazi stručnih službi Europske komisije su takvi da bili da Hrvatska niti je ispunjavala jednu preporuku vezanu za ulazak u Schengen niti je napravila primjerice bilokoji akcijski plan kojim bi se ispunili uvjeti u ključnih 8 područja ulaska u schengensku zonu a to su područje koje pokriva pravila vezana za vatreno oružje, zaštitu podataka, povrat i ponovni prihvat, policijsku suradnju, zajedničku viznu politiku, schengenski informacijski sustav, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i upravljanje vanjskim granicama. Kao što znate okolnosti u kojima smo se mi uhvatili tog posla su bile vrlo složene s obzirom na pojačani pritisak ilegalnih migracija jer smo morali cijeli niz preinaka raditi kad je u pitanju sprječavanje odnosno ilegalnih migracija odnosno jačanje tehničke opremljenosti granice i naravno pripreme dovoljnog broja ljudi koji u ovom trenutku pokrivaju odnosno kontroliraju hrvatsku granicu. Dakle mi smo se suočili sa nekih 270 preporuka, od tih 270 preporuka naš tim, naša garnitura je naslijedila 270 preporuka a mogu vam reći da smo ispunili 270 preporuka, drugim riječima, sve te preporuke smo ugradili u akcijske planove, ako se sjećate i prije ljeta smo komunicirali da je 7 tih područja zatvoreno od 8 koje sam upravo nabrojao i mogu vam reći da evo, početkom rujna je potvrđeno da je Hrvatska ispunila sve uvjete i obveze vezane za to 8. područje koje se tiče upravljanja vanjskim granicama EU-a, to praktički znači da je sačinjena komunikacija odnosno izvješće o potpunoj spremnosti ispunjenosti uvjeta od strane RH za koje potvrđuju tehničku spremnosti i ono je sad predmet zasjedanja i usvajanja na jednom od slijedećih sastanaka kolegija povjerenika. Kasnija procedura je naravno, upućuje se prema Europskom vijeću koje onda donosi političku odluku, dakle mi smo govorili od samog početka da ćemo ispuniti tehničke uvjete u vrijeme dok traje saziv ove Europske komisije i to smo ispunili a politička odluka je nešto što će biti na dnevnom redu Europskoga vijeća a mislim da upravo ova tehnička spremnost i još brojni kriteriji po kojima je je Hrvatska kao vanjska granica važna će ići u prilog njihove pozitivne odluke.
Hvala. Poštovani zastupnik Ante Sanader, izvolite.
Hvala na odgovoru, evo i čestitam i vama i cijelom timu ljudi koji su radili na tom zahtjevnom poslu, nadam se da će Hrvatska sad kad ima i veliku ulogu, ovo je prilika i unaprijed čestitati i nadam se da će prihvatiti Parlament i našu potpredsjednicu Europske komisije što je sigurno najznačajniji uspjeh Hrvatske u ovih 30 g. hrvatske države i samo 6 g. koliko smo članica EU-a da smo dobili mjesto potpredsjednika komisije što nije pošlo mnogim državama koje su duže u EU-u što je, treba biti, to je kao jedan viceprvak Europe, nažalost, to nije ni medijski tako popraćeno, ali odbor, vjerujem kad se službeno ozvaniči i izabere, da će to onda bit a da će onda i Hrvatska evo, imajući takvu snažnu ulogu u Europskoj komisiji, dobiti potporu i da ćemo postati članica, posebno nakon ovih rezultata koje imamo i koje radimo ovdje na problemima sa migrantima koji imaju opet svoje probleme, čestitam i zato i evo, nadam se da će policija to dobro odraditi i vaše ministarstvo a onda smo i na zadatku i da usvojimo Zakon o vatrogastvu koji nam je slijedeći, zahvaljujem i na tu potporu i da nakon ove dobre sezone se potvrdilo da ste bili u pravu kad ste dali potporu Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici da je nadležno tijelo za vatrogastvo.
Hvala lijepa.
Slijedeće pitanje biti poštovanog zastupnika Domagoja Mikulića a usmjereno ka dr. Gordanu Grlić Radmanu, ministru vanjskih i europskih poslova, izvolite.
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedničke Sabora. Poštovani predsjedniče Vlade RH, ministrice i ministri, poštovani ministar vanjskih i europskih poslova gospodine Grlić Radman, mi smo svi zajedno svjedoci velikih uspjeha naše diplomacije, vašeg ministarstva, Vlade RH, ali i predsjednika Vlade gospodina Plenkovića osobno na međunarodnom planu, Hrvatska nije velesila, Hrvatska nema 10-tke miliona stanovnika, mi smo jedna mala zemlja, najmlađa članica EU, a bilježimo zaista velike uspjehe. Ovih dana obilježavamo i 70 godina Vijeća Europe, a danas preuzima svoju dužnost i glavna tajnica Vijeća Europe naša Marija Pejčinović Burić, dosadašnja ministrica, vaša prethodnica. Također naša Dubravka Šuica imenovana je potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju, ne smijemo zaboraviti ni Ivanu Maletić kao članicu Europskog revizorskog suda, kao ni Maju Markovčić Kostelac izvršnu direktoricu Europske agencije za pomorsku sigurnost. Vjerujem da naše sugrađane, ali i mene osobno zanima i možete li dodatno objasniti što ovi zaista veliki uspjesi znače upravo za naše građane, za naše sugrađane odnosno za RH.Hvala.
…/Govornik nije uključen./…
Gordan Grlić Radman
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici, poštovani gospodine predsjedniče Hrvatske vlade, drage kolegice i kolege ministri ja vas srdačno pozdravljam na početku ove optimističke prve sjednice zakonodavnog tijela, gdje mi ministri ponizni koji smo u izvršnoj vlasti gdje imate pravo nas pitati i gdje govorimo o našim uspjesima i propitkivati, al dozvolite mi isto tako kao ministar vanjskih i europskih poslova koji ima najveću ja bih rekao ovaj najviše tijela u svijetu, a to su diplomatska i konzularna predstavništva, koji uz političko zastupanje isto su servis hrvatskih građana, pozdraviti diljem svijeta izvan domovine, u domovini i u svijetu naše hrvatske građane Hrvate koji nas pozorno prate, rad Hrvatskog sabora i dakako Hrvatsku vladu i oni su jako zainteresirani za rezultate i uspješne rezultate što ste vi gospodine Mikulić rekli. Hvala vam lijepa. Vi ste na neki način zapravo dali neizravno i odgovor, doista dotakao se i uvaženi gospodin zastupnik Sanader da, to jesu uspjesi hrvatske diplomacije, uspjesi Hrvatske vlade, oni nisu slučajni i oni su samo dokaz upravo snažnog vanjsko-političkog položaja RH koja nikada do sada u povijesti nije tako dobro stajala. Mi smo ovdje u RH možda puno kritičniji, ali ja vam mogu reći da sam pretrpan pismima zahvale i čestitaka, a znam da je premijer još više što se tiče izbora ovih naših ovaj kandidatica zapravo je već gospođa glavna tajnica Vijeća Europe već danas upravo je njezin prvi dan, to isto tako nije slučajan odabir, naša Marija Pejčinović Burić, moja prethodnica je već predsjedala odborom ministara Vijeća Europe od svibnja do studenoga 2018. godine, gdje smo se mi vrlo istakli sa određenim problemima i što se tiče Rusije i što se tiče Turske, a kada imate vi u vidu činjenicu da je to jedna od najstarijih političkih zapravo organizacija koja je možda trebala imati još jedan drugi karakter ali ima onaj koji je potreba, a to su znači 3 stupnja, promicanja demokracije, ljudska prava i vladavina prava i da u kompeticiji sa belgijskim ministrom vanjskih poslova mi dobijemo znači tu prednost, Hrvatska se izbori za svoju predstavnicu onda vam o tome ne treba znači puno govoriti jer je to upravo odraz naše kontinuirane politike, našeg snažnog zalaganja, a isto tako jedan dobar test kako je odradila hrvatska diplomacija, jer mi smo lobirali znate, mi nismo samo čekali da netko nam kaže da vi ćete biti, mi smo lobirali za to, a kad lobirate onda morate imati dobre argumente. Svi ovdje vi znate kako je. Kako vrijeme istječe s druge strane isto tako nije slučajno što je gospođa Dubravka Šuica, to je bio isto tako prijedlog našeg premijera u Rumunjskoj, da se upravo ta demografija dakle nužna je demografska revitalizacija 14 zemalja EU upravo gubi to stanovništvo iako ja bih rekao ovdje što se tiče Hrvatske i nije to tako znate neki ovaj, mi više nismo stranci u EU, mi smo građani, ljudi koriste slobodu kretanja. Evo mogu reći da imamo podataka gdje se Hrvati vraćaju u RH …/Upadica: Hvala ministre./… prema tome to nije tako porazno. Hvala.
Hvala vam. Izvolite kolega Mikulić.
Evo poštovani ministre ja vam se zahvaljujem na vašem odgovoru. Ponekad se našim sugrađanima Europa čini nekako daleko, možda je ne razumiju, možda je se boje, a sigurno je jedan od razloga što je to tako i što nismo možda bili dovoljno zastupljeni u samoj EU, a što se sada i mijenja, evo nabrojali smo 4 imena na zaista velikim i važnim funkcijama i ja vjerujem da će se to u budućnosti odraziti i na cjelokupnu Hrvatsku.
Idemo sada na 21 pitanje, zastupnik Joško Klisović postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, građani RH dužni su poštivati hrvatske zakone, to je njihovo pravo i obveza, tim zakonima su propisna njihova prava i obveze. Dužnosnici RH su obvezni provoditi isto tako hrvatske zakone, državne institucije RH dužne su provoditi hrvatske zakone ako želimo biti uređena država, demokratska država, država u kojoj vrijedi vladavina prava. E sad, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa pokrenulo je u skladu sa zakonom postupak vas i jednog broja članova vaše Vlade zbog puta na stranački skup u Helsinki. U skladu sa zakonom tražili su da se dostave određeni dokumenti, do dana današnjeg, barem prema medijskim izvješćima vi osobno i članovi vaše Vlade kao institucije u kojima oni rade odbijali su zadovoljiti ovaj zahtjev povjerenstva koji je postavljen u skladu sa zakonom. Time ste evidentno prekršili hrvatske zakone. Moje pitanje je, zašto kršite hrvatske zakone, vi i članovi vaše Vlade odnosno institucije Hrvatske na čijem su oni čelu kojima upravljaju u ime Vlade? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Klisović. Zahvaljujem na ovome pitanju, ali moram odmah direktno kazati da ste izrekli laž u svom pitanju. Vi ste direktno rekli, putovanje premijera na stranački skup. Vi ste zastupniče Klisović moj fah kolega, bili smo skupa u diplomaciji, jako dobro znate budući da ste informirani pa pratite izvješća u medijima, možete doći na website Vlade i vidjeti da sam u Finskoj bio u bilateralnom posjetu finskom kolegi Juhi Sipili koji nema nikakve veze sa Europskom pučkom strankom u službenom bilateralnom sastanku u trenutku kada je Finska dio trija predsjedanja zajedno sa Rumunjskom i Hrvatskom. Ozbiljan sastanak, sat vremena, press konferencija, finski mediji, hrvatski mediji, kilometrima daleko od kongresa Europske pučke stranke. Dakle, veći je problem što vi to ne izgovorite kada postavite ovakvo pitanje, to je ogroman problem, krupan problem jer ste bili u Vladi zamjenik ministra vanjskih poslova. I reći ću još i ovo, to isto povjerenstvo otvara neki postupak zbog toga što je jedan naš kolega i prijatelj imenovan u mandatu moje Vlade na prijedlog ministarstva uz suglasnost predsjednice, uz suglasnost Odbora za vanjske poslove za veleposlanika u UK, a bio je prije 20 i nešto godina čovjek koji se oženio kojem sam ja na vjenčanju bio kum. Vi ste recimo prije par godina, koliko se ja sjećam, vi ste u kumskom srodstvu sa bivšim premijerom Milanovićem, jel točno? U poveznici ste. Bili ste u njegovoj vladi imenovani zamjenikom ministra u toj Vladi, ja se ne sjećam da vas je neki kreativac iz Sabora prijavio tom istom povjerenstvu i u tome našao nešto sporno. Ja ne vidim ništa sporno da ste vi bili zamjenik ministra. To isto povjerenstvo o tome otvara neki postupak. Zašto? Što je tu smisleno? Ajmo malo logike. Kod ovoga postupka, dakle još jednom ću ponoviti, postoje hrvatski zakoni, postoje hrvatske institucije, dapače, postoje neke najvažnije institucije kao Hrvatski sabor, Vlada, predsjednica, postoje nekakva tijela neovisna koja u ovom slučaju bira Sabor da brinu o onome što se zove sprečavanje sukoba interesa. Dakle, ovdje kada predsjednik Vlade i drugi ministri respektirajući to povjerenstvo, kada dobiju upit koji je na prvu možda u nekoj reakciji, prvo ajde informativan, pa se onda detaljno elaborira o čemu se radi, pojasni se toliko da i nekome tko nikada nije imao nikakve veze s međunarodnim aktivnostima bilo koje Vlade, bilo koje institucije morao bi zdravom logikom zaključiti, tu nema ničeg sporno. Onda to isto tijelo otvara neki postupak, e tu onda dolazimo do različitih shvaćanja stajališta i zaštite integriteta institucija. Tu nema nikakvih napada na neovisnih tijela, tu nema nikakvih pritisaka, postoji samo jasan stav. Postoje propisi koji reguliraju ovlasti predsjednika Vlade, postoje neki propisi koji reguliraju ovlasti povjerenstva i mi o tome govorimo. Govorimo o činjenicama, ne lažima, govorimo o faktima, ne konstrukcijama, govorimo o službenim putovanjima, ne o slučajevima i nećemo se od toga pomaknuti. Ovo je po meni amblematičan slučaj da razjasnimo neke stvari zašto neko postoji, za koji smisao i svrhu nadležnosti i to je bit ovoga … /Upadica predsjednika: Zahvaljujem./ …, a vama je to … tekst za neku kritiku. Meni ne, meni ne.
Hvala. Izvolite očitovanje kolega Klisović.
Hvala lijepo. S obzirom da mi niste odgovorili na pitanje postavljeno, ja molim da mi pisano odgovorite na to pitanje. Optužili ste me da lažem, to je teška kvalifikacija, no ja ne lažem. Ono što sam vas upitao, zašto niste odgovorili na zakonski postavljen zahtjev Povjerenstva za sukob interesa i morate postupati u skladu sa zakonom. Ja vas nisam pitao što je bio sadržaj vašeg puta, da li je on opravdan, neopravdan, zakonit, nezakonit to me ne zanima, za to ću čekati pravorijek povjerenstva, dakle samo sam pitao zašto niste ispunili svoju zakonsku obvezu da odgovorite na zakonski postavljen zahtjev Povjerenstva za sukob interesa. Dakle, o tome se radi, o kršenju zakona, ne ulaženju u meritum vašeg puta. Na kraju krajeva korišten je i državni avion. Za sadržaj svega čekam pravorijek povjerenstva. Meni je važno zašto niste ispunili zakonski postavljen zahtjev, dužni ste kao član Vlade i predsjednik Vlade to učiniti. Time se ustvari postavljate iznad zakona, time želite poslati poruku nažalost da zakoni u ovoj zemlji ne vrijede za sve jednako. Time nažalost doprinosite kaosu u ovoj zemlji i jednoj klimi destrukcije, jel ako smo pravna država onda ćemo sve slučajeve gdje se krši Ustav ili zakoni RH brzo rješavati, pa i kada se radi o novinarima koji se uhićuju bez razloga, kada se koriste insignije fašističkih bivših režima koji su protivustavne, kada se treba ispuniti zahtjev Povjerenstva za sukob interesa. To je vaša dužnost predsjedniče Vlade da date svojim primjerom i poštivanjem zakona poruku i drugima u ovoj zemlji da nitko neće … proći ako krši zakone ove zemlje. Zato smo se borili u Domovinskom ratu. Hvala lijepo.
22-go pitanje zastupnik Tomislav Paninić postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS. Poštovani predsjedniče Vlade postavit ću vam pitanje iz domene zdravstva, ispričat ću se resornom ministru, smatram da u ovom slučaju radi se o nadležnosti koju on ne može ispuniti. Protekle godine ste dali izjavu da ukupni dug u zdravstvu se smanjio sa 8 na 7,5 milijardi kuna. Međutim, kada gledamo od ovoga proljeća i ljeta događanja koja su bili, nešto u toj izjavi ne bi odgovaralo. Ako uzmemo u obzir da je od početka godine povećan doprinos za zdravstvo za 1,5%, porasle su trošarine na duhan, a s druge strane imamo podatke gdje raste dospjeli dug u zdravstvu, gdje veledrogerije traže 2,6 milijardi kuna, eksplodirao je dug bolnica, imali smo ovo ljeto blokadu Vinkovačke bolnice, isto tako najave drugih nekih blokada, pa se onda postavlja pitanje što se događa, jel taj dug pada ili on raste? Sami ste izjavili u svibnju ove godine da ćete riješiti pitanje, da će neki odgovor veledrogerije dobiti u roku 7 dana, nakon toga je bila blokada, prošle godine ste rekli da ministri koji neće izvršiti potrebne promjene u svojim resorima, napredak, da ste s njima osobno razgovarali, da će odgovarati za to, povećane su plaće, nešto su povećane iako nisu zadovoljni u zdravstvu sada potpisanim, prvim potpisom Kolektivnog ugovora. A ono što ja postavljam pitanje, čime ćete osigurati sredstva, odakle će doć sredstva za sve ove probleme koje sam nabrojao gdje vidimo da je to evidentno eksplodiralo? I pitat ću vas koji je zakonski rok za plaćanja javnih tijela za koji ste na kraju vi odgovorni kao najviši dužnosnik …/Upadica: Hvala vam/… u RH? Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite.
Hvala vam lijepa. Zastupniče Panenić, što se tiče zdravstva vi ste, koliko se sjećam, jedan od potpisnika Inicijative za izglasavanje nepovjerenja ministru Kujundžiću. Mi ćemo sutra na Vladi usvojiti naš odgovor u dogovoru sa predsjednikom HS ili predsjedništvom dogovorit ćemo kada će biti rasprava o toj temi koju ste inicirali i kao Most u nekom trenutku, ne vi, više niste u Mostu, ali zastupnici Mosta su otprilike to stavili kao dramatičnu ustavnu krizu oko koje tijekom ljetnih mjeseci je pitanje biti ili ne biti hrvatske države, hrvatskog društva, hrvatskog političkog sustava ili hrvatskog zdravstva, dakle kreiranje neke drame gdje drame nema i drago mi je ne samo da je mudro reagirao Odbor za Ustav ovoga visokog doma, nego ste kasnije čuli što o tome misli i Ustavni sud, dakle to je prvo. Što se tiče zdravstva, dakle mi smo u mandatu naše Vlade, a kolko se ja sjećam rijetke su bile situacije u ranijim Vladama da je došlo do u jednoj proračunskoj godini smanjenja dugova u zdravstvu, smanjenja dugova u zdravstvu. Mislim da je bilo milijardu i 300 milijuna koje smo mi jednim …/Upadica: Milijarda i pol/… milijarda i pol čak jednim rebalansom 2017. alocirali hrvatskome zdravstvu. Što se tiče naših ciljeva, zakona koji su doneseni, objedinjenih javnih nabava, funkcionalnih integracija, ono što je u tom svemu skupa bitno da smo napravili iskorake za učinkovitiji zdravstveni sustav, nema nijedne države, a pogotovo ne tranzicijske države koja nema poteškoća u zdravstvenom sustavu. Mi smo svjesni i činjenice da dio naših liječnika, dio medicinskih sestara traži svoju budućnost možda u nekoj državi, nekom gospodarstvu, gdje su im plaće za njihov rad veće nego što su kod nas, to je činjenica, al zato smo razgovarali sada kada je došlo vrijeme da ističe Granski kolektivni ugovor i da taj Granski kolektivni ugovor bude ispregovaran na način koji je realan, koji je u skladu sa mogućnostima koje smo u ovom trenutku gledajući druge proračunske okvire i obaveze mogli preuzeti kao obvezu i on je potpisan, potpisan je prije nekoliko dana, prije 5 dana točnije u Vladi RH i omogućit će dodatnih, čini mi se 395 ili 6 milijuna kuna za dodatke u sustavu zdravstva. Ta činjenica je izrazito dobra i pozitivna i još jedan vam je pokazatelj toga što Vlada, pa i Ministarstvo zdravstva i cijeli sustav radi na poboljšanju učinkovitosti cijeloga sustava. Mi ćemo raspravu o zdravstvu voditi pretpostavljam nekoliko sati kroz par dana ili kad se već dogovorimo, a tada ćemo moći cjelovito sagledati sve ono što mi smatramo da smo postigli, sve ono što nam ostaje za napraviti. Ali ću spomenuti ipak i to radi nekih kvalifikacija kolega iz pojedinih dijelova RH koji nastoje pa gotovo ostaviti jedan dojam da ova Vlada selektivno skrbi o pojedinim dijelovima RH. Primjer Opće bolnice Pula u Istri, Vlada će donijeti odluku da se dovrši Opća bolnica Pula u Istri i to u dijalogu sa županom istarskim. Mi ćemo sutra biti u Rijeci gdje će se otvarati radovi na izgradnji bolnice Majka i dijete u Rijeci, dakle, HDZ-ova Vlada bez ikakvih ograda odlazi u …/Upadica: Hvala vam/… Primorsko-goransku županiju, u Istarsku, rješavati ključne probleme hrvatskog zdravstva, a takvih argumenata će biti …/Upadica: Hvala predsjedniče na raspravi/…jako puno u ovoj raspravi.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo. Ne mogu uopće iskazat zadovoljstvo da više ste se trudili biti hladni kao špricer, nego da uđete u problematiku o kojoj sam vas ja pitao. Pitao sam vas koji je zakonski rok za plaćanje javnih tijela, to je maksimalno 60 dana. Znači, prvo što je znači nezakonski je to što podržavate zapravo cijeli taj sustav da tako funkcionira, a spomenut ću ove, s ove strane desne od mene koju toliko napadate, više su uložili u samo zdravstvo pokušavajući se sanirati nego što ste vi tijekom svog mandata. Ono što mene najviše boli, kad dođemo do toga da je blokirana jedna Vinkovačka bolnica, pa nije to blokirana samo uprava te bolnice, blokirani su i svi oni koji su u nizu, koji se nastavljaju, koji pružaju svoje usluge, koji opskrbljuju robama, određenim proizvodima koji svi pate radi toga, bilo to jedan dan, dva dana ali kad jednom unesete nervozu onda je opravdano pitanje što će biti sa našim zdravstvenim sustavom. Ako ne vjerujemo u zdravstvo a u ovom trenutku našega ministra propituje ga predsjednica, propituje ga struka, propituju pacijenti i propituje ga evo i opozicija ovdje. Ja ne vidim što ima tu sporno ako svi se udružimo, jedino vi smatrate da je sve u zdravstvu u redu i da će se to riješiti na način da samo nemojmo talasati, stavimo sve pod tepih. I ono što imate zapravo sreću u ovome što sam se danas naslušao, ugledu unutar EU što zdravstvo nije predmet pravne stečevine EU. Jer koliko sam informiran, znači veledrogerije su rekle poslale smo Europskoj komisiji obavijest o onim dugovanjima ali naravno pošto to nije pravna stečevina a nema od toga štete, jer tamo biste trebali braniti kako to da naše zdravstvo je prezaduženo, da ne znam bolnice u Vinkovcima 1000 dana je u dugu, da jedna veteranska bolnica u Vukovaru je preko godinu dana, da imamo druge bolnice koje pate.
Hvala vam.
Idemo na 23. pitanje zastupnik Tulio Demetlika pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade. Krajem kolovoza održan je sastanak u Vladi na temu dovršetka projekta izgradnje opće bolnice Pula na kojem su uz vaš i vaše suradnike prisustvovali istarski župan Fabrizio Radin i predstavnici pulske bolnice. Tada ste dali obećanje da će Vlada pronaći načina osiguranja dodatnih 150 milijuna kuna za dovršetak bolnice a koji su potrebni zbog poskupljenja cijene građenja kao i nabave suvremenije opreme. Dogovoreno je i kako će se taj dodatni dio financirati po dosadašnjem modelu odnosno u omjeru 75% država, 25% Istarska županija. Stoga vas pitam, kada će Vlada donijeti odluku o davanju državnog jamstva koje je potrebno za dovršetak izgradnje opće bolnice Pula da bi građani Istre konačno dobili modernu i suvremeno opremljenu zdravstvenu ustanovu. A kada govorimo o zdravlju građana u Istarskoj županiji, kao i u Primorsko-goranskoj županiji neizostavno pitanje je zbrinjavanja otpada koji itekako utječe na zdravlje ljudi a i okoliš. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom recikliranja i tržišta otpada zbog kašnjenja s provedbom državnih planova još nije uspostavljen na razini države a mi smo tu obvezu ispoštovali te su izgradnjom županijskih centara gospodarenja otpadom Kaštijun i Marišćina, sanacijom nekadašnjih odlagališta provedene smjernice RH. Zanima me kada će država odraditi svoj dio posla kako bi sustav gospodarenja otpadom postao funkcionalna cjelina i kako bi se počeli osjećati benefiti novog načina gospodarenja otpadom.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Demetlika na ovome pitanju. Kao što sam i rekao maloprije dakle imali smo jako dobar sastanak sa županom Radinom i sa ravnateljicom opće bolnice u Puli, riječ je o dr. Hrstić, vrlo sadržajan, ministar je bio na sastanku. Znate i sami da je ukupan iznos troškova 800 milijuna kuna, da je Vlada preuzela na sebe 75%, .../Govornik se ne razumije./... 600 milijuna kuna u proceduri Vlade i u konzultaciji između Ministarstva zdravstva i Ministarstva financija je odluka koja će doći na Vladu, koja će osigurati dodatna sredstva zbog onih povećanih troškova o kojima smo i govorili. Dakle bez ikakve dileme, bez ikakve rezerve taj će se proces realizirati. Pula, Istra, ogroman broj naših sugrađana koji gravitira prema Puli kao središtu zdravstvene skrbi u tom dijelu Hrvatske će imati modernu bolnicu između ostaloga na jednom mjestu. Dakle evo dok razgovaram s vama vidim prezentaciju o kojoj smo tada razgovarali. Dakle što se nas tiče sve što smo kazali a to je ministar rekao, ministar Kujundžić na sjednici Vlade u Puli prije malo više od godinu dana, sve ćemo mi te projekte realizirati a posebno bolnicu. Prema tome s te strane je stvar riješena. Što se tiče Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun i tu treba kazati da je riječ o ulaganjima od 21 milijun eura, od toga iz fonda ide 16,4 milijuna eura. Za Istarsku županiju, za reciklažna dvorišta izdvojili smo 23,5 milijuna kuna, za sanaciju odlagališta neopasnog otpada 45,9 milijuna kuna. Spremnike za odvojeno prikupljanje 30 milijuna kuna. To su sve sredstva koja idu za Istarsku županiju. A moram reći budući da, ne vi osobno, tu se ograđujem ali neki kolege iz vaše stranke stalno aludiraju na neku diskriminaciju Istre, na diskriminaciju Istre od strane ove Vlade. Ja to moram javno reći pogotovo za naše sugrađane i birače u Istri, to jednostavno nije točno, to jednostavno ne stoji. Samo u Puli vrijednost dijela Istarskoga ipsilona između Pazina i tunela Učke je projekt vrijedan 1,2 milijarde kuna i taj projekt ide. Projekt koji znači gotovo sve za unapređenje gospodarstva i turizma u Istri. I vi to jako dobro znate. Što se tiče državne imovine, ja mislim da je Istarska županija jedna od onih koji su dobili najviše darovane državne imovine u našem mandatu od svih drugih županija. Financira se studentski dom u Puli, poboljšavaju se materijalni uvjeti u dječjim vrtićima koje je ovdje netko spominjao u jednom sasvim neprimjerenom kontekstu. Financira se čak 21 vrtić u Istri. Unapređenje usluga ranog i predškolskog odgoja, projekti vrijedni 3,7 milijuna kuna, niz drugih aktivnosti u turizmu, investicije ACI Marina koja je napravljena u Rovinju, prema tome, u poljoprivredi da ne govorim, regionalnom razvoju, ovo nabrajam stoga da svi skupa razumijemo da je naša politika prema Istarskoj županiji, prema Istri, ne da je nediskriminirajuća, nego u odnosu na neke druge, u nekim temama netko će mi reći da je pozitivno diskriminirajuća. A na kraju ću samo reći da smo isplatili 4,5 milijarde kuna jamstava ranijih vlada za Uljanik. Ovo drugo uopće neću spominjati sve što smo učinili za brodogradnju, dakle, to govorim stoga da otklonim iz javnosti bilo kakvu aluziju i dojam da ovdje netko nešto radi, ne daj Bože, kontra Istre. To nikad ne bi napravio. .../Upadica: Hvala./... Nikada, niti je to istina. Hvala vam.
Izvolite, odgovor.
Evo, prije svega, zahvaljujem na odgovoru i ja ću izraziti zadovoljstvo vašim odgovorom što se tiče nastavka gradnje i dovršetka Opće bolnice u Puli i vjerujem da u ono što ste rekli, da će to uskoro biti odluka na Vladi i da će biti odobreno to jamstvo. Međutim, što se tiče odgovora koji se odnosi na sustav gospodarenja otpadom, vi ste mi odgovorili da ukoliko se uložilo u kompletan sustav, pogotovo u Istri, međutim danas se susrećemo sa problemima kao i na Kaštjunu i tako i na Marišćini i zato za riješiti te probleme koji mogu ugroziti zdravlje naših građana, a isto tako i okoliš, pozvao bih vas da vas i nadležno ministarstvo, da jednostavno ne prebacujemo lopticu državno-lokalno, lokalno-državno, tako da i izbjegnemo ovu sumnju oko diskriminacije jer jedino zajedničkim snagama mislim da možemo riješiti problem koji upravo trenutno tišti naše građane, kako u Istri, tako u Primorsko-goranskoj županiji. I to govorim iz razloga da se ne bi doveli u situaciju da zdravlje naših građana bude ugroženo te je još jedna stvar koja je bitna, da ne bi plaćali penale, odnosno kako ste ih vi nazvali u uredbi, poticajne naknade zbog neispunjavanja preuzetih obveza prema EU. Ja ću se dotaknuti ovog dijela koji ste spomenuli vezano za donacije države, ja bih rekao da ste ipak vratili ono što je nekad nepravedno oduzeto, ali na kraju, na primjeru pulske bolnice, možemo vidjeti kako se zajedničkom suradnjom mogu realizirati projekti od iznimne važnosti za naše građane, stoga se nadam da će se model .../Upadica: Hvala./... odgovornosti u pronalaženju zajedničkog rješavanja primijeniti .../Upadica: Hvala vam./... i na Uljanik jer to Uljanikovci od nas očekuju i zaslužuju. Hvala.
Kolega Demetlika, hvala vam lijepa. Prije prelaska na 24. pitanje dozvolite mi da pozdravim članice i članove Izaslanstva njemačkog parlamenta Bundestaga koji su u posjeti Hrvatskom saboru. Dobrodošli. …/Pljesak./…
Sada je na redu zastupnik Damir Mateljan koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče HS-a, predsjedniče Vlade RH. Moje je pitanje usmjereno kao u onom okviru kojeg ste i sami spomenuli da će biti na njega najveća fokusiranost danas u zastupničkim pitanjima, a to je okvir korupcije i nepotizma i ne postavljam to pitanje samo isključivo iz tog razloga jer je to legitimno već prije svega, jer sam duboko uvjeren da je to dužnost svih zastupnika bez obzira bili oni oporbeni ili bili oni vladajući. Naša je dužnost da ukazujemo na svu destrukciju koju korupcija i nepotizam unose u naše društvo. Dakle, moje je pitanje naizgled jednostavno, a to je, odgovorite nam g. predsjedniče Vlade, koji su to razlozi zbog kojih je sada već debelo bivši ministar Goran Marić, ministar državne imovine bio prinuđen dati ostavku. Hvala.
Odgovor, izvolite predsjedniče Vlade.