Kaznenim zakonom („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17) propisuju se kaznena djela i kaznenopravne sankcije za ona ponašanja kojima se povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom te se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Ponukani najnovijim događajem nasilnog nasrtaja i napada na liječnika od strane pacijenta u KBC Osijek, dužni smo kao zastupnici u Hrvatskom saboru promptno reagirati u iznalaženju konačnog zakonodavno-pravnog okvira koji bi zaštitio liječnika i druge zdravstvene radnike u obavljanju zdravstvene djelatnosti kao Ustavom zagarantiranog dobra. Stoga se predlaže ovom visokom domu poduzimanje hitnih aktivnosti i mjera u izmjeni zakonskih propisa kojim bi se adekvatno i žurno kaznilo počinitelje ovakvih nedopuštenih djela, preveniralo buduća slična djela i pravno zaštitilo sve zdravstvene radnika u obavljanju zdravstvene zaštite Konkretno nužno je intervenirati u Kazneni zakon RH na način da se konačno na temeljit i jasan način riješi problem pružanja adekvatne i potrebne pravne zaštite liječniku i drugim zdravstvenim radnicima s ciljem nesmetane provedbe zdravstvene zaštite kao temeljnog, Ustavom RH zagarantiranog, pravnog dobra. Stoga se predlaže donošenje zakona o dopuni Kaznenog zakona na način da se u Kazneni zakon uvede novo kazneno djelo Prisila prema zdravstvenom radniku Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Ustavna i zakonska osnova za donošenje predmetnih prijedloga sadržana je formalno u članku 2. stavku 4. Ustava Republike. Temelj predmetnih izmjena i dopuna ogleda se u potrebi provedbe odredbe članka 16. Ustava RH, kojom se štiti zdravlje kao temeljna društvena odrednica uz pravni poredak i javni moral. Zaštita zdravlja kao posebno dobro zaštićeno Ustavom i zakonima navodi se izrijekom u članku 32., 34., 50., 59., 65., 70., i 135. Ustava RH. Ustavom RH u članku 59. jamči se svakom, društvu i pojedincu pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom. Kaznenim zakonom utvrđena je posebna Glava XIX s kaznenim djelima protiv zdravlja ljudi. Istim utvrđenim kaznenim djelima i kaznama štiti se zdravlje ljudi kao temeljno dobro od potencijalnih počinitelja. Počinitelji u predmetnom smislu a koje zakon sada jedino poznaje jesu liječnici ili drugi zdravstveni radnici u nesavjesnom odnosno pogrešnom obavljanju svoje djelatnosti. S druge strane sadašnjim zakonskih pretpostavkama nije utvrđeno sankcioniranje drugih osoba koji na bilo koji način onemoguće pružanje zaštite zdravlja, tj. onemoguće liječnika, odnosno zdravstvenog radnika, u obavljanju njegove djelatnosti. Ključno pitanje koje treba urediti zakonom je pitanje sustavne izgradnje apsolutnog i cjelovitog standarda zaštite zdravlja kao temeljnog pravnog dobra te omogućavanja nesmetanog obavljanja zdravstvene djelatnosti u cilju provedbe zdravstvene zaštite prema svakom pojedincu i društvu. Nesporno je da zdravstveni radnik nesmetanim obavljanjem zdravstvene djelatnosti provodi mjere zdravstvene zaštite čime izravno štiti život i zdravlje pojedinca, odnosno pacijenta. Dakle cilj treba biti: zaštititi život i zdravlje ljudi (kako je već prije zakonodavac utvrdio kod nesavjesnog postupanja zdravstvenog radnika), od nesavjesnog, protupravnog postupanja trećih osoba, koje se ogleda ovdje u onemogućavanju ili sprječavanju obavljanja zdravstvene djelatnosti liječniku i zdravstvenom radnika, silom, prisilom, prijetnjom ili napadom ili kakvim drugim zlom. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Ovim prijedlogom nove zakonske odredbe prisile prema zdravstvenom radniku postiže se dodatno da zakonodavac u zaštiti pravnog dobra "zdravlja" u Glavi XIX Kaznenog zakona predvidi i definira mogućnost i potrebu jasnog i izravnog utvrđenja kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku, kojim se svakog trećeg, dakle bilo koju osobu ili pacijenta, kažnjava ako zdravstvenog radnika silom ili prijetnjom ili napadom, odnosno nekim zlom spriječi u obavljanju zdravstvene djelatnosti kao posebnog zaštićenog dobra. Naime ako je zakonodavac predvidio već postojećim kaznenim djelima mogućnost kažnjavanja liječnika i drugog zdravstvenog radnika za djela nesavjesnog liječenja i dr. s ciljem zaštite zdravlja osoba i pacijenata, onda je potrebno na jednak način zaštiti tog istog pacijenta i njegovo zdravlje, te zdravlje svih drugih kao i pružanje zdravstvene zaštite pri tome, od svakog trećeg tko na bilo kojim način onemogući ili spriječi zdravstvenog radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti. Zaključno smatramo da ovakav prijedlog odredbe u potpunosti zadovoljava i formu i sadržaj u zaštiti već postojećeg ustavom zagarantiranog pravog dobra " života, zdravlja i zdravstvene zaštite". Navedeni prijedlog je u ovakvom obliku nužan jer se istim zaokružuje cjelina možebitnih ugroza istog pravnog dobra. Nedvojbeno je da de facto svaka osoba, pa i u statusu pacijenta, može počiniti i da u praksi čine sve više obilježja kaznenih djela, potrebno je jasno predložiti ovakvu odredbu kojom bi na sveobuhvatan način jasno odredilo i upozorilo svakog da je dužan svojim postupcima i radnjama omogućiti liječniku i zdravstvenom radniku da nesmetano i profesionalno obavlja svoj rad, ili će u protivnom biti kažnjen.