4. sjednica

Sabor

11. 11. 2020
objavljeni podaci: 11. 11. 2020

Transkript

Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda to je prijedlog zakona br. 12. - Konačni prijedlog Zakona o strancima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 12. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona i amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? G. državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, g. Žarko Katić je s nama. Izvolite.
Iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Ovime smo došli do kraja rasprava po klubovima i nezavisnih zastupnika te ćemo sada prijeći na dnevni red. Imamo informaciju da je predsjednik Vlade, da i potpredsjednik Vlade i ministar financija da su upravo stigli u zgradu Sabora, možemo vidjeti samo kako bismo krenuli. Molim vas da ih pozovete da dođu. Poštovane zastupnice i zastupnici, kako sam i objavio prijeći ćemo na objedinjenu raspravu o: - Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i - Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 51 Uz prijedlog Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu s obrazloženjem podnose se i: Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. s obrazloženjem za: - Hrvatske vode, - Hrvatske ceste, - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, - Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, - HZZO - Centar za restrukturiranje i prodaju, - Hrvatske autoceste, - Autocestu Rijeka-Zagreb, - HŽ Putnički prijevoz i - HŽ Infrastrukturu. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH, čl. 37. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a. Kod donošenja Državnog proračuna primjenjuju se odredbe čl. 211. i 212. Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Hrvatske za 2021. provest ćemo raspravu sukladno odredbama Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje. Na ovaj prijedlog zakona, amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, a ostali amandman mogu se podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbori za zakonodavstvo, za financije i Državni proračun, za obranu, , za obitelj, mlade i sport, za regionalni razvoj i fondove EU, za zaštitu okoliša i prirode, za poljoprivredu, za pravosuđe, za prostorno uređenje i graditeljstvo, za gospodarstvo, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za obrazovanje, znanost i kulturu, za zdravstvo i socijalnu politiku, za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Podsjećam na čl. 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi Državni proračun i projekcije, ne smiju preći utvrđenu svotu dopuštenog manjka Državnog proračuna i projekcija. U tijeku rasprave o prijedlogu Državnog proračuna i projekcija, podneseni se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih Prijedlogom Državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna. Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja. S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu. Čl. 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave. Pozdravljam s nama predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra financija, Zdravka Marića i sve ostale članove Vlade te bih molio da nam dodatno obrazloži prijedlog Državnog proračuna, prvo će govoriti predsjednik Vlade. Predsjednik Vlade, a onda nakon toga i potpredsjednik, međutim, vidim da imamo kolegu Bulja koji se javlja, pretpostavljam da je stanka. Izvolite.
Kako smo u petak suglasili, sada ćemo provesti objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke. Prva je: - Prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 53 i - Prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbora za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi ministar, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade.
Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 43 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Predstavnik predlagatelja dat će dodatno obrazloženje, to je kolega Žarko Katić državni tajnik u MUP-u. Izvolite.
Slijedeće, slijedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika IP-a, Pametnog i GLAS-a uvažena zastupnica Dalija Orešković.
I sada prelazimo na sljedeću točku, a to je: - Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva Molim predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva gospodina Roberta Jankovicsa da podnese Izvješće. Izvolite.
Idemo sada sa slobodnim govorom. Imamo prijavljena 4 kandidata. Prvi je Veljko Kajtazi. Slobodni govor imamo. Veljko Kajtazi iznošenje stajališta Kluba zastupnika nacionalnih manjina. A onda poslije slobodnih govora je stanka do 14.30.
Sljedeće iznošenje stajališta je u ime Kluba zastupnika Zelenog lijevog bloka uvaženi zastupnik Bojan Glavašević.
Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo s radom pred nama je: - Izvješće predsjednika Vlade RH o sastancima Europskog vijeća održanim 1. i 2. listopada 2020. te 15. i 16. listopada 2020. u Bruxellesu Podnositelj izvješća je predsjednik Vlade RH. Samo na početku dakle nekoliko napomena, na predsjedništvu smo dogovorili prije nego što usvojimo novi Poslovnik naravno uvjete rada. Govorit će predlagatelj 20 minuta, u ime klubova 10 minuta, pojedinačne rasprave 5 minuta. Svi zastupnici mogu replicirati na izlaganje predlagatelja bilo da su u velikoj vijećnici ili u ostalim prostorijama s tim da se tamo javljaju naravno za riječ i onda će nam službenici iz Tajništva ovdje donijeti njihove prijavnice. Naravno s nama mogu sudjelovati i naše kolegice i kolege koje su video vezom povezane sa Hrvatskim saborom i ako se jave za raspravu ili za repliku isto tako imat će pravo na svoja izlaganja. Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s Člankom 11. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove. Sada bih molio predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića da podnese izvješće. Predsjedniče Vlade izvolite. Možete početi predsjedniče, je, je, možete i bez maske.
STANKA U 12,11 SATI. NASTAVAK NAKON STANKE U 12,26 SATI Evo, kolege nastavljamo dalje s radom. Idemo sa: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju mnogostrane konvencije o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjena porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, drugo čitanje, P.Z. broj 59 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 207. Poslovnika Hrvatskog sabora. Navedenim člankom Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu sa Ustavom RH potvrđuje međunarodni ugovor donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave po Članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Zdravko Zrinušić, izvolite.
Idemo sada na 4. iznošenje stajališta, to je poštovana zastupnica Katarina Peović, sada govori kao nezavisna zastupnica. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16.46 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom. 2. točka danas. - Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanju ometanja, onemogućavanja ili drugih nedopuštenih utjecaja na neovisne istrage (uključujući i fazu izvida) i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta – predlagatelji 40 zastupnika u Hrvatskom saboru Predlagatelji su 40 zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru na temelju članaka 5. i 6. Zakona o istražnim povjerenstvima. Raspravu je proveo Odbor za pravosuđe. Prvo će govoriti predstavnici predlagatelja i obrazložiti prijedlog. Tri su zastupnika i zastupnice odnosno dva zastupnika i jedna zastupnica kolega Grmoja, kolega Grbin i kolegica Benčić, pa bih zamolio kolegu Grmoju da prvi uzme riječ. Izvolite.
Dobro jutro svima. Prva točka dnevnog reda danas kao što smo jučer najavili je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, prvo čitanje, P.Z. br. 64 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Radi se o prvoj točki dnevnog reda i primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za turizam. S nama je državna tajnica u Ministarstvu turizma … /Upadica se ne razumije./ … stanka, samo da završim čitat. Može? S nama je državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta gospođa Sandra Herman koja će dati dodatno obrazloženje. Ali prije gospodin Bulj je tražio stanku. Vjerujem stanku jel da.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,33 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli normalno i kvalitetno raspravljati. Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Tomislavu Ćoriću, ministru gospodarstva i održivog razvoja u Vladi RH. Predlagatelji su 40 zastupnica i zastupnika u HS na temelju čl. 116. Ustava RH i čl. 125. Poslovnika HS. Vlada je dostavila očitovanje, pa će sada predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje. Vidim da će govoriti zastupnik Grbin i zastupnica Ahmetović, imate 20 minuta, nakon toga predstavnik vlade može govoriti vjerojatno predsjednik vlade i ministar gospodarstva i održivog razvoja. Oni mogu govoriti 10 minuta. Nakon toga imamo raspravu klubova 10 minuta, 5 minuta govore pojedinačno i naravno predlagatelji uvijek mogu koristiti svoju priliku od 5 minuta, kao i vlada. Izvolite kolega Grbin.
Prelazimo na slijedeću točku, a to je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostore i članovima njihovih obitelji s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br.80. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS-a. Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Žarko Katić, državni tajnik u MUP-u, izvolite.
Hvala državnom tajniku. Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti. Idemo sada na drugu točku, to je: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma iz Cape Towna iz 2012. o provedbi odredaba Torremolinos protokola iz 1993. na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977., drugo čitanje, P.Z. broj 82 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 82a. Poslovnika Hrvatskog sabora. Temeljem navedenog članka Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, pa sada pozivam ponovo predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, poštovani državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver, izvolite.
Sada prelazimo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50 Predlagatelj zakona je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 211. Poslovnika Hrvatskog sabora. Ovaj zakonski prijedlog raspravit ćemo sukladno odredbama Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelje dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani ministra financija Zdravko Marić. Izvolite.
A sada nakon što smo jučer odlučili prelazimo na objedinjenu raspravu o slijedećih 6 točaka, ja ću ih ponovo pročitati jer očito treba sve čitati više puta, pa i onda nije dosta. Prijedlog Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu - Prijedlog Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru ”Sea Guardian” u Sredozemlju - Prijedlog Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj - Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 - Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika… Hoćete mi dozvoliti da pročitam, kolega Bulj? Smijem govoriti? - Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru ”EU NAVFOR Somalija – Atalanta” - Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih Naroda. Dakle, predlagatelj ovih odluka je Vlada RH temeljem čl. 24 Zakona o obrani i čl. 172. Poslovnika HS-a. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obranu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu obrane, Zdravko Jakop. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro. Nastavljamo s radom, molio bih samo predstavnicu Vlade nam se pridruži. Raspravljat ćemo Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 72 Prije toga samo informacija, dakle sutra ujutro u 9,30 bit će izjašnjavanje o amandmanima, a glasovanje u 12,00 sati. Znači ujutro u 9,30 izjašnjavanje o amandmana, a u 12,00 sati je glasovanje. Danas kao što sam rekao prva točka koju sam najavio, nemamo izvješće o radu DORH-a zbog poznate situacije i radimo Izvješće predsjednica Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu. Predstavnica Vlade je blizu, samo sekundu vas molim. Dobar dan, izvolite ovdje. Zasjedanje Sabora počinje u 9,30 sati pa vas molim da drugi puta dođete na vrijeme jer vas saborski zastupnici čekaju. - Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 72. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Molio bih predstavnicu predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, s nama je poštovana državna tajnica Marija Pletikosa u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Izvolite državna tajnice.
Cijenjene gospođe i gospodo zastupnici otvaram 4. sjednicu HS i sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članove Vlade RH. Prije nego što krenemo prema dnevnom redu, pozdravio bih isto tako zastupnike koji su u drugim dvoranama, u dvorani „Josip Šokčević“, „Josip Jelačić“, „Ante Starčević“ i u žutom i u crvenom salonu. Pozdravljam isto tako naše kolegice i kolege koji nas prate putem video veze. Kratko samo nekoliko informacija. Dakle, oni koji nisu u glavnoj vijećnici, velikoj vijećnici, u slučajevima replika, povreda Poslovnika ili zahtjeva za stanku, to će učiniti u prostorijama u kojima se nalaze. Ovdje ćemo sa strane staviti mikrofone i ovdje će moći replicirati ili objasniti zahtjev za povredu Poslovnika ili stankom. Radit ćemo stanku svaka 2 sata od 10 minuta kako bi provjetrili prostore u kojima se nalazimo. Ostale stvari ako se dogode koje nismo predvidjeli rješavat ćemo u hodu, molim vas tu za razumijevanje da budemo svi i razumni i odgovorni i solidarni jedni prema drugima kako bismo mogli dobro i kvalitetno raditi. Zapisnik 3. sjednice HS primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 3. sjednice HS u predloženom tekstu. Sada prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda. Konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem i nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane su debljim slovima. Te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 14 novih točaka, pod rednim brojevima 1, od 3 do 10, te 16, 25, 46, 51 i 71. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Čl. 206. Poslovnika određuje da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU ako to zatraži predlagatelj, te se o njima ne glasuje. To je ovoga puta točka 11. konačnog prijedloga dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju s konačnim prijedlogom zakona. Sukladno čl. 206. st. 1. Poslovnika utvrđujem da je ovaj zakonski prijedlog uvršten u dnevni red po hitnom postupku. Sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima, zakonu i prijedlogu Poslovnika za koji predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku. To su točke 7, 37, 38, 43, 44, 46 iz konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona i poslovnika? Kolegica Krišto, izvolite.
Poštovane zastupnice i zastupnici dobro jutro. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je na temelju čl. 247. Poslovnika HS provođenje objedinjene rasprave o sljedeće tri točke: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 76, - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 77 i - Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 78. Jesmo li suglasni s ovim prijedlogom? Hvala vam lijepo. Budući da nema primjedbi utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim točkama. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovi zakonski prijedlozi rasprave po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Sada pozivam predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Ministre izvolite.
Dobar dan svima. Hvala lijepa, hvala. Prije nego što pređemo na današnju točku dnevnog reda na raspravu obavještavam vas da kad završimo sa raspravom po klubovima, sa raspravom te točke do kraja zapravo preći ćemo na iznošenje stajališta klubova zastupnika. Znači kad završimo s tom točkom ovaj slobodan govor jel da klubu, stajalište po klubovima. Znači današnja točka dnevno reda je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 42 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno Članku 206. Poslovnika utvrđeno je i prihvaćeno da prijedlog predlagatelja za ovaj zakon se raspravlja po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Gospodin Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,16 SATI …/Govornik nije uključen/… - Konačni prijedlog Zakona o provedbi uredbe (EU) 2019/1150 EU o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 9. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190 Poslovnika HS. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja gđa. Nataša Mikuš Žigman, izvolite.
Pozdravljam vas sve zastupnice i zastupnici, dobro jutro. Danas: - Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. godinu Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. podnosi se i - Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu s obrazloženjem za: - Hrvatske vode, - Hrvatske ceste, - Centar za restrukturiranje i prodaju, - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, - Državnu agenciju za osnivanje štednih uloga i sanaciju banaka, - HZZO, - Hrvatske autoceste, - Autocesta Rijeka-Zagreb, - HŽ Putnički prijevoz, - HŽ Infrastruktura. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 39. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika Hrvatskog sabora. Kod donošenja državnog proračuna primjenjuju se odredbe čl. 211. i 212. Poslovnika HS-a, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za obranu, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za poljoprivredu. Podsjećam da čl. 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i projekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manjka državnog proračuna i projekcija. U tijeku rasprave o Prijedlogu državnog proračuna i projekcija podnesene se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna. Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja. S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su dostavljeni i sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu. Čl. 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu tri dana od dana rasprave, tako da evo odmah najavljujem da ćemo o utorak raspravljati o amandmanima, a u srijedu da ćemo glasovati o rebalansu proračuna. Sada bih molio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna. No prije toga javlja se kolega Peđa Grbin. Izvolite.
Hvala vam, hvala. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici želim vam dobro jutro. Prije nego pređemo na današnju raspravu Odbor za financije i državni proračun predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće 4 točke: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br.55 - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 56 - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak prvo čitanje, P.Z. br. 57 i - Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 58 Jesmo li suglasni s tim prijedlogom? Ako nema primjedbi prelazimo na objedinjenu raspravu predloženih točaka. Kolega Grbin, izvolite.
Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, sada počinjemo s postavljanjem pitanja vladi odnosno pojedinom članu vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se uvijek na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prva na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnica Dragana Jeckov, pitanje ide ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darku Horvatu. Izvolite.
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, dobro jutro. Danas na dnevnom radu: - Godišnje izvješće Vlade RH Na temelju Članka 128. Poslovnika predsjednik Vlade usmeno će predstaviti Godišnje izvješće Vlade. Podsjećam da govor predsjednika Vlade o izvješću može trajati 1 sat, na govor predsjednika Vlade nema replika. U raspravi mogu sudjelovati samo klubovi zastupnika, predstavnik kluba zastupnika u raspravi može govoriti najdulje 20 minuta. Nakon provedene rasprave predsjednik Vlade podnosi završno izlaganje koje može trajati najdulje isto tako 20 minuta i u raspravama nije dopuštena replika. Molio bih sada predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića da podnese izvješće. Izvolite predsjedniče Vlade.
Sada prelazimo na dnevni red: - Konačni prijedlog Poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika HS-a, hitni postupak, prvo i drugo čitanje Predlagatelj je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju čl. 80. Ustava i čl. 60. Poslovnika HS-a. prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj prijedlog akta raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, poštovani kolega Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Izvolite kolega.
pa prelazimo sada na: - Konačni prijedlog Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, drugo čitanje, P.Z.E. br. 15 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je ovdje državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poštovani Dragan Jelić, izvolite.
Sada idemo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, drugo čitanje, P.Z. broj 10. Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom …/Upadica: Hvala lijepo./… nakon toga kad završimo, polako, polako jesam vam dao riječ, nisam. Kad završimo točku naravno ovaj, kad se završi rasprava, po Poslovniku. Ovaj, prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Očito da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Sanjin Rukavina. Izvolite.
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici nastavljamo s radom, pred nama je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 69 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno Članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakon raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članu 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani ministra pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Ministre izvolite.
Prelazimo odmah na slijedeću i ujedno posljednju današnju točku dnevnog reda to je: - Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o propisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 14. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo. S nama je državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, gospođa Sanja Bošnjak koja će nas uvesti u temu odnosno u ovaj prijedlog odluke. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Na redu je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 75. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i na kraju i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sada bih molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani ministra zdravstva Vili Beroš. Ministre, izvolite.
Slijedeće iznošenje stajališta je u ime Kluba zastupnika SDP-a, uvažena zastupnica Sanja Radolović.
Godišnje Izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019., podnositelj je FINA. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019.g.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđuje da je glasovalo 121 zastupnik i zastupnica, 104 za, 9 suzdržanih, 8 protiv te je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji sportskih udruga, podnositelj je Državni ured za reviziju i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. pa sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji sportskih udruga.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 116 zastupnika i zastupnica, 99 za, 11 suzdržanih, 6 protiv pa smo donijeli zaključak kako ga predložilo matično radno tijelo.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017., podnositelj je Državni ured za reviziju i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? 118 zastupnika i zastupnica je glasovalo, 101 za, 11 suzdržanih, 6 protiv i donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji o učinkovitosti mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u RH, podnositelj je Državni ured za reviziju i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji učinkovitosti mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u RH.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? 118 zastupnika i zastupnica je glasovalo, 101 za, 2 suzdržana, 15 protiv pa je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Ovime smo došli do kraja iznošenja stajališta pa ćemo sada prijeći na dnevni red. Prva točka: - Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu Podnositelj je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u skladu s točkom 6. pod točkom 8. Deklaracije HS o položaju hrvatskog naroda u BiH. Raspravu je proveo Odbor za Hrvate izvan RH, a Vlada je dostavila mišljenje. Sada ću zamoliti predstavnika podnositelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Ministre izvolite imate 20 minuta. Nakon toga i predstavnica izvjestitelja odbora kolegica Bušić će vjerojatno govoriti. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 19.46 SATI Evo kolege nastavljamo dalje s radom. Sljedeće je - Prijedlog zaključka o Izvješću Vlade Republike Hrvatske o radu Stožera civilne zaštite Predlagatelj je Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. Na temelje članka 165. Poslovnika Hrvatskoga sabora Vlada je dostavila mišljenje. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, pozivam sada ministra zdravstva kolegu Beroša da nam se pridruži jer krećemo sa: - Prijedlog nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. Imam dvije ruke u zraku, kolegica Benčić i kolega SAčić. Izvolite.
Evo, poštovane kolegice i kolege nastavljamo dalje s radom. - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. broj 8 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvažena ministrica Marija Vučković, izvolite.
Kao što smo na početku sjednice odlučili sada ćemo imati objedinjenu raspravu o slijedeće 4 točke: - Konačni prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita, drugo čitanje, P.Z.E. br. 53. - Konačni prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 54. - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 32 i - Konačni prijedlog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 33. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. I molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija, Stjepan Čuraj, izvolite državni tajniče.
Sad ćemo ići na slijedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“), hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 85 Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika, prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 19,01 SATI Kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Na redu je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, drugo čitanje, P.Z.E. broj 25 Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molimo bih predstavnicu predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, poštovana ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Izvolite ministrice.
Ovime smo došli do kraja izlaganja klubova i nezavisnih zastupnika odnosno zastupnica, pa ćemo sada prijeći na točke dnevnog reda. Prva je na redu: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009., drugo čitanje, P.Z. br. 81. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 207. Poslovnika HS-a. Temeljem navedenog članka Poslovnika propisano je da se zakoni o kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver, izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj Centra i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.
Idemo na: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, drugo čitanje, P.Z. br. 13. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Žarko Katić.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica za 2018., podnositelj je Državni ured za reviziju i o ovoj točki dnevnog reda glasujemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Prijedlogu matičnog radnog tijela glasi zaključak: „Prihvaća se izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica za 2018.g.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 116 zastupnika i zastupnica, 101 za, 10 suzdržanih, 5 protiv te smo donijeli zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,19 SATI Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom. - Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta Hrvatska dovršetak autoceste na koridoru 5C, drugo čitanje, P.Z. broj 84 Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i članka 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora. Temeljem navedenog članka Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom Republike Hrvatske potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Pozivam sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Ponovo poštovani Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,32 SATI Nastavljamo s radom. - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 86. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Radi se o hitnom postupku i, znači da se amandmani mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dat dodatno obrazloženje? S nama je ministar prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine, g. Darko Horvat koji će nam dat u uvodu taj konačni prijedlog zakona, izvolite. Radi se o prijedlogu zakona br. 86.
Poštovane zastupnice i zastupnici, na temelju čl. 247. Poslovnika HS Odbor za financije i državni proračun predložio je provođenje objedinjene rasprave o sljedećih pet točaka: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 55, - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 56, - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57, - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 58, - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, hitni postupak, prvi i drugo čitanje, P.Z. br. 73. Ima li primjedbi? Izvolite kolega Zekanović.
Dobro jutro svima. Danas počinjemo sa točkom dnevnog reda koja glasi: Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, drugo čitanje, P.Z. br. 64 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe drugog čitanja što znači da se amandmani se mogu se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za turizam. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Iz Ministarstva turizma i sporta s nama je državna tajnica gđa. Sandra Herman. Izvolite.
Sada ćemo prijeći na zadnju točku dnevnog reda danas - Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi sa pripremom zdravstvenog sustava Republike Hrvatske na posebne okolnosti uzrokovane corona virusom Podnositelji su 16 zastupnika u Hrvatskom saboru na temelju članka 86. Ustava i članka 145. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o interpelaciji primjenjuju se odredbe 145. do 151. Poslovnika. Vlada je dostavila izvješće. Raspravu je proveo Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Predstavnik predlagatelja dat će dodatno obrazloženje. Imamo tri zastupnice kolegica Mrak – Taritaš, kolegica Marić i kolegica Benčić, pa molim vas da onda krenemo, da rasporedite svoje vrijeme. Prva je na redu kolegica Mrak – Taritaš. Izvolite.
Idemo sada na 8. raspravu u ime Kluba zastupnika MOST-a, poštovani kolega Miro Bulj. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,25 SATI Evo nastavljamo dalje s radom, iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, uvaženi zastupnik Hrvoje Zekanović.
Sljedeće zadnje iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika HDZ-a uvaženi zastupnik Branko Bačić.
Slijedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta uvažena zastupnica Karolina Vidović Krišto.
Idemo na zadnje sada glasovanje, to je izbor, imenovanja i razrješenja, pa bih molio predsjednicu Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, poštovanu kolegicu Nadu Murganić da obrazloži prijedlog odluka, izvolite.
Idemo sada na zadnju raspravu, poštovana kolegica Anja Šimpraga Klub zastupnika SDSS-a. Izvolite.
Idemo na 4. raspravu Klub zastupnika IDS-a i poštovana kolegica Katarina Nemet.
Idemo na peto izlaganje to je poštovana kolegica Ermina Lekaj Prljeskaj u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika. Izvolite.
Sada ćemo saslušati kolegu Silvana Hrelju koji će govoriti u ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a. Hvala vam.
Idemo na 7. raspravu, Klub zastupnika HSLS-a i reformista, poštovana kolegica Natalija Martinčević. Hvala vam. Izvolite.
Slijedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Vlade SAD-a o upućivanju zaštitnih pratitelja leta, drugo čitanje, P.Z. br. 48. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207. Poslovnika HS-a. Temeljem navedenog članka Poslovnika propisano je, zapravo da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. S nama je državni tajnik u MUP-u g. Žarko Katić koji će nas uvodit u temu, izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom, na redu je: - Interpelacija o radu Vlade RH u svezi projekata vjetroelektrane Krš-Pađene. Podnositelj, podnositelji su 20 zastupnika u HS na temelju čl. 86. Ustava RH i čl. 145. Poslovnika HS. Prigodom rasprave o ovom aktu primjenjuju se odredbe čl. 145. do 151. Poslovnika. Vlada je dostavila izvješće. Prvo ću zamoliti predstavnika podnositelja da dodatno obrazloži prijedlog. U ime podnositelja to će učiniti zastupnica Karolina Vidović Krišto, ali prije toga javlja se kolega Bulj, izvolite kolega Bulj.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,05 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom pred nama je: - Izvješće predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu Imamo već u zraku dvije ruke, pretpostavljam da je zahtjev za stanku. Prvi je kolega Troskot, nakon njega kolega Bartulica. Izvolite.
Andrej Plenković
Dobro, ako je po propisu onda ok. Dobar dan poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, dame i gospodo, nastavno na našu praksu koju smo uveli u proteklom mandatu Hrvatskoga sabora tj. sazivu nastavljamo sa redovitim izvješćivanjem Hrvatskoga sabora, a ovim putem i javnosti o najbitnijim aspektima sastanaka Europskoga vijeća koji su se dogodili u međuvremenu. Imali smo 2 formalna sastanka, jedan redoviti, jedan izvanredni i oba dva u Bruxellesu sa nizom tema političkih, gospodarskih, vanjskopolitičkih, prepuni rasprave o Covidu-19, jačanju koordinacije između država članicama. Na svim sastancima naglašavali smo važnost jedinstva unije i odlučnog zajedničkog djelovanja u ovoj situaciji bez presedana. Uz snažnu podršku Europske komisije kako bi se čim prije prevladala kriza, postavili čvrsti i održivi temelji gospodarskog oporavka, jačanje otpornosti na krize te boljitka svih europskih građana. Listopadske sastanke valja promatrati u kontekstu dubokih globalnih promjena i preslagivanja odnosa najvećih svjetskih gospodarskih sila, a u potrazi za što boljom i konkurentnijom pozicijom na globalnim tržištima uzimajući u obzir i sve one promjene koje donosi i četvrta industrijska revolucija, a to podrazumijeva i digitalizaciju društva te imperativ ispunjavanja ciljeva Pariškoga klimatskoga sporazuma. Vlada je dostavila Hrvatskom saboru izvješća kao i tekstove zaključaka. Najprije nešto o sastanku 1. i 2. listopada gdje smo razgovarali o jedinstvu tržišta unije s posebnim osvrtom na industrijsku politiku i digitalnu transformaciju. Razgovaralo se o nizu tema u vanjskim odnosima, provedbi sporazuma o povlačenju i pregovorima o budućim odnosima unije i Ujedinjene Kraljevine. Također, njemačko predsjedništvo izvijestilo nas je o razgovorima s Europskim parlamentom o višegodišnjem financijskom okviru te o planu oporavka s ciljem što bržeg postizanja međuinstitucionalnoga dogovora. Zaključili smo da je, da će pandemija Covida-19 ostaviti trajne posljedice na europsko i na svjetsko gospodarstvo. Stoga je snažna gospodarska osnova ključna za uključiv i održiv rast, radna mjesta i otpornost na slične krize u budućnosti. Postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva naznačeno je kao ključni cilj unije. Zbog različitih stajališta i početnih pozicija država članica na globalnom tržištu ovom ćemo, o ovom ćemo konceptu raspravljati na još niz sastanaka, a to će biti i tema konferencije o budućnosti Europe. Naime, ključno pitanje u ovom trenutku za EU je kako izgraditi vlastite kapacitete i samoodrživost gospodarstva te kako se postaviti i nositi s izazovima globaliziranog svijeta kao i sa rastućim i sve poduzetnijim svjetskim silama, a pritom uz zadržavanje visokih standarda i temeljnih vrijednosti. Bitan korak na tom putu je što brži povratak na normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. No, mi smatramo da naše europske ambicije moraju ići i dalje od toga. Na europskoj razini potrebni su što snažniji odgovori na izazove zelene tranzicije, digitalne transformacije i globalnog konteksta koji se ubrzano razvija i utječe na svaku od članica. Ulaganja u obrazovanje, stručno osposobljavanje, učinkovito korištenje vještinama u cilju očuvanja i otvaranja većeg broja radnih mjesta identificirana su među ključnima što je misao vodilja i u kontekstu razvojnih planova i mjera država članica. Ambiciozna europska industrijska politika također je istaknuta kao poluga za ostvarivanje održivijeg i otpornijeg gospodarstva koje istodobno mora biti i zelenije i konkurentnije. Četvrta industrijska revolucija je stvarnost, njeni razvojni potencijali su ogromni, al ne smijemo podcijeniti ni ozbiljne izazove koje ona donosi. Razvoj digitalne transformacije i poticanje digitalne tranzicije društva identificirani su kao ključni za održivi razvoj. Europsko vijeće pozdravilo je europsku strategiju za podatke kojom se podupiru globalne digitalne ambicije unije. Naš je cilj izgradnja konkurentnog europskog podatkovnog gospodarstva uz istodobno osiguranje europskih vrijednosti i visoke razine sigurnosti podataka, zaštite podataka i privatnosti. Digitalno mora biti u službi građana, bilo da je riječ o zaštiti njihove privatnosti i poslovnih podataka ili o pružanju administrativnih usluga. Važnim sastavnicama oblikovanja digitalne budućnosti Europe smatraju se područja 5G tehnologije i umjetne inteligencije. To su teme koje nam tehnološka budućnost donosi i koje osim tehničkih imaju svoje političke, pravne, socijalne i etičke implikacije. Glede 5G tehnologije Europsko je vijeće zaključilo da potencijalne dobavljače tehnologije treba procijeniti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija, te je pozvalo države članice da primjene relevantna ograničenja na visoko rizične dobavljače za ključna sredstva koja su u koordiniranim procjenama rizika unije definirana kao kritična i osjetljiva. Što se tiče umjetne inteligencije, području koje se razvija ogromnom brzinom vijeće je pozvalo komisiju da predloži načine za povećanje europskih i nacionalnih javnih, ali i privatnih ulaganja u inovacije i istraživanje, kao i za bolju koordinaciju i sinergiju među europskim istraživačkim centrima. Zaključili smo da unija treba biti predvodnik u razvoju sigurne, pouzdane i etične umjetne inteligencije. Siguran sam da i Hrvatska s našim mladim stručnjacima koji su već dokazali u praksi svoju inovativnost i znanje može dati svoj značajan doprinos i biti konkurentna na ovom propulzivnom tržištu. Mi smo također raspravljali i o najboljem odgovoru na krizu i učvršćivanju temelja našega daljnjega razvoja, a to prije svega u ovim okolnostima Covid-19 i ove po mnogo čemu posebne godine znači priprema mehanizma za oporavak i otpornost. Tako i u vladi intenzivno radimo na Nacionalnom programu oporavka i otpornosti kako bismo mogli iskoristiti sredstva u idućih 6.g. Napominjem, riječ je o programu i sredstvima, što bespovratnim, što vrlo povoljnim kreditima kod kojih nema one nacionalne participacije od 15%, koji imaju retroaktivnu, blagotvornu okolnost da se primjenjuju za troškove nastale od veljače ove godine, dakle 2020., a sredstva će se moći koristiti do 2026., preciznije do ljeta. Znači, moramo biti brzi i učinkoviti u njihovoj apsorpciji. Mi očekujemo da ćemo kroz slijedećih mjesec dva dana biti u poziciji da dovršimo, po meni, finalni nacrt ovoga programa o kojem onda očekujem da raspravljamo i ovdje u HS. U kontekstu pripreme ovoga važnoga dokumenta želim podsjetiti i vas i javnost da je za povlačenje ovih sredstava potrebno imati dvije komponente tzv. zelenu komponentu od 37% i digitalnu komponentu od 20%. Dakle, vrlo su važne te dvije odrednice kada razmišljamo o programima za budućnost. Glede vanjsko političkih tema razgovarali smo o istočnom Sredozemlju, Kini, situaciju u Bjelorusiji, odnosima između Armenije i Azerbejdžana. Tu su uglavnom najkraće da rezimiram stavovi upravo onakvi kakve ste i vidjeli u samom dijelu pismenoga izvješća, pa ne bih pretjerano o tome sada govorio nego bi rekao još nekoliko rečenica o onome što mi se čini važnijima, a to je prije svega rasprava sa vijeća 15. i 16. listopada, dakle prije nešto više od 2 tjedna gdje smo proveli prvu orijentacijsku raspravu o klimatskim promjenama i to radi smanjivanja stakleničkih plinova. Kako bi se ostvarili ciljevi unije da postane klimatski neutralna do 2050. trebali bismo povećati svoje ambicije za nadolazeće desetljeće i ažurirati svoj okvir klimatske energetske politike. U tom pogledu najvažniji dio zaključka odnosi se na prijedlog smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030.g. Tu želim naglasiti da će sve države sudjelovati u dostizanju toga cilja, a to je upravo od najveće važnosti za budućnost našega kontinenta. Tema klimatskih promjena svojom važnošću mora biti i ostati pri vrhu našeg prioriteta. To mislim i na nacionalnoj razini. Prvobitni cilj koji smo postavili bio je da se do 2030. smanje emisije za 40%, govorim o onoj početnoj razini od 1990. U ovim okolnostima, brzo mijenjajućih okolnosti trebalo je pronaći put gdje ćemo pokazati veću ambicioznost i želju da to smanjene bude 55% do 2030. i puna klimatska neutralnost do 2050.g. Europsko vijeće će o pitanju klimatskim promjena i o našem doprinosu u okvirnoj Konvenciji UN-a o promijeni klime raspravljati praktički stalno u godinama koje su pred nama. Ovo vijeće se bavilo i odnosima sa Afrikom nakon što je sličnu raspravu provelo Vijeće za vanjske poslove i donijelo svoje zaključke upravo na zadnji dan hrvatskoga predsjedanja, mislim da je to bilo 30. lipnja, te smo naglasili snažno partnerstvo unije i Afrike kao kontinenta budućnosti, naglasili smo i sa aspekta Hrvatske važnost borbe protiv siromaštva, jačanja vladavine prava, jačanje upravljačkih sposobnosti, administrativnih kapaciteta, istaknuli pitanje nezakonitih migracija, podržali sveobuhvatan pristup usmjeren na korijene i uzroke nekontroliranih migracija, te sve posljedice koje ta tema nosi za stabilnost europskoga kontinenta. Tada smo razgovarali i o trenutnoj i u tom trenutku situaciji sa pandemijom covida-19, vidljiva je puna ozbiljnost i odgovornost svih europskih lidera o ovoj temi nastoje se dogovoriti usklađeni napori na razini Unije, a pozdravila se i kvalitetna koordinacija koja je započela upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja, tu osobito mislim na redovite sastanke ministara zdravstva. Teme koje su u ovom trenutku na stolu je pronalaziti pravi način usklađenog djelovanja i razmjene informacija i o propisima koji se odnose na karantenu, prekogranično praćenje kontakata, testiranje, privremena ograničenja neobaveznih putovanja. Dakako, pozdravljen je rad na razvoju i distribuciji cjepiva. Još jednom smo istaknuli potrebu za pouzdanim postupkom odobravanja i praćenja izgradnjom kapaciteta za cijepljenje u Uniji te pravednim i cjenovno pristupačnim cjepivima. Na zadnjem neformalnom sastanku koji je održan u četvrtak, dakle prije pet dana koji je održan putem video veze i o tome nemate pismeno izvješće zato što i prema trenutnim pravilima nismo ni u obavezi izvijestiti o tome, a jednostavno je bilo i prekasno za distribuciju, želim vam samo kazati nekoliko detalja. Ovaj koordinacijski sastanak je jedan u nizu koji se odnosi na covid-19, svijest kolega o ozbiljnosti situacije je vrlo visoka, dakle ona je zajednička, jedinstvena je, nema članice Unije koja ne shvaća ozbiljnost trenutne situacije. Svjesni ovih izazova mi smo odlučili povećati napore putem Europskoga centra za kontrolu bolesti tzv. ISDS-a, a to uključuje informacije o kapacitetu primjerice intenzivnih jedinica u bolnicama. Predsjednika Komisije je predložila da Komisija uspostavi platformu na kojoj bi se okupili znanstveni savjetnici šefova država i vlada i razmjenjivali znanje te zatražili načine kako da se zajednički borimo protiv ovoga fenomena jer smanjenje širenja zaraze u jednoj zemlji srednjoročno ne znači da će ako negdje drugdje situacija nije pod kontrolom omogućiti dugoročnu stabilnost. Upravo stoga razgovaralo se i o izradi europskoga okvira za antigenske testove te se razgovaralo o nužnosti međusobnog priznavanja testova, dakle trenutno imamo situaciju da se i ne priznaju međusobno antigenski testovi. Komisija je mišljenja da je važno korištenje i mobilnih aplikacija za praćenje kontakata, prije svega preko zajedničkog europskog interoperabilnost sustava koji bi do kraja studenoga trebao obuhvatiti niz članica. Mi smo također u postupku priključivanja ovoj inicijativi. Što se tiče daljnjih aktivnosti, konstatirali smo da lanci opskrbe moraju ostati otvoreni, to je vrlo važna poruka zajedništva na razini EU, također željeznički i pomorski promet, sve ono što nam omogućuje da logistika, nabava, pružanje onih ključnih usluga i dalje bude funkcionalna. Sve ovo radi se kako bismo osigurali povjerenje u međusobne zaštitne postupke država članica, kako bismo za dobro svih nas i našega gospodarstva, tj. naših gospodarstava ostali što otvoreniji i povezaniji u sljedećim tjednima i mjesecima. Mi smo iznijeli dva prijedloga na ovom sastanku. Prvi, da je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti pored sve ekspertize koju već sada pruža članicama u vezi s pandemijom ubuduće bude potpora svim članicama u razvoju zajedničkog modela za predviđanje mogućih izglednih scenarija dinamike pandemije, barem nekoliko tjedana unaprijed. Ujednačena metodologija i znanstveno utemeljena predviđanja pomogla bi svim članicama Unije u donošenju pravodobnih i usklađenih i pogođenih mjera u suzbijanju širenja epidemije. Takav bi alat bio od velike koristi za sve članice, a naročito na naše gospodarstvo. Također predložili smo i da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti razvije jedinstvene protokole po kojima bi sve članice Unije mogle provoditi serološka ispitivanja svog stanovništva kako se ustanovilo stvarno stanje dosadašnjih širenja epidemije u populaciji. Naime, većina zemalja testira uglavnom slučajeve gdje imamo određenu sumnju na zarazu pa se uglavnom otkrivaju simptomatski slučajevi što je naravno važno, ali ne daje potpunu sliku. Nekoliko članica provodi nasumične serološke testove na reprezentativnim uzorcima populacije i na taj način dobiva možda kompletniju sliku o stanju zaraze. Takvim epidemiološkim ispitivanjima može se otkriti koji je dio populacije do sada bio zaražen, uključujući one asimptomatske slučajeve što je danas i dalje nepoznanica. Bez tih informacija nije moguće razviti precizan model predviđanja budućeg razvoja epidemije. Ovi prijedlozi su pozdravljeni, a Europska komisija će vidjeti sa europskim centrom kako se i ove ideje mogu uzeti u obzir u daljnjim zajedničkim aktivnostima o suzbijanju epidemije. Kada je riječ o pitanju od najvećeg značenja, a to je u konačnici dio rješenja, to je cjepivo koje je ključni alat u borbi protiv korona virusa, ono što je najbitnije da će svi građani EU pa naravno i Hrvatske koji se odluče cijepiti to cjepivo moći i dobiti, dakle to je izrazito važna poruka. Unija je sa nekoliko tvrtki sklopila sporazume o kupnji njihova cjepiva u odgovarajućim količinama. Ta cjepiva su sada u finalnim fazama testiranja. Neovisno o tome koje će cjepivo od tih tvrtki biti odobreno od strane Europske agencije za lijekove kao sigurno i učinkovito, možemo biti sigurni da će i hrvatski građani dobiti cjepivo. Prve doze bi trebale doći za koji mjesec, a masovnije cijepljenje bismo trebali imati ukoliko sve bude prema ovim trenutnim saznanjima tijekom proljeća. Već sada treba poduzimati pripremne radnje za ovakvu mogućnost. Mi smo naravno na kraju, a to želim kazati, govorili i o u tom trenutku posljedicama terorističkih akata koji su se dogodili u Francuskoj. Dio naše rasprave bio je posvećen i toj temi, pa evo i ovaj puta još jednom u ime hrvatske Vlade želim izraziti solidarnost sa Francuskom za niz ovih terorističkih napada koji su se dogodili na njenom teritoriju, a naravno i sa Austrijom nakon ovoga napada koji se dogodio jučer u Beču. U svakom slučaju očekujem daljnje intenzivne sastanke i konzultacije što fizičke, što video vezom ponajprije u vezi COVID-19, a onda naravno i o svemu onome što se odnosi na postizanje konačnog dogovora Komisije. Vijeća i Parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru te instrumentu iduće generacije za idućih 7 godina. Hvala vam lijepa.
Andrej Plenković
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici ovo je po mnogo čemu posebna godina u kojoj se suočavamo sa izazovima bez presedana. Svijet je zadesila najveća pandemija još od Prvog svjetskog rata. To je prouzročilo gospodarsku i društvenu krizu kakva se ne pamti još od Drugog svjetskog rata. Uza sve to naš glavni grad Zagreb i okolicu pogodio je najrazorniji potres u zadnjih 140 godina čija šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna što je oko 60% državnog proračuna. Zbog svega toga suočeni smo s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata. Prošle godine kada sam vas izvještavao o radu Vlade nije se moglo naslućivati ovako dramatičan i zahtjevan tijek događaja i izazova. No, prije nego se osvrnem na sadašnji trenutak i na smjer u kojem vodimo Hrvatsku, na stanje u društvu kao i na prioritete Vlade u vremenu koje je pred nama dopustite da se kratko podsjetimo na dosadašnja ostvarenja na kojima temeljimo mjere koje poduzimamo. One su polazište projekcija za razdoblje pred nama koje je i dalje puno neizvjesnosti i izazova. Razdoblje od početka našeg prvog mandata do samog početka ove globalne krize obilježeno je pretežito pozitivnim ekonomskim rezultatima Vlade. U prve 3 godine značajno smo podigli razinu socijalne sigurnosti naših sugrađana. Zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli prosječne plaće podignute su za 1.147 kuna odnosno za 20% čime smo osjetno povećali kupovnu moć građana i kućanstava što je skoro 6 puta više primjerice nego u mandatu vlade '11. – '15. kada je prosječna plaća povećana svega za 201 kunu. Povećali smo minimalac za više od 30% odnosno za 754 kune neto što je 3 puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada, a za 2 mjeseca podići ćemo ga za dodatnih 150 kuna što će ukupno biti u 4 godine 904 kune. Povećali smo plaće u državnoj službi za više od 15%, medicinskim sestrama i liječnicima za 22% te učiteljima i profesorima za 19%. U dogovoru smo odgodili dva povećanja tijekom ove godine zbog krize. Kako bismo poboljšali životne uvjete naših umirovljenika, mirovine smo u prosjeku podigli za 306 kuna, a minimalne mirovine za 223 kune što je 2 puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada. Bili smo najavili prosječno povećanje mirovina za 5% do kraja mandata, a povećali smo ih za 12% te najniže mirovine za 15%. Roditeljske naknade podigli smo za 3.000 kuna, a naknade za roditelje njegovatelje za 1.500 kuna što je olakšalo život brojnim obiteljima. Isto tako dohodovni prag za dohodak za djecu povisili smo za 665 kuna, a osobnu invalidninu u socijalnoj skrbi za 250 kuna. Smanjili smo porezno opterećenje za 9 milijardi kuna čime smo povećali raspoloživ dohodak brojnim građanima i rasteretili brojna poduzeća. Taj povećani raspoloživi dohodak mnogima je pomogao da izdrže početni udar ove krize. Kad bismo pojeftinili, kako bismo pojeftinili potrošačku košaricu snizili smo PDV na osnovne prehrambene namirnice s 25% na 13%. Visinu osobnog odbitka povisili smo za 1.400 kuna, s 2.600 na 4.000 zahvaljujući čemu su narasle plaće. Prepolovili smo broj ljudi koji plaćaju porez na dohodak tako da je gotovo milijun i 900 tisuća naših sugrađana praktički oslobođeno od ovog poreza odnosno 2 puta više nego prije. Posebno smo rasteretili naše mlade tako što smo one do 25 godina oslobodili od plaćanja poreza na dohodak, a onima od 26 do 30 godina taj smo porez prepolovili kako bismo im olakšali ekonomsko osamostaljivanje i kreditnu sposobnost. Broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme uvećan je za čak 78.000 što im pruža sigurniju egzistenciju i olakšava život u njihovim obiteljima. Ukinuli smo provedbu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i ojačali pripravništvo, a povećali minimalnu studentsku satnicu s 15 na više od 25 kuna. Subvencionirali smo 13.000 stambenih kredita za krov nad glavom i lakši početak i život mladim obiteljima. Broj zaposlenih koji od 2011. do 2016. smanjen za 46.000 u našem je prvom mandatu povećan za više od 110.000 zahvaljujući čemu je stopa zaposlenosti značajno porasla. Broj blokiranih koji je od 2011. do 2016. povećan za 135.000 smanjili smo za 91.000, a njihov dug koji se prethodno bio povećao za 30 milijardi kuna smanjili smo za 24 milijarde kuna. Sve te mjere pridonijele su da se broj naših sugrađana koji žive na rubu siromaštva smanjio za dodatnih 230.000. Isto tako u prošlom smo mandatu značajno podupirali konkurentnost našeg gospodarstva. Smanjenjem poreza na dobit s 20 na 18% za velika i srednja te sa 20% na 12% za mala poduzeća povećali smo konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Podizanjem praga na 7,5 milijuna kuna prihoda omogućili smo da čak 112.000 poduzetnika od sada plaća nižu stopu poreza na dobit odnosno njih 93% čime smo ih rasteretili i financijski ojačali. Vratili smo investicijski kreditni rejting te pridonijeli smanjenju kamata za gospodarstva i građane koje su sada znatno povoljnije. Naše gospodarstvo danas stoga lakše privlači strane ulagače, što pridonosi podizanju standarda i ubrzanju gospodarskoga rasta. Zadržali smo stopu rasta BDP-a na oko 3% što je iznad prosjeka EU te se nakon višegodišnjeg pada naš BDP po stanovniku podigao sa 61% na 65% prosjeka EU, to su izravne posljedice i naših napora, ali i članstva Hrvatske u EU. Unatoč niskoj ugovorenosti europskih fondova koja je u tri godine prije našeg mandata dosegla samo 9%, podigli smo je krajem 2019. na 83%, a danas je taj postotak 105%, tu smo čak po ugovorenosti među prvih 6 članica EU. Zahvaljujući tome pokrenuli smo brojna ulaganja diljem Hrvatske čime povećavamo kvalitetu život od ulaganja u modernizaciju vodno komunalnih mreža, reciklažnih dvorišta i digitalizacije pa do bolnica, škola, cesta, željeznica, luka i zračnih luka. To se također odnosi i na strateške projekte, poput projekta Slavonija, Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku ili na izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju čiste energije čime jačamo svoju energetsku neovisnost i čuvamo naš okoliš. Provodimo reformu obrazovanja, osigurali smo preko 40.000 socioekonomskih i 17.000 STEM stipendija za mlade. Značajno smo povećali ulaganja u znanost i istraživanje koja sada iznosi 1,11% BDP-a, a bila je na 0,86. Trima rekordnim turističkim sezonama značajno smo povećali prihode, a fiskalnom decentralizacijom proračunski smo osnažili općine, gradove i županije te razvili strukturirani dijalog s njima. Ujedno u protekle četiri godine jačanjem naših javnih financija postali smo kao država otporniji na vanjske šokove i krize, što je dobro i za građane i za poduzeća. Zahvaljujući odgovornom upravljanju javnih financija i smanjenju rashoda države izišli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i uklonili prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Javni dug smanjili smo sa 88,8% na 72,8% čime smo rasteretili državni proračun, a tri godine za redom ostvarili smo suficit, što znači da nismo stvarali novi dug. Uz sve to ponosno smo njegovali naše vrijednosni i naše nacionalno zajedništvo oko važnih simbola našeg identiteta, jačali međunarodni ugled i položaj Hrvatske. Duboko svjesni da bez žrtve hrvatskih branitelja ne bi bilo slobodne Hrvatske štitili smo dostojanstvo i dignitet Domovinskog rata i naših nacionalnih simbola i čuvali vrijednosti na kojima je stvorena moderna Hrvatska država. Učvrstili smo i uredili prava branitelja, donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima, a donijeli smo i Zakon o nestalim osobama u Domovinskom ratu kako bismo intenzivirali potragu za 1869 nestalih osoba. Donijeli smo odluku da se Dan državnosti ponovno obilježava 30. svibnja i proglasili 18. studenoga Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Taj će se blagdan na ovakav način prvi put obilježiti za desetak dana, nažalost u izmijenjenim i izvanrednim okolnostima zbog epidemije. Grad Vukovar proglašen je mjestom posebnog domovinskog pijeteta gdje uz stalnu potporu Vlade obnovljen vukovarski Vodotoranj kao trajan simbol hrvatske odlučnosti i borbe za slobodu. Vratili smo hrvatsku vojsku u Vukovar, u Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu. U dva navrata povećali smo materijalna prava hrvatskih vojnika. Nastavkom opremanja i modernizacije sustavno smo jačali hrvatsku vojsku. Opremili smo našu policiju i uspješno štitili hrvatsku granicu od nezakonitih migracija zahvaljujući čemu smo ispunili sve uvjete za ulazak u šengenski prostor te dobili zeleno svjetlo EU komisije. Uključivanjem svih 8 predstavnika nacionalnih manjina u našu parlamentarnu većinu dali smo važan doprinos izgradnji naprednog i uključivog društva koje poštuje temeljna prava i prava nacionalnih manjina. Osnažili smo položaj Hrvatske u EU koji nikada nije bio utjecajniji zahvaljujući čemu možemo djelotvornije zastupati i braniti naše interese i jačati ugled u svijetu. Uspješno smo pripremili predsjedanje Vijećem EU tijekom kojeg smo se zajedno s drugim članicama suočili s izazovima bez presedana, predvodili njen koordinirani odgovor na pandemiju i deblokirali pristupne pregovore za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Predsjedali smo i Odborom ministara Vijeća Europe inicijativom Kina+17, Srednjoeuropskom inicijativom i Dunavskom strategijom, a Hrvatske je dobila glavnu tajnicu Vijeća Europe i potpredsjednicu EU komisije. Poštovane zastupnice i zastupnici, još puno posla pred nama i mnogo pitanja kojima se možda nismo mogli, nismo stigli baviti koliko smo htjeli zbog nepredvidivih izazova, poput restrukturiranja Agrokora, Petrokemije ili brodogradnje. Svjesni smo da je našem radu bilo i propusta, od kojih ne bježimo, ali radili smo zdušno, s puno energije te s iskrenom željom da prilike i život u Hrvatskoj učinimo znatno boljima nego kakvima smo ih zatekli. Držim da smo u velikoj mjeri u tome i uspjeli. U ovu godinu ušli smo s čvrstim temeljima i namjerom da odvažno nastavimo u tom smjeru gospodarski i društveno razvijati Hrvatsku. Nažalost svijet i Hrvatsku pogodila je neočekivana pandemija koja je izazvala neviđenu zdravstvenu, gospodarsku i društvenu krizu, a potom Zagreb i okolicu pogodio i potres. Sve je to usporilo naše planove. Spomenute izazove dočekali smo ipak puno spremniji zahvaljujući ranije spomenutim ostvarenjima koji nam omogućuju da se danas mnogo uspješnije nosimo s ovim poteškoćama i ovom neizvjesnošću. Da u protekle 3 godine nismo povećavali plaće, mirovine i naknade, našim bi građanima danas bilo financijski puno teže. Da nismo kontinuirano smanjivali porezno opterećenje, još veći broj građana i poduzeća bi teže izdržavao teret pritiska ove svjetske krize. Da nismo povećali zaposlenost u prošle 3 godine, a potom sada i očuvali radna mjesta, danas bi brojni naši građani bili socijalno ugroženi. Da nismo smanjili broj blokiranih i siromašnih, cjelokupna društvena situacija bila bi kudikamo teža, a danas nalazimo socijalno pravedna i održiva rješenja, kako bi se što veći broj još uvijek blokiranih postupno vratio u gospodarsku aktivnost, a to je za njih važnije no ikada, ali i za naš ukupni društveni i ekonomski oporavak. Da nismo racionalno upravljali javnim financijama i ostvarili 3 proračunska suficita, danas ne bismo bili u stanju donijeti mjere kojima smo pridonijeli spašavanju 630 tisuća radnih mjesta i preko 107 tisuća poduzeća. Da nismo smanjili udjel javnog duga u BDP-u, danas bi on bio preko 100%, što bi bio ogroman financijski i reputacijski teret za Hrvatsku. Da nismo vratili investicijski kreditni rejting, troškovi našeg zaduživanja i opterećenja na naš proračun, bili bi znatno veći. Da nismo na europskoj razini uspješno zastupali nacionalne interese, ne bismo osigurali preko, ukupno gledajući 180 milijardi kuna, 24,2 milijarde eura za oporavak našeg gospodarstva, njegovu otpornost na buduće krize, za naš budući razvoj, kao i za obnovu Zagreba. I da nismo ubrzali ugovorenost iskorištenog europskih fondova i nadoknadili izgubljeno vrijeme, ne bismo bili u mogućnosti iskoristiti tu snažnu polugu za modernizaciju Hrvatske, za regionalni razvoj, poljoprivredu, digitalizaciju, zelenu transformaciju, a sve radi podizanja kvalitete života naših ljudi u svim krajevima Hrvatske. No, sve to smo učinili i na to smo ponosni jer znamo da smo time značajno olakšali život i poslovanje našim građanima i poduzećima. Poštovani zastupnice i zastupnici, kad nas je pandemija pogodila, reagirali smo brzo i djelotvorno u prvom valu. Zaštitili smo živote, a ciljanim mjerama spasili smo stotine tisuća radnih mjesta i poduzeća. Uz pomoć naših sugrađana koji su pokazali visok stupanj odgovornosti, bili smo među najuspješnijima u suzbijanju proljetnog vala epidemije i tako stvorili preduvjete za najuspješniju turističku sezonu u Europi. Isto tako, nakon potresa angažirali smo odmah sve službe, poduzeli hitne mjere kako bismo najugroženijima osigurali krov nad glavom ili financirali najosnovniji popravke. Paralelno s tim radili smo na povlačenju europskog novca, pripremili kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu Zagreba i okolice, konsenzusom usvojen ovdje u HS-u u kojem će država financirati čak 60% troškova konstrukcijske obnove oštećenih zgrada. Dame i gospodo, spremnost i okretnost koje smo pokazali u upravljanju krizama, omogućile su nam da danas jačamo otpornost države i gospodarstva. To je osobito važno u zahtjevnom razdoblju pred nama radi nastavka gospodarskog oporavke sve do pretkrizne razine, kao i za budući razvoj Hrvatske. Kao što danas vidimo, nismo pogriješili kada smo odlučili da parlamentarne izbore održimo početkom srpnja jer je to bio najpogodniji i najsigurniji trenutak što nam je omogućilo i uspješnu turističku sezonu i nastavak borbe protiv pandemije. Umjesto da nam ljeto bude u znaku izborne kampanje Vlada je radila, omogućila sve aktivnosti koje su bile ključne za gospodarstvo i za turizam nakon izbora. Na tim izborima HDZ sa ostalim strankama parlamentarne većine dobila je najveću potporu, ostvarivši povijesni rezultat, a i kontinuitet vlasti. Građani su prepoznali naše rezultate i podržali program kako bi Hrvatska i u ovim uvjetima i u buduće bila uspješna i sigurna zemlja. Respektiramo i izbor onih koji su birali i druge političke stranke. Takav rezultat omogućio nam je da parlamentarna većina praktički bude formirana 12 sati nakon kraja izbora i to sa strankama liberalnoga centra i predstavnicima nacionalnih manjina. Time smo stvorili preduvjete za nastavak učinkovit upravljanja krizom. Stabilnost koju smo osigurali omogućila nam je da samo 19 dana nakon izbora krenemo provoditi program Vlade i ono što smo najavili. Iza nas je sadržajnih 100 dana rada Vlade u kojima nam je na prvom mjestu bilo osigurati zdravstvenu, političku, financijsku, gospodarsku stabilnost i biti oslonac gospodarstvu i građanima. Unatoč tome što kriza ne jenjava, ostvarili smo priličan broj konkretnih rezultata. Gledali strukture Vlade smanjili ministarstva na 16, racionaliziramo državnu upravu i pridonosimo njenoj učinkovitosti. U dijalogu sa socijalnim partnerima produljili smo mjere za očuvanje radnih mjesta i dali dodatnu financijsku potporu poslodavcima za skraćenje radnog vremena, osigurali smo potporu mikro poduzetnicima te mjerama Vlade proširili broj obuhvaćenih djelatnosti i stupnjevali ih u skladu s padom prometa. Pružili smo snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu i poljoprivredi, a posebno se poduprli najranjivije i najugroženije skupine društva. Do kraja godine isplatit ćemo oko 8,1 milijardu kuna za plaće plus povrh toga još skoro 3 milijarde za oprost doprinosa, a time sprječavamo masovniji gubitak radnih mjesta. Podaci HZZ-a o broju osiguranika pokazuju da su naše mjere bile od pomoći privatnom sektoru. Uoči krize koncem veljače, podsjetit ću, bilo je milijun 542 tisuće osiguranika, krajem listopada prošli tjedan bilo je više od milijun 545 tisuća osiguranika, čak 3200 više nego prije početka krize. Nakon teških pregovora o novom europskom proračunu i instrumentu eu nove generacije snažnim smo angažmanom osigurali financijske poluge za oporavak, otpornost i razvoj Hrvatske. Ispunili smo sve uvjete da Hrvatska unatoč makroekonomskim izvanrednim i zahtjevnim okolnostima u srpnju uspješno nakon provedbe akcijskog plana uđe u europski tečajni mehanizam 2 i time nastavi svoj put prema europodručju. To je ne samo učvrstilo našu financijsku stabilnost već i osnažilo našu reputaciju na međunarodnim financijskim tržištima, a to jača položaj i naših poduzeća, gospodarstva, a osobito izvoznika. Zadržali smo investicijski kreditni rejting što je dodatni vjetar u leđa našem gospodarstvu. Imajući na umu prioritete programa Vlade i planirane reforme pripremili smo rebalans proračuna, o kojem ćemo govoriti sutra, te novi proračun za 2021., što će nam zajedno sa europskim sredstvima biti glavni instrumenti za buduće smanjivanje javnog duga i nadamo se proračunskoga deficita. Vlada smo koja se ne rasipa obećanjima već pažljivo promišlja o svakoj uloženoj kuni. Kontinuirano osiguravamo stabilnost javnih financija, mirovinskog i zdravstvenog sustava, a ujedno smo oslonac gospodarstvu i građanima u ovim zahtjevnim vremenima. U proteklih mjesec dana intenzivno radimo na nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji nam treba pomoći da lakše prebrodimo krizu. Dovršavamo i Nacionalnu razvojnu strategiju koja će biti krovni dokument za određivanje glavnih smjerova razvoja Hrvatske idućih 10 godina, dakle do 2030. i koja će biti puštena u javno savjetovanje sljedećih dana kako bi se u njenu izradu mogla uključiti zainteresirana javnost. U interesu građana kao što znate pripremili smo nakon usvajanja zakona i Fond za obnovu Grada Zagreba, donijeli prvi program mjera, imenovali stručnog i kvalitetnog privremenog ravnatelja fonda. Obnova grada od potresa financijski je zahtjevna, oštećeno je 25000 objekata, no znate da je već stiglo avansnih 89 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, ukupan iznos je 683 milijuna eura, dogovorili smo 200 milijuna eura zajma Svjetske banke, predvidjeli sredstva u proračunu dodatna, praktički imamo sada za prvu godinu na raspolaganju gotovo milijardu eura. Brzim donošenjem zakona mislim da smo stvorili sve pretpostavke da grad bude takav, da bude čvrst, obnovljen, da budu očuvane njegove kulturno-povijesne značajke i njegov urbanistički identitet. Poštovane zastupnice i zastupnici, mi smo i u ovih 100 dana pokazali da će Vlada poštivanjem zakona i neovisnosti institucija, bez ulaženja u konkretne postupke i odluke koje se u tim postupcima donose dati snažnu podršku borbi protiv korupcije. Još jednom želim ponoviti da nema nedodirljivih i da nas kada je riječ o kaznenim djelima povezanih s korupcijom ne zanima ni stranačka pripadnost, ni ime i prezime, ni obnašana dužnost i to nije i neće biti prepreka radu DORH-a i policije. Najbolji dokaz tome su postupci koji se zahvaljujući pravosudnim tijelima provode u posljednje vrijeme potpuno samostalno i neovisno bez političkih pritisaka niti miješanja u postupanje. U Hrvatskoj kakvu gradimo odgovarati treba svatko za kojeg postoji osnovana sumnja da se upustio u koruptivne radnje. U okviru svoje nadležnosti i u skladu s propisima Vlada će nastaviti s mjerama borbe protiv korupcije, raditi na poboljšanju zakonodavnih rješenja te jačanju kapaciteta Državnog odvjetništva i USKOK-a. Zahvaljujući politici koju smo vodili u protekle 4 godine prije svega oko smanjivanja podjela i tenzija u društvu te uključivosti prema manjinama gradili smo međusobno povjerenje, a samim time i stvorili preduvjete za dolazak predstavnika SDSS-a kao potpredsjednika Vlade na obilježavanje 25-te godišnje vojno redarstvene operacije Oluja u Knin. To je jedan od najvažnijih datuma hrvatske povijesti. Na dan kad je osigurana sloboda odaslali smo poruke ponosa, pijeteta i pomirbe za izgradnju bolje budućnosti za Hrvatsku. Kao pobjednici u nametnutom, pravednom i obrambenom Domovinskom ratu pokazali smo da imamo hrabrosti iskazati pijetet prema svim nedužnim civilnim žrtvama jer to je i civilizacijska gesta koja je zalog pomirbe i suživota. I odlaskom u Grubore i Varivode smo pokazali da bez obzira na nacionalnost svi naši sugrađani koji su bili žrtve ratnih zločina za kojih ne može biti opravdanja imaju jednako pravo na pijetet. Nažalost prije nešto više od 2 tjedna bilo smo svjedoci i terorističkog napada na Vladu što je čin bez presedana u Hrvatskoj. Naknadno se pokazalo da je mladi počinitelj koji je izvršio samoubojstvo očito bio radikaliziran što je opasan trend u našem društvu u kojem se svi na političkoj pozornici moramo zajednički suprotstaviti i biti svjesni odjeka izgovorenih riječi u javnom prostoru osobito efekata na mlade ljude. Kako bismo se suprotstavili tendencijama radikalizacije i govoru mržnje kojem ne bi smjelo biti mjesta u hrvatskom društvu koordinacija za sustav domovinske sigurnosti već je preložila konkretna popis mjera koje će biti raspravljene na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kako bismo izgrađivali snošljivije i pravednije društvo naša će Vlada dosljedno nastaviti se boriti da smjer kojeg smo imali u prošlom mandatu bude smjer nakon oporavka i u godinama koje su pred nama. Odluka Ustavnog suda o ustavnosti i zakonitosti mjera koje je donosio Stožer civilne zaštite potvrdila je da se naša Vlada ispravno nosila sa svim izazovima pa i pravnim u kontekstu širenja pandemije i zaštite zdravlja. Moram reći da u trenutku dok se diljem svijeta sve zemlje bore protiv ove pandemije potičući odgovornost i nacionalno jedinstvo neki u Hrvatskoj su radili posve suprotno podrivajući povjerenje građana u institucije, znanost i struku. No, velika većina naših građana ponaša se odgovornije od takvih pojedinaca. Nakon intenzivnih prvih 100 dana Vlade znamo da je još mnogo posla pred nama kako bismo u ovim zahtjevnim okolnostima nastavili mijenjati Hrvatsku na bolje, a izazove pretvorili u prilike te nastavili sa reformama koje imaju strukturni karakter. Poštovane zastupnice i zastupnici kao što vidimo pandemija koja je pogodila svijet ne jenjava, naprotiv ona se ubrzava. Službeni broj zaraženih dnevno raste za pola milijuna i dosad je milijun i 200 tisuća ljudi izgubilo život zbog ovog virusa od čega je svaki 4 u Europi. Nažalost, ovaj jesenski val koji smo očekivali posebno je pogodio Europu koja je trenutno najveće žarište. Vidimo da su brojne zemlje zbog strelovitog porasta broja zaraženih bile prisiljene uvesti još strože mjere ograničenja kretanja ljudi od policijskog sata pa do potpunog zatvaranja. Mi zasada kao što smo i jučer raspravili ne idemo u tom smjeru jer smatramo da mjere koje poduzimaju odgovaraju proporcionalno prijetnji koju nam epidemija u ovom trenutku predstavlja. Odgovornost svakog našeg sugrađanina je ključna da zajednički pobijedimo ovu bolest. Mi smo početkom prošloga tjedna uveli nove mjere koje su dodatno ograničile javna okupljanja za koje smatramo da su u ovom trenutku primjerene i njihov učinak procjenjujemo na dnevnoj bazi. Premda nam se broj zaraženih značajno povećao bio u proteklom mjesecu i čak se 3 tjedna za redom udvostručavao svakih 7 dana, u posljednjih 10 dana vidimo iako broj zaraženih i dalje raste, da raste sve sporije. Jučer smo imali gotovo isti broj kao prošlog utorka, a danas je samo 4% veći nego prošle srijede. Vidjet ćemo naravno u narednim danima da li se taj trend nastavlja. Ukoliko tako bude to će biti odlična vijest. Ovisno o tome donosit ćemo po potrebi nove mjere za koje smatramo da su primjerene. No, ono što je sigurno jest da trenutno nitko ne zna koliko će ova pandemija trajati. Hoće li trajati nekoliko mjeseci ili puno dulje i koliko će ovaj val trajati, hoće li jačati ili ne, hoće li biti još drugih valova i koliko, sve su to pitanja koja unose veliku neizvjesnost kod svakog od nas koji se pita hoće li se zaraziti i koliko će biti ozbiljni simptomi, kod obitelji u planiranju svakodnevnog života i budućnosti, kod svih naših građana koji se pitaju što će biti s njihovim primanjima ili mirovinama ili kako će otplaćivati kredite, kod zaposlenika koji strepe za svoja radna mjesta, kod poduzeća i drugih zanimanja koja ne znaju kako će poslovati u narednim mjesecima. U takvim uvjetima sigurno je da ni vladi nije jednostavno planirati proračun i daljnji rad, ali upravo je stoga naša odgovornost najveća. Na nama je da se pripremimo za sve moguće scenarije i da stvorimo sve preduvjete kako bismo bili spremni odgovoriti na sve izazove koji su pred nama jer to od nas očekuju naši sugrađani, to očekuju naši gospodarstvenici. I zato naši prioriteti u narednom razdoblju odgovaraju trenutku i potrebama gospodarstva i građana koji su iznenada pogođeni pandemijom i njezinim društvenim i gospodarskim posljedicama. Podsjetit ću vas u osnovnim crtama koji su prioriteti našeg programa kojeg smo predstavili kao Vlada ovdje pred vama u srpnju. Naša je prva zadaća da našim sugrađanima osiguramo socijalnu sigurnost jer ona je preduvjet razvoja suvremenog društva u kojem svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike za sve. Socijalna kohezija i smanjivanje nejednakosti naš je cilj. Druga je naša zadaća da u vrijeme 4. industrijske revolucije osiguramo perspektivnu budućnost našim ljudima, osobito mladima, našim poduzetnicima. Hrvatsko gospodarstvo treba biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovnom društvu. Treća je naša zadaća da učvrstimo ekonomsku suverenost Hrvatske kroz postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije kao i za jačanje energetske neovisnosti i hrvatskog sela te za razvoj kružnog gospodarstva, slično kao što smo jučer govorili da EU želi imati svoju stratešku autonomiju. Naš je 4. prioritet da osnažimo državne institucije jer se u ovoj krizi pokazalo koliko je važna i nezamjenjiva uloga države. To znači da ćemo inzistirati na daljnjem podizanju učinkovitosti javnih službi i otpornosti javnih financija kako bismo gradili Hrvatsku koja će biti oslonac građanima i gospodarstvu. Naša je 5. zadaća da prepoznamo globalnu prepoznatljivost zemlje kako bismo osnažili naš međunarodni položaj u svijetu i Europi, tako ćemo djelotvornije zastupati i ostvarivati naše nacionalne interese. To znači očuvanje naše kulturne posebnosti i nacionalnog identiteta i sigurnosti naših ljudi. Poštovane zastupnice i zastupnici, osnovna dva smjera djelovanja u idućih godinu dana, ali i dulje bit će usmjereni na smanjivanje neizvjesnosti i na jačanje sigurnosti i zdravstvene, i društvene i gospodarske. To se ponajprije odnosi na jačanje zdravstvenog sustava, na očuvanje radnih mjesta, na smanjenje nejednakosti, na veću društvenu pravednost, na ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske kako bismo mogli bolje iskoristiti sve naše potencijale. Osluškujemo poruke građana kojima moramo biti oslonac, a osobito onim najugroženijim među nama. Kvalitetnim kriznim upravljanjem moramo stvoriti preduvjete da neizvjesnost za naše građane i za naše gospodarstvo bude što manje. Pridržavanjem epidemioloških mjera moramo stvoriti sigurno društveno okruženje za očuvanje ljudskih života i gospodarskih aktivnosti, odgovornost pojedinca je tu najveća. Želimo izići iz ove krize konkurentniji, jači, snažniji nego što smo bili. U provedbi tih reformi i transformacija vodit ćemo se već spomenutom Nacionalnom razvojnom strategijom koja će biti okvirni krovni dokument za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću. U srednjoročnom razdoblju važnu ulogu imat će i Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji će nam pomoći da idućih nekoliko godina pokrenemo značajan investicijski ciklus. Kroz njega ćemo Hrvatskoj omogućiti da apsorbiramo sveukupno 6 milijardi bespovratnih europskih sredstava i eventualno po potrebi 3,6 milijardi vrlo povoljnih zajmova. Prioritetna područja tj. komponente Nacionalnog programa oporavka bit će gospodarstvo, zdravstvo, tržište rada i socijalna zaštita, demografija, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, unutarnja sigurnost i otpornost na rizike, a nastojat ćemo i kroz ovaj instrument omogućiti doprinos financiranja obnove Zagreba. Plan je kao što sam kazao u izradi, ne samo da ćemo ga usvojiti u prvom kvartalu iduće godine formalno i dostaviti ga kao i druge zemlje Europskoj komisiji nego ćemo ga raspraviti zajedno s vama ovdje u HS-u. Podići ćemo sve naše kapacitete kako bi iskoristili sva ova europska sredstva koja su na raspolaganju. Davat ćemo prednost onim gospodarskim granama i industrijama koje će nam omogućiti da gospodarstvo sutra bude razvijenije, otpornije i konkurentnije u skladu sa politikom zelene i digitalne transformacije i s povećanjem ulaganja u istraživanja, ulaganja i inovacije. Mi ćemo u sljedećem razdoblju poštovane zastupnice i zastupnici raditi na tome da smanjimo broj osoba koje su u riziku od siromaštva, da stvorimo socijalnu mrežu kako ova kriza ne bi dodatno produbila socijalni jaz. Ne želimo socijalnu frakturu u hrvatskom društvu. Poduzet ćemo sve mjere i pomoći ćemo u održavanju svakog radnog mjesta, likvidnosti gospodarstva i proizvodnje jer i naši radnici i poduzeća to zaslužuju jer bez njih nema hrvatskog gospodarstva i nema oporavka. U tu svrhu nastavit ćemo s politikom poreznog i administrativnog rasterećenja. Osiguravat ćemo spremnost javnozdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije. Na vrijeme osigurati svu opremu kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana. Radit ćemo na dostupnosti, kvaliteti i učinkovitosti zdravstvene zaštite i modernizaciji zdravstvenoga sustava. Nastavkom odgovorne fiskalne politike stvorit ćemo preduvjete za ispunjavanje svih obaveza države, plaćanje mirovina i naknada. Voditi računa o našim umirovljenicima, o obiteljima, osobama s invaliditetom omogućiti da što lakše prebrode ove krizne trenutke. Posebnu pozornost posvetit ćemo našoj djeci i mladima kojima su ove okolnosti posebno teške. Školska i akademska godina počele su u posebnim uvjetima. Imali smo već situaciju prošloga polugodišta gdje smo sa koncepta normalne nastave prešli što na televizijsku nastavu što na online nastavu. Zahvaljujem svima koji su to omogućili, no svi znamo da to nije isti koncept nastave osobito kod mladih generacija u odnosu na uobičajeni i redoviti način obrazovanja. Zato moramo nastaviti stvarati kvalitetne uvjete za obrazovni sustav jer je to ključ hrvatske budućnosti. Mi ćemo hrvatskim građanima u postkriznoj fazi nastojati pomoći u slijedećim područjima. Uhvatiti se u koštac sa pitanjem broj jedan, opstanka hrvatskoga naroda, svi ćemo se osvijestiti kada popis stanovništva idućeg proljeća bude napravljen, a to je pitanje demografske revitalizacije. To je kada gledamo nakon što uđemo u fazu postkriznoga oporavka najvažnija zadaća svih nas zajedno. U tu svrhu donijet ćemo niz novih mjera koje će olakšati odluku o zasnivanju ili proširenju obitelji i koje će podizati kvalitetu života naših obitelji. Radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje i to gospodarskom i poreznom politikom koje će poslodavcima olakšati da otvaraju nova radna mjesta i našim sugrađanima daju adekvatne plaće. Ulagat ćemo u prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, vodno komunalnu infrastrukturu u svim krajevima Hrvatske kako bismo išli u korak politike ravnomjernog regionalnog razvoja, a to znači i modernizaciju i željeznica i cesta i bolnica i škola i vrtića. Da bismo povećali našu prehrambenu samodostatnost i skraćivali dobavne lance opskrbe što se u ovoj krizi pokazalo izuzetno važnim značajno ćemo povećati ulaganja u hrvatsku poljoprivredu i njenu modernizaciju, diverzifikaciju i navodnjavanje te u jačanje hrvatskoga sela. Time ćemo poboljšati kvalitetu hrvatskih proizvoda ali i povećati naš izvoz poljoprivrednih proizvoda, ulagati u šumarstvo, a i u ribarstvo. U tome će nam dakako pomoći sve veća europska sredstva. Da bismo smanjili svoju energetsku ovisnost o uvozu te štitili naš okoliš povećat ćemo i ubrzati naša ulaganja u obnovljive izvore energije, osobito u energiju sunca i vjetra u kojima Hrvatska ima veliki potencijal, ali isto tako u nove tehnologije poput vodika. Time ćemo građanima i gospodarstvu osigurati dostupniju, čišću i jeftiniju energiju uz očuvanje naših poljoprivrednih resursa. Usporedno s tim štiti ćemo okoliš, a otpad sve više pretvarati u vrijedan resurs kroz povećanje odvajanja i recikliranja otpada. U tu svrhu povećat ćemo broj postrojenja za recikliranje, unaprijediti odvojeno sakupljanje i obradu biootpada u skladu s konceptom kružnog gospodarstva i Europskim zelenim planom. Da bismo našoj djeci i mladima pružili što bolju perspektivu nastavit ćemo povećavati ulaganja u obrazovanje, poticati izvrsnost i darovitost, podizati čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost učenika što su ključne vještine i kompetencije koje će im pomoći da rade visoko plaćene poslove, a da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentnije. Kao što smo jučer govorili jačat ćemo digitalizaciju u obrazovanju jer je ona modus budućega sustava obrazovanja na način kakav vidimo globalno. Da bismo ubrzali razvoj hrvatskog gospodarstva pomoću novih tehnologija i povećali konkurentnost i dodanu vrijednost njegovih proizvoda te podigli otpornost radit ćemo na digitalnoj transformaciji gospodarstva. Snažan zamah dat ćemo online trgovini, razmjeni roba i usluga elektroničkim putem što se u ovoj krizi pokazalo kao velika prednost svih onih poduzeća koja su tome najviše odmakla. To znači brži i dostupniji Internet u svim krajevima Hrvatske. Poticat ćemo najuspješnije studente na područjima informatike, računarstva i robotike. Želimo da ubuduće Hrvatska bude prepoznata kao zemlja inovacija te da IT sektor bude razvijen kao strateška grana hrvatske industrije s ciljem da njegov udjel u BDP-u premaši 10%. Da bismo izgradili pravednije, solidarnije i uključivije društvo osnaživat ćemo državne institucije. Ponajprije djelotvornost državne i javne uprave te pravosuđa kako bi učinkovitije odgovorili potrebama građana, pružali kvalitetnije i brže usluge te osigurali pravnu sigurnost i postupak u razumnim rokovima. Nastavit ćemo promicati tolerantnije ozračje u društvu u kojem se uvažavaju različita mišljenja. Nastaviti, kao što sam rekao u vezi ovog konkretnog slučaja suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti koje potiču diskriminaciju, nesnošljivost, radikalizaciju i u konačnici dovode do nasilja. To znači i nastavak politike pomirbe, suživota i njegovanja kulture sjećanja, kao i odavanje pijeteta svim žrtvama pravednog i obrambenog Domovinskog rata. Da bismo bili uspješni u današnjem globaliziranom svijetu u kojem se natječe gotovo 200 zemalja, jačat ćemo svoj položaj unutar EU, raditi na ostvarenju dvije glavne odrednice, dakle 2 prioriteta zajedničko u slijedećim godinama su šengenski prostor i europodručje, nastaviti svoj intenzivniji angažman u Europskoj organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj koja je praktički jedina još organizacija u koju Hrvatska ima perspektivu potencijal ući. Nastavit ćemo pomagati i naše susjedne zemlje kroz politiku proširenja EU. Također svjesni svih geopolitičkih nestabilnosti jačat ćemo obrambene sposobnosti HV-a kao jamca sigurnosti naših građana. Biti pouzdan partner saveznicima u okviru NATO-a. Razvijat ćemo i odnose sa globalno najutjecajnijim zemljama, te jačati odnose sa susjedima. Da bismo jačali položaj hrvatskoga naroda izvan Hrvatske bit ćemo stalna podrška hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim državama, posebno Hrvatima u BiH koji su tamo jednakopravan konstitutivan narod, u ostvarivanju njihovih ustavnih prava i jačati odnose sa ovom nama susjednom i prijateljskom državom čiji europski put podržavamo. Jačat ćemo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, izgrađivati partnerski odnos za očuvanje hrvatskog identiteta mladih generacija u hrvatskom iseljeništvu i stvarati uvjete za njihov povratak u domovinu. Osobito ove nove generacije koja koristi slobodu kretanja unutar EU. Cijenjene zastupnice i zastupnici, mi smo se u proteklom mandatu suočili s velikim brojem kriza, pa i ovom daleko najvećom od svih, pokazali smo da se s tim krizama znamo nositi hladne glave, čvrsto i odlučno voditi zemlju kroz turbulentna i teška vremena. Donosili smo odvažne odluke, pokazali da i komparativno s drugim zemljama Hrvatska ima vodstvo koje donosi promišljene odluke bez panike, koje je osiguralo potrebnu stabilnost za očuvanje i zdravstva i radnih mjesta i funkcioniranja gospodarstva i države. Mjeseci pred nama bit će teški i puni novih izazova, ali uvjeren sam da ćemo uspješno zajedno prebroditi sve poteškoće kako bi Hrvatska i u ovim zahtjevnim vremenima našla načina da se sa tim izazovima nosi bolje i od nekih drugih većih i bogatijih zemalja. U tom kontekstu želim zahvaliti posebno danas ovdje u HS svim zdravstvenim djelatnicima koji su i danas na prvoj crti i izlažu vlastito zdravlje da bi spasili živote drugih. Zahvaljujem i našim radnicima koji svaki dan idu na posao i u teškim radnim uvjetima održavaju hrvatsko gospodarstvo. Zahvaljujem i poduzetnicima koji su također u nikad težim okolnostima primorani da se bore za očuvanje svog poslovanja i održavanja svakog radnog mjesta. Ovo je vrijeme odgovornosti svakog od nas jer bi neodgovornost bila pogubna. Ovo je vrijeme požrtvovnosti svakog od nas jer čuvajući jedni druge pridonosimo zajedničkom uspjehu. Ovo je vrijeme solidarnosti cijele nacije jer nam umjesto štetnih podjela treba jedinstvo. Uvjeren sam da će Hrvatska i danas pokazati da ima snagu, sposobnost i ljude zahvaljujući kojima ćemo svi zajedno i ove nedaće uspješno prevladati. Na nama je da iz ovih izazova izvučemo korisne pouke za budućnost, da stavimo opće dobro ispred partikularnih interesa, da iz ovog iskušenja izađemo jači, otporniji i spremniji za izgradnju razvijenije Hrvatske. To je smjer u kojem ćemo u godinama koje su pred nama i uz povjerenje hrvatskih građana voditi zemlju samosvjesno i odlučno na dobrobit svih naših ljudi. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo. Narod je preplašen, narod je u Hrvatskoj zbunjen, narod ne vidi svjetlo na kraju tunela. Mislim da politike koje se proklamiraju posljednjih mjeseci su više nego otužne, teške, ljudi samo iščekuju koliko je bolesnih, a nameću se teme baš toga koliko je oboljelih od covida, samo se to čeka i naravno da je narod u psihozi u bojazni za sebe, za svoju djecu, za budućnost. Nameću se teme ekstremizma, svađaju se desni i lijevi tko su veći ekstremisti ili tko su manji ekstremisti dok naši građani ponavljam žive u strahu. Žive u strahu jer se boje budućnost za svoja radna mjesta, za opstanak na ovome području. Proteklih danas smo se naslušali i mjeseci priče o samodostatnosti, o Hrvatskoj državi koja će u EU se prva izvući koja će dobiti milijarde, međutim činjenice i realnost su sasvim drugačije. Kada govorimo o samodostatnosti onda tuga i bijeda te politike je vidljiva danas na Kaštelanskim staklenicima koji su od 24/14 puni domaćih prehrambenih proizvoda, sada u ovome trenutku. I taj poljoprivrednik, OPG-ovac koji zapošljava 30 ljudi, 30 žena koje su zadovoljno nasilno se šalje policija da ih se izbaci, gasi im se struja, isključuje im se voda da se osuši taj domaći proizvod, domaća salata, domaći krastavac sve ono što bi trebalo u RH. Pa dal to nije apsurd? Jel to apsurd da na 12 hektara Kaštelanskih staklenika se isključuje voda i struja i da se na te ljude OPG-ovce šalje policija? U isto vrijeme kada uvozimo 3 milijarde prehrambenih proizvoda upitne kvalitete, ali to su opet uvozni lobiji. Očekujem minimalno od ministrice poljoprivrede, premijera, a i svih nas da omogućimo završetak proizvodnje salate tim ljudima koji se bave koji plaćaju svoje radnike, koji su u stečaju plaćali dok je bio Kaštelanski staklenici koji su ciljano uništeni jel se tamo proizvode najkvalitetniji proizvodi, da se zaustavi taj izgon tih ljudi i da se nađe najoptimalnije rješenje u ovoj korona krizi na tom visoko kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu. Ponavljam, 14 plastenika je trenutno puno domaćih proizvoda, ti ljudi koji tamo rade zarađuju plaću i nasilno istravanje i pozivanje na nekakvo pravo i pravdu poslije stečaja, a tko je kupio to Grad Kaštela. I sada zamislite Grad Kaštela isključuje vodu preko stečajnog upravitelja čovjeku njegovom OPG-u koji plaća 30 žena, a puni su domaćih proizvoda. I što će biti? Toga će čovjeka izbaciti, staklenike će uništiti što je cilj odavno i što će biti još sljedeći korak, uvozit ćemo iz Italije, Španjolske ili ne znam gdje u našim trgovačkim lancima poljoprivredne proizvode. Ja mislim da se moramo svi kod apsurda zapitati u ovome trenutku, triba li te ljude koji rade, koji plaćaju svoje radnike, tribamo li stati iza njih pa i grad i lokalna samouprava i županija gospodine Sanader zajedno sa županijski vijećnici i svi mi da stanemo iza tih ljudi da završe da im ne propadne to poljoprivredno dobro? To je minimalno što mi kao politika možemo napraviti kao njihovi zastupnici. Mene je bilo neki dan sramota kada je hrvatska policija poslana da se isključi voda i struja da zaštiti. Nije hrvatski policajac taj kriv, njemu je naređeno on obavlja svoju obavezu. Još jednom kada uspoređujemo ove apsurde, hrvatska Vlada u svom četverogodišnjem planu je rekla da će uduplati navodnjavanje poljoprivrednoga zemljišta. Od milijun i pol tisuća hektara znate koliko ima navodnjeno? 7000 hektara što znači da je duplo 14000 hektara. Toliko o apsurdu, politiki apsurda. Hvala lijepo.
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Kolegice i kolege, u Hrvatskoj nema lijevog ekstremizma, to zvuči banalno kada ovako kažem. Međutim, to je teza koja se nedavno klasirala da u Hrvatskoj postoji i desni i lijevi ekstremizam, pa danas ću reći nešto o tome. 2015. godine zbog javnog poticanja na terorizam na godinu dana zatvora osuđen je izvjesni Damir Mamić koji je javnosti poznatiji pod imenom ili nadimkom komandir Šamil. Dobio je godinu dana zatvora, a kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro. Određena mu je obaveza psihosocijalne terapije iako je i sam rekao da već neko vrijeme posjećuje psihijatra. Prilikom izricanja i obrazlaganja presude Mamiću sudac je dotičnom gospodinu rekao sljedeće: „U pitanju je društveno vrlo opasno kazneno djelo. Direktno uznemiruje javnost i prijeti poretku, a zna se što je gerila i partizanski odredi, što znači takvo postupanje i kakvu bezobzirnost nosi pogotovo što su vrlo ozbiljne riječi iznesene samo koji dan nakon eksplozije u Zagrebu. Da li je sve rečeno u šali zbog laikova i radi uspjeha među svojim poznanicima, a nevezano i uz činjenice da je snimano u dnevnoj sobi da vas otac prekida i zove na večeru, da niste sakrili lice, identitet, da se u pozadini čuje nekakva etno glazba. Dakle, na stranu sve to, ovaj sud vas je morao proglasiti krivim.“ Na kraju, gospodinu Mamiću je rekao: „Okanite se tih stvari koje vas nagone da tako kažem na ovakve gluposti. Idite u miru Mamiću.“ Eto, to je jedan od rijetkih primjera lijevog ekstremizma i to samoprozvanog u hrvatskoj povijesti. To je važna činjenica kada govorimo o ekstremizmu jer smo i od nekih kolega ovdje čuli da u Hrvatskoj postoji lijevi ekstremizam. On ne postoji ili postoji u tragovima. Ali zato postoji desni ekstremizam i on u pravilu prolazi nekažnjeno. Desni ekstremizam u Hrvatskoj vidi svatko tko ne zatvara oči dok hoda ulicom. Trgovi i ulice hrvatskih gradova prepuni su svastika, zdsova, ubi Srbina i uvreda na račun LGBT osoba. Društvene mreže ta … našeg javnog prostora prepuni su mržnje i nasilja o čemu su posljednjih tjedana svjedočile brojne javne osobe, od Lane Barić, Maje Sever, Mirele Priselac, Ivane Kekin do uostalom samog premijera Plenkovića. Potpis mržnje i nasilja bio je potpis desnih ekstremista i to nije tako samo sada. Tako je bilo uvijek. Kada se govori o ekstremizmu u Hrvatskoj, govori se gotovo isključivo o desnom ekstremizmu. To je važno znati i važno je to reći. HDZ-e i premijer Plenković nerado to govore jer se još uvijek budalasto nadaju da mogu čvaknuti koji glas s te strane političkog spektra ne shvaćajući da je takav politički oportunizam potpuno uzaludan. S ekstremistima nema dogovora. Nema nalaženja na pola puta. Svatko tko misli da se s ekstremistima može nešto dogovoriti, gadno griješi. Plenković i HDZ-e ne razumiju da su oni ekstremistima na neki način još gori od nas ljevice. Za ekstremiste mi smo u startu neprijatelji, ali umjereni konzervativci za njih su izdajnici, nedovoljno ispravni i pravovjerni, nedovoljno spremni na eroziju institucija i demokracije. Zbog toga oni su za ekstremiste sasvim legitimne mete mržnje i nasilja. Ekstremizam u Hrvatskoj dolazi u dvije arome. U klerikalnoj i u nacionalističkoj. Ovi prvi bi u Hrvatskoj uspostavljali ono za što oni vjeruju da je Kraljevstvo Božje, a zapravo je …/Govornik se ne razumije/…sluškinjine priče ili ovaj mučan scenarij koji gledamo na ulicama poljskih gradova gdje su ekstremno klerikalne ideje duboko podijelile poljsko društvo, u kojemu nema ni slobode, ni čitavog niza drugih temeljnih ljudskih prava. Ovi drugi i dalje žale za izdajničkom, kvislinškom NDH i najviše bijesa imaju upravo prema onima koji su tu nacističku noćnu moru okončali. Tu mislim na hrvatske antifašistkinje i antifašiste i na njihove idejne nasljednice i nasljednike danas ali i prema nacionalnim manjinama poput Židova i Srba. Za ovo što govorim nisu potrebni nikakvi posebni argumenti, dovoljno je prošetati nekom hrvatskom ulicom poput recimo Ulice Mile Budaka u Slavonskom Brodu ili Ulice 10. travnja u Slatinskim Drenovcima. Eto, tu treba tražiti ekstremizam, mržnju i nasilje u Hrvatskoj. Damir Mamić, samoprozvani komandir Šamil, osvojio je zasluženu kaznu, izvršio ju i pomalo pao u zaborav pri čemu su njegove posljednje riječi prije početka suđenja bile „ni u najluđim snovima nisam to očekivao, niti sam imao nekakvu nakanu naštetiti bilo kome, ispričavam se svima onima koji su zbog mojih nesmotrenih postupaka imali bilo kakve neugodnosti“. Evo gotov sam za par sekundi. Jesmo li išta slično čuli od ikoga iz krajnje desnice? Ne, nismo. Umjesto toga dobili smo relativizaciju, opravdavanje, grupe podrške na društvenim mrežama i traženje krivca u svima osim sebi. Problem desnog ekstremizma, i tu završavam, nije nastao preko noći i neće preko noći nestati, ali ako išta možemo učiniti sad odmah možemo biti iskreni i reći kakav je to ekstremizam i odakle dolazi, a ne dolazi s ljevice.
Potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege. Nisam se imao namjeru javiti za riječ po ovoj točci, no na to su me ponukale kolegice i kolege koje su prije mene se izjašnjavali u ime klubova. Dojam je da su pojedini oporbeni zastupnici ovo slobodno iznošenje stajališta u ime svojih klubova doživjeli kao mogućnost da se blatom, klevetama, optužbama nabacuju na političke protivnike i to koristeći tešku artiljeriju velikih teških riječi poput kriminalne organizacije čije je jedino vezivno tkivo korupcija, Titanik korupcije, zatim srpsko ili hrvatska ili hrvatsko-srpska trgovačka koalicija, neustavna vlast koja je proizišla koja je proizašla iz neustavnih, nezakonitih izbornih rezultata. Ustvari djeluju mi poput gigantnih riječi … /ne razumije se/… djela jer iza takvih osoba kojih zastupnika a još uvijek ne postoji niti jedno djelo po kojemu ih možemo prepoznati osim što dnevno ovdje u Hrvatskom saboru koriste ovu pozornicu kako bi po drugima, druge klevetali, kako bi druge optuživali i to im je jedini politički rat kojega su do sada pokazali u Saboru. A s druge strane su ustvari samo proglašeni lideri oporbe i predsjednici stranaka. Svjedoci smo da su pojedinci ili pojedine zastupnice ili zastupnici u dva dana promijenili tri političke stranke, da se preko noći postaje predsjednikom druge stranke bez da to javnost zna, bez ikakve demokratske procedure, bez statuta, bez izbora. U jednoj si stranci predsjednik bio jučer, danas si već u drugoj stranci drugi predsjednik druge stranke. Bez javnosti, bez da je provedena bilo kakva procedura jednostavno sutra čujemo da je netko postao predsjednik ove fronte, netko predsjednik ovog pametnog, nego onog možemo itd. a takva je situacija i na drugim i u drugim oporbenim političkim strankama i onda bez ikakvog srama, bez ikakve neugodnosti druge proziva za korupciju, druge kleveta i druge prokazuje. Zaključili smo radom prijašnju sjednicu Sabora. Ostao sam dužan odgovoriti gospođi Orešković, pa sada koristim prigodu da joj kažem da nije još javnosti objasnila kako i na koji način je bez javnog natječaja, bez javnog poziva dobila posao za tvrtku Janaf. Jako znam gospođo Orešković to vam moram odgovoriti jer me već danima prokazujete jer sam dugo godina bio javni naručitelj, da za pojedine pravne poslove, konzultantske poslove, odvjetničke poslove ne treba raspisivati javni natječaj, ne trebate vi to mene učiti, jako dobro znam iako znam da se za pojedine pravne poslove svejedno u brojnim trgovačkim društvima, javnim društvima, javnim tvrtkama provodi javni poziv i natječaj. To možete pogledati na brojnim mrežnim stranicama tih istih tvrtki. Ali svejedno, to ja ne problematiziram. Problematiziram jedino to na što vi niste odgovorili, a to je kako to da je vaše odvjetničko društvo pored 5 tisuća i 200 odvjetničkih društava bez javnog poziva, bez natječaja bilo ono u prilici raditi za tvrtku Janaf. To ste ostali dužni odgovoriti, a ne mene prokazivati, mene napadati da bi trebao znati kao zastupnik da se za pojedine odvjetničke i pravne poslove i usluge ne treba propisivati natječaj. Prema tome gospodo draga, kada govorite o drugima, kada drugima prebacujete korupciju, kriminal pogledajte najprije vaše političke biografije kako i na koji način ste osnovali svoje stranke, mimo javnosti, kako i na koji način ste preko noći mijenjali čelna mjesta u političkim strankama. Nema demokracije u državi bez demokracije unutar vlastite političke stranke, nema. Ne možete drugima biti mjerilo kada u vlastitim političkim strankama provodite čudne, nerazjašnjene, tajanstvene, zakulisne radnje iz kojih proizlaze samozvani lideri ili predsjednici oporbenih političkih stranaka i onda oni se pojavljuju kao vrhovni autoriteti ovdje u ovim demokratskim društvima. Ne može dokle u vlastitim redovima ne provedete ono što rade druge stranke, druge jake stranke u Hrvatskoj ne možete se ovdje pojavljivati i govoriti i drugima docirati i drugima još što je gore druge optuživati i druge klevetati. Hvala.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem uvaženi predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici. Pred nama, kao što ste čuli, su paket od 4 zakona odnosno izmjena i dopuna i konačnih prijedloga zakona vezanih svi zapravo sa jednim zajedničkim ciljem, unapređenje financijskoga tržišta, osiguranja, sigurnost, uloga depozita i praktički samih građana kad gledamo u globalu gospodarstva što nam znači sami financijski sustav. Naravno, ponukani prije svega financijskom krizom iz 2008.g. Europska komisija i EU upravo je krenula u tom paketu sa posebnim mjerama kako bi osigurala održivost samog financijskog sustava i da bi se izbjegle one posljedice koje je kriza na sami financijski sustav imala na sveukupno gospodarstvo. Paralelno s time Hrvatska je u, u europskom postupku europskog tečajnog mehanizma i usklađuje svoj financijski sustav sa europskim i tu pogotovo imamo kod ova 4 zakona, pogotovu u 2 od njih isto primjene i usklađivanje upravo toga sve sa praktički istim ciljem. Što se tiče prvoga od tih, što se tiče Zakona o sustavu osiguranja depozita, njegov cilj je zapravo što više moguće predvidjeti i uredit situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do, upravo ovo što sam govorio, pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu samih deponenata. Dakle, radi zaštite upravo financijske stabilnosti sustava, sami zakon propisuje aktiviranje i osiguranje depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom. Dakle, kako je i u čl. 5. navedeno, osnovni ciljevi sustava osiguranja depozita su prije svega očuvanja povjerenja u financijski sustav, doprinos stabilnosti samog financijskog sustava i zaštita od gubitka depozita. Dakle, mislim da apsolutno je vrlo jasno. Dakle, što se tiče, tu se i uređuju određene ovlasti, pa i sami naziv sadašnje Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja se ovim izmjenama i zakonima sada preimenuju u Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita odnosno kolokvijalno u daljnjem tekstu Agencija. Ono što je bitno da donošenjem novog i Zakona o sanaciji kojeg ćemo isto također i koji je isto u ovom paketu, mijenjaju se određene ovlasti, dakle moramo znati da glavni regulatori u Hrvatskoj su HNB i HANFA, znači prije svega upravo radi boljeg očuvanja samog financijskog sustava primjenjuju se ovim mjerama i ove direktne izmjene i zakone, izmjene i dopune ovih zakona konačni prijedlozi imaju direktnog utjecaja na samog, na sami rad tih institucija. Dakle, mi s ovim se zapravo usklađujemo sa pravnom stečevinom i ono što je novost i u, samo kratko ću pobrojati neke od najbitnijih novosti u odnosu na postojeće uređenje. Dakle, kako bi se upravo osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava osiguranja depozita sami fond se ovaj, fond osiguranja bi se sastojao od dva dijela, osnovnog fonda i dodatnog fonda za osiguranje depozita s time da svrha naravno osnovnog fonda je upravo da u svakom danom trenutku mora se raspolagati sa sredstvima na razini od jedne posto iznosa ukupne visine …/Govornik se ne razumije/… onih depozita svih kreditnih institucija sa odobrenjem za rad u RH. A svrha dodatnog fonda je upravo nadopunjavanje osnovnog fonda, potpora u prikupljanju eksport premija, korištenje sredstava dodatnog Fonda za osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija, kao i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih sustava, također je jedan od zakona koji je danas pred nama. I ciljana razina dodatnog fonda je 1,5% navedene ukupnog, navedenog ukupnog, ukupne visine osiguranih depozita. Što se tiče financiranja sustava osiguranja depozita, dakle usklađivanje izvora financiranja prema pravnoj stečevini EU na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika već isključivo na teret kreditnih institucija. Nešto što je direktno korespondira sa onom krizom 2008. kad smo imali slučaj ukoliko kada su države morale spašavati same kreditne institucije. Čl. 8. je navedeno da je pokrivenost svakog depozita do iznosa od 100.000 EUR-a čak se i povećava na do, za 30.000 EUR-a za određene slučajeve što se tiče razine pokrića. Sama uloga agencije kao sada bivšeg DAB-a, dakle agencije kao specijalizirane neprofitne financijske institucije zapravo nije njen cilj je zaštita depozita svih osigurana deponenta, te očuvanja povjerenja građana i ostalih sudionika u …/Govornik se ne razumije/…kao što sam reko stabilnost samog kreditnog sustava, te eventualni kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve itd., znači u pravilu da se sve, svi ograniče preljevanja zapravo svih negativnih efekata eventualne propasti jedne kreditne institucije u odnosu na ostale sudionike. Dakle, uloga je prilagođena agencije, znači ono prestaje biti jedno od sanacijskih tijela, međutim ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski, sanacijski fond. Mijenja se i ustroj, dakle što se tiče tijela agencije umjesto uprave novo tijelo je nadzorni odbor koji su članovi kao i direktor imaju nadzor od 4.g. i mogu biti ponovno imenovani. Što se tiče samih razlika u odnosu na prvo čitanje, osim nomotehničkih dorađenih članaka u čl. 17. dodatno se ističe da je agencija pri korištenju sredstava dodatnog Fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastup, nastupa, rizika nastupa osiguranog slučaja s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama dužna primjenjivati tehničke standarde koji se donose, koje donose nadležna tijela EU i da je obvezna do stupanja na snagu predmetnih tehničkih standarda primjenjivati načelo najmanjeg troška. Nadalje, u čl. 19. propisuje se će agencija nakon okončanja postupka obeštećenja kreditnim institucijama dostaviti izvješće o obeštećenju deponenta kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj s prikazom korištenih izvora i troškova agencija, dakle veća doza transparentnosti. I u čl. 22 konačnog prijedloga zakona propisuje se mogućnost da agencija ciklički usklađivanje postiže putem povećane ili smanjenja premija. Što se tiče prijedloga zastupnika i zastupnica, uvažena zastupnica Martina Grman Kizikvat predložila je da se detaljnije propišu uvjeti koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora i direktor agencije i prijedlog je djelomično prihvaćen na način da je propisano da i direktor agencije treba ispunjavati uvjete stručnosti i obrazovanja koji se odnose na same članove. Evo, što se tiče sustava osiguranja depozita, dakle, to bi bilo uvodno obrazloženje. Odmah ćemo paralelno na ono što se nadovezuje je, s obzirom na osiguranje samog depozita i korištenje istoga je vezano u slučaju prisilne likvidacije, pa tako i što se tiče drugog čitanja Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Dakle, tim zakonom se uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupaka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice njihovog otvaranja i provedba pravila, postupci i instrumenti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija kao i ovlasti, zadaci tijela u postupku likvidacije i subjekata u primjeni ovoga zakona. Prije svega, cilj ovoga zakona je skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirali izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenje rizika i prelijevanje negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, praktički su nam ono što sam i rekao uvodno, svi zajedno možemo objediniti sve ciljeve i sve, manje-više se isprepliću sva 4 ova zakona te naravno, brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanje vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku. Što se tiče nekih ostalih novuma, dakle kao tijela u postupku prisilne likvidacije, određuju se Trgovački sud u Zagrebu, za sve, dakle s obzirom da znamo da imamo otprilike 20 dnevno, .../Govornik se ne razumije./... 20 kreditnih institucija, manje-više dakle nadležan je Trgovački sud u Zagrebu i oni su svi praktički skoro imaju sjedišta u Zagrebu. Nisu sve, ali znamo kako posluju. Likvidator i nadzorno likvidacijsko tijelo i skupština vjerovnika. Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije podnosi Hrvatska narodna banka uz utvrđivanje uvjeta koje ukazuju na to da kreditna institucija propada ili će propasti i iznimno, likvidator prema propisanim uvjetima. Da, nadalje se propisuju dužnosti i ovlasti tijela u postupku prisilne likvidacije, privremen zabrane, nakon donošenja odluke o podnošenju prijedloga, detaljno je uređen zapravo plan prisilne likvidacije na koju prethodnu suglasnost daje nadzorno likvidacijsko tijelo, dakle bivši DAB, sadašnja Agencija i provođenje samog postupka likvidacije. Propisuje se i rok za okončanje postupka likvidacije u odnosu, u trajanju od 3 godina od dana otvaranja prisilne likvidacije. Rok je instruktivan, ali ono što je sigurno i u, vidljivo iz dosadašnjih praksi je da su nam neki stečajevi banaka trajali 15 i 20 godina, pa čak još i neki uvijek i traju. Neki, ovo, od tih su isto i poznati samoj javnosti i tzv. te trakavice su nastale i upravo to je jedan od razloga zašto se ide s ovim izmjenama i dopunama zakona, odnosno samim novim zakonom, kako bi se to izbjeglo, sve sa istim ciljem. Nadalje, što se tiče razlike između prvog i drugog čitanja, ovim nomotehničkih dorade pojedinih članaka, dorađen je čl. 13 kako bi se osigurala jasnoća zakona i cijelog postupka koji prethodi podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije. Dakle, propisuje se da će Savjet HNB-a svoju odluku o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije donosi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija, investicijskih društava i u slučaju kad je HNB, kad HNB postupajući po uputi Europske središnje banke kreditnoj instituciji ukine odobrenje za rad. Dorađen je čl. 37 na način da se propisuje kako prilikom poduzimanja pravnih radnji sa svrhom cjelokupne ili djelomične prodaje imovine, likvidatoru nije potrebna suglasnost kreditne institucije, u postupku prisilne likvidacije ni dioničara, vjerovnika ili bilo koje treće osobe te se na takve pravne radnje ne primjenjuju postupovne odredbe propisa kojim se uređuju poslovanje trgovačkih društava i tržište kapitala. Dorađen je još i čl. 44, izuzetno također, bitan koji propisuje odgovornost za štetu. Ovime se uvodi još preciznija definicija u odnosu na Stečajni zakon koji je i dalje, ajmo reći jedan krovni zakon što se tiče postupka. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona. Međutim, ovdje je navedeno i naveli smo kako likvidator i nadzorno likvidacijsko tijelo moraju obavljati dužnosti u okviru ovog zakona s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika kako bi napravili onu distinkciju i odgovornost njihovog za rad za neke čak i ne grube povrede pažnje. Nadalje, brisani su još čl. 79 i 80 koji su smatrani da su suvišni jer imaju potpuno Zakon o otvaranju postupka prisilne likvidacije imaju potpuno isti položaj kreditne institucije kao i svaka druga kreditna institucija. Dakle, zaključno, smatramo da apsolutno bi, ukoliko dođe do samog postupka prisilne likvidacije, ovo nešto što bi prije svega, donijelo efikasnije, učinkovitije i bolje postupanje i rješavanje nastalog problema sa onim jasnim ciljem kojeg sam već više puta naveo. Sljedeći zakon koji je pred nama je Zakon o kreditnim institucijama, inače, Zakon o kreditnim institucijama, njime se uređuju uvjeti za osnivanje, znači to je jedan krovni zakon zapravo za osnivanje, uređuje se uvjeti za osnivanje, poslovanje, prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH i supervizijama njihovog poslovanja, to je u uvjetima pod kojim mogu određene pravne osobe sa sjedištem izvan RH pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH. Dakle, kao što sam rekao sukladno paketu mjera za smanjenje rizika, Risk reduction measures ili RRM paketi nastavlja se reforma bankovnog sustava EU upravo sa onim jasnim ciljem očuvanja otpornosti europskog bankarskog sustava, jačanja kapitalnih potreba banaka te mjere za poboljšavanje i same kreditne sposobnosti banaka, prvenstveno za financiranje MSP-a odnosno malog i srednjeg poduzetništva i infrastrukturnih projekata. Sami paket RRM paket se sastoji od dvije uredbe i dvije direktive koje mijenjaju propise u RH koji su preneseni između ostalih upravo i Zakon o kreditnim institucijama, ali i kasnije zakon o kojem ćemo isto ovdje imati govora o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Ono što je bitno i što sam uvodno rekao da je Hrvatska u srpnju 2020. postala država članica i sudionica u jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. To su dva osnovna mehanizma zajedno uz europski sustav osiguranja depozita koji čine tu bankovnu uniju. Prije svega naravno ono što je najbitnije, dakle zbog učinkovitog i dosljednog funkcioniranja upravo tog jedinstvenog nadzornog mehanizma odgovorna i središnja banka i ona je direktno preuzela i izravno nadzire osam kreditnih institucija odnosno šest banaka i dvije štedionice u Hrvatskoj, a HNB kao nacionalni supervizor ostaje zadužen za manje značajne kreditne institucije. Naravno ovime se otvara mogućnost da mi prije svega imamo mogućnost i uvida u poslovanje matica naših banaka. Ono što se kratko mijenja, dakle propisuje se obveza licenciranja za matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, kreditna institucija sa sjedištem u RH koja je članica grupe iz treće zemlje koja posluje više od jedne institucije u EU, a čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od 40 milijardi eura dužna je imati posredničko matično društvo u EU pa se propisuje licenciranja kao kreditne institucije za investicijsko društvo čija je imovina … /Govornik se ne razumije zbog prebrzog čitanja./ … veća od 30 milijardi eura. Ono što je dobro za kategorije male i jednostavne kreditne institucije propisuju se olakšavajući regulatorni zahtjevi što se tiče samog nadzornog odbora, odbora za primitke koji se ukida itd. Smatramo da je još bolje uređeno i propisuje se više obveza HNB-a da obavijesti europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u slučaju utvrđivanja okolnosti koje upućuje na pranje novaca i financiranje terorizma u kreditnoj instituciji. I ono što su neke od bitnijih razlika između čitanja je da se daje ovlasti HNB-u kao nadležnom tijelu da odredi najdulje razdoblje za dovršenje i stjecanje kvalificiranog udjela, utvrđuje se rok za odlučivanje i donošenja rješenja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje toga udjela, preciziraju se odredbe o izricanju upravnih sankcija završno od vrste upravne sankcije, predlaže se ukidanje upravnih sankcija kreditnim institucijama za kršenje zaštitnih slojeva kapitala iz razloga što Europska središnja banka i ostali supervizori nastavljaju poticati banke da u uvjetima pandemije bolesti uzrokovane virusom Sars-CoV-2 koriste svoje zaštitne slojeve. Također su kao i u prethodnim zakonima izvršene ostale nomotehničke dorade. Dakle, zaključno, ovim se i dalje nastavlja usklađenje hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. I posljednji zakon … /Govornik udaljen od mikrofona./ … Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Dakle, upravo taj jedinstveni mehanizam omogućava da se sve odluke povezane sa sanacijskim pitanjem na razini bankovne unije donose centralizirano. Od glavnih samih novosti su izmjene pri utvrđivanju minimalnog zahtjeva za … kapital i podložne obveze, određivanje minimalne nominalne vrijednosti određenih podložnih obveza se prodaju malom ulagatelja u iznosu od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Također i podjela nova sanacijskih ovlasti prema kojem je HNB sanacijsko tijelo za kreditne institucije, HANFA za investicijska društva, a DAB odnosno sada Agencija će voditi nacionalni sanacijski fond. Manje-više ujedno uspostavom ovih sanacijskih ovlasti na predloženi način pojednostavljuje se provedba ovlasti predviđenih … /Govornici govore u isto vrijeme./ …
Vili Beroš
Poštovani gospodine predsjedniče HS-a, poštovane saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici. Kao što svjedočimo i u RH, a i cijelom svijetu suočeni smo sa velikim izazovom, globalnom pandemijom nove virusne bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od koje je u ovom trenutku oboljelo preko 63 milijuna 788 i 113 bolesnika diljem svijeta, a umrlo je 1 milijun 489, 442 oboljelih. U RH od 25. veljače 2020.g.
Uvaženi potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege saborski zastupnici, dragi hrvatski narode za kojeg se iskreno nadam da ga ova činjenica što se važne oporbene rasprave uvijek guraju u zapećak pred sam kraj vremena nije obeshrabrila da … ovo što se itekako tiče vaših života i vašeg zdravlja sve vas srdačno pozdravljam. Činjenica da u 10 mjeseci od izbijanja pandemije koja hara i Hrvatskom i cijelim svijetom, hrvatska Vlada nije podnijela ni jedno izvješće Saboru o radu Stožera koji upravlja našim životima u ovim izvanrednim okolnostima, kojima se na žalost ne nazire kraj, predstavlja jedno od najvećih ako ne i najveće poniženje Sabora u novijom hrvatskom povijesti. Ali to nije samo poniženje i obezvrjeđivanje Sabora, već i poniženje demokracije i poniženje hrvatskih građana čiji smo ovdje izabrani predstavnici. Sjetimo se samo nedavnog igrokaza koji se ovdje odvio kada smo prihvaćali zadnje izmjene zakona i kada ste odbili naš jedini konstruktivni amandman, a onda ste sami sebi podnijeli zaključak koji ste naravno prihvatili o tome da ćete ovaj Sabor servisirati izvješćem samo 3 puta godišnje. Naravno, to 3 puta godišnje, čak i to rijetko 3 puta godišnje neće početi odmah, nego tek negdje tamo iduće godine. Vi se možete igrati demokracije. Vladajuća većina može Vladi podnositi zaključke koje će ta ista Vlada prihvaćati, ali to igranje demokracije osim što obezvrjeđuje ovaj Sabor nešto i košta. Taj vaš besmisao koji nije funkcija Sabora itekako se dobro plaća. Tu sramotnu činjenicu možemo objasniti samo totalitarnim impulsom vladajućih nastojanjem da pošto poto zadrže 100%-tnom kontrolu nad situacijom koja je očito već odavno nadrasla njihove kapacitete. Zaboravili su kako odbijanjem da traže i prihvate što širi konsenzus i suradnju upravljanju krizom svu krivnju za pogreške i loše posljedice preuzeli ste isključivo na sebe. Pa kao što su politički profitirali pobjedom Vlade na COVID-19 kako je u svibnju slavodobitno isticao premijer Plenković što je … sloganom „Sigurna Hrvatska“ što osobito cinično sada zvuči kada je Hrvatska najnesigurnija u Europi, uz rekordno nisku izlaznost omogućilo vam je pobjedu na korona izborima. Tako će i danas jer ste to sami tražili i stvari tako postavili i provodili, sami ćete snositi posljedice za ovaj poraz političke, moralne, a moguće i pravne kada se jednom na miru sve počne raspetljavati, a uvijek se sve na kraju raspetlja. U tom smislu u ime predlagatelja u ovom trenutku govorit ću o 4 stvari: o tome što je Stožer, dakle o njegovoj legalnosti, o najvažnijem možda pitanju, a to je podsjetit ću gdje je nestalo povjerenje u Stožer govorit ću o njegovoj moralnosti. Zatim ću govoriti i o onome o čemu se ne govori o tajnosti. Doći ćemo i do neotvorenog pitanja odnosa Stožera javne nabave i korupcije. I zaključno ću reći nešto o tome što konkretno u ovom izvješću koje tražimo očekujemo. Dakle, govorit ću o onome što je prijeko potrebno hrvatskim građanima u kriznim vremenima i što uporno i uporno odbijate, o konstruktivnosti, o ruci koju vam oporba ovakvim zahtjevima pruža, a vi ćete onda morati objasniti zašto vam je kao saborskim zastupnicima ukoliko ovaj prijedlog o izvješću ne podržite draže da radite manje i da vam se Vlada opravdava 3 puta godišnje umjesto da se vama koji ste predstavnici u najvažnijoj instituciji obraća jednom mjesečno, što podsjetit ću u svakoj pristojnoj demokraciji u vrijeme ovakve krize sve vlade već odavno čine. Jednom mjesečno, pa čak i jednom trotjedno zajedno podnose izvješće parlamentu, a onda revidiraju mjere. Jedino u Hrvatskoj totalitarni impuls i dalje prevladava. Krenimo o prvoj stvari o kojoj sam rekla da ću govoriti. Reći ću nešto o tome što je pravno gledano Stožer odnosno o legalnosti njegovih odluka. Ako već niste htjeli aktivirati članak 17. Ustava izbjegavajući time potrebu dvotrećinske većine koju ste paradoksalno imali osiguranu, jer oporba je bila konstruktivna, nije lešinarila pa su zakonske izmjene imale 2/3 potrebnih glasova, dakle ako ste to željeli izbjeći ostaje visjeti pitanje. Zašto vladajući nisu postupali po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti što je zakon koji je kreiran upravo da podnese takve situacije već po Zakonu o sustavu civilne zaštite? Je li to zato što je uzde trebao preuzeti Božinović, a ne Beroš? Da citiram naše pravne stručnjake, Grđana i Roksandić. Naime, posve je nejasno zašto bi se za teoretski slučaj pojave epidemije neke opasne zarazne bolesti primjenjivale odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a da se po pitanju Covid-19 ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti već se primijenila odredba Članka 22. Zakona o sustavu civilne zaštite, ne zakona koji je donesen da služi tim potrebama. Pa u čemu je problem što se pribjeglo drugom zakonu? Pa u tome što se time poslala važna poruka, a potencijalno i opasna poruka hrvatskim građanima da u trenutku krize zdravstvene vlasti nisu spremne podnijeti teret te krize već se u suzbijanje krize i još više suzbijanje slobode naših građana moraju uključiti redarstvene snage. Ostaje otvoreno pitanje o kojem će se još dugo nakon ovoga raspravljati je li to bilo nužno i zašto zdravstvene snage nisu bile dovoljne, jesu li one doista iscrpile sve svoje mogućnosti? No, glavno političko pitanje koje se tiče legalnosti odluka stožera odnosi se na izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti gdje je Vlada RH preuzela nadležnost i na prijelaznu i završnu odredbu iz Članka 18. navedenih izmjena koja omogućava retroaktivnu primjenu zakona odnosno daje dodatni legitimitet odlukama stožera. A iz toga proizlazi, da ponovo citiram naše uvažene pravne stručnjake. Da ne biste pribjegli argumentu koji često neopravdano koristite, a to je da se oporba isključivo nabacuje nekakvih populističnim terminima bez njihovog utemeljenja iz ovako intoniranih izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti proizlazi opasna indikacija da doista dosadašnje odluke Stožera civilne zaštite RH imaju dvojbenu valjanost što je prvenstveno važno političko pitanje. No, važnije je pitanje zašto te odluke nije donosio ministar nadležan za zdravstvo poglavito jer nije bilo proglašeno izvanredno stanje. A ako već ne želite slušati političke poruke ili nas ne smatrate dovoljno ozbiljnima da bi o ovoj temi htjeli s nama razgovarati, pa evo odgovarajte na ovakve prozivke naših uvaženih pravnih stručnjaka. Druga stvar o kojoj ću nešto reći koja je možda i najvažnija i koja nas sad sve itekako košta i zdravlja i života naših građana odnosi se na pitanje gdje je nestao moral. Gdje je nestalo povjerenje u stožer u odnos stožera i politike? Podsjetit ću na samo nekoliko slučajeva koji ukazuju jasno i nedvosmisleno to gdje su građani prestali vjerovati stožeru, gdje je ta bajka s divnim početkom zbog koje su svi u startu podnosili itekako restriktivne mjere upitne važnosti jer smo tada imali najžešći lockdown čije ćemo posljedice tek osjetiti. Gdje je ta divna bajka završila? Pa sjetimo se da smo imali članice stožera koje su nagrađene zastupničkim mjestom za svoj rad u stožeru. Sjetimo se da smo imali transparentne članove vladajuće većine koji su jednako tako transparentno transcendirali preporuke i mjere epidemiologa da bi sudjelovali u proglašenju te iste većine. Sjetimo se proglašenja izbora usred pandemije kada pandemija više nije bila tako žestoka u trenutku kada su se izbori morali proglasiti. Sjetimo se da postoji nekakav znanstveni savjet koji je trebao biti pa usudit ću se reći zloupotrijebljen kao dimna zavjesa donošenja isključivih, ishitrenih i političkih odluka koji se sada raspada, što dodatno narušava povjerenje u stožer koji je ipak tu kao zadnje tijelo da donosi te odluke, a sada kada saznajemo da ne sluša znanstveni savjet i da nema jasnih preporuka od znanstvenog savjeta pitamo se opravdano na temelju čega su te odluke stožera donesene. Sjetimo se i da su se odluke stožera prvo donosile tako da vrijede za sve primjerice maske u školama, a onda su te iste odluke počele vrijediti regionalno. Pa u nekim županijama su se maske ukinule, u nekima su ostale. Zašto su ikada vrijedile za sve, ako su već u startu mogle vrijediti regionalno i po kojim kriterijima su se ukidale, a po kojim kriterijima ponovo stavljale? Sjetimo se da je bilo i pokušaja nadzora mobitela koji su srećom brzom intervencijom oporbe odbačeni. Sjetimo se državnih tajnika koji su tulumarili, sjetimo se kluba u Slavonskoj gdje su se članovi Vlade za vrijeme lockdowna dobro zabavljali. Sjetimo se za kraj i najčešće ponavljanog slučaja našeg uvaženog premijera i njegovog bliskog kontakta s tenisačima koji naravno nije bio epidemiološki opasan. To su tek neki primjeri koji pokazuju zašto su naši građani izgubili povjerenje u stožer, a statistika koju sada gledamo pokazuje koliko nas to povjerenje nažalost doslovce košta. I ne zaboravimo da to koštanje se broji u nečijim životima. Ako su mjere doista i političko i ekonomsko pitanje, a ne samo zdravstveno pa se ne slušaju nužno isključivo zdravstveni savjeti onda treba podsjetiti da živimo u parlamentarnoj demokraciji i da je najvažnije političko tijelo u ovoj zemlji upravo ovaj sabor RH i da je to osnovni razlog zbog kojeg stožer duguje saboru RH svoje izvješće. Pri samom kraju reći ću nešto o onom o čemu se ne govori, o onome što još nije zagrebano, a što je već davno trebalo biti provjereno i o onome o čemu ćemo se sada angažirati da bi spriječili. Reći ću nešto o odnosu korone i korupcije. Naime, podsjetit ću da je još 2018. godine UN se usredotočio na korupciju kao prijetnju svjetskom miru i sigurnosti. Jednako tako je godinu ranije istaknuo kako je zdravlje među najprofitabilnijim, ali i najkorumpiranijim sektorima. Isto tako, upravo se očekuje da će postupak javne nabave potrebne opreme za vrijeme ove krize biti itekako povezan sa korupcijom i da će se time stvoriti dodatni teret na leđa hrvatskih građana i ne samo hrvatskih nego i svjetskih. Ali da je to dodatna opasnost ugroze za zdravlje, jer ono neće moći biti sačuvano kod onih najpotrebitijih upravo zbog te iste korupcije. U zdravstvenoj korupciji u mirnodopskim vremenima gubi se gotovo 500 milijardi dolara. U vrijeme ove krize procjenjuje se da će se u postupku javne nabave izgubiti preko 32 trilijuna. A što je sa Hrvatskom i korupcijom? Je li itko do sada postavio pravo pitanje odnosa korupcije i korona krize? Mogli smo čuti nekakve opravdane ili ne optužbe o pojedinim članovima znanstvenih savjeta, ali to su tek iako i to nije nevažno i sve treba istražiti pogotovo sukobe interesa, a nikada sukobe mišljenja o cijenama nekih testova. No, to je tek vrh ledenog brijega, to je tek igla u plastu sijena u odnosu na svu medicinsku opremu koja je u Hrvatskoj do sada nabavljena i koja će se nastaviti obavljati. A ta ista medicinska oprema 17. Ožujka odlukom Vlade točkom 25. je izuzeta od postupka javne nabave i njezino nabavljanje proglašeno je tajno. To se tada opravdavalo činjenicom da se zaista nalazimo u kriznom trenutku, da se različita dostava opreme presreće i da trebamo čuvati naše strateške interese jer je to prvorazredno sigurnosno pitanje. Međutim, kolegice i kolege saborski zastupnici, od početaka ove krize, od trenutka donošenja te odluke prošlo je 9 mjeseci, tržište se odavno resetiralo. U početku smo morali ograničiti cijenu maske na 12 kuna, a sada ne znamo gdje ćemo sa svim tim dezenima koji nam se nude u izlozima i koji su trenutno jedino što nam se nudi. Pa kolegice i kolege, zar nije vrijeme da tu odluku revidiramo? Klub zastupnika MOST-a podnio je stoga zaključak Hrvatskom saboru da se makne oznaka tajnosti sa postupka javne nabave, odnosno i da se svo nabavljanje medicinske opreme vrati u postupak javne nabave. Podsjetit ću vas da je susjedna Slovenija još u lipnju ove godine imala veliku korupcijsku aferu oko nabavke respiratora. Ta susjedna Slovenija prema svim indeksima po pitanju korupcije stoji duplo bolje od Hrvatske. I zamislite, oni su već prije pola godine imali korupcijsku aferu u vrijeme ove krize, u vrijeme krize kada se hitno nabavlja medicinska oprema što je na žalost plodno tlo za korona profiterstvo. A mi ništa, nigdje, tišina. Što nam to govori? Pa prvo što nam to govori je da za razliku od nas gdje je taj postupak morao biti tajan i gdje se mogla preskočiti javna nabava u Sloveniji se očito ta transparentnost nije suspendirala, pa su oni svoje afere i otkrivali. Pozivam vas stoga da budete transparentni za ono što se Vlada proklamirano zalaže i da dopustite hrvatskim građanima da imaju priliku i uvid u to zašto se nabavlja medicinska oprema, koja se medicinska oprema nabavlja i po kojoj cijeni. Ja ću vas podsjetiti samo na jedan detalj. Podsjetit ću vas na činjenicu koju može otkriti svaki hrvatski građanin ako malo istraži, a to je recimo primjerice da antigenski testovi u Njemačkoj koštaju pet eura i 90, dok u Hrvatskoj koštaju 103 kune. Mi smo se hvalili time da smo nabavili najbolje testove. Odlično! Zar jedni Nijemci nabavljaju lošije testove za svoje građane ili ako se već odlučujemo na nabavljanje tih testova za što ih točno koristimo? Nedavno smo imali istraživanje među srednjoškolcima, no to istraživanje isto nije uzeto u obzir, odnosno njegovi rezultati kada se odlučilo o zaključavanju škola. Dakle, jesmo li mi bacali novce i bez veze istraživali što je s koronom u srednjim školama? To su sve pitanja koja vas čekaju i na koja ćete morati odgovoriti jednom kada se udostojite skinuti oznaku tajnosti sa dosadašnjeg i s budućeg, još više budućeg, jer tko zna koliko će ova kriza trajati nabavljanja sve potrebne medicinske opreme. Tek tada ćemo moći zagrebati pitanje korupcije. I zaključno reći ću nešto o tome što točno tražimo. Tražimo mjesečni izvještaj o stanju na terenu i učinkovitosti dosadašnjih mjera. Tražimo jer želimo biti konstruktivni, tražimo jer želimo doprinijeti. Tražimo jasne kriterije u izvještaju za pooštravanje i ublažavanje mjera. Tražimo stvarnu regionalnost, a ne onu koja se malo događa, pa ne događa. Tražimo argumente zašto baš određene mjere i dosljedno primjenjivanje mjera ne može neki sportovi da mogu, neki da ne mogu, da shoping centri malo mogu, malo ne mogu. Da ugostiteljski objekti ne mogu spravljati kavu, a Tisak kiosci mogu itd. Budite dosljedni! Tražimo i ono o čemu sam sada govorila. Što se sve nabavljalo od medicinske opreme? Kojom procedurom i po kojim cijenama? Tražimo i detekciju stanja na terenu koliko imamo sanitarnih inspektora i ostalog osoblja koje kontrolira situaciju na terenu? Dakle, tražimo jednostavno rečeno transparentnost, dosljednost, logičnost i sustavnost i to je naša konstruktivnost. Iskrena i jedina namjera iznošenja svega navedenog je natjerati Stožer na bolji i transparentniji rad u cilju zaštite života i zdravlja naših građana, ali i spasa ekonomije, društva, parlamentarizma i elementarnog povjerenja u institucije. Možete vi sada odrijemati i pustiti nas da odverglamo svoje ne obazirući se na iznesene argumente. Ali podsjećam vas da su ovi prijedlozi i za vaše dobro, jer ćete po vašem vlastitom izboru vi i samo vi morati podnijeti politički i svaki drugi račun hrvatskim građanima. Hvala.
Uvaženi predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice. Pitam vas je li napokon došlo vrijeme da se Hrvatska mijenja? Hoćemo li mi biti saziv HS koji će makar započeti bitne reformske procese ili ćemo biti još jedna generacija kratkovidnih i sebičnih političara koji su svoje vrijeme i svoju priliku potrošili uludo? Ako jedan papa ima snage priznati da je korupcija duboko ukorijenjena i u samoj katoličkoj crkvi i to već stoljećima, zar je moguće da u Hrvatskoj ne postoji niti jedan pravi, istinski i iskren domoljub koji će jasno i glasno reći da nam je od samog postanka država koruptivno skrojena i da joj zbog 30.g. koruptivnog upravljanja prijeti potpuni kolaps? U svom političkom radu uporno ponavljam da za razliku od drugih država u kojima su korumpirani samo određeni pojedinci, naš je problem u tome što je korumpiran čitav sustav. Korupcija je u Hrvatskoj sistemske naravi. Misteriozni King Kong kojeg se s vremena na vrijeme navodno pokušava odnekud istjerati nije pojedinac. King Kong je skupina, mentalitet koji kroz političke procese korupciju iznova stvara i održava je na vlasti tko god bio njezin trenutni egzekutor. A evo što je koruptivno u našem ustavnom i društveno političkom kroju. Koruptivna je stvarnost, praksa. Koruptivan je način na koji se odvijaju svi politički procesi, a kao posljedica toga koruptivna je i većina naše svakodnevnice. I kako bi lakše pojasnila da je korupcija prerasla razinu problema neučinkovitog pravosuđa i da izvire iz uspostavljenog mentaliteta, poslužit ću se riječima pape Franje, nitko nije dobro, tako dobro opisao fenomen korupcije kao on. Za njega je korupcija zlo našeg vremena, korov, moralni rak i iako se prije svega tiče onih koji su na utjecajnim položajima, oni što imaju moć i vlast, ona zahvaća svakoga, pa tako i one koji nekritički sagledavaju svoje izabranike na političkim pozicijama moći, oni koji nekritički sagledavaju našeg predsjednika države ili predsjednika vlade. Papa tumači kako korumpiran čovjek nije svjestan svoga stanja i postaje zarazan za društvo, korupcija se tako širi i nameće suučesništvo. U visokom korumpiranom društvo kakvo je postalo naše postavlja se pitanje tko su kreatori, tko aktualni glavni protagonisti, a tko su njihovi suučesnici? Kreatori su velike političke stranke koje su izgradile postojeći sustav i teritorijalni ustroj razmrvljen u prekobrojnom broju županija, gradova i općina, te izmišljenih i nepotrebnih državnih i drugih javnopravnih tijela kojima većina građana ne zna niti ime niti svrhu. Za brojna tijela većina građana ne zna čak niti da postoje, pa samim time nisu niti svjesni ogromnog financijskog tereta kojeg nepotrebno nose na svojim leđima samo kako bi političke stranke imale odlagalište za zbrinjavanje svojih isluženih stranačkih kadrova kao i bankomat za svoje stranačke i druge privatne financijske interese. Otkako je Hrvatska nastala u njoj je politička partija koja je na vlasti, a zapravo njezin trenutni šef glavni faktor koji sve definira, sve određuje i o svemu odlučuje, on je ta mjera i mjerilo svih stvari. E sad je li partija crvene ili plave boje, razlika je u nijansama, ali ne i u suštini. I time dolazimo do odgovora na pitanje tko su glavni protagonisti opstanka koruptivne Hrvatske? To su šefovi velikih političkih stranaka, bilo sadašnjih ili bivših. Neovisno o tome jesu li sami sudjelovali u konkretnim koruptivnim radnjama, njihov je koruptivni krimen u tome što ne dopuštaju da se Hrvatska na bilo koji način mijenja. Između plave i crvene korupcije ne stavljam znak apsolutne jednakosti i sažeto ću razliku prikazati kroz 2 tzv. politička titana, kroz Andreja Plenkovića koji predstavlja političku stranku u kojoj je korupcija vezivno tkivo, zajednički nazivnik i znak raspoznavanja, te Zorana Milanovića koji sada predstavlja samog sebe, ali i nekog tko s korupcijom živi u suživotu u tzv. mirnoj kohabitaciji. Korupcija je sustav u kojem predsjednik države u svom javnom djelovanju veću počast daje svečanim sjednicama političkih stranaka, poput one povodom obilježavanja 30.g. postojanja SDP-a uz poruku kako bi se na isti način odazvao i svečanoj sjednici HDZ-a nego HS na čiju konstituirajuću sjednicu nije došao. Normalno rekli bi oni kojima je partija važnija, veća i iznad državnih institucija. Korupcija je sustav u kojem predsjednik države smatra da nam u ustavnom sudu nisu potrebni vrsni pravnici i ustavno pravni stručnjaci, već to mogu biti i isluženi stranački vojnici. Normalno, rekli bi oni kojima je zadaća ustavnog suda zaštita dnevno političkih interesa partije na vlasti, bilo crvene ili plave, a ne skrb o ustavnim vrednotama i temeljnim pravima i slobodama građana. Za kraj ću reći da je u pravu papa Frane, Frane kada kaže da se grijeh oprašta, ali da se korupcija ne može oprostiti. Koruptivnu vlast u Hrvatskoj izabralo je oko 16% naših birača, navodno demokršćanski orijentiranih. Slobodno mogu zaključiti da su tu suučesnici postojećeg koruptivnog stanja. Pitanje je može li se oprostiti njima? Dragi zastupnici, vrijeme koje je pred nama brzo će proći u želji da nas pamte kao one koji su za ovu zemlju činili nešto dobro, pozivam vas da rasprave o nužnim reformama započnemo odmah.
Hvala lijepo. Tražim u ime Kluba Mosta stanku od 10 minuta. Danas kada govorimo o najbitnijeme dokumentu .../Upadica: Molim vas, samo stavite masku na lice./... tražim, da vratite vrijeme. Može vrijeme. .../Upadica: Govorili ste, ajde krenite dalje./... uvaženi kolegice i kolege, uvaženi premijeru, proračun koji donosimo i obećanja koja dajete na hrvatskoj Vladi se ne ispunjaju, a to je primjer Splitsko-dalmatinske županije, svi projekti koje ste donijeli na Vladi u Splitu izvršili ste do sada od 2 milijarde koje ste obećale, tada Dalmaciji. 0, ništa. Apsolutno ništa osim što potkusurivate samo svoje koalicijske partnere, Keruma, vaši dole lokalni čelnici, županijski, dajući im koncesije i Covid potpore njima i njihovim obiteljima. Slično je naravno u cijeloj Hrvatskoj. Postavlja se pitanje dokle mi idemo? Dok umirovljenicima nismo omogućili u proračunu promjenu signala tj. prijemnika na televizijama, dok nemamo ključne projekte koje obećajete iz godine u godinu, vi potpomažete samo isključivo koalicijski potencijal preko svojih lokalnih čelnika, isključivo i samo to. Isključivo radite kako dati potporu Kerumu, njihovim članovima obitelji kako bi vi održali koaliciju, a tako je slično i u Zagrebu. Premijeru, krao ili vreću držao, to je isto. Pa ne može se egzistirati samo na koncesijama i lažnim obećanjima. Splitsko-dalmatinska županija od 2 milijarde obećanih projekata, 0, zero, ništa, premijeru. Zbog čega? Postoji li ijedan razlog da se tako odnosimo prema Dalmaciji? Osim predizbornih obećanja, kad dolazite doli. Niti jedan značajan projekt, ni za Cetinsku krajinu, ni za Imotsku krajinu ni za Knin ni za Drniš niti jedan značajan projekat osim obećanja .../Upadica: Hvala vam lijepa./... i potkusurivanja vaših koalicijskih partnera .../Upadica: Hvala./... kako u Splitu, tako i u Zagrebu.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS. Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbora za zakonodavstvo HS, razrješuje se članica Odbora za zakonodavstvo Vesna Nađ, a za člana Odbora za zakonodavstvo bira se Domagoj Prica. Prijedlog odluka o razrješenju i izboru članice odbora za europske poslove HS, razrješuje se članica Odbora za europske poslove Sabina Glasovac, a za članicu Odbora za europske poslove bira se Ivana Posavec Krivec. Prijedlog odluke o izboru člana i prestankom mandata člana Odbora za obranu HS, za člana obrane, člana Odbora za obranu bira se Nikša Vukas budući je danom 14. listopada prestao obnašati dužnost dr. Rajko Ostojić zbog mirovanja zastupničkog mandata. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za pravosuđe razrješuje se član Odbora za pravosuđe Peđa Grbin, a za člana Odbora za pravosuđe bira se Domagoj Prica. Prijedlog odluke o izboru članice i prestanku mandata člana Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS, za članicu odbora bira se Sanja Radolović budući je dana 14. listopada dužnost tu prestao obnašati dr. Rajko Ostojić zbog mirovanja zastupničkog mandata. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za ravnopravnost spolova HS, razrješuje se članica odbora Sabina Glasovac, a za članicu Odbora za ravnopravnost spolova bira se Vesna Nađ. Hvala.
Nataša Mikuš Žigman
Hvala lijepo g. potpredsjedniče HS, cijenjene zastupnice i zastupnici. Evo, dozvolite mi da ukratko predstavim nacrt konačnog prijedloga zakona o provedbi ove uredbe. Ona se odnosi na promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja. Sama uredba propisuje opće uvjete korištenja internetskog posredovanja ili internetskih tražilica koji se nude, dakle poslovnim korisnicima, pravnim subjektima i uređuje i mehanizme za rješavanje pritužbi i izvansudskih sporova. Uredba je naravno izravno primjenjiva u hrvatskom pravnom sustavom, a ovim konačnim prijedlogom zakona o kojem danas raspravljamo se utvrđuju dodatno dakle tijelo koje je nadležno za provedbu uredbe i zakona i njegove zadaće. U sadašnjem ustroju državne uprave to je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zatim se određuje tijelo nadležno za nadzor nad provedbom zakona, to je državni inspektorat i prekršajne odredbe za postupanje protivno zakonu odnosno uredbi, a po kojima postupaju državni inspektorat kod počinjenja prekršaja odnosno nadležni sudovi u slučaju podizanja sudske tužbe. Svrha uredbe i zakona je doprinjeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i to na način da se propisuju, a naravno i onda nadzire poslovanje pravila kojima se osigurava da poslovni korisnici odnosno privatni subjekti koji koriste usluge internetskog posredovanja uživaju u tim poslovnim odnosima pravilnu odgovarajuću transparentnost i mogućnost djelotvorne pravne zaštite, a u odnosu dakle na one poslovne subjekte koji pružaju takvu vrstu usluge. Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja koje koriste poslovni korisnici koji su nastanjeni ili borave na području EU, a kojim putem internetskih platformi nude svoju robu ili usluge europskim potrošačima. Kod takvih ugovornih odnosa pružatelji odnosa, pružatelji usluga internetskih platformi često imaju veću pregovaračku moć, što im onda u praksi omogućuje da postupaju jednostrano na način koji bi mogao biti nepravedan ili štetan za legitimne interese njihovih poslovnih korisnika. Npr. oni u takvim poslovnim odnosima mogu poslovnim korisnicima koji koriste internetske platforme ili tražilice nametnuti određene prakse koje odstupaju od dobrog poslovnog ponašanja ili koje su u suprotnosti sa načelom poštenog poslovanja. I upravo se ovom uredbom uređuju takve potencijalne poteškoće u ekonomiji internetskih platformi. Ovaj provedbeni zakon je dakle obaveza koju imamo u smislu provedbe pravne stečevine i na kraju bih samo željela istaknuti kako ova zakonska inicijativa je od ključne važnosti za zaštitu mikro, malih i srednjih poduzeća kao prvih korisnika usluga internetskog posredovanja i njome se jamči učinkovito i pošteno tržišno natjecanje. U konačni prijedlog zakona su ugrađeni prijedlozi odbora i nadam se da ćete podržati ovaj konačni prijedlog. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče HS-a. Sukladno odredbama Poslovnika o radu HS-a u ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bi se klub zastupnika mogao dodatno pripremiti za sadašnju raspravu, a u u svijetlu i odluka današnje sjednice Vlade RH, ali isto tako i preporuka Povjerenstva za fiskalnu politiku. Naime, mi ćemo sada raspravljati o rebalansu proračuna za 2020. godinu koji je usko vezan i sa promjenama koje je Vlada danas najavila, ali isto tako i sa proračunom za slijedeću 2021. godinu. Međutim, Povjerenstvo za fiskalnu politiku dovelo je u pitanje održivost najavljene porezne reforme. S obzirom da je ta porezna reforma temelj i za proračun i za rebalans proračuna, mi u Klubu zastupnika SDP-a postavljamo pitanje je li Vlada uopće zna što radi? S jedne strane najavljena porezna reforma dovest će do velikog rasta nejednakosti u hrvatskom društvu jer će njome najveća sredstva dobiti najbogatiji u našem društvu. 20, 30 tisuća sa najvećim plaćama ostvarit će najveći benefit o porezne reforme, a većina građanki i građana ove zemlje neće dobiti ništa. Međutim, a na što ukazuje i Povjerenstvo za fiskalnu politiku takva porezna reforma dovest će do ozbiljnog problema nefunkcioniranja i države i jedinica lokalne samouprave. Takvom poreznom reformom dovodi se u pitanje i održivost rebalansa proračuna za 2020. godinu o kojem ćemo sada raspravljati, ali isto tako i proračuna za 2021. godinu. Zbog toga moramo se dodatno konzultirati, ali isto tako pozivamo Vladu da još jednom razmotri ono što je danas uputila kako se Hrvatska ne bi dovela u goru situaciju od one u kojoj se danas nalazi. Hvala.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, g. ministre. Moje pitanje odnosi se na problem otkupa stanova bivših nositelja stanarskog prava. Programom stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava ukupno je stambeno zbrinuto 9 293 korisnika, od toga 7 634 na području posebne državne skrbi, a 1 659 izvan njega. Bivši nositelji kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje i izdato rješenje, provode godine čekajući da im se dodijeli stan. Nakon što dobiju stan na korišćenje, imaj određene probleme da ga otkupe. Prije svega, zbog visoke cijene i dugotrajnosti postupka, a radi se o korisnicima starije životne dobi koji nažalost, veliki dio njih u međuvremenu nas i napusti. Moje pitanje je kada će se donijeti nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak otkupa te konačno riješilo pitanje bivših nositelja stanarskog prava.
Marija Vučković
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Na 3. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 16. listopada 2020. godine donesen je zaključak kojim se prihvaća prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o akvakulturi te je Hrvatski sabor uputio predlagatelju primjedbe, prijedloge i mišljenja radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Ministarstvo poljoprivrede pomno je razmotrilo zaprimljene primjedbe, prijedloge i mišljenja te je izradilo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi. Glavni cilj ovog zakona je usklađivanje Zakona o akvakulturi s nastalim izmjenama propisa EU koje je potrebno preuzeti, a nastale su nakon usvajanja Zakona o akvakulturi. U odnosu na uzgoj tuna zakonom se propisuje nova odredba o označavanju uzgojnih instalacija radi praćenja sljedivosti za uzgoj tuna. Nadalje, zakon propisuje osnove za raspolaganje kapacitetima uzgoja tuna kojima raspolaže RH kao i najvećom ulaznom količinom ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta na području RH. S obzirom na veći broj uzgajivača tuna u RH ovim zakonom propisana je osnova za donošenje pravilnika vezanog za način i strukturu raspolaganja dodijeljenim kapacitetima. Zakon također omogućava učinkovitiju provedbu inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona na način da pored ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede ubuduće inspekciji nadzor će provoditi i ovlašteni inspektori Carinske uprave Ministarstva financija. Zakon kao novinu propisuje da sva plovila koja se koriste u akvakulturi trebaju biti upisana u registar plovila u akvakulturi. U odnosu na prvo čitanje u zakon se uvodi novi način provođenja postupka dodjela potpora te se propisuje da se o dodjeli potpore odlučuje rješenjem odnosno propisuje se upravni postupak i moguće je podnijeti žalbu ministarstvu u slučaju kada korisnici smatraju da im je njihovo pravo uskraćeno i protivno zakonskim i podzakonskim aktima čime se osigurava primjereno postupanje u dijelu dodjele potpore u akvakulturi i omogućavanje pravne zaštite stranaka u postupku i pokretanje upravnog spora. U odnosu na tekst prijedloga zakona u tekst Konačnog prijedloga Zakona o akvakulturi ugrađene su sve primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, a koje se odnose na Članke 6., 15. i 21. i isključivo su nomotehničke naravi. Također, napravljene su potrebne izmjene u Člancima 3. i 9. zakona koje se odnose na precizniju klasifikaciju kopnenih voda koje se koriste u akvakulturi te su uvrštene izmjene u Članku 4. koje se odnose na preciznije definiranje akata koje je potrebno ishoditi za izdavanje dozvole za obavljanje akvakulture na kopnu u slučaju kad je zemljište na kojem se obavlja akvakultura u privatnom vlasništvu. Slijedom svega navedenog danas u raspravi imamo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi koji će pružiti potreban pravni okvir za daljnje unapređenje konkurentnosti akvakulture i njezine održivosti u društvenom i gospodarskom smislu i to poglavito u dijelu koji se odnosi na uzgoj tune. Hvala vam.
Poštovani državni tajniče izvolite. Ja vas molim kolege i kolegice tko želi ostati u dvorani neka ostane, tko želi otići neka otiđe, hajmo nastaviti s radom.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege. Poznato nam je da posljednjih mjeseci svi smo svjedoci sve brutalnijih oblika nasilja isključivosti i nekulture dijaloga u javnom prostoru. Govor mržnje postaje naša svakodnevnica. Svjedoci smo pomanjkanja tolerancije, uvažavanja drugačijeg i drukčijih od nas. Vrijeme je da kao društvo to prepoznamo, osudimo i spriječimo. Možda je za to trenutak da se podsjetimo i sjetimo tolerancije odnosno obilježimo 16.studeni Međunarodni dan tolerancije koji se u svijetu obilježava od 1996. godine. Opća skupština UN-a pozvala je sve svoje članice na obilježavanja dana poštivanja i uvažavanja različitih, a u skladu s Deklaracijom o načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost već i kao pravnu i političku obavezu kako pojedinca tako i države i društva. Tolerancija je harmonija u različitostima, ona podrazumijeva poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje različitosti neovisno o političkom uvjerenju, nacionalnim, vjerskim, dobnim, rasnim i spolnim razlikama. A što činimo mi kao društvo? Relativiziranjem političke i moralne odgovornosti zakašnjelim reakcijama, poticanjem politika podjela dopuštamo da nam se tolerancija kao odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam i demokraciju utapa u mržnji i nesnošljivosti. Povijest je pokazala da to nije put koji donosi bolje sutra za nikog od nas, bili mi tiha većina ili hrabra manjina. Tolerancija nije jedini no jedan je od temeljnih preduvjeta za suzbijanje diskriminacije te ostvarivanje ljudskih prava i jednakih mogućnosti. Tolerantno ili ne tolerantno ponašanje nije urođeno, ono se uči od naše obitelji, škola, institucija i društva. Tolerancija je proces koji gradimo svakodnevno i na svim razinama. Kao društvo moramo učiniti više, stoga počnimo od nas samih, od nas ovdje u ovom Visokom domu u kojem smo često svjedoci grubih i neprimjerenih verbalnih istupa. Osim deklarativno pokažimo i primjerom da jasno i nedvosmisleno osuđujemo svaki oblik mržnje, nestrpljivosti i netolerancije. Nemojmo gledati na različitosti kao nešto što nas dijeli već kao nešto što nas spaja i potiče na zajedništvo, na izgradnju društva u kojem se uvažavaju različite slobode, uvjerenja i mišljenja jer jedino tako možemo ostvariti miran suživot svih pojedinaca. Hvala vam.
Josip Bilaver
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici. Pred vama je Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta Hrvatska dovršetak autoceste na koridoru 5C. Predloženim zakonom potvrđuje se Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta Hrvatska dovršetak autoceste na koridoru 5C sklopljenog 2. srpnja 2020. godine. Zajmom će se društvu Hrvatske autoceste d.o.o. osigurati dio sredstava za financiranje dovršetka izgradnje dvije dionice koridora 5C koje se odnose na 17 i pol kilometara dugu dionice između mosta Halasica i Belog Manastira te 5 kilometara dugu dionicu između Belog Manastira i mađarske granice kao i nabavu i instaliranje pripadajuće opreme za autocestu. Ukupna procijenjena vrijednost projekta Hrvatska dovršetak autoceste na koridoru 5C iznosi 107 milijuna eura pri čemu je EBRD spreman financirati dio potrebnih sredstava u iznosu od 55 milijuna eura. Zajam postaje operativan tek nakon potvrđivanja Ugovora o jamstvu, kojim za izvršenje financijskih obveza društva Hrvatske autoceste d.o.o. kao zajmoprimca jamči Republika Hrvatska. Neki od uvjeti zajma. Rok i način otplate 15 godina uključujući 3 godine počeka na otplatu glavnice te 12 godina otplate uz varijabilnu kamatnu stopu 6-mjesečni euroibor plus 1% marže. Ovo je prioritetan projekt za Republiku Hrvatsku i od iznimnog je značaja za razvoj Slavonije i Baranje. Koridor 5C međunarodna prometna poveznica Mađarske, Istočne Hrvatske i BiH s Jadranskim morem, a proteže se od Budimpešte do luke Ploče. Kada koridor 5C bude u potpunosti dovršen u prometnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa te će na sebe preuzeti veći dio teretnog prometa u ovom dijelu Europe, a gospodarske benefite novog prometnog pravca vrlo će se brzo osjetiti u sve tri zemlje. S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već potpisanim međunarodnim ugovorom kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu raditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora predlažemo da se ovaj Prijedlog zakona raspravi i prihvati u Hrvatskom saboru. Zahvaljujem.
Hvala lijepo. U ime Mosta tražim stanku od deset minuta po pitanju ovoga Zakona izmjena i dopuna o turističkim članarinama. Ovo je jedan parafiskalni namet koji razara hrvatske turističke djelatnike, gospodarstvenike koji se bave turizmom, poglavito u ovoj covid krizi. Ako se nismo opametili ova smanjenja apsolutno ništa ne znače osim šminke jer iznajmljivači, ugostitelji, OPG-ovi koji se bave turizmom su na izdisaju, a vi im zabijate zadnji čavao u lijes. Vaš prijedlog zakona bi trebao biti jednostavan pošto je prvo čitanje naravno da ne možemo predložiti amandman, amandman kluba Mosta će biti jedan i jednostavan i tada ćemo glasati za ovaj prijedlog zakona, možda je čudno ali taj zakon da vrijedi ukidanje pristojbi da turističke zajednice koje su krvopija hrvatskog turizma, a vi ponavljam iz ovoga, uvaženi predstavnici ministarstva, iz ove covid krize apsolutno ništa niste naučili. Turističke pristojbe ne samo u odnosu na sjedišta onih koji djeluju na tim područjima i ljudi i ovoga svega što ste vi naveli ovdje je smanjenje, ali to je tolika šminka, toliki PR da 500 nameta parafiskalnih koje namećete hrvatskom gospodarstvu, a jedno od najvećih je turistička pristojba da turističke zajednice koje su u biti grobari hrvatskog turizma i koje je potkusurivanje na svim razinama koalicijskih partnera vaših bilo od državne razine turistička zajednica, županijskih razina ili lokalnih razina. Pa tko će toliki lanac vama hraniti? Naši ugostitelji, iznajmljivači i OPG-ovi jedini način je ukidanje ovoga parafiskalnoga nameta za ove krvopije hrvatskog turizma.
Sanjin Rukavina
Hvala lijepo. Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene dame i gospodo saborski zastupnici i saborske zastupnice sve vas skupa želim pozdraviti u svoje osobno ime, a u ime Ministarstva pravosuđa i uprave. Pred vama je Konačni prijedlog Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora. Člankom 88. Ustava RH propisano je da Hrvatski sabor može najviše na vrijeme od godinu dana ovlastiti Vladu RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti ako sabor ne odluči drugačije. Delegirana ovlaštenja su u dosadašnjoj zakonodavnoj praksi dodatno materijalno ograničavana na pitanja tekuće gospodarske politike, a vremenski na razdoblje u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda. Stoga se ovim prijedlogom zakona predlaže ovlastiti Vladu RH da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu RH može uređivati samo Hrvatski sabor u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. siječnja 2021. godine i od 15. srpnja 2021. do 15. rujna 2021. godine. Nadalje, predlaže se ovlastiti Vladu RH da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskog sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskog sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu RH može uređivati samo Hrvatski sabor. Prijedlogom zakona utvrđuje se da će Vlada RH na svaku sjednicu Hrvatskoga sabora podnijeti izvješće o uredbama koje je na temelju ovlasti donijela između dviju sjednica Hrvatskog sabora odnosno na prvo zasjedanje novoizabranog Hrvatskog sabora podnijeti izvješće o uredbama koje je donijela od dana podnošenja posljednjeg izvješća. Budući da ovlast delegirana važećim Zakonom o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, Narodne novine broj 118/19 prestaje ustavnom roku od godinu dana od dana njegova stupanja na snagu odnosno 10. prosinca 2020. godine ovim zakonom Vladu se predlaže i nadalje ovlastiti da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora uvažavajući primjenjiva ustavna ograničenja i dosadašnju zakonodavnu praksu. Također, predlaže se da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenog 2021. godine. Hvala vam na pozornosti.
Sandra Herman
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene saborske zastupnice, saborski zastupnici sve vas najsrdačnije pozdravljam. Evo pred nama je nacrt Konačnog prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Vrlo kratko, dakle predloženim izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, smanjuju se stope za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama za 12% čime se omogućuje daljnje smanjenje članarine kao parafiskalnog davanja za gospodarstvenike, a što je u skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020.g. kao i programom Vlade RH za razdoblje od 2020.-2024. u kojem je kao jedan od ciljeva postavljeno administrativno i porezno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja. Prilikom prvog čitanja ovog zakona raspravili smo o mnogim prijedlozima, o mnogim upitima, o mnogim eventualnim nejasnoćama i ja bih samo željela napomenuti da većina prijedloga je išla ka potpunom ukidanju turističke članarine. Moram napomenuti da se upravo tim smjerom i ide jer je od 2016. do sada turistička članarina smanjenje za 32%, ali naravno i dalje se ide prema tome. Ovim izmjenama i dopunama zakona za daljnjih 12%, ali paralelno se drugim zakonima i drugim poticajnim mehanizmima isto tako regulira smanjenje ovog parafiskalnog davanja. Bili su i neki vrlo konstruktivni prijedlozi, ja moram napomenuti da su vezani uz pravilnike koji proističu iz zakona ne u sam zakon, tako da ćemo ih prilikom izmjena i dopuna pravilnika također uvažiti. A ono što je jedina razlika u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u HS-u sa tekstom konačnog prijedloga zakona jest da je prihvaćen prijedlog Odbora za zakonodavstvo HS-a koji se odnosi samo na jednu nomotehničku doradu čl. 5. isti je dodatno nomotehnički dorađen, ostalih izmjena i dopuna nema s obzirom na prvo čitanje i konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona. Hvala lijepo.
Poštovani gospodine potpredsjedniče. Cijenjene kolegice i kolege. Mandatno-imunitetno povjerenstvo imalo je dvije sjednice, izvijestit ćemo o dvije različite odluke odnosno dva različita prijedloga koja podnosimo ovom Saboru. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora razmotrilo je na 8. sjednici održanoj 5. studenog 2020. godine prijedlog SDP-a Hrvatske za određivanje zamjenika zastupnika Rajka Ostojića koji je podnio predsjedniku HS-a aktom od 3. studenog 2020. godine. Povjerenstvo je utvrdilo da je mirovanje zastupničkog mandata zastupniku Rajku Ostojiću temeljem čl. 14. st. 1. Zakona o izborima zastupnika u HS započeo 14. listopada 2020. godine. SDP Hrvatske sukladno čl. 42. st. 3. Zakona o izborima zastupnika u HS odredilo je Domagoja Pricu za zamjenika zastupnika. Povjerenstvo je utvrdilo da u 2. izbornoj jedinici na kandidacijskoj listi s više političkih stranaka nema kandidata sa osvojenim preferencionalnim glasovima. Time su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti za početak obnašanja zastupničke dužnosti zamjenika zastupnika Domagoja Price. Slijedom navedenog Mandatno-imunitetno povjerenstvo temeljem čl. 14. st. 2. i čl. 11. i 42. st. 3. Zakona o izborima zastupnika u HS jednoglasno predlaže HS donošenje odluke o početku obnašanja zastupničke dužnosti zamjenika zastupnika. Zastupničku dužnost zamjenika zastupnika temeljem čl. 9. st. 2. Poslovnika HS-a započet će obnašati Domagoj Prica na dan kada Sabor odlukom utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Uvažene kolegice i kolege, uvaženi potpredsjedniče Vlade u ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 5 minuta kako bi se dodatno konzultirali vezano uz ovu poreznu reformu. Naime, cilj svakog poreznog sustava trebao bi biti da osigura normalno funkcioniranje države, da osigura da država ali i druga tijela javne vlasti kao što su jedinice lokalne samouprave imaju dovoljno prihoda da bi mogli osigurati sredstva za redovno obavljanje svojih poslova. Kada govorimo o jedinicama lokalne samouprave, prije svega radi se o obrazovanju, radi se o zdravstvu, radi se o socijalnoj skrbi ali isto tako i o održavanju komunalne infrastrukture. Nažalost, ovim prijedlogom porezne reforme pogotovo u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak ozbiljno se dovodi u pitanje mogućnost jedinica lokalne samouprave da vrše ono što je njihova dužnost. Za razliku od Hrvatske Španjolska ili Kanada krenule su u drugom smjeru, a isto je preporuka Međunarodnog monetarnog fonda. Umjesto da se snižava porez najbogatijima preporuka je da upravo dodatno oporezivanje najbogatijih u društvu bude temelj gospodarskog oporavka i ekonomskog izlaska iz korona krize. Mi idemo u drugom smjeru. Tijelima javne vlasti smanjujemo njihove prihode, onemogućavamo im da u vrijeme zdravstvene i ekonomske krize vrše svoju dužnost, a s druge strane potičemo nejednakost u društvu. Poreznom reformom u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak novac se daje samo najbogatijima. Oni koji imaju prosječnu plaću 5 do 6.000 kuna dobit će mrvice, oni koji imaju natprosječnu plaću, mi koji danas sjedimo u ovom domu dobit ćemo silan novac, dobit ćemo 1.000 neki i više kuna …/Upadica: Hvala vam./… to poštovane kolegice i kolege nije dobro i mi to ne možemo podržati.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, tražimo, tražim u ime Kluba MOST-a stanku od 10 minuta, htjeli bismo se konzultirati dodatno o današnjem intervju gospodina Sesse u Jutarnjem listu, što smatramo da nije ništa drugo nego naručeni intervju iz razloga što nama je slika po ovom intervjuu da je pravosudna hobotnica danas pustila svoje crnilo. A na šta se odnosi to crnilo? Naime, prema tom, sukladno tom, sukladno tom intervjuu dakle Državno odvjetništvo bi trebalo početi nadzirati sudove i slati, izvještavati dakle o radu sudaca i o predsjednicima sudova. Međutim, ono što gospodin Sessa ili ne zna ili manipulira jest Zakon o sudovima koji je vrlo jasan iz razloga što zakon Članak 93. govori da je sudac dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavat redoslijedom njihovog zaprimanja, a Članak 95. istog tog zakona utvrđuje da je dužan pokrenut predsjednik suda postupak za one suce koji neuredno obnašaju sudačku dužnost. Crnilo ovdje pušteno je upravo na ne rad zbog čega bi se trebalo dovoditi Državno odvjetništvo u proces ukoliko zakonodavni okvir već, već definira postojeće procese i to je samo pokazatelj da pred izvještaj ovog Vrhovnog suda se htjelo pokazati da vrhovni sudac i njegov tim radi svoj posao. Ono što je tu problem jest da to crnilo nije na očima hrvatskih građana. Dakle, naši, naše parnice traju po 963 dana u građanskim procesima, a na trgovačkim sudovima 942 dana. Takvo ponašanje je otjeralo sve naše mlade u inozemstvo i ne samo to, s obzirom da sam se bavio s ozbiljnim biznisom to tjera ozbiljne investitore i ulagače iz RH s obzirom da nisu i nemaju povjerenje u hrvatski pravosudni sustav za kojeg smatramo da je raka rana hrvatskog gospodarstva.
Hvala poštovani g. predsjedavajući. U ime Kluba Domovinskog pokreta tražim stanku zbog nezadovoljstva predloženim dnevnim redom. Ovdje želim naglasit, ovdje želim naglasiti…
Žarko Katić
Poštovani g. potpredsjedniče HS, poštovane gospođe zastupnice i gospodo zastupnici. Pred nama su izmjene i dopune zakona kojim se podiže kvaliteta, sigurnost, širina i brzina usluga koje pružaju tijela državne uprave hrvatskim građanima. Odmah na početku želim naglasiti da hrvatski dokumenti koje sada imamo su napravljeni u skladu s najvišim svjetskim standardima, a hrvatska osobna iskaznica prihvaćena je kao vjerodajnica visoke razine sigurnosti za pristupanje elektroničkim uslugama u drugim zemljama članicama. U ovim izmjenama i dopunama zakona našim građanima osiguravamo da tako bude i ubuduće odnosno da budu i naprednije. Nadalje, hrvatskim građanima omogućen je proces izdavanja osobnih iskaznica u najkraćem mogućem roku. Podsjećam da naši državljani mogu osobnu iskaznicu dobiti u roku od 3 dana, a to je sve zahvaljujući naprednim procesima u MUP-u i pravnoj osobi koja je odlukom Vlade RH zadužena za izradu ovog dokumenta. RH omogućuje svojim građanima elektronički identifikacijski dokument po povoljnoj cijeni i kratkim rokovima izdavanja. Rješenjima koja već sada primjenjujemo omogućava se elektronička usluga kojom se mogu elektroničkim putem podnijeti zahtjevi za putovnicu i vozačku dozvolu, te zatražiti i njihovu dostavu na kućnu adresu. Dat ću samo kratke podatke o broju izdanih u zadnjih nekoliko godina. Primjerice, 2018.g. izdano je 599.338 osobnih iskaznica, dakle gotovo 600.000, prošle godine 565.524, a ove godine u prvih 11. mjeseci 472.927, ali pri tom moram istaći, s tim ste svakako upoznati, da je ovdje izglasan, su izmjene Zakona o osobnoj iskaznici kojom je za vrijeme trajanja epidemije korona virusa građani, građani dakle mogu i svoje istekle dokumente i dalje koristi, takvih dokumenata je, takvih osoba sa isteklim dokumentima je trenutno 126.704, ali oni ih mogu i dalje koristit dok, dok epidemija ne bude okončana, što bi značilo da je u stvari već sada izdano, da bi bilo izdano oko 600.000, gotovo 600.000 iskaznica i ove godine. Namjera predlagatelja je da ovim izmjenama i dopunama i nadalje olakšava komunikaciju građana s državom, omogući uslugu interoperabilnosti s ostalim državama članicama EU, olakša putovanja s manji broj šaltera, ali i vremena koje naši građani troše na razne administrativne poslove, te dakle dalje pridonositi daljnjoj digitalizaciji društva koje naši građani podržavaju i očekuju i koje već i danas obilato koriste. Hrvatski su građani primjerice u proteklom razdoblju preko 36 milijuna puta pristupili različitim elektroničkim uslugama u sustavu e-građani, a značajno se povećao i broj kvalificiranih potpisnih, kvalificirano potpisanih dokumenata u 2019.g., tada je on iznosio primjerice 130.000, a u 2020. se povećao za 337% i iznosio je do sada 569.652. Svi ti podaci ukazuju da su građani snažno zainteresirani za korištenje, kako usluga povjerenja, tako i svih usluga ponuđenih u sustavu e-građani. Usvajanjem ovih izmjena i dopunama omogućit će se našim građanima ne samo temeljni identifikacijski dokument nego i sredstvo za bržu, lakšu i jednostavniju elektroničku komunikaciju s državnom administracijom u ostvarivanju aktivnosti koje su im potrebne u brojnim životnim situacijama, od prijave namjere sklapanja braka, prijave rođenja djeteta, nadam se da će ih bit što više tih prijava, podnošenje zahtjeva za putovnicu, vozačku dozvolu, zahtjeva za izdavanje tahografske kartice, otočne iskaznice, prijave u sudske spise, porezna rješenja, zdravstveno i mirovinsko osiguranje i još 70-tak ostalih usluga koje su građanima ponuđene kroz sustav e-građani. U brojnim raspravama koje vodimo u ovoj sabornici često postavljamo pitanje jesu li rješenja koja donosimo u skladu s europskim okruženjem i dosegnutom razinom ovakvih usluga u najnaprednijim državama? Držimo da je ovaj segment jedan od onih za koje s pravom možemo reći da smo tu razinu u potpunosti dosegli. Rezultat za to, rezultat toga nije slučajan, on je posljedica kontinuiranih napora i ulaganja u ljude i infrastrukturu, znanja i kapaciteta koju RH danas ima i s kojima raspolaže. Podsjetit ću da je 2015.g. našim građanima prvi put se počela izdavat elektronička osobna iskaznica na koju su pohranjeni certifikati, identifikacijski certifikat i kvalificirani potpisi sukladno europskoj regulativi. Prvi certifikat omogućava identifikaciju i pristup elektroničkim uslugama kao što su primjerice usluge koje su dostupne u sustavu e-građani o kojima sam upravo govorio a drugi se koristi u svrhu kvalificiranog elektroničkog potpisivanja dokumenata i u potpunosti zamjenjuje vlastoručni potpis sukladno Europskoj uredbi 910/2014. Biometrijski podaci već se nalaze na hrvatskoj putovnici, a ovom nadogradnjom koja se predlaže konačnim prijedlogom zakona omogućit će se potpuna, omogućit će se i putna funkcionalnost osobne iskaznice, olakšat će se putovanje s osobnom iskaznicom upotrebom svih naprednih tehničkih sustava na graničnim prijelazima i putnim terminalima, te će se povećati sigurnost osobnih podataka u dokumentu. To u praksi znači da ćemo sa ovom elektroničkom osobnom iskaznicom moći koristiti se na putnim terminalima, na graničnim prijelazima odnosno nećemo morati stajati u redovima pred graničnim policajcem nego ćemo to i na ovom i gejtu moći proći granični prijelaz. Ova rješenja omogućavat će i dalje jednostavnu prijavu na sustav e-građani s najvišom razinom sigurnosti, a obzirom na činjenicu da sve veći broj građana danas koristi digitalne tehnologije na pokretnim uređajima daljnji smjer razvoja tehnologije svakako će zahtijevati razvoj funkcionalnosti osobne iskaznice za korištenje na pokretnim uređajima. Dakle, ovaj konačni prijedlog zakona omogućuje u svom novom čl. 2. st. 6. i 7. i kvalificirano potpisivanje dokumenata putem mobilnih uređaja na siguran način. Naravno, ovim se stvara normativna pretpostavka, a nakon usvajanja zakona prići će se razvoju aplikacije koja će to i onda i omogućiti. Izmjene i dopune zakona koje vlada predlaže HS korak su naprijed u jačanju sigurnosti osobnih iskaznica i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Što to u stvari znači? To znači da su države članice od dana primjene uredbe, a to je, to će biti 2. kolovoz 2021.g. dužno izdavati osobne iskaznice koje će između ostalog sadržavati i biometrijske identifikatore, nositelj osobne iskaznice odnosno prikaz lica nositelja osobne iskaznice i otiske i dva otiska prstiju u interoperabilnim digitalnim formatima. Smatram da je dobro kako se osvrnuti na one dijelove ovih izmjena koje europska uredba ostavlja nacionalnim zakonodavstvima da ih sami propišu poput mogućnosti korištenja elektroničkih osobnih, dakle elektroničkih funkcionalnosti osobnih iskaznica, roka trajanja i slično. Ovdje naglašavam izmjenu koja predviđa da se osobna iskaznica i identifikaciji certifikat dodjeljuje djetetu od rođenja, a što će omogućiti roditelju da za dijete putem sustava e-građani može ishoditi dokumente i elektronički komunicirati s tijelima javne uprave, a i dati podlogu da se omogući spajanje funkcionalnosti osobne iskaznice i zdravstvene iskaznice. Vama, a i vjerujem cijenjeni zastupnici ujedno i hrvatskim građanima su važni i ovi podaci oko važenja osobnih iskaznica koje su dakle već izdane, koje se koriste, tako da osobne iskaznice izdane na temelju Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015.g., dakle ovog zadnjeg važećeg s rokom važenja od 5.g. i osobne iskaznice izdane na temelju odredaba ranijeg zakona iz 2002.g. s rokom važenja od 10.g. važe do isteka roka i neće se mijenjati, znači nije ih potrebno mijenjati. Iskaznice izdane osobama s navršenih 65. i više godina bez roka važenja na temelju odredaba važećeg Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015.g. prestaju važiti 3. kolovoza 2031. i osobe su ih dužne zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredaba ovoga zakona. Iznimno ovo se ne odnosi na osobe koje će 2. kolovoza 2021.g., dakle datum primjene ovog zakona, imati 70. ili više godina, oni će ih moći koristiti trajno. Iskaznice izdane bez roka važenja na temelju odredaba zakona iz 2002.g. građani će nastaviti koristi i nakon 3. kolovoza 2031.g. i nisu ih obvezni zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredaba ovoga zakona jer će takve osobe imati 70. ili više godina 2.8.2021.g. Iskaznice izdane bez roka važenja na temelju odredaba Zakona o osobnoj iskaznici iz 1991.g., dakle prvog hrvatskog Zakona o osobnoj iskaznici, prestaju važiti 3. kolovoza 2026.g. i osobe su ih dužne zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredaba ovoga zakona iz razloga što one najstarije hrvatske osobne iskaznice ne sadrže minimalne sigurnosne standarde koji su danas potrebni. Ukratko bi samo rekao da konačni prijedlog zakona se razlikuje u manjim elementima sa, od prijedloga zakona. Prije svega sukladno odredbama uredbe izmijenjena je dobna granica za izdavanje dakle osobnih iskaznica osobama koje, koje do sad su osobne iskaznice se izdavale sa rokom trajanja trajno osobama starijim od 65., ovim prijedlogom zakona će se izdavat osobama koje su navršile 70. godina života, ali uz razliku od prvog, od prijedloga zakona rok važenja izdanih osobnih iskaznica bit će 40.g., u prvom, u prijedlogu zakona bilo je trajno. To je iz razloga što kod čitanja, kod strojnog čitanja osobne iskaznice može se dogoditi da ne prepozna ovaj stroj ovaj podatak trajno tako da u skladu sa iskustvima drugih zemalja predlažemo da takve osobne iskaznice se izdaju sa rokom važenja 40.g., tako 30-40.g. ili, ili više, tako izdaju i druge države članice EU. I napomenuo bih da isto tako u odnosu na prijedlog zakona koji je bio u prvom čitanju ovim tekstom koji je pred vama su izmijenjene odredbe koje su propisivale obvezu sudjelovanja roditelja u postupku izdavanja osobne iskaznice za dijete, dakle obvezu sudjelovanja oba roditelja. U provedbi zakona pojavio se niz problema prilikom ishođenja osobnih iskaznica za djecu kada jedan roditelj zbog objektivnih razloga nije bio u prilici sudjelovati u postupku izdavanja osobne iskaznice, pa se ovim predloženim izmjenama omogućava da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme osobnu iskaznicu za svoje dijete. Te odredbe su u skladu i sa Obiteljskim zakonom. Naravno da nismo mogli, imamo određene primjedbe koje nismo mogli prihvatiti. Ja bi ukratko izložio što predlagatelj nije prihvatio od prijedloga iznijetih na sjednicama odbora i na plenarnoj raspravi. Nije prihvaćen odbor, prijedlog zastupnika Mira Bulja i Miroslava Tuđmana prema kojem bi RH trebala snosit ili razmotrila mogućnost snošenja troška izdavanja osobnih iskaznica pojedinim kategorijama građana jer to ne možemo rješavati ovim zakonom, ali na temelju ovog zakona donosi se rješenje o određivanju cijene osobne iskaznice, dakle moguće je eventualno podzakonskim aktima u slučaju procjene da bi to bilo potrebno i korisno određene građane izuzeti od plaćanja cijene. Što se tiče prijedloga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i zastupnika Anke Mrak-Taritaš, Ružice Vukovac i Miroslava Tuđmana da se produže rokovi važenja osobnih iskaznica moram istaći da je to, da je njihova rok trajanja ovisan o trajanju čipa koji, u koji se pohranjuju certifikati. Proizvođač jamči za duljinu trajanja ovih čipova od 3 do 6.g. ovisno o podacima koji su u njemu sadržani, tako da svako dulje trajanje ne bi mogo jamčiti da će osobna iskaznica biti funkcionalna. Što se tiče prijedloga saborske zastupnice, zastupnice Anke Mrak-Taritaš da se osobna, u osobnu iskaznicu doda i funkcionalnost zdravstvene iskaznice i vozačke dozvole ističem da ovaj prijedlog zakona sadrži odredbu prema kojoj obrazac osobne iskaznice može sadržavati i prostor za upis podataka koje su nositelji osobne iskaznice izdani, određeni prema posebnim propisima i pohranu tih podataka na čip osobne iskaznice. To je propisano u čl. 6. gdje je dodan novi st. 3. čime držimo daj je otvorena mogućnost dodavanja u osobnu iskaznicu primjerice podataka koji se odnose na osiguranike u sustavu zdravstvenog osiguranja čime bi se funkcionalnost zdravstvene iskaznice prenijela na osobnu iskaznicu, te bi prestala potreba izdavanja zdravstvenih iskaznica. Al dakle potrebno je tu učiniti i dodatne korake, al normativna mogućnost je ostvarena. Što se tiče vozačke dozvole tu imamo drugačiju situaciju. Izgled i sadržaj obrasca vozačkih dozvola propisan je Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2006/126 od 20. prosinca 2006.g. i stoga osobna iskaznica ne može sadržavati funkcionalnost vozačke dozvole. Što se tiče primjedbi Kluba zastupnika SDP-a koji je iznio zastupnik Željko Pavić koji je ovaj tražio je li moguće da i drugi pružatelji usluga povjerenjem mogu izdavat ove certifikate, moram reći da je Vlada RH 2015., dakle Vlada Zorana Milanovića donijela odluku kojom se određuje Agenciji za komercijalnu djelatnost AKD d.o.o. povjeruje obavljanje poslova tehničke izrade osobnih iskaznica i izdavanja kvalificiranih certifikata, tako je i uspostavljen model u kojem su neodvojivo povezane dakle uloge izdavanja, uloge poslova na izradi elektroničke osobne iskaznice i izdavanje certifikata dakle u jednoj pravnoj osobi. Ovaj model se za sad pokazao da je utemeljen na sigurnosnim i financijskim i tehničkim prednostima. Bila je i primjedba i gđe. zastupnice Dragane Jeckov da se revidiraju iznosi prekršajnih sankcija, mi smo razmotrili, ali i utvrdili smo da su one odgovarajuće težini prekršaja koji su, koji su, za koje se propisuju. Poštovane zastupnice i zastupnici, evo ja sam iznio osnovne naznake ovog zakona i razlike i spreman sam dalje na sva vaša pitanja. Hvala.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Nekoliko puta smo već u ovoj sabornici govorili o problematici koja će nastati do 31. 12. ove godine vezano za stručne studije u RH. Naime, kao što ste vjerojatno upoznati Ustavni sud 2 puta je rušio dio zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ne treba stvarati naravno paniku u ovim uvjetima pandemije uzrokovane korona virusom, međutim vjerujte mi za 55.000 mahom mladih ljudi nastaje još jedna vrsta panike, a to je panika da će dakle od 1. srpnja 2021. godine kada stupi na snagu odluka Ustavnog suda da će oni ostati bez svoje kvalifikacije i da im se njihova diploma u europskom prostoru visokog obrazovanja neće priznavati što će im naveliko daleko narušiti mogućnost zapošljavanja jer jednostavno njihove kvalifikacije više neće biti raspoređene na pripadajuće razine hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Naime, dakle iako postoji izdvojeno mišljenje 5 sudaca Ustavnog suda koji su lijepo taksativno naveli zašto je ta odluka u potpunosti pogrešna, zašto je ta odluka u potpunosti u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU sa ostalim dakle hrvatskim zakonima koji reguliraju to područje ipak dakle pod pritiskom dijela akademske zajednice tome se popustilo i sada dakle veliki upitnik visi nad glavama 55.000 diplomanata odnosno koji su stekli na stručnim studijima. Tome treba dodati dakle da navedeno će ugroziti izvršavanje obaveza RH koje smo preuzeli pristupanjem europskom prostoru visokog obrazovanja kao što je i to propisana obveza članstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje u europskim udruženjima. Mene zaista zanima i ovim putem pozivam ministra dakle da prestanu održavati sastanke, da prestane iznositi dakle djelomične izjave putem medija i dakle da se donese jedno cjelovito rješenje koje će zadovoljiti i dakle sveučilišnu akademsku zajednicu, ali u prvom redu koje će dakle zadovoljiti i studente koji su studirali na tim studijima i teškom mukom stekli svoju diplomu. Međutim, ono što prolazi ispod radara nije samo problematika stručnih studija. Imamo još jednu usko povezanu problematiku a odnosi se na poslijediplomske specijalističke studije. Od 2003. godine u Republici Hrvatskoj više dakle nije moguće steći diplomu magistra znanosti. Vi dobro znate ono staro pravilo koje je vrijedilo da pogotovo u javnim službama i državnim tvrtkama da su ti magistri znanosti primali 8% dodatka na plaću, a doktori znanosti su primali 15%. Ukidanjem tog programa magistra znanosti 2003. godine navedeno se pokušalo donekle zamijeniti poslijediplomskim specijalističkim studijima koji mora se naglasiti koštaju otprilike isto kao i magisterij znanosti. Cijene im se kreću od nekakvih 30 tisuća kuna pa sve do 60 tisuća kuna za godinu dana izvođenja studijskog programa. I treba reći danas, ljudi koji su stekli naši građani tu diplomu oni su danas također nigdje. Velika većina dakle državnih tvrtki, javne službe ne priznaju im taj njihov stupanj i akademsku titulu koju su stekli te ne postoji dakle regulirano u kolektivnim ugovorima da im se omogući taj dodatak na plaću. Čak je dakle i povjerenstvo koje je bilo osnovano za tumačenje kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama navelo dakle kako od 2003. godine ne postoji mogućnost stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti te s obzirom na činjenicu da su specijalistički studiji postali sljedeći stupanj obrazovanja nakon diplomskog sveučilišnog studija, da će povjerenstvo ugovornim strankama kolektivnog ugovora omogućiti taj dodatak. Od tada, dakle to je bilo 2011. godine, 9 godina kasnije ništa se nije promijenilo. Treba pritom dodati da se u Hrvatskoj trenutačno izvodi preko 270 tih specijalističkih studija i zapravo malo je ovo opasna teza koju ću reći, ali da se obmanjuje javnost, obmanjuju se dakle ljudi koji upisuju te studijske programe u nadi da će jednostavno ta njihova diploma vrijediti kao što je vrijedila nekada dakle za magistra znanosti. Treba jasno objasniti razliku i naravno treba omogućiti tim ljudima da im se prizna dodatak na plaću kakav se nekada ostvarivao i za magistre znanosti koji se provodio do 2003. godine.
Ivan Malenica
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici, zahvaljujem evo na prigodi da ispred predlagatelja Vlade RH predstavim izmjene i dopune Ovršnog zakona čija je namjera uravnotežiti postojeći sustav ovrha te ga predloženim mjerama dodatno unaprijedimo, uvažavajući sve potrebe da se ovršni postupak provodi brže, učinkovitije i ekonomičnije istovremeno štiteći prava ovršenika ali i vjerovnika. Dopustite mi da na početku ovoga izlaganja najprije se osvrnem na mjere koje su prethodile ovim izmjenama i dopunama. Mjere za pomoć građanima i gospodarstvu uslijed pandemije korona virusa provodile su se temeljem dva zakona i Vladinom odlukom o produženju roka trajanja posebnih okolnosti od 17. srpnja 2020. godine. Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisan je bio zastoj svih ovršnih i stečajnih postupaka, ali isto tako zastoj svih ovršnih postupaka i ovrha na plaći i mirovini temeljem kojeg se nisu dakle provodili ovršni postupci, ali su ih sudovi, javni bilježnici, poslodavci i HZMO predmete uredno zaprimali radi zastare i prednosnog reda. Dodatno, kao pomoć gospodarstvu stečajni razlozi nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu bili pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Izmjenama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija FINA nije plijenila novčana sredstva sa računa, te su se svi računi, te su svi računi bili odblokirani do 18. listopada, izuzeci su bili zakonsko uzdržavanje i rente, a zahtjevi za naplatu su se uredno zaprimali radi prednosnog reda. Temeljem toga do 18. listopada nisu se poduzimale radnje u svim ovršnim postupcima koji su se vodili kod sudova i kod javnih bilježnika. Međutim, Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo je Hrvatskoj javobilježničkoj komori model donošenja i otpremanja rješenja na temelju vjerodostojne isprave u kojima je propisan zastoj ovršnih postupaka do 18. listopada 2020. godine u tri faze prema slijedećem rasporedu. 19. listopada gdje se naplaćuju ovrhe zaprimljene do 30. lipnja, 20. studenoga gdje se naplaćuju ovrhe do 31. kolovoza i 20. siječnja gdje se naplaćuju ovrhe do 18. studenoga. Navedeni model odnosno preporuka javnobilježnička komora potvrdila je na svojim tijelima. Prema podacima koje je obradila Financijska agencija 31. listopada 2020. evidentirano je 247.000 potrošača odnosno građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje što predstavlja blago povećanje i u odnosu na 31. ožujka 2020. godine kada je bilo 238.000 potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje. Stoga je pred vama Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Ovršnog zakona u hitnoj proceduri. S obzirom na to da je obveza Vlade RH voditi računa o dobrobiti svih građana i pratiti gospodarska kretanja osobito na način da u posebnim okolnostima najizloženije kategorije građana ne budu dovedene u takvo pogoršanje materijalnog stanja koje se smatrati egzistencijalnom ugrozom. Pojava pogoršanja materijalnog stanja i platežne moći kod znatnog dijela građana predstavlja okolnost koja zahtjeva hitnu zakonodavnu intervenciju. Uzimaju u obzir da je uslijed epidemije bolesti Covida-19 došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti koja nužno posljedično i neizbježno dovodi do gubitka radnih mjesta i do smanjenja platežne moći građana za podmirivanje redovitih obveza iako Vlada RH na tom području ulaže znatne napore i drugim mjerama bila je nužna zakonodavna intervencija na način da se ovim zakonom zaštiti dostojanstvo ovršenika uz zadržavanje načela proporcionalnosti i razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika. Ovim zakonom uvodi se pravilo o pokretanju postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku. Sustav će prijedloge dodjeljivati javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu. Ujedno se ovim zakonom propisuje da kada javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda. Radi jačanja zaštite ovršenika ovim zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug. Ako u roku od 15 dana ovrhovoditelj ne povuče svoj prijedlog za ovrhu javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama. U cilju modernizacije i pojednostavljenja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci. Kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku. Predloženim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona smanjuju se troškovi postupka budući da više nema troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti jer se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja već ju javni bilježnik izdaje sam. Uvođenjem elektroničkih obrazaca smanjuju se troškovi za zastupanje i ovrhovoditelja, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi temeljem Pravilnika o naknadama javnih bilježnika u ovršnom postupku. Isto tako, predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon 2 bezuspješna postupka dostava se vrši putem obvezne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac sustava e-građani. Radi dodatne zaštite dostojanstva ovršenika zakonom se predlaže da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine odnosno deložacija ne provodi u razdoblju od 1. studeni do 1. travnja osim u iznimnim slučajevima. Ujedno se povećava iznos glavnice za koji se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti sa 20.000 kuna na 40.000 kuna. Uz već postojeća primanja koja su izuzeta od ovrhe ovim zakonom, ovim zakonskim prijedlogom predlažu se nova izuzeća kao što su prigodne nagrade odnosno božničnica, uskrsnica, regres, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika odnosno naknade za topli obrok, zatim novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva koja se uplaćuju u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenta koje se financiraju iz nacionalnih sredstava ili proračuna EU kao i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava. Predviđena je i nova mogućnost odgode ovrhe u potrošačkim stvarima do 30 dana, ako iz stanja spisa proizlazi vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi što se predlaže povodom presude Suda EU C407/18 od 26. lipnja 2019. godine u predmetu kuhar protiv Addico banke. Nakon isteka 30 dana koji je predviđen za podnošenje tužbe za utvrđivanje ništetnosti isprave na temelju kojih je odgoda pokrenuta odgodu ovrha pruža se po drugoj osnovi i to za vrijeme dok traje postupak za utvrđenje ništetnosti. Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od 1 godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se zapravo potiče ovrhovoditelja na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarivanja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku, a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarivanja tražbine. Dakle, bez inicijative ovrhovoditelja u pravilu nije moguće voditi ovršni postupak. Naime, u praksi se pokazalo u velikom broju slučajeva da ovrhovoditelji ne iskazuju interes za nastavkom ovršnog postupka je ne stavljaju konkretne prijedloge odnosno ne traže od suda poduzimanje konkretne procesne radnje opisane u ovršnom postupku odnosno u Ovršnom zakonu već samo požuruju postupanje. Takvo činjenje ovrhovoditelja odnosno ne činjenje ne može imati za posljedicu brz i efikasan ovršni postupak već samo opterećuju sud velikom količinom neriješenih predmeta. Predloženim zakonskim rješenjem upravo se pokušava distinkcija između onih postupaka gdje ovrhovoditelji imaju interes provesti ovrhu od onih drugih gdje ovrhovoditelji samo formalno iskazuju svoju želju za nastavkom postupka bez predlaganja konkretnih ovršnih radnji. Isto tako ovim će se zakonom provesti usklađenje sa Zakonom o sustavu državne uprave na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne regionalne samouprave. Poštovane zastupnice i zastupnici problematika ovršnog postupka kao instrumenta prisilne naplate potraživanja predstavlja društveno ekonomski problem koji zahtjeva ozbiljnost i konstruktivnost. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona štitimo dostojanstvo dužnika, održavamo ravnotežu između vjerovnika i dužnika te štitimo vladavinu prava. Slijedom navedenog pozivam vas da podržite zakonski prijedlog koji će pomoći značajnijem broju građana. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsjedniče HS, uvažene kolegice i kolege, uvaženi predsjedniče Vlade RH, uvaženi g. ministre. Obliti privatorum publica curate, zaboravite privatne stvari, bavite se javnim dobrom, napis koji je upisan u Knežev dvor i poručivao je dužnosnicima Dubrovačke Republike na koji način moraju obnašati dužnost koja im je povjerena. Napis upisan prije nekoliko stoljeća aktualan je i danas. Poručuje javnim dužnosnicima na koji način bez sukoba interesa, bez honoriranja privatnih partikularnih interesa pojedinaca trebaju obnašati dužnost i boriti se za javno, boriti se za državno. Poruka aktualna i danas nešto je čega se g. Ćorić u svojem obnašanju dužnosti nije držao. Dapače, kao član vlade, kao ministar svojim je djelovanjem jasno pokazao da mu javni interes, briga za opće dobro, a na uštrb partikularnih interesa bilo pojedinaca ili pojedinih trgovačkih društava nije bitno. g. Ćorić je još jednom pokazao pravo lice HDZ-a i HDZ-ovog načina upravljanja državom, potpuna nebriga za javno s fokusom na privatno na interese ljudi koji su bliski bilo stranci, bilo pojedincima u toj stranci. g. Ćorić je još jednom pokazao da je HDZ koliko god se g. Plenković trudio pokazati suprotno isti, bio na čelu Sanader, bio na čelu Karamarko ili danas g. Plenković. Tome uostalom svjedoče i brojni novinski natpisi, brojni članci koji su razotkrivali HDZ-ove afere, a u zadnje vrijeme sve više tome svjedoče i sudske presude, kako one u aferi Fimi medija, tako i današnja važnom članu HDZ-a g. Luciću koji je pokušao podmititi novinare kako bi sakrio svoje marifetluke, ali i o njima ćemo razgovarati u saboru i oni će izaći na svjetlo javnosti. Mi u SDP-u takav način upravljanja državom ne možemo prihvatiti, na takvo smo ponašanje dužni reagirati. Upravo u doba velike zdravstvene i ekonomske krize u kakvoj se država danas nalazi, kada će biti potreban angažman i to poseban angažman svakoga od nas da posljedice krize budu što manje dužnost nam je spriječiti da u upravljanju državnom sudjeluju oni koji su svojim ponašanjem pokazali da toga nisu dostojni. I upravo zato, upravo zbog toga tražimo opoziv ministra Ćorića. Upravo zato ćemo i nadalje upućivati interpelacije i tražiti opozive svih onih za koje je potpuno jasno da krše zakon, da zanemaruju javno da bi podebljali privatno. To je naša zadaća koju su nam na izborima povjerili građani ove zemlje jer samo iznošenjem onoga što je loše na svijetlo javnosti, samo govorom o tome što ne valja možeš spriječiti da se takve stvari ponavljaju, a mi to moramo činiti. No što je krimen gospodina Ćorića? Prije svega, njegova uloga u aferi vjetroelektrane gdje je pogodovao privatnom investitoru koji će zbog toga zaraditi milijarde, a koje ćemo milijarde platiti svi mi, građani RH plaćajući višu cijenu struje. Krimen gospodina Ćorića su i protuzakonita zapošljavanja od Nacionalnog parka Krka pa do gospodina Kovačevića i nadalje. Svakoga dana, gotovo svakoga dana od građana dobivamo informaciju o nekom novom nezakonitom zapošljavanju gospodina Ćorića, na to moramo reagirati. Ali to nije sve kolegice i kolege. Sjećate li se prije 4 godine kada je na Badnjak predsjednik Vlade RH slavodobitno najavio otkup INE, mnogi su na to zaboravili jer se u te 4 godine većinu kojih je upravo gospodin Ćorić bio zadužen za taj proces nije događalo ama baš ništa. Odnosno ispravit ću se, ne da se nije događalo ama baš ništa, nije se događalo ama baš ništa korisno jer je gospodin Ćorić valjda u službi svojih mađarskih gospodara napravio jako puno toga da vrijednost te INE smanji i doista je pitanje danas, nakon 4 godine sve da Hrvatska ikad i otkupi INU što će Hrvatska od toga dobiti, koja će stvarna korist biti za ovu državu i za njene građane. Ukratko, iako ćete gospodina Ćorića vi iz vladajuće većine podržati, kao što podržavate apsolutno sve što Vlada stavi pred vas, odlazak gospodina Ćorića pitanje je definiranja karaktera hrvatske politike. O tome hoćete li gospodinu Ćoriću pokazati palac dolje, kao što bi trebali ili ćete ga nastaviti podržavati što god činio ovisit će hoće li poruka s vrata Kneževog dvora iz Dubrovnika biti samo dio slavne povijesti ove zemlje ili će doista postati moto pod kojim ćemo obnašati dužnost koju su nam povjerili građani. Poštovane kolegice i kolege iz vladajuće većine odluka je na vama, a detaljnije razloge zbog čega gospodin Ćorić mora otići objasnit će moja kolegica Ahmetović. Hvala.
Gordan Grlić Radman
Hvala lijepa gospodine predsjedniče g. Jandrokoviću. Uvažene saborske zastupnice, saborski zastupnici. Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH donesena je u HS-u 14. prosinca 2018. Deklaracija na temelju Ustava RH i relevantnih zakona i strategija potvrđuje skrb za sveukupni politički i društveni položaj Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH. Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, a jednako tako neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i ostalih građana prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Deytonsko-Pariškim mirovnim sporazumom prije točno 25 godina. Nažalost, svjedoci smo da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju vlastitih prava svojevrsnim institucionalnim nasiljem koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimno političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice. Kulturna identitetska, ekonomska pitanja i ostalo. Stoga institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova deklaracija itekako potrebna kako bi opstali Hrvati u krajevima BiH u kojima stoljećima žive. Svjesni da je ovo pitanje prvorazredni nacionalni hrvatski interes u ostvarenju institucionalne pomoći Hrvatske Hrvatima u BiH u 2019. godini i razmatramo izvješće iz 2019. godine sudjelovali su predsjednik Vlade, članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela. Dopustite da prema obvezi deklaracije i njenom sadržaju predstavim Godišnje izvješće MVEP-a HS o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH odnosno u ostvarenju institucionalne pomoći RH političke, gospodarske, kulturne Hrvatima u BiH. Predsjednik Vlade RH g. Andrej Plenković sudjelovao je u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su imale cilj pridonijeti stabilnosti BiH jer su težili ostvarenju ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, time i punu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH prema duhu i slovu Deytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma. Predsjednik Vlade se susretao s predstavnicima hrvatskog naroda u BiH velikodostojnicima Katoličke crkve u BiH te čelnicima ključnim znanstvenih, gospodarskih i kulturnih ustanova u BiH. u svojim kontaktima s visokim dužnosnicima država članica EU i europskih institucija Sjevernoatlantskog saveza, UN-a i brojnih drugih međunarodnih organizacija kao i u okviru Europske pučke stranke predsjednik Vlade se zauzimao za europski transatlantski put BiH. Davao je potporu reformama u BiH, ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO. Predsjednik Vlade je i osobno prisustvovao potpisivanju velikog broja ugovora kojima je dana financijska potpora projektima koji imaju za cilj jačanje ukupnog društvenog položaja Hrvata u BiH. Značaj BiH za Hrvatsku bilo je nesumnjivo i vidljivo i u programu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u kome je jasno istaknuo zauzimanje za napredak BiH prema statusu kandidata, ali o tome druge godine. MVEP euroatlantski put BiH jedan je od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva i strateški prioritet Hrvatske što je naglašeno i u deklaraciji. Stručni kapaciteti i iskustvo koje je MVEP steklo u procesu pristupanja EU stavljeni su na raspolaganje u pripremi BiH za taj proces. Proces ove podrške dodatno je potaknuo ugovor o europskom partnerstvu između Vlade RH i Vijeća ministara BiH koji je stupio na snagu 2018. U svim aspektima vanjskopolitičkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se i u prošloj godini nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH što podrazumijeva i … izbornog zakona BiH jer bi reforma omogućila legitimnu zastupljenost na svim razinama vlasti uključujući i u predsjedništvu BiH jer je reforma potrebna poradi uvažavanja Ustava BiH te odluka Ustavnog suda u BiH kao što je npr. presuda u predmetu Ljubić. U Vijeće sigurnosti UN-a Hrvatska je i u raspravi o BiH upozoravala na nužnost ostvarenja spomenutih načela i kao članica EU i u nacionalnom svojstvu. Na raspravama u svibnju … prošle godine u Vijeću sigurnosti hrvatski predstavnici vrlo su se kritički osvrnuli na posljedice pojedinih intervencija međunarodne zajednice u BiH osobito one na štetu Hrvata. U Vijeću EU Organizaciji za europsku sigurnu suradnju OSS kroz druge multilateralne forume i kroz bilateralnu suradnju s brojnim državama Europe i svijeta Hrvatska je sustavno upozoravala na sva ova pitanja, redovito se obraćala i članicama Upravnog odbora, Vijeća za provedbu mjera u BiH, a tijekom godine ostvareni su brojni bilateralni susreti između dviju susjednih država na ministarskoj razini, te razini državnih tajnika. Meni bi trebale minute i minute da vam o tome elaboriram, ali ovo je samo evo kratki pregled i presjek. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova imalo je više značajnih …/Govornik se ne razumije/…projekata, prijenosa znanja, te tehničke pomoći institucijama BiH, poglavito u tematici pretpristupnog procesa, uspostavljena je suradnja sa Sveučilištem u Mostaru, te je zajedničkom koordinacijom ostvaren Program stipendiranja za poslijediplomski europski program. BiH je bila država u prošloj godini koja je primala najveći iznos službene razvojne pomoći, isplaćeno je 85,6 milijuna kuna za ukupno 106 projekata, a najviše se ulagalo u obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu politiku, okoliš i klimu, demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, gospodarstvo, inovacije, transport, poljoprivredu i ruralni razvoj, te zdravstvo. Robna razmjena u BiH u prošloj godini iznosila je 2.2 milijarde EUR-a, što znači povećanje za 5,9% u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski izvoz povećao se za 11,7%, te je iznosio 1,5 milijardi EUR-a, a hrvatski uvoz 697,8 milijuna EUR-a. U ukupnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 820, u iznosu od 823,7 milijuna EUR-a i tu bih pri tom istaknuo kako je upravo ova činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, o tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH, te njihova dobra životna i gospodarska perspektiva daju snažan doprinos i gospodarstvu Hrvatske. Uvažene zastupnici i zastupnici, glavno državno tijelo koje operativno provodi duh deklaracije u djelo jest Središnji državni ured za Hrvate izvan RH koji je 15. travnja prošle godine raspisao javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH. Odlukom vlade od 1. kolovoza za tu je namjenu osiguran do tad najveći iznos 25,8 milijuna kuna. U 2016.g. za istu je svrhu izdvojeno 20 milijuna kuna, dakle u 3.g. iznos je povećan za 29%, a u idućoj godini govorit ću o ovoj godini. Ovdje možemo govoriti o nekoliko, obrazovanju, znanosti, zdravstvo, socijalne skrbi, kulturu, ostala područja koja pokriva Središnji državni ured. To imate u vašem izvješću, program štipendiranja študenata, program potpore strateškim institucijama Hrvata u BiH. Kratko bi samo još prošao kroz ministarstva jer oni su ovaj tako dali tu svoj doprinos, Ministarstvo hrvatskih branitelja npr. koje je izdvojilo sveukupno na aktivnosti koje se odnose na provedbu deklaracije 2,9 milijona kuna, a u svrhu pronalaska nestalih osoba ministarstvo blisko surađuje s Institutom za nestale osobe BiH sukladno Protokolu o suradnji između Vlade RH i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba koji je stupio na snagu 30. …/Govornik se ne razumije/… 2018. Tijekom 2019. održana su dva sastanka između predstavnika ministarstva i Instituta za nestale osobe BiH 15. veljače u Sarajevu, a 18. travnja u Zagrebu, a rezultat su dogovorena pravila postupanja za provedbu Protokola o suradnji između Vlade RH i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba koja su potpisana 30. srpnja te godine. Ministarstvo rada i mirovinske skrbi, obitelji i socijalne politike u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uredilo je mirovinska prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane HVO-a i članova njihovih obitelji Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Odredbe glave 9. toga zakona koje reguliraju mirovinska prava stupila su na snagu 1. siječnja 2019, te je HZMO nakon toga poduzeo niz mjera s ciljem učinkovita rješavanja zahtjeva pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Zahtjevi su za priznanja prava na invalidske obiteljske mirovine imali su prioritet u rješavanju. Smatram da su ove zakonske izmjene bile od iznimnog značaja za lakše reguliranje statusa pripadnika HVO-a, a njima je također ispravljena jedna nepravda. Naime, veliki broj osoba bili su i pripadnici HV-a, te su sudjelovali u obrani Hrvatske, ali su isto tako sudjelovali i u presudnim osloboditeljskim vojnim akcijama kojima je oslobođen okupirani teritorij Hrvatske i BiH, te koje su napokon donijele mir u obje zemlje. Ministarstvo obrane je u sklopu bilateralne suradnje s Ministarstvom obrane BiH omogućilo školovanje pripadnika Ministarstva obrane BiH na programima vojne izobrazbe na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, te dalo svoju potporu prijenosom hrvatskih iskustava u pristupanju NATO-u i EU itd. Te aktivnosti obuhvatile su dakle sve one ciljeve iz Deklaracije HS u promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi i akcijskog plana za članstvo u NATO-u, a one se ostvaruju u okviru regionalnih inicijativa. U akademskoj godini nastavu 2019./'20. nastavu na programu vojnog vođenja i upravljanja i vojnog inženjerstva pohađalo je 16 kadeta Hrvata iz BiH, dok su u ostalim oblicima izobrazbe sudjelovala 6-orica Hrvata iz BiH. U školovanju pilota helikoptera u sklopu Projekata kadeta u akademskoj godini 2019./'20. školovalo se čak 34 kadeta iz oružanih snaga BiH. Čak je 22 od ukupno 37 aktivnosti bilateralne vojne suradnje sa zemljama jugoistočne Europe koje su oružane snage RH provele u prošloj godini odnosile su se na suradnju s BiH. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, najvažniji događaj u tom resoru bilo su oglašenje teksta Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH u održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici. MUP, suradnja se odvijala u istraživanju ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH sukladno točki 5. deklaracije. U pripremi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine znatno su liberalizirani uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem i za pripadnike hrvatskog naroda koji žive izvan Hrvatske. Vrlo važno pitanje za obje zemlje su migracije, poglavito one nezakonite i na tome planu intenzivno se surađivalo. Ministarstvo zdravstva odlukom vlade iz veljače '19.g. 40 milijuna kuna izdvojeno je iz državnog proračuna za pomoć zdravstvenom sustavu BiH kojima su obuhvaćene i bolnice i domove zdravlja itd. Ministarstvo turizma i športa u tom resoru ostvareni su projekti prekogranične suradnje Smartmed u okviru Interreg MED u partnerstvu s Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanskog kantona, te program doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine u okviru Interreg IPA u kojem je hrvatskim partnerima dodijeljeno ukupno 4,2 milijuna EUR-a u 6 projekata. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, tu je dobro naglasiti kako se u tom resoru radilo i 2019. na trilateralnom programu prekogranične suradnje Hrvatska, BiH, Crna Gora Interreg IPA u okviru programa IPA2, a programom je obuhvaćeno 12 županija u Hrvatskoj, 109 općina u BiH, …/Govornik se ne razumije/…Brčko, te 10 općina u Crnoj Gori. Ukupna je vrijednost programa 67,2 milijuna EUR-a, od čega je 57,2 milijuna EUR-a osigurano iz europskih fondova. Ministarstvo kultura, koja je znači postoji u Središnjem državnom uredu, Alkultura i kroz ministarstvo, sufinancirano je 12 programa, međunarodni, nastupni i razmjene u ukupnom iznosu od 127.950 kuna i na tom područjima izvedbene umjetnosti i knjižničarstva, promicanja kulturne baštine i kulturno umjetničkog amaterizma. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, tu je bilateralna suradnja dobila u prošloj godini dodatni impus nakon što su tijekom ranije godine, '18., otvoreni uredi HGK u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu, te generalnom konzulatu u Mostaru. Također pružena je i stručna pomoć prijenosom iskustva u pripremi Zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture u BiH. Ministarstvo uprave i pravosuđa. Hrvatske pravosudne institucije zauzimale su se osigurati jednakopravni tretman osumnjičenima, osumnjičenicima hrvatske nacionalnosti za ratne zločine, a to je ujedno bila reakcija na sve učestaliju praksu u kojoj su sudovi BiH počeli osumnjičenike hrvatske nacionalnosti tretirati prema strožem zakonu odnosno na osumnjičenike bošnjačke nacionalnosti. Ministarstvo financija i, i također je sudjelovao u transferu kolegama iz BiH, carinska uprava je tijekom 2019.g. uputila službenike na rad na Projektima prilagodbe europskom zakonodavstvu i u praksi na području carine. Ministarstvo obrazovanja i znanosti. O važnosti obrazovanja i znanosti ne treba govoriti za opstanak jednoga naroda. To je ministarstvo pružilo snažnu potporu projektima kojima su se osiguravali što kvalitetniji uvjeti za obrazovanje hrvatskog naroda u BiH, a za te je aktivnosti ministarstvo resorno izdvojilo ukupno 8 milijuna kuna. Gospodo, gospođe zastupnice, gospodo zastupnici, na koncu naglasio bih kako mi je izuzetna čast u hrvatskom u ovom zakonodavnom tijelu u HS po prvi puta predstaviti izvješće o provedbi Deklaracije HS o položaju hrvatskog naroda u BiH. Iako su ciljevi stabilne i funkcionalne BiH koja uspješno ostvaruje svoje prirodne i gospodarske društvene potencijale, te opstanak i prosperitet Hrvata u BiH za Hrvatsku neupitni, strateški nacionalni ciljevi i izvješće o provedbi deklaraciji omogućuje cjeloviti sustavni osvrt na sve što smo učinili u svrhu ostvarenja načela zacrtanih deklaracijom u svakom od pojedinih područja, te nas osvješćuje gdje treba učiniti još više i pojačati napore u vremenu pred nama. U našem susjedstvu želimo stabilnu i funkcionalnu BiH u kojoj 3 konstitutivna naroda i svi ostali njezini građani žive u miru svoji na svome i uživaju sva prava koja im jamči Ustav BiH. Iz svega navedenoga rekao bih da smo u prošloj godini učini puno o čemu sam vas danas izvijestio, a o ovoj godini izvijestit ću vas naravno iduće godine. Rezultata je puno više i to će biti jedan veliki doprinos i dobar komparativ. Predsjednik vlade, članovi vlade, te drugi dužnosnici i čelnici hrvatskih institucija udruženi u svojim nastojima, u vlastitim nastojanjima i svatko u okviru vlastite nadležnosti dali su znatnu političku, financijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, znanstvenim i vjerskim institucijama važnim za očuvanje nacionalnog identiteta, te kulturne i vjerske baštine hrvatskog naroda u BiH. Riješeno je i pitanje lakšeg ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanje hrvatskog državljanstva, a posebno važno pojačana je suradnja o korištenju dostupnih europskih fondova jer je i to jedan od političkih alata koji itekako mogu pomoći u poboljšanju socio-gospodarskog stanja Hrvata u BiH. Uvažene saborske zastupnice, uvaženi saborski zastupnici, g. predsjedniče, zahvaljujem na pažnji.
Žarko Katić
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane gđe. zastupnice i gospodo zastupnici. Kao što je poznato Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske je od 1. veljače 2020.g. na uređen način prestala biti članicom EU stupanjem na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU i Europske zajednice za atomsku energiju. Pitanja sukcesije često se smatraju najtežim pitanjima, iako ovo nije riječ o doslovnoj sukcesiji, ali ima određenih elemenata i u takvim sporazumima je uvijek vrlo važno regulirati i pitanja daljnjeg odnosa građana, njihovoga boravišta, prava na, na stanjenje i slično. Prijelazno razdoblje koje je predviđeno sporazumom tijekom kojeg se i dalje na Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuje pravo EU traje do 31. prosinca 2020.g. Mogućnost produženja prijelaznog razdoblja kao što znamo nije iskorištena, ona je bila moguća do 1. srpnja, ali zajednički odbor se za to nije odlučio, dakle ono definitivno završava 31. prosincem ove godine. Jedno o temeljnih prava koje sporazum jamči jest pravo građana povezano s boravkom. To su primjerice ulazak u zemlju, izlazak iz zemlje, privremeni boravak, stalni boravak i eventualna ograničenja prava na boravak, kao i izdavanje novih boravišnih isprava. Taj dio sporazuma stupa na snagu 1. siječnja 2021.g. Time se jamči zaštita osobama koje već borave i dalje nastavljaju boraviti u RH, riječ je dakle o državljanima Ujedinjene Kraljevine i članovima njihovih obitelji koji eventualno i ne moraju biti članovi odnosno državljani Ujedinjene Kraljevine. Prema službenim evidencijama MUP-a u RH danas boravi 1.133 državljanina odnosno državljanke Ujedinjene Kraljevine, od toga 773 ima prijavljeno privremeni boravak, a 360 stalni boravak. Instruktivni rok koji se određuje konačnim prijedlogom zakona za, da oni reguliraju svoj novi boravak kao državljani treće zemlje, ali sa pravima koje vuku kao sadašnji državljani države članice EU jest 30.6.2021.g. Sam sporazum o povlačenju ne sadrži postupovna pravila, a kako bi se državljanima Ujedinjene Kraljevine jamčila pravna sigurnost, te propisali odgovarajući postupci za prijavu privremenog ili stalnoga boravka, te izdavanje nove boravišne iskaznice, konačnim prijedlogom zakona propisuju se opća odredba kojom se odredbe Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji na odgovarajući način i ako nisu u suprotnosti s sporazumom, primjenjuju na državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji. Konačnim prijedlogom zakona upućuju se državljani Ujedinjene Kraljevine i članovi njihovih obitelji na odgovarajuće postupke za prijavu boravka ovisno o tome jesu li ili nisu na dan 31. prosinca 2020.g. imali izvršenu prijavu boravka i utvrđuju se naravno rokovi za te prijave. Zakon nadalje propisuje da nepoštivanje rokova za prijavu ne utječe na prava iz sporazuma, niti na prestanak statusa korisnika utvrđenog sporazumom. Međutim, u slučaju nepridržavanja rokova za prijavu privremenog ili stalnog boravka, te za zamjenu boravišnih isprava propisana je novčana kazna od 200 kuna. Ta odredba stupa na snagu nešto kasnije, ne 1. siječnja kao cijeli zakon nego 1. srpnja 2021.g., dakle od tad će biti moguće kažnjavanje onih koji nisu prijavili zamjenu boravišnih isprava. Zakon propisuje izdavanje boravišne isprave u istom formatu sa istim zaštitnim elementima, kao što će, kao što jest iskaznica i za državljane trećih zemalja. Ona će jedino imati oznaku da se radi o osobama koje su korisnici sporazuma, dakle da imaju određena posebna prava. Stupanje na snagu zakona predlaže se sa 1. siječnja 2021.g. jer s tim datumom stupaju na snagu i odredbe sporazuma koje se odnosu prava građana. Predlagatelj ujedno predlaže donošenje zakona po hitnom postupku da državljani Ujedinjenog Kraljevstva ne bi ostali bez prava utvrđenih sporazumom ili da se ona ne bi pomicala. To naravno je važno i za državljane država članica EU koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini, a osobito nama na prava i obveze hrvatskih državljana koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini. Znači i našim državljanima koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini i dalje će se jamčiti prava na, na stanjenje odnosno na korištenje svih onih prava koja su dosada uživali. Naime, sporazum izričito zahtjeva da država domaćin ne smije uvesti nikakva ograničenja ili uvjete za stjecanje, zadržavanje ili gubitak prava na boravak. Uvjete boravka po sporazumu svaka strana mora primjenjivati u dobroj vjeri i bez diskriminacije po državljanstvu već samo u korist osoba koje borave u strankama ugovornicama. Stavio bi još nekoliko napomena koje se tiču boravka hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su korisnici sporazuma. Naime, Ujedinjena Kraljevina u svom emigracijskom sustavu vezano za slobodu i kretanje državljana EU nije imala uspostavljen klasični sustav registracije i boravka, kako to ima većina država članica, tako da se taj boravak može dokazivati različitim drugim načinima, dakle nemaju posebnu boravišnu iskaznicu nego se može dokazivati npr. potvrdama poslodavaca ili visokih učilišta ako su osobe studenti, vozačkom dozvolom koja je izdana u Ujedinjenoj Kraljevini, potvrdom da ima zdravstveno osiguranje i na drugi način. Kako bi zadržali pravo na boravak europski državljani, pa tako i RH koji su se nastanili u Ujedinjenoj Kraljevini do 31. prosinca ove godine moraju najkasnije do 30. lipnja 2021.g. regulirati svoj boravišni status putem posebne šeme britanske vlade nazvane „EU Settlement“, dakle hrvatski državljani mogu dokazati da neprekidno zakonito borave u Ujedinjenoj Kraljevini primjerice 5 i više godina i tada mogu pribaviti potvrdu o stalnom boravku, a oni državljani koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini manje od 5.g. dobivaju privremeni boravak koji omogućava nakon naravno 5.g., kad akumuliraju 5.g. boravka da dobiju i stalni boravak. Prilikom prijave na naprijed navedene statuse potrebno je dokazati identitet i naravno dosadašnji boravak u Ujedinjenoj Kraljevini. Prema statistici koju je objavio „Home Office“ u Ujedinjenoj Kraljevini koja je dostupna on line do 30.9.2020.g. zaprimljeno je ukupno 8.170 zahtjeva hrvatskih državljana da reguliraju boravišni status po sporazumu, od čega je odobreno 8.030 statusa, od čega 2.050 stalnog boravka, 5.980 privremenog boravka, odbijeno je 140 zahtjeva, to su uglavnom slučajevi kad neka osoba ne, se ne pridržava zakona ili je prijetnja sigurnosti ili javnom zdravlju. Nasuprot tome, prema evidencijama hrvatskog MUP-a na dan 10.12., 7.587 hrvatskih državljana ima prijavljeno prebivalište odnosno privremeni odlazak u Ujedinjenu Kraljevinu, od toga 4.701 hrvatski državljanin prijavio je prebivalište u Ujedinjenoj Kraljevini, a 2.798 je prijavilo privremeni odlazak u Ujedinjenu Kraljevinu. Od svih njih 88 je odjavilo prebivalište u RH zbog preseljenja u Veliku Britaniju, ali nemamo podatke da su nikad prijavili adresu u inozemstvu. Dakle, ponavljam još jednom usporedbe radi, prema našim evidencijama 1.133 državljana Ujedinjene Kraljevine imaju jednu od predviđenih vrsta boravka. Inače državljani Ujedinjene Kraljevine bili su dužni i do sada registrirati svoj boravak u RH ako su namjeravali živjeti i raditi u RH duže od 3. mjeseca. Registracija boravka, dakle omogućit će nadležnim tijelima RH provjeru ispunjavaju li državljani Ujedinjene Kraljevine uvjete koji su predviđeni sporazumom za boravak u RH. Na kraju samo par riječi o budućim odnosima nakon što stupi sporazum na snagu 1.1.2021.g., znači koji su izvan sporazuma o povlačenju, na državljane Ujedinjene Kraljevine primjenjivat će se nacionalne odredbe Zakona o strancima, dakle našeg zakona za reguliranje boravišnog statusa stranca, kao i prema svim drugim državama, državljanima trećih zemalja. Vezano za viznu recipročnost, EU je državljane Ujedinjene Kraljevine izuzela od obveze posjedovanja viza za kratkotrajni boravak, to je boravak do 90 dana u razdoblju od 180 dana, dok Ujedinjena Kraljevina omogućava boravak državljanima EU do 6. mjeseci bez vize, to je objavljeno na stranicama Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Ako Ujedinjena Kraljevina uvede vizni režim za bilo koju državu članicu, EU će uvesti vizni režim za državljane EU, za državljane Ujedinjene Kraljevine. Evo iznio sam i one podatke koji su izvan samoga zakona, dakle koji se tiču recipročnosti i na koncu imamo za sad dva, dva amandmana koje je podnio Odbor za zakonodavstvo na čl. 1. i na čl. 3. i 8., amandmani su nomotehničke naravi i predlagatelj će ih prihvatiti i tako uvrstiti u …/Govornik se ne razumije/…Hvala vam lijepo.
Narode moj, danas, jutros tj. na Odboru za pravosuđe odbijen je prijedlog i nitko nije glasao da se i sutra pokrene istražno povjerenstvo od vladajućih, naravno istražno povjerenstvo o utjecaju politike na neovisne institucije, kao da ćemo mi utjecati na slučaj Janaf, kao da ćemo mi utjecati, koda je sam Janaf, pa gdje je Krš-Pađane, gdje su brojne druge kriminalne radnje koje su hrvatski narod dovele do toga da uopće ne vjeruje u pravosudne institucije i neovisne institucije. Zbog čega niste to podržali? Oćete li ukinuti i sudove? Pa i sudovi ne donose nikakve presude, nit je koga briga, nekolko presuda za 10-tak milijona kuna ko ukrade par dana čiste kompire i to je to. Pa kako ćete vratiti povjerenje prije svega ovome domu da ima pravo da raspravi na tome, znači povjerenstvo tj. povjerenstvu da vidimo dal ćemo utjecaj politike na neovisne institucije, a znamo da je utjecaj politike na neovisne institucije i da je kumska linija od, u, u, sa Šeksom na čelu imenovala istražnog suca svoga kuma, to kolega Branko Bačić vrlo dobro zna, on je ujedno njima kum, pa možemo reći da je tolko utjecaj politike na neovisne institucije od DORH-a, pravosuđa, sudstva, da je ono u Hrvatskoj se osjeća u zraku. I ovaj dom, visoki dom, mi saborski zastupnici ne smimo dozvoliti tu destrukciju da mi smo oni i to povjerenstvo koje ima pravo o tome raspravljati i donositi zaključke, a nećemo govoriti i o destrukciji oko, u slučaju Agrokora oko povjerenstva kojega ste učinili. Što se tiče kolku konfuziju radite u covid krizi, vidimo da neovisni stručnjaci nemaju uopće smisla, ljudi se zahvalili i otišli, nema smisla da stoje jel jedino u, po pitanju covida i rješavanja problema s covidom, mjera i sveg ostaloga mora imati članarsku iskaznicu, člansku iskaznicu HDZ-a, SSDS-a ili ne znam koga sve već ne. Ja ću nakon ovoga još jednom poručiti „nije ničija dovika, pa ni vaša.“. A na kraju ću kazati ono što sam mislio na početku, al mislio sam da će HDZ izaći ovdje, predsjednik kluba i reći podržajemo danas povjerenstvo da napokon odbacimo sve insinuacije oko utjecaja na pravosuđe i neovisna tijela. Niste. Zašto niste? Zato je narod iritiran, zato je narod ljut, zato je narod nema više jednostavno vjere u ništa i nikoga. Još jednom kolegice i kolege, imamo ogroman problem i sa Fondovima EU. U mome kraju, u cetinskom kraju imamo Projekt aglomeracije, 302 milijona kuna osigurana su da zaštitimo našu rijeku Cetinu. Kroz središte Sinja prolazi otvorena kanalizacija, fekalije i utječe kroz Sinjsko polje, utječe u rijeku Cetinu. Novac je osiguran, međutim javna nabava Hrvatske vode, ministar ugroze i okoliša koji često potpisiva nekakve ugovore bez obzira što su osigurana sredstava doveli su taj projekat do upitnosti i zbog toga smo na dnu u EU po povlačenju sredstava iz EU. Isto tako, gurate i dalje Projekat Lećevica, štetni projekat svjesni Marišćine i ostalih projekata, gurate ga i dalje bez obzira šta u 15.g. ste potrošili 30 milijona kuna u štetni Projekat Lećevica. I dalje ga gurate, javnu nabavu ste proveli. Vidi se po otvaranju javne nabave u postupku da ste krivo procijenili taj projekat i dalje gurate taj štetni projekat i sada kada iza svake kiše Splitu je zamućena voda zbog Jadra, zbog utjecaja na Jadro, a još to napraviti u kršu kad tribamo zaštititi resurs kao šta je voda. Voda je jedna od najjačih resursa uz energetske potencijale, šume, poljoprivredno zemljište i hranu, voda je ključ koji imamo znači Hrvatska je najbogatija i smo u Mostu tražili i zahtijevali u prošlom sazivu da u Ustav uđe voda kao osnovno ljudsko pravo. Danas imamo zamućeni Jadro, mala kiša, Split nema vodu i okolica i sada umjesto da zaštitimo rijeku Cetinu da na utječe kanalizacija i fekalije da ne utječu rijeku Cetinu koja će morati napajati cijelu Dalmaciju, vi blokirate i bojkotirate sa ministrom ugroze Ćorićom projekt aglomeracije Sinj. Hvala lijepo.
Hvala lijepo predsjedniče. U ime Kluba MOST-a tražim stanku od 10 minuta da još jednom ukažemo na ono štete koje je ministar Ćorić napravio i zabio čavao u lijes energetske neovisnosti. On je na Krš-Pađane pokazao kako se ne poštiva procedura, kako se ne poštivaju interesi RH koje je štitio MOST nezavisnih lista jel moramo znati da MOST nezavisnih lista, naši stručnjaci u ministarstvu, nisu dozvolili pljačkanje hrvatskog naroda kroz obnovljive izvore tzv. vjetroelektrane. Ministar Ćorić, ministar ugroze, okoliša i energetike, a u ovome slučaju mu je dodalo i ugroze gospodarstva. Čovjek koji je to potpisao bez procijene studije utjecaja na okoliš, čovjek koji je to samoinicijativno napravio, čovjek koji je omogućio pljačku ljudi na tim područjima, ne samo šta je oštećen krajobraz i što mu je tu pomogao i njegov koalicijski partner SDSS, HNS, Vrdoljak koji je predlagatelj toga uvaženi ministre, ali sve je to u Hrvatskoj način donošenja odluka gdje je bio ministar jedan uvaženi gospodin u klubu u Slovenskoj 9 kod šefa Janafa. I ne možemo sve pribaciti samo odgovornost na ministra Ćorića. Gdje je odgovornost Andreja Plenkovića tu? O tome ga je MOST, MOST-ovi stručnjaci u ministarstvu u to vrijeme upozoravali. Jedan od ključnih razloga zašto MOST nije odgovarao kao partner jer nije dozvolio pljačku, pljačku i energetsku, otuđivanje hrvatskih …/Upadica: Hvala kolega Bulj/… nacionalnih interesa. Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče zahvaljujem vam. Tražimo stanku u ime kluba zeleno-lijevog bloka jer želimo prije nego krenemo na raspravu o ovoj točci još jednom podcrtati da je danas Međunarodni dan ljudskih prava i želimo ponajprije ga čestiti svima onima.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora. Uvažene kolegice i kolege, već sam nekoliko puta u posljednjih mjeseci s ove govornice govorila o našoj zabrinutosti za stanjem u hrvatskom zdravstvu. Govorila sam o kaosu koji je očigledno dogodio oko organizacije liječenja bolesnika oboljelih od Covid-19. Svakodnevno u javnosti izlaze informacije i podaci koji potvrđuju da Vlada nije ni ozbiljno, ni pažljivo organizirala sve potrebne uvjete u ljudstvu, lijekovima i aparatima da bi se mogli nositi s pandemijom. A nema nikakve isprike da nije bilo vremena jer sad već od veljače ili ožujka znamo što nas čeka i moglo se dobro organizacijom i koordinacijom obaviti puno bolji posao. Govorila sam s ove govornice i o tome da najmodernija bolnica u Hrvatskoj KB Dubrava koja pokriva ogromni teritorij s puno ljudi se pretvorila isključivo u Covid bolnicu. O ne organizaciji tamo i o pitanju kako je takva odluka učinila samoj bolnici postavili smo već puno, puno pitanja. Vijesti o nezadovoljstvu i odlasku uglednih liječnika koji nagrizaju samo tkivo te bolnice također su svakodnevne. Govorila sam i o rastućoj zabrinutosti oko kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga za sve ostale građane, o preventivi, dijagnostici, liječenju koje je diljem zemlje u hladnom pogonu na čekanju u smanjenom opsegu i u odgađanjima koja se pretvaraju u sve dulje i dulje liste čekanja. O svemu tome govorit ćemo opet ovdje u saboru i kad na dnevni red dođe interpelacija o stanju u zdravstvu koju smo poslali u proceduru. Jučer, kasno navečer naše bojazni i stalna upozorenja Vladi da se igra sa životima i zdravljem ljudi dobili su još jednu potvrdu u obliku priopćenja koje je javnosti poslala Hrvatska udruga bolničkih liječnika. Ona nas upozorava da se sustav praćenja kontakata i određivanje epidemioloških mjera potpuno raspao jer nisu se na vrijeme aktivirali i educirali ljudi koji bi pomagali epidemiolozima. Kao da je veljača ili ožujak bilo jučer, kao da nije bilo vremena. Upozoravaju nas da smo s testiranjem dostigli i ljudske i tehničke maksimume jer nije organizirana odgovarajuća mreža testiranja po cijeloj zemlji. Upozoravaju nas i da su bolnice koje liječe Covid bolesnike pred popunjavanjem kapaciteta zbog čega bolesnici dolaze u izravnu opasnost. Ministarstvo zdravstva i dalje nije donijelo potrebne smjernice ni kriterije za situaciju kad dođemo do kraja s osobljem ili respiratorima i nema ama baš nikakve koordinacije nego su sudbonosne odluke prepuštene ljudima na terenu. I možda ključno, ono što sam i ja osobno upozoravala više puta uključujući izravno premijera Plenkovića tijekom aktualnog prijepodneva, liječnici upozoravaju da je komunikacija loša i kaotična, da unosi nemir i nervozu među ljude jer nemamo baš nikakav dojam da tu komunikaciju netko sustavno vodi, niti da postoji ikakav plan ili program donošenja mjera ovisno o mogućim scenarijima razvoja situacije. I u ovom trenutku obraćam se izravno premijeru Plenkoviću, poštovani premijeru prinosim vašoj pozornosti da je hrvatska javnost zabrinuta zbog stanja u zdravstvu i da ta zabrinutost svakodnevno dobiva potvrdu od onih koji su u srcu oluje liječnika, medicinskih sestara i drugog osoblja te pacijenata. Molim vas primete se posla da se komunikacija s građanima dovede u red i da konačno dođete pred hrvatsku javnost s nekim planom i programom rada koji se temelji na mogućim varijantama razvoja događanja. Hvala lijepo.
Poštovani kolegice i kolege, sutra po 11-ti put u Republici Hrvatskoj obilježavamo Svjetski dan romskog jezika i to upravo zahvaljujući instituciji Hrvatskoga sabora kao prvog parlamenta koji je podržao ovu inicijativu 2012. godine. Nakon toga redali su se naši zajednički uspjesi po Svjetski dan romskog jezika 2015. godine na našu inicijativu prepoznao i UNESCO. U naš rad ugledali su se mnogi Romi i ne Romi diljem Europe, pa se danas Svjetski dan romskog jezika obilježava u svim zemljama Europe sa značajnim udjelom Roma u populaciji u zemljama Zapadnog Balkana. Svjetski dan romskog jezika koristimo kako bi dan na koji slavimo glavnu odrednicu romske kulture, a to je upravo bogatstvo romskog jezika koji danas doživljava i brojne promjene izloženju utjecaju drugih jezika, a mladi Romi sve češće uopće ne poznaju romski jezik. Sa ciljem jačanja pozicije romskog jezika, njegovog očuvanja, ali općenito obrazovanja Roma i obrazovanja većinskog naroda o Romima. I ove godine pored problema sa pandemijom koronavirus po 11. put obilježavamo ovaj važan datum u Zagrebu i događajima u Osječko-baranjskoj županiji. Niz događanja koje smo nazvali Dani romske kulture nakon obilježavanja u Zagrebu se nastavlja otvorenje izložbe 1000 godina imigracija Roma u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. Dan poslije, 6. studenog u 11 sati najavljeno je otkrivanje skulpture u parku 5. studeni u Belom Manastiru, a u 17 sati tribina povodom Dana romske kulture i Svjetskog dana romskog jezika u Belišću. Završno, 7. studenog promocija filma I mi smo branili Hrvatsku, Romi u Domovinskom ratu u Valpovu zatvaramo ovogodišnji program. S ponosom sam s ovog zbog uvažanje i pomoći, ne samo Sabora, i kolege saborskih zastupnika, Vlade i svih naših institucija, nego jer je ova naša inicijativa zaživjela među romskom narodom što je najveće priznanje za ono što smo mi u Hrvatskoj učinili. Ono na što sam posebno ponosan kad govorimo o Svjetskom danu romskog jezika jeste to što su moji kolege sabornici bili jednoglasni kad je 25. svibnja 2012. g. bilo glasanje o odluci o proglašenju, a održan je prijem kod predsjednika te potpredsjednika Sabora. U tom kontekstu, 5. studenog posebno je važan i dio razloga zašto Romi u Hrvatskoj više nisu spominjani samo u kontekstu socijale, ekscesa i problema. Kada se danas spominje romska zajednica misli se na jezik, kulturni identitet, književna djela i umjetnost. Govorimo i o našim parkovima u središtu Zagreba, u Belišću, Kutini, Belog Manastira i Ludbregu, prvom romskom hrvatskom romskom rječniku iz 2011. g., diplomski studij .../Govornik se ne razumije./... na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, novom .../Govornik se ne razumije./... koji je nedavno izišao, .../Govornik se ne razumije./... u RH najljepšoj i najbogatijoj u Europi. Tek u ovih 11 godina Svjetski dan romskog jezika ušao je u mnoge institucije, organizirali smo simpozij sa temom kao što je standardizacija i .../Govornik se ne razumije./... romskog jezika, upotrebu romskog jezika u informacijskim tehnologijama te položaj romskog jezika unutar obitelji. Isto tako, 2012. g. po prvi put održano predavanje na romskom jeziku na Filozofskom fakultetu, a godinu kasnije na tom fakultetu otkrivena je dvojezična ploča. Na naše zaključke i obilježavanje dolazili su i najviši državni dužnosnici, poput premijera, predsjednice i predsjednika Sabora, ministri, moji kolege sabornici i čelnici institucija, kao što su HAZU i rektor sveučilišta. također, svake godine dodjeljujemo nagradu za životno djelo. Na događanjima Svjetskog dana romskog jezika redovito sudjeluju Romi iz inozemstva među kojima mnogi lingvisti, književnici, sociolozi, nastavnici, povjesničari i pomagači u nastavi. Ove godine smo uputili i molbu svim školama u Hrvatskoj da sutra odvoje 5 minuta svog vremena i upoznaju učenike sa tom tematikom. Nadam se da će se škole, pogotovo one u kojima ima romske djece, odazvati pozivu i barem jedan dan u godini govoriti o romskoj jeziku u pozitivnom kontekstu. Koristim ovu priliku da svim Romima, ma gde god bili čestitam Svjetski dan romskog jezika te da još jednom zahvalim svima na dosadašnjoj pomoći i suradnji. .../Govornik se ne razumije./... Hvala.
Hvala. Poštovane kolegice i kolege, ove smo godine proslavili 30. godišnjicu samostalnosti Republike Hrvatske. Tijekom tih 30 godina Hrvatska je proživjela puno lijepih, ali i puno teških dana. Prve godine naše državnosti obilježila je herojska borba cijelog hrvatskog naroda da se naša domovina obrani i sačuva od velikosrpske agresije. Nakon ratne pobjede na žalost mnogi su u Hrvatskoj vrlo brzo shvatili da se svi oni ideali za koje je narod ginuo, trpio ratna razaranja i oskudicu nisu ostvarili. Jer dok su se neki za Hrvatsku borili, drugi su je potkradali. Propust obračuna s kriminalom i korupcijom iz prvih godina naše države otvorio je prostor novim ali i mnogim starim komunističkim elitama da opstanu na vrhu hranidbenog lanca. Probleme s korupcijom koji su bili očigledni redovito se pometalo pod tepih nalazeći stalno iz nova neke nove tzv. Strateške državne ciljeve i stalno se zavaravajući da ćemo kada ih postignemo nekim čudom postati uređena država u kojoj se poštuje vladavina prava, u kojoj je pravosuđe učinkovito i neovisno te u kojoj su na kraju krajeva kriminalci tamo gdje trebaju biti, u zatvoru. Narod se hranilo optimizmom posebno pred ulazak u Europsku uniju. Nominalno država je krenula u veliki obračun s kriminalom i korupcijom. Pokrenut je velik broj visoko profilnih slučajeva. U stvarnosti korupcijska hobotnica uglavljena na vrhu političke piramide čekala je da s ulaskom u EU nestanu nadzorni mehanizmi koji su stvarali politički pritisak da se Hrvatska obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom. Vrlo brzo po ulasku u EU, pa čak i nešto prije započelo se s ciljanim i organiziranim rastakanjem sustava borbe protiv korupcije. Uzmite samo Zakon o kaznenom postupku koji je trebao biti osnovni zakonodavni instrument za učinkovitu borbu protiv korupcije. Taj zakon u vremenu svoga važenja nekih 10-tak godina jednako toliko puta mijenjan. Time je u startu stvoren pravni nered koji je omogućio otezanje kaznenih postupaka i njihovo stalno vraćanje na početak. Premda vam se može činiti da sam do sada govorio o našoj povijesti, činjenice koje su iznesene daju kontekst i ambijent iz kojeg je proizašla nedavna afera Janaf, a koja je bila kap koja je prelila čašu i potaknula saborsku oporbu da nastupi ujedinjeno bez obzira na naše evidentne razlike i zatraži osnivanje ovog Istražnog povjerenstva. Važno je iz toga vidjeti kontekst afere Janaf koji pokazuje da je čitav niz institucija zakazao, da su neke od tih institucija očigledno zažmirile po nečijem političkom nalogu, dok su druge lošim zakonodavnim uređenjem izbačene iz sustava nadzora i prevencije korupcije. Podsjetit ću vas kolegice i kolege da je prije nekoliko mjeseci glavni državni revizor ovdje u Saboru potvrdio da državna revizija nije bila u Janafu punih 6 godina. Praktički tijekom cijelog inkriminiranog razdoblja ove afere bez državne revizije nisu se mogle utvrditi nepravilnosti u javnim nabavama, jer nemojmo zaboraviti Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se na javne nabave koje provodi Janaf, pa samim time nitko se ne može žaliti u njihovim postupcima nabave, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ni teoretski ne može kontrolirati što se tamo događa jer jednostavno nema zakonsku nadležnost. Dakle, u periodu kad su se odvijale sumnjive radnje ne postoji ni minimum državne kontrole nad javnim nabavama u Janafu. Jedno nadzorno državno tijelo je zakonom onemogućeno da postupa, a drugo državno tijelo premda ima ovlasti iz nekog razloga 6 godina ne ulazi u Janaf. Da ne govorimo o Poreznoj upravi koja spava na ušima ispred koje možete proći s traktorom punim keša, a da vas nitko ne priupita od kud vam ta lova. Porezna gazi naše ugostitelje, naše poduzetnike, naše obrtnike zbog 20 kuna viška u blagajni, naše male ljude, a neki traktore i pune kamione para namlate bez ikakvog nadzora. Mene zanima zašto je to tako? Nas iz opozicije, a javnost zanima zašto je to tako. Jedino kolege iz većine misle da se njih to ne tiče, oni ne bi ništa mijenjali. Neka sve ostane po starom do neke nove afere. Uostalom oni dobro znaju onu narodnu „bolje imati stotinu afera nego samo jednu“. Jedna vas afera obilježi, a stotinu afera čini šumu od koje se više ne vidi drvo. Čuli smo već svakakve argumente većine protiv ovog Povjerenstva. Odbacujemo iz sve. Mi u MOST-u odbacujemo ih kao nesuvisle, zavaravajuće, cinične i lažne. Od kad sudjelujemo u nacionalnoj politici slušamo iste argumente protiv svakog Istražnog povjerenstva. Najčešće nam govore da bi Istražno povjerenstvo ometalo istragu. Sada nam govore da hoćemo kroz Istražno povjerenstvo voditi kampanju za lokalne izbore kao da bi oni pristali na Istražno povjerenstvo u lipnju mjesecu. Znači tada biste kao digli ruke za njega. Evo testirat ćemo većinu tada. Čekam da se u nekom trenutku javi kolega Pupovac, ne vidim ga ovdje da objasni kako sada nije vrijeme za povjerenstvo, ali da će jednom to vrijeme doći. Tako je rekao kada je bilo Povjerenstvo za Agrokor. Valjda će doći vrijeme kada pomru svi akteri ove afere. To bi im bilo prihvatljivo. Svi znamo da Plenković ima fetiš na ova povjerenstva za povijest, a kao vrhunac argumentacije protiv povjerenstva doći će kolega Bačić ili možda čak izvuku zeca iz šešira Vladimira Šeksa pa da nam iz povijesne perspektive rastumači kako ni jedno Istražno povjerenstvo do sad nije utvrdilo ništa. Naravno svi ti mudrijaši neće vam reći da su oni dali lijep doprinos da se rad Istražnih povjerenstava sabotira. Priča je uvijek ista, samo se akteri malo izmjenjuju. Na kraju krajeva kad sve zbrojimo i oduzmemo samo ću pozvati one od vas koji još drže do poštenja, istine i pravde da visoko podignete svoje ruke u zrak za ovu odluku i time pokažete da ovdje u Hrvatskom saboru postoje ljudi koji neće šutke pristajati na pljačku, kriminal i korupciju. I to će biti naša najsnažnija poruka na kraju ovog dana i na kraju ovog tjedna. Hvala.
Juro Martinović
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici. Pred vama je dokument nacrta Prijedloga zakona o provedbi Uredbe Vijeća(EU) od 12. listopada 2017. g. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja s konačnim prijedlogom zakona. 2017. g. donesena je Uredba Vijeća Europe, 1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja. Dakle, uredba predviđa osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja kao neovisnog tijela EU-a zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a na temelju Direktive 1371/2017 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kazneno-pravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima neodoljivo povezana, tzv. DIF direktiva. Ured europskog javnog tužitelja ustrojava se na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnja razina sastoji se od Središnjeg ureda u Luksemburgu kojeg čine glavna europska tužiteljica i njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koje sudjeluju u mehanizmu pojačanje suradnje. I decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama te imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica za kaznena djela protiv financijskih interesa EU-a. Unatoč izravnoj primjenjivosti uredbe Vijeća Europe i njenoj nadređenosti nacionalno-pravnom poretku, analiza odnosa odredbi uredbe Vijeća i važećeg nacionalnog zakonodavstva, ukazala je na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom. Tako se ovim zakonom uređuju slijedeća važna pitanja. Predviđa se postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja, radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava Državnog odvjetništva u RH integrirani u struktura Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dakle poznatog USKOK-a kroz odjel delegiranih europskih tužitelja. Predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednog suda županijskog suda u Zagrebu koji će suditi u prvom stupnju u svim predmetima u kojima će optužbu zastupati delegirani europski tužitelji. Jedinu iznimku od navedenog predstavljaju postupci prema maloljetnici u kojima će postupati delegirani europski tužitelji a na nadležnost i sastav suda primjenjivat će se Zakon o sudovima za mladež. Predlaže se regulirati položaj i ovlasti delegiranih europskih tužitelja u okviru kaznenog postupka, to se predlaže učiniti propisivanjem da se u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti u Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelji smatra ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonima pripadaju državnom odvjetniku. Predlaže se a uvažavajući činjenicu da Ured europskog javnog tužitelja neće snositi izdatke za obvezna osiguranja delegiranih europskih tužitelja, reguliranje njihova obveznog osiguranja na način da se delegirani europski tužitelji obvezno osigurava na vlastiti zahtjev sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju a ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u naknadi iznos osiguranja u visinu osnovice koju odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa, sukladno naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koja za tekuću godinu donosi ministar nadležan za financije. Pri tome, iznos osnovice ne smije prelaziti visinu osnovice koju je delegirani europski tužitelj imao kao pravosudni dužnosnik prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja. Donošenje zakona o provedbi uredbe Vijeća od 12. lipnja 2017. g. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“) predlaže se provesti po hitnom postupku temeljem čl. 206. stavak 1. Poslovnika Hrvatskog sabora obzirom da se radi o propisu kojim se provodi usklađivanje s dokumentima EU-a. A potreba hitnog postupanja razvidna je iz činjenice da je na razini EU-a poduzet čitav niz aktivnosti za što skorije operativnu uspostavu rada Ureda europskog javnog tužitelja. Donošenje zakona o provedbi uredbe Vijeća od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja, osigurat će se u uvjeti za provedbu uredbe Vijeća 1939 iz 2017. g. u pravni poredak RH te će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u RH. Hvala vam lijepo.
Ivan Malenica
Poštovani predsjedniče HS-a. Uvažene zastupnice i zastupnici. Dakle, pred vama su izmjene tri zakona vezane za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, dakle Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, dakle cilj izmjena i dopuna ovih zakona je racionalizirati i optimizirati rad jedinice lokalne i područne samouprave te im omogućiti rast i razvoj. Programom Vlade RH definirano je pet prioriteta među kojima je prioritet osnažena državnost, učinkovita, otporna i digitalna Hrvatska. U okviru tog prioriteta uz već smanjeni broj ministarstava i državnih dužnosnika, ukidanjem pomoćnika ministara predvidjeli smo i smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Izmjene i dopune zakona koje su pred vama omogućit će smanjenje broja lokalnih dužnosnika, kvalitetnije urediti pitanja koja su se u praksi pokazala nedovoljno precizna i učinkovita. U RH ustrojeno je 428 općina, 127 gradova, 20 županija i Grad Zagreb koji ima status županije. U takvom sustavu biramo 1.247 lokalnih dužnosnika, na lokalnim izborima se do sada bira 671 zamjenik, 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana uz to iz redova nacionalnih manjina odnosno pripadnika hrvatskog naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva biralo se 74 zamjenika. Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi broj zamjenika se smanjuje za 618, stoga bi građani na lokalnim izborima u svibnju sljedeće godine birali 53 manje zamjenika gradonačelnika odnosno župana, 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana. Dva zamjenika moći će imati župani u županijama s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnici u gradovima s više od 100.000 stanovnika. Jednog zamjenika moći će imati župani u županijama koje imaju do 250.000 stanovnika te gradonačelnici u gradovima s preko 35.000 do 100.000 stanovnika kao i gradonačelnici gradova koji su sjedišta županija. Važećim zakonom na lokalnim izborima biralo se ukupno 8.254 članova predstavničkih tijela te se taj broj uvećava za broj članova iz reda pripadnika nacionalnih manjina u slučaju ako je njihova zastupljenost nije osigurana među izabranim članovima. Predloženim izmjenama broj članova predstavničkih tijela smanjio bi se za 10% što znači da bi na sljedećim izborima birali oko 7.400 članova predstavničkih tijela. Neupitno je da će ove izmjene rezultirati određenim uštedama u proračunima jedinica lokalne samouprave, projekcija Ministarstva pravosuđa i uprave ukazuje da će predložene izmjene rezultirati uštedama od otprilike 130 milijuna kuna i to oko 57 milijuna kuna uštedjelo bi se na plaćama i naknadama za zamjenike koje ukidamo. Smanjenjem broja članova predstavničkih tijela za 10% uštedit će se 14,3 milijuna kuna, budući da je u postojećem sustavu za naknade članovima predstavničkih tijela se izdvaja 143 milijuna kuna. Također zakonskim prijedlogom uvode se i maksimalni godišnji iznosi koje će jedinice lokalne odnosno područne samouprave moći izdvajati za naknade predstavničkih tijela, maksimalni godišnji iznosi u županijama odnosno ovisno o broju stanovnika moći će iznositi od 13 do 16.000 kuna neto, a u općinama i gradovima ti će iznosi biti od 4 do 16.000 kuna. Ušteda na toj osnovi bit će oko 48 milijuna kuna, budući da se prema našim procjenama za to godišnje u svim jedinice lokalne samouprave moći isplatiti najviše 80 milijuna kuna. Uz to uštede su i za druge materijalne troškove zamjenike koje je teško u ovom trenutku procijeniti, međutim mi smo to računali poprilično konzervativno i te uštede iznose otprilike 4 milijuna kuna, a isto tako ovim izmjenama smanjuju se troškovi i za političko djelovanje za koje se izdvajati 4,7 milijuna kuna manje u odnosu na dosadašnji sustav. U okviru ovih izmjena uređujemo i pitanje vezane uz zamjene u slučaju duže odsutnosti i raspisivanja prijevremenih izbora. Kada je riječ o općinama i gradovima u kojim se ne biraju zamjenici, u slučaju kada bi načelniku i gradonačelniku prestao mandat prijevremeno u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori, a do provedbe izbora dužnost će obnašat povjerenik Vlade. U odnosu na gradove i županije u kojima se biraju zamjenici zadržani je isti princip odnosno iste odredbe kao i u važećem zakonu, dakle ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku ili županu koji imaju zamjenika raspisat će se prijevremeni izbori, a do provedbe izbora dužnost će obnašati zamjenik, a ako je mandat prestao i zamjeniku dužnost će do izbora obnašati povjerenik Vlade. Ako nakon dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku ili zamjeniku koji imaju zamjenika kao i do sada neće se raspisivati prijevremeni izbori već će do kraja mandata tu dužnost obnašati zamjenik. Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika ili župana koji ima zamjenika, a prije isteka mandata prestane samo zamjeniku neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika. Ako mandat čelnika lokalne samouprave nastupi opozivom u toj će se jedinici raspisati prijevremeni izbori, a dužnost će do izbora obnašati povjerenik Vlade. Evidenciju o promjenama tijekom mandata kao i do sada vodit će pročelnik u čijoj nadležnosti su službenički odnosi, o tome će obavijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave. Kada je u pitanju duža odsutnost načelnika općine ili gradonačelnika kojem se ne bira zamjenik, prijedlog zakona predviđa da predstavničko tijelo iz redova svojih članova imenuje privremenoga zamjenika, na taj način se osigurava da tim izvanrednim okolnostima izabranog načelnika ili gradonačelnika koji nema zamjenika bira osoba koja ima izborni legitimitet u toj jedinici. Taj će privremeni zamjenik moći obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo redovito funkcioniranje općine, a u to vrijeme će ostvarivati prava načelnika odnosno gradonačelnika. Također uvodimo kroz ove izmjene i dopune zakona uvodimo i odredbu o javnoj objavi informacija o trošenju proračunskih sredstava na lako dostupan i pretraživ način na istovjetan način kao i kod državnoga proračuna. Uređujemo i pitanje privremenog financiranja odnosno proširujemo krug ovlaštenih predlagatelja odluke o privremenom financiranju. Osim općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili povjerenika kao ovlašteni predlagatelj utvrđuju se i drugi predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkoga tijela. Podsjećam da smo takvo uređenje imali u zakonodavnom okviru sve do 2017. godine. Također propisujemo da u slučajevima kada je u jedinici konstituirano novo izabrano tijelo nakon provedenih prijevremenih izbora do donošenja proračuna jedinice financiranje se odvija za redovite nužne rashode i izdatke, može se provoditi temeljem odluke koju donosi načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Također ovim izmjenama i dopunama uređujemo i pitanja vezana uz postupak ocjene zakonitosti općeg akta, dakle ako Visoki upravni sud u postupku nadzora zakonitosti općeg akta ukine proračun predstavničko tijelo dužno je donijeti proračun u roku od 45 dana od objave odluke Visokog upravnog suda RH u NN, a do donošenje proračuna financiranje se obavlja temeljem odluke načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Također detaljnije uređujemo i odredbe vezane za prava osoba koje dužnost obavljaju profesionalno između ostalog i pravi na naknadu plaće i staža osiguranja po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti. Također se sad jasno propisuje da se pravo na naknadu plaće i staž i osiguranje po prestanu profesionalnoga obavljanja dužnosti ostvaruje na vlastiti zahtjev općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika te započinje prvog dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti. Zahtjev za ostvarivanje tih prava podnosi se najkasnije posljednjeg dana profesionalnog obavljanja dužnosti, a ako u roku ne podnese zahtjev neće moći ostvarivati pravo na naknadu plaće i staž osiguranja. Ovim izmjenama omogućujemo također održavanje sjednice elektroničkim putem u izvanrednim situacijama, nomotehnički uređujemo odredbe vezane uz referendum u cilju jačanja parcipativne demokracije, uvodimo odredbe o vođenju evidencije općih podataka u općinama, gradovima i županijama koje bi vodilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, a to ćemo pitanje i obveze jedinice lokalne samouprave za dostavu podataka urediti posebnim pravilnikom. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima, dakle u bitnom se usklađuje sa izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi. Novina uvedena ovim zakonom je ostvarivanje, ujednačavanje ostvarivanja pasivnog biračkog prava na izvršno tijelo … biračkim pravom za članove predstavničkih tijela. Tu odredbu ne donosimo za pojedince već svima omogućavamo da mogu birati i biti birani pod jednakim uvjetima. Također ovim prijedlogom uređujemo i pitanje nespojivosti i mirovanja dužnosti člana predstavničkoga tijela koje će predstavničko tijelo imenovati za privremenog zamjenika općinskog načelnika ili gradonačelnika. Također kada govorimo o zakonu o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu taj zakon se mijenja zbog tehničkog usklađenja sa izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i odnosi se na smanjenje broja zastupnika u Gradskoj skupštini s 51 na 47. Poštovane zastupnice i zastupnici, dakle reforma lokalne samouprave često se zaziva u ovome Visokom domu. Promjene u teritorijalnom ustroju nisu promjene koje se donose preko noći, bez kvalitetne analize i društvene rasprave, a u skladu sa Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu samoupravu. Dugoročni cilj naše Vlade je poticati funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama općinama i gradovima i županijama ostavljamo dovoljno administrativnih i fiskalnih kapaciteta da budu nositelji razvoja. Vjerujemo da će ove zakonske izmjene koje se danas pred vama nalaze dovesti i uvesti određene pozitivne promjene u sustavu lokalne samouprave, prvenstveno na dobrobit lokanog stanovništva. Hvala na pažnji.
Sanja Bošnjak
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici te svi ostali ovdje nazočni, sve vas srdačno pozdravljam u ime Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i nadam se da ću vam kratko i vrlo precizno obrazložiti prijedlog odnosno osnovu za donošenje odluke o izmjeni odluke o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa. Naime, HS je još na sjednici 15. prosinca 2010.g. na temelju čl. 11. st. 7. tada važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti donio prvu odluku o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa koja je i objavljena u Narodnim novinama br. 144 iz 2010.g. Novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa iz 2011., pa potom 2012.g., nekoliko izmjena, dopuna '13., 2015. i iz 2019.g. u čl. 56. st. 2. propisano je da odluka ostaje na snazi dok je odredbom čl. 14. st. 3. propisano da HS utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa na prijedlog Vlade RH. U međuvremenu život se odvijao i odvija se još uvijek u RH, promijenile su se okolnosti rada mnogobrojnih pravnih osoba, promijenili su se uvjeti njihovog rada koji su tada bili na popisu vezanih za predmetnu odluku. Sama odluka je nakon toga mijenjana još 3 puta, 2014. i dva puta 2015.g. odlukama o izmjenama i dopunama odluke o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa objavljeno u Narodnim novinama br. 16/2014 i 55/2015 i 105/2015.g. Sada pred vama u ovim saborskim klupama je nova izmijenjena odluka i razlozi iz koje smo krenuli u tu izmjenu upravo iz ovih životnih situacija neke od navedenih pravnih osoba s popisa uz ove odluke su ili ukinute ili su temeljem nekih drugih propisa postale ustrojstvene jedinice nadležnih ministarstava, neke su od tih pravnih osoba promijenile svoje nazive i stoga je i to jedan od razloga zašto bismo trebali revidirati postojeću odluku. Neke pravne osobe više nisu u vlasništvu RH, pa se iz tog razloga brišu sa ovog popisa. I zadnje, ali ne manje važno je to da su osnovane neke nove pravne osobe koje su u ovom trenutku od izuzetno važne državne potrebe. Prvenstveno se ovo odnosi na Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije koji je osnovan temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, te ugovorom od 29. listopada 2020.g. Uloga samog fonda je obavljanje stručnih poslova provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbi mjera same obnove. Osnivači fonda su kao što znate RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. S obzirom na činjenicu da je obnova potresom zahvaćenih područja vrlo zahtjevan i dugotrajan proces koji je od posebne važnosti ne samo za građane na ovom području već i za područje čitave RH, predlaže se upravo u popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa uvrstiti i predmetni Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. On treba što je prije moguće krenuti s radom kako bi se ubrzao postupak obnove potresom zahvaćenih područja i ovom odlukom se određuje da ista stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama. Evo sukladno navedenom u ime predlagatelja ove odluke vjerujemo da će donošenje odluke u narednim danima izglasavanjem biti predmetno odnosno kao i iz materijala koje ste dobili na svoje radne klupe. Hvala vam lijepo svima.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče. Uvažene zastupnice i zastupnici, pred nama kako je i predsjedavajući napomenuo su izmjene i dopune odnosno Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, inače samo uvodno Zakonom o osiguranju uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak društva za osiguranje, društva za reosiguranje i društva za uzajamno osiguranje. Dakle, praktički ovim zakonom se regulira tržište osiguranja u RH. Navedenim prijedlogom zapravo transpordiramo direktivu EU i usklađujemo sa pravnom stečevinom EU. Ono što je najbitnije je vezano uz primjene i izmjene odredbe koja se odnosi na prilagodbu za volatilnost na nerizične kamatne stope, dakle izmjena postojećih 100 baznih bodova na 85, kasnije ću vam malo pojasniti to, također se uvodi i obveza obavješćivanja europskog nadzornog tijela za osiguranja i strukovna mirovinska osiguranja kao nadzornog mehanizma koje se zapravo odnose o svim, obavješćivanja o svim zahtjevima za uporabu ili promjenu unutar modela procjene rizika kao i same ovlasti navedenog tijela ili skraćeno EIOPA da se vezano za donošenje odluka o uporabe ili promjene unutarnjih modela nadležnim tijelima pruži tehnička potpora. Nadalje, također se uvodi obveza obavještavanja EIOPA dakle i nadzornog tijela relevantne države članice domaćina, kod nas je HANFA nadzorno tijelo i regulatorno kod izdavanja odobrenja za rad društva, za osiguranja ovih društva, za reosiguranja te čiji se dio aktivnosti temeljiti na slobodi pružanja usluga ili slobodi poslovnog nastana u drugoj državi članici te zadnja izmjena je zapravo tu se pruža mogućnost osnivanja platforme za suradnju koja bi trebala doprinijeti kvaliteti informacija koje nadležno tijelo države članice domaćina ima u društvima na području te države članice pružanja usluga. Ove izmjene i direktive su stupile na snagu u siječnju ove godine i u konačnom prijedlogu smo po hitnom postupku s obzirom na sami opseg izmjene, a i obveze da se ovo što prije transpordira u na zakonodavstvo s obzirom na krizu koja je bila i raspuštanje sabora ovo je mislim pravi način da se to što prije napravi i time omogući našim osiguravajućim društvima i ove predložene izmjene. Dakle, što se tiče najvažnije zapravo izmjene ovdje se nastavlja kao što smo imali u prethodnih nekoliko tjedana i godina sve nakon financijske krize od 2008. se ide u povećanju zapravo i regulacije sa ciljem da se što više osigura ne samo hrvatskim građanima nego i građanima EU veća sigurnost na području financijskog tržišta da bi se izbjegle one financijske krize tako i ovdje omogućavamo i osiguravajućim društvima naravno i kroz prethodne izmjene smo to prije svega radili i transpodirali i to se prije svega odnosi na okvir Solventnost II, ali ovime želimo omogućiti osiguravajućim društvima veću i likvidnost zapravo kroz smanjivanje ovih baznih bodova koji se direktno odnose na tehničke pričuve. Vi imate nerizičnu kamatnu stopu kao stopu koja se procjenjuje na nerizična ulaganja to su vam najčešće državne obveznice zapravo i ona nam određuje, procjenjuje se sada vrijednost buduće aktive ili potrošnje u odnosu na vrijednost sadašnje. I na tu zapravo sama, sama kak se zove prinos se računa kao ta nerizična kamatna stopa plus premija rizika. Ovi bazni bodovi direktno se primjenjuju na tehničke pričuve to su za neživotna osiguranja, za životna osiguranja imamo matematičke pričuve. Iznos tehničkih pričuva otprilike se kreće do 80% odnosno mislim da je prošle godine bilo preko 67% dakle ukupne aktive osiguravajućih društava i to zapravo govori koliko oni moraju imati osigurano sredstava za svoje poslovanje, za svoja daljnja ulaganja, za plasmane, za sve premije koje naplaćuju. Ovime smanjivanjem te bazne osnovice i primjenom ovih aktuarskih izračuna zapravo omogućavamo u situaciji utjecat će na vremenski raspon i na samu nerizičnu kamatnu stopu da kada su drugi rizici prisutni kao što su ovakve Covid krize da se smanjivanjem te bazne osnovice omogućava zapravo veća likvidnost i više sredstava da ostaje osiguravajućim društvima za ulaganje koja su naravno ne samo u državne obveznice gdje je kod nas to preko 2/3, ali tu su ulaganja u nekretnine, ulaganje u ostale investicije itd. što bi zapravo činilo jednu dodatnu injekciju u samo gospodarstvo. Dakle, to je zapravo najbitnija promjena gdje se to računa taj vremenski apsekt ovisno on što je nerizična stopa veća same pričuve su manje, što je ona manje same pričuve su veće i time utječemo na sam, na plasman odnosno mogućnost korištenja samih sredstava u tim pričuvama. Ono što bih također napomenuo da trenutno u RH ni jedno društvo ne koristi ovu prilagodbu, ali, do sada, ali s ovim i samoj toj uvođenju taj pojma volutilnosti dakle da se s obzirom na okolnosti može prilagoditi mislimo da će možda i nakon usvajanja ovoga zakona ovdje koji je pred vama da će se i to omogućiti s obzirom na tržište koje je. Evo zahvaljujem vam na pozornosti i ostajem otvoren na sva moguća pitanja.
Darko Horvat
Hvala poštovani potpredsjedniče HS, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici. Jedan od ključnih izazova mladih ljudi i obitelji danas je rješavanje stambenog pitanja. Nije novost da mlade obitelji, naročito u počecima svojih poslovnih djelovanja imaju najbolje kapacitete za osnivanje obitelji i za počinjenje kvalitetnog života u obiteljskoj ili partnerskoj zajednici, a istovremeno im nedostaje financijskih sredstava, nedostatak financijskih sredstava priječi odabir stambenih rješenja s kojima bi bili zadovoljni. Prije nego ukratko objasnim ove izmjene podsjećam da je ovo samo jedan od programa podrške rješavanju stambenog pitanja mladih u provedbi u APN-u javnih ustanova, Agenciji za društveno poticanu stanogradnju grada Dubrovnika, Agenciji za društveno poticanu stanogradnju grada Koprivnice, Agenciji za društveno poticanu stanogradnju grada Rijeke i javnoj ustanovi Gradski stanovi grada Varaždina. Svatko u lepezi pomoći za rješavanje stambenih pitanja može pronaći neku od mogućnosti. Društveno poticana stanogradnja provodi se izgradnjom stanova odnosno stambenih zgrada organiziranom na način kojom se ostvaruje svrhovito korištenje javnih i drugih sredstava za pokriće troškova osiguranja povrata tih sredstava, omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate, te omogućuje davanje u najam izgrađenih stanova uz mogućnost otkupa istih. Jedan od zakonodavnih alata kako bi se pripomoglo mladima je uveden još 2011.g. donošenjem Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita objavljenom u Narodnim novinama br. 31. iz 2011.g. Time se započelo sa implementacijom mjera ostvarenja pomoći građanima kojima se poklope mogućnosti ovog zakonodavnog okvira, ali i njihovih želja. Provedeno je subvencioniranje stambenih kredita koje su građani uzimali kod poslovnih banaka za kupnju stanova u svrhu rješavanja stambenog pitanja. Bilo je predviđeno davanje jamstva RH poslovnim bankama za otplatu kamata za stambene kredite ukoliko zbog nenadanih gubitaka prihoda građani ne bi mogli otplaćivati te stambene kredite. Zakon je imao rok važenja do 31. prosinca 2012. i nažalost nije produživan. Subvencionirala se polovica ukupnog iznosa obroka ili anuiteta kredita u prve 4.g. otplate. Subvencioniranje kredita građani su mogli zatražiti sukladno objavljenim oglasima u travnju 2011. i ožujku 2012.g. Tom prilikom u 2011.g. je odobreno 1462 zahtjeva, a u 2012. 791. Nakon prestanka važenja ovog zakona građani su i dalje iskazivali značajan interes za podršku u rješavanju stambenog pitanja kroz subvencioniranje stambenih kredita. Stoga je Vlada RH razmotrila mogućnost i potrebe, te je donijela Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, te isti donijela i objavila uz podršku HS 2017.g., a koji je u nešto izmijenjenom obliku nastavio program subvencioniranja. On je stupio na snagu 15. srpnja 2017., te doživio određene izmjene u 2018. i '19.g. Zakon je donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja, te smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Zakonom se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja kupnjom stana ili kuće odnosno gradnje kuće putem subvencioniranja stambenog kredita. Tijekom 2017.g. iz sredstava osiguranih u državnom proračunu subvencionirana je polovica ukupnog iznosa obroka ili anuiteta kredita u prve 4.g. otplate za stambene kredite kojima je subvencioniranje odobreno. U 2018.g. subvencioniranje se provodilo na način da se prvih 5.g. plaća dio mjesečnog obroka ili anuiteta ovisno o indeksu razvijenosti u koje se nalazi grad ili općina prebivališta prijavitelja na dan objave javnog poziva. Konkretnije, od 2018.g. subvencija za stambeni kredit traje 5.g. i kreće se od 30 do 51% anuiteta ovisno o indeksu razvijenosti pojedine općine ili grada. Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita podnose građani s prebivalištem na području RH koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita kod kreditne institucije, odnosno banke koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću, koju prodaje radi kupnje većeg stana ili veće kuće. U slučaju da je podnositelju zahtjeva ili članu njegove obitelji, domaćinstva utvrđen invaliditet veći od 50% tjelesnog oštećenja, rok subvencioniranja kredita se produžuje za 2 godine. U cilju poticanja demografske obnove, dodatno se produžuje vrijeme subvencioniranja kredita za 2 godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete, ako se to dijete rodi ili usvoji u razdoblju subvencioniranja kredita. Zakon se kroz vrijeme prilagođavao, tako se danas trajanje subvencioniranja produljuje za 1 godinu za svakog maloljetnog člana kućanstva u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita. Dakle, dodatno se produljuje subvencioniranje po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita nema navršenih 18 godina. Subvencioniranje kredita se odobrava za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće sa važećim aktom za građenje, odnosno sa važećim aktom za uporabu stana ili kuće. Cijena nekretnine koja se pritom uzima kao maksimalno dozvoljena za izračun je 1500 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjom deviznom tečaju HNB-a po kvadratnom metru neto korisne površine stana ili kuće. Najviši iznos kredita koji se može razmatrati za subvencioniranje je 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na dan isplate kredita i čiji rok otplate nije kraći od 15 godina. Sredstva za provedbu zakona osiguravaju se u državnom proračunu RH na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina, a operativna provedba zakona u nadležnosti je APN-a. Odluku o odobravanju subvencioniranja kredita donosi APN, nakon što uvidom u odluku i dokumentaciju koji mu je dostavila odabrana kreditna institucija, utvrdi da su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti. Ranijom provedbom zakona u 2017. g. zaprimljeno je 2399 zahtjeva, od tih zaprimljenih, odobreno je 2299, što znači da smo 100-tinjak zahtjeva odbili. Provedenom analizom po stupnjevima razvijenosti, u najrazvijenoj 8. skupini jedinica lokalne samouprave realizirano je 66,28% odobrenih zahtjeva, u 7. skupni 11,83, u 6. skupini 10,49, u 5. skupini 3,78, u 4. skupni 4,39%, u 3. skupni 1,98, u 2. skupini 0,95 odnosno u 1. skupini razvijenosti tek 0,3% odobrenih zahtjeva. U 2018. g. zaprimljeno je 3033 zahtjeva, odobreno 2944 ugovora, dok je 89 odbijenih ili ih je odustalih ili su ti ugovori raskinuti. Prema indeksu razvijenosti 2018. g. u 8. skupini realizirano je 56% odobrenih zahtjeva, u 7. 12,65, u 6. 13,22, u 5. 5,42, u 4. 6,86, u 3. 2,62, u 2. 1,62 i u 1. 0,98% svih odobrenih zahtjeva. U jedinicama lokalne samouprave sa nižim indeksom razvijenosti došlo je do povećanja broja zahtjeva. U 1. skupini sa 7 na 29 odobrenih zahtjeva, što je povećanje od 266%, u 2. skupini sa 20 na 48 odobrenih zahtjeva, što je povećanje od 71%, u 3. skupini sa 47 na 78 odobrenih zahtjeva što je povećanje za 32%. U 4. skupini sa 102 na 204 odobrenih zahtjeva, što je povećanje od 56%, dok se u 8. skupini broj realiziranih zahtjeva smanjio za 15%. U 2019. g. zaprimljeno je 4260 zahtjeva, odobreno 4150 istih, dok je 110 odbijeno, odustalih ili je u međuvremenu došlo do raskida ugovora. Statistika iz 2019. g. pokazala je da je prosjek starosti onih koji dobivaju subvencije 33 godine, a prosječna mjesečna rata ili anuitet 385 eura, što je kunskoj protuvrijednosti 2890 kuna, a od toga mjesečna subvencija iznosi 130 eura ili 975 kuna. Nadalje, prosječni iznos subvencioniranog kredita je 69 500 eura ili 521 250 kuna, koji će korisnici otplaćivati prosječno 21 godinu. U 2019. g. prosječna nominalna godišnja kamatna stopa je 2,4%, što je za pola postotnog boda niže u odnosu na 2018. g. te gotovo 1 postotni bod niže u odnosu na 2017. U 2020.g. u prvom krugu u proljeće u 3. mjesecu zaprimljeno je 3681 zahtjev, a odobreno njih 3618, 63 ih je odbijeno. U drugom krugu u jesen u 9. mjesecu zaprimljeno je 4561 zahtjev, odobren je 4235, odobreno je 4235 kredita ili zahtjeva dok su ostali zahtjevi ili u nadopunu ili će, u nadopuni ili će biti odbijeni. Dakle, u razdoblju od rujna 2017. do kraja 2020. odnosno do današnjeg dana ovom mjerom stambenog zbrinjavanja zbrinuto je ili je u postupku zbrinjavanja više od 17.000 obitelji koje su osigurale svoj dom, te je u tim obiteljima koje koriste subvencioniranu kamatu odnosno ratu rođeno više od 2400 djece, čime je ostvareno pravo na dodatno subvencioniranje u trajanju od dodatne 2.g. Lijepo je vidjeti da je od rujna 2019. otkad se primjenjuje ova mjera ili ovaj koncept do lipnja 2020.g. u obiteljima koje koriste subvenciju prijavljeno više od 5700 djece koja nisu starija od 18.g., čime se dodatno osigurava subvencioniranju, u subvencioniranju u trajanju od dodatne jedne godine. Od rujna 2017. do 2020.g. u sklopu programa subvencioniranja uplaćene su subvencije u ukupnom iznosu od 250 milijuna 471 tisuća 362 kune umanjeno za povrate uplaćenih subvencija sukladno čl. 24. zakona, a prema godinama u slijedećim iznosima, u 2017. 2 milijuna 414 tisuća kuna, u 2018. 41 milijun 689 tisuća kuna, u 2019.g. 73 milijuna 794 tisuće kuna, a do sada u 2020. ukupno 132 milijuna 573 tisuće kuna. Izmjene koje danas imate na stolu su nastale kao odgovor na postojeći interes građana za rješavanje stambenog pitanja putem subvencioniranog stambenog kredita, a odnosi se na slijedeće. Propisivanje produljenja važenja zakona do 31. prosinca 2023.g. u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu. Ne odobrava se subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije, kako bi se osiguralo učinkovito korištenje sredstava državnog proračuna. Definira se status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao postojeće članove kućanstva. Uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište. I uređuju se i u slučajevima u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija, te se proširuju ista na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće ili kupnje većeg stana. Za ovu svrhu u Državnom proračunu RH na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama osigurano je u 2021.g. 263 milijuna i 500 tisuća kuna, od čega 213 milijuna i 500 tisuća kuna za plaćanje subvencija iz obveza nastalih do 2021. i 50 milijuna kuna za nove subvencije koje će se odobriti u 2021.g. Za 2022. i 2023.g. osigurano je po godini dodatnih 50 milijuna kuna. Ne sumnjam da će odaziv biti odličan, te da će mnoge obitelji sebe naći u provedbi ovog zakona, a evo i s današnjim danom najavljujemo prvi slijedeći natječaj u proljeće 2021.g. Hvala lijepo.
Zdravko Jakop
Poštovani g. potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici HS-a. RH odogovorna je članica međunarodne zajednice te u skladu s mogućnostima aktivno doprinosi međunarodnoj sigurnosti te rješavanju kriza mirnim putem. Sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima, predstavlja važan instrument vanjske i sigurnosne politike RH te osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. Kad govorimo o operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, RH sudjelovanjem dodatno razvija sposobnosti i podiže interoperabilnost Oružanih snaga sa saveznicima. Doprinosi članica misijama predstavljaju jedan od 3 stupa raspodjele tereta, uz izdvajanje za obranu i modernizaciju Oružanih snaga te uz dostizanje definiranih ciljeva sposobnosti članica. EU preuzima sve značajniju ulogu i odgovornost za europsku sigurnost i jedna od važnih instrumenata zajedničke sigurnosne i vanjske politike EU su misije i operacije kojima RH doprinosi u skladu sa svojim mogućnostima. Osim kroz NATO i EU, RH međunarodne sigurnosti i očuvanju mira, doprinosi i angažmanu u operacijama potpore miru UN-a. Sudjelovanje u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima, jedna je i od 3 misije Hrvatske vojske te se u tome od 1999. g. sudjelovala 9265 pripadnika. Trenutačno sudjelujemo u 9 operacija misije i aktivnosti s ukupno 161 pripadnik. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete i iskazane potrebe na području pojedinih misija, operacija i aktivnosti u svrhu doprinosa međunarodnoj sigurnosti i zadržavanju uloge odgovorne i kredibilne članice EU, NATO-a i UN-a, predlaže se donošenje odluka za angažiranje OSRH u 2021. i 2022. g. Odluke su u skladu sa Zakonom o obrani, odluke u skladu sa Zakonom o obrani donosi HS na prijedlog Vlade uz prethodnu suglasnost predsjednika RH i ove odluke su znači, prošle te dvije faze, prošle su Vladu i ima se suglasnost predsjednika RH. NATO operacije potpore miru, sada možda riječ, dvije o svakoj od tih operacija i misija, kad govorimo znači o NATO operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, osnovna zadaća operacije je potpora održavanje sigurnosnog okruženja na temelju mandata utvrđenog Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. HV podupire operaciju s ključnim sposobnostima zračnog transporta te specijalističkim timovima za kontrolu kretanja i prikupljanja podataka. Od 2009. g. u operaciji je sudjelovalo 831 pripadnik HV-a kroz 33 rotacije, a posebno vidljiv doprinos operaciji dalo je sudjelovanje transportnih helikoptera. Trenutačno je u operaciji moguće uputiti do 40 pripadnika sa do 2 helikoptera u području operacije je trenutno raspoređeno 36 pripadnika. Prijedlog je da se u 2021. i 2022. g. poveća broj pripadnika na do 150 uz korištenje do 2 helikoptera. Povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru Zapad gdje je vodeća nacija Italija. RH nakon završetka sudjelovanja u misiji u Afganistanu, znači i time pojačava angažman u susjedstvu, na jugoistoku Europe te se nastavlja potvrđivati da je vjerodostojna saveznica koji kontinuirano doprinosi misijama NATO-a. Svi mi dobro znamo da smo u Afganistanu imali i preko 550 ljudi u određenim vremenima, nakon toga je smanjeno na 200 i sada smo povukli snage, tako da bi na neki način ovdje dali mogućnost da i naše pješačke snage imaju mogućnost sudjelovati u određenim operacijama. Kada govorimo o NATO operaciji potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju, ima zadaću uspostave pomorske sigurnosti radi suradnje s mediteranskim zemljama na održavanju svijesti o pomorskoj situaciji te izgradnji obrambenih kapaciteta. Operacija pokrenuta 2016. g., a RH je do sada sudjelovala 2018. brodom Vukovar, a 2019. i 2020. brodom Dubrovnik sa 99 pripadnika, tj. 33 pripadnika po rotaciji. Sudjelovanje u operaciji unaprjeđuje se sposobnost Hrvatske ratne mornarice za provedbu zadaća te povećava interoperabilnost. Novom odlukom predlaže se mogućnost upućivanje u operaciju Sea Guardian do 35 pripadnika OS-a brodom Hrvatske ratne mornarice budući da i naši brodovi imaju taj kapacitet praktički posade. Kada govorimo o NATO aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti u Poljskoj predstavlja dio angažmana NATO-a radi odvraćanja i stanja spremnosti za obrnu od agresije te demonstrirane odlučnosti NATO-a u obrani saveznica. Odluka o jačanju snaga na istočnom krilu saveza donesena je na summitu u Varšavi 2016. godine, a sve aktivnosti se provode radi jačanja kolektivne obrane. U borbenoj grupi u Poljskoj uz vodeću državu SAD od 2017. godine sudjelovao je 475 pripadnika Hrvatske vojske. Sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj započelo je donošenjem odluke u 2018. godini u skladu s kojom se u tu aktivnost moglo u 2019., 2020. uputiti do 80 pripadnika. Trenutačno je u aktivnosti raspoređenih 6. kontingent sa 80 pripadnika. Prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti do 90 pripadnika tj. razina bitnice samohodnih višecjevnih lansera raketa uz mogućnost rotacije. To nam je praktički jedno jedino mjesto gdje naše u biti topništvo može vježbati interoperabilnost i sudjelovati u međunarodnim aktivnostima. Kada govorimo o NATO aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih Snaga 2 je organizacija mornaričkih snaga raspoloživa za saveznička protuminska djelovanja na moru težišno angažirana u području Sredozemlja i Crnog mora koja pridonosi razini sigurnosti na moru. Sudjelovanje naših pripadnika u aktivnosti provelo bi se ustrojavanje kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Protuminski ronitelj HRM tijekom višegodišnje suradnje s protuminskim snagama Talijanske ratne mornarice ostvarili su visoku razinu zajedničkih sposobnosti. Predlaže se donošenje odluke za 2021 i 2022. godinu, upućivanje tima protuminskih ronitelja sa do pet pripadnika oružanih snaga u sastav namjenski organizirani mornaričkih snaga za savezničko protuminsko djelovanje na moru. Kada govorimo o operaciji EU NAVFOR SOMALIJA-ATALANTA dio je sveobuhvatnog pristupa EU za Rog Afrike te predstavlja odgovor na napade Pirata na trgovačke brodove koji prolaze Adenskim zaljevom. Važnu ulogu odvraćanja napada na brodove svjetskog programa za hranu imaju autonomni zaštitarski timovi, Autonomous Vessel Protection Detaachment ili mi zovemo AVPD sastavljene od 12 do 20 osoba na brodovima koji prevoze pomoć. RH sudjeluje u operaciji od 2009. godine popunjavanjem pozicija u operativnom zapovjedništvu operacije te povremenim upućivanjem timova za zaštitu brodova AVPD do sada su u operaciji sudjelovala četiri tima 2014., 2016., 2018. godine te u lipnju 2020. godine. Novom odlukom predlaže se mogućnost upućivanja u 2021. i 2022. do 25 pripadnika. Kada govorimo o operacijama potpore miru UN-a one imaju svrhu pridonijeti stvaranju dugoročnog stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja, a jačanje vladavine prava, poštovanje ljudskih prava i sigurnost temeljni su preduvjeti za ispunjavanje tog cilja. Sudjelovanje u operacijama u Indiji, Pakistanu i u Zapadnoj Sahari počelo je 2002. godine. U skladu s odlukom u operaciji u Indiji i Pakistanu moguće je uputiti do deset pripadnika i sada ih deset sudjeluje u toj operaciji. A u operaciji u Zapadnoj Sahari do osam pripadnika i sada ih sudjeluje pet. Oružane snage u operaciji u Libanonu UNIFIL sudjeluje od 2007. godine. Na temelju odluke u operaciju bilo je moguće uputiti do 70 pripadnika u 2018., 2019. u operaciji je sudjelovalo 52 pripadnika, a trenutačno sudjeluje jedan pripadnik. Novom odlukom predlaže se u 2021. i 2022. dati mogućnost upućivanja do devet pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u operaciji u Zapadnu Saharu MINURSO do pet pripadnika te Libanon UNIFIL do tri pripadnika. Evo poštovane zastupnice i zastupnici predlažem da date potporu u donošenju ovih odluka. Hvala vam lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a. Jučer smo čuli najavu predsjednika kluba HDZ-a da će se u ovoj sjednici raspraviti i isključivi gospodarski pojas. S obzirom da se radi o jako važnoj temi, evo volio bih čuti informaciju je li to istina, je li to samo glasina, je li gospodin Bačić pogriješio ili se o tome stvarno misli raspravljati na ovoj sjednici?
Marija Pletikosa
Poštovani predsjedniče, poštovane gospođe i gospodo zastupnici. Dopunom Zakona o socijalnoj skrbi predlaže se urediti pitanje mobilizacije radnika kod pružatelja socijalnih usluga koja podrazumijeva privremeno upućivanje od jednog pružatelja socijalnih usluga drugome, izolaciju radnika u prostorijama pružatelja socijalne usluge i preraspodjelu radnog vremena, rekviziciju opreme i prijevoznih sredstava, privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija. Naime, pojavom zarazne bolesti covid-19 i s tim u vezi odlukom o proglašenju epidemije bolesti covid-19 od 11. ožujka 2020. godine otežano je provođenje i pružanje socijalnih usluga i to zbog bolesti ili izolacije radnika i korisnika i njihove samoizolacije što je dovelo do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovitih poslova. Odlukom Stožera civilne zaštite od 25. ožujka 2020. godine uvedena je nužna mjera posebne organizacije ustanova socijalne skrbi i drugih pružatelja socijalnih usluga kojom je omogućeno upućivati radnike na rad kod drugog pružatelja socijalnih usluga te je omogućeno raspolaganje opremom i vozilima pružatelja socijalnih usluga. Potrebno je naglasiti da je u prvom valu epidemije od veljače pa sve do lipnja 2020. godine za sustav socijalne skrbi, a u suradnji sa HZJZ donesen niz preporuka sukladno epidemiološkoj situaciji u datom trenutku, a vezano uz zabranu posjeta, ograničavanje izlazaka korisnika i organizaciju rada radnika počevši od 27. veljače kada je zabrana posjeta korisnicima na … donesena. Uputama je ovisno o situaciji mijenjana i preporuka o organizaciji rada radnika odnosno od prijedloga radne izolacije od 14 dana do radne izolacije od 4 dana, do popuštanja mjera i potpunog vraćanja na stari oblik rada i života u domu 29. svibnja 2020. godine što je trajalo do 19. lipnja kada je krenu novi val epidemije covida. Ukupan broj zaraženih korisnika u ovom razdoblju kod pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi bio je 199, zaraženih radnika 50 te da niti jedan korisnik u ustanovama kojima je osnivač RH, a to je 68 ustanova nije bio zaražen. Također imamo potrebu naglasiti da su zaposlenici u sustavu socijalne skrbi od početka izbijanja epidemije korona virusa svoj rad prilagođavali u svrhu zaštita zdravlja korisnika što je bio veliki izazov za cijeli sustav. Svojim maksimalnim zalaganjem i predanošću poslu uz visoku razinu profesionalne i osobne odgovornosti svi zaposlenici u domovima i udomiteljskim obiteljima prilagođavali su se i prilagođavaju se i danas kako bi korisnicima osigurali pravovremenu uslugu i adekvatnu skrb iako su pri tom i sami izloženi riziku zaraze, stoga im svima hvala na svemu što čine. Zahvaljujući svima njima postignuti su iznimno dobri rezultati o čemu govore i pokazatelji da nitko u 68 ustanova kojima je osnivač RH nije zaražen koronom iako su u njima 4.684 korisnika. Također u 2.697 udomiteljskih obitelji nije bio zaražen niti jedan korisnik iako u njima živi njih 6.438. Izmijenjenu organizaciju rada tijekom tog razdoblja odnosno organiziranje rada u radnoj izolaciji u različitim oblicima osigurala su ukupno 42 doma kojima je osnivač RH, 31 dom za starije osobe kojima je osnivač županija te 35 domova drugih osnivača i više od 100 obiteljskih domova. Ukupno je dakle radnoj izolaciji od 14 ili manje dana provelo 208 domova koji pružaju uslugu smještaja što je zasigurno pridonijelo očuvanju korisnika i radnika od zaraze virusom covid-10 odnosno obolijevanjem. Budući da je promjena organizacije rada izazvala kod nekih radnika negodovanje u suradnji sa sindikatom podizane su u nekim slučajevima i tužbe protiv poslodavaca. Kako u drugom valu ne bi dolazilo do ovakvih situacija te kako bi osigurali i pravno utemeljenje za organizaciju rada u ustanovama socijalne skrbi u izvanrednim okolnostima pristupilo se dopuni Zakona o socijalnoj skrbi s ciljem daljnje zaštite zdravstveno najugroženijih skupina Ministarstva rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje je osnovalo Povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje epidemija covida nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina kao međuresorno, savjetodavno i stručno tijelo. Rad ovog povjerenstva rezultirao je izradom novih uputa o sprečavanju i suzbijanju epidemije. Ponovnim osnivanjem mobilnih timova koji kroz inspekcijski nadzor vrše kontrolu nad preventivnim mjerama, davanjem preporuke pružateljima usluga o nužnosti osiguravanja dovoljnih količina cjepiva protiv gripe, analizom stanja broja zdravstvenih djelatnika kod pružatelja usluga u svrhu osiguravanja mogućnosti uzimanja briseva od strane zdravstvenih djelatnika za što je pripremljen i dostavljen edukativni spot za zdravstvene djelatnike pružateljima usluga smještaja. Pripremom dopune Zakona o socijalnoj skrbi u svrhu unapređenja organizacije rada u kriznim situacijama, pripremom tehničkih uvjeta i osnivanjem kol centra, pripremom izolacija odnosno karantena u suradnji sa županijskim stožerima, pripremom informativne kampanje za zaštitu starijih osoba i osoba s invaliditetom. Krovna poruka kampanje „Odgovorni ostajemo bliski“ upozorava da naši stariji članovi obitelji i sugrađani pripadaju skupini koja je najugroženija pandemijom te se zato prema njima trebamo iskazati odgovornim ponašanjem i posebnom brigom. Nju čine redovite higijenske mjere, ograničavanje kontakata te poštivanje mjera sigurnosti u domovima umirovljenika. Kampanja se sastoji od animiranog spota za TV, radijskog spota, tiskanih materijala, provodi se u suradnji sa HRT-om. Distribuirane su tiskane knjižice sa savjetima za zaštitu zdravlja. Uspostavljanje i suradnja s Centrom za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u svrhu pripremljenosti za davanje stručne psihosocijalne podrške te su tiskani plakati sa savjetima za očuvanje mentalnog zdravlja korisnika koji su također distribuirani pružateljima usluga u svrhu dostupnosti svim korisnicima. Izrađeni su i plakati u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja zaposlenika dostupnim na internetskim stranicama ministarstva i proslijeđeni linkovi svim pružateljima usluga. Trenutna situacija kod pružatelja usluga smještaja svakako nas upućuje na potrebu ponovnog mijenjanja i postrožavanja mjera zaštite jer je u sustavu socijalne skrbi trenutno zaraženo 1.636 korisnika, u drugom valu ukupno 2.878 korisnika i 557 radnika, u drugom valu ukupno 1.209 radnika te je nažalost ukupno preminuli 278 korisnika, u prvom valu 46. S ciljem provođenja posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze transmisijom virusa neophodno je osim upućivanja radnika i raspolaganja opremom na poseban način urediti područje radnog vremena zaposlenih kod pružatelja socijalnih usluga osobito onih koji skrbe o posebno osjetljivim skupinama građana koji mogu biti ugroženi prilikom moguće zaraze. Preraspodjelom radnog vremena moći će se naložiti rad u trajanju do 12 sati tijekom razdoblja od 24 sata i navedeni rad ne može trajati neprekidno duže od 10 dana, pri tome radniku može biti naloženo da svoj pripadajući odmor koristi u radnoj izolaciji. Upućivanje radnika je moguće za sve ustanove socijalne skrbi čiji je osnivač RH, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili pružatelje usluga s kojima ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje ugovor o pružanju socijalne skrbi i sklopljen. Radna izolacija i preraspodjela radnog vremena iznimno je moguća i za sve druge pružatelje socijalnih usluga, privatni pružatelji socijalnih usluga po uputi ministra. Slijedom navedenog predlaže se da HS donese Zakon o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi. Hvala.
Josip Bilaver
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici. Pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009.g. kojeg je Vlada RH pripremila sukladno svom planu zakonodavnih aktivnosti za 2020.g. Navedena je konvencija donesena pod okriljem međunarodne pomorske organizacije na diplomatskoj Konferenciji u Hong Kongu održanoj od 11. do 15. svibnja 2009.g. Ona predstavlja novi međunarodno pravni instrument koji u duhu zaštite okoliša i zdravlja ljudi, te sigurnosti plovidbe propisuje unificirana pravila o recikliranju brodova, procesu rastavljanja brodova koji su izvan upotrebe odnosno više nisu sposobni za sigurnu plovidbu i to u materijale od kojih se ponovno izgrađuju novi brodovi ili koji se kao sirovina koriste u nekoj drugoj industriji. Na razini EU također je prepoznata važnost ove tematike, te je 2013.g. donesena Uredba EU br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o recikliranju brodova i izmjeni Uredbe br. 1013/2006 i Direktive 2009/16 koja je preuzela tekst ove konvencije i čiji je primaran cilj olakšati i ubrzati njenu ratifikaciju s obzirom da ista još nije stupila na snagu. Naime, države članice danas ništa ne prječu ratifikaciji konvencije obzirom su iste svoja nacionalna zakonodavstva već uskladile sa standardima konvencije s obzirom da su jednaki propisani i Europskom uredbom, sve kako je naprijed već pojašnjeno. Dapače, Vijeće EU je 2014.g. donijelo i odluku o ratifikaciji ove konvencije kojom je svoje države članice ovlastilo da ovom međunarodnom ugovoru pristupe i u dijelovima koji se nalaze u isključivoj nadležnosti EU. RH će stoga potvrđivanjem ovog međunarodnog ugovora doprinijeti bržem stupanju na snagu konvencije i unifikacije navedene problematike ne samo na europskoj već i na globalnoj razini koja i odgovara međunarodnom karakteru plovidbe i postupku recikliranja brodova. Također, Republika Hrvatska će kao pomorska zemlja potvrđivanjem ovog međunarodnog ugovora utvrditi svoje mjesto među skupinom zemalja koje se odgovorno odnose prema morskom okolišu kao i uvjetima rada osoba koje su uključene u postupke recikliranja brodova, a doprinijeti će i osiguranju poštenije tržišne utakmice, jednakosti tržišnih uvjeta brodara na svjetskoj razini. U skladu sa odredbama konvencije, te ovog Zakona o potvrđivanju iste od njene primjene bit će izuzeti svi ratni, pomoćni ratni ili drugi brodovi u vlasništvu ili pod upravljanjem RH, a koji se koriste isključivo u javne, ne trgovačke svrhe. Također, svi brodovi manji od 500 bruto tona, te svi oni koji plove isključivo u vodama pod suverenitetom ili jurisdikcijom države čiju zastavu viju čime bi od njene primjene bili izuzeti i svi hrvatski brodari u nacionalnoj plovidbi. Hrvatski brodari na čije se poslovanje Konvencija ima odnositi već imaju usklađene standarde sa onima iz Konvencije s obzirom da je sadržaj konvencije već preuzet uredbom koja je na snazi, pa stupanjem na snagu konvencije neće nastati novi troškovi, ni administrativne obveze za adresate ovog zakona, kao ni nastati potreba za osiguranjem dodatnih sredstava u istu svrhu u državnom proračunu RH. Što se postrojenja za reciklažu tiče u RH kao i u većini država članica EU nema jer je RH i prije donošenja ove Konvencije cijenila naš Jadran s obzirom da je postupak recikliranja brodova naročito pod standardno kako se provodi diljem svijeta opasan za morski okoliš. Slijedom svega naprijed navedenog a s obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora kojima država i formalno izražava spremnost da bude vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu vršiti izmjene i dopune teksta međunarodnog ugovora predlažemo da se ovaj konačni prijedlog zakona raspravi, prihvati u Hrvatskom saboru. Zahvaljujem.
Josip Bilaver
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Poštovani uvažene zastupnice i zastupnici pred vama se nalazi Konačan prijedlog Zakona kojim se potvrđuje Sporazuma iz Cape Towna iz 2012. o provedbi odredaba Torremolinos protokola iz 1993. na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977. godine. Sporazum sadrži obvezujuće mjere za sigurnost plovidbe ribarskih brodova duljine veće od 24 metra koji plove na otvorenom moru na način da uređuje glavne odrednice sigurnosti plovidbe takvih brodova kao što su stabilitet, sposobnost za plovidbu, strojeve i električne instalacije, sredstva za spašavanje, komunikacijsku opremu, protupožarnu zaštitu i konstrukciju brodova. Obzirom da sporazum još nije stupio na snagu, a EU je problematiku osiguranja sigurnosti plovidbe ribarskih brodova smatrala iznimno važnom za harmonizaciju i na razinu nje same Direktivom Vijeća 97/70 preuzela je sadržaj sporazuma i sigurnosne standarde koje isti utvrđuje pa se one već primjenjuju na europske ribarske brodove duljine 24 metra i više. Ipak harmonizacija ove teme na europskoj razini nije dostatna kako bi se osigurao standard sigurnosti ribarskih plovila na svjetskoj razini već je potrebno da se iz razloga osiguranja pravedne tržišne utakmice ovi standardi primjenjuju na sve sudionike. Univerzalnost je u primjeni standarda koje sporazum propisuje moguće je osigurati samo stupanjem na snagu istog sporazuma za što je potrebno da ga potpiše i ratificira odnosno pristupi mu najmanje 22 države. Zato je EU odlukom Vijeća od 17. veljače 2014. godine odlučila potaknuti svoje države članice na ratifikaciju te ih ovlastila za potpisivanje, ratificiranje ili pristupanje sporazumu s obzirom da su ista nacionalna zakonodavstva ionako već uskladila sa navedenim standardima kroz postupak preuzimanja sadržaja Direktive 97/70 koji odgovara sadržaju sporazuma, sve kako je naprijed već pojašnjeno. Naime, sporazum trenutno broji 14 država ugovornica od potrebne 22 i upravo bi se ratifikacijom istog od strane država članica EU moglo osigurati njihovo skoro stupanje na snagu čime bi se i obveza poštovanja visokih sigurnosti standarda i zaštite koje sporazum propisuje prelila s europske i na međunarodnu razinu. Nastavno na navedenu odluku RH je 2019. godine pod okriljem Međunarodne pomorske organizacije potpisala i Torremolinos deklaraciju gdje se još jednom obvezala na ratifikaciju navedenog sporazuma, a za vrijeme prvog predsjedanja RH Vijećem EU dala i poseban dodatan doprinos ubrzanja postupka stupanja na snagu ovog sporazuma. Naime, Republika Hrvatska na ministarsko-pomorskoj konferenciji održanoj u Opatiji, dana 10. ožujka 2020. godine u suradnji sa Međunarodnom pomorskom organizacijom organizirala ponovno potpisivanje navedene deklaracije koju je potom u Opatiji potpisalo nekoliko država članica EU – Portugal, Poljska i Bugarska obvezavši se pritom na skoru ratifikaciju ovog važnog sporazuma, a sve s ciljem ubrzanja stupanja na snagu istoga. Slijedom navedenog a naročito obzirom da je na ministarskoj konferenciji u Opatiji RH preuzela inicijativu u borbi za brže stupanja na snagu sporazuma, predlažemo donošenje ovog Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju sporazuma čime bi isti postao dijelom unutarnjeg pravnog poretka RH, a čime bi RH doprinijela ispunjenju europskog, ali i osobnog interesa bržeg stupanja na snagu sporazuma. Republika Hrvatska će kao pomorska zemlja potvrđivanjem ovog međunarodnog ugovora utvrditi svoje mjesto među skupinom zemalja koje se odgovorno odnose prema sigurnosti ribarskih brodova i radnika na istima. Završno, s obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora kojim država formalno izražava spremnost da bude vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu vršiti izmjene i dopune teksta međunarodnog ugovora predlaže se ovaj konačan prijedlog zakona.
Marija Vučković
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Zakonom o šumama uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u RH. Sredstva za financiranje održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u RH se osiguravaju između ostalih izvora i iz naknade za općekorisne funkcije šuma. Naknada je isključivo namjenski izvor sredstava koja se koristi za unapređenje i očuvanje ekološke, socijalne i gospodarske uloge šumskih ekosustava u Hrvatskoj i to prvenstveno na području najosjetljivijih i najugroženijih šuma, krša RH. Pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit odnosno proreza na dohodak i koje obavljaju registriranu djelatnost u RH te ostvaruju godišnji prihod odnosno primitak veći od 3 milijuna kuna plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Prema ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata u RH od njih ukupno oko 350.000 kuna nešto i više od 20.000, od njih nešto više od 350.000 njih nešto više od 20.000 odnosno 5,5% danas plaća naknadu za općekorisne funkcije šuma. Naknada se plaća u visini odnosno po stopi od 0,0265% od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka te se evidentira kao namjenski prihod državnog proračuna odnosno prihod za posebne namjene čija je, čije je korištenje utvrđeno Zakonom o šumama i to na slijedeći način. Za razminiranje 30%, za vatrogasnu djelatnost 20%, za gospodarenje javnim šumama 37%, za gospodarenje privatnim šumama 12% i znanstveno-istraživačke radove u šumarstvu 1%. Epidemija korona virusa snažan je udar na hrvatsko gospodarstvo. Vlada RH već je donijela ili donosi niz različitih mjera pomoći za pružanje pomoći sektorima i građanima koji su posebno pogođeni, prije svih mjere koje se odnose na očuvanje likvidnosti poduzetništva i na očuvanje radnih mjesta. Da bi se ublažile negativne posljedice na gospodarstvo uslijed epidemije korona virusa u okviru akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta kao nova mjera pomoći predložila se naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma i to kroz dvije podmjere direktno usredotočene na ovo porezno, neporezno davanje koje poslodavci prepoznaju kao opterećenje svog poslovanja. Smanjenje stope za obračun naknade i povećanje granice za utvrđivanje obveze plaćanja ove naknade. Prva podmjera vezuje se uz smanjenje stope po kojoj se obračunava predmetna naknada na način da se ista umanji za otprilike 10% odnosno da umjesto 0,0265% u odnosu na ostvareni prihod tj. primitak ubuduće iznosi 0,024% od ukupnog prihoda ili primitka. Mjerom direktno namjerava se pozitivno djelovati na poslovanje onih gospodarskih subjekata koji su obveznici plaćanja, a očekivano rasterećenje iznosi 19 milijuna kuna. Druga mjera vezuje se uz oslobođenje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koji su obveznici plaćanja poreza na dobit odnosno poreza na dohodak, a koji imaju prihod manji od 7,5 miliona kuna. Povećanjem granice umjesto dosadašnjih 20.000 obveznika plaćanja ove naknade bilo bi ih nešto više od 10.000. Navedenom izmjenom, dodatnom izmjenom ostvarilo bi se rasterećenje gospodarstva od 14 miliona kuna pri čemu je onda ukupno planirano rasterećenje gospodarstva 33 milijuna kuna koristeći i uvažavajući ove dvije predložene podmjere. U djelu djelatnosti koji se odnose na poslove razminiranja ne očekuju se negativni učinci proizašli iz smanjenja dostupnih sredstava u okviru mjera s obzirom na to da se izvori za razminiranje prikupljaju sa različitih strana, državni proračun, strukturni fondovi EU, darovnice i dr., te da su za slijedeće trogodišnje razdoblje u okviru nacionalnog plana za otpornost i oporavak također već podnijeti određeni prijedlozi. U dijelu koji se odnosi na vatrogasnu djelatnost Ministarstvo poljoprivrede uključilo se u financiranje projekata MUP-a sa svrhom nabave novih vatrogasnih vozila. Jednako tako treba istaknuti da je po pitanju djelatnosti razminiranja ali i obnove i zaštite šumskih resursa iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija nedavno odobrena provedba projekta Naturavita koja se odnosi na razminiranje i obnovu šumskog zemljišta na preko 2.500 hektara i to u Parku prirode Kopački rit 597 hektara i u Regionalnom parku Mura-Drava 1.937 hektara. Projekt je vrijedan 370 miliona kuna. Nakon rasprave o prijedlogu zakona na radnim tijelima Hrvatskog sabora kao i rasprave 16. rujna 2020. godine u okviru zasjedanja 3. sjednice Hrvatskog sabora te u skladu sa zaključkom Hrvatskog sabora od 25. rujna 2020. godine nakon proizašlih prijedloga, predlagatelj je pri izradi konačnog prijedloga uočio potrebu za dodatnim normativnim pojašnjenjem pojedinih odredbi osobito Članka 1. konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja Članak 65. u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje osnovice za obračun naknade poglavito kod poreznih obveznika koji plaćaju tzv. porez po tonaži broda. Naime, porez po tonaži broda kako je definiran Pomorskim zakonikom ima karakter državne potpore koja se izražava kao razlika iznosa poreza na dobit koji bi bio uplaćen da ne postoji ovaj porez iz stvarno plaćenog poreza po tonaži. Postojanje obveze plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma, za djelatnosti brodara koji sudjeluju u međunarodnoj plovidbi i plaćaju porez po tonaži broda bi učinio slijedeće. Učinci koje državne potpore bi se jednostavno neutralizirali što do sada nije uočeno stoga je u ovim izmjenama zakona u konačnom prijedlogu isti taj predmet uočen i to je razlog promjene Članka 65. pri čemu međunarodni brodari koji plaćaju porez po tonaži broda prestaju biti obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma. Nastavno, na raspravu i interes saborskih zastupnika u okviru razmatranja nacrta prijedloga ovog zakona o pojedinim dijelovima propisa koji nisu uopće predmet ovih izmjena ovom prilikom želimo podijeliti dodatne informacije o tematikama koje su izazivale interes tijekom prvog čitanja kako bismo otklonili dvojbe i otvorena pitanja koja smo imali prilike čuti prije 3 mjeseca na ovom mjestu. Zazivanje u cijelosti ukidanja naknade za općekorisne funkcije šuma u ovom trenutku nemaju dovoljno stručnog, ekonomskog niti biti kojeg trećeg utemeljenja poglavito se vodeći činjenicom da se moramo odgovorno odnositi prema svim djelatnostima i granam gospodarstva te u isto vrijeme osigurati primjerenu razinu i način upravljanja i gospodarenja prirodnim resursom koji je Ustavom RH određen kao resurs od posebnog interesa. Na to nas obvezuju međunarodne obveze kojima smo svojevoljno pristupili. U trenutku kad smo više od 97 gospodarskim subjektima …/nerazumljivo/… oslobodili plaćanja predmetne naknade i kad smo drugim mjerama istovremeno podržali njihovo poslovanje ne vidimo valjanog razloga da se govori o potpunom ukidanju ove naknade. Sjetimo se šteta nastalih od ledoloma i vjetroloma u Gorskom kotaru, vjetroloma u istočnoj Slavoniji, hrastove mrežaste stjenice diljem najvrednijih kontinentalnih hrastovih šuma, smreku potkornjaka u Lici i Gorskom kotaru, mediteranskog potkornjaka i šumskih požara u Dalmaciji te najnovije pošasti koja nemilice uništava jasenove sastojine. Sve su to situacije čija sanacija i obnova se financira upravo u najvećoj mjeri sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Nadalje, kako je tijekom protekle rasprave na ovu temu bilo govora i o netransparentnosti trošenja sredstava naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma, želimo istaknuti da je u posljednje 4 godine na radove razminiranja utrošeno 224 miliona i 700 tisuća kuna čime je razminirano preko 20 tisuća milijuna m2 šuma i šumskog zemljišta. Za vatrogasnu djelatnost utrošeno je 69,4 milijuna kuna od čega je 20,4 milijuna kuna uplaćeno direktno na račun vatrogasnih zajednica s područja krša dok je iz preostalih sredstava provedena nabava ukupno 207 kombija i pick-up vozila. Za gospodarenje državnim šumama utrošeno je 320 miliona kuna za protupožarnu zaštitu uključujući protupožarne ceste i prosjeke, sanaciju i obnovu šuma, radove njege i čišćenja, prirodne i umjetne obnove šuma, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture. Za gospodarenje privatnim šumama pak utrošeno je 115 miliona kuna za izgradnju šumskih prometnica i po prvi puta za izradu šumsko-gospodarskih planova te radova gospodarenja šumama i sadnog materijala. Za znanstveno-istraživački rad u šumarstvu utrošeno je 8,5 miliona kuna pri čemu je trenutno u obradi natječaj vrijedan 6 miliona kuna za znanstveno-istraživačke projekte u šumarstvu. Nema sakrivanja troškova, nema netransparentnosti već racionalnog korištenja svake godine, evo ipak nešto manjih sredstava za općekorisne funkcije šuma. Hvala vam lijepa na pažnji.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege. Dakle, već smo vidjeli svašta nešto. Vidjeli smo da obično o interpelaciji koju smo imali u ovom sazivu Sabora odnosno vezano uz ministre dobivamo, opoziv ministra dobili smo termin u tri popodne. Ali evo sada dobivamo i termin 15 do 9 navečer, dolazi resorni ministar. I taj termin 15 do 9 navečer meni ukazuje na dvije činjenice. Prva činjenica da je, da točno to mislite o stanju u hrvatskom zdravstvu da dobijemo termin u kasnim večernjim satima pa da o tome se što manje čuje, što manje zna. Ali jednostavno to ne možete maknuti i to ne možete sakriti. Jer Hrvatska ima ozbiljan problem. Jedan dio problema to dijelimo sa cijelim svijetom, naravno i sa Europskom unijom koje smo dio. To je pandemija bolest covid-19 uzrokovane virusom SARS COV-2. Uopće nema spora da se radi o situaciji u kakvoj se nikad nismo našli, a iskreno se nadam da se više nećemo naći. Međutim, Hrvatska ima i drugi problem ali taj problem je samo naš, a to je da smo sve članice EU među najgorim. I po zdravstvenim i po gospodarskim posljedicama corona krize. Gospodarske ćemo ovaj put ostaviti sa strane i koncentrirajmo se samo na one zdravstvene. Među 10 europskih regija po sedmodnevnoj incidenciji na 100 000 stanovnika 7 je hrvatskih županija. Od toga držimo svih prvih 6 mjesta. Mi smo na žalost trenutačno prva po redu zemlja EU po broju slučajeva na milijun stanovnika. Četvrti smo opet na žalost po broju preminulih. Među zadnjima smo po broju obavljenih testova. Samo ta statistika bila bi zapravo dovoljna da donesemo jedan jednostavan zaključak. Krizom se upravlja loše i hrvatski zdravstveni sustav nije dobro pripremio ove okolnosti uzrokovane corona virusom. Naravno u ovoj zemlji nas uvijek uvjeravaju da ne vjerujemo svojim očima, nego HDZ-u, pa niti najjednostavnije zaključke nije tako lako donijeti. Zbog toga je 16 zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru u proceduru i uputilo ovu interpelaciju. Želimo da Sabor uopće raspravlja o tome kako nam zdravstveni sustav funkcionira u ovoj situaciji, odnosno još preciznije da raspravimo o tome kakav su posao obavili Vlada, Ministarstvo zdravstva i Nacionalni stožer. Ova interpelacija ima nekoliko glavnih dijelova, odnosno poruka. Osnovna je da Vlada, Ministarstvo i Stožer a sve su to više-manje isti ljudi nisu hrvatski zdravstveni sustav dobro pripremili za krizu koja nas je zadesila. I tu naravno ne govorimo o pripremi za trenutak izbijanja pandemije, jer to zaista nitko nije mogao predvidjeti. Ali nakon prvih nekoliko mjeseci bilo je jasno što nas čeka na jesen i u zimu. A sada dobro vidimo što je to i koliko je ozbiljno. Vlada i Stožer su i sami toga bili svjesni, jer su ljude u Hrvatskoj stalno upozoravali na opasnost jeseni, drugog vala i kako se to sve nije zvalo. Tim više čudi da kroz svo to vrijeme nisu provedene prilagodbe i mjere da se zdravstveni sustav ne nađe u kaotičnoj situaciji u kojoj se našao. Zbog svijesti o tome što nas čeka još je veća i ozbiljnija odgovornost Vlade za sve propuste u pripremi, koordinaciji, nabavci lijekova i opreme, rasporedu liječnika i medicinskog osoblja, eventualnom zapošljavanju i angažiranju novih ljudi. Do hrvatske javnosti dnevno su dolazila i dolaze svjedočanstva iz samog sustava od pojedinaca koji u njemu rade do njihovih udruga i organizacija. A ta svjedočanstva sve odreda govore i potvrđuju jedno te isto. Zdravstveni sustav nije dobro pripremljen kao i drugih mjera Vlade i Stožera radi se samo na gašenju sitnih požara i to vrlo često prekasno. Ali ozbiljnom vođenju procesa o pravovremenoj pripremi i aktivnoj koordinaciji nema govora. Posebno vidljiv slučaj je onaj Kliničke bolnice Dubrava. Hrvatskoj javnosti nikad nije uvjerljivo objašnjeno zašto je baš ta bolnica prenamijenjena u isključivo covid bolnicu. Čak i odgovor Vlade na našu interpelaciju u tom smislu vrlo neobičan. Tamo naime piše, citiram: „Nakon temeljite analize i upoznavanje s cjelinama bolnice i sustavima klimatizacije zaključeno je da bolnica ima značajni potencijal za liječenje covid-19 pozitivnih pacijenata u jednom dijelu ustanove, dok bi preostali dio bolnice namijenjen bio za liječenje bolesnika koji su covid negativni.“ To je bio izvorni zaključak ekspertne skupine Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Međutim, naknadno je donesena odluka da se cijela bolnica prenamijeni sa svim svojim posljedicama koje to imaju za ogroman broj ljudi koji gravitiraju u toj bolnici. Posljedice koje ćemo tek vidjeti protekom vremena su one za samu bolnicu u smislu odlaska ljudi i narušavanja ukupnog funkcioniranja bolnice na dulje vrijeme. Ali dobro. Kad je odluka već donesena uslijedio je novi problem. Nije se učinilo ni približno dovoljno da se ta odluka onda i uspješno i dosljedno provede. Kaotična situacija u samoj bolnici dosegla je usijanje kad se dnevno prelijevalo u javnost. Prosvjedi zaposlenika, izvještaji o manjku organizacije i koordinacije, nedovoljno ljudi, opreme, lijekova. Sve se to tamo događalo. 6 mjeseci nakon što su nas Vlada i Stožer koji su to trebali organizirati počeli upozoravati da nas čeka opasna jesen. Reakcije i komentari stotine liječnika, sestara, tehničara i svih drugih koji rade u bolnicama, uglednih profesionalaca i ljudi predani svom poslu pokazali su nam vrlo jasno upravo ono što tvrdimo ovom interpelacijom. Sustav se nije pripremio. Ljude se nije pripremilo. Nisu znali niti što se od njih očekuje, niti gdje, niti kada i što trebaju raditi, niti su onima kojima je to trebalo na vrijeme dana nova znanja potrebna za nove okolnosti. Bacilo ih se u uzburkanu vodu i prepustilo samim sebi da se snađu. Druga velika briga koju smo izrazili u ovoj interpelaciji je dostupnost zdravstvene zaštite za sve građane RH. Što se dogodilo sa prevencijom, dijagnostikom i liječenjem svih onih kojima to treba a nisu covid pozitivni. Sustav je stavljen u hladni pogon ili je počeo raditi u vrlo ograničenom obimu. Otkazivanje termina, produživanje liste čekanja, slanja u druge bolnice u kojima o tome ništa ne znaju. To je postala realnost mnogih ljudi koji su trebali zdravstvenu zaštitu. To potvrđuje i Vlada u odgovoru na ovu interpelaciju, pa dopustite da citiram sljedeće: „Rad bolnica bio je prilagođen epidemiološkim okolnostima, a Ministarstvo zdravstva je dalo uputu bolnicama da i dalje zbrinjavaju prioritetne pacijente. Meni se čini da kad nekom date uputu da je i dalje potreba zbrinjavanja prioritetnih pacijenata to znači da se zbrinjava samo njih ako i ne sve ostale. Dakle, postoje dva ključna problema za koje su izravno odgovorni Vlada, ministarstvo i Stožer – nepripremljenost i neorganiziranost sustava za borbu protiv covid-19 i zaustavljanje zdravstvene zaštite za sve one koji nisu oboljeli od te bolesti. Sve što u odgovoru Vladi piše a štoviše ono što i ne piše to i potvrđuju, kao i termin u kojem ste odlučili da o ovom raspravljamo. Ako mislite da dobro radite onda ste se s tim trebali pohvaliti i trebali smo dobiti onaj prime time da se pohvalite i da kažete evo slušajte i vidite kako dobro radimo. Ali svjesni i vi da sustav nije pripremljen. Mi raspravljamo o ovom terminu, a sad će dodatno o tome nešto reći i moje kolegice. Hvala lijepo.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnici. Evo, kao što je rečeno, objedinjena rasprava pa ću onda prezentirati jedan i drugi prijedlog zakona. Krenut ću od Prijedloga Zakona o sustavu osiguranja depozita. Dakle njime se uređuju pravila i postupci koji se odnose na osnivanje i funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u RH čija je ključna zadaća osiguranje depozita odnosno zaštita deponenata od posljedica nastupa osiguranog slučaja. Ovim se prijedlogom zakona u pravni poredak RH prenose direktiva iz 2014. g. o sustavima osiguranja depozita preuzimanjem navedene direktive u nacionalno zakonodavstvo poboljšao bi se položaj deponenata odnosno pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom i pojačanom opsegu pokrića, kraćim rokovima isplate, boljim informacijama i snažnijim zahtjevima financiranja, što je rezultiralo povećanjem povjerenja potrošača u financijsku stabilnost diljem unutarnjeg tržišta. Cilj prijedloga samog zakona je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, ako je mogu dovesti do pravne sigurnosti vezane uz zaštitu deponenata. Prijedlog zakona objedinjuje odredbe važećeg Zakona o osiguranju depozita i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te se njime predlaže, između ostaloga, novi naziv i već navedene državne agencije, koji bi glasio Hrvatska agencija za osiguranje depozita. Osim ova dva prijedloga zakona u zakonodavnoj proceduri imamo i Prijedlog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, a donošenjem novog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, ovlast za sanaciju kreditnih institucija preuzima HNB. Stoga je neophodna prilagodba ovlasti spomenute agencije u tom dijelu, dok se Agenciji daje ovlasti i pravo sudjelovanja u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije sukladno Prijedlogu Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Što se tiče novosti ili novina u odnosu na važeće uređenje, dakle radi zaštite financijske stabilnosti sustava, prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucija, odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja. Potom, novosti po pitanju fonda osiguranja depozita. Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava i sustava za osiguranje depozita, prijedlogom zakona propisuje se da se fond osiguranja depozita sastoji od 2 dijela, osnovnog fonda osiguranja depozita i dodatnog fonda osiguranja depozita. Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita je isplata osiguranih depozita te on mora u svakom trenutku raspolagati sredstvima na razini od 1% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u RH, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Svrha dodatnog fonda osiguranja depozita je nadopunjavanje osnovnog fonda osiguranja depozita, potpora u prikupljanju ex post premia, korištenje sredstava dodatnog fonda za osiguranje depozita u svrhu poduzimanja mjera za sprečavanje nastupa osiguranog slučaja te kao po drška financiranju sanacije kreditnih institucija i kao podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija. Ciljanja razina dodatnog fonda osiguranja depozita je 1,5% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u RH također sukladno revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Što se tiče financiranja sustava osiguranja depozita, sustav osiguranja depozita financirao bi se isključivo na teret kreditnih institucija članica sustava osiguranja depozita, a ne na teret drugih poreznih obveznika niti državnog proračuna RH. U prijedlog zakona uključene su odredbe kojima se propisuju razlozi zbog kojih će HNB donijeti rješenje o nedostupnosti depozita, rok za donošenje navedenog rješenja te mogućnost njegovog ukidanja, a koje će novim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama biti brisane. Što se tiče same uloge agencije, prijedlog zakona definira ulogu agencije kao specijalizirane neprofitne financijske institucije čiji je cilj zaštita depozita svih osiguranih deponenata te očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika uz stabilnost financijskog sustava RH. Agenciji se daje ovlast sudjelovanja u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija u skladu s novim propisom kojim će se urediti prisilna likvidacija kreditnih institucija, a koji ima za cilj urediti i kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini. Uloga agencije prilagođena je s obzirom na ovu podjelu sanacijskih ovlasti kojom agencija prestaje biti jedno od sanacijskih tijela u RH, međutim ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi Nacionalni sanacijski fond. Također ima i dodatno prijedloga vezano za promjene u samim tijelima agencije, a to je da umjesto uprave novo tijelo agencije nadzorni odbor čiji će članovi kao i direktor imenuje na razdoblje od četiri godine te mogu biti ponovno imenovani na iste funkcije. Članovi nadzornog odbora imenuje Vlada RH na prijedlog ministra financija kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije. Direktora imenuje nadzorni odbor. Nadzorni odbor inače donosi pravilnike propisane ovim prijedlogom zakona, statut, usvaja godišnji plan agencije, prati njegovo izvršenje, donosi financijski plan agencije, donosi odluke propisane odredbama ovog prijedloga zakona, utvrđuje izvješća koja agencija podnosi Vladi RH, odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim statutom agencije. Nadzorni odbor nadzire rad direktora agencije i agenciju, a o nadzoru rada agencije podnosi izvješću ministru financija, Vladi RH i HS-u najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine za koju se izvješće odnosi. Direktor zastupa agenciju samostalno i pojedinačno te je odgovoran za njezin rad. U sklopu prava i dužnosti utvrđenih zakonom direktor agencije organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga rada agencije, predlaže nadzornom odboru donošenje akata iz njegove nadležnost i izvršava odluke nadzornog odbora te obavlja druge poslove sukladno ovom prijedlogu zakona. Zaključno, cilj prijedloga ovog zakona je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano u zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja te djelotvorniju upotrebu sredstava i sustava za osiguranje depozita na način da se uređuje osnivanje osnovnog fonda i dodatnog fonda osiguranja depozita kao i poboljšanje u djelovanju same agencije. Što se tiče drugog zakona, to je Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditne institucije, njime se uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice otvaranja i provedbe postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravila, postupci i instrumenti u postupcima kao i ovlasti i zadaci tijela u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija. Ovim prijedlogom zakona u pravni poredak RH prenose se i direktive iz 2001., 2014, i 2017., a s obzirom na područje koje obuhvaćaju sada se djelomično ili u cijelosti prenose samim ovim prijedlogom zakona. Propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom, a u slučajevima gdje taj odnos uključuje više financijskih sredstava od 100.000 eura po klijentu dakle to je onaj limit osiguranih depozita, u većini slučajeva fizičke i pravne osobe ostaju bez pristupa tim sredstvima. Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine propale kreditne institucije, a koje zbog svoje financijske specifičnosti značajno gube vrijednost protekom vremena. Stečajevi kreditnih institucija u RH trenutno se provode prema Stečajnom zakonu te zbog kompleksnosti bankarskog sektora i utjecaja koji imaju na financijski sustav, trajanje postupaka stečaja kreditnih institucija traje dosta dugo. Mi smo računali od 30 slučajeva kada isključimo činjenicu da je u njih još šest još uvijek traju ti postupci, prosječno vrijeme trajanja je 14 godina, a ponavljam za njih šest još uvijek su u tijeku. To je posljedično između ostalog i dovelo do ovog prijedloga zakona koji ima za cilj poboljšati postojeću stečajnu regulativu u kontekstu kreditnih institucija, a samim time i funkcioniranje financijskog sustava u cjelini. Postupak prisilne likvidacije kreditne institucije pokreće se kada se utvrdi da kreditna institucija propada ili će propasti odnosno kada postoje objektivne okolnosti kojima je utvrđeno da će imovina banke biti manja od njenih obveza ili ako je utvrđeno da banka neće moći ispunjavati svoje dospjele obveze, a nije opravdano očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenskom razdoblju. U aktivnosti priprema ovog prijedloga zakona bili su uključeni osim predstavnika Ministarstva financija i predstavnici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te predstavnici HNB-a u okrilju radne skupine koja je osnovana još u svibnju ove godine. Što se tiče samih izmjena ovog zakona, dakle, prijedlog zakona primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u RH i podružnice kreditnih institucija iz treće zemlje koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad. Postupak prisilne likvidacije provodi se radi brzog i učinkovitog skupnog namirenja vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine kreditne institucije i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku. Postupak prisilne likvidacije može se provesti i nad kreditnom institucijom nad kojom je pokrenut postupak redovne likvidacije ili nad kojom je otvoren postupak sanacije ako su za to ispunjeni uvjeti. Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije podnosi HNB uz utvrđivanje ispunjavanja uvjeta koji ukazuju na to da kreditna institucija propada ili će propasti. Imovina je manja od obveza, stopa redovnog osnovnog kapitala, stopa osnovnog kapitala, stopa regulatornog kapitala ili iznos regulatornog kapitala manji su od propisanog. Nije moguće ispunjavati obveze po dospijeću ili sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu, to su samo neki od nazovimo tako, okidača. Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije iznimno može podnijeti i likvidator prema propisanim uvjetima. Ako u trenutku donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji nije bila imenovana posebna uprava, onda se istodobno s donošenjem odluke o podnošenju prijedloga za pokretanja postupka prisilne likvidacije imenuje posebna uprava i nastupaju privremene zabrane provedbe osnova za plaćanje platnih usluga, osim propisanih iznimki, a to su gotovinske uplate dužnika prema kreditnoj instituciji i sl. Kao tijela u postupku prisilne likvidacije određuje se Trgovački sud u Zagrebu, likvidator, nadzorno likvidacijsko tijelo i skupština vjerovnika. Likvidator, kojeg prethodno imenuje nadzorno likvidacijsko tijelo, a koji mora imati propisana stručna znanja, iskustvo i kompetencije s područja bankarstva, preuzima ovlasti upravljanja kreditnom institucijom u prisilnoj likvidaciji i dužan ih je izvršavati sukladno potrebama postupka prisilne likvidacije, a to je osiguravati imovinu kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije, ažurirati poslovne knjige kreditne institucijama u postupku prisilne likvidacije do dana otvaranja samog postupka, odrediti povjerenstvo za popis imovine i sastaviti popis imovine kreditne institucije. U postupku prisilne likvidacije sastaviti početnu bilancu odnosno izvještaj o početnom financijskom stanju kreditne institucije na dan otvaranja prisilne likvidacije, potom izraditi plan same likvidacije prisilne, brinuti se o naplati tražbina kreditne institucije, sastaviti predračun troškova likvidacijskog postupka te očitovati se o prijavljenim tražbinama vjerovnika. Nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo u postupku prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U RH nadzorno likvidacijsko tijelo u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije je Državna agencija za sanaciju štednih uloga i sanaciju banaka. Skupštinu vjerovnika čine svi vjerovnici s pravom glasa, skupština vjerovnika odobrava plan prisilne likvidacije na koji nadzorno likvidacijsko tijelo prethodno dalo suglasnost. Također, odobrava prijedlog poduzimanja pravnih radnji sa svrhom unovčenja imovine u postupku prisilne likvidacije, što je sastavni dio plana prisilne likvidacije uz prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela predložiti imenovanje novog likvidatora. Skupština vjerovnika može donijeti sve odluke iz nadležnosti nadzornog likvidacijskog tijela i odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak postupka prisilne likvidacije u skladu s ovim prijedlogom zakona. Prijedlogom zakona propisuje se obvezno okončanje postupka prisilne likvidacije kreditne institucije u roku od 3 godine od dana otvaranja postupka prisilne likvidacije. Posebnom glavom prijedloga zakona određuju se reorganizacijske mjere, likvidacijski stečajni postupci s međunarodnim elementom. I zaključno i kod ovog zakona, dakle cilj ovog prijedloga zakona je skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta te brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku. Hvala lijepo.
Dragan Jelić
Hvala lijepo poštovani g. predsjedniče HS-a, uvažena saborske zastupnice i saborski zastupnici. Konačni prijedloga zakona koji se nalazi pred vama ustanovljava se sveobuhvatni pravni okvir kojim se u hrvatsko zakonodavstvo u jednom aktu preuzimaju 3 direktive EU kojima se uređuje područje radnih prava, odnosno uvjeti rada upućenih radnika. Upućivanje radnika .../Govornik se ne razumije./... europskog gospodarskog prostora pokazuje sve veći trend rasta te je potreba osiguranja veće jednakosti upućenih radnika sa radnicima države domaćina, prvenstveno u cilju povećanja zašite prava radnika je neophodna. Zaštita radnika kojega je na red na određeno vrijeme uputio njegov poslodavac, strani pružatelj usluga, kako bi u RH obavio ugovorenu uslugu ili radove, ostvaruje se između ostalog kroz uređenje i jamčenje ovim zakonom sljedećih stavki. Prava i visine naknade za obavljeni rad, zaštite na radu, radnog vremena, kvalitete smještaja na koji imaju pravo i domaći radnici prema propisu ili proširenom kolektivnom ugovoru, troškove mobilnosti radnika na koji ima pravo i domaći radnik prema propisu ili proširenom kolektivnom ugovoru, boljim uređenjem položaja i prava agencijskih radnika na način da se na njih primjenjuju ista prava, pravila o plaći i uvjetima rada kao i na domaćeg agencijskog radnika, povećanjem zaštite i opsega prava dugotrajno upućenog radnika, uređenjem mehanizma za nadzor tih prava, omogućavanjem prekogranične provedbe odluka o novčanoj kazni te neophodne suradnje tijela u nacionalnim i europskim okvirima, ne samo putem administrativne suradnje kroz .../Govornik se ne razumije./... informacija već i provođenjem zajedničkih inspekcija, i na kraju, osiguranjem dostupnosti najvažnijih informacija o primjenjivanju pravu u državi domaćinu putem jedinstvene web stranice o upućivanju radnika. Europski pravni okvir za plaću i uvjete rada upućenog radnika koji se preuzima ovim zakonom čine sljedeće direktive. Znači Direktiva 218/957 od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. Onda Direktiva 96/71/EZ od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i Direktiva 2014/67/EU od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe EU br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, tzv. Uredba IMI koje su već preuzete u nacionalno zakonodavstvo u jednom dijelu važećim Zakonom o strancima, a drugim dijelom Zakonom o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika. Stoga se končanim prijedlogom zakona predlaže 1. siječnja 2021. kao dodatno stupanjem na snagu ovoga zakona te se tako ovaj konačni prijedlog zakona usklađuje s predviđenim stupanjem na snagu novog Zakona o strancima čiji prijedlog je raspravljen u prvom čitanju u HS-u a koji više ne sadrži odredbe o upućivanju radnika na temelju preuzimanja ovih direktiva koje sam spomenuo. Stupanjem na snagu ovog zakona 1. siječnja 2021. g. također će prestati važenje Zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika. Konačnim prijedlogom zakona ne uređuje se pitanje ulaska, boravka i mogućnosti rada državljana trećih zemalja, znači to moramo naglasiti, već je to i nadalje uređeno posebnim propisom. Ovim zakonom se uređuju zajamčena prava državljana trećih zemalja ako su upućeni na rad u RH na jednak način kao i drugim upućenim radnicima. Novine u konačnom prijedlogu zakona u odnosu na prijedlog zakona uz izvršena nomotehnička poboljšanja posljedica su donošenja u međuvremenu nove direktive u sektoru cestovnog prometa, znači Direktive 2020/1057 Europskog parlamenta i vijeća od 15. srpnja 2020. o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71EZ i Direktive 2014/67EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa te izmjeni Direktive 2006/22EZ u vezi sa zahtjevima provedbe i Uredbe broj 1024/2012 i u primjeni su od 2. veljače 2022. koja u europskim pravnim okvirima predstavlja lex specialis. Ta direktiva između ostalog propisuje posebna pravila koja se tiču upućivanja vozača u sektoru cestovnog prometa. Primjena propisanih pravila propisana je i za vozače utječe i na odredbe ovog zakona te konačnim prijedlogom od primjene pojedinih odredbi ovog zakona bilo potrebno izuzeti vozače od sektornog cestovnog prijevoza za koje se posebna pravila treba propisati posebnom propisom uz koji su vezana. Tako se od primjene pojedinih instituta na način kako su propisani ovim konačnim prijedlogom zakona, a koji se odnose na definiciju situacije upućivanja vozača sektoru cestovnog prometa, računanje završetka upućivanja vozača u sektoru cestovnom prometu, kumuliranje odnosno uračunavanje razdoblja upućivanja vozača u slučaju zamjene vozača drugim vozačem, izjava o upućivanju i njen sadržaj te čuvanje i dostavu dokumenata vozača nakon upućivanja. Tu se znači izuzimaju vozači u cestovnom prometu ili se upućuju na primjenu posebnog propisa. I na kraju je bitno naglasiti da konačnim prijedlogom zakona nedvojbeno će se osigurati veća razina zaštite te veća jednakost upućenih radnika u radnicima u RH kao državi domaćina te spriječiti socijalni damping i nelojalnu konkurenciju uz učinkovitije sankcioniranje prekogranične zlouporabe izbjegavanja primjene pravila i propisa u području upućivanja radnika. Hvala lijepo.
Dobar dan svima. Ajmo reći nešto o temi koja se u ovoj sabornici baš i ne čuje često, o radnicima. Radnici su se javili meni i Radničkoj fronti s novim problemima. Imamo novu situaciju u McDonald's-u, u Krašu, u Brodotrogiru. U McDonald's-u iako radnici rade tijekom cijele korone čini se da neće biti božićnice, nema kolektivnog ugovora, a prema radnicima se odnose kao prema roblju. U Krašu iako su braća Pivac obećala da neće biti otpuštanja, ljudi se šalju u mirovinu i svakog dana je sve manje i manje tamo radnika ili se recimo ugovori ne potpisuju, ne produžuju, ugovori na određeno. Agonija u Brodotrogiru traje već dosta dugo, sigurno 2.g., a tada kreću redovne neisplate plaća. Brodotrogir je tada imao negdje oko 1.000 radnika da bi danas imao jedva 300 i nešto radnika, od kojih 200 radnika više mjeseci ne prima plaću. Podsjetimo da je Danko Končar Brodotrogir preuzeo 2013.g., a 2014.g. otvorio luksuznu marinu pod obećanjem da će luksuzna marina otvarati nova radna mjesta. Tada je Zoran Milanović recitirao baladu, pričao o tome kako je riječ o jako unosnom i dobrom poslu. No dakle Danko Končar otada nije ispoštovao niti članke ugovora prema kojima je 60% trebalo ostati brodogradnja, dakle niti je stvarno tamo pokrenuo proizvodnju, danas tamo nema niti jednog navoza broda. Končar dakle uporno devastira Brodotrogir i to kako? Znači, uništavanje se provodi neprestanim osnivanjem sestrinskih firmi. Ovdje sam donijela evo 9 stranica isprintanih koje su nam radnici poslali gdje se vidi koliko je sestrinskih firmi tamo osnovano. Dakle, 9 stranica na kojima se gustim slovima ispisuju sestrinske firme, uništavanje se provodi tako da se radnike prebaci u novoosnovane tvrtke i kako koja tvrtka zapadne u financijske probleme prijenosom ugovora se ljudi jednostavno iz propale prebace u novu, a staroj firmi ostane samo uprava, recimo jedan čovjek i nakon nekog vremena ta firma ode u stečaj uz oprost duga ostalih sestrinskih firmi. Tako da su pojedini radnici recimo promijenili 3-4 čak i 5 firmi bez da su praktički promijenili radno mjesto. Da stvar bude gora radnici kažu da stvarno se ovo i moralo desiti jer dvojica rukovoditelja iz Brodotrogira imaju zajedničku vanjsku firmu za koju angažiraju radnike iz Škvera i radnici rade na njihovim firmama, jedan od njih je visoko pozicioniran, zna se koji stranački čovjek, iz znači HDZ-a koji će se navodno i kandidirati za gradonačelnika Trogira na idućim izborima. Končar se širi dalje, širi se na marinu, to mu je omogućio dakle na Hotel Marina u Trogiru, na toj samoj obnovi hotela također rade radnici iz Brodotrogira. Da se razumijemo, dakle to mu je omogućio SDP, tamo gradonačelnik Ivan Bilić koji je odgovoran za prenamjenu prostornog plana i uopće otvaranje te luksuzne marine jer je prije gradonačelničkog mjesta bio pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalno planiranje u Trogiru, nakon toga, dakle nagrađen mjestom u nadzornom odboru, da bi znači kad je postao gradonačelnik i morao sić s te pozicije, mjesto u nadzornom odboru Hotela Medena dobio je njegov otac, pa je nakon pisanja Radničke fronte došlo do toga da se oca iz nadzornog odbora ipak maknulo. No dakle uništavanje se provodi sustavno. Tamo je situacija takva da čak sanitarnu inspekciju zovu radnici jer su higijenski uvjeti u okviru firme katastrofalni, sanitarni čvorovi i cijela firma se mjesecima ne čiste, a nedavno je isključena i voda zbog neplaćanja. Dakle, da jest država je odobrila jamstva za Brodotrogir, ali to je ista situacija kao i s Uljanikom, znači jamstvo je više neka socijalna pomoć i ne nadajte se više pomoći. Umjesto sustavnih, pametnih i industrijskih politika imamo jamstvo koje pokriva posao za nekih 200 ljudi, a na rok od 2.g. kad će se zapravo i ovi radnici očito poslati izvan firme ili da rade negdje drugdje.