4. sjednica

Sabor

11. 11. 2020
objavljeni podaci: 11. 11. 2020

Transkript

Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, sada počinjemo s postavljanjem pitanja vladi odnosno pojedinom članu vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se uvijek na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prva na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnica Dragana Jeckov, pitanje ide ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darku Horvatu. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, g. ministre. Moje pitanje odnosi se na problem otkupa stanova bivših nositelja stanarskog prava. Programom stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava ukupno je stambeno zbrinuto 9 293 korisnika, od toga 7 634 na području posebne državne skrbi, a 1 659 izvan njega. Bivši nositelji kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje i izdato rješenje, provode godine čekajući da im se dodijeli stan. Nakon što dobiju stan na korišćenje, imaj određene probleme da ga otkupe. Prije svega, zbog visoke cijene i dugotrajnosti postupka, a radi se o korisnicima starije životne dobi koji nažalost, veliki dio njih u međuvremenu nas i napusti. Moje pitanje je kada će se donijeti nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak otkupa te konačno riješilo pitanje bivših nositelja stanarskog prava.
Zahvaljujem. Ministre Horvat, izvolite odgovor.
Darko Horvat
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovana saborska zastupnice. Zahvaljujem na otvorenoj temi i postavljenom pitanju. Dakle, temeljem Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH iz 2013. g. omogućena je prodaja stanova u vlasništvu, odnosno suvlasništvu RH koja na temelju ugovora o najmu ili drugih akata koriste najmoprimci i članovi uže obitelji najmoprimaca. Gore navedena kategorija najmoprimaca obuhvaća i bivše nositelje stanarskog prava koji su stupanjem na snagu zakona o najmu iz studenog '96. g. stekli pravni položaj zaštićenih najmoprimaca. Temeljem odredbi gore navedene odluke iz 2013. g. postupak prodaje stanova na području posebne državne skrbi provodi središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dok za ostala područja postupak prodaje stanova prodaje, provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kupoprodajne cijene istih stanova utvrđuju se putem formule za izračun iz navedene odluke iz 2013. g. te su iste cijene povoljnije odnosno manje su od trenutno tržnih. Ministarstvo prostog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ali isto tako i u suradnji sa potpredsjednikom Vlade, g. Miloševićem, trenutno priprema prijedlog nove odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH, a sve kako bi se ubrzala prodaja istih stanova. Ističemo da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odnosno Ministarstvo državne imovine donedavno i Državni ured za upravljanje državnom imovinom temeljem gore navedene odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH, dakle, odlukom iz 2013. g. do danas sklopio ukupno 261 kupoprodajni ugovor, od toga 38 ugovora o obročnom isplatom i 223 ugovora jednokratnom isplatom. Ja se nadam, odnosno gotovo sam pa i siguran da u ovom tripartitnom sastavu tokom ovoga tjedna imamo usuglašeni tekst nove odluke, tako da ćemo istu, nadam se već do kraja ovoga tjedna poslati resornim ministrima na mišljenje, a u sljedećih 14 dana predmetna nova odluka biti će predmet točke dnevnog reda na sjednici Vlade RH. Hvala.
Izvolite, očitovanje.
.../Govornik naknadno uključen./... ministre, napominjem ovom prilikom da smo u ranijim razdobljima imali značajnija sredstva na poziciji stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Mislim na proračun, pa u tom smislu, dobronamjerno sugeriram da bi o tome itekako trebalo i u narednoj godini voditi računa. Prilika je istači da poseban problem postoji kada su u pitanju bivši nositelji stanarskog prava na području Belog Manastira, negdje oko 74 korisnika su mi se javila i zamolili su jer zapravo radi se o ljudima koji nisu obuhvaćeni ovom Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu RH na području hrvatskog Podunavlja te oni iz tog razloga još uvijek nisu otkupili te svoje stanove, što je naravno, dodatno komplikuje njihove živote. Molim vas da ovom .../nerazumljivo/... kada ova odluka bude u svojoj završnoj fazi, da se o tome vodi računa da budu obuhvaćeni bivši nositelji stanarskog prava grada Belog Manastira.
Idemo na drugo pitanje, zastupnik Mato Franković, postavit će ga ministru zdravstva, Viliju Berošu, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Zastupničko pitanje uputit ću ministru zdravstva, Viliju Berošu. Dubrovačko-neretvanska županija poslala je ministarstvu, jednako kao i druge županije prijedlog organizacije mreže zdravstvenih ustanova u sustavu HZZO-a na svom području. U tom je prijedlogu i želja da se ambulanta na otoku Koločepu uvrsti u mrežu HZZO-a. Podsjetio bih, Koločep je otok zapadno od Dubrovnika i na njemu prema popisu iz 2011. g. živi 163 stanovnika, no u ljetnim mjesecima, Koločep koji ima i 2 hotela, odredište je brojnih izletničkih brodova, odnosno turista s područja Dubrovnika. Dakle u ljetnim mjesecima tamo dnevno boravi i do 2 tisuće ljudi, međutim, Koločep iako ima ambulantu ona nije u mreži HZZO-a, stoga stanovnici Koločepa ne mogu kod liječnika na Koločepu dobiti uputnicu i slično, a isti su prijavljeni kod liječnika na susjednom otoku Lopudu. Otkad sam preuzeo dužnost gradonačelnika, grad Dubrovnik pokriva troškove liječenja tima na Koločepu. Do sada smo u tu svrhu izdvojili 1,2 milijunu kuna. Isto tako, pokrivamo i troškove tima hitne medicinske pomoći na svim Elafitskim otocima i zato smo od 2018. g. izdvojili dodatnih 1,3 milijuna kuna. Uvrštavanjem Koločepa u mrežu HZZO-a omogućili bi da stanovnici Koločepa kod liječnika koji se nalazi na otoku Koločepu uredno dobiju svu potrebnu uslugu sa čim bi se otočanima znatno olakšali uvjeti života na otoku. Želio bih napomenuti kako je grad Dubrovnik i dalje u budućnosti voljan nastaviti financijski potpomagati rad ambulante na Koločepu. Stoga je moje pitanje vama gospodine ministre, kada će biti završena izrada nove mreže HZZO-a za koju su županije koje su nadležne za primarnu zdravstvenu skrb poslali ili još uvijek šalju prijedloge, te hoće li ministarstvo prihvatiti prijedlog Dubrovačko-neretvanske županije …/Upadica: Hvala vam./… i uvrstiti Koločep u mrežu HZZO-a? Hvala lijepo.
Izvolite, odgovor ministre.
Vili Beroš
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine zastupniče, primarna zdravstvena zaštita može i mora biti temelj zdravstva u RH. Standarde i potreban broj timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao što ste rekli određuje mreža javno zdravstvene službe. Prosječan broj osiguranika po jednom timu je u ovom trenutku 1.700. Činjenica je da je Dubrovačko-neretvanska županija početkom listopada uputila zahtjev ministarstvu iz rješenja iz županijske skupštine gdje tražite proširenje mreže za pola tima na navedenom otoku. Osim navedenog, dakle povećanja broja stanovnika tijekom ljetnih mjeseci naveli ste još jedan element za koji mislimo da je utemeljen, a to su nepovoljni povremeno vremenski uvjeti koji onemogućavaju također dostupnost primarne zdravstvene zaštite. Naš cilj je jačati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite stoga ću vam reći da ćemo vaš zahtjev analizirati. Izrada mreže javno zdravstvene službe je upravo u tijeku, međutim kao što znate s obzirom na Zakon o zdravstveno zaštiti prije donošenja iste potrebno je zatražiti i mišljenje HZZO-a, HZJZ-a i nadležnih komora, to ćemo napraviti i nadam se da ćemo riješiti ovaj problem, ali nije samo riječ o tom otočkom području u vašoj županiji ima još područja u RH gdje moramo prilagoditi mrežu javno zdravstvene službe dinamičkom procesu mijenjanja uvjeta dakle stanovnika, broj stanovnika, njihove dobne raspodijeljenosti, komorbiditeta, bolesti i ostalo. Evo, toliko, zahvaljujem.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre zahvaljujem na odgovoru. Dakle, ono što želim naglasiti svakako je činjenica da na otoku Koločepu postoji turistička ambulanta koju financira grad Dubrovnik, ali problem je taj što stanovnici ne mogu u toj ambulanti dobiti uslugu, dakle i uputnici i sve ono ostalo što im treba već im se to izdaje na otoku Lopudu. Dakle, ono što bi trebao HZZO uzeti u obzir da postoje jedinice lokalne samouprave koje su voljne financirati ambulante, ali da istovremeno te ambulante pružaju uslugu svojim ovim stanovnicima na kojem se području ambulante nalaze. Dakle, mi imamo takva dva slučaja, jedan je otok Koločep, druga je ambulanta u povijesnoj jezgri grada. Obje su turističke ambulante i obje financira grad Dubrovnik samo nam treba da ih HZZO uključi bez obveze financiranja od strane HZZO-a. Hvala lijepa.
Idemo na treće pitanje zastupnik Daniel Spajić postavit će ga ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću. Izvolite.
Hvala predsjedniče sabora. Poštovani ministre Butković u proteklih 15 mjeseci Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika održala je niz sastanaka s vama i obratila se relevantnim institucijama. Upozorila je na posljedice predizbornog trgovanja i podilaženja lokalnim političkim čelnicima. Kako ste i sami upoznati u ožujku 2019. godine na snagu je stupio pravilnik kojim je između ostaloga jednostrano određena zabrana prometovanja teretnih vozila preko graničnog prijelaza Mursko Središće, od tog trenutka bez pravne izmjene statusa i međunarodnog ugovora koji ga uređuje taj prijelaz više nije moglo koristiti gotovo 90% prijevoznika. Zahtjev Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika da se pravilnik stavi van snage ignorirali ste, a Slovenija je uzvratila odlukom kojom je faktički zatvorila prometovanje teretnih vozila na 6 najvećih graničnih prijelaza. Tek kasnije ste uvidjeli posljedice zatvaranja Murskog Središća, najavili stavljanje pravilnika van snage i sastali se sa slovenskom stranom. Rezultat držite u tajnosti do zadnjeg momenta jer ste prema tvrdnjama prijevoznika dogovorili dozvolu prometovanja samo za prijevoznike sa sjedištem u Dalmaciji na sjeveru, a prijevoznici sa sjedištem u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji su izigrani i ograničeni samo na dva prijelaza. Od tog događaja je ponavljam prošlo 15 mjeseci. Navodno ste sastanak sa slovenskom stranom održali u rujnu ove godine, međutim nema pisanog traga, a odbijate primiti predstavnike Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika već 4 mjeseca. Pri tom je došla korona kriza koja je zabila zadnji čavao u lijes cestovnim prijevoznicima. Ministre Butkoviću pitam vas zašto ne želite primiti predstavnike Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika? Hvala.
Izvolite ministre odgovor.
Oleg Butković
Poštovani zastupniče, najprije hvala, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče najprije hvala vam na vašem pitanju i moram vam reći na samom početku vaše pitanje da ih ja 4 mjeseca nisam primio nije točno. Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika je bila prije 10-tak dana u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na temu zimske službe i prometovanja u zimskim mjesecima po hrvatskim autocestama. Tako da onaj tko vas je informirao i s kim ste pripremali to pitanje, možete u slobodno reći iza ovog sastanka da vas je obmanuo. Drugo, točno je da je Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika u prosjeku mjesečno jedanput u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na sastancima s pomoćnikom, državnom tajnikom ali i sa mnom rješavala čitav niz problema koje muče teretne prijevoznike, pa ću vam samo spomenuti da je u tim razgovorima, nastojanjima i konkretnim rezultatima došlo do toga da je po prvi puta u mandatu ove Vlade prošlog saziva su uvođene i dogodilo se povrat trošarina za gorivo u iznosu od 240 milijuna kuna svim teretnim prijevoznicima, da se u vrijeme Covid krize da smo bili u konstantnom kontaktu i sa Udrugom cestovnih prijevoznika i MUP-om oko koridora nesmetanog prijevoza koji se održavao u vrijeme korone, da smo na razini ministarstva donijeli čitav niz odluka, odluka gdje smo olakšali i na način da se i ne plaćaju CEM dozvole itd. u konkretnim stvarima olakšali teretnim prijevoznicima da što lakše, iako su oni za razliku od onih u putničkom prijevozu ipak manje udareni jer su čitavo vrijeme korona krize i cijele ove situacije ipak vozili. Što se tiče graničnih prijelaza, nije točno da je to bio predizborni trik. Nikakav predizborni trik, to se događalo 2019. godine i ja vas molim da odete u Mursko Središće da odete u neke pogranične gradove i općine, vi ste zastupnik pa da vidite i konkretne slučajeve nesreća koje su se događale gdje su se kamioni zabijali u kuće ljudima i s pravom su ti ljudi i njihovi gradonačelnici i načelnici izrazili nezadovoljstvo time da smo gradili autoceste, da smo dužni za te iste autoceste, a da usmjeravamo kompletan tranzitni kamionski prijevoz državnim cestama koje moramo svake dvije do tri godine obnavljati. I došla je odluka od strane slovenske strane najviše su bili pogođeni u tom trenutku prijevoznici iz Dalmacije jer njima je bilo nelogično da idu na Breganu i Macelj. I mi smo otvorili razgovor sa slovenskom stranom koji još uvijek traje, ništa nije tajno. Ja sam sve izvijestio i javnost, ali i Udrugu cestovnih prijevoznika oko toga o čemu smo mi razgovarali i dio malograničnih prijelaza smo uspjeli otvoriti za pogranične županije i za Dalmaciju kada je riječ o Rupi i Pasjaku. Slažem se s vama, ostali su prijevoznici iz Slavonije i dalje razgovaramo sa slovenskom stranom da otvore i da puste slavonske, isključivo slavonske županije na neke malogranične prijelaze u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ti razgovori još uvijek traju, zbog korone i to sve skupa je malo zastavljeno. Određene stvari radimo i sa MUP-om oko postojećih graničnih prijelaza kako bi cijelu proceduru ubrzali. Znači, nije točno da ih nisam primio, nije točno da se ništa ne radi i kao i do sada ćemo uspješno zajednički rješavati sve te probleme.
Hvala. Izvolite očitovanje.
Hvala na odgovoru. Mislim nisam zadovoljan s vašim odgovorom jer ja direktno komuniciram sa predsjednikom Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika i čuli smo se jučer, znači netko ne priča istinu. Vi kažete da ste ih primili, oni kažu da niste, kažu mi da su rekli da će prosvjedovati, da ste im vi rekli prosvjedujte, zato je i bila ona pressica prije par dana pred vašim ministarstvom. O ovome ja znam gospodine ministre malo više jer sam ja imao tvrtku koja se bavila cestovnim prijevozom jer ja dolazim iz realnog sektora, znate ja nisam klasični političar i nije to baš tako kako vi govorite. A sada ja ne bih pričao tu o sebi i svojoj firmi. Ja ću opet danas razgovarat s predsjednikom udruge i mogu ja njih isto pozvati nek stanu kraj mene i nek kažu tko priča istinu, a ko ne. Ako oni lažu ja vam se unaprijed ispričavam. Hvala.
Idemo na 4. pitanje zastupnica Ružica Vukovac pitanje postavlja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković- Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Uvažena ministrice. Hrvatski poljoprivrednici još uvijek nisu dobili isplatu predujma potpora iako su jesenski radovi u polju već sada pri kraju, poljoprivrednici unutar EU već u listopadu dobivaju avans odnosno predujam sredstava iz potpora da im se olakša trošak sjetve i svih ostalih jesenskih radova. Isto tako poljoprivrednici unutar EU razliku potpora dobivaju odmah nakon početka godine dakle tijekom veljače, ožujka, travnja, a kod nas je to tek tijekom lipnja odnosno zadnjim zakonskim rokom 30. svibnja odnosno 30. lipnja završava isplata kompletnih potpora. Također hrvatski poljoprivrednici nikad nisu dobili 100% predviđenih potpora već su uskraćivani za iznose od 20 do 25% godišnje i to onog dijela koje ide iz hrvatskog proračuna pa i usprkos samom rastu BDP-a kojeg je Hrvatska zabilježila unutar zadnjih godina. Moje pitanje vama je zašto jedino hrvatski poljoprivrednici moraju čekati rebalans proračuna, kao i zadnje zakonske rokove dakle kraj studenog i kraj lipnja da bi dobili novac koji im je nužan za obavljanje radova, a sredstva za te potpore nam dolaze iz proračuna EU koja su sigurno, ja u to čvrsto vjerujem uplaćena RH na vrijeme? Hvala vam.
Izvolite ministrice odgovor.
Marija Vučković
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, uvažena gospođo zastupnice. Zahvaljujem na pitanju. Odmah ću reći da isplate predujma za proizvodnu 2020. godinu započinju 15. studenoga kao što je bilo i prošle godine i da će iznositi nešto više od milijardu i 500 milijuna kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine odnosno gotovo 19% unatoč proračunskim ograničenjima koje ova zahtjevna godina izaziva pred sve nas. Također po europskoj regulativi najbrže pokretanje isplate predujmova jest u listopadu i ne rade to sve zemlje. Hrvatska radi u ovom trenutku sve što može za poljoprivrednike i ja vjerujem da to hrvatski poljoprivrednici vide. Što se tiče isplata u ratama, kao i u mnogim drugim europskim zemljama i u Hrvatskoj je prva rata u veljači, druga rata u travnju, nije bila prije međutim proteklih nekoliko godina u mandatu ove Vlade je takva dinamika isplata uspostavljena pri čemu manji dio mjera IAKS ne investicijskih mjera ruralnog razvoja i završna izravnanja i povrati ostaju za lipanj te se dinamike držimo unutar … Što se tiče intenziteta potpore i korištenja omotnice, dakle prošle godine u odnosu na redovno dodijeljeno omotnicu 382 milijuna eura za izravna plaćanja utrošeno 101% zato što smo koristili mehanizam fleksibilnosti od 42 milijuna eura, a ako uključimo u našu komparaciju i taj mehanizam fleksibilnosti onda valja reći da je utrošeno 93% za izravna plaćanja, međutim, slijedom zahtjeva sektora, tržišnih poremećaja koje smo imali, mi smo više od 300 milijuna kuna isplatili za drugu vrstu potpora, što je poljoprivrednicima bilo prihvatljivije i važnije nego potpore po hektaru. Hvala.
Izvolite, očitovanje.
Zahvaljujem se na vašem odgovoru. Međutim, svaki naš poljoprivrednik jednostavnom matematičkom radnjom, dakle uzme olovku i papir i izračuna i svaki danom ih se sve više javlja da nisu dobili cjelokupan iznos potpora odnosno da registriraju manjkove na svojim računima, dakle po meni je zapravo neprihvatljivo da Ministarstvo poljoprivrede uskraćuje poljoprivrednicima u zadnjih 5 godina jedna cijeli iznos potpore, jedan cijeli iznos godišnje potpore, dakle to tvrde sami poljoprivrednici. Točno je da je iznos potpora svake godine nešto veći, ali je i to prvenstveno zato što svake godine iz EU dobivamo 10% više sredstava za potpore, dakle, već sam rekla, ali usprkos i samom povećanju BDP-a selu nikad nije isplaćen .../nerazumljivo/... cjelokupan iznos potpora, dakle to tvrde sami poljoprivrednici. Ja govorim, a i oni govore, dakle o izravnim plaćama, ne o programu ruralnog razvoja, odnosno drugom stupnju potpora, dakle, IAKS mjera iznosi za natječaje odnosno projekte koje su poljoprivrednici kandidirali, ja smatram da se na ovaj način poljoprivrednike slabi, odnosno činimo ih nekonkurentnima u odnosu na njihove kolege unutar EU i dakle, reći ću samo još jedno, da je RH samo 2015. isplatila potpore avansno još u listopadu. Dakle, sve ove druge godine čekamo studeni, odnosno kraj 11. mj. da bi poljoprivrednicima isplatili njihova sredstva i olakšali posao u polju. Hvala vam.
Sada će potpredsjednik HS-a, Furio Radin postaviti pitanje potpredsjedniku hrvatske Vlade Davoru Božinoviću, izvolite.
Hvala lijepa. Pozdrav svima. Čl. 7. Zakona o osobnoj iskaznici od 2015. g. govorio o obrascu osobne iskaznice i o načinu njegovog tiskanja na hrvatskom i engleskom jeziku i o načinu popunjavanja obrasca, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorima, piše u zakonu, a ti ugovore postoje samo za neke nacionalne manjine, obrazac iskaznice se tiskaju i na jeziku nacionalne manjine. Ostale pojedinosti određene su pravilnikom jer zakonom nije razvidno da je obrazac osobne iskaznice mora biti dvojezični. Znači sama osobna iskaznica, a poseban zakon još nije donesen. Problem o kojem želim danas govorit međutim, je drugačiji i pitanje koje želim postaviti sasvim je specifičan. Odnosni se na izdavanje nove iskaznice maloljetnim osobama. Što se događa kada majka ili otac dolazi s maloljetnom kćerkom ili sinom da produži valjanost postojeće dvojezične iskaznice, npr. na talijanskom jeziku i majka i dijete već imaju dvojezičnu iskaznicu, pa čak i da ju nemaju i da traže tu iskaznicu, bila bi ista stvar. Reći ćete, ako već ima osobnu iskaznicu i pismeno izrazi želju da ona bude i na talijanskom, neće biti nikakvih problema, primit će zahtjev i kada dođe vrijeme, nakon prestanka epidemije, izdat će se iskaznica. Ili birokratski rečeno, tiskat obrazac u odgovarajućem obliku. Neuvažene kolegice i kolege, iz nepoznatih razloga traži se dodatna dokumentacija, što stavlja osobe, u najmanju ruku u poseban položaj, što nikome nije u interesu. Moje pitanje je vrlo jednostavno, što se zakonski promijenilo od 2015. da dođe takvih neugodnih dodatnih zahtjeva? I mada nitko ne želi, nitko ne žudi za identifikacijskim ispravama .../Upadica: Hvala vam./... dodatno…
Kolega Radin, puno je prošlo. Izvolite, potpredsjedniče Vlade i ministre unutarnjih poslova.
Davor Božinović
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a, uvaženi g. zastupniče. Ovo pitanje kao što ste i sami rekli, regulirano i Ustavom RH i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, ali i Zakonom o osobnoj iskaznici. Dakle, po svim tim propisima, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da se podnesu zahtjevi i na jeziku nacionalnih manjina, odnosno da se tiska obrazac na jeziku nacionalnih manjina. To pravo je neovisno o tome je li osoba pripadnik nacionalne manjine živi u jedinici lokalne samouprave u kojoj živi više od ili najmanje trećina pripadnika te nacionalne manjine, dakle to pravo je generalno na području cijele RH i u ispunjavanju tih zahtjeva, dakle oni se mogu podnijetu u svih 117 policijski uprava i policijskih postaja diljem Hrvatske. Moram priznati da ne znam da je i po svim mojim informacijama, nikad se tu nije pojavio nikakav problem, izdaje se prosječno zadnjih nekoliko godina oko 3 tisuće dvojezičnih osobnih iskaznica. Uostalom, na to nas obvezuje i Europska povelja o manjinskim pravima iz 1992. koju je Hrvatska ratificirala '98. g. Dakle moje razumijevanje da se tu ništa nije moglo i nije smjelo promijeniti analogno onome što se radilo do sada, treba raditi i ubuduće, ako imate konkretan primjer, evo, možete mi ga dati, mogli ste mi ga dati pa da to i riješimo u vrlo kratkom roku, dakle, ne vidim nikakve potrebe za dodatnom dokumentacijom. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem na odgovoru. Ako sam dobro shvatio, ne treba nikakva dodatna dokumentacija ako osoba maloljetna ili punoljetna već ima dvojezičnu iskaznicu. Ja naravno smatram da ne bi trebala biti i nadam se da neće biti potrebe za nikakvom dodatnom dokumentacijom niti za nikakvom dokumentacijom zapravo osim zahtjeva niti ako tražite prvi put iskaznicu jer jednostavno ako ju tražite na jeziku nacionalne manjine ima neki, ima neki, neki razlog, a to nikomu ne oduzima ništa jer je i na hrvatskom i na engleskom. Znači, ako je još na jednome jeziku nikomu se ne krade ništa nego se dodaje nova vrijednost. Hvala.
Hvala i vama.
Idemo sada na 6. pitanje zastupnik Tomislav Klarić pitanje postavlja ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS. Uvaženi ministre, Istarski ipsilon je jedan od najfrekventnijih, ali ujedno i jedan od najnesigurnijih prometnih dionica trenutno u Hrvatskoj. Iz tog razloga se već godinama govori o potrebi izgradnje punog profila auto ceste. I moje pitanje upućeno vama glasi u kojoj fazi smo s tim projektom i kada ćemo se moć voziti drugim krakom tunela Učka? Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Oleg Butković
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Poštovani zastupniče, najprije vezano za ono prethodno pitanje vrlo kratko jer sam provjerio. Zadnji sastanak se održao u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture sa Udrugom cestovnih prijevoznika 6. listopada na kojem smo raspravljali i, i postoje zapisnici oko zimske službe i naravno i tamo sam dao informaciju oko razgovora sa slovenskom stranom, tako da evo, vidim da zastupnik je otišao, možda drugi puta se bolje pripremi. E sada, što se tiče ovog pitanja i Istarskog ipsilona i tunela Učka, nakon odluke vlade 2018.g. u Puli gdje smo donijeli odluku da ćemo ići u izmjene Ugovora o koncesiji za izgradnju druge B1 faze, konkretno 28 km punog profila Istarskog ipsilona, radovi idu jako dobro i ovaj tjedan će se otvoriti prva dionica, prvih 12 km od Pazina do Cerovlja punog profila autoceste, a završetak do čvora Vranja odnosno do de facto do tunela Učka. Do samog tunela će biti gotovi do slijedeće sezone, početka turističke sezone 2021.g. A što se tiče samog, drugo, druge cijevi tunela Učka vlada je donijela prije mjesec dana odluku o izmjenama Ugovora o koncesiji. Prethodno je Europska komisija potvrdila da je moguće ići i moguće zaključiti izmjene toga ugovora koje uključuju drugu cijev tunela Učka 8 km duljine i naravno jedan dio prema Matuljima i to je projekt vrijedan oko 200 milijuna EUR-a koji bi trebao biti gotov do 2000., negdje sezone 2024.g. To je jedan od najvećih gradilišta u prometnu infrastrukturu trenutno u Hrvatskoj zajedno sa Pelješkim mostom. Mi ulažemo danas negdje oko preko 20 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu u čitavoj Hrvatskoj. Al ono što je bitno da, evo što se tiče Istarskog ipsilona ta stvar se privodi kraju. I ono što je još bitno da smo u ovim izmjenama ugovora dobili jedan, izmjenama Koncesijskog ugovora dobili zapravo i još jedan dobar efekt za državni proračun, a to je smanjenje financijskog doprinosa RH u srednjoročnom financijskom planu za razdoblje od 2020. do 2022. za gotovo 500 milijuna kuna. Tako da napravili smo dobar posao. Taj projekt bi trebao negdje za 0,5% podići BDP, tako da evo vjerujem da je to dobra stvar ne samo za Istru nego za cijelu Hrvatsku. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem na vašem odgovoru. Ono što me uvjerava da će se vaše riječi ispunit su vjerodostojnost Vlade RH i sve ono što se odradilo u proteklim godinama na području Primorsko-goranske županije. Naime, svjedokom sam budući da dolje vodim i grad, a na mom području je izgradnja kapitalnog projekta plinovoda, LNG terminala, zatim MRS-a na Zlobinu koji je u završnoj fazi i spajanje na magistralni plinovod Pula-Karlovac, izgradnja KBC-a u Rijeci i promptno reagiranje vlade u spas 3. Maja i pokretanje ponovno proizvodnje, kretanje gradnje zaobilaznice Novog. Renesansa je praktički u svim našim općinama i gradovima u Priobalju, dakle i u ovom trenutku ono što je nasušno važno za grad Rijeku i čitavu Primorsko-goransku županiju je spoj zagrebačke obale sa čvorem, čvorom Škurinje. Dakle, sve ono što se trenutno odrađuje na području čitave RH, da ne govorim o Pelješkom mostu koji je dugo obećavana investicija i želja u ovom trenutku je u impozantnoj fazi gradnje. Uvjerava me da će se vaše riječi ispuniti i samo tako naprijed. Vjerujem kolega Butkoviću da ćemo se zajedno voziti tim drugim krakom tunela Učka kad se otvori. Hvala.
Idemo na 7. pitanje, sada će potpredsjednica HS Sabina Glasovac pitanje postaviti predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS. Poštovani predsjedniče Vlade, Slovačka se po broju stanovnika može vrlo lako usporediti s Hrvatskom, ima nešto malo više od 5 milijuna stanovnika. Prošlog vikenda u Slovačkoj je u sklopu borbe protiv korona virusa samo u jednom danu, u subotu, testirano vjerovali ili ne 2,5 milijuna građana od kojih je utvrđeno da je 1% stanovništva pozitivno na korona virus. Više od 40 000 liječnika, službenika, vojske, volontera, provodilo je testiranje na oko 5000 lokacija. E pa ja vas sad pitam kako je moguće da Slovačka može testirati 2,5 milijuna ljudi u jednom danu, a u Hrvatskoj tisuće uzoraka stoje neobrađene jer nema reagensa, pa nema dovoljno testova, pa nema punktova, pa nema ljudi? Je li stvar u neorganiziranosti, nesposobnosti ili izostanku strategije i potpunom gubitku kontrole u upravljanju kriznim situacijama?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Andrej Plenković
Hvala lijepa poštovana zastupnice Glasovac na ovom pitanju. Ja sam možda maloprije nego vi znao zbog komunikacije sa slovačkim premijerom Matovičem koji je inače moj prijatelj kako, zašto oni baš kreću u ovakvu operaciju. Dakle, prvo testovi koji su napravljeni u Slovačkoj su antigenski testovi, dakle nije riječ o PSR testovima, naravno još manje o serološkim testovima. Kao što ste mogli čut od brojnih epidemiologa, liječnika, znanstvenika razlika je u tome što kod antigenskih testova pouzdano znamo da oni koji su pozitivni da su stvarno pozitivni, a kod onih koji su negativni da bismo bili u potpunosti sigurni da su negativni moraju se testirati i na PSR testove. Slovačka je ovo napravila kako bi dobila sliku stanja. Mi smo na zadnjem Europskom vijeću sugerirali našim partnerima, našim prijateljima da se na razini ECDC-a pokrene jedna inicijativa kako bismo imali zajedničku metodologiju predviđanja mogućih izglednih scenarija dinamike pandemije nekoliko tjedana unaprijed. Da bismo to mogli predložili smo isto tako da se razviju jedinstveni protokoli po kojima bi se na europskoj razini napravila serološka testiranja i time ustanovilo stvarno stanje dosadašnjeg širenja epidemije. Dakle to su dvije inicijative Hrvatske koje smo komunicirali u četvrtak na Europskom vijeću. Mi ćemo naravno analizirati ovaj primjer Slovačke, kao što će ga analizirati i sve druge zemlje i ukoliko iz ovog što su oni učinili preko vikenda možemo u našim modelima, u našim projekcijama dobiti korisne informacije koje će nam pomoći u predviđanjima dinamike epidemije mi ćemo biti naravno zahvalni na tome, dakle to je jedan pokušaj, ne bih rekao eksperiment nego jedan pokušaj jedne vlade da napravi iskorak budući da su oni bili poprilično zaobiđeni u prvom valu epidemije. Ono što želim reći je u vezi borbe protiv covida-19 je strategija koju vodimo zato što živimo u javnom političkom medijskom prostoru koji forsira u posljednjih nekoliko dana dvije teme. Jedna je tema nekakvog policijskog sata, druga je tema tzv. kompletnog lockdowna ili zatvaranja onemogućavanja kretanja rada dućani, restorani itd. Svaka zemlja u sadašnjoj poziciji sa iskustvom prvog vlada i ono što se zbiva globalno bira svoju strategiju. Naša strategija je racionalna, ona je adekvatna i proporcionalna dinamici razvoja epidemije. I stoga svjesni i zdravstvenih aspekata, dakle zaštite zdravlja kao primarne zadaće države u ovoj konkretnoj situaciji i s druge strane potrebe da osiguramo funkcioniranje i države i društva i gospodarstva i očuvamo financijsku stabilnost, donosimo na razini i Vlade i Stožera civilne zaštite odluke koje su proporcionalne onome što se trenutno zbiva i takav će biti nastavak naše borbe protiv epidemije covida-19 koji je podsjetit ću globalna kakvu nitko od trenutno živućih ljudi ne pamti. Dakle nismo imali nešto ovako od Španjolske gripe koji ima transformirajući efekt na gospodarstvo, na društvo, na politiku, na upravljanje krizama i u konačnici na jačanje otpornosti zdravstvenih sustava. Jedini način da ovo riješimo da budemo odgovorni, da koordiniramo aktivnosti sa drugim partnerima i da pronađemo konsenzus u društvu u borbi protiv covida-19. Hvala vam.
Hvala vam lijepa. Izvolite očitovanje.
Gospodine predsjedniče Vlade ja se s vama uopće ne slažem. Moj je dojam, a i ne samo moj da uopće ne postoji strategija u borbi protiv s korona virusom, a kada već spominjete vaše prijateljstvo s gospodinom slovačkim premijerom onda bih voljela da nešto od njega možda i naučite. On kada je pravdao ovaj potez zašto ide strateški s velikim brojem testiranja rekao je: „Sloboda mora ići ruku pod ruku s odgovornošću prema onima koji su slabiji, onkološkim pacijentima, starijima, osobama s drugim bolestima“, a član vašeg proširenog povjerenstva vlade za borbu s covidom kaže jučer i sablazni hrvatsku javnost da zapravo treba pustiti pandemiju da se slobodni širi i ubije između 0,1 ili 0,2% populacije mahom starijih i bolesnih. E tu se razlikujemo. Ja se slažem s vama, stvar je u strategiji i stvar je u organizaciji i zato sam vam i postavila ovo pitanje, no međutim čini se da je vas korona kriza zatekla, da ne postoji ni organizacija, ni strategija. Ljudi šetaju ulicama niti ne znaju da su zaraženi, nemaju simptome, neki od njih će zaraziti druge, većini to neće donijeti teška zdravstvena stanja, no neki će umrijeti. Vi niste pripremili premijeru ništa, kapaciteti su vam nedostatni, a sustav vam je pred slomom. I sada na kraju još čujemo neki dan da će se uskoro covid dijagnosticirati i bez testiranja, bez testiranja. E pa stvarno svaka vam čast, stvarno strateški, promišljeno i vrhunska organizacija.
8. pitanje postavit će zastupnik Ante Kujundžić ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici. Izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a. Poštovani ministre Malenica. Tijekom izborne kampanje i nakon završetka samih izbora, vi i vaše ministarstvo intenzivno ste u biti najavljivali krucijalnu reformu regionalne i lokalne uprave i samouprave i pri tom je apostrofirano kao najzvučnija stvar smanjenje broja lokalnih dužnosnika, točnije zamjenika načelnika, gradonačelnika, župana i smanjenje broja članova u predstavničkom tijelu. Vi znate da je MOST ovakav zakon već predložio u Sabor, ali ga je Vlada odbila smatrajući zapravo kako će napraviti jedno cjelovitije i sveobuhvatnije zakonsko rješenje. No, od tog rješenja, prijedloga Vlade još uvijek nema ni traga, a s druge strane vrijeme curi, 2021. je zapravo izborna godina i svi oni koji budu željeli konzumirati same izbor već bi sada valjda trebali znati pravila igre po kojima mogu igrati. Dakle, imamo još 2 mjeseca da donesemo taj zakon jer ga u izbornoj godini više ne možemo mijenjati. Moje je pitanje jednostavno, što se čeka, zapravo kada planirate spomenuti zakon pustiti u javnu raspravu, donijeti ga u Vladi pa na sabora na donošenje, zapravo gdje je u cijeloj priči stvar zapela? Hvala.
Izvolite odgovor.
Ivan Malenica
Hvala predsjedniče Hrvatskoga sabora, hvala uvaženi zastupniče na postavljenom pitanju, pa evo mogu vam odgovoriti da će do kraja tjedna zakon ići na javno savjetovanje. Dakle, kao što smo i, znači paket zakona znači Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakon o Gradu Zagrebu i Zakon o lokalnim izborima. Dakle, kroz te izmjene kao što smo i najavili idemo u racionalizaciju broja lokalnih dužnosnika, smanjenja članova predstavničkih tijela, reguliranje pitanja elektronskih sjednica, veću transparentnost u radu jedinica lokalne samouprave tako da je to jedan paket s kojim ćemo evo izaći na javno savjetovanje i dakle do kraja godine, dakle izglasati taj zakon odnosno taj paket zakona ovdje u Hrvatskome saboru. Dakle, to je jasno stajalo i u programu HDZ-a i u programu Vlade i dakle idemo u tom smjeru da pojačamo dakle i jedinice lokalne samouprave, da pojačamo njihove fiskalne kapacitete. Također ćemo u tom paketu zakona i izmijeniti i one, one situacije i one elemente koje smatramo u proteklih nekoliko godina da su bili problematični tako da to je jedan ovaj paket izmjena kojem ćemo nadam se ubrzo pristupiti. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala. Pa, nažalost nisam pretjerano zadovoljan odgovorom jer ostalo nam je rekli ste krajem ovog tjedna da bi trebao ići na javno savjetovanje što s druge strane znači da imamo nešto malo manje od 2 mjeseca za donošenje zakona kojim bismo trebali zapravo smanjiti broj lokalnih dužnosnika i članova predstavničkog tijela. Međutim, s obzirom da ste vi gospodine Malenica i Vlada na vrijeme niste odradili ovaj posao jer da jeste, a riječ je o važnoj stvari s tim ćemo se složiti nejasno je kako se tako važna stvar može donijeti u ovako malo vremena. Nejasno je s druge strane kako jedna sveobuhvatna reforma može se svesti na zakon koji će se na kraju donijeti u jednoj hitnoj saborskoj proceduri. Drugim riječima lomimo jako važnu stvar i stavljamo je na dnevni red otprilike u 5 do 12. Ja vam predlažem nešto drugo, predlažem vam u biti da prestanemo otezati sa donošenjem i prijedlogom ovog zakona već uzmite prijedlog MOST-a nezavisnih lista, dopunite ga, mi ćemo ga naravno kao takvoga podržati, jer za razliku od vas mi prihvaćamo i podržavamo zakonska kvalitetna rješenja i od strane drugih političkih aktera. Za kraj želim vas upozoriti na slijedeće. Znate li da u ovom trenutku već pojedini načelnici i gradonačelnici raspisuju natječaje za pročelnička mjesta kako bi zapravo uhljebili zamjenike koji će izgubiti pravo kandidature i postojanja na lokalnim izborima koji dolaze? Zato od vas tražim pisani odgovor, zapravo imate li saznanja da postoje takvi slučajevi, je li o njima obaviještena upravna inspekcija Ministarstva uprave i pravosuđa i pismeno vas molim još da mi odgovorite što planirate …/Upadica: Hvala vam./… u sami zakon implementirati kako biste …/Upadica: Hvala vam lijepa./… evo završiti ću kako biste zapravo …/Upadica: Završite, hvala vam lijepa./… spriječili ovakvu praksu, jer bojim se da ćemo umjesto …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Kolega Kujundžiću ja vas molim da završimo, imate 4 minute i molim vas da se držite.
Ispričavam se, hvala, ispričavam se.
Hvala vama.
Sada je na redu kolega Željko Sačić, koji postavlja pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Plenkoviću kao što vam je poznato još '96. godine sklopljen je sporazum o realizaciji odnosa RH i Republike Srbije. Između ostalog u tom sporazumu članak ne znam koji, sedmi, spominje da se u roku 6 mjeseci treba pristupiti sklapanju sporazuma o nadoknadi ratnih šteta, obeštećenja itd., to je '96. bila. Hrvatska je podnijela tužbu Međunarodnom sudu u Haagu, 2015. je taj sud donio, između ostalog po sadržaju presude kao što vam je poznato u završnom dijelu govori da potiče, ohrabruje i na svaki način intenzivira pregovore sukobljene, tužene strane da riješe pitanje obeštećenja iz ratova jel. Vi ste u jednom kobnom susretu za gospođu Kolindu Grabar Kitarović 2018. kad je Vučić došao u Zagreb na margini tog susreta održali sastanak sa predsjednikom Republike Srbije Vučićem i na oduševljenje svekolike hrvatske javnosti domoljubne postavili pitanje ratne odštete. Nažalost odgovor ste dobili takav kakav ste dobili, između ostalog Vučić vam je odgovorio da i on postavlja to pitanje. U međuvremenu, gospodin Bošnjaković je primio gospođu Nelu Kuburović ovdje prije godinu dana, ministru pravosuđa to pitanje uopće nije postavljeno, a ratna šteta iznosi više od 43 milijarde EUR-a što materijalna, što nematerijalna. Vi ste otvorili ovaj uvjeti su otvoreni za otvaranje Poglavlja 23. Srbije i europske, pa vas molim što ćete učiniti i kada ćete postaviti zahtjev za nadoknadu ratne štete RH.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupniče Sačić, dobro ste citirali i sporazum o normalizaciji iz '96., napore koji su bili pokrenuti od strane različitih hrvatskih vlada za vrijeme dok je trajao postupak pred Međunarodnim sudom u Haagu, isto tako ste dobro alocirali sastanak sa predsjednikom Srbije Vučićem koji je bio ovdje 2018., tema je na stolu, nju kontinuirano pri susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika stavljamo na dnevni red i stavljat ćemo je dok se to pitanje ne riješi. To je dio širega dijaloga kojeg imamo sa Srbijom, rješavanje otvorenih pitanja, bilo da je riječ o pronalasku nestalih, procesuiranju ratnih zločina ili pak široj normalizaciji odnosa, zaštiti manjina, Hrvata koji žive u Srbiji ili pak Srba koji žive u Hrvatskoj. Prema tome, u današnjem vremenu, 25.g. nakon kraja ratnih operacija u Hrvatskoj, 22.g. nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 25.g. nakon Daytonskog pariškog mirovnog sporazuma, nekoliko tema koje su ostale za rješavanje i dalje su u fokusu aktivnosti hrvatske vlade i svih nadležnih tijela, osobito nadležnoga Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji o tome vodi računa pri formiranju politike prema Srbiji. U svakom slučaju ta tema je i dalje s nama i drago mi je da ste ju i vi danas ponovno digli na vidjelo u javnosti. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Gospodine predsjedniče, naravno nisam potpuno zadovoljan sa vašim odgovorom jer trebalo se učiniti i moglo se učiniti i više. I primjerice nama stoje na raspolaganju mnogi instrumenti i kako za mirno rješavanje spora sa pregovorima diplomatskim, političkim, dobrosusjedskim, kako ih već zovete, ovaj sa Vladom Republike Srbije jer za to je davno prošao trenutak, a s druge strane postoje i određeni međunarodno pravni instrumenti, od arbitraža i dalje, određeni postupaka. Al najvažnije g. predsjedniče vlade, vaša ministarstva, ovaj u ovoj godini čak 2020. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravosuđa ograničava i sugerira hrvatskim sudovima da na zahtjev očajnih ljudi, logoraša srpskih koncentracijskih logora ili drugih žrtava ne postupa na način kako to oni postave u tužbenom zahtjevu u RH gdje tuže, znači Republiku Srbiju za nadoknadu štete obeštećenja, a vaša ministarstva im sugeriraju sudovima da odbace te tužbe jel da nisu nadležni, što nije točno i međunarodna praksa to odbacuje. To je ono što ne valja u vašem dijelu odgovora.
Prelazimo na 10. pitanje, zastupnica Natalija Martinčević postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče vlade, 2019.g. 5 župana sjevernih županija uputili su pismo namjere Vladi RH o sklapanju Razvojnog sporazuma za sjevernu i središnju Hrvatsku, a prema konceptu sporazuma koji je potpisan i jednim velikim dijelom i realiziran za Slavoniju. To je na zahtjev Reformista uvršteno i u program ove vlade. Mi smo sad pred definiranjem operativnih programa o raspodjeli 22 milijarde EUR-a iz novog europskog proračuna, ali i definiranjem prioriteta za interventnih 10 milijardi za gospodarski oporavak od korona krize. Ove županije sjeverne i središnje Hrvatske zajedno imaju preko milijun stanovnika i žele jednak tretman kao i sve ostale regije u Hrvatskoj po pitanju svega, a posebno po pitanju povlačenja sredstava iz EU. Vlada mora dat jedinicama lokalne i regionalne samouprave šansu i podršku u prijavi EU projekata da bi upravo tim projektima mogli apsorbirati što je moguće više sredstava iz Europskih fondova, sredstava koja su nam na raspolaganju i time brže izaći iz ove korona krize kojom je sjever Hrvatske strahovito pogođen, posebno naša prerađivačka industrija i posebno naše obrtništvo koje je doslovno na koljenima. Dakle, molila bi konkretno kada se potpisuje taj sporazum za sjever i kada će biti osigurana sredstva za podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave za prijavu europskih projekata? Zahvaljujem.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupnice Martinčević. Evo, zahvaljujem i vama, a i vidim tu barem dvoje kolega koji su iz Varaždinske županije i zastupnik Štromar i zastupnik Stričak. Mislim da je vlada jako dobro razumjela konsensualni stav ne samo Varaždinske županije nego i ostale 4 županije koliko je važna suradnja na sjeverozapadu Hrvatske kako bi se po uzoru na vrlo uspješni „Projekt Slavonija“ kojeg je naša vlada lansirala nakon izbora 2016.g. gdje smo kao što znate od 18,5 milijardi kuna dosad ugovorili 16,4 milijarde kuna za 5 slavonskih županija. Iskorak koji smo napravili već promjenom, po nama duboko nepravedne podijele Hrvatske na 2 nuts regije, a to su bile dakle odluke ranijih vlada negdje iz 2012. ili '13. sa novom kartom regionalnih potpora koja će omogućiti županijama sjeverozapada, sjeverozapadnog dijela Hrvatske 10% više, dakle ove naše panonske županije će dobiti 25% više, a sjeverozapadne 10% više, dakle puno je pravednija ova podjela sada. Ono što smo učinili smo i u program vlade stavili fokus na sjever i to znači da ćemo mi kroz aktivnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova pristupiti dijalogu sa 5 županija, napraviti razvojni sporazum, napraviti kvalitetne podloge i za programe operativne koji će konzumirati sredstva iz 7-godišnjeg i višegodišnjeg financijskog okvira, dakle 2021.-'27. za koji napominjem da smo kroz pregovore osigurali 12,9 milijardi EUR-a ukupno za Hrvatsku. Ovih dodatnih 10,6 milijardi iz EU instrumenta iduće generacije za koji vlada, kao što smo više puta javno rekli, trenutno izrađuje Nacionalni program oporavka i otpornosti koji će biti podloga da od 2021. do 2026. bez one participacije od 15% nacionalnog sufinanciranja, povučemo ta sredstva, bilo da je riječ o bespovratnim sredstvima ili mogućnosti povoljnih zajmova ili kroz Fond za pravednu tranziciju dio sredstava za poljoprivredu, dio sredstava za tzv. program rijekt EU. S te strane nadležno ministarstvo i ministrica Tramišak, koja se dobro oporavlja, će nastaviti dijalog sa svim županima i u slijedećim mjesecima napraviti pravni okvir koji će omogućiti fokus u idućem desetljeću na razvoj ovih županija. Mi razumijemo da je kriza covida-19 uzrokovala ekonomske i financijske posljedice diljem Europe, diljem svijeta pa nažalost tako i u prerađivačkoj industriji o kojoj govorite koja je karakteristična u županijama sjeverozapada Hrvatske. Hvala vam lijepa.
Hvala. Izvolite komentar.
Evo zahvaljujem na prezentaciji svega onoga što je uloženo u Slavoniju, to nas naravno veseli i zaista u mandatu ove Vlade očekujemo takav tretman i za sjever Hrvatske. Mi smo o tome već puno puta razgovarali i župani su pregovarali, župani su razgovarali i dostavljali inicijative, zahtjeve, podatke bivšim ministrima regionalnog razvoja, inicijativa je poslana i novoj ministrici regionalnog razvoja europskih fondova, sve ono što smo čuli od vas u vašem odgovoru podržavamo i ja vas samo molim da sada s riječi pređemo na djela kako bi se to reklo i da zaista sve ono što smo dogovorili to i konkretiziramo kako bi se konkretni pomaci jasnije vidjeli na sjeveru Hrvatske. Zahvaljujem.
Pitanje broj 11 postavit će zastupnik Goran Ivanović, postaviti ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. Izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Uvažena ministrice. Na području RH uz HRT danas djeluje 26 nakladnika koji emitiraju 29 programa, 138 radijskih nakladnika koji emitiraju 149 programa dok je broj pružatelja elektroničkih publikacija 276 sa 336 publikacija. Zakon o elektroničkim medijima usvojen je 2009. godine te se od tada nije značajno mijenjao dok su se tehnologije emitiranja značajno promijenile. Ono što ovaj zakon predviđa, što ovaj zakon želi napraviti, a mene posebno raduje kao čovjeka koji također dijelom dolazim iz medija je veći postotak naravno i hrvatske glazbe i hrvatskih programa i nezavisnih producenata i svega onoga što će unaprijediti cijeli nas medijski prostor. Ono to još možda posebno treba istaknuti je da 15% ukupnih prihoda koje javne, državne ustanove uplaćuju za svoje usluge emitiranja i promidžbe će završiti upravo na tim malim televizijama koje nisu obuhvaćene onim starim zakonom. No, međutim ono što zasigurno brine da je javnost u biti vidjela izmjenom ovog novog zakona da Ministarstvo kulture ovim novim zakonom želi uvesti cenzuru, pa vas pitam kako komentirate da se novim prijedlogom Zakona o elektroničkim medijima uvodi cenzura?
Izvolite odgovor.
Nina Obuljen Koržinek
Hvala vam gospodine predsjedniče. Gospodine zastupniče, hvala vam na ovom pitanju. Naravno kao što sam to i javno već rekla odlučno odbacujem bilo kakvu interpretaciju da bi bilo tko 2020. godine u RH predlagao neku odredbu koja bi se mogla shvatiti kao cenzura s obzirom da znamo da je cenzura kazneno djelo. Dakle, kontekstualizirati treba ovu raspravu, zakon se pripremao tijekom cijele prošle godine i bio na javnoj raspravi početkom ove godine u prvom redu zbog usklađivanja s novom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i taj konkretan članak koji se odnosi na elektroničke publikacije u javnoj raspravi imao je pet komentara od čega su samo dva problematizirala rješenja koja predlažemo. A što se predlaže? Dakle, za ona ozbiljna kršenja Zakona o elektroničkim medijima za koja su predviđene kazne i sukladno Kaznenom zakonu, a to su pitanje zaštite maloljetnika, pitanje onemogućavanja objavljivanja sadržaja koji potiču na nasilje ili mržnju, pitanje onemogućivanja objavljivanja sadržaja koji potiču na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom ili kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju predlaže se utvrđivanje jasne odgovornosti elektroničkih publikacija vlasnika nakladnika odnosno urednika s obzirom da postoji ozbiljan problem širenja tzv. ili kolokvijalnog nazvanog govora mržnje za koji s obzirom da je najveći broj tih komentara anoniman nije moguće utvrditi autora. Svakako treba naglasiti da se ovaj prijedlog zakona odnosi na elektroničke publikacije, a ne na društvene mreže. Možda treba vidjeti kako se to uređuje u drugim europskim državama, lako je to pogledati, otiđe se na portale elektroničke inačice ključnih medija i tu se vidi različiti modeli kako se suzbijaju ti neprimjereni sadržaji, bilo da postoji obvezna registracija, ograničeno vrijeme uopće koje je dozvoljeno komentirati, dio članaka možete, dio ne možete komentirati dakle postoje oni koji aktivnije uklanjaju komentare, međutim nigdje to nije prepušteno jednoj potpunoj neodgovornosti ili manjku bilo kakve odgovornosti za te sadržaje koji se dijele. Mi ćemo imati, ja vjerujem vrlo zanimljivu raspravu sadržajnu uvijek je tako o Zakonu o elektroničkim medijima kroz koji tjedan i u ovom Visokom domu bit će prilike da se detaljnije govori o svim tim rješenjima. Ponovit ću na kraju ono što je ključno, dakle treba se naći način kako bi se stalo na kraj tom anonimnom zapravo poplavi anonimnih komentara u kojima se dijele neprimjereni sadržaji, a od kojih javnost ni na koji način ne može biti zaštićena. Spomenula bih na kraju da je ono što su ključni principi našeg medijskog zakonodavstva, to je koregulacija, samoregulacija. Mediji i sami uočavaju taj problem, vidjeli ste da su se prije desetak dana udružili u jednoj akciji gdje su na 2 sata zaustavili mogućnost komentiranja jer su i sami svjesni da to ugrožava i vjerodostojnost medija, a ono naravno na čemu ćemo posebno inzistirati to je medijska pismenost, obrazovanje, edukacija kao ključni alat u sprječavanju širenja neprimjerenih sadržaja.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo. Zahvaljujem se na odgovoru, naravno da danas novo vrijeme i nove tehnologije traže nove izazove i ovim zakonskim rješenjem se zasigurno želi stati na kraj od nekih pojava o kojima ste i vi ovdje govorili, a naravno to su one pojave gdje imamo anonimne ljude koji komentiraju i koji u biti govore govorom mržnje i na taj način potiču možda neke druge na neka djela. Naravno, želim evo reći da ovaj zakon zasigurno treba uspostaviti te standarde i režime koji bi za određeni period ispred nas stvorili okvir koji će biti puno bolji i učinkovitiji, a da pri tome naravno ne sputava medijsku slobodu koja je neovisna i nesputana. Hvala lijepo.
Idemo na pitanje broj 12., zastupnica Anka Mrak Taritaš postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Mora se netko isključit, a hvala lijepo. Hvala lijepo, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, Hrvatska je 25. veljače ove godine imala prvog potvrđenog oboljelog od Covida. Od tada pa do jučerašnjeg dana imali smo 52.660 zabilježenih slučajeva od toga 594 preminulo. Od tada smo, prošlo je više od 8 mjeseci imali sve moguće kombinacije mjera i odluka koje se mogu zamisliti. Okupljanja mogu, okupljanja ne mogu, škola može, škola ne može, rad od kuće treba, rad od kuće ne treba, kafići i restorani mogu raditi, kafići i restorani ne mogu raditi, smijemo ići u susjednu općinu, ne smijemo ići, hoće li biti lockdowna neće li biti lockdowna, a onda još i gorja varijanta, nekima je dozvoljeno ono što istovremeno drugima nije. Stotine takvih mjera, promjena bez glave i repa i bez jasnog objašnjenja, ljudi su u ovom trenutku na rubu živaca. Ta neizvjesnost i ne postojanje jasnog plana je ono što naše građane čini nervoznim i pod stresom. Sabor ste potpuno gurnuli u stranu, a ni Vlada se zapravo izravno ne pojavljuje nego sve odluke uključujući i one koje bi trebale biti strogo političke, a ograničavaju prava i slobode ljudi prebacili ste u ruke stožera koji za takove poteze niti ima niti treba imati ovlasti. Gospodine premijeru, kada ćete konačno vi, Vlada, a ne stožer izaći sa jasnom idejom sa scenarijima koji se mogu događati u slijedećim mjesecima i popisom mjera koji će u svakom od tih scenarija uvoditi? Kada ćemo konačno vidjeti nešto što barem sliči planu na koji bi se ljudi mogli osloniti i po kojem bi se mogli ravnati? Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupnice Mrak Taritaš, što se tiče aktivnosti hrvatske Vlade, Stožera Civilne zaštite on je i zakonit i ustavan. Tijela koja su dobila nadležnost da donose odluke nakon što je proglašena epidemija Covida-19 se s njom bore, bore se učinkovito vodeći računa o zdravlju naših sugrađana, vodeći računa o gospodarstvu, o financijama, a i o naravno općoj atmosferi u društvu. Podsjetit ću vas, mi smo kroz proljeće, a zgodno je ovako za javnost budući da ste vi naveli puno podataka prisjetiti se da smo 23. svibnja do 16. lipnja imali ukupno, znate koliko zaraženih, 12. U 25 dana nakon što smo postupno otvorili Hrvatsku 27. travnja, 4. i 11. svibnja imali smo samo 12 zaraženih od 23. svibnja do 16. lipnja. Što to znači? Da smo pobijedili virus u prvom poluvremenu, bez podsmjeha, bez slavodobitnosti nego činjenicama. Što smo onda učinili? Omogućili smo da nam turistička sezona bude otprilike na razini 50%-tne one prošlogodišnje koja je bila rekordna. Što smo s time napravili? Omogućili smo našim odlukama, našim odabirom da nam gospodarski pad bude manji nego što se to predviđalo. Što je radila oporba? Oporba je ako se sjećate u vrijeme proljeća imala 3 teze. Prva teza je dovođenje u pitanja ustavnosti i zakonitosti rada Vlade pa i stožera u vezi epidemije. Što je na kraju kazao Ustavni sud? Da su odluke, način rada, bili i ustavni i zakoniti. To je trajalo mjesecima. Drugo bila je inicijativa hoće li biti zaštitne opreme. Sjećate se tih tema? Gdje su odjela zaštitna, gdje su maske. Tko je osigurao to? Osigurala je Vlada, na vrijeme dovoljno za zdravstveni sustav, za socijalni sustav, za sve one kojim su potrebi. Treća teza, kako pomoći gospodarstvu. Tko je zadržao radna mjesta, da li je radna mjesta zadržala oporba ili je to učinila Vlada sa pravovremenim mjerama potpore privatnom sektoru koji će ukupno iznosi u 2020. 8,1 milijardu kuna, da nam broj osiguranika danas je veći u kontekstu ove 2020. nego što je bilo prije epidemije u veljači. Tko je osigurao plaće javnom sektoru, državnom sektoru, mirovine, funkcioniranje cijele države, pravodobno izlaženje na domaća financijska tržišta, na strana financijska tržišta, na dogovor o swap line s Europskom središnjom bankom koji je stabilizirao pitanje tečaja kune, na značajnu suradnju i sa mirovinskim fondovima. Tko je to sve napravio? Pa nije se to dogodilo samo, pa nije valjda to sve napravila neka nevidljiva ruka, možda je napravila ova Vlada. Stožer sve što radi pod sukladno zakonu stalnim, trajnim nadzorom Vlade. Nema nijedne odluke koju formalno donese Stožer, a da ona prije toga ne prođe Vladu. Moj ured, konkretno. Stalno. Što se tiče aktualne situacije, forsiranje tema, lockdowna i policijskog sata u političkom smislu, ja mogu razumjeti, ali isto tako, mogu rastumačiti i to ću i danas činiti, oni nisu opcija, zato što nisu nužni. Pogledajte današnje brojeve u utorak i pogledajte prošli utorak .../Upadica: Hvala vam./... pa ćete vidjeti samo jedan mali postotak rasta u 7 dana. Što to znači? .../Upadica: Hvala lijepo./... Mjere funkcioniraju.
Hvala vam. Izvolite, očitovanje.
Hvala lijepo predsjedniče Vlade RH. Točno takav odgovor na moje pitanje i očekivala. Stvarni život je izvan ove sabornice i stvarni život je iza Banskih dvora. To su ljudi koji žive i to su ljudske sudbine. Jednako tako, kad smo bili u lockdownu da je Stožer propisao da svi moramo stajati na lijevoj nozi 20 minuta dnevno pri otvorenom prozoru, mi bi to činili. Danas tome nije tako. Danas zaista ljudi oko nas, brinu se, ljudi su u strahu. Neki su u strahu od bolesti, neki su u strahu od ekonomske neizvjesnosti, neki su u strahu od cijelo vrijeme nepredvidivosti dnevnih promjena koje imaju. Ovaj Stožer nema ni psihologa ni komunikacijskog stručnjaka. Jednako tako, svjedoci smo toga da daju izjave kako im padne na pamet. Skaču jedan drugom u usta i sami sebi i najavljuju neke mjere koje možda mogu biti, a koje možda neće biti. Riječ je o ozbiljnoj krizi i tu se s vama apsolutno slažem. Stoga premijeru, ova kriza utječe na psihu naših građana i vrijeme je da se prestanete skrivati ispod skuta Stožera, izađete s ozbiljnim scenarijem razvoja događaja i planova za dalje. Vi morate pod hitno osigurati neku razinu predvidivosti i plan u svemu ovome i obuzdati to svakodnevno poigravanje sa živcima i sviješću ljudi. Hvala lijepo.
pitanje br. 13, zastupnica Andrea Marić postavlja ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Hvala g. predsjedniče Sabora. Poštovani g. ministre Beroš. U ovoj višemjesečnoj pandemiji na vidjelo dolazi sve više nagomilanih problema u zdravstvu. Od financijskih problema i ogromnih gubitaka, neadekvatnih limita, golemih dugova za lijekove, organizacijskih poteškoća sve do kadrovskih problema. Apsurdno je da sada kada nedostaje zdravstvenih djelatnika, postojeći su na izmaku snaga, a zdravstvo nam je pred kolapsom, čak 1277 zdravstvenih djelatnika čeka na obavljanje pripravničkog staža u trajanju od 12 mjeseci, kako bi stekli uvjete za polaganje stručnog ispita i dobili licencu. Na Zavodu za zapošljavanje čekaju po godinu, dvije, a neki čak i 5, a u to vrijeme ne smiju biti zaposleni izvan struke čekajući staž. To su zdravstveni prvostupnici i magistri i srednjoškolska zdravstvena usmjerenja, fizioterapija, radiološka tehnologija, radna terapija, sanitarno inženjerstvo, medicinsko-laboratorijska dijagnostika, primaljstvo, dentalni, farmaceutski tehničari, zdravstveno-laboratorijski tehničari. Zdravstveni sustav ih hitno treba. Zašto ih ne angažirate, zašto ih ne zaposlite? Hvala.
Izvolite odgovor.
Vili Beroš
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana gđo. saborska zastupnice. I sam sam kroz medijski prostor naglasio ovo pitanje. Treba reći da je pripravnički staž jedan vrlo specifičan edukacijsko-radni proces tijekom kojeg se djelatnici osposobljavaju za samostalan rad. Kad govorimo o ovom pogledu, o ovom problemu, treba dati određenu povijesnu sliku rješavanja tih problema. Dakle do 2010. g. otprilike svi pripadnici su volontirali, što naravno, nije dobro. Potom, 2012. g. uvedena je jedna mjera koja se zvala SOR ili osposobljavanje radnika bez zasnivanja radnog odnosa koja je trajala nekakvo vrijeme. Naknada za .../nerazumljivo/... tijekom tog vremena je rasla, tako da je naposljetku ona iznosila 2750 kn. Aktivnim mjerama zapošljavanja ove Vlade od 2018. krenulo se sa drugačijim načinom plaćanja pripravničkog staža na taj način da je HZZ 2018. g. platio pripravnički staž 2200 pripadnika. 2019. g. za 1100. Činjenica je da je za ovu godinu našao sredstva za samo 170 pripravnika koji mogu obaviti pripravnički staž. Nadalje, zdravstvene ustanove, tipa bolnice, mogu putem ugovora o radu na određene vrijeme i same zapošljavati pripravnike, međutim, zbog elemenata koje ste i sama apostrofirali, a to je financijsko stanje u zdravstvenom sustavu, to nerado čine. Slažem se da treba pristupiti rješavanju tog pitanja i sam sam rekao, Ministarstvo zdravstva je u kontaktu sa Zavodom za zapošljavanje te mislimo da u konačnici treba uključiti i Ministarstvo rada, da bi riješili ovaj problem i da bi omogućili da ti ljudi koji su završili svoje školovanje i prođu formu pripravničkog staža te da na kraju budu dostupni i da su na raspolaganju u zdravstvenom sustavu kao budući djelatnici. Dakle, riječ je o navedenim elementima, rekao sam vam dinamiku smanjivanja tijekom godina, razgovaramo, kao što sam rekao i sa Zavodom za zapošljavanje i mislim da ćemo naći nekakvo rješenje za te ljude koji su u ovom trenutku u fazi čekanja. Evo, zahvaljujem.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa na odgovoru. Međutim, moram reći da, evo, sad ste nam iznijeli povijest svih događanja, govorite da ćete iznaći rješenja. Moramo konstatirati da smo u pandemiji već preko 7 mjeseci i da vremena nema. Činjenica je da se zovu ljudi iz mirovine, da medicinari u bolnicama ne stižu, ne mogu više raditi u tom ubitačnom tempu i zaista treba hitno pronaći strategiju i plan kako ćemo riješiti sve ove probleme, i uz pandemiju i uz ovo što zapravo i iznosimo. Moram reći da su se ti mladi ljudi obratili meni za pomoć osobno i ja im se zapravo zahvaljujem na ukazanom povjerenju, to je bilo prije nekih dva tjedna i u nekoliko razgovora s njihovim predstavnicima i nakon što sam i sama prikupila dodatne podatke i u vezi postojećih tih mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a koje ste spomenuli i o mogućnostima volontiranja, moram konstatirati da su sadašnja postojeća rješenja neprihvatljiva. Po pojedinim ustanovama raspisuju se po jedno do svega nekoliko mjesta i sami ste rekli da su evo prije koji mjesec raspisane kvote za zdravstveni sektor, ona iznosi svega 170 pripravničkih mjesta za sva zanimanja na razini cijele države. Ako je staž obavezan, zašto ga ne omogućite? Ako je to nemoguće zašto ga ne ukinete? I zapravo vi imate različite mogućnosti od spomenutog ukidanja pripravničkog staža za pojedina zanimanja kako jest u većini zemalja EU, da ti ljudi mogu započeti s radom u zdravstvenom sustavu i da ih se naravno plati, pa od uredbi, dopisa bolnicama ili što već možete da se raspišu hitni natječaji za pripravnički staž i da tim ljudima od prvog dana kreće predviđeni staž, a onda sa ministrom financija i Vladom što prije posložite financijsku konstrukciju. Dakle, vremena nema, ja vas molim da predstavnike tih ljudi pozovete na razgovor, da iznađete rješenja jer ne možemo više čekati. Hvala.
Zahvaljujem.
Idemo sada na 14. pitanje zastupnica Nikolina Baradić postavlja ga ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Uvaženi ministre. Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita propisano je da će se pozivi za građane raspisivati do kraja 2020. godine, a obzirom na veliki interes mladih obitelji za ovu mjeru čemu smo bili svjedoci velikim brojem zaprimljenih zahtjeva u posljednjem pozivu koji je bio raspisan u rujnu, moje pitanje glasi, hoće li Vlada nastaviti s provedbom ove mjere i u 2021. godini?
Izvolite odgovor.
Darko Horvat
Hvala poštovani predsjedniče HS-a. Poštovana saborska zastupnice. S obzirom da ste relativno kratko ovdje u Saboru, dozvolite mi samo dvije kratke rečenice da vas podsjetim da je ova dobra i demografska mjera još startala u vrijeme 2011. godine u vrijeme kada je ili kada se tim resorom bavio vaš saborski kolega gospodin Branko Bačić tada resorni ministar, a 2011. do 2015. godine ova mjera je očito smatrana potpuno nepotrebnom. Tadašnji premijer, a i aktualni premijer i danas ovdje vaš kolega saborski zastupnik, a tada potpredsjednik Vlade gospodin Štromar 2017. godine predmetnu mjeru su vratili u sustav subvencioniranja pa će zaključno sa krajem ove godine tom mjerom 17.500 mladih obitelji riješiti svoje stambeno pitanje. Koliki je interes za ovu mjeru dovoljno govorio podatak kako je do ove godine raspisivan po jedan poziv godišnje, dok smo ove 2020. po prvi puta raspisali dva poziva od čega su prijave za posljednji poziv zaključen 19. listopada iznosile više od 4.650, dakle na ovom zadnjem natječaju rekordni broj prijava. Do početka ovog tjedna odnosno evo zaključno do početka ovog aktualnog sata sjednice Sabora ukupno je odobreno 15.170 subvencioniranih stambenih kredita, a najviše u Gradu Zagrebu njih 4.458, zatim u Osječko-baranjskoj županiji 1.499, 1.289 u Zagrebačkoj županiji, 1.006 u Primorsko-goranskoj, 944 u Splitsko-dalmatinskoj, 570 u Međimurskoj, 550 u Varaždinskoj te 540 u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Od ukupnog broja odobrenih subvencija 9.501 obitelj je riješila ili rješava svoje stambeno pitanje kupnjom stana, 4.110 kupnjom kuće, a 1.559 izgradnjom nove kuće. Da je ova mjera ujedno i demografska potvrđuje podatak o 2.182 djece rođene ili posvojene u periodu provedbe ove mjere. U sklopu programa subvencioniranja do sada su putem kreditnih institucija uplaćene subvencije iz državnog proračuna u ukupnom iznosu od preko 248 milijuna kuna, a proračunom za iduću godinu predviđeno je dodatnih 50 milijuna kuna kao kontinuitet odnosno nastavak ove mjere za predmetni natječaj koji pripremamo i siguran sam da ćemo ga raspisati u mjesecu ožujku 2021. godine. Hvala lijepo.
Prije očitovanja kolegice Baradić imamo povredu Poslovnika, kolega Bauk. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Došlo je do povrede čl. 132. st. 5. Poslovnika gdje piše da pitanje mora biti kratko i jasno i u pravilu da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme. Kako je ministar čitao … tri stranice pripreme zastupnica je postavila komplicirano pitanje suprotno Poslovniku pa evo molim da, ali rekao je ministar da je tek nova u Saboru s čime je još on povrijedio Poslovnik pa evo ja molim da se ipak držimo Poslovnika i aktualca, da ova namještena pitanja ne smanjuju dignitet Sabora.
Kolega Bauk, vi ste dugo u HS-u, sjećam se kada ste postavljali isto takva pitanja predsjedniku vaše vlade, možda ne vi, ali neki drugi i mislim da ovaj komentar koliko god se trudili biti duhoviti nije baš bio posebno duhovit. Izvolite kolegice Baradić.
Evo prije odgovora zahvaljujem i kolegi Bauku na podršci novim mladim snagama u HS-u. Zahvaljujem ministre na odgovoru. Evo kao mlada osoba svjesna sam koliko je kupovina stana ili kuće važna za planiranje budućnosti i pozdravljam nastavak financiranja ove mjere koja je mnogim mladim obiteljima olakšala život u uvjetima pandemije koje živimo ta je potreba još izraženija zato je važno da država stvara poticajni okvir za mlade obitelji i da jača kupovnu moć i kreditnu sposobnost mladih. Vjerujem da će vlada i u financijski zahtjevnim vremenima koja slijede pronaći sredstva za uspješnu demografsku mjeru. Hvala.
Idemo dalje, sada će potpredsjednik HS Željko Reiner uputiti pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS. Poštovani g. ministre, pa nekako u posljednje vrijeme neki mediji, neki pojedinci, neke stranke postavljaju pitanje o spremnosti hrvatskog bolničkog sustava za novim val epidemije kojem svjedočimo upravo. U pravilu su to oni isti koji su tvrdili da prilikom prošlog vala da covid zapravo nije ozbiljniji od gripe ili karijesa, da je to obmana, izmišljotina, da bi se opravdalo ograničenje ljudskih prava, bagatelizirali su tu epidemiju govoreći da je HDZ organizirao izbore u srpnju jer je dobro stajao u anketama, a da u jesen zapravo uopće epidemije neće biti, itd., itd. Oni sada, ti isti u pravilu stvaraju pak paniku, dramu, tvrde da se radi o katastrofi, zazivaju policijski sat i slično. Možete li nam odgovoriti, imamo li za ovaj trenutak epidemije dovoljno bolnica, dovoljno kreveta, dovoljno bolesnički, dovoljno opreme, poglavito respiratora i dovoljno medicinskog osoblja da se nosimo sa ovom realnom i stvarnom pošasti? Hvala vam lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Vili Beroš
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani g. saborski zastupniče, da hrvatski zdravstveni sustav, poglavito bolnički kontinuirano i uspješno do sada se prilagođava i mislim da u ovom trenutku može odgovoriti ovom stupnju epidemije. Naime, kao što to navodimo, 20 000 je kreveta, bolničkih kreveta u zdravstvenom sustavu od čega 14460 akutnih, isto tako imamo i intenzivnih preko 1450. Specijalista također imamo u relativno dovoljnom broju, međutim treba pri tome uzeti naravno u obzir da se oni i razboljevaju tijekom obavljanja svoje dužnosti. Tako infektologa imamo preko 1190, internista 1439, anesteziologa i intezivista imamo 915, te pulmologa 182. To su kadrovi koji su nam u ovom trenutku na raspolaganju i nastojimo ih putem odluke o mobilizaciji preraspodijeliti da bi odgovorili na situaciju koja je u ovom trenutku. Međutim, isto tako moramo sagledati i brojeve koji su neumitni, matematika je tu vrlo jasna, mi ukoliko imamo 2500 novozaraženih na dan, te ukoliko predviđamo da ćemo ih hospitalizirati 10 u jednom lošijem scenariju posto, a 7,5% u optimalnom scenariju, onda možemo sagledati dakle da za 10 dana hospitalizacije tih 250 bolesnika dnevno ćemo trebati 3750 kreveta. Ukoliko vrijeme hospitalizacije se produži zbog težine bolesti čak i 5000 kreveta. Mi te krevete imamo, drugo je pitanje kako su oni raspoređeni. Upravo zato smo nastojali prilagoditi strategiju koju imamo odgovoru na te izazove i centralizirati te bolesnike. Zašto ih centralizirati? Upravo zato da bolesnici sa Covid-19 ne uđu u sve zdravstvene ustanove i na taj način doprinosu širenju bolesti unutar zdravstvenog sustava. To bi jako loše djelovalo na uobičajenu zdravstvenu zaštitu koja se mora nastaviti pružati. Stoga smo formirali primarne respiratorne intezivističke centre u sva 4 najveća grada u RH. U Dubravi bi takav centar, u Zagrebu bi trebao biti u Dubravi gdje bi se koncentrirali oni najteži bolesnici od Covid-19. Isto tako razradili smo scenarije u svakoj od regija za srednje teške bolesnike i za lake bolesnike. Pripremamo se na znatno veće brojke i to je potrebno znati i napravit ćemo sve da u okviru datih okolnosti sa kadrom kojim sad raspolažemo odgovorimo na ove izazove. Ono što je činjenica, kao što sam već i rekao, da se liječnici razbolijevaju tijekom obavljanja svojih radnih dužnosti, svakodnevno imamo novozaražene i one koji su u samoizolaciji. Međutim, isto tako imamo i one koji su se oporavili od ove bolesti i oni nam predstavljaju tu snagu na kojoj ćemo poglavito temeljiti promišljanje o budućnosti. Mislim da su veliki izazovi pred nama, međutim dat ćemo sve u okviru zdravstvenog sustava da se prilagodimo, da se brzo transformiramo kao što smo to već jednom proljetos napravili kad je ta transformacija išla u oba smjera i restrikcije isto tako liberalizacije, sada idemo ka centraliziranju kadrova i smještajnih kapaciteta i vjerujem da ćemo uspjeti odgovoriti na adekvatan način. Želio bi samo reći slijedeće, prozivaju nas da u ovom trenutku nemamo recimo 300 respiratora što nam je plan imati u Dubravi. Nijedna zemlja te respiratore od njih 250-300 nema u nekom skladištu spremne za nekakvu ugrozu. Mi ih imamo, al su one u sistemu i planski radimo sve da ih povučemo kada potreba u Dubravi ili negdje drugdje bude aktualna jer povlačenjem tih respiratora neko će negdje prestat operirat hladan program. Dakle, balansiramo …/Upadica: Hvala vam/… sve te mjere i nastojimo naći najbolji odgovor. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala vam lijepa na vrlo jasnom odgovoru. Međutim, imam potrebu reći nešto s obzirom da se govorilo o dugovima zdravstva i o funkcioniranju zdravstva. Mislim da je vrlo važno jasno reći da naše zdravstvo odlično funkcionira i funkcioniralo je, a vjerujem da će i u budućnosti i prvenstveno to zahvaljujući liječnicima, sestrama i svom zdravstvenom osoblju. Činjenica je jedna da Hrvatska sukladno svojim mogućnostima izdvaja manje od 7% BDP-a za zdravstvo. Prosjek država EU je otprilike 9,8% bruto nacionalnog dohotka, Francuska, Njemačka i Švedska recimo više od 11% izdvajaju, Austrija s kojom se volimo uspoređivati, Nizozemska i Danska izdvajaju iznad 10% bruto nacionalnog dohotka. To je naravno relativna mjera, apsolutnim mjerama zemlje EU izdvajaju 2, 3, 4 pa i 5 puta u EUR-ima po stanovniku više nego Hrvatska. I onda mi je nejasno da uz ovu razinu zdravstvene zaštite, uz ovu dostupnost zdravstvene zaštite koju mi imamo, a koja je na vrlo visokoj razini, ne 3, 4 ili 5 puta slabija od ovih zemalja se ljudi čude kako to da najedanput postoje dugovi. 25% sredstava daje se za lijekove, pa čemu se onda čudimo. Hvala lijepo.
Sada je na redu zastupnik Domagoj Hajduković, pitanje će postaviti predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, Projekt Slavonija je nešto što često spominjete, evo i danas u raspravi se spomenio više puta, 10-tak puta ste bili u Slavoniji na sjednicama Savjeta za Slavoniju, svaki put najavljujete velike investicije, kada god spomenemo Slavoniju ovdje vi nas zasipate brojkama, statistikama i uvjeravate nas da je u Slavoniji nikad bolje baš zahvaljujući ovom projektu. Činjenica je da se kroz različite projekte EU dijeli ogroman novac, no mene zanima nešto drugo. Kako se taj novac raspodjeljuje, dobivaju li taj novac oni kojima je stvarno potreban kako bi se investirao u razvoj, ostvarila dodatna vrijednost, otvorila nova radna mjesta itd., ili se dijeli politički podobnim članovima vaše stranke?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Hajduković i vi ste vjerujem bili barem na jednom od ovih 10 savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, premda nažalost čini se da je nekakav po meni ne baš dobar običaj da zastupnici iz IV i V jedinice, izborne jedinice koji svi dobivaju pozive imaju praksu da nam se oni koji su dio parlamentarne većine pojavljuju, a oni koji nisu nešto rjeđe, ja mislim da to nije dobro, dapače, taj format je i zamišljen kao stalni okvir konzultacija, dijaloga, rasprave i promišljanja pravodobnog, sadržajnog, detaljnog prepoznavanja prioriteta onoga što mi zajednički bilo kroz lokalni angažman, kroz nacionalna sredstva, kroz europska sredstva, kroz mobiliziranje privatnih ulagača možemo učiniti za Slavoniju. Mi smo 2016. kazali Slavoniji treba pomoći sad i odmah i to na način da smo bili svjesni i problema koji se odnose na gospodarstvo i problema koji se odnose na pitanje demografske revitalizacije, pitanja koji se odnose na iseljavanje, pitanje još uvijek prisutnih posljedica agresije na RH, činjenice da su sve slavonske županije u tom pogledu podnijele veliku žrtvu. I zato smo kroz taj okvir koji je pažljivo bio zamišljen u izbornoj kampanji 2016. i kasnije realiziran postavili temelje gdje evo danas, 4 godine kasnije možemo vidjeti da smo od onih 18,5 mislim već 16,5 ili čak 16,6 milijardi kuna ugovorili za Slavoniju. Vi pitate za koje projekte? Ovdje nažalost nemam jednu interaktivnu kartu koju obično prikažemo na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem koja jako zorno prikazuje javnosti koliko toga je učinjeno u pogledu poljoprivrede, koliko toga je učinjeno u pogledu kohezijske politike, koliko toga je učinjeno u pogledu infrastrukturnih investicija. Nema resora, nema projekta koji nije pažljivo kanaliziran prema svim županijama, tu naravno prednjači i vaša županija, dakle Osječko-baranjska županija koja je imala i najviše projekata i koja je povukla i najviše sredstava, što ja smatram da je jako dobro. Logika distribucije sredstava sigurno nije logika na koju vi aludirate, da mi financiramo primjerice gradove u kojima su recimo gradonačelnici iz jedne stranke u odnosu na projekte u kojoj su gradonačelnici iz neke druge stranke, taj pristup kod nas ne postoji. Evo, pitajte ovdje recimo vaše kolege iz Primorsko-goranske županije, grada Rijeke, Istarske županije Pule, ima li tu možda neke diskriminacije, pogledajte ulaganja u riječku bolnicu, pulsku bolnicu, istarski ipsilon, rješavanje problema brodogradilišta, nema ova Vlada trijažu po političkoj podobnosti lokalne razine. Nema je niti u Slavoniji, niti je ima u drugim dijelovima Hrvatske. Da tako nešto postoji onda bih ja to čuo od naših izabranih demokratski izabranih čelnika županija, a to su župani, zato što za razliku od ranijih vlada ni jedna druga, a naša je nije bila uspostavila sustav šesto mjesečnih konzultacija sa županima, predsjednicima udruga gradova i hrvatskom zajednicom općina. Njihov feedback meni nikad nije signalizirao diskriminaciju, ako vi negdje vidite …/Upadica: Hvala./… prosvijetlite nas.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo, a znate premijeru da ja volim čitati, možda bi i župani trebali čitati naše medije, doduše nisu Deutsche welle ili Allgemeine zeitung ali su naši mediji. Pa ću vam reći što mediji pišu o pažljivo kanaliziranim projektima o kojima govorite. Citiram, obitelj HDZ-ova Franje Lucića ministrov tata i županov sin dobili 17 miliona kuna, jedan naslov, drugi tvrtka Lucićevog sina Tomislava Lucića koja se dosada nije bavila poljoprivredom bespovratno je dobila 14,8 milijuna kuna za poljoprivredu. Mediji pišu da je novac dobio i drugi Lucićev sin i to Domagoj Lucić i to bespovratnih 372.000 kuna. Toliko je dobio i šogor Lucićeve kćeri, a isti iznos dobio je i sin Lucićevog šogora. Rođakinja Lucićeve supruge također je dobila bespovratnih 111.000 kuna, no to nije kraj. Otac ministra Aladrovića, Marijan Aladrović, pogodit ćete iz koje je stranke dobio je 372.000 kuna, a i šogor Marijana Aladrovića dobio je bespovratnih 111.000 kuna, tu je i Danijel Tomašević sin župana Alojza Tomaševića koji je također dobio 111.000 bespovratnih kuna itd., itd., itd. Sada da krenem ulaziti u jetrve, zaove, susjede, kukove, poznanike koje povezuje vjerojatno jedino članska iskaznica HDZ-a, ne znam do čega bi došli. Dok ljudi u ovoj covid krizi više ne znaju, hoće li i kako dočekati sutra za HDZ-ovce očito nema krize gospodine Plenković. Koliko će se mladih vratiti iz inozemstva zbog ovakvih pametnih ulaganja? I vidite zašto ne želim statirati na jednom vašem PR projektu i novcu koji se ovako dijeli, a ne ostvaruje i ne stvara budućnost za istok Hrvatske.
Kolega Bauk nećete povredu Poslovnika? Dobro.
Idemo na 17. pitanje zastupnik Ivan Radić postavlja ga ministrici odnosno trebao je postaviti ministrici regionalnog razvoja i fondova EU, međutim ona nije mogla viti s nama pa ga postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade RH. Na 11. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanoj 5. listopada u Našicama utvrđen je značajan napredak u ugovaranju projekata u odnosu na prethodnu sjednicu održanu u prosincu 2019. u Vukovaru. Posebno veseli činjenica da je od 30. studenog 2019. do 31. kolovoza 2020. godine ostvaren porast ugovaranja projekata na području 5 slavonskih županija od čak 5,2 milijarde kuna. U razdoblju od 18. listopada 2016. godine do 31. kolovoza 2020. godine ugovoreno je 16,53 milijarde kuna odnosno 88,16% od ciljanog iznosa od ukupno 18,7 milijardi kuna. Brojke su i više nego jasne i to je dokaz da to nije PR projekt nego da iza ovoga stoje uistinu prave brojke. Dodatno kao Slavonac posebno sam zadovoljan podrškom savjeta novoj nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija RH čime je ispravljena nepravda koja je nanijeta istoku Hrvatske za vrijeme Vlade SDP-a. Imajući na umu sklapanje dodatka br. 2. razvojnom sporazumu na području Slavonije, Baranje i Srijema, a kada govorimo o ulaganjima kroz eu fondove u Osječko-baranjskoj županiji ja bih vas molio odgovor koji bi se veliki projekti mogli sufinancirati iz EU poput Pelješkog mosta i Zagrebačkog rotora, a osobito kroz Projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“. Hvala vam.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupniče Radić. Evo ja vjerujem da vi imate malo drukčiju sliku aktivnosti Projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“ nego vaš kolega iz 4. izborne jedinice, a možda i rezultat na tim izborima gdje ste vi osvojili 8 mandata, a SDP samo 3 govori o tome koliko tko razumije, cijeni i poštuje od naših sugrađana u Slavoniji rezultate ovoga projekta kroz protekle 4 godine. To je ipak najbolje ogledalo, možda čak bolje nego čitanje recimo i isključivo jednog portala. Što se tiče aktivnosti na zadnjem sastanku u Našicama koji je bio vrlo kvalitetan i dobro pripremljen, ovaj put u vašoj županiji Osječko-baranjskoj županiji, mislim da je važno spomenuti da je sklopljen dodatak 2. razvojnom sporazumu gdje je njegova okvirna vrijednost narasla na 11,7 milijardi kuna, on obuhvaća čak 67 projekata. Vi kada ste spomenuli Pelješki most, kada ste spomenuli Zagrebački rotor činjenica je to su među vidljivijim projektima koje financiramo kroz europska sredstva. Jedan koji je osigurati i teritorijalnu povezanost Hrvatske države po prvi puta sa južnim dijelom Dubrovačko-neretvanske županije, a ovaj vrijedan 330 milijuna kuna za koji smo što iz Ministarstva prometa, što iz europskih sredstava sa nacionalne razine dali čini mi se 320 milijuna kuna. Tu postoji popis projekata i prijedloga i sugestija koji se odnosi na područje čak 18 na područje bioekonomije, turizma, prometa, zdravstva, prehrane, poljoprivrede, svih aspekata društvenoga infrastrukturnoga i gospodarskoga razvoja Slavonije. Ono što je ključna zadaća pred nama sada i to je dobro da ponovimo hrvatskoj javnosti su da ćemo imati dva modula. Jedan modul redovitoga financiranja kroz operativne programe gdje nam je bitan partnerski sporazum za sedmogodišnji proračun, ovaj drugi modul eu iduće generacije nacionalni program oporavka i otpornosti. Prava pametna, mudra trijaža može nas dovesti do toga da onih ukupnih kada tome dodamo kvalitetno izborenih 683 milijuna eura za obnovu Grada Zagreba, dakle ukupni iznos novaca, ne računajući još provedbu aktualne financijske perspektive na raspolaganju idućih 7 plus 3 godine je već sada 24,2 milijarde eura. To je šansa i za sjever Hrvatske, to je šansa i za Slavoniju koju smo mi zbog objektivnih razloga da li veliki naglasak, ali je to šansa i za Dalmatinsku zagoru, i za Liku, i za Gorski kotar i za Banovinu za sva ona područja Hrvatske gdje je potreban dodatni napor sa središnje razine države i nacionalnog planiranja uz korištenje poluga financijskih iz EU kako bismo omogućili ravnomjerni regionalni razvoj. Meni je posebno drago da je u fokusu jedne teme koja je bitna za grad Osijek iz kojeg vi dolazite, a to je izgradnja novog KBC Osijek, znam da smo o tome razgovarali, da se za to snažno zalažete. To je dio jačanja ukupnog zdravstvenog sustava, a pogotovo ovih najvećih centara koje moraju podnijeti najveći teret. To će biti amblematičan projekt u sljedećim godinama za razvoj zdravstvenoga sustava u Osječko-baranjskoj županiji i u glavnom gradu Slavonije i vašem gradu. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče Vlade RH zahvaljujem se na odgovoru, nadam se i siguran sam da je to čuo i moj sugrađanin kolega Hajduković. Naime, na vlasti u Osijeku je upravo SDP proteklih 8.g., svi veliki projekti na području grada Osijeka odnosno Osječko-baranjske županije su djelo Vlade RH i Osječko-baranjske županije. Projekt koji ste naveli KBC Osijek je bitan ne samo Osijeku, ne samo Osječko-baranjskoj županiji nego uistinu cijelom istoku Hrvatske koji to treba i uistinu zaslužuje. Na ovom putu imate punu podršku, posebno imajući na umu kako sve što se planira, tu smo se dotakli KBC-a, ima utjecaj na ono najbitnije, a to je poboljšanje kvalitete života na istoku Hrvatske. Hvala vam.
Hvala i vama.
Još ćemo sada dva pitanja odgovoriti i nakon toga ćemo onda napraviti stanku. Prvi je sada na redu kolega Štromar, on postavlja pitanje potpredsjedniku vlade Zdravku Mariću, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče sabora, kolegice i kolege, predsjedniče vlade. Evo dozvolite mi da postavim pitanje g. Mariću, ministru Mariću, a radi se o jednom pitanju koje jako interesira građane Hrvatske, radi se o obnovi kuća, energetskoj obnovi kuća. Imali smo u rujnu natječaj, javilo se jako puno ljudi i više od 12000. Međutim, 30-tak posto će ih negdje moći dobiti na tom natječaju sredstva koja su planirana. Kratko i jednostavno pitanje, kad će bit slijedeći natječaj? Ja se nadam evo vrlo brzo. I koliko će novaca biti osigurano za taj natječaj?
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Poštovani zastupniče Štromar, dakle dobro znate obiteljske kuće čine nekakvog 65% stambenog fonda u RH, a u smislu ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini to je oko 40%. Prošle, ove godine, pardon, 25. lipnja objavljena su dva javna poziva. Jedan je bio za horizontalni, za sve građane, vlasnike obiteljskih kuća u RH bez obzira na socijalni status. Taj natječaj je zatvoren, ukupna njegova vrijednost je bila 210 milijuna i 900 tisuća kuna. Samo podatak da je zaprimljeno 7386 zahtjeva, do sada je obrađeno 2000 zahtjeva od čega pozitivno ocijenjenih 1337. To je onaj dio natječaja gdje 60% opravdanih troškova se sufinancira. Također je objavljen i javni natječaj odnosno poziv za ranjive skupine građana u riziku od energetskog siromaštva kojim se obnova financira u potpunosti, ta vrijednost je 32 milijuna kuna. Poziv je otvoren još do kraja godine. Ukupno je do sada zaprimljeno 100 zahtjeva od čega obrađeno 85 pozitivnih, 20 pozitivno obrađenih, moramo pazit sad terminologiju „pozitivno“. Pozitivno ocijenjenih prijava 25. Inače što se tiče daljnjih koraka, u pravu ste, fond je već najavio da se možemo očekivati tijekom prvog tromjesečja 2021.g. novi javni poziv. Tu bi apostrofirao i možemo tako nazvati i europsku komponentu obzirom da je i Europska komisija prepoznala i definirala obnovu zgrada kao središnju točku gospodarskog oporavka, dakle nakon situacije pandemije i želi kroz regulatornu i financijsku potporu barem udvostručiti godišnja, godišnju stopu obnove postojećeg građevinskog fonda. Inače što se tiče tog idućeg natječaja i daljnjih koraka, mi pretpostavljamo da će uvjeti biti isti, u isto vrijeme svim građanima koji su možda ili zakasnili ili možda nisu prošli na ovom dosadašnjem natječaju, dokumentacija bi i dalje trebala vrijediti, poglavito onaj energetski certifikat odnosno Izvješće o energetskom pregledu, što ipak i naravno iziskuje određeni trošak odnosno građani su već uložili određena sredstva. Koliki će bit iznos sredstava? On će biti definiran u planu korištenja sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica za razdoblje '21.-'25. koja je trenutno u izradi, pa će temeljem toga biti definiran i ukupni iznos, ali u svakom slučaju naravno da namjera je da se u skladu s mogućnostima sredstva dodatno povećavaju. Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa g. ministre. Zahvaljujem u ime svih onih građana koji su već skupili dokumentaciju, a nije bila jeftina, to su 2 do 3 tisuće kuna. Više od 12000 ih je predalo već svu dokumentaciju u fond, al nisu se svi mogli biti prijavljeni jer je bila jedna velika greška i ja apeliram da se ne dogodi opet. Naime, sat i pol do dva sata nisu se mnogi građani mogli prijaviti zbog neke greške na serveru. Mislim da to nije u redu i trebamo i ovaj puta to pripazit i naravno osigurat puno više sredstava i omogućiti građanima da svu dokumentaciju koju su prikupili mogu i dalje koristiti, ali i onu koju su predali u pretince kad su predavali prije dokumentaciju da ta ista vrijedi u tom pretincu da ne bi morali ponavljati opet cijeli postupak. Hvala.
Idemo sada na zadnje pitanje prije stanke. Zastupnik Ivan Budalić postavit će ga ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Budeliću, Butkoviću, izvolite.
Hvala g. predsjedniče. Poštovani ministre, u planu nabave Hrvatskih cesta za 2020.g. je planirana izrada idejnog rješenja i studije utjecaja na okoliš za državnu cestu Zagvozd-Imotski duljine 20 km. Pa me zanima u kojoj je fazi predmetni projekt, da li je obavljeno javno nadmetanje i da li je ugovorena predmetna dokumentacija? Hvala.
Izvolite ministre odgovor.
Oleg Butković
Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovani zastupniče, znam da vas to pitanje jako muči i naravno podržavam vas u tome da trebamo napraviti sve da se ta cesta što prije napravi i u tom smislu jer su Hrvatske ceste kao što ste u samom pitanju naveli, krenule u pripremu studijske i projektne dokumentacije kako bi taj projekt bio spreman za financiranje u slijedećoj perspektivi. Nakon što je u suradnji sa svim gradovima i općinama su Hrvatske ceste izgradile visibility studiju, raspisan je natječaj za studiju utjecaja na okoliš za navedenu cestu Zagvozd-Imotski i otvorene su ponude, donijeto je, donijeta je odluka o odabiru, međutim na nju je izjavljena žalba, pa čekamo trenutno odgovor državne komisije koja treba riješiti taj slučaj. Osigurano je u Hrvatskim cestama 3,1 milijun kuna za navedenu studiju. Paralelno s time će se ići u ugovaranje svih glavnih projekata tako da evo po okončanju ovog postupa idemo u izradu studije, glavnih projekata kako bi što prije bila spremna kompletna projektna dokumentacija za tu cestu. Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala gospodine ministre. Nadam se da dinamički plan građenja predmetne ceste neće odstupati van zadanih rokova. Hvala.
Zahvaljujem svima koji ste sudjelovali do sada u raspravi nastavit ćemo u 11 sati i 45 minuta, a molim naše službe da otvore prozore i gornje i donje kako bi se prozračio prostor. STANKA U 11,33 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,50 SATI Poštovane kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta, nastavljamo sa pitanjima, sada je na redu 20-to pitanje, zastupnica Mirela Ahmetović postavit će ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, bolnica Dubrava postala je Covid bolnicom, puni se enormnom brzini zahvaljujući vašoj kako kažete pobjedi nad koronom, a onda u javnost dolaze zastrašujući podaci o stanju o njoj, o lošim uvjetima i za pacijente i za zdravstveno osoblje, o nedostatku hrane, lijekova i sanitetske opreme, a ono što je posve nevjerojatno u ovakvoj situaciji je sukob između uprave bolnice i koordinatora za Covid. Odstupio je i voditelj službe za osiguranje kvalitete. Iz snimki koje su se pojavile u javnosti čuje se da ljudi koji bi morali organizirati sustav nisu za to kompetentni, da nema ni respiratora za koje nas uvjeravate da ih ima dovoljno. Liječnici i sestre prosvjeduju pred bolnicom, potpisuju se peticije. Jedino što ste učinili smjena je upravnog vijeća odnosno predsjednice upravnog vijeća gospođe Grozdane Perić, pa me zanima kako mislite da će vam građani vjerovati kada gledaju taj kaos, tu neorganiziranost i raspad sustava.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa. Hrvatska javnost i hrvatski građani dobro znaju koliko Vlada, koliko stožer, koliko naši zdravstveni djelatnici, liječnici, medicinske sestre, svo zdravstveno osoblje u izvanrednim okolnostima pandemije Covida-19 na globalnoj razini čine za zdravlje hrvatskih građana. To naši građani jako dobro znaju i jako dobro vide i zbog toga su između ostaloga, to je bio možda i jedan od razloga dali povjerenje još jednom na izborima 5. srpnja našoj Vladi, podsjetit ću u praktički 25 dana svibnja i lipnja samo 12 zaraženih, sjetite se toga, to je jako važno. Ovo govorim zbog vaše rečenice kojom želite interpretirati moju rečenicu da smo pobijedili koronu u prvom poluvremenu, jesmo, mi smo je tada pobijedili, imali smo jedinstven slučaj od samo 12 zaraženih u 25 dana. I zbog toga smo baš pametno, mudro i odgovorno odabrali trenutak parlamentarnih izbora i kad je epidemija bila na nižoj razini i kada smo to mogli učiniti na najbolji mogući način osigurali ne samo veliko povjerenje nego osigurali i stabilnost i funkcioniranje hrvatskih institucija. To građani vide, to građani znaju. Kada je riječ o strategiji borbe sa Covidom-19 iskustvo koje imamo, komparativne analize koje koristimo, znanstveni savjet kojeg konzultiramo, epidemiološku struku u Hrvatskoj sve koji su uključeni u stožer, oni koji se bave ovom temom dnevno i koji su se bavili tom temom kao struka godinama dovode nas do zaključka da moramo voditi borbu protiv korone primjerenim, adekvatnim, proporcionalnim mjerama, racionalnim mjerama, mjere koje ostvaruju rezultate i koje utječu na smanjenje dinamike širenja pandemije Covida-19. Pa evo i ovi današnji podaci u odnosu na prošli utorak govore vam o porastu to će vam sigurno vaš kolega Bauk odmah promjeriti, o samo 1% u odnosu na utorak prije 7 dana. Dakle rast manji, sporiji rast nego što smo ga bilježili ranije. I to je ono što je dobro i ono što je korisno i to znači da u mjere koje smo uveli bile kvalitetne. Što se tiče KBC-a Dubrava, dakle KB Dubrava je pokazao iznimnu brzinu, spremnost prihvaćanja Covid pacijenata tijekom proljeća. Vi se sjećate da smo ne samo dva bloka, blok A B, blok A, blok B bolnice, posebne šatore koje je Hrvatska vojska dala na raspolaganje ekipirali i sa kisikom, omogućili dodatne kapacitete, kako se broj pacijenata povećavao tijekom jeseni i kada su kapaciteti infektivne klinike Fran Mihaljević bili u potpunosti okupirani, broj pacijenata u Dubravi se povećao. Dubrava je sada definirana kao bolnica u koju će se slijevati pacijenti sa Covidom-19. Ja vjerujem u kvalitetu, stručnost, profesionalnost svih djelatnika KB Dubrava. Vjerujem i u izvješće koje će ministar dobiti nakon što je, koliko sam njega razumio maloprije danas održano novo upravno vijeće gdje je zatraženo izvješće ravnatelja KB Dubrava o situaciji te da će se nakon toga donositi odluke koje će omogućiti učinkovito funkcioniranje bolnice, kvalitetnu zdravstvenu skrb i kada ćemo jasno napraviti distinkciju, a to ste čuli od liječnika, od pacijenata u nekim prilozima, od nekoliko perceptivnih elemenata koji kolaju društvo mrežnim internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektabilnoj zdravstvenoj ustanovi. Prema tome, ministar Beroš i svi odgovorni imaju zadaću da u KB Dubrava, svi koji dođu zbog Covida-19 .../Upadica: Hvala./... dobiju adekvatnu skrb na najvišoj mogućoj poziciji.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Vlade. Vi kao da niste čuli moje pitanje. Ali ne čudim se. Vi u cijelom svom mandatu ne dajete odgovore na pitanja nego verbalnim akrobacijama pokušavate impresionirati sugovornika. Mene niste ničim impresionirali. Vi ste malo pobijedili koronu, malo ste u drugom poluvremenu. Ja bih voljela da se vi odlučite. Vi kao da ne čujete što vas ja pitam, kao da niste bili u Hrvatskoj posljednja 2 tjedna. Situacija da bolničkim centrom Dubrava, sad kad se radi doslovno o životima. Možemo vidjeti rezultat HDZ-ove vladavine jer zbog klanovskih borbi HDZ-ovaca, Dubrava nema ni poštenog agregata. Ali zato postoji generator ovakvog stanja, g. Plenkoviću, a to ste vi. Vi kao pokrovitelj ovakvog nakaradnog sustava zbog kojeg propada zdravstveni sustav, u trenucima kad je on hrvatskim građanima najviše potreban. Tko je za to kriv, odnosno što je razlog tome? Korupcija, g. Plenkoviću. I ako se bude radilo na novom izdaju enciklopedije, pod pojmom korupcija kao sinonim stajat će družina Andreja Plenkovića. Toliko o vašoj pobjedi nad koronom. Hvala lijepo.
21. pitanje, zastupnik Stephen Nikola Bartulica, postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Evo zahvaljujem g. predsjedniče Sabora, g. predsjedniče Vlade. Rekli ste da korona kriza se tiče svih, to jest jedna globalna prijetnja, slažemo se u tome, međutim, osvrnuo bih se na naše stanje ovdje. Dakle imali ste sigurno političku korist od toga što su bili organizirani izbori u 7. mj., to je nesporno, ali sad vidimo da ne može se više istina sakriti. Dakle, način upravljanja našim sredstvima je ne samo neracionalan nego dovodi do urušavanja cijelog sustava. Ponovit ću, stabilnost koju ističete je lažna i skupo košta hrvatske građane. Pored 27 milijardi koje se izdvajaju za zdravstveno osiguranje, vi ste tražili od građana donacije. Isto, vezano za dugovanje veledrogerijama. HDZ je pod vašim vodstvom je iznijelo ideju da treba država vlastitu veledrogeriju osnovati. Smatram da je to znak nedostatka vizije i nedostatka zapravo, volje da se reformira sustav. Međutim, moje pitanje se odnosi na izjavu koju ste nedavno dali u Bruxellesu, gdje ste zapravo dali garanciju, osobnu garanciju da Domovinski pokret, odnosno ti ljudi iz Domovinskog pokreta nikad neće dobit na vlasti. Podsjećam na izjave ministra Medveda koji je rekao javno da će se provoditi istrage prema nekim članovima oporbe. Moje pitanje glasi i vidimo u zadnje vrijeme blokadu od Ministarstva pravosuđa i uprave, što se tiče upisa naših ogranaka i slično. Kako mislite ostvariti tu garanciju, to nas brine, hrvatska javnost ima pravo znati i je li vam uzor možda Aleksandar Lukašenko u Bjelorusiji .../Upadica: Hvala lijepo, vrijeme je isteklo./... u načinu vladanja? Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa poštovani zastupniče Bartulica. Zaista ne znam čije su navodi kreativniji, lažniji, neistinitiji, vaši ili od kolegice Ahmetović, ali to je pravo slobode govora u Hrvatskom saboru, ljudi jako dobro vide i jako dobro znaju. Što se tiče korone, mislim da nema potrebe da se osvrćem na to jer sam već nekoliko puta to odgovarao, ali ću vam odgovoriti na ovaj zadnji dio u kojem vi aludirate na to da je u Hrvatskoj režim ala Lukašenka. Dakle to ste vi kao netko tko je bio u diplomaciji, tko se vratio u Hrvatsku, došao iz dijaspore, vratio se nazad, pretendira predavati ovdje mladim generacijama, pratiti što se događa, razabrati tkivo hrvatskoga društva, vidjeti o čemu se ovdje radi, vi ste u stanju to izgovoriti. E pa sad to je ovako, ja bih rekao jedna nova razina nevjerojatnih teza s kojom netko tko koga ja poznam skoro 30 godina, moram priznati da ste me čak onako malo, ne bih rekao iznenadili, ali razočarali, to je još gore. Kad vas neko razočara na ovoj razini, znači da ste neargumentirani, da ne čujete u biti vaše kolege. Dakle, kada se dogodio teroristički napad pred Banskim dvorima, a to je teroristički napad, pogledajte Kazneni zakon, članak koji o tome govori, vidjet ćete zašto je to tako. Pa ćete vidjeti zašto postoje ljudi koji imaju 22 godine i da su s 22 godine u stanju imati nelegalno posjedovati automatsko oružje, ne samo jedno, nego onda i drugo, pucati na hrvatskog policajca pred Banskim dvorima, a onda slušati komentare parlamentarnih političkih stranaka, poput vaše, koji vaši kolege kažu, pa to je bunt, to je bunt. Pa reći to je do neke opće situacije, dakle vaši su kolege, nisam vas, moram priznati, niti tu zapazio da komentirate, pokušali pronaći neku vrstu razumijevanja za to. Vidite, to je razlog. To je razlog. To je razlog di mi kažemo prijeđena je crta pa onda tumačimo hrvatskim građanima tko iza čega stoji. Dakle, za razliku od vas, mi smo svjesni što se dogodilo. Lako možemo dokučiti temeljem koga i čega se napajao počinitelj ovog strašnog zločina gdje je jedan hrvatski policajac skoro izgubio život i onda ja kada kažem da imamo 3 piste borbe protiv radikalizma, nasilnog ekstremizma, pa i terorizma, jedna se odnosi na konkretan slučaj, da vidimo tko je sve to utjecao na čovjeka od 22 godine i na koji način, da se on odluči napraviti ovo što je napravio pred Banskim dvorima. 2, da institucionalno povećamo intenzitet rada svih institucija protiv toga i 3, da se politički borimo protiv onih stranaka koje će a) ili relativizirati taj čin, to je moglo biti bilo gdje, nije taj počinitelj došao pucati pred neku drugu instituciju Hrvatske države, nije čak ni na HS prvotno, nije ni Ured predsjednika, nije došao ni u županiju Sisačko-moslavačku, ni Ured gradonačelnika Kutine nego je došao tu pred Banske dvore. Došao je tamo gdje recimo vi kao politička stranka ide u parlamentarnu kampanju sve možemo, HDZ može, ali ne može suradnja s predsjednikom Vlade, to je bila vaša politička agenda, sjećate se toga. To ste uzeli inspiraciju od Mosta iz 2016. i onda ste izgubili, taj film ne vidite, a sada nalazite razumijevanje, ne vi osobno, ali vaši. E tu povlačimo crtu, tu kažemo granica je prijeđena, to društvo nije naše društvo. To je bit, to je poanta te poruke ne u režimu LUkašenka nego u demokratskom režimu koji zna što su vrijednosti iza kojih treba stajati, a što su potezi koje se ne može relativizirati niti ih se može odobravati.
Hvala. Izvolite odgovor.
Hvala na odgovoru. Ne mogu reći da sam s time zadovoljan. Dakle, nije sporno da ono što se dogodilo nedavno na Trgu sv. Marka jedan tragičan događaj koji treba osuditi i to smo i činili, međutim isto treba reći da se takav događaj ne bi smio koristiti u političke svrhe i pokušati izvući neku korist iz takve tragedije. Ja stojim iza svoje riječi, trudim se biti umjeren u nastupu, ne ić osobno međutim smeta me svaka zloupotreba vlasti, svaka. Dakle, ako vidimo da se novac troši na neodgovaran način u državnim poduzećima poput Janafa i drugih onda trebali bi se složiti da nije najbolja ideja osnovati još jednu državnu firmu koja će se baviti distribucijom lijekova npr. Međutim, vi ste rekli da ja iznosim laži, ali niste naveli nijednu laž. Rekli ste da ja pretendiram da predajem kao profesor mladima, ne pretendiram nego to mi je bio posao prije nego što sam bio izabran u ovaj Visoki dom. To sam radio iz uvjerenja i to mi je bio način zarađivati svakodnevni kruh. Nisam pretendirao nego to je moja profesija, podučavati mlade. I treba tu inzistirati na odgovornost, dakle ako se vidi da se vlast zloupotrebljava za bilo koju svrhu onda će se to morati prozivati, mi ćemo to činiti. Mislim da se slažemo da parlamentarna demokracija je zahtjevna, tu treba poštivati slobodu pojedinaca pa i birača da glasuju. Ovaj način kako se vi obraćate i nama na neki način, rekli ste da je nedavno gospodin Škoro klaun, ako je vaša retorika nije moja, znači ja neću osobno vrijeđati nego ću uvijek inzistirati načela i bit ću uporan u tome. Hvala.
Zahvaljujem.
Idemo na 22. pitanje zastupnik Silvano Hrelja, pitanje postavlja ministru zdravstva Viliu Berošu. Izvolite.
Poštovani gospodine ministre. Teško je ispravljati dugove i greške iz prošlih vremena u korona uvjetima. Vjerujem da nosite težak teret svakodnevnog odlučivanja i zato vam neću dodatno soliti ranu, loše procjene Vlade oko cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja. To morate jednostavno brzo riješiti. Danas me zanimaju pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite za one koji doslovno umiru bez zdravstvene skrbi, onkološke bolesnike, kronične bolesnike. Imamo najvišu stopu umrlih, a gotovo najmanju stopu izliječenih onkoloških bolesnika i ne samo njih. Život i zdravlje građana ugroženi su jer im zdravstvene ustanove odgađaju preglede, liječenje i zdravstvenu skrb. Može li se zdravstveni sustav reorganizirati, pregrupirati, specijalizirati da ne odbija dati pripadajuću, obvezujuću zaštitu građanima u potrebi? Podsjećam, Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima sljedeća načela, sveobuhvatnost zdravstvene zaštite uključuje cjelokupno stanovništvo RH, kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnom organizacijom zdravstvenog sustava. Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova uključujući i specijalizacije i reorganizacije koje u kriznom menadžmentu su potrebne. Gospodine ministre moje pitanje glasi, koje su prepreke uključujući i materijalne i što tu možemo učiniti jer sam siguran da ne želimo ni vi, ni mi ovdje imati naše građane na savjesti?
Izvolite ministre odgovor.
Vili Beroš
… saborski zastupniče. Vaše pitanje je na mjestu, sve zdravstvene administracije na svijetu u ovom trenutku dvoje kako pomoći i onim bolesnicima koji nisu covid pozitivni. Vjerujem da svjedočite i sami da u svakom svom nastupu govorimo o istom. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na isto, međutim situacija je ekstremna, riječ je o globalnoj pandemiji i epidemiji. Mi smo svojim načinom organiziranja pružanja zdravstvene zaštite i onim što sam već maloprije rekao, centraliziranjem covid-19 pozitivnih bolesnika nastojali omogućiti da u ovom trenutku dok je to još moguće sve ostale zdravstvene ustanove pružaju zdravstvenu zaštitu druge vrste potrebitima. To je naš zadatak i mi to radimo, pitanje je vremena i postoje projekcije s obzirom na brojeve koje sam također naveo, kako će se popunjavati zdravstveni sustav, zato smo centraliziranu ulogu u obrambenoj postavi zdravstvenog sustava naveli kao izrazito važnu. Vjerujem da svjedočite koliko puta smo kroz priopćenje naveli da svim hitnim stanjima, poglavito onkološkim bolesnicima, svim vulgarabilnim skupinama je potrebno pružati adekvatnu zdravstvenu zaštitu i to na svim aspektima i bolničke zdravstvene zaštite i primarne zdravstvene zaštite. Međutim, desila nam se situacija koja se desila, ona je priznajem, uvjetovala drugačiji način pružanja zdravstvene zaštite, nažalost ljudi su morali čekati pred bolnicama u redovima za trijažu, za popunjavanje upitnika raznih da bi ušli na taj način sigurni u zdravstvenu ustanovu jer ukoliko propustimo nekog tko potencijalno ima virus što nam se ionako dešava iz dana u dan jer je nemoguće detektirati trijažom i upitnicima da li je netko bio u mogućnosti dobiti virus, on nam unosi virus u zdravstveni sustav što utječe i na liječnike i ostale bolesnike. Prema tome mišljenja sam da u datim okolnostima nastojimo napraviti sve, ne samo da bi liječili bolesnike koji su Covid pozitivni, nego da bi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i omogućili svima onima drugima koji su u potrebi. Evo, zahvaljujem.
Izvolite očitovanje.
Gospodine ministre ja znam da jedan od uvjeta je i cca 13 milijardi duga zdravstvenog sustava, a vi znate gospodine ministre da sam ja zagovornik javnog zdravstva međugeneracijske solidarnosti, podupirem javnog osiguravatelja dopunsko zdravstveno osiguranje. Isto tako znate da zahvaljujući svakom mjesečnom plaćanju 70 kuna mjesečno građana, njih milion i 700.000 na posebni račun pri HNB-u se skuplja svaki mjesec 120 miliona kuna, a da se oni ne troše zbog manje pregleda, zbog manje prijema u bolnicu i ostalih usluga, ne možete ih uzeti jer nisu novci u proračunu, strogo su namjenski, nisu doprinosi, dakle nemate ingerenciju na njima nego samo možete ih uzeti ukoliko imate usluge. I ja sam među tih milion i 700.000 i zato me brine ta situacija jer u ovo vrijeme je najtragičnije od svega imati negdje mrtve kapitale. A mi imamo negdje oko 800 milijuna kuna što nije mali novac na to računu. To su uplaćivali i oni siromašni koji nisu obuhvaćeni cenzusima znate, povećanjem cenzusa i oni su tu unutra. Ja vam predlažem da nas lijepo zamolite i posudite taj novac da kupite dodatnu opremu, specijalizirate pojedine ustanove i određene zdravstvene usluge da ubrzate procese da spriječimo umiranje ljudi bez potrebe u RH, da budemo još bolji i kvalitetniji. Posudite pola milijarde kuna, obećajte da ćete ih vratiti, donesite odluke Vlade i sabora, osamostalite u budućnosti javnog osiguravatelja …/Upadica: Hvala vam./… i do kraja godine povećajte cenzuse dopunskog zdravstvenog osiguranja. Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Idemo na 23 pitanje zastupnica Anamarija Blažević htjela je postaviti pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU, budući je nema odgovorit će predsjednik Vlade, Andrej Plenković. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Vlade evo za razliku od nekih zastupnika koji se o Projektu Slavonija informiraju isključivo na web portalima, a imaju mogućnost sudjelovanja na sjednicama Savjeta za Slavoniju, ja sam sudjelovala na prošloj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je održana prije otprilike mjesec dana u Našicama. Još jednom sam se uvjerila koliko je postojanje tog savjeta važno za područja s kojega i sama dolazim. Na toj 10. sjednici savjeta dobili smo na uvid napredak Projekta Slavonija koji je vidljiv ne samo kroz financijske pokazatelje nego i na terenu u našim općinama i gradovima bez obzira na političku opciju izvršne vlasti na lokalnoj razini. Između ostalog, na istoj sjednici navedenog savjeta dobili smo informaciju o novoj nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija RH, a to je spomenuo je i poštovani kolega Radić. Mene zanima koje su to predviđene NUTS 2 regije novom nacionalnom klasifikacijom odnosno što ta podjela znači za intenzitet potpora prvenstveno potpora za poduzetnike.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepo poštovana zastupnice Blažević, ne samo što ste bili u Našicama, vi ste bili i domaćin kao gradonačelnica jednoga od Savjeta za Slavoniju koji je bio u Pakracu i mislim da kao odgovorna gradonačelnica jako dobro razumijete koliko su se okolnosti promijenile, koliko je pristup Vlade, koliko i kontinuirani angažman, dijalog, suradnja, projekti koji se pripremanju, njihova realizacija i financiranje pomogla razvoju Slavonije u vašem konkretnom slučaju Požeško-slavonske županije. Što se tiče promjene, dakle naše odluke na razini Vlade da strukturu od dvije NUTS regije, dakle NUTS 2 regije panonska i jadranska Hrvatska promijenimo na 4 sada panonsku, na sjeverozapadnu, na jadransku i na Grad Zagreb, mi smatramo da je ona bila ispravna, dobrodošla, da je ispravila nepravdu prema Slavoniji. Vi znate da će se taj sustav početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, da će Europska komisija svoje smjernice za regionalne potpore pripremati do travnja iduće godine, da će one vrijediti za razdoblje '22. – '27., da će se potpore kada je riječ o slavonskim županijama povećati za 20%, za sjeverozapad za 10%, da će za Grad Zagreb i za jadranske županije njih 7 ostati na ovoj razini s obzirom na različiti stupanj razvijenosti. U svakom slučaju ovo što radimo je na tragu dodatnih napora Vlade za ravnomjeran regionalni razvoj što je jedan od naših ključnih ciljeva. Želimo da mudrim korištenjem kohezijskih sredstava pomognemo onim dijelovima Hrvatske koji su objektivno slabije razvijeni, da postupno dosegnu ne samo razvijenije županije u RH nego da svi zajedno idu naprijed i to brzo love korak sa prosjekom u razini EU, a to je minimum 75% stupnja razvijenosti. Kada to dosegnemo, a moje je mišljenje da ćemo to dobro, da smo na dobrom putu da to napravimo kroz slijedeće desetljeće osobito s ova dva instrumenta, višegodišnjim financijskim okvirom i EU iduće generacije, tada će efekti naše politike biti u cijelosti vidljivi i korisni na način kako ih vidimo, a ova nova karta regionalnih potpora snažan je poticaj i potpora i poluga razvoju gospodarstva. Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Evo, i ja sam zadovoljna vašim odgovorom, slažem se da su od Projekta Slavonija odnosno od sazivanja savjeta promijenjene okolnosti na našem području i isto tako isto smatram da će biti ispravljena ta nepravda prvenstveno zbog većeg intenziteta potpora novom nacionalnom klasifikacijom odnosno NUTS 2 regija i to je jedna i predispozicija za poticanje investicija, prvenstveno gospodarskih investicija koje su na području Slavonije itekako potrebni. I sami ste bili rekli da taj „Projekt Slavonija“ odnosno da razvijanje Slavonije ovisi o nekoliko okolnosti, a jedna je bila i Domovinski rat. Ja ću samo reći da na području Pakraca ratna šteta je bila preko 2 milijarde kuna, tako da evo mislim da sve ono što se radi kroz Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem značajno doprinosi razvoju naših regija, mi samo želimo, naše regije, a mi samo želimo doći na isti stupanj razvijenosti kao i ostatak Hrvatske.