9. sjednica

Hrvatski sabor

28. 9. 2018
objavljeni podaci: 28. 9. 2018

Transkript

Gospođo i gospodo zastupnici, počinjemo s postavljanim pitanjem vladi, odnosno, pojedinom, samo malo, pa dobro, što onda što diže ruku, samo malo, pojedinom članu vlade u skladu s odredbama poslovnika čl. 132., 139. aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice, prije prelaza na prvu točku dnevnog reda. Izvolite kolega Bulj.
Hvala lijepo. Predsjedniče tražim stanku u ime Kluba Mosta 10 minuta, da se klub konzultira, nakon jučerašnjih izjava premjera Plenkovića, da on neće sazvati tematsku sjednicu po pitanju …/Govornik se ne razumije./… zločina Hrvatskog sabora što je direktno kršenje Ustava, jer premjer strašno su …/Govornik se ne razumije. Ustavni poredak RH, omalovažava parlament, a vi ste predsjedniče također, kao predsjednik Sabora dužni za te riječi ispričati, jer premijer ne može, niti ima pravo …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj/… sazvati ovu sjednicu jer ovo nije faraonska država, ovo je demokratska država, ovome parlamentu treba vratit dignitet …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj/… a ne ga ponižavat i premijer …/Govornik isključen./…
Kolega Bulj, hoćete li završiti sad?
…/Govornik isključen./…
Kolega Bulj dajem vam odmah na početku opomenu jer neću dozvoliti da se na ovaj način krši Poslovnik Hrvatskog sabora. Prvo zato što nemate pravo tražiti stanku jer se ona može tražiti …/Govornik isključen./… Kolega Bulj, kolega Bulj samo malo vas molim. Dakle vi namjerno kršite Poslovnik, dao sam vam opomenu, kolega Bulj, dao sam vam opomenu. Ako nastavite, ako nastavite ovako dobit ćete i drugu i morat ćete napustiti onda i nećete moći govoriti. Tako da vas molim da to ne činite. …/Govornik isključen./… Imate danas raspravu, imate pitanja, imate tisuću načina na koji možete iskazati svoje mišljenje, ali sada ste prekršili Poslovnik i molim vas da to ne činite. Izvolite kolega Jovanović.
Želim iskoristiti ovaj trenutak prije početka postavljanja pitanja da još jedanput apeliram na vas da zamolite sve ministre koji su ovdje nazočni i predsjednika Vlade da nam uredno odgovaraju, sukladno Poslovniku na pisana zastupnička pitanja jer postoje pitanja na koja nije odgovoreno duže od 3 mjeseca, a pisana zastupnička pitanja služe između ostaloga da ukažu na neke goruće probleme koje bi Vlada trebala rješavati. Također molim vas pošto mi je premijer odgovorio da sve te odgovore mogu dobiti od vas da nam pripremite jedan sažetak, koji ministri odgovaraju u roku, koji uopće ne odgovaraju i koliko je prosječno potrebno ministrima i premijeru da odgovori na pisana zastupnička pitanja? Hvala lijepo.
Kolega Jovanović, postoje i drugi načini da to učinite, a ne u ovome trenutku sada. Znadete i sami da postoji slijed, da postoji dnevni red, da postoji način na koji smo radili. Ja se slažem, Vlada mora odgovarati na zastupnička pitanja i ja sam im već uputio jedno pismo, jedno upozorenje da molim da se redovito odgovara na zastupnička pitanja. To je u redu što ste tražili, ali vas molim da se držite reda i da to kažete u onome trenutku kada je za to predviđeno vrijeme. Hvala vam lijepa.
Idemo sada na postavljanje pitanja. Prvi je na redu poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović koji svoje pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, iznimno mi je zadovoljstvo što, evo imam priliku, prvi vam postaviti pitanje na početku nove sjednice Hrvatskog sabora. Ovdje ću naglasiti da nisam neovisan kako sam predstavljen, nego sam član stranke Hrast i nju zastupam u Hrvatskom saboru, odnosno branim politiku moje stranke. Vjerujem da svi znaju da je naš istočni susjed, a radi se o Republici Srbiji započela pristupne pregovore sa EU 2014. godine. Otvoreno je 14 poglavlja, dva poglavlja su zatvorena. Postoji i poglavlje broj 35 ostalo gdje se govori o odnosima Srbije sa Kosovom. Međutim ne postoji poglavlje 36 odnosi Republike Srbije sa Hrvatskom. Tražim od vas da mi se očitujete što je hrvatska Vlada napravila i što misli napraviti po pitanju ključnih stvari koje more hrvatski narod, koje se moraju razriješiti, a radi se o pitanju sukcesije bivše države, o pitanju granica, radi se o pitanju statusa hrvatske nacionalne manjine u RH, tiče se pitanja nestalih u Domovinskom ratu. I naposljetku jedno ne manje važno pitanje, a to je pitanje priznavanja agresije na našu domovinu RH i naravno samim tim i pokretanje pitanja ratne odštete. Nadovezat ću se, svi znamo tko je Aleksandar Vučić koji je, odnosno čija je srpska napredna stranka nedavno skupa s HDZ-om ušla u Europsku pučku stranku. Zanima me hoćete li se na isti način ponašati prema ulasku Srbije u EU kako ste se ponašali prema ulasku Srpske narodne stranke u Europsku pučku stranku?
Hvala. Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora. Lijepi pozdrav svim zastupnicama i zastupnicima na početku nove sjednice. Hvala zastupniče Zekanović na ovim pitanjima. Kad je riječ o putu Srbije prema EU, kada je riječ o pristupnim pregovorima i nizu rezidualnih, otvorenih pitanja koje Hrvatska ima sa Srbijom, prije svega zbog velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku početkom 90ih godina i ova Vlada i ranije Vlade radi na rješavanju niza otvorenih pitanja. Vama je poznato da je na poziv predsjednice Republike, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio Hrvatsku prije nekoliko mjeseci. Tom prigodom i na sastanku koji je bio održan u Vladi i na onom koji je bio održan s predsjednicom stavljena su na dnevni red sva otvorena pitanja između dvije zemlje, i procesuiranje ratnih zločina i pitanje nestalih i pitanje zaštite manjina i pitanje određenih zakona koje Srbija ima gdje je proširila svoju jurisdikciju prepisujući katalog djela iz statuta međunarodnog Kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i time omogućila svojim organima da procesuiraju zločine koji su se dogodile primjerice na teritoriju Hrvatske protiv građana i državljana RH od strane državljana RH tema koju sam i osobno u ranijem svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu niz puta digao na međunarodnoj razini. Mi smo nakon ovog posjeta imali niz sastanaka na ministarskoj razini, otišao je u Srbiju i ministar Bošnjaković koji je razgovarao sa ministricom pravosuđa Srbije, nastojao pronaći modalitet i kako da riješimo ta pitanja, pitanja koja opterećuju hrvatske građane, koja opterećuju mnoge koji nisu sigurni da li da prelaze državnu granicu ili ne. Otišao je tamo i ministar Butković, razgovarao o prometnom povezivanju, gospodarskoj suradnji, svemu onome što bi trebala biti tema budućnosti. Kada je riječ o pravima manjina, Hrvatska i Srbija imaju sporazum iz 2003. godine koja regulira status manjina. Mi želimo da prava Hrvata u Srbiji kojih nažalost danas ima samo oko 57 tisuća u odnosu na gotovo 4X više prije 20 i nešto godina, da budu na onoj razini kako mi štitimo u Hrvatskoj prava srpske manjine. I ja mislim da ih mi štitimo dobro, kvalitetno. Za one koji ne znaju a takvih ima jako puno u današnjem političkom kontekstu Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz prosinca '91. bio je jedan od ključnih elemenata za uspjeh međunarodnog priznanja Hrvatske. Stečevina koju imamo sa statusom naših manjinskih zastupnika je pozitivna i dobra za hrvatsko društvo, dobra je za snošljivost, dobra je za pomirbu, dobra je za suživot i dobra je za model kakav želimo da imaju i druge zemlje i kako da štitimo prava hrvatske manjine u onim zemljama gdje je Hrvatska manjina. I zato sva ta pitanje gledamo u cjelini, 36. poglavlja nema ali ima odgovornog stava RH i njenih predstavnika u svim formacijama vijeća od diplomatske pa do političke, gdje su sva ona pitanja koja su bitna na dnevnom redu. I put Srbije ako hoćete otvoreno u EU vodi i preko Zagreba i preko rješavanja kumuliranih pitanja koje godinama imamo. Tu zastupamo čvrsto nacionalne interese, naše stavove. Moj je dojam da o tome postoji vrlo široki konsenzus na političkoj sceni a ono što je sigurno postoji konsenzus i predsjednice Republike i Vlade RH o tome. I to je stav i to je ono na čemu radimo, kontinuirano. Hvala.
Hvala. Izvolite kolega Zekanović.
…/Govornik naknadno uključen./… Je li ovo radi? Poštovani premijeru, to što vi kažete da se radi, ne znači da se radi. Moj dojam je da se ne radi ništa, dojam je hrvatske javnosti da se ne radi ništa jer mi do sada u 4 godine, 2 godine vašeg mandata nismo niti jedno ovo pitanje načeli niti smo ga počeli rješavati a to vi dobro znate. Vi dobro znate jer govorite mnoge strane jezike što znači premijer, prvi ministar. Znači zapravo prvi sluga, onaj prvi koji služi svome narodu. Nažalost kod vas se vidi zapravo da vi više volite vladati, upravljati nego služiti. To smo i osjetili kod Istambulske konvencije kada niste slušali bilo svog naroda. Nažalost i po ovom pitanju bojim se da nemate sluh za ono što vaš narod želi. Hrvatska ne smije biti talac ničijih briselskih ambicija, ničijih. Hrvatskoj treba Vlada i vlast koja će se baviti jednom suverenističkom politikom. Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ja ovdje ne vidim niti O od Orbana. Na posljetku reći ću da imamo jednu stvar koja se jako jasno vidi a to je da upravo vama i većinu drži gospodin Pupovac upravo zbog ovih razloga, da se ključni problemi Hrvata u Srbiji, Hrvata u Hrvatskoj ne rješavaju. Status Hrvata u Srbiji je katastrofalan, nikada nije bio gori. Pitanje granice je neriješeno i to vi znate i ništa se po tom pitanju ne rješava. A Vučić je i prije par dana u Mitrovici itekako lijepo govorio o našoj domovini i vi to znate. A s druge strane ponoviti ću, jako interesantno i mene bi bilo sram sjediti kraj tog čovjeka u Europskoj pučkoj stranci a vi i vaša stranka niste rekli niti jednu riječ da spriječite ulazak tog čovjeka koji je bio s puškom u opsadi Sarajeva, koji je zagovarao okupaciju naše domovine ne tako davno. Ja ću s ovog mjesta kada god mi je prilika govoriti o ovome i neću vam dati mira.
Prije nego što pređemo na drugo pitanje zastupničko, evo sada sam vidio, drago mi je da mogu ponovo, da je ponovno s nama i naša kolegica Nada Turina-Đurić i od srca vas pozdravljam i želim vam puno uspjeha u radu. (Pljesak!) Sada pozivam zastupnika Davora Bernardića da postavi pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Poštovani predsjedniče Sabora. Uvaženi predsjedniče Vlade, Hrvatska ide iz problema u problem, pala je industrijska proizvodnja, bilježimo i slabiju turističku sezonu, Petrokemija je u problemima, najavljeno je gašenje Rafinerije Sisak, eskalirali su problemi u Uljaniku jer ste 2 godine gurali stvari pod tepih. U Hrvatskoj žmirite pred rastućim fašizmom, u obrazovanju se provodi reforma bez udžbenika i bez računalne opreme. A ono što me posebno brine je stanje u zdravstvu. Redovi, liste čekanja u zdravstvu su nikad duže, ljudi čekaju mjesecima, čak i godinama, dugovi u zdravstvu su nikada veći a uvjeti rada liječnika i medicinskog osoblja su nikad teži, zato mnogi od njih i napuštaju Hrvatsku. Za sve to vrijeme vi štitite ministra Kujundžića zato jer se bojite ostati bez jedne ruke u Saboru. Moje pitanje vama, da li šte išta, da li ste ikakvu reformu napravili u zadnje dvije godine vašeg premijerskog mandata? Da li ste napravili išta za građane RH, za umirovljenike, za radnike, za ljude koji čekaju svoje preglede mjesecima i godinama osim što ste štitili „grupu Borg“ koje ste na čelu, koja je izvlačila novce iz Agrokora pod tobožnjom krinkom financijske stabilnosti? I molim vas da mi odgovorite zbog vašeg nerada da li nas sljedeće godine očekuje kolaps gospodarstva, zdravstvenog i mirovinskog sustava?
Odgovor, predsjednik Vlade, izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… Zahvaljujem gospodine Bernardić, gledam malo iza vas da ne bi neki krupniji kapital ili uvozni lobi vam nešto naudio ali vidim samo sitni SDP, jedan grintavi …/Govornik se ne razumije./… ljudi koji vas napušta svakoga dana ali dobro, sklopili ste tih par rečenica koje predstavljaju neku vašu viziju Hrvatske… …/Upadica predsjednik: Kolegice i kolege, molim vas…/… Ono što je ključno, gospodine Bernardić je slijedeće. …/Upadica predsjednik: Pa vrijeđaju, svi vrijeđaju, molim vas ajde dosta./… Za turističku sezonu ako ne vjerujete Vladi, pogledajte e-Visitor pa ćete vidjeti da ova turistička sezona je bolja i u pogledu noćenja i u pogledu dolazaka za 5 odnosno 4%, da su investicije u turizmu bile 940 milijuna eura, da će nam prihod od turizma biti 12 milijardi eura, da je to ova o kojoj vi govorite da je loša, najbolja u povijesti turistička sezona, da smo probili sve ono što je bilo planirano strategijom turizma i da smo sada na brojevima negdje otprilike u trećoj ili četvrtoj godini po procjenama idućega desetljeća. Dakle nemojte govoriti neistine. Pogledajte gospodine Bernardiću najnižu u povijesti stopu nezaposlenosti, pogledajte rast stope zaposlenosti, pogledajte indeksaciju mirovina koja je već sada prošlo preko 6% a mi smo obećali u cijelom mandatu 5%. Pogledajte podizanje minimalne plaće, pogledajte podizanje prosječne plaće, pogledajte kolika je prosječna plaća u Zagrebu. Pogledajte rapidno smanjenje javnoga duga, vi ste nama ostavili zemlju sa bujajućim dugom. Naša zdrava fiskalna konsolidacija, politika koja je već sada pokazala nakon prvih 6 mj. proračuna, možda ste pratili sjednicu Vlade, izvješće ministra Marića, suficit na prvih 6 mj. je milijarda i 600 milijuna kuna. Suficit prošle godine. Dakle, vodimo ozbiljnu pouzdano politiku. Agencije za kreditni rejting nam podižu rejting, ne spuštaju ga, samo smo na jednoj stepenici investicijskog rejtinga. Refinanciranje cestarskoga duga, sve ono što se radi na međunarodnim i domaćim tržištima, financijskim, govori da oni koji nas pomno prate vide u kojem dobrom smjeru zemlja ide. To što vi ne vidite, to je naravno, stav oporbe, stav vaš, stav neke politike koja je trebala biti alternativa a ne da nije alternativa nego vas nema. Prema tome, takva vrsta jeftinog, lakonskog komentiranja može proći jedino u vašim kružocima, ne može proći u javnosti, ne može proći u konkretnim, mjerljivim podacima. Sutra će na Vladi biti 3. faza porezne reforme, novo rasterećenje i poduzetnika i građana. Ići će u javno savjetovanje mirovinska reforma. Zdravstveni sustav o kojem govorite, želimo i da je dostupniji i da je racionalniji i da je funkcionalniji. I ovom poreznom reformom za zdravstvo ćemo osigurati dodatnih milijardu i 350 milijuna kuna. Ta rupa koja postoji u proračunu, koja se godinama prenosi i akumulira je problem s kojim se suočavamo, kojeg nosimo. Govorite da se nismo suočili sa problemima? Koji je to problem, ekonomske hrvatske tranzicije i možemo slobodno reći, propadanje mnogih kompanija još iz bivšeg sustava, koji nije došao na red u ovoj Vladi, a s kojim se mi to ne nosimo? Mislite da su ljudi u Uljaniku i Trećem maju plaće dobivali po nečijoj dobroj volji ili po možda odluci Vlade? …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Ne zadnja dva mjeseca, nego zadnjih godinu dana. Čitajte i informirajte se.
Hvala vam. Odgovor, izvolite.
…/Govornik nije uključen./… potpuno stali na stranu tih istih interesnih lobija i krupnog kapitala koji su zamijenili Todorića i nastavili po starom. Ali ono što je izrazito važno, što vam mogu reći i poručiti, SDP može imati svojih problema, ali nikada, baš nikada, nećemo pljačkati Hrvatsku. Cijela priča koju nam govorite oko tobožnje mirovinske reforme, po kojoj će građani morati raditi dulje da bi primili manje mirovine i živjeli sve teže u Hrvatskoj je jedna velika prodaja magle. I nećemo vam to dopustiti. Kao što vam nećemo dopustiti da privatizirate zdravstveni sustav. Vaša cijela premijerska karijera je ovdje uložena u crticu u životopisu da bi nastavili svoje briselske ambicije umjesto da se brinete o građanima RH. Pa onda ako smo civilizirana i demokratska zemlja, poslušajte neki prijedlog koji dolazi iz opozicije. Poslušajte naš plan za povećanje plaća i mirovina. Da minimalna plaća u Hrvatskoj bude 4000 kuna, da rasteretimo porezne stope poreza na dohodak kako bi plaće u Hrvatskoj odmah rasle. Da napravimo po planu da mirovina u Hrvatskoj nakon punih godina staža iznosi 75% prosječne plaće. Nije sram uzeti od nekog nešto drugo ako se to može napraviti u Hrvatskoj na dobrobit svih građana RH. Sram je gurati glavu u pijesak, govoriti da se puno toga radi, stvarati dojam a zapravo se Hrvatska nije pomakla s mrtve toče. Podsjetit ću vas na još jedno a to je na način na koji funkcionirate. Umjesto da radite na dobrobit građa, vi uhljebljujete svoje ljude po državnim poduzećima i ministarstvima dok svi ostali moraju napustiti Hrvatsku. Recite mi, koliko je za vrijeme vašeg mandata ljudi napustilo Hrvatsku? Odgovorit ću vam ja, preko 100 000.
Hvala vam. Idemo dalje, treće zastupničko pitanje je pitanje kolege Željka Jovanovića, isto tako ide prema predsjedniku Vlade, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče Sabora. Uvaženi gospodine Plenković, niti je SDP nit je sitan nit su SDP-ovci grintavi. Naravno, svatko ima svoje probleme a mi ćemo ih riješiti bez vaših podbadanja. Za razliku od vas kojem je opći dojam i nekakva prodavanja PR magle najvažnije što smo vidjeli u Uljaniku, kada vam je vaša besprijekorna frizura bila važnija od kršenja zakona pa niste stavili ni zaštitnu kacigu što puno govori o vama, ja bi prije nego što postavim pitanje, podsjetio vas da je sramotno da mi niste već 3 mj. odgovorili na pitanje koje sam postavio, 4 pitanja u lipnju, kada sam od vas tražio odgovore za sudbinu Trećeg maja koji je pred kolapsom, pred potonućem a vi do sada ništa niste učinili, niti da se vrati pozajmica od 523 milijuna niti da se smijeni neodgovorna uprava ali za to očekujem pisani odgovor do kraja tjedna obzirom da ste prekršili sva pravila Poslovnika. Drugo moje pitanje tiče se vašeg programa o kojem tako govorite. Evo, ovo je program Vlade RH, na strani 27-30 navodi se zdravstvo u kojem kažete da će zahvaljujući vama u Hrvatskoj građani imati solidarno sveobuhvatno zdravstvo, da će zdravstvena zaštita biti svima dostupna, jednako kvalitetna, da ćemo živjeti bolje i kvalitetnije. Ja vas pitam, da li zaista mislite da je tako? Da li je danas u Hrvatskoj zdravstvo dostupnije? Da li građani čekaju na preglede manje? Da li liječnici odlaze? Da li se rješava problem magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike? I podsjetit ću vas, ne mogu sve nabrojati jer tu ima toliko praznih obećanja, da ste ovom programu na 27. strani napisali da će se na hitne intervencije, neće se uopće čekati, a da one koje nisu toliko hitne, liste čekanja će iznositi 6 mjeseci. Da li, gospodine premijeru znate, da li su liste u RH 6 mjeseci, da li danas živom bolje, duže i kvalitetnije i da li je hrvatsko zdravstvo kvalitetnije zahvaljujući naporima vas i vašeg cijenjenog ministra Kujundžića.
Odgovor, predsjednik Vlade. Izvolite.
.../Govornik nije uključen, ne čuje se./... na vašem pitanju. Dakle, ta jedna .../Govornik se ne razumije./... i govorenje neistina o Uljaniku i 3. maju koja dolazi od vas, a ne samo od vas, nego i nekih drugih oporbenih zastupnika iz te dvije županije je toliko bahata, bezobrazna, nekorektna i nevjerojatna za hrvatsku javnost da to ljudi ovdje još jedan put trebaju čuti. Mi smo otišli u Pulu, otišli smo u Pulu održati sjednicu Vlade. Otišli smo u brodogradilište Uljanik, razgovarali i sa upravom i sa sindikatima i sa radnicima. Primili smo ih ovdje kada su došli tražiti svoje plaće. I zahvaljujući odluci ove Vlade, jamstvu koje je donijela HDZ-ova vlada za Rijeku, Primorsko-goransku županiju, za Istru, za Pulu, primjerice za pulsku bolnicu, za riječku bolnicu. HDZ-ova vlada. Puna srca i dobre volje. Dali u siječnju 716 milijuna kuna jamstva, da bi dvije komercijalne banke dale kredit Uljaniku s kojim su živjeli i radnici i njihove obitelji i kooperanti i sve što se radi. Cijela ova financijska godina funkcionira zahvaljujući ovoj ovdje vladi, a ne vama. Ne upravi, ne nadzornim odborima, ne ljudima koji su zaduženi za poslovanje Uljanika. I to javnost mora znati. Dvije plaće, za srpanj i kolovoz, tko ih je našao? Tko ih je našao, gospodine Jovanoviću? Jeste ih vi našli? Jeste vi našli te plaće za radnike ili smo ih mi našli? Hajde recite. Recite to. Prema tome, dosta mi je više slušati i vas i druge zastupnike oporbe iz te dvije županije, ta dva grada, koje govore neistine u javnosti umjesto da kažu hvala vam predsjedniče vlade što nam oba brodogradilišta rade zadnjih 8 mjeseci. Ne rade oni zahvaljujući vama. To vam mora biti jasno. Drugo, gospodine Jovanoviću… .../Upadica: ne čuje se./... Gospodine Jovanoviću… .../Upadica Predsjednik: Kolega Jovanović, molim vas./... Kada smo dali jamstvo, tada smo rekli vrlo jasno, dobit ćete jamstvo u dogovoru s Europskom komisijom napravite plan restrukturiranja i nađite strateškog partnera. Taj plan restrukturiranja i taj strateški partner radila je uprava, nije ga radila Vlada. Ono što nam kaže Europska komisija danas je identično ono što su vam Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija govorili nekoliko mjeseci upravi Uljanika. Da takav plan nije održiv, da se mora odlučiti na lokalnoj razini hoćemo li mi prenamijeniti pomorsko dobro usred brodogradilišta i tu graditi nešto drugo ili ćemo se baviti brodogradnjom. To vam je bit. To vam je bit, gospodine Jovanoviću. A drugo, što se tiče zdravstva. Za Pulu, rekao vam je sam ministar Kujundžić, ide se dalje sa gradnjom bolnice. Za Rijeku, donijeli smo odluke. Za unapređenje skrbi majki i djece, za dnevne bolnice, za kirurgije diljem Hrvatske, ogromne investicije, ogromni projekti, dizanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenoga sustava. Odite malo po Hrvatskoj, pogledajte, pitajte ministricu Žalac, pitajte ministra Kujundžića koliko je projekata u zdravstvu za vrijeme ove Vlade napravljeno. Više nego za vašega mandata. I to bi bilo dobro da malo emancipirate, da i to isto čujete, a ne da izvlačite podatke kako bi što činili? Dovodili javnost u zabludu? E nećete. Govorite istinu, to bi vam bilo dobro za početak.
Hvala. Izvolite kolega Jovanović.
Hvala vam gospodine predsjedniče na ovakvom odgovoru. Samo malo. Hvala vam na ovakvom odgovoru. Dakle, upravo ste dezinformirali cjelokupnu hrvatsku javnost jer država je najveći pojedinačni vlasnik Uljanika. Zabadali ste glavu u pijesak i sada ovdje pokušavate prodavati maglu, a kad je riječ o 3. maju ne činite ništa. 3. maj je pred potonućem, u 3. maju se ne radi jer je isisano 523 milijuna kuna koje je otišlo u uljanik i nažalost 3. maj je pred potonućem. Vi ne odgovarate i ne činite ništa. Što se tiče zdravstva, zaista ne mogu nabrojati sve što nije učinjeno, pa smo evo pripremili jedan mali pregled uspjeha vašeg sjajnog ministra Kujundžića koji nije učinio ništa da u Hrvatskoj liste čekanja budu kraće jer evo, kolega mi je poslao, naručen je na pregled, dragi moj premijeru, 28. siječnja 2021. Jedino što činite, rehabilitirate ustaštvo, rehabilitirate ratne zločince, rehabilitirate ratne zločince koji ne čekaju ni trenutak da bi došli u toplice, dok ostali građani na žalost nisu u prilici da dobiju adekvatnu zdravstvenu skrb. Sramite li se, gospodine Plenkoviću za laži koje ste izgovorili sada ovdje i za ministra koji pljuje po svojim kolegama i na taj način krši liječničku etiku? Zašto niste učinili ništa i omogućili mladima da ostaju u RH? Jednim potezom pera možete promijeniti odredbu u Zakonu, mogli ste i preko ljeta i osigurati magistrima medicinsko-laboratorijske dijagnostike da ostaju u RH, a ne da odlaze u zemlje Europe gdje ih jedva čekaju. Sram vas bilo, sve skupa.
Idemo na 4 pitanje, poštovani zastupnik Branko Hrg, pitanje postavlja ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću.
Molim, dobacuje mi ministar iz klupe, dajte mu opomenu.
Dajte, kolega Jovanović, smirite se, ajde smirite se. Ajde smirimo se malo, izvolite kolega Hrg.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Evo, sada smo slušali, na početku.
Kolegice i kolege, molim vas. Vratimo prvo kolegi Hrgu 2 minute. Ja vas molim za tišinu. Izvolite.
Hvala lijepo. Slušali smo na početku, ovih nekoliko pitanja postavljenih Vladi na način da se ništa ne radi, pa ja danas ovdje želim nešto sasvim drugačije postaviti ministru Ćoriću jedno pitanje, koje je vezano za život u svim dijelovima RH za što se u krajnjem slučaju ova Vlada od početka opredijelila. Već samom izmjenom Zakona o financiranju lokalne samouprave, jako puno je napravljeno za jedinice lokalne samouprave, automatski, za sve stanovništvo diljem RH, a jedan od velikih projekata, koji je pred nama i koji se treba realizirati, o kojem se jako dugo govori, su programi aglomeracije financirani iz europskih fondova većim dijelom. Pa mene interesira do kuda smo došli sa projektima aglomeracije, koliko ih ima, po kojim dijelovima Hrvatske se u krajnjem slučaju oni trebaju raditi i koliki su to iznosi novaca koji će biti. Zašto to postavljam? Zato što mislim da su to programi, koji ne samo da mogu poboljšati život RH, nego smatram da mogu u velikoj mjeri, ojačati i pripomoći građevinskoj operativi, onoj koja još živi, koja još nažalost, nije propala, tako da smatram da je to jedno od vrlo bitnih pitanja i da je u redu, da javnost zna podatke prave o tome i u odnosu, da se vidi, koliko to funkcionira u jednoj koordinaciji sa lokalnim samoupravama i distributerima na lokalnim razinama i hrvatskim vodama, koje su zadužene, na nacionalnoj razini za provedbu ovog programa.
Hvala. Izvolite ministre.
Poštovani zastupniče hvala lijepo na pitanju. Dakle, kao što znate, odjel komunalni sektor u RH, odnosno, projekt iz vodno komunalnog sektora, u omotnici 2014.-20120. raspolaganja imaju oko milijardu i 50 milijuna sredstava iz europskih fondova. U ovom trenutku u različitim fazama realizacije oko 35 projekata iz vodno komunalne infrastrukture, odnosno, vezanih uz različita aglomeracije, vrijednost radova na ovim projektima je oko 13,3 milijarde kuna. U tom kontekstu valja naglasiti činjenicu da je od tih 13,3 milijarde kuna, 7,5 milijardi kuna sredstava iz EU, čime se zapravo ovi projekti, konkuriraju za oko 96% alokacije koja bi trebala ići za projekte vodno komunalnog sektora. Svakako valja naglasiti činjenicu da unatoč problemima s kojim je građanska industrija u RH suočena, ovi projekti, i njihova realizacija podrazumijevaju definitivno, ogromne iskorake, prije svega u smislu omogućavanja odvodnje na području RH, odnosno, povećanja broja kilometara kanalizacijske mreže, ali isto tako i vodoopskrbne mreže. Što u brojkama konkretno znači? Dakle, ovih 35 projekata podrazumijeva oko 2730 km izgradnje nove mreže odvodnje, kao i rekonstrukciju, preko 150 km postojeće mreže. Što se tiče vodovodne mreže, ovih 35 projekata podrazumijeva preko 400 km izgradnje nove mreže vodoopskrbe, uz rekonstrukciju preko 550 km postojeće mreže. To svakako valja naglasiti s obzirom na činjenicu da je gubitak vode, kao što znate krajem 2016. g. u RH u ukupnom sustavu bio 49%. Imajući na umu činjenicu da je Hrvatska jedna od bogatijih zemalja u EU, što se tiče naših zaliha vode. Svakako valja naglasiti potrebu da te zalihe čuvamo i u tom kontekstu i program je rekonstrukcije, odnosno, sanacije od strane Hrvatskih voda, čije pomoći za rješavanje ovog problema. Dakle, nekoliko tisuća km nove mreže s jedne strane, s druge strane, 28 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u okviru ovih 35 projekata faze 3, što bi trebalo pokriti negdje oko milijun i 50 tisuća ekvivalent stanovnika. S druge strane i 16 uređaja za pročišćavanje voda, faze 2 koji bi trebali pokriti oko 550 tisuća ekvivalent stanovnika. Konačni brojke govore o opsežnosti ovih radova, ono što svakako valja naglasiti, jeste činjenica da je u posljednjih godinu dana, u vodno komunalnom sektoru došlo do puno veće recimo to tako suradnje između resornog ministarstva Hrvatskih voda i konačno korisnika. Neki su procesi ubrzani, mi vjerujemo, da ćemo do kraja 2023. g. ovaj novac potrošiti, odnosno, realizirati projekte koji su navedeni. Već do kraja ove g. očekuje se otvorenje preko 100 odnosno, 108 natječaja u kontekstu danjih radova. Hvala lijepo.
Izvolite kolega Hrg.
Hvala lijepo. Mislim da je bilo bitno čuti ove podatke i drago mi je da se pokreću ove aktivnosti, jer su ovi projekti pokretani još tamo 2010. pa su onda ušli u jednu fazu zaustavljanja i usporavanja u vremenu 2012.-2015. g. kada je izostala suradnja Hrvatskih voda, osim u pojedinim dijelovima spram nekim lokalnim samoupravama i kada su ovi svi projekti bili na kiseljenju. Meni je drago da je sada to sve pokrenuto, da se raspisuju natječaji, vjerujem da će se na natječaje javiti velik broj naših hrvatskih firmi i da će zaposliti svoje kapacitete na, naravno korist stanovništva koje tamo živi, ali svih onih koji su zaposleni u građevinskom sektoru. I u svakom slučaju drago mi je i ovo što ste naglasili da Hrvatske vode danas znatno bolje surađuju sa lokalnim distributerima, sa lokalnim samoupravama, a naravno vrlo je bitno, i onaj dio što sam rekao na početku kod postavljanja pitanja, da danas lokalna samouprava u RH itekako puno lakše može zadovoljiti onu svoju vlastitu komponentu zbog toga što su im prihodi o izmjenama zakona o financiranju lokalne samouprave značajno povećani i lakše će ući u ove projekte. Hvala vam na odgovoru.
Idemo sada na pitanje broj 5, zastupnik Boris Milošević, pitanje postavlja ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću. Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Pitanje postavljam ministru pravosuđa gospodinu Bošnjakoviću. Poštovani gospodine ministre, proteklih dana dosta je u fokusu javnosti pitanje procesuiranja ratnih zločina i odnosa države i društva prema pravomoćno osuđenim za ratne zločine. Dosta se govori o nedovoljnom procesuiranju, iznose se razni statistički podaci, govori se o konkretnim slučajevima koji nisu procesuirani, gdje počinitelji nisu kažnjeni, izražava se nezadovoljstvo s onim što je učinjeno do sad, odnosno što nije učinjeno. Mi kao stranka smo također nezadovoljni procesuiranjem brojnih zločina koji su počinjeni prema Srbima u Hrvatskoj, ali kao stranka smo svjesni važnosti rješavanja tog pitanja, svjesni smo da je to pitanje važno i za društvo i za međunacionalne odnose, da je iz tog razloga je važno da to pitanje rješavaju institucije koje su za to nadležne, a da politika mora učiniti sve pretpostavke da rad tih institucija koje moraju biti nezavisne bude što uspješniji. Stoga je SDSS već na samom početku mandata ove vlade zatražio, kao svoj politički zahtjev i politički cilj, a vlada to prihvatila i upisala u operativni program za srpsku nacionalnu manjinu, dakle zahtjev koji je naveden u operativnom programu kao aktivnost 3.4.1. a nositelj upravo Ministarstvo pravosuđa koji kaže da je Vlada RH će u skladu sa svojim ovlastima, ne dovodeći u pitanje neovisnost pravosuđa zastupati stajališta da se svaki ratni zločin mora kazniti, neovisno o nacionalnoj pripadnosti počinitelja. Stoga vas pitam kao ministra, raspolaže li Ministarstvo pravosuđa podacima što je pravosuđe napravilo '91. do danas na razini cijele Hrvatske za procesuiranje ratnih zločina počinjenih upravo u Srbiji?
Hvala. Ministre, izvolite.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Milošević. Doista, ove dane smo dosta razgovarali i odgovarali na pitanja vezano za temu procesuiranja ratnih zločina od '91. godine do danas. Hoću reći da nadležni za procesuiranje i za poduzimanje radnja za procesuiranje ratnih zločina su ljudi koji rade u 4 specijalizirana županijska državna odvjetništva u RH, to je Split, Osijek, Rijeka i Zagreb i imamo tako 4 specijalizirana županijska suda koja se bave zapravo vođenjem postupka i donošenjem odluka u segmentu dakle ratnih zločina. Sve ovo što je istaknuto u javnosti o nedovoljnosti postupaka, o malom broju presuda, ja ću ovdje reći brojke. Mi raspolažemo s brojkama i od 1991. pa evo zaključno možda čak i u zadnjih mjesec, do zadnjih mjesec dana u odnosu na 3587 osoba pokrenuti su kazneni postupci u različitim fazama. U odnosu na podignute optužnice, bilo je podignuto 2104 optužnice u odnosu na 2104 osobe, od toga imamo 620 osuđujućih presuda gdje je zapravo utvrđena krivnja počinitelja ratnih zločina, a u odnosu na 647 još uvijek se kazneni postupci vode, oni su u tijeku i ne znamo kakav će konačni ishod bit. U odnosu na ovih preostalih 1300, postupci su obustavljeni i ono što želim reći to su vrlo složeni postupci i teški su zapravo tu dokazni predmeti jer i svjedoci vrlo često nisu dostupni i okrivljenici vrlo često nisu dostupni, protek je vremena i s te strane vrijeme nam zaista nije saveznik u cijelom ovom procesu. Kao što je premijer u odgovoru rekao, ja sam bio u Republici Srbiji jer važna nam je suradnja i sa tijelima Republike Srbije jer postoje predmeti koji su procesuirani pa i sankcionirani u Republici Srbiji, odnose na Ovčaru, tamo imamo 4 pravomoćne presude, ali je još u odnosu na 13 osoba postupak otvoren i vodi se. Također u odnosu na zločine koji su se dogodili u …/Govornik se ne razumije./… otvoren je predmet u odnosu na 14 osoba. Ja duboko vjerujem da ćemo uspostavit i normativne i stvarne okvire za bolju suradnju u budućnosti i da ćemo postići još bolje rezultate u procesuiranju. Ove brojke naravno, kada vidimo sve ono što se događalo na našim prostorima, kada vidimo zločine koji su počinjeni, ne možemo govorit doista o zadovoljstvu dok svaki zločin ne dobije sudski epilog, dok svaka žrtva nekog zločina da ne znamo tko je počinio to, da nije procesuirana i da na koncu nije izrečene sankcija. Zaista to su oni najteži zločini koji su se događali. Kao što znamo određeni broj, također je postupaka vođen i na međunarodnom Kaznenom sudu u HAG-u i tu je bilo 160 osoba osuđenih i također ima određeni broj presuda. Ono što mi činimo kao Ministarstvo pravosuđa, jer mi ne procesuiramo, mi ne vodimo postupke, nego mi zapravo osiguravamo uvjete da ti postupci idu što je moguće bolje. Mi smo sada, prije nekoliko mjeseci osigurali zapravo uvjete da se primi još 36 zamjenika općinskih, državnih odvjetnika kako bismo dali jednu snažnu, snažnu injekciju kadrova i radimo na osiguranju svih onih drugih uvjeta prostornih i …/Govornik se ne razumije./… Tako da, očekujemo bez obzira… …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… …na teške dokazne postupke da ćemo postići bolje rezultate.
Hvala. Izvolite kolega Milošević.
Poštovani ministre, sami ste rekli, teško je izraziti zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo vašim odgovorom. Vidljivo je iz brojki koje ste iznijeli da je država napravila određene korake, da su određeni postupci pokrenuti, da su doveli do pravosudnog epiloga, ali smo svjesni i toga da su brojni zločini neprocesuirani, da počinitelji nisu pronađeni, da žrtve zapravo nisu dobile nikakvu zadovoljštinu. U svakom slučaju bitno je da mi u demokratskom društvu, pogotovo mi političari ne zazivamo osvetu nego tražimo djelovanje institucija, tražimo djelovanje zakona, tražimo vladavinu prava. Jer upravo iz brojki koje ste vi izgovorili, vidljiv je disparitet između pokrenutih kaznenih postupaka, između broja podignutih optužnica i osuđujućih presuda. I vrlo je važno da svaki pokrenuti kazneni postupak je utemeljen na činjenicama jer samo tako se može doći do pravomoćne osuđujuće presude jer ona može biti zasnovana jedino na čvrstim i jasnim dokazima.
Idemo sada na 6. pitanje zastupnik Mato Čičak, pitanje postavlja ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade RH, članovi Vlade, uvažene kolegice i kolege saborski zastupnici. Svoje pitanje postaviti ću ministru Ćoriću, jesen je pred nama a mogu nam se dogoditi i nove rekordne oborine što je ova Vlada učinila kako bi zaštitila desetke tisuće građana i njihovu imovinu?
Izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Čičak na vašem pitanju. Dakle, svima nam je poznato da je zapravo rezultat klimatskih promjena, odnosno utjecaj klimatskih promjena na našu zemlju kao i na cijelu Europu i cijeli svijet itekako vidljiv. Poplave kojima smo bili, odnosno s kojima smo bili suočeni u proteklih nekoliko godina, isto tako i drugoj polovici prošle i ove godine, definitivno ukazuju na to da sustav obrane od poplava na području RH treba značajno unaprijediti. Kratkoročno box barijere koje smo izgradili na području grada Karlovca i općenito na taj način doskočili problemu i spasili barem dio kućanstava koji su proteklih desetljeća kontinuirano plavili jesu kratkoročno rješenje od kojeg jednostavno mi moramo napraviti iskorak dalje. Kako i na koji način, ja sam siguran da je riječ o problemu kojim se treba baviti ne samo ova Vlada nego i svaka sljedeća Vlada u RH. Riječ je o izgradnji dugoročnog, odnosno dugotrajnog sustava obrane od poplava i on sam po sebi pretpostavlja čitav niz procesa, odnosno realizaciju čitavog niza projekata. Jedan od njih definitivno je projekt Račinovci-Nova Gradiška. Riječ je o 172km izgradnje lijevo ovalnih nasipa u području rijeke Save. I u tom kontekstu radovi za započeli već u 5. mjesecu prošle godine 2017. na 16km ovog nasipa. U lipnju ove godine potpisani su ugovori i očekuje se početak radova na daljnjih 30km. Ovi radovi, odnosno ovaj projekt svojim značajem, odnosno financijskom konstrukcijom na razini je 49 milijuna eura od čega bi 42 milijuna eura trebala ići iz sredstava EU. Međutim znatno veći projekt svojim opsegom ali i obuhvatom broja stanovnika koji se na taj način brane jeste projekt obrane od zaštite od poplava, odnosno projekt zaštite od poplava na području rijeke Kupe. Ono što je svakako, valja naglasiti jeste činjenica da je od 4. rujna ove godine u javnoj raspravi Zakon o projektu zaštite od poplava na području rijeke Kupe. Vrijednost tog projekta je 900 milijuna kuna. I ovim projektom želimo trajno riješiti problem plavljenja na području triju naših županija, manjim dijelom Zagrebačke županije, međutim znatno većim dijelom Karlovačke županije, odnosno Sisačko-moslavačke županije. Pred ovim projektom, odnosno u realizaciji ovog projekta suočavamo se sa oko 15 tisuća čestica čije imovinsko-pravne odnose, odnosno na kojima imovinsko pravne odnose treba razriješiti upravo zbog toga u javnoj raspravi je ovaj zakon koji će omogućiti znatno bržu reakciju. Nadam se da će taj zakon dobiti potporu cjelokupne javnosti pa na kraju i Hrvatskog sabora i da ćemo konačno akcijom u ovom smjeru, stanovništvo kao što sam rekao ove tri županije, preko 23 tisuće stanovnika trajno zaštiti od poplava. Dakle to su neki ključni programi, odnosno projekti koji su u fazi realizacije. Vjerujemo da ćemo na taj način pokriti ona najugroženija područja. Međutim, još jednom naglašavam, ovdje je riječ o operativnom programu konkurentnosti i kohezija, 2014., 2020. sa realizacijom radova do 2023. godine. Sa ovakvim projektima i ovakvim programima treba nastaviti i dalje i vjerujemo da zato svi u ovoj sabornici imaju sluha i da ćemo dobiti potporu cijelog Hrvatskog sabora za ovaj zakon koji sam vam rekao. Hvala lijepo.
Hvala ministre. Kolega Čičak? Nema potrebe za reakcijom, hvala vam. 7. je na redu zastupnica Anka Mrak-Taritaš, pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, otprilike prije godinu dana na sjednici koja je počela sam vas pitala jedno jednostavno pitanje da li ste zadovoljni s učinjenim, da li ste zadovoljni na način na koji vam Vlada radi i način na koji vodite ovu zemlju. Danas vam neću postaviti takvo pitanje ali bih voljela odnosno željela bi kao zastupnica u ovom Visokom domu, dobiti od vas jedan jasan, nedvojben odgovor i konačno bi htjela čuti vaš odgovor i reakciju na jednu situaciju koja se desila u Hrvatskoj a koja je u jednoj pristojnoj zemlji nezamisliva. O čemu je riječ? Riječ je o tome, vi ste izabrali svoju Vladu, izabrali ste svoje ministre, i svi smo svjedočili situaciji da je dvojica vaših ministara rehabilitiralo pojedince koje je hrvatsko pravosuđe, dakle hrvatsko pravosuđe, pravomoćno osudilo za ratne zločine. Time su ta dvojica ministra javno ponizila hrvatsko pravosuđe i to se u jednoj normalno i suvisloj zemlji zasigurno ne bilo moglo desiti. Paralelno s tim, ajmo vjerovati svojim očima i svojim ušima i vidjeti što se dešava, ja imam previše godina da bih vjerovala u slučajnost. Imamo situaciju u Europskom parlamentu gdje zastupnici glasaju vezano uz gospodina Orbana. O gospodinu Orbanu je strašno puno bilo rečeno na našem prostoru i u prostoru Europe ali ono što je apsolutno činjenica, činjenica je da postoji jedan autokratski režim gospodina Orbana. Stoga poštovani premijeru, pitanje je jasno, kuda vodite ovu zemlju? Volite li ovu zemlju putem vaše prijateljice Angele Merkel ili putem prijatelja naše Predsjednice, gospodina Orbana?
Odgovor, predsjednik Vlade, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora. Uvažena zastupnice Mrak Taritaš, prije svega evo i osobno mi je drago da se vaša i naša kolegica Nada Turina- Đurić dobro oporavila, da je ponovno s nama, lijepo ju je vidjeti kao i našeg Gorana Dodiga, drago mi je da su snažni i otporni. Što se tiče vaše aluzije na ministra i potpredsjednika Vlade Krstičevića i na ministra Medveda, ja sam već to javno odgovorio, dakle i jedan i drugi ministar pozdravili su Mirka Norca prije svega u svojstvu njihovoga suborca. To ne znači da ova Vlada niti ministri i jedan i drugi ne poštuju presudu hrvatskih sudova. I Županijskog suda u Rijeci i Vrhovnoga suda, naprotiv. Što se tiče Mađarske i što se tiče glasovanja u Europskom parlamentu, i tu je HDZ vrlo jasno objasnila zašto je troje naših zastupnica odnosno 3 naše zastupnice glasalo protiv izvješća …/Govornik se ne razumije./… Prvo, članak 7. ugovora EU-a govori o suspenziji prava države članice. Ovo što smo vidjeli sada u Europskom parlamentu je tek poticaje jedne europske institucije da se o tome otvori rasprava na drugoj koja o tome odlučuje. Imate trenutno gotovo plastičan, usporedni proces, sličnog pozivanja na članak 7. za dvije države srednjeistočne Europe. Jedne koja je naša isto taka prijateljska država a to je Poljska, gdje se u taj postupak upustila Europska komisija. I to nakon niza rasprava u Europskom parlamentu o tome i nakon niza pokušaja dijaloga i rješavanja nekoliko pitanja. Ovdje u slučaju Mađarske, ta ista Europska komisija i ti isti nadležni povjerenici i njihove službe, nisu procijenili da je vrijeme za pokrenuti taj postupak od strane komisije a protiv Mađarske. To je važno za imati na umu. Ali zašto oni to oni nisu učinili? Možda se oni i slažu s onim što piše u izvješću ili barem dijele zabrinutost, ali oni to nosu učinili stoga što ta ista Europska komisija u ovom trenutku vodi 3 postupka zbog povrede prava EU-a, postupka koji će rezultirati presudama Europskoga suda. I to i o Zakonu o nacionalnom visokom obrazovanju i o zakonu o nevladinim organizacijama i o Zakonu o azilu. Traju postupci. …/Govornik govori latinski./… i to je razlog zašto komisija prije nego što čuje što o tome misli sud, ne pokreće ovakvu inicijativu koju je u ovom trenutku pokrenuo parlament i to nakon rasprave u odboru za građanske slobode od strane zastupnika jedne političke skupine i dobila podršku drugih. Mi smo zauzeli stav da Hrvatska koja je Mađarskoj susjedna zemlja, koja s Mađarskom ima niz otvorenih pitanja, sagledavajući naš nacionalni interes uz puno razumijevanje, blago govoreći nesavršenosti koje postoje u Mađarskoj, u ovom trenutku mora gledati svoj interes. Ja kao predsjednik Vlade i ova Vlada gledat ću uvijek hrvatski interes. Kako da riješim otvorena pitanja ako na ovakvoj temi koja je u ranoj, gotov pretpostupnoj fazi zatvori vrata dijaloga? E ja …/Govornik se ne razumije./… odgovornošću to neću napraviti.
Hvala. Izvolite kolegice Mrak Taritaš.
Hvala lijepo predsjedniče Sabora. Uvaženi predsjedniče Vlade, mene zapravo ovdje ne iznenađuje vaš odgovor. Ne iznenađuje me vaš odgovor vodeći se činjenicom da ste vi školovani diplomat, vi ste školovani da bi bili diplomat i u tom smislu apsolutno je odgovor koji je, je vrlo uvijen, on je vrlo rastezljiv, on je onako dosta prozaičan. Moje pitanje je bilo vrlo jasno. Kuda vodite ovu zemlju? Da li vodite jednim sjerom ili vodite drugom smjerom? Bez obzira što se mi možemo u niz stvari razlikovat, ja sam možda naivno vjerovala da je vama stalo do jedne europske Hrvatske, jedne Hrvatske u kojoj se poštuje vladavina prava, u kojoj se poštuje sloboda medija, da ne mislite voditi kao premijer ovu zemlju tamo gdje vodi gospodin Orban Mađarsku. No međutim, iz vašeg odgovora, nisam dobila odgovor na svoje pitanje, na žalost nisam to ni očekivala. Da bi bili premijer jedne zemlje i da bi snosili odgovornost, morate biti državnik. Diplomat je nešto drugo, a državnik je apsolutno nešto drugo.
Idemo sada na 8. pitanje, zastupnik Alen Prelec. Pitanje postavlja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću. Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Moje pitanje postavljam ministru Kujundžiću, a vezano je uz funkcioniranje hitne pomoći u RH, odnosno u Zagrebačkoj županiji. Naime, dogodio se onaj slučaj u Zaprešiću, odnosno i u Jaski kad su dvoje ljudi preminuli. Ja stvarno ne bih sad htio ovdje optuživati vas ili sustav zašto su ljudi jednostavno tako završili, ali je činjenica da taj sustav ne funkcionira. Činjenica je da u Zagrebačkoj županiji na 7 tisuća stanovnika ima jedan tim. Da u nekim drugim županijama na 3 tisuće stanovnika ima jedan tim hitne pomoći. Evidentno je koja je ta razlika. Moje pitanje je zašto je hrvatska država i ministarstvo i vi ministre, zašto su nekome majka, a nekom maćeha? Zbog čega u Zagrebačkoj županiji imamo 7 tisuća ljudi na jedan tim, a u nekim drugim županijama 3 tisuće? Činjenica je da to nije korektno. Konkretno pitanje je, kada će se to promijeniti? Kad ćemo se vratiti možda i na staro jer znamo da je nekad drukčije funkcionirala hitna služba. Bili su u sklopu doma zdravlja, a Vi ste 2010. godine, za vrijeme vlade HDZ-a i gospodina Sanadera promijenili to. Kad će se vratiti na staro? Da li će se vratiti? I kad će Zagrebačka županija imati dovoljno timova hitne pomoći da se tako nešto više nikad ne dogodi? Jer kad se dogodi, onda se prebacuje odgovornost s jednih na drugi, a to nije korektno i onda svi peru ruke. Konkretno pitanje i molim Vas konkretan odgovor. Kad će Zagrebačka županija dobiti više timova iz hitne pomoći. Hvala lijepa.
Izvolite ministre.
Poštovani gospodine zastupniče Prelec, hvala vam lijepa za taj upit i mislim da je Sabor mjesto dobro gdje ćemo o tome progovoriti.
Molim vas samo u mikrofon govorite. Slabije se čujete.
Mislim da ovaj, je Sabor pravo mjesto gdje o tome treba progovoriti. Dakle, mi smo svjesni da ovaj sustav ima određene slabosti i mi smo krenuli s promjenama. Dakle, mi smo zatekli, ova Vlada je zatekla takav sustav i uviđa da u njemu postoje slabosti i mi smo krenuli u promjene. A promjene će se sastojati u slijedećem što će Zakon koji će sada biti, vi ćete ga izglasovati nadam se u narednih mjesec dana, o zdravstvenoj zaštiti, predvidjeti slijedeće, a to je da ćemo funkcionalno povezati bolničke objedinjene hitne prijame, županijske prijame i domove zdravlja odnosno koncesionare. Na taj način će sustav biti učinkovitiji, bolje će biti iskorišteni timovi i na taj način će biti bolja dostupnost, a da pri tome nećemo povećavati sredstva kojih na žalost vrlo je teško doći do njih. Dakle smisao je racionalizirati, biti učinkovit ili pokušati ću to malo slikovito dočarati. Znači, nekoj bolnici, možemo sada otići u Zabok ili u Dubrovnik, hitna je na udaljenosti od 500-700 metara, županijska ili gradska hitna. Oni u prosjeku interveniraju samo, obrađuju oko 3% .../Govornik se ne razumije./... Ostalih 97% se obrađuje u bolnici, što stvara zapravo veliko opterećenje bolničkoj hitnoj, a uvjetno rečeno, u trenutku kad nam zatreba za hitnu izlaziti na teren, imamo određene manjkavosti. U modelu kojega ćemo napraviti, a kojega smo pripremili u Zakonu, biti će zajedno na istome mjestu hitna bolnička i hitna županijska i kad trebaju izjuriti tri tima ili četiri, moći će izjuriti. Čak ako treba, izjuriti će netko iz hitnog objedinjenog prijema bolničkoga i pomoći kad je neka velika prometna nesreća. To je jedna stvar koju ćemo uvesti i koja će biti najučinkovitija, a druga stvar koju kanimo uvesti je ta da ćemo uvođenjem edukacije za medicinske sestre ili kako se negdje kroz medije provlačilo paramedikusa rasteretiti liječnike, a povećati broj timova koji mogu kompetentno izići na teren kao što je to diljem svijeta u razvijenim zemljama. Dakle, u ovome trenutku mi po broju liječnika na broj stanovnika u hitnoj smo među vodećim zemljama u svijetu i pri tome izdvajamo značajna sredstva, a te liječnike ćemo s novim modelom moći racionalnije uporabiti sa, nazovimo ih i mi radno, paramedikusima, dakle dodatno educiranim medicinskim sestrama. Imati ćemo veći broj timova koji će moći izlaziti na teren. A da ne ostanem dužan i za Zagrebačku županiju. Dakle, Zagrebačka županija je tražila povećanje 16 i dobili su to povećanje od 16 timova više. Dakle, koliko su tražili, toliko su dobili jer organizacija je u nadležnosti županija, a ne u nadležnosti Ministarstva ili Republičkog zavoda za hitnu medicinu. I s treće strane, možda za informaciju, vjerojatno znadete, a znaju ovdje i brojni ljudi koji dolaze iz radnih sredina, da su neke lokalne sredine same, iako imaju 5 timova po broju stanovnika, odnosno kako to već ide, kako je predviđeno Zakonom kojega smo naslijedili i pravilnicima koje ćemo mijenjati, oni su ponegdje sami plaćaju određene timove od Dalmacije pa do Slavonije. Dakle, s novim Zakonom koji će stupiti na snagu, s novom organizacijom, funkcionalnog povezivanja objedinjenog bolničkoga, hitne županijske i sa sustavom uvođenja dodatno educiranih medicinskih sestara i tehničara, biti ćemo učinkovitiji, a nećemo povećati troškove. Hvala vam lijepa.
Hvala i vama. Izvolite zastupničke Prelec.
Hvala poštovani ministre Kujundžiću na odgovoru. Da, točno je da jedinice lokalne samouprave sufinanciraju timove. Zbog čega se to događa i zbog čega oni svoja sredstva koriste za nešto što je nadležnost Ministarstva, to stvarno nije korektno. Vi znate da sami, da mi imamo prevelikih obaveza. Al dobro. Evo, vi ste rekli jedan model koji će ići za hitnu pomoć. Ja vam želim svu sreću i svima nama skupa da to bolje funkcionira. Međutim, jako sam skeptičan kad vi meni govorite o novom sustavu zdravstva, javnog zdravstva. Nekako mi se čini da idemo sa javnim zdravstvom u susret privatizaciji, iskreno rečeno. Sustavno se uništava javno zdravstvo i ide se u sustav privatizacije. Ako se to dogodi, onda je svima nama jasno da će svaki građanin koji si to ne bude mogao priuštiti, neće imati zdravstvenu zaštitu. Pitanje je stvarno doslovno, koliko ćemo, koliko ćete vi ići doslovno u susret privatizaciji i da li će zdravlje biti privilegija samo bogatih, onako kako kažete vani, kako se vani radi, a znamo da je privatizirano u mnogo čemu zdravstvo vani. Jer mi to želimo? Jer želimo da se u Hrvatskoj liječe samo oni koji imaju novaca ili će se liječiti svi, kao što do sad smo imali? Meni se čini da mi idemo ususret privatizaciji. I sad ja bih htio da imamo nekakve nove demokratske standarde u Hrvatskoj, da svaki odgovara za svoja djela i ja za svoju riječ. A ja ću reći, ako stvarno idemo u privatizaciju, poštovani ministre Kujundžiću, onda vama treba, ako budemo u privatizaciji i ako javno zdravstvo ne bude svima dostupno, vama treba za 4, 5 godina ako se dogodi suditi jer onda ste vi za mene veleizdajnik jer neće svi ljudi imati dostupno zdravstvo kao što danas imamo, a po svemu sudeći vi to radite, vi to radite. Ako za 4, 5 godina ovdje u Hrvatskoj neće biti zdravstvo svima dostupno kao što je danas, oprostite, onda vi za mene ćete biti veleizdajnik.
Hvala vam kolega Prelec. Idemo dalje. 9 pitanje, zastupnica Bruna Esih, pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, poštovane gospođe i gospodo ministre. Poštovani ministre Kuščeviću hvaljen Isus i Marija i poštovani gospodine Plenkoviću vama upućujem svoje pitanje. Dakle gospodine Plenkoviću dvije godine su prošle. Dakle u ovom koalicijskom i vladajućem bućkurišu gdje je osnovna značajka bila prevara birača. Ipak postoji nešto u čemu ste ipak uspjeli ostati dosljedni, da kažem vjerodostojni, a to je vaš stav o narodnim referendumima kao produktu neinformiranosti građana i zastrašujućoj volji većine. To podsjećam na neke vaše izjave povodom Brexit-a u Britaniji ili referenduma zbog Lisabonskih ugovora u Nizozemskoj i Francuskoj. Za pretpostaviti je da se ministar Kuščević samo jednako brine poput i vas s tom građanskom zastrašujućom voljom, a koja je usput budi rečeno upravo njega i dovela na vlast i na ovo mjesto gdje sada sjedi, a za razliku od mnogih drugih ministara koji sjede ovdje ispred nas zastupnika. Dakle po vašem naputku od te ugroze on vjerojatno samo pokušava zaštitit vašeg strateškog koalicijskog partnera, odnosno SDSS, Milorada Pupovca, Vojislava Stanimirovića i Đorđa Čurčića. Međutim gospodine Plenkoviću, volja naroda iskazana je s preko 404, odnosno 406 000 potpisa, na zakonom predviđen način i bez obzira na vaše unutarnje demone i strahove, demokracija se ne može vječito izigravat jer onda ona, složit ćete se, zapravo to i nije. I gospodine Plenkoviću konkretno pitanje, a s obzirom da ste vi i ministar Kuščević imali više mjeseci kako biste o tom pitanju vijećali odgovorite dakle konkretno, koliko nas dugo još mislite držati taocima vaše romansa sa SDSS-om? Recite nam konkretan rok kada će se prebrojati potpisi i kada ćete raspisati referendum? Hvala lijepa.
Molim vas da se pripremite drugi puta bolje pa pitanje postavite u okviru vremena. Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovana zastupnice Esih ja vama čestitam. Trebalo je dvije godine, dvije godine saborskog mandata pa da od vas čujemo prvo zastupničko pitanje. Od vaša tri skromna, pa gotovo lijena nastupa u 2 godine od kada imate povjerenje hrvatskih birača ovdje u ovom zastupničkom Domu, to je vaš …/Govornik se ne razumije./… i dobro je da vaši birači znaju da kad vam daju glas da vi u tijelu u kojem ste izabrani u biti nećete napravit ništa, ništa, nula, zero, kako bi rekao vaš …/Govornik se ne razumije./… koji vidim da voli govoriti, to je gospodin Hasanbegović je li, pomoćnik ili ti dopredsjednik stranke koji je pobjegao, nema ga, evo Sabor se ponovno sastao, a njega nema. ima vremena za orkestrirane pitalice i emisije u posebno scenaristički pripremljenim nastupima, ali za Sabor vremena nema, kao ni vi očito. Vašom pasivnošću i aktivizmom i činjenicom gospođo da ste vi dobili mandat na listi HDZ-a, mojom greškom da budem sasvim jasan, mojom greškom i greškom nacionalnoga vijeća HDZ-a jer su vas hvalili, hvalili su vas iz ureda predsjednica, hvalili su vas tu neki od mojih kolega zahvaljujući čijoj preporuci ste tu došli, ja vas tad nisam znao, da sam vas poznavao ne bi bili na listi i to je dobro da narod zna na koji se vi pozivate. Što se tiče referendumskih inicijativa, vidim da vi tu imate neke natruhe kao da ste iz neke druge profesije, a ne ove kojom se bavite pa tražite meni neke interne dileme i pitalice. Ja ih nemam. Imam vrlo jednostavan okvir koji se zove zakon, zakon koji očito nije baš najbolji, nije rađen u vrijeme ove vlade, nije ga smišljala moja vlada, Zakon o referendumu pun je praznina pa ga tako i oni koji skupljaju potpise mogu rastezljivo tumačit. Možete imat rok, a možete nakon roka što god hoćete. Ja dok su se skupljali potpisi, sukladno najboljoj praksi i mojoj internoj, ne dilemi, nego uvjerenju, nisam rekao niti jednu jedinu riječ, jednu riječ za koju vi ili netko tko je sa željom da skuplja potpise to radio, nijednom, ni za, ni protiv. Tako to rade ozbiljni odgovorni državnici gospođo Mrak-Taritaš, a ne diplomati, bez obzira što vam diplomacija donese širinu koja bi mnogima ovdje jako koristila, uključivši i gospođu Esih. Što se tiče ministra Kuščevića, Vlada je donijela zaključak, ministarstvo provodi posao, povjerenstvo od 7 ljudi postoji, izbrojat će se i provjerit svaki potpis. A vrijediti će i od onih koji možda ne budu živi, a potpisali su kada se potpisi prebroje, gospodine Sladoljev. Prema tome, ono što vi pokazujete je jedna zapanjujuća i loša za državu podrivačka poruka nepovjerenja u institucije. Nepovjerenja u institucije. Zašto to radite? Zašto mislite da bi povjerenstva, ministar Kuščević Vlade ili netko drugi, išao za tim, da nešto što treba prebrojati, provjeriti i verificirati, napraviti bilo što drugo osim onoga što mu zakon kaže. Zašto to mislite? Mislite da se mi budimo sa tom ambicijom? Ne, vi možda da, mi ne.
Hvala vam. Izvolite kolegice Esih.
Hvala vam lijepo. Dakle, ja sam savršeno zadovoljna vašim odgovorom, jer gospodine Plenković, evo nažalost moram ustvrditi da ste doista bili prozirni, ja sam točno znala što ćete reći. Dakle, moram vam reći, uopće me ne zanima, što mislite, o meni osobno, mom radu, mojoj stranci, jer da sam željela nešto o tome čuti, ostala bi u Klubu HDZ-a. Dakle, ja mislim da ćete svi skupa Boga moliti uskoro, da nas doista i nema, a ne samo i Gordana Jandrokovića da nam spriječi dolazak na Vinkovačke jeseni, kako biste mogli u miru zaplesati šakačko kolo. Dakle, ali kada već pitate, kolega Zlatko upravo odgovara novinarima, na one vaše paranoje, od jučer da mi stojimo iza nekakvih teških nacionalnih pokreta usmjerenih upravo protiv vas. Kolega Glasnovića je u Australiji gdje HDZ rapidno gubi potporu, pa evo pozvani smo mi, a ne više netko iz HDZ-a. Ukoliko mislite da je ovo smjer koji će vas odvesti prema novome mandatu, samo izvalite, evo raspišite izbore, ja vam bacam rukavicu, budite muško i ja ću biti žensko. Dakle, molim vas malo poniznosti. I u HDZ-u niste centar svijeta, i tu ste samo u prolazu. …/Upadica se ne čuje./… Znamo da je bilo vaših prethodnika kojima su isto čuvali leđa a kasnije su ta leđa bila puna noževa. Dakle, ja vas, evo osobno, poznajući vas, a i vas nekakav rekla bih životni habitus, mislim da niste osoba koja je spremna za valjanje u blatu. Dakle pripremite si padobran. A to si možete pripremiti, upravo na način, da poštujete volju naroda, da ih napokon čujete, da raspišete taj referendum. Naravno, prethodno, prebrojite glasove. Hvala vam lijepo.
Kolegice Esih, ne bih inače komentirao, ali spomenuli ste mene i nekakvo zabranjivanje dolaska u Vinkovce, to sam čuo, to je jedna gnjusna laž, koju je izgovorio gospodin Hasanbegović i vi ju sada ponavljate. Dakle, u svojem političkom radu, služite se najobičnijim lažima i to neću dozvoliti jer se radi o meni, to je jedna najobičnija neistina, sram vas bilo. …/Upadica se ne čuje./… 10. je na redu, poštovana kolegica Božica Makar, koje pitanja postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru graditeljstva i prostornog uređenja Predragu Štromaru, izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Evo, pitanje upućujem potpredsjedniku Vlade i ministru graditeljstva Predragu Štromaru. Ministarstvo graditeljstva, provodi dvije mjere stambenog zbrinjavanja mladih. Nedavno ste objavili i analizu tržišta nekretnina, o kojoj smo stvarno bili dobro informirani kroz medije i koji su to dobro popratili. S obzirom na rezultate te analize i analize ovih mjera, zanima me što planirate dalje, koje mjere planirate dalje i koje korake, a također bi me zanimalo i da li te mjere utječu na demografiju? Hvala.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.
Predrag Štromar
Hvala lijepo poštovana saborska zastupnice. Danas smo na više od 1200 prijava za subvencije za stambene kredite, za mlade ljude. Prošle godine, 2320 mladih obitelji dobilo subvenciju, izgradilo svoju kuću, kupilo svoj stan ili kupilo svoju kuću. Tim obiteljima, rodilo se već sada više od 250 djece. Paralelno radimo …/Govornik se ne razumije./… stanove, evo pripremamo na 1000 stanova ove g. a do sada je 8000 mladih obitelji riješilo svoje stambeno pitanje preko POS-a. Do kraja ove subvencije, biti će više od 12000 obitelji koji će riješiti svoje stambeno pitanje preko ta dva modela, ostati će u Hrvatskoj, jer onaj tko riješi svoje stambeno pitanje, tko osnuje svoju obitelji, koji ima svoj dom u Hrvatskoj i u Hrvatskoj ostaje. A ova analiza koju smo napravili, tržište nekretnina od 2012.-2017. sa dijelom i 2018. pokazuje pravo stanje i više se ne može nagađati koliko cijene subvencija POS-a utječu na cijene nekretnina. Vidi se jedna velika korelacija, gdje je više noćenja, tamo su i više cijene. A nama i građanima i tržištu, nekretnina će ta analiza pokazati kuda u budućnosti. Mi zajedno sa načelnicima, gradonačelnicima, analizom ćemo dobiti pravu informaciju u kojim općinama, gradovima, trebamo graditi POS. Gdje dati bolje prilike za naše ljude, za subvenciju. A najbitnije je ono, da nam je cilj mladima osigurati sigurne domove. To vam je preduvjet za osnivanje obitelji, za osobni i profesionalni razvoj svakog mladog čovjeka i tko ima, kao što sam rekao svoj dom u Hrvatskoj, u Hrvatskoj i ostaje. A mi želimo da svima, našim mladim ljudima, Hrvatska bude dom. Hvala.
Izvolite, očitovanje.
Zadovoljna sam odgovorom, hvala.
Hvala vam. Idemo sada onda na pitanje broj 11. zastupnik Goran Aleksić, pitanje postavlja predsjedniku Vlade, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Uvaženi gospodine Plenkoviću, hoće li Vlada RH, pripremiti zakonsko rješenje kojim će zaustaviti nezakonito poslovanje banka u području određivanja kamatnih stopa i hoće li Vlada RH pripremiti zakonsko rješenje za obeštećenje svih građana oštećenih na temelju kolektivne sudske presude u slučaju franak. 14. lipnja ove godine donesena je nova odluka Visokog trgovačkog suda kojom je definitivno utvrđeno da je 8 osuđenih banaka ugovarala nepoštenu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, nepoštenu valutnu klauzulu u CHF i naloženo je bankama da se ne smiju tako niti slično u buduće ponašati. HDZ s potpisom glavnog tajnika gospodina Jandrokovića prošle godine u srpnju obećala je da će riješiti problem nezakonitih kamatnih marži koje banke i dalje naplaćuju samovoljno bez ugovora sa dužnicima. Ja do dana današnjeg nisam saznao koji pravnik je pisao tak vaš dokument koji je poslan udruzi Franak jer taj pravnik koji je pisao taj dokument je izuzetno kvalitetan pravnik. Međutim HDZ do dana današnjeg problem nezakonitih marži nije riješila. Drugi problem koji treba riješiti, problem obeštećenja svih dužnika na temelju kolektivne sudske presude, treba riješiti ne sada nego nakon što se na sudovima utvrdi sudska praksa budući da postoje još dva neriješena pravna pitanja, imaju li pravo dužnici nakon konverzije na obeštećenje i hoće li ti ugovori biti ništetni ili će biti ništetne samo ugovorne odredbe, nakon što Vrhovni sud riješi ta dva pravna pitanja, bit će vrijeme da se taj problem sustavno riješi. Dakle molim vas da odgovorite na moja pitanja i kao potpitanje, molim vas da mi odgovorite tko je u ime HDZ-a pisao tekst udruzi Franak, koji je to bio pravnik jer radi se o nekom tko je vrlo kvalitetan a ja do danas ne znam tko je to. Hvala.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa gospodine Aleksić i hvala na čestitci za pravnike unutar HDZ-a, nek to bude naše diskrecijsko pravo da brojne dobre pravnike vi nama ne otmete na budućim izborima. Naravno da pratimo presudu Visokog trgovačkog suda ali isto tako znamo da su još neki procesi u tijeku, isto tako znamo što je uloga Vlade a što je uloga sudova. Da, da, uloga Vlade i uloga sudova nije baš ista u pravnom poretku RH. Dapače, sudovi su u potpunosti neovisni, brojni naši građani i potrošači žele ostvariti svoja prava i sudskim putem i to uspijevaju. Vi se malo unutar udruge Franak dogovorite tko i kako da to radi, koliko čitamo u novinama. Kad je riječ o povećanja prava potrošača, ja ću vam samo navesti nekoliko zakonskih rješenja koja smo mi u posljednje vrijeme na naš prijedlog i vi zajedno s nama, usvojili ovdje u Hrvatskom saboru. Zakon o usporedivosti naknada, Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, Zakon o kreditnim institucijama, novi Zakon o platnom prometu i Zakon o tržištu kapitala. Sve su zakonski paketi i rješenja koji bolje i kvalitetnije štite potrošače. Ja predlažem da vi nastavite dijalog koji imate sa ministrom financija i o ovoj i o nizu drugih tema i da sugestije o kojima vi govorite, eventualno u nekoj budućnosti možda dobiju svoju formu. U fazi u kojoj smo sada, ne možemo još govoriti o zakonskim prijedlozima koji bi dolazili od strane Vlade. Hvala vam lijepa.
Odgovor, izvolite kolega Aleksić.
Naravno da nisam zadovoljan odgovorom premijera zbog toga jer je on demagoški, zbog toga jer je on nejasan i zbog toga jer se opet vraćamo na početak, možemo razgovarati ali ništa nećemo riješiti. Ja sam razgovarao sa ministrom Marićem nekoliko puta, ali rješenja nema. Dakle problem marži je nešto što vi morate riješiti i nitko drugo to ne može riješiti osim Vlade RH i Hrvatskog sabora. Zašto? Između ostaloga i zato jer na jednoj konferenciji i u sudskoj praksi, pitao sam predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Damira Kontreca, kako ćemo zaustaviti nezakonito rješavanje kamatnih stopa u kreditima u kojima su banke samovoljno utvrdile marže. I on je rekao, sud ne može biti arbitar u tome slučaju, to može samo Vlada i Sabor. On je to tako rekao, dakle to je upravo posao Vlade i Sabora. Što se tiče stvari koje radimo ovdje u Hrvatskom saboru, govorio sam da će valutna klauzula biti ništetna, valutna klauzula CHF proglašena je ništetnom. Govorio sam da neće biti zastare potraživanja na temelju kolektivnog sudskog spora i nema zastare potraživanja, o tome je odlučio Vrhovni sud. Govorio sam da su marže koje su banke svojim obavijestima definirale a nisu ugovorile s dužnicima nezakonite marže, i to je Vrhovni sud potvrdio 20. ožujka ove godine u jednoj svojoj reviziji. Dakle sve što govorim ovdje je istina. A sve ono što HDZ govori pod naslovom „Vjerodostojno“ potpuno je nevjerodostojno. Vi date obećanje dva, tri puta i ne izvršite ga. Ja mislim da to ne služi na čast niti vama premijeru, koji ste predsjednik HDZ-a, niti služi na čast predsjedniku Sabora koji je potpisao obećanje, niti kompletnom HDZ-u koji ovdje sjedi u saborskim klupama. Ja neću reći da lažete ali ću reći da govorite neistine kao što je to rekao vaš bivši kolega gospodin Hebrang. Hvala.
Idemo na pitanje broj 12, poštovani kolega Marko Vešligaj pitanje postavlja predsjedniku Vlade, izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade. Prije nešto više od mj. dana pompozno ste najavili veliku poreznu reformu za koju smo danas čuli da ide uskoro na Vladu odnosno sutra. Kroz tu reformu odustali ste u dobroj staroj maniri HDZ-a koja seže još od vremena jamstvenih kartica Ive Sanadera, od smanjenja jedinstvene stope PDV-a. Proglasili ste tu reformu da je jako socijalno osjetljiva. Vaša socijalna osjetljivost tu se svodi na 73 kune mjesečno koje bi trebale ostati u novčanicima hrvatskih građana ako dođe do smanjivanja cijena zbog smanjenja PDV-a na neke od proizvoda uz pretpostavku kako bi rekao vaš ministar financija, da će tržište odraditi svoje i da će doći do korekcije cijena. Zahvaljujući toj tzv. poreznoj reformi, a ja ću je zvati točnije, to je žongliranje jednim poreznim stopama, veće plaće imati će samo 2% hrvatskih građana i to oni hrvatski građani koji zarađuju 20 tisuća kuna neto i više. Pa sad, moje pitanje je, poštovani premijeru, zbog čega uporno kroz te tzv. porezne reforme ignorirate 98% građana RH koji nemaju tu sreću da zarađuju 20 tisuća kuna i više? Posebno one koji zarađuju manje od prosječne plaće, a ima ih više od 60%. Oni neće imati apsolutno nikakve koristi od ove reforme kojima ćete 250 miliona kuna koje uzgred rečeno će izgubiti lokalna samouprava, podijeliti na 2% najimućnijih građana RH i to ste još nazvali socijalnom osjetljivošću.
Odgovor predsjednika Vlade, izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Vešligaj na vašem pitanju oko porezne reforme. Prvo, vi očito ili ne pratite ili ne čitate iste izvore ili ne dolazite u doticaj sa informacijama koje bi vam pokazale da je i naknadna procjena učinka one prve porezne reforme koju smo usvojili na praktički u prva dva mjeseca mandata, rasteretila i hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo. U tri vala porezne reforme mi smo rasteretili naše građane i naše gospodarstvenike za više od 6 milijardi kuna. 6 milijardi kuna. Ako se sjećate u vrijeme mandata SDP-a nastala je jedna prašuma izmjena poreznih zakona, riječ transparentnost i pojednostavljenje kao da nisu postojali u peru onih koji su bili autori poreznih zakona. Ovdje su stvari postavljene jasno. Izvan poreznih škara, koliko je ljudi Zdravko? Milion i pol ljudi u RH izvan poreznih škara, kad je riječ i porezu na dohodak. Ne plaćaju. Takvi su propisi. Zahvaljujući ovoj Vladi i mjerama koje smo učinili do sada da se njima olakša život. Obećali smo smanjenje opće stope PDV-a. Sutra će biti Zakon na Vladi, pa ćete ju naći. Jel članaka 24. čini mi se. Članak 24. o Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, ali sa stupanjem na snagu ne 1.1.2019. nego 2020. Da smo dobro računali u smislu prihodovne i rashodovne strane govori vam ovaj podatak sa sjednice Vlade u Puli gdje smo za milijardu i 600 milijuna kuna u suficitu u prvih 6 mjeseci. U suficitu. Što to znači? Da privređujemo više nego trošimo. To nije baš bio neki uobičajeni sport u RH, a osobito u radu vlada SDP-a. Nije. Sjetite se toga. Jeste mlađi zastupnik, ali možete to pročitati. Internet daje širok dijapazon za informiranje. Cilj ove reforme, a osobito promjena u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost ide upravo za onim našim sugrađanima kojima je poruka podrške, a to je da im se za one namirnice, za one potrepštine koje najčešće koriste, koje najčešće kupuju smanji stopa PDV-a. A ta stopa PDV-a ide na 13% poštovani zastupniče Vešligaj za dječje pelene. Ide za žive životinje, ide za meso, ide za ribu, ide za voće, ide za povrće i jaja. Što to znači? Znači u izboru da za sve idemo s 25 na 24, pa ovisimo o dobroj volji nekoga trgovca ili pružatelja usluga da ćete osjetiti tu malu razliku, mi smo ovdje spustili stopu baš na one proizvode koji se kupuju najčešće, a posebice oni naši sugrađani koji žive na rubu siromaštva, da njima u njihovoj košarici ostane više. I nema tog lanca, nema tog trgovca koji može ignorirati u cjenovnom smislu spuštanje sa 25 na 13. 25 na 24 nažalost može. I to je bila ta logika socijalne osjetljivosti ako želite i pružene ruke. A to ćete vidjeti kad ovaj Zakon stupi na snagu.
Vrijeme, hvala vam. Idemo dalje. Sada je, a pardon. Odgovor, izvolite.
Poštovani premijeru, moje pitanje je bilo dakle usmjereno na plaće za 98% hrvatskih građana. Mora poruka je vama da počnete brinuti konačno o svim slojevima hrvatskog stanovništva, a ne samo ovih 2% koje će osjetiti i nemam ništa protiv, neka osjete rast plaća kroz ove porezne izmjene. Jer ako već vam je, a jedan je od vaših glavnih u programu točaka, dakle oživljavanje ruralnih krajeva. Tako vam nema ljudi koji zarađuju više od 20 tisuća kuna. Nažalost nema. Nema ih niti u mojoj Krapinsko-zagorskoj županiji jer 2,5 tisuće ljudi radi u tekstilnoj industriji. Dakle, ja sam, moje pitanje je bilo usmjereno prema tome. Što se tiče PDV-a, vidjet ćemo. To će tržište odraditi. Ne možete vi reći, nema tog trgovca koji neće to spustiti. Pa sam ministar je rekao da korekciju treba odraditi tržište. PDV niži se može preliti u subvencije, može ispasti kao subvencija proizvođačima odnosno proizvođačima tih određenih dobara, jel tako? Diferencirana stopa znači i veće administrativne troškove. Može biti i više štete nego koristi. Ja se isto nadam da će biti niže cijene za naše građane, ali ne možete to onda zvati sveobuhvatnom poreznom reformom. Ne možete zvat jer od toga hrvatski građani nisu osjetili, a znamo kakve imamo probleme sa iseljavanjem. Ljudi ne iseljavaju samo danas iz Slavonije, počeli su iseljavati iz krajeva koji imaju izvoznu industriju zbog niskih plaća. Na žalost, s tim se suočavaju danas naši poduzetnici. S tim se suočava industrija. Mogli ste barem kroz povećanje poreznoga odbitka napraviti da svi osjete, da svi imaju određeni benefit, da imaju svi rast plaća. Niste to napravili jer vam je to predstavljalo, jer vam je to predstavljalo preveliki trošak. Da ne govorimo o nesnalaženju do kojega je došlo kod ovih povećanja minimalne plaće za članove, za direktore i članove uprava, dakle u poduzećima.
Hvala lijepa. Sljedeće pitanje postaviti će poštovani zastupnik Žarko Tušek, potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede gospodinu Tomislavu Tolušiću. Izvolite.
Hvala lijepa. Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima. Poštovani ministre Tolušiću, evo svi mi koji smo imali na neki način prilike malo putovati po zemljama zapadne Europe a zapravo ne treba otići niti daleko, dovoljno je otići do susjedne Slovenije. Kada promatramo organizaciju poslovanja i života, ekonomsku organizaciju na njihovim obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima na njihovim farmama. Vidimo da na neki način pokušavaju stvoriti samo održive ekonomske sustave i na bilo koji mogući način ulazne troškove određenih segmenata, smanjiti kako bi bili konkurentni u svojoj proizvodnji. Jedan od najvećih troškova koju svi poljoprivredni proizvođači, prije svega farmeri i stočari imaju jest trošak energije. Pa eto vidimo, da gotovo sve farme nama bliske zapadne Europe i Slovenije danas su kompletno pokrivene sornim panelima, traže na neki način kroz taj vid ekonomije smanjiti svoje troškove i biti na bilo koji mogući način konkurentniji na tržištu sa svojom proizvodnjom. Što po tom pitanju radi vaše ministarstvo kako bi smanjilo operativne troškove naših poljoprivrednih proizvođača? A u krajnosti budući da ste potpredsjednik Vlade zadužen za sve gospodarske resore, to što govorim u ovom trenutku za poljoprivredne proizvođače isto tako vrijedi i za obrtnike i poduzetnike. Mislim da je to jedan od dobrih i konkretnijih vidova, ajmo tako reći nekakve pod navodnicima prikrivene subvencije gdje se može pomoći njima da budu konkurentniji sa svojom proizvodnjom i sa svojom cijenom a onda u krajnosti da uz sve ostale stvari koje radimo kao Vlada i da na ovaj način više naših poljoprivrednih proizvoda bude na našim policama. Hvala lijepa.
Hvala lijepa. Odgovor poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede. Izvolite.
Tomislav Tolušić
…/Govornik naknadno uključen./… saborskim zastupnicima. Hvala gospodinu Tušeku na postavljenom pitanju. Lijep pozdrav gospodinu premijeru i kolegama i kolegicama ministrima i ministricama. Poštovani gospodine Tušek, mi kroz program ruralnog razvoja, znači kao i sve ostale zemlje članice pokušavamo revitalizirati i dati vjetar u leđa hrvatskog poljoprivredi. Od svih novaca koji nam stoje na raspolaganju, mi smo raspisali natječaje za 87% ukupne alokacije koja nam stoji na raspolaganju. I ja očekujem da ćemo tijekom iduće godine zapravo raspisati natječaj za 100% alokacije i zapravo s time završiti raspisivanje natječaja i samo to izrealizirati i uložiti te novce u hrvatsku poljoprivredu. Od silnih stvari u koje ulažemo, izgradnje novih farmi i staklenika, plastenika, komunalne i vodne infrastrukture, u lokalnim zajednicama, u ruralnim područjima, osiguranja usjeva, poticanja mladih, malih poljoprivrednika, ne poljoprivrednih djelatnosti, jedna od mjera su i obnovljivi izvori energije. Upravo sad je u tijeku natječaj za naše primarne proizvođače vrijedan 150 milijuna kuna i za solare i za kogeneracije i sve ono ostalo ali također i za naše prerađivače vrijedan 200 milijuna kuna a znači ukupno je sad otvoreno natječaja vrijednih 350 milijuna kuna, oni traju do kraja 11. mjeseca. Očekujem da će i ti novci biti potrošeni. I imamo za nagodinu još 400 tinjak milijuna, 350-400 milijuna kuna za tu svrhu. I očekujem da će upravo s tim novcima naši poljoprivrednici kao što te rekli zatvoriti ciklus na svojim farmama, na svojim poljima ili na svojim …/Govornik se ne razumije./… kapacitetima biti efikasniji, biti konkurentniji i nadam se još bolje i uspješnije proizvoditi što će im zasigurno pomoći i smanjenju PDV-a koji se odnosi na svježe voće i povrće, meso, ribu i sve ono što je premijer najavio. Evo, hvala vam još jednom i nadam se da ste zadovoljni sa odgovorom.
Hvala. Poštovani zastupnik Tušek.
Zahvaljujem na odgovoru ministru Tolušiću. I mislim da su to zapravo teme na kojima bismo morali trošiti puno više naše energije nego na ovim, pod navodnicima jeftine političke teme kojima na neki način skrećemo pozornost sa onih stvari koje su u našem društvu i našoj domovini najbitnije. A zemlja bez ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, zemlja koja sama sebe ne može prehraniti sigurno dugoročno nije zemlja koja ima budućnost. Tako da čestitam i vama i vašem resoru i ministarstvu na naporima koje radite a svi zajedno moramo eto se potruditi da na bilo kojim mogući način artikuliramo one teme koje su uistinu najvažnije i koje najviše i najkonkretnije more naše stanovnike i naše proizvođače, gospodarstvenike, poljoprivrednike, obrtnike i one koji su najvažniji. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa. Sljedeće pitanje postaviti će poštovani zastupnik Saša Đujić, ministru financija dr. Zdravku Mariću. Izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, poštovani članovi Vlade. Gospodine ministre, Europski parlament i Europsko vijeće uredbom su promijenili način mjerenja potrošnje goriva i CO2 u ispušnim plinovima novih osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila. Budući da Hrvatska u svom poreznom sustavu ima sustav trošarina koji se obračunava osim po vrijednosnom načinu jednim velikim dijelom i po ekološkom načinu odnosno po sustavu mjerenja CO2 u ispušnim plinovima. Ovaj novi sustav, novi način mjerenja doveo je do znatnog poskupljenja vozila u Hrvatskoj od 1.9. ove godine. Europska komisija i Europsko vijeće su u svojoj uredbi upozorili zemlje članice koje svoje trošarine obračunavaju na način kao i Hrvatska da o tome vode računa jer intencija tog novog načina mjerenja je upravo reagiranje na proizvođače ali ne i na krajnje korisnike, odnosno građane, u ovom slučaju građane RH. Znači upozorila vas je u svojoj uredbi da o tome vodite računa i da se promjene razredi. Istu stvar napravio je Odbor za promet, pomorstvo i infrastrukturu 2. svibnja ove godine na svojoj sjednici gdje smo otvorili taj problem i uputili vama pitanje i upozorenja da o tome vodite računa. Međutim, od tada do danas niste napravili ništa po tom pitanju i rezultat vašeg nečinjenja je da od 1.9. ove godine sva nova vozila koja uđu, koja se uvoze u Hrvatsku imaju do 20% veću potrošnju CO2 po novom sustavu mjerenja. Znači da su sva vozila poskupila. A od 1.1. iduće godine to mjerenje bit će još i strože pa se očekuje još veće poskupljenje vozila. Moram naglasiti da je ovdje riječ isključivo o novim vozilima što znači da s time destimuliramo kupnju novih vozila, potičemo kupnju starih vozila. Moje je pitanje šta radite po tom pitanju i šta mislite napraviti i u kojem roku? Hvala lijepa.
Hvala. Odgovor poštovanog ministra financija Marića, izvolite.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Evo i s moje strane lijepi pozdrav svim zastupnicama i zastupnicima. Hvala lijepo na pitanju, poštovani zastupniče. Dakle kratki odgovor na drugi dio vašeg pitanja će biti vrlo jednostavan a to je da smo s tom problematikom ja bih rekao ne samo upoznati i ne treba niti upozorenje uredbom Europskog vijeća odnosno parlamenta, svjesni smo toga i na tome smo već počeli i radimo kao ministarstvo ali sad ću se vratiti malo korak i na temu koju ste otvorili a to je pitanje oporezivanja posebnim porezom na automobile. …/Upadica Reiner: Kolega Bulj, molim vas./… Ja bih istaknuo ono što smo napravili sa početkom 1.1. ove godine. Vi se sjećate da je jedna od mjera u onome drugome krugu poreznih izmjena u okviru porezne reforme je bilo smanjivanje upravo ovoga djela posebnog poreza na kupnju poglavito novih automobila jer sjećate se i sami da smo prepoznali taj problem koji nije samo pitanje proračunske politike i fiskalne politike u smislu prihodne strane proračuna nego ima sigurno i svoje reperkusije odnosno poveznicu i na zaštitu okoliša isto tako poglavito na sigurnost u prometu. Podaci koji su mjerodavne institucije iznosile od udruženja trgovaca novim automobilima pri gospodarskoj komori, pri HUP-u, neki drugi izvori su govorili vrlo jasno o zastarjelosti voznog parka gdje je zapravo prosječna starost automobila u Hrvatskoj prešla granicu od 10 g. i mi smo sukladno tome vrlo jasno reagirali. Vi dobro znate da sa izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine u prosjeku je opterećenje posebnim porezom n kupnju novih automobila ali i rabljenih, ali ja posebno ističem nove automobile, smanjeno za preko 30%, dakle za 1/3 je smanjeno opterećenje posebnim porezom na automobile. To je bio između ostalog i rezultat jedno ja bih rekao, aktivnog pristupa i industrije, nemamo mi proizvođače ali i trgovce pa ću reći ipak industrije, i Ministarstva financija, poglavito carinske službe gdje smo gledali upravo aspekte kojima raspolažemo. Dobro ste prepoznali dakle, imamo s jedne strane vrijednosnu komponentu, s druge strane imamo komponentu CO2, dakle ovaj dio koji se tiče uz zaštitu okoliša, ali isto tako već smo tada u tim razgovorima prepoznali da smjer kretanja ide prema uvođenja ovog novog kriterija, koliko se sjećam, nisam stručnjak baš toliki za automobile ali to je tzv. VLTP način obračuna dakle novi način proračuna koji će uzimati u druge oblike ispušnih plinova, dakle ne samo CO2 jer mnogi dizelski motori su zapravo nam čuđenje mnogih, ja bi rekao i možemo reći i u javnosti, zapravo štedljiviji po osnovi CO2 od benzinskoga ali po osnovi ovih dušičnih plinova su ipak više oneštećuju zrak odnosno okoliš. Sukladno tome, mi smo već tada dogovorili da ćemo i ovu novu uredbe akceptirati, naša namjera u svakom slučaju je da ne dođe do povećanja opterećenja, dapače, nego da zadržimo ovaj trend koji smo započeli, dakle smanjivanje tih trošarina i sve ovo što ćemo napraviti do kraja godine i što će u okviru ne samo ovog paketa 9 zakona koji ćete uskoro vidjeti u saborskim klupama, nego onoga što je u našem djelokrugu u smislu djelovanja na uredbu o trošarinama odnosno o posebnom porezu, učiniti da neutraliziramo taj efekt nove uredbe odnosno naravno, da u najmanju ruku zadržimo cijene koje smo smanjili početkom ove godine a naravno u okviru fiskalnih mogućnosti dalje nastavimo s onim što stalno radimo a to je porezno rasterećenje. Tako da na ovom polju ponovit ću još jedanput, vrlo kratak odgovor na vaše pitanje, upoznati s problematikom i na nju itekako dobro pazimo i radimo. Hvala.
Hvala lijepa. Poštovani zastupnik Saša Đujić, izvolite.
Hvala lijepo. Gospodine ministre, toliko dobro pazite na nju i pratite ju da su od 1.9. novi automobili u Hrvatskoj poskupili. Dakle, sami ste spomenuli poreznu reformu, poreznom reformom ovom starom, od 1.1. ove godine se to pitanje rješava uredbom Vlade. Znači tako je, tako, znači to ste mogli riješiti za jedan dan, donest uredbu i riješiti. Ne trebaju vam mjeseci. Prije 6 mj. ste znali da 1.9. to stupa na snagu, niste napravili ništa. vi sad razmatrate i govorite vodit ćemo o tome računa. Znači mogli ste uredbom u jedan dan promijenit i napraviti to da da danas na tržištu novih automobila i lakih gospodarskih vozila u Hrvatskoj, nemamo kaos. A imamo kaos. Imamo kaos upravo i zbog ovoga što svake godine mijenjate porezni sustav. Pa ljudi ne kupuju automobile jer ne znaju hoće im dogodine biti jeftiniji, skuplji, nitko ništa ne kupuje. Kupuju se jedino polovni automobili odnosno kupuje se smeće iz zapadnih zemalja, u pravilu iz Njemačke, ti dizeli o kojima vi govorite jer ljudi nemaju novca za nove automobile i postajemo otpad EU-a za stara vozila što utječe i na zagađenje i na sigurnost prometa na cestama. Znači imamo broj nesreća ogroman, vozni park nam je star što ste rekli, meni je drago da ste mi sada rekli ovdje da ćete voditi račun o tome da automobili ne poskupe, da pojeftine, ja apeliram na vas da napravite to što prije i da već uredbu Vlade možete donest za 5 dana i možete stabilizirat tržište automobila, ne moramo čekat Novu godinu i dajte sa tom poreznom reformom koju sada najavljujete završite više te porezne promjene i dajte da ljudi znaju da ćemo imati 5 g. jedan porezni sustav. I druga stvar, kad ste rekli o vrijednosnoj komponenti, dakle mi obračunavamo vrijednosnu komponentu na PDV, znači na vrijednost vozila se obračuna PDV a onda dajete trošarinu po vrijednosnoj komponenti. Imate porez na porez. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja to ima. Evo, hvala vam lijepo.
Hvala. Slijedeće putanje postavit će poštovani zastupnik Marko Sladoljev predsjedniku Vlade mr. Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala. Poštovani premijeru, drago mi je što me pratite na Facebooku, ali mi nije drago što ne razumijete crni humor. Moj status se odnosi na dinamiku potpisa za referendum, dakle jer sam se referirao na to, na sporost s kojom to radite, dakle otprilike 3, 4 mj. je već prošlo od referendumske inicijative i referira se na to da će nas dosta pomrijeti ako uopće bude referenduma pa evo žao mi je što ne razumijete taj humor. Ali moje pitanje se odnosilo na nešto sasvim drugo, a to je plaća učitelja i suradnika u posebnim ustanovama, tj. rehabilitacijskim edukatorima. Radi se o tome da je njima početkom ljeta smanjena plaća od 150 do 700 kuna, da su oni vama pisali, da su uputili dopis da ih primite, oni su bili vrlo kratko kod ministrice, a upravo zbog toga vama postavljam pitanje. Pa imam dakle zapravo pitanje da li ćete ih nastaviti ignorirati, njihove zahtjeve s obzirom da su to učitelji i suradnici koji rade s teškoćama, koji rade s djecom s teškoćama i u vrlo teškim uvjetima, a zapravo im je početkom srpnja smanjena plaća od 150 do 700 kuna?
Odgovor poštovanog predsjednika Vlade, magistra Plenkovića.
Hvala lijepa na ovom pitanju. Ovo što se tiče prikupljanja potpisa, naravno da sam razumio što vi govorite u vašoj ironiji, ne na Facebook-u, nego u medijima koji to prenose. Što se tiče ove druge teme, sastat ću se sa pomoćnicima, nadležna ministrica se bavi tom temom, riješit ćemo taj problem, osobno ću se s tim od ponedjeljka pozabaviti da ga riješimo. Vrlo jasno i točka.
Poštovani zastupnik Sladoljev.
Hvala. Pa evo gospodine predsjedniče drago mi je da ste nakon 3 mjeseca sad javno rekli da ćete ih primiti, oni će sutra imati prosvjed, evo možete to već sutra učiniti, samo se nadam da nećete nastaviti ignorirati hrvatske građane i što se tiče ovakvih inicijativa i što se tiče referendumske inicijative i što se tiče inicijativa reforme lokalne samouprave, evo kad jedanput izađete iz hrvatske politike, slobodno mogu reći da bi se vaša politika mogla nazvati nepodnošljiva lakoća ignoriranja hrvatskih građana.
Sljedeće pitanje postavit će poštovana zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj ministru financija doktoru Zdravku Mariću, izvolite.
Hvala lijepa potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre. Moje pitanje se odnosi na rad inspektora, carine i porezne uprave jer ne postupaju u skladu sa zakonom, a s time i poreznim obveznicima narušavaju pravo na podnošenje pravnog lijeka, a kao što znamo to je temeljno ljudsko pravo koje je zajamčeno Europskom konvencijom i Ustavnim zakonom RH. Stoga moje pitanje glasi: Da li je poreznom obvezniku povrijeđen Ustavom zajamčeno pravo na podnošenje pravnog lijeka ukoliko se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio prekršaj sukladno članku 62. stavku 2. općeg poreznog zakona, ako se poreznom obvezniku ne omogući podnošenje prigovora na zapisnik o poreznom nadzoru, a sve sukladno članku 126. stavku 3. općeg poreznog zakona? I drugo pitanje je može li porezno tijelo ili carinski službenik donijeti rješenje iz članka 124. stavka 1. općeg poreznog zakona postupajući protivno odredbi članka 123. općeg poreznog zakona? To se konstantno dešava u praksi, s time da sam izrazila nezadovoljstvo malih poduzetnika i obrtnika. Očekujem vaše pitanje i rješavanje ovog.
Odgovor poštovanog ministra financija Zdravka Marića.
Zdravko Marić
Hvala lijepa poštovana uvažena zastupnice. Na ovu temu smo i između ostalog i prije komunicirali i u okviru vaših zastupničkih pitanja. Dakle kratak odgovor na prvi dio pitanja, dakle Ustav vrlo jasno kaže dakle zajamčeno pravo na pravni lijek, dakle bilo kakvo uskraćivanje takvog prava je u koliziji s Ustavom i tu je vrlo jednostavno i vrlo jasno za razgraničiti. Međutim u nastavku pitanja referirate se na pojedine članke općeg poreznog zakona. Dakle u tijeku poreznog nadzora, u tijeku nekog poreznog postupka sukladno članku 123. moguće da se pojavi sumnja da je počinjen prekršaj ili neko možda i kazneno djelo koje onda u tom slučaju zapravo znači da je dužnost, naravno tog tijela, poreznog tijela, obavijestiti i informirati i prenijeti naravno na nadležne službe na daljnje postupanje. Ali taj postupak ne ugrožava postojeći porezni postupak i oni se mogu voditi paralelno. I s tim u svezi zapravo vrlo jasno treba još jedanput ponoviti, jer postoji članak u općem poreznom zakonu koji vrlo jasno propisuje da svaki porezni obveznik ima pravo na pravni lijek, odnosno prigovor u smislu da ne može biti u roku kraćem od 5 dana, odnosno duljem od 20 dana. Što se tiče ovoga pitanja vezano za carinsku službu, carinska služba je u općem poreznom zakonu, kao i porezna služba kao i neki drugi prepoznata kao porezno tijelo i sukladno svim ovlastima koje su zapravo i dane u općem poreznom zakonu, između ostalog ima i mogućnost i pravo naravno donositi rješenja koja opet, ponavljam još jedanput, su na tragu i zakona, ali naravno i samog Ustava. Obzirom i na vrijeme koje imam još za odgovor mogu vam reći dakle da je namjera i općeg poreznog zakona i svih izmjena koje smo uveli u porezni sustav zapravo ipak da porezna uprava i sva tijela imaju jedan partnerski odnos i partnerski pristup prema poreznim obveznicima. I nebrojeno puta smo rekli da želimo veći naglasak staviti na prevenciju i edukaciju poreznih obveznika, pojednostavljivanje poreznih propisa i olakšati i poreznim obveznicima i poreznoj upravi, odnosno carinskoj službi, ali isto tako naravno postoje vrlo jasno definirane odredbe zakona kojih se moraju svi pridržavati i poštovati. Ove godine je provedeno negdje oko 12 000 nadzora, bilo porezne uprave, bilo carinske službe. Moram reći da u prosjeku oko 50% na provedenim mjerama su utvrđene nepravilnosti. Ali isto tako moram apostrofirati da ona krajnja mjera, a to je pečatiranje, odnosno zabrana rada je provedena uz svega u prosjeku nekih 3-4% od utvrđenih nepravilnosti. Zaista kao krajnja mjera se utvrđuje i ono što stalno apeliramo, od samog početka, od prvog kruga porezne reforme, da želimo naravno, taj partnerski odnos i da sigurno ne želimo, da se za neke bagatelne prekršaje imamo trenutno, jedan u medijskom prostoru i u javnosti, jedan slučaj za koji vjerujem da će biti i upita medija i javnosti i carinska služba će dati priopćenje na tu temu, pa ćemo između ostaloga i na toj temi, zapravo vidjeti, da porezne vlasti nastoje postupati upravo u skladu sa zakonom i Ustavom RH. Hvala lijepo.
Hvala izvolite zastupnice Lekaj Prljaskaj.
Zahvaljujem na odgovoru. Djelomično sam zadovoljna, nadam se da će u praksi biti ovaj partnerski odnos između poreznih obveznika i inspektora, carine i porezne uprave, jer u praksi je drugačija situacija. I nadam se i očekujem da će se riješiti to. Hvala lijepo.
Idemo na pitanje broj 17. zastupnica Sanja Putica, pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade, ministru obrane, Damiru Krstičeviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora. Potpredsjedniče Vlade i ministre obrane, prošli smo tjedan imali prigodu vidjeti i svjedočiti dvama novim projektima Ministarstva obrane. Prošli ste tjedan u četvrtak, u Puli, najavili da se postrojba hrvatske vojske vraća u Pulu i da će u tu svrhu Vlada darovati zemljište, vojnog letilišta u Puli i općini Ližnjan. Pitam to iz razloga, jer sam stanovnica Dubrovačko neretvanske županije, i sama sam neki dan u Pločama svjedočila tome, da se vojska vratila u Ploče i u otvaranju obnovljene vojarne koja se sada zove po 116. brigadi. Moje je pitanje, što ti projekti konkretno znače za građane tih mjesta i tih krajeva RH i na koji će način, zapravo oni djelovati na ta mjesta i na same stanovnike. Hvala vam lijepo.
Izvolite ministre.
Pozdrav svim sabrskim zastupnicama i zastupnicima. Poštovani predsjedniče Sabora, predsjedniče Hrvatske vlade, kolege i kolegice ministri, kolegice i uvažena zastupnice Sanja, hvala puno na postavljenom pitanju. Vidjeli ste, upravo znači prošli tjedan, da smo otvorili dva vrlo bitna, odnosno, zatvorili dva vrlo bitna projekta, a to je povratak Hrvatske vojske u Ploče. To je velika stvar, vratili smo hrvatsku vojsku na jug u Ploče, otvorili smo vojarnu, vojarna je 116. brigade, simbol pobjede na jugu Hrvatske. Došla je nova postrojba, nova sposobnost hrvatske vojske, to je satnija mornarička deseto pješaštva. Mi smo pomorska zemlja, prema tome, taj dolazak vojske na jug Hrvatske, je u funkciji sigurnosti, on je u funkciji, pomoći lokalnom stanovništvu i konkretno i gospodarski puno znači to je 160 radnih mjesta. Osim toga, na sjednici Vlade u Puli, donijeli smo odluku i o povratku vojske u Istri. Istra je dala ogroman doprinos u Domovinskom ratu, 119. Pulska, 154. Pazinska brigada su se borili za slobodu Hrvatske. I mislim da je strateška stvar, vrlo bitna stvar povratak vojske u Pulu i to ćemo realizirati '19. i '20. g. tamo će biti smještene središte za …/Govornik se ne razumije./… zrakoplovne sustave. Zatim tu je i sjedište 4. pješačke pukovnije i kažem, opet taj povratak u funkciji sigurnosti, pomoći lokalnoj zajednici i opet, gospodarski radna mjesto 100 i 160 radnih mjesta u Istri. Vidjeli ste prije toga, ova Vlada da je vratila vojsku u Vukovar, zatim smo vratili vojsku u Sinj i krajem ove g. vraćamo vojsku u Varaždin. Sve je to, to je tih 5 projekata, sve je to u funkciji sigurnosti, u funkciji, da naši vojnici su bliže obiteljima, u funkciji pomoći lokalnoj zajednici, da možemo i brže, spremnije reagirati, kada naš narod ima potrebu za angažman vojske. Prema tome, ono što radimo, sustavno, ova Vlada jačamo sposobnosti hrvatske vojske i vidjeli ste da imamo sjajnu vojsku, vojnike, dočasnike, časnike, koji profesionalno izvršavaju svoje obaveze i ja još jednom i sa ovog mjesta čestitam im na tome i dalje ćemo nastaviti graditi sigurnost, graditi hrvatsku vojsku na ponos cijele Hrvatske i otvarati nove projekte, koji su isto u funkciji jačanja sposobnosti hrvatske vojske. Vidjeli ste i pobjedu proslavu u Oluji, Oluju, isto uz naše partnere, saveznike i to je to. Ono što radimo, osnažili smo odnos hrvatske vojske prema Domovinskom ratu, taj odnos prema narodu i evo, još jednom ,idemo dalje graditi hrvatsku vojsku.
Izvolite kolegica Putica.
Zahvaljujem potpredsjedniče Vlade na ovom odgovoru. I evo, drago mi je da je nakon donošenja Zakona o domovinskoj sigurnosti u ovome Saboru, on dobiva i svoju implementaciju zapravo u praksi i hvala na odgovor kojim sam zadovoljna.
Zahvaljujem idemo sada na pitanje broj 18. zastupnik Mihael Zmajlović, postavlja pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijeli Žalac.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče, ministrice Žalac. U važem resoru naslijedili ste niz pripremljenih projekata, za koju su bili osigurana sredstva i još uvijek su osigurana kroz operativni program kohezija i konkurentnosti. Nedavno ste se pohvali sa 10 najuspješnijih hrvatskih projekata, ali ono što mene osobno zabrinjava, a to je pitanja i za ministra Ćorića, da među tim projektima zapravo nema gotovo niti jednog relevantnog i važnog projekta iz područja zaštite okoliša. Ono što dodatno zabrinjava da kada pogledate izvršenje proračuna na pola godine, dakle ove godine, realizacija na toj stavci je tek 13%. Osigurano je dakle i planirano gotovo milijarda kuna realizacije projekata iz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, a realizacija tek na 13%. Postavljam Vam pitanje, kako je moguće i kako mislite realizirati ta sredstva jer to nije samo pitanje ekonomske, gospodarske aktivnosti nego je pitanje i realizacije određenih ciljeva za koje smo se obvezali. Količine otpada koje se odlažu na odlagališta rastu, umjesto da se smanjuju. Centri za gospodarenje otpada se ne grade, cijene građevinskih radova rastu, studije .../Govornik se ne razumije./... na temelju kojih su planirani projekti zastaruju, ponovno se investira u novu dokumentaciju, u nove studije, a zapravo realizacije novih natječaja nema. U vodnom gospodarstvu nitko se ne usuđuje raspisati natječaj zbog toga što apsolutno i Ministarstvo regionalnog razvoja i zaštite okoliša nije koordinirano, nije pripremljeno da takve projekte provodi i da stane u realizaciju. .../Upadica Predsjednik: Hvala vam./... Novac je osiguran, pitam vas što ćete poduzeti do kraja godine?
Izvolite ministrice.
Gabrijela Žalac
Uvaženi zastupniče Zmajlović, poštovani saborski zastupnici, predsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče Vlade, kolegice i kolege potpredsjednici i ministri. Evo, hvala Vam na tom vašem pitanju. Govorimo o prioritetnoj .../Govornik se ne razumije./... 6 zaštita okoliša i resursa u kojem imamo dakle specifične ciljeve koji se odnose i na otpad i na zaštitu okoliša i na dakle, energetsku učinkovitost dijelom, ali dakako i na dakle vodno gospodarstvo. Ja moram reći da lokacija od 475 milijuna eura kad govorimo o otpadu govori u prilog tome da je 30% alokacije ugovoreno projekata, da imamo isto tako preostali iznos alokacije od 340 dakle milijuna eura. Ovo je razlika između ukupne alokacije vrijednosti ugovorenih dakle projekata na raspolaganju. Ono što moram reći, a ide u prilog dakle, ovoj prioritetnoj osi u kojoj je neminovno, moram reći da ima problema određenih i duboko smo svjesni tih istih problema i kolega Ćorić i ja obzirom da smo upravljačko tijelo, a oni dakle, posredničko tijelo razine 1, tu su u strukturi i Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, moram reći da je do sada odobreno 8 poziva za dostavu projektnih prijedloga, a za 5 je potpisan ugovor o dodjeli bezpovratnih sredstava dakle, izravne dodjele, pa ću nabrojiti. To je Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje, oprema za CGO Marišćina, sanacija crne točke Sovjak, izrada dokumentacije za CGO Šagulje, Orlovnjak i Zagreb. Tri su poziva još uvijek u postupku, traje zaprimanje dakle prijava. Kad govorimo o sanaciji i zatvaranju odlagališta neopasnog otpada, do sada su potpisana 4 ugovora, građenje reciklažnih dvorišta, provedba programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom itd. Ono što svakako treba reći za nove projekte, a to je da su spremnici za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada u pripremi, izgradnja sortirnica za odvojeno prikupljeni otpad i kompostane, postrojenja za biološku obradu bio otpada, izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica za 4 županije sjeverozapadne Hrvatske, izgradnja županijskog CGO Babina Gora u Karlovačkoj županiji, CGO Lučino Razdolje, nabavka vozila i opreme, izgradnja postrojenja za recikliranje i ostali manji projekti u sektoru otpada. Također, sanacija odlagališta Karepovac, ograničeni poziv za retroaktivno korištenje sredstava u Splitsko-dalmatinskoj županiji i novi poziv za sanaciju odlagališta. Moram priznati da u trenutku kad govorimo o ovakvim projektima, a vuku sredstva iz kohezijskog fonda dakle EU, možemo se vratiti malo i nazad, možemo se vratiti nekakvih 10 godina nazad, ja bih to tako rekla, od samog plana gospodarenja otpadom, silnih mijenjanja i kad ste vi bili ministar, pa poslije vas ministar Dobrović itd., rasprave o sustavu upravljanja kontrole europskim fondovima u kojima sam upravo ja htjela i promijeniti sustav da malo bude bolji, brži itd., onda se uvijek vratimo na ono kako bi se nekada onda krivilo u određenom trenutku dakle ovu Vladu. Mi smo učinili sve napore da podignemo razinu ugovorenosti sredstva otkad smo ih zatekli s 9%, na 53%, trenutno 75%, alokacija od 10,7 milijardi kuna smo raspisali javnih poziva, ovi projekti, naravno da kad tako dugo godina traju i pripremaju se ne mogu se naravno onda napraviti onako kako su se trebali prvotno isplanirati. Znači, ono što u svakom slučaju trebam reći je da jako puno se radi .../Upadica Predsjednik: Hvala vam./... i na ovom području. Hvala vam lijepo.
Prelazimo sad na pitanje broj 19. Zastupnik Gordan Maras pitanje postavlja predsjedniku .../Upadica: ne čuje se./... A oprostite. Oprostite, izrazite zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo.
Evo, izrazit ću nezadovoljstvo odgovorom na pitanje iz razloga što činjenica da se puno radi ne govori o realizaciji. Ja sam govorio o tome da realizacija nije dobra, da na prvih 6 mjeseci imamo tek 13% realiziranih sredstava i upravo je i problem u samoj realizaciji. Ne sama činjenica da ste ugovorili ili da radite na ugovaranju i pripremi dokumentacije. Ovdje je ključan problem u realizaciji i nemoguće je da više dalje možemo imati povjerenja da će se ispoštivati rokovi za koje smo se obvezali i već je gotovo sigurno da ćemo iz područja gospodarenja otpadom nažalost morati plaćati penale. Dakle, mislim da je izostala tu međuresorna suradnja, jedan ozbiljan akcijski plan kako ove projekte realizirati i kako osigurati između ostalog i građanima da konzumiraju ta sredstava a ne samo dakle ova što su pitanja, vezano uz same pojedine resore. Hvala lijepa.
Evo sada onda idemo 19. pitanje, zastupnik Gordana Maras pitanje postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala lijepo. Gospodine predsjedniče Vlade moje pitanje ide vama. Nažalost Hrvatsku pretvarate u zemlju gdje sve manje ljudi želi živjeti. Uz vaše teške uzdahe bili oni ovakvi ili onakvi, to je činjenica, morate se samnom složiti preko 100 tisuća ljudi je napustilo Hrvatsku. Ne vidi tu vašu krasnu, divnu politiku, vaše napore koje radite reforme, nitko te ne osjeća ali osjeća da se pretvara zemlja u mjesto gdje ne žele živjeti što ja smatram da je najveća odgovornost vašeg nerada. Prošli tjedan ste, evo tu vas mogu i podržati opravdano odgovorili braniteljima i gospodinu Culeju da ćete vi birati vaše koalicijske partnere i da nemate ništa protiv da vas kolega Pupovac i dalje podržava i mislim da je to korektno. Ali uz to izabrali ste i druge partnere. Primjerice u Zagrebu, odnosno stup vaše koalicije, vaše vlasti je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bez njega nema ni Andreja Plenkovića kao premijera RH. Kolega Milan Bandić u svojem klubu uredno financira zastupnike koji čine taj klub a nisu izabrani sa njegove liste novcem građana grada Zagreba čiji ste i vi stanovnik, vi uplaćujete u prirez a gospodin gradonačelnik tim novcem financira zastupnike koji su njemu u klub došli i na neki način održavaju vas na vlasti. Za mene je to na granici političke korupcije gospodine Plenkoviću. A on, gradonačelnik Milan Bandić, fini gospodin, to smo čuli proteklih tjedana vas podržava i vi ste za njega najbolji premijer kojeg Hrvatska može imati. Mene zanima jeste li vi ponosni na svoga druga Milana Bandića, da li podržavate takav način političkog rada i da li ćete i dalje ruku pod ruku sa gradonačelnikom grada Zagreba koji se ponaša po meni na granici političke korupcije? Hvala lijepa.
Hvala vam. Predsjednik Vlade, izvolite.
Hvala vam. Predsjednik Vlade, izvolite.
Hvala vam. Predsjednik Vlade, izvolite.
Poštovani zastupniče Maras, hvala vam lijepa na vašem pitanju. I ja vam čestitam na izboru za predsjednika Gradske organizacije SDP-a Zagreba. Pažljivo slušajući ovo što ste vi mene pitali meni se čini da ste se vi zabunili za forum u kojem ste trebali postaviti vaše pitanje. Ovo je pitanje ne za Hrvatski sabor, nego pitanje tu, za drugi dio Markovoga trga, Ćirilometodsku, Gradsku skupštinu. Ja mislim da biste vi trebali takva pitanja postavljati u Gradskoj skupštini. Tamo vam dolazi gradonačelnik, lijepo, redovito jednom mjesečno zasjeda, evo Andrija, predsjednik skupštine je tu. Ja molim našega predsjednika Gradske skupštine da jednu posebnu točku namijeni za ovakav žanr pitanja. Ne znam u kojem ste točno žanru SDP-a, to se kod vas toliko brzo mijenja, koja struja je za koga, gdje se nalazi, tajno, ne tajno, javno, polu javno, tko s kime i kako. Meni je jednostavno to teško pratiti. Ja vas volim i ja vas jako pratim. Ali ovo sad, više ja nisam siguran a imam dojam da i veći dio javnosti nije siguran. Tako da u smislu aktivne legitimacije, pasivne legitimacije, molim Joška, evo kolegu pravnika koji daje širokopojasne intervjue da kolegi Marasu malo objasni u kojem forumu se što pita. Pa ovo vi pitajte lijepo u Gradskoj skupštini, tamo raspravljajte o tome kako najedanput neki vaši potpredsjednici odlaze iz kluba SDP-a. Jesu li oni možda nezadovoljni? Jesu li nesretni što ste vi postali predsjednik gradske organizacije, to je pravo pitanje. Pustite vi druge stranke, vi vodite računa o svojima, sada kada ste dobili mandat. Šta se vas tiče, šta se vas tiče druga stranka? Druga stranka ima svoj život. Druga stranka ima svoj život. A ja ću s guštom nastojati identificirati u koji žanr ovih frakcija SDP-a spada Gordan Maras. Ja pokušavam shvatiti ali nije jasno na prvu, ne vidi ste. Toliko ste se uskomešali i iskomplicirali, jedan s ovim, s onim, izlazi, ne izlazi, teško je. To je jedan labirint. Mi bi mogli jednu igricu napraviti na kompjutoru da shvatimo tko je s kim. Ali nije lako, nije lako, evo. Meni to stvarno nije lako. Ja ću se konzultirati sa mojim kolegama iz gradskoga HDZ-a da mi malo dekriptiraju, dešifriraju tko je tu s kim najjači i najbliži. A posebno tko još može otići kod Milana što se tiče SDP-a u Zagrebu. To sada mene interesira. E, evo vidiš i Pernaru je zabavno, gledaj. Znači to je sada glavno pitanje. Jer nije sad pitanje ponosa, pitanje je koliko će taj klub narasti i od koga. A vi meni djelujete kao jedan rezervoar vijećnika koji samo što se ne iskoristi. Meni to tako izgleda. Kada se već igramo Gradske skupštine. Znači vi kao novi predsjednik SDP-a Grada Zagreba morate puno raditi da dobro prepoznate tko je za vas, tko nije. To nije lako, to nije lako Gordane, to je osnovna zadaća. I meni je drago da za razliku od prije se vi bavite sa vašim novim temama a to su gradske teme. Međutim mjesto nije Hrvatski sabor nego Gradska skupština. I ja ću sa zadovoljstvom zamoliti Andriju Mikulića jednu posebnu točku za Gordana Marasa pripremi sukladno ovoj pitalici. Je li to Gordane OK? Zahvaljujem.
Izvolite.
Zašto je, kolega Andrej Plenković, zašto je tako teško reći da ste ponosni na gradonačelnika Bandića, da je on vaš drug, da vas drži za ruku i da vas drži na vlasti i da vaša vlast i Vlada proizlazi iz njegovog ponašanja što svi u Hrvatskoj vide, što svi znaju, zašto je to tako teško priznati? Ne spadate valjda Andrej u one ljude koji će skrenuti pogled kad vide da je nešto krivo i reć ne, mene se to ne tiče, glavno da je meni u redu. Vi se možete smijat koliko hoćete, to je vama smiješno? Ali Andrej da li je u redu to da netko troši javni novac da bi skupljao zastupnike, da bi onda podržavao vas? Pa ja bih vas cijenio Andrej da kažete ne, ja to neću, meni to nije prihvatljivo, ja želim drugačiju Hrvatsku, ne želim močvaru, kaljužu, netransparentnost, korupciju, recite to, ohrabrite se. Možda postanete predsjednik komisije Andrej, možda vas prepoznaju. Ali ne možete tako Andrej, ljudi odlaze zbog vas, vi ste svjetionik po kojem se ljudi ponašaju. Ako Andrej svijetli kao Milan Bandić onda ljudi odlaze iz Hrvatske, ako premijer RH kaže to je neprihvatljivo ponašanje, onda ljudi vide ovdje ima šanse. Problem je gospodine Plenković ne u onome koji koristi situaciju, kao što to radi gradonačelnik grada Zagreba, nego onaj koji to podržava i koji to dozvoljava, a to ste vi. Vi ćete uz te koruptivne, na granici korupcije radnje opstati kao premijer, ali to vam vjerujte mi nije na čast. Hvala lijepa.
Idemo sad na pitanje broj 20. Zastupnica Željka Josić pitanje postavlja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri u Vladi. Poštovani kolega Kujundžić, ovih dana radovi su u mojoj Sisačkoj bolnici u punom jeku za koje većina sredstava osigurana iz bespovratnih sredstava fondova EU. Naravno kad se izgrade objekti za dnevnu bolnicu i objedinjeni hitni bolnički prijem trebat će nam i oprema. Mi smo svjedoci da je zadnjih mjeseci ostvarena velika investicija iz Europskih fondova za nabavku medicinske opreme. Ono što smo vidjeli prije nekoliko dana, 9 zdravstvenih ustanova dobilo je vrlo vrijedne uređaje magnetske rezonance. Među tim ustanovama su i opće bolnice, ja vjerujem da ćemo i mi kao bolnica isto dobit jedan takav vrhunski uređaj. A moje pitanje vama je koja je očekivana korist od ove nabavljene opreme? Hvala.
Izvolite ministre.
Poštovana zastupnice i doktorice Josić. Svi smo svjedoci zapravo da u zadnje 2 godine događaju se vrlo ozbiljni pomaci u hrvatskom zdravstvenom sustavu glede opreme i glede izgrađivanja bolnice, dakle ova vlada je krenula s programom ne pričati, nego povlačiti novce, raditi, nabavljati opremu i usmjeravati je prema potrebama, a brojne su potrebe u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Dakle diljem Hrvatske u svim bolnicama uređuju se objedinjeni hitni prijemi i dnevne bolnice, što su dva osnovna smjera, o jednome sam govorio, sa funkcionalnim spajanjem županijske hitne …/Govornik se ne razumije./… hitnog prijama i koncesionara, odnosno domova zdravlja poboljšat će se hitna zdravstvena zaštita. A s druge strane opremanje dnevnih bolnica, povećava se učinkovitost liječenja i smanjuje se broj ležanja u bolnicama. Oni koji nosaju ovdje transparente i koji ogovaraju ovaj zdravstveni sustav, ono što je rekao više puta, uglavnom su ljudi koji ne znaju, čiji doprinos hrvatskom zdravstvenom sustavu je minoran i koji se ni danas ne bi usudili ući u bilo koju hitnu. Njima ću nacrtati sljedeći put jedan transparent tako da oni mogu razumjeti jer očito neke stvari ne razumiju. Oni ne razumiju zašto smo nabavili sada i magnetske rezonance, ne samo kliničkim bolnicama, nego i dvjema županijskim bolnicama, Zadru i Varaždin. Oni ne razumiju da potičemo zapravo one koji znaju raditi, imaju rezultate rada, imaju izvršenost. Isto tako bojim se da oni ne razumiju što znače aparati za koronarografiju i aparati angiografiju. Ovdje gledam jednoga našega kolegu koji je danas ovdje s nama, a da u Splitu nije se mogla napraviti embolektomija tog trena i izvući ugrušak iz krvne žile u mozgu on bi bio, ili na onome svijetu, ili bi bio teški invalid, nepokretan, u krevetu ili u kolicima. Dakle s nabavkom opreme učinit ćemo to da ćemo poboljšati mrežu gdje će svi Hrvati diljem Hrvatske u roku 2 sata moći dobiti i stent u srce i tako ne umrijeti od infarkta srčanoga i moći će im biti učinjena invazivna angiografija i na taj način izvađen tromb iz mozga i neće ostati teški invalidi. Ali nismo zaboravili naravno ni onkološke bolesnike sa nabavkom akceleratora. Linearnih prvenstveno na Rebru kao vodećoj našoj kući i nećemo stati. Dakle mi nastavljamo, sada smo u Istri, ja sam u Istri rekao jednu istinu, Istranima je najbolje kad je na vlasti HDZ. Naime HDZ 2011. donosi odluku da se gradi nova bolnica u Puli, dakle postoje ovi ovdje koji negdje sjede i pričaju i brinu o pacijentima na Kvarneru i nisu napravili ništa, bili su na vlasti 4 godina, a ova Vlada je osigurala od 100 milijuna eura da bi se gradile bolnica u Rijeci i sada već skoro završila bolnica u Puli. Dakle ja mislim da je dosta hrvatskom narodu onih koji pričaju, a ne rade i nisu radili nikada ništa. Hrvatskom narodu trebaju vlade koje će imati rezultate. I na tome tragu ćemo nastaviti graditi, počeo sam sa Istrom, napravit ćemo i dnevnu bolnicu u sjevernoj Istri jer je to ispravak nepravde prema tome djelu stanovništva. Sve ćemo to osigurati iz EU fondova i mislim da na tragu toga ova Vlada će ostaviti iza sebe uređeno i razvijeno zdravstvo.
Hvala vam. Idemo dalje, sada je na redu zastupnik, pardon, odgovor zastupnice Josić, izvolite.
Zahvaljujem ministre. Meni je iznimno drago kao zdravstvenom djelatniku da se u naše zdravstvo ulaže pogotovo mi je drago da se ulaže u opremu jer smo svjesni da je ona u velikoj većini bolnica dotrajala. Naravno i zgrade bolničke su nekim bolnicama katastrofalne što mogu potvrditi da je tako i u mojoj općoj bolnici. Vjerujem kako će se ovim ulaganjima omogućiti kvalitetniji rad zdravstvenom osoblju i liječnicima i tehničarima i sestrama a da će time i usluga koja ide prema krajnjem korisniku, prema pacijentu biti kvalitetnija a isto tako vjerujem da ćemo na ovaj način omogućiti našim kolegama da ne odlaze iz Hrvatske već da mogu na kvalitetnoj opremi ostati radit i bit zadovoljni i u našim malim bolnicama i u kliničkim bolnicama i u KBC-ima u našoj RH. Hvala.
Idemo dalje. 21. pitanje zastupnik Domagoj Hajduković postavlja predsjedniku Vlade, izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, intenzivno već više od godinu dana pratimo tešku situaciju u Croatia Airlines. Osim što zaposlenici odlaze, prelaze u druge kompanije, letovi kasne, otkazuju se, aparati nisu u najboljem stanju, to sve prate loši financijski problemi naše nacionalne avio-kompanije sada već višegodišnje neimenovanje uprave, nepotpisivanje kolektivnog ugovora. Ti isti radnici čak odlukom, sukladno odluci suda nemaju svoje pravo izraziti svoje nezadovoljstvo niti štrajkom jer kakti' nisu u dobroj namjeri pregovarali. Također, svaki dan možete vidjeti posebice tijekom turističke sezone i nezadovoljstvo putnika Croatie Airlines. Baš zbog ovoga što sam govorio. Kašnjenja, otkazivanja letova itd., itd. Početkom godine postavio sam pisano pitanje ministru Butkoviću upravo o ovom, što Vlada namjerava učiniti da se osigura nesmetano poslovanje tvrtke, posebno u turističkoj sezoni a sa turističkim rezultatima se svi volimo dičiti? Dobio sam odgovor nakon više mjeseci jedan vrlo prazan, čak ne bi rekao ni birokratski odgovor bez ičeg konkretnog u njemu. Moram priznati da me to ljuti ne kao samo saborskog zastupnika već i kao građanina ove države, kao putnika Croatie Airlines, kao čovjeka kojemu je stalo da naša nacionalna avio-kompanija posluje dobro i želim u prvi plan staviti obitelji koje ovise o prihodu, ljudi koji rade u Croatia Airlines. Ono moje pitanje je vama, dakle sada molim vas konkretno, što Vlada čini da se pomogne Croatia Airlines u ovom situaciji?
Hvala. Odgovor predsjedniče Vlade, izvolite.
Hvala lijepa gospodinu Hajdukoviću. Ministar Butković kao nadležni ministar vam je odgovorio, vodi računa. Ono isto tako o čemu država treba voditi računa da naš nacionalni avio-prijevoznik ispuni svoju ulogu u ja ću sada koristiti termin turističkoj aktivnosti a ne turističkoj sezoni koja je toliko produljena da kada se agregatno vide rezultati, tada se vidi i da je poslovanje Croatie Airlinesa u smislu prihoda broja putnika, svega onoga što obilježava ovakve turističke uspjehe zemlje, ključno. Nema po meni neke logike da kada je intenzitet putovanja najviši, kad su prihodi pred vama da se tada ne radi. To nema baš neke logike. Nađite neki hotel na Jadranu, nađite restoran ili bilo koga drugoga tko će u sezoni reći e baš sad neću. Nema to smisla. Međutim, odluke koje su tu donesene u vezi ovoga štrajka na koji ste se vi referirali su donesene od strane suda. Sud je donio te odluke. Sud. Vrlo važno, treba poštovani ono što sud donese. Što se tiče dugoročne održivosti Croatie Airlinesa, tu ministarstvo i sama kompanija a upravu u ovom trenutku predstavlja gospodin Bajić, radi na rješenjima koji će poslovanje kompanije pa eventualno i uz nekog strateškog partnera, učiniti još učinkovitije. To je bit i to je cilj. Ali ona će raditi unatoč svim preprekama koje se pred nju postave. I bilokojim interesnim lobijima koji su tu angažirani. To je poruka.
Izvolite, odgovor.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Nisam dakle komentirao odluku suda, pitao sam što će Vlada napraviti. Dobio sam odgovor koji mi je dao ministar Butković. Radimo na rješenjima, a koja su to rješenja, ja vas pitam, predsjedniče Vlade? Naravno, ministar Butković je resorni ministar ali vi ste najodgovorniji čovjek i sad vi meni recite, ne ja kao zastupnik kako da ja budem zadovoljan ovim odgovorom, kako da radnici Croatie Airlinesa budu zadovoljni ovim odgovorom? Kako da putnici Croatie Airlines budu zadovoljni ovim odgovorom? Kako da hrvatska javnost bude zadovoljna ovim odgovorom? Kako građani mogu biti zadovoljni vašim stavom radimo na rješenjima? Svaka čast ako radite, ali ja ih ne vidim. Di su ta rješenja? Pokušao sam biti konkretan i jasan, bavio sam se sadržaje, nisam se bavio ispraznom retorikom kao što si me sada čuo, rastužuje me vaš stav odnosno rastužuje me vaša ambivalentnost prema ovom problemu. Ali ja vam poručujem sa ovog mjesta, ja vam neću kao zastupnik stati, zasipat ću vas pitanjima, ako treba, svaki tjedan ću vam pisati novo pitanje, pa d vidimo dokle ih možete ignorirati. 6 mj. kao što me ministar ignorira, neću stati. Vaša je odgovornost predsjedniče Vlade, vaša je odgovornost, ja ću vas na to stalno podsjećati.
Sada je na redu zastupnik Marko Šimić. On pitanje postavlja ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora. Predsjedniče Vlade RH sa suradnicima, poštovani ministre Bošnjaković. Moje pitanje tiče se Ovršnog zakona. Prije ljeta prezentirali ste novi nacrt Prijedloga Zakona i smatram da je zbog ove ljetne stanke, zbog godišnjih odmora bilo premalo dakle ozbiljnih medijskih natpisa i premalo ozbiljnog govora o novom Prijedlogu Ovršnog zakona. Mnoge vlade ranije hvalile su se da će i najavljivale da će donijeti ovršni zakon koji će biti pravičniji, koji će smanjiti troškove i zaista u ovom prostoru od 2 mjeseca čuli smo o ovome dosta. Čuli smo mnogo kritika, no mene evo, kao i širu javnost zanima u kojem smjeru ide ovaj novi koncept ovrhe. Zanimaju me, kao i širu javnost koje novine ovim Zakonom se uvode i hoće li doći do smanjenja troškova, kamata, odnosno koliko će iznositi troškovi prema novom Ovršnom zakonu.
Izvolite ministre.
Hvala lijepa predsjedniče. Poštovani zastupniče Šimić. I hrvatska Vlada i Ministarstvo pravosuđa poduzeli smo cijeli niz mjera i za naše građane koji su blokirani, a i radili smo zaista na izradi novog Ovršnog zakona. Cijeli ovaj paket, ako mogu reći i mjera za blokirane daje rezultate koji su vidljivi. Podsjetit ću samo da je glavnica svih onih potraživanja bila 42 milijarde kuna po blokiranim računima. Danas je to nekakvih 18 milijardi, dakle i više nego je prepolovljeno. Broj naših blokiranih građana svaki dan je sve manji jer ove vladine mjere koje je Vlada poduzela slijede i grad Zagreb i drugi gradovi, slijede i teleoperateri i svakim danom zapravo broj blokiranih građana je manji. Međutim, ono što smo mi obećali, da ćemo pristupiti izradi jednog novog cjelovitog Ovršnog zakona, smo i ispunili. Mi smo evo, prije ljetne stanke upravo predstavili novi Ovršni zakon, njegov prvi radni tekst i dali smo ga zapravo u raspravu. Održali smo jedan okrugli stol i očekujemo i onu daljnju raspravu koja će ići onim redovnim tijekom i redovnom procedurom, pa nakon toga završiti na Vladi. Poslije Vlade prvo čitanje ovdje u Saboru za koje ja vjerujem da ćemo provesti do kraja ove godine, a početkom slijedeće mislim da ćemo ga donest. Novi koncept Ovršnog zakona je zapravo da bi ono što smo i rekli, postupak je trenutno poprilično disperziran, razna tijela provode ovrhu. Mi smo ovim novim zakonom zamislili da centar ovrhe bude ponovno na sudu. Da bude ponovno na sudu i drugo načelo koje želimo zapravo ostvariti, koje smo obećavali, a to je da troškovi ovrhe budu bitno manji. Postupak ćemo u mnogome digitalizirati, propisat ćemo obrasce, propisat ćemo komunikaciju dakle, elektroničkim putem sa sudom i to će samo po sebi dovesti do ušteda. Dakle, neće više netko moći naplatit ne znam koliko tisuća kuna za sastav prijedloga za ovrhu kada će on zapravo ne ga sastavljat, nego će popunjavat obrazac koji ćemo mi donijeti. Imali smo jedan problem i zapravo još ga uvijek imamo, a to je Odluka suda EU koja kaže da ova rješenja o ovrsi koja donose naši javni bilježnici, da to nije zadovoljavajuće jer naprosto po njihovim pravilima javne bilježnike zapravo europska uredba ne tretira kao pravosudno tijelo. Na taj način kako smo koncipirali novi Ovršni zakon, sva rješenja donositi će naši sudovi, a ove pozicije i ove uloge i financijske agencije i javnih bilježnika redefinirali smo i javne bilježnike ćemo tretirati kao povjerenike suda. Jer ako bismo sve sada ponovno vratili na sud, doveli bismo do novih zapravo velikih zaostataka, velikog broja predmeta i zato bilježnike ćemo zadržati, ali u jednoj potpuno drugačijoj funkciji nego što je to danas. Oni će biti povjerenici suda, oni će zapravo pripremati dokumentaciju, sud će izvršiti nadzor i nakon donositi će rješenja. Mi ovim zakonom također itekako vodimo brigu i gledamo o onim nekim slabim točkama koje su to danas. Još ćemo jače zaštiti nekretninu jer smatramo da nekretnina tek u izuzetnim situacijama može biti ovaj predmet ovrhe, pa ćemo i onu granicu, takav je prijedlog koji smo rekli da se ne može ovršiti nekretnina za potraživanje manje od 20 tisuća kuna, sada naše je prijedlog da to dignemo na 40. Pored toga, cijeli jedan niz primanja, kao što su dnevnice, kao što su naknade za terenski dodatak, kao što je božićnica, regres i to želimo kao prihode osloboditi zapravo od ovrhe. Tako da, biti ćemo u prilici svi zajedno raditi na tom Zakonu i sve dobre prijedloge koje budemo vidjeli .../Upadica Predsjednik: Hvala vam./... u javnoj raspravi ćemo prihvatiti. Hvala lijepo.
Očitovanje. Kolega Šimić, izvolite.
Zahvaljujem na odgovoru i zaista vjerujem da će novi Ovršni zakon riješiti mnoge od problema koji je aktualni Ovršni zakon pokazao za vrijeme svoje konzumacije, posebno u stavljanju u ravnopravan odnos subjekata u postupku, smanjenje troškova po ovršenika i ubrzanje i pojednostavljenje postupka. No, htio bih iskoristiti i priliku i zahvaliti Vladi RH, posebno ministarstvima graditeljstva i Ministarstvu pravosuđa koji su jučer posjetili Slavonski Brod i tamo donijeli ugovor dakle i energetskoj obnovi zgrade općinskog suda. To nije nekakva visoka vrijednost projekta, ali je za nas brođane izuzetno to veliki projekt, to je 8 milijuna kuna koje će doći u naš grad, obnoviti će se zgrada suda i napokon će taj sud izgledati kao institucija RH, napokon će ti ljudi u tom sudu dakle i prema van pokazati pravo lice i način na koji oni rade i građanima će dakle takav sud, obnovljeni sud zaista biti na ponos. Evo, hvala lijepa.
Idemo dalje. Zastupnik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora pitanje postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine ministre. Imao sam prigodu u Zagrebu vidjeti neke od lokacija na kojima je nedavno provedeno terensko istraživanje i ekshumacija posmrtnih ostataka nevinih žrtava koje su komunisti pobili nakon završetka 2. svjetskog rata. Kako sam osobno involviran u rad udruge Macelj, upoznat sam s ovom problematikom, te svim razlozima zbog koji je svojedobno se iniciralo osnivanja ureda za pronalaženje obilježavanje i održavanja grobova žrtava komunističkog zločina nakon 2.sv.rata. Njega je SDP-ova vlada usprkos brojnim prosvjedima pripojila Ministarstvu hrvatskih branitelja. Nažalost u tom trenutku na neko vrijeme, su gotovo sve aktivnosti, na otkrivanje grobišta i ekshumaciji žrtava zamrle. Veseli me činjenica da je ova važna tema opet u fokusu rada Ministarstva hrvatskih branitelja od kada ste mu vi na čelu. Dobro je da imamo i prve konkretne rezultate, jer narod, koji ne poznaje i zaboravlja svoju prošlost, osuđen da ju ponavlja. Nevine žrtve o kojima se pola stoljeća nije smjelo niti govoriti, a njihovi najbliži, nikada nisu doznali za njihovu sudbinu, ni gdje im leže kosti, imaju pravo, biti dostojno pokopane i da Hrvatska konačno dostojno obilježi mjesta njihova stradanja. Molim vas, da mi odgovorite, od kada ste vi na čelu Ministarstva, koje su sve aktivnosti s time u svezi provedene, koje su lokacije pregledane, koliki je do sada broj otkrivenih žrtava, te koji su vaši daljnji planovi s time u svezi?
Izvolite ministre.
Tomo Medved
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, gospođe i gospodo zastupnici. Uvaženi gospodine zastupniče Reiner, hvala vam na vašemu pitanju. Ministarstvo hrvatskih branitelja se uz sustavno rješavanje slučajeva nestalih osoba u Domovinskom ratu, bavi istraživanjem i uređenjem groblja, žrtava 2.sv. rata i poslijeratnog razdoblja, a u skladu sa Zakonom o istraživanja, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava 2.sv. rata i poslijeratnog razdoblja. To podrazumijeva sve faze postupka, od zaprimanja inicijalnih informacija o mogućoj lokaciji pojedinačne ili masovne grobnice preko prikupljanja dodatnih saznanja i dokumentacije, provedbe terenskih izvida, probnih iskapanja ekshumacija, pa do pokopa posmrtnih ostataka, te obilježavanja mjesta masovnih grobnica. U zadnje 2 g. značajno je unaprijeđena metodologija rada, a time i uspješnost i rezultati zbog povećanja, ciljanih, educiranih ljudskih kapaciteta i neophodne tehnologije. Ukupan broj prijavljenih lokacija, mogućih masovnih i pojedinačnih grobnica, iz razdoblja 2.sv. rata ili poslijeratnog razdoblja je 936. Od toga je od 21. ožujka 2016. zaprimljena 651 prijava alokacije, što upućuje na primjetan pozitivan rast prijavljenih lokacija u mandatu ove Vlade. U tom razdoblju organizirali smo, koordinirali i proveli 269 terenskih izvida te 25 probnih iskapanja na području 6 županija i u Gradu Zagrebu. Provedene su 51 ekshumacije na području 11 županija u Gradu Zagrebu, te je ukupno ekshumirano 776 osoba. Sahranjeno je 396 osoba. Posebno smo intenzivirali aktivnosti na više lokacija na području Grada Zagreba. Na lokaciji Gračani, gdje je obrađeno 7 lokacija i ekshumirano je 295 posmrtnih ostataka. Na lokaciji u Savskoj, pored škole, u prvoj fazi ekshumirani su posmrtni ostaci 25 osoba. Druga faza je u planu za sljedeće razdoblje. Na lokaciji Tuškanac, u prvoj fazi, ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 24 osobe. U nastavku radova, do sada su vidljivi posmrtni ostaci najmanje 48 osoba. Isto tako na lokaciji Jelenovac u prvoj fazi ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 25 osoba, a druga faza je u planu za sljedeće razdoblje. Ovo su pokazatelji da predano radimo na svim fazama postupka, od zaprimanja informacija, pa sve do dostojnog pokopa pronađenih žrtava i obilježavanja mjesta masovnih grobnica. Hvala lijepo.
Izvolite kolega Reiner.