10. sjednica

Hrvatski sabor

21. 11. 2018
objavljeni podaci: 21. 11. 2018

Transkript

Gospođe i gospodo zastupnici, počinjemo sada s postavljenjem pitanje Vladi, odnosno, pojedinom članu vlade, u skladu s odredbama poslovnika, članci 132.-139. Aktualno prijepodne, održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prvi na redu za postavljanje pitanje je zastupnik Milorad Pupovac, koji pitanje postavlja Gabrijeli Žalac, ministrici regionalnog razvoja i fondova EU. Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Pitanje postavljam ministrici regionalnog razvoja i europskih fondova. Gđa ministrice 5 gradova u RH koji su bili ratom obuhvaćeni i stradali, Beli Manastir, Darda, kao jedna cjelina, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar, su iz dvaju programa EU operativnog programa konkurentnosti i kohezije, operativnog programa učinkovitosti i ljudskih potencijala za razdoblje od 2014-2020. dobili ukupno 120 milijuna eura. Svaki otprilike nešto više od 20 milijuna eura. Prema našim saznanjima, za smanjivanje socijalne nejednakosti i isključenosti iz siromaštva i poboljšanje infrastrukture, do sada je utrošeno veoma malo sredstava, grad Vukovar je do sada, grad Vukovar isplaćeno oko 16 milijuna kn, dakle, oko 10% ukupnog iznosa koji im stoji na raspolaganju, grad Petrinja oko 10 milijuna kuna, dakle, manje od 10% ukupnoga iznosa. Grad Knin i grad Benkovac još gore nešto više i od milijun kuna svaki. Mi se trudimo da na različite načine osiguramo da se popravi vodovode, da se popravi ceste, da mladi ljudi i oni koji su se vratili tamo, bilo Hrvati ili Srbi ne odlaze, a novac koji je od 2014. odnosno 2015. stoji na raspolaganju, tim gradovima stoji neiskorišten. Što Ministarstvo, što Vlada misli učiniti da se takva situacija promijeni? Ukoliko je potrebna pomoć tim gradovima, kako se planira osigurati ta pomoć da se poveća iskoristivost fondova?
Zahvaljujem. Prije odgovora ministrice samo mi dozvolite da pozdravim učenike srednje škole iz Preloga koji su s nama, dobro nam došli. …/Pljesak./… Izvolite ministrice.
Gabrijela Žalac
Uvaženi predsjedniče HS-a, poštovani saborski zastupnici, poštovani predsjedniče Vlade, članovi Vlade, uvaženi zastupniče Pupovac hvala vam na vašem, dakle, pitanju, kako ste i sami rekli u našem operativnom programu konkurentnosti kohezija postoje sredstva za ratom pogođena područja, za 5, dakle, gradova, koji su odabrani u ovom financijskom razdoblju, to su Knin, Benkovac, Petrinja, Vukovar, Beli Manastir s općinom Darda. Dakako da, naravno obzirom na kašnjenje uopće cijele financijske perspektive smo uspostavili sustav, dakle, koji se odnosi na programe integrirane fizičke gospodarske regeneracije malih gradova na ratom pogođenih područja, rezultati nisu impresivni za sada. Međutim, naše Ministarstvo, uprava za potpomognuta područja zajednički sa svim gradovima kroz intervencijske planove je učinila sve da se ti natječaji na neki način što prije objave. Tu bih posebno istaknula sredstva koja su vezana za gospodarstvo, u svakom gradu smo definirali sa svakim pojedinačnim, dakle, gradom odnosno općinom na koji način se ta sredstva mogu što prije do krajnjih korisnika na neki način usmjeriti. I moram priznati da, evo, nakon, naravno i promjene vlasti na lokalnoj razini, bili su određeni zahtjevi za promjene tih intervencijskih planova na što mi naravno ne želimo pristati jer želimo da se na tim područjima, prije svega, upravo kroz ova sredstva koja su dostupna, to je gotovo milijardu, dakle, kuna sredstava koja idu u ova područja da se što, na što bolje mogući način, dakle, iskoriste. Što smo napravili, Uprava za potpomognuta područja zajedno sa svim gradovima održava intenzivne, dakle, sastanke i mislim da ćemo upravo do kraja ove godine sigurno imati značajnu, govorim vam, kad govorim o malim gradovima, čak štoviše, obzirom da je to jako dobar princip, praktički izravne dodijele sredstava, mi smo donijeli odluku prema, dakle, mapi siromaštva koju je radila Svjetska banka za nas da sukladno svim uvjetima koji postoje to napravimo za još 10 novih malih gradova na ratom pogođenim područjima, koja će sigurno dobiti sredstva ili izmjenom operativnog programa ili u slijedećem razdoblju, ali želim imati pripremljene projekte na terenu, osim onih sredstava koja ulažemo kroz hrvatski proračun za potpomognuta područja, mislim da je ovo dobar put. Rezultati uvijek mogu biti još bolji i još brži. Međutim, u ovom zapravo cijelom lancu, gdje sudjeluje i naše Ministarstvo i lokalna jedinica, potrebno je osigurati uvjete odnosno preduvjete da svi zajednički svoj posao odrade na vrijeme, ne samo u ovom programu, nego općenito kada su fondovi EU u pitanju. Mi vam možemo podastrijeti, dakle, detaljne podatke kada govorimo o ovih 5, dakle, malih gradova, kakva je trenutna situacija i što očekujemo do kraja ove godine. Po svim natječajima koji se odnosi na društvenu, gospodarsku, socijalnu infrastrukturu, ali isto tako i dio koji se odnosi na europski socijalni fond kada govorimo o ljudskim kapacitetima. Hvala vam lijepo.
Kolega Pupovac, izvolite. Očitovanje.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, zahvaljujem gospođo ministrice na vašem odgovoru. Prema onome što smo mi uspjeli zapaziti ili prema onome što smo mi uspjeli vidjeti, dva su potencijalna uska grla. Jedno je Ministarstvo, Ministarstvu je od 2014. trebalo godinu dana da donese program, pa donijela ga je u veljači 2015. Od 2015. do 2016. trebalo da donese program za Grad Knin koji je navodno imao već najbolje pripremljen program, a za sve ostale 2017-te. Drugi je očito program unutar samih gradova i njihovi kapaciteti da povuku takva sredstva. Prama tome, očito da je potrebno i unutar samih Ministarstva i očito da je potrebno unutar ovih jedinica lokalne samouprave, pretpostavljamo i kod drugih jedinica lokalne samouprave stvoriti snažnije kapacitete, bolju pripremu za iskoristljivost ovakvih sredstava. I vi i ja znamo da su ovi gradovi odabrani kao pilot područja za ova dva programa, socijalne uključivosti i kohezije i ukoliko na ovim programima pokažemo da nismo u stanju odraditi taj posao, za slijedeće razdoblje teško ćemo imati argumentaciju da ostale gradove, od Iloka na istoku, pa do Gračaca ili Obrovca na jugu, teško ćemo dobiti priliku da ti gradovi dobiju ovo što su dobili ovih 5 gradova. I zato treba učiniti sve da se ova sredstva iskoriste, posebno zbog toga što mnogi od tih ljudi gube populaciju zato što nema radnih mjesta, gube populaciju zato što nema elementarnih pretpostavki za život, kao što je obnova vodovoda i obnova struje.
Idemo na drugo pitanje, to je poštovana kolegica Grozdana Perić, koje pitanje postavlja ministru uprave, Lovri Kuščeviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, ministri i ministrice, poštovani kolege, evo ja upućujem pitanje gospodinu Kuščeviću, ministru uprave. Naime, svi evo, smo svjesni da su sredstva EU jako važna za razvoj u svim sferama društva. na polovici mandata ove Vlade sigurno je potrebno podvući crtu i vidjeti što se napravilo i što se može više napraviti pa stoga u odnosu na samo Ministarstvo uprave koje je po podacima povuklo 11% sredstava predviđenih iz Europske unije, molima bih ministra da zapravo da jedan presjek i da nam ukaže što je poduzeto što se planira napraviti jer javna uprava je jako važna svima nama i građanima i samo funkcioniranje se onda na cjelokupno društvo, stoga evo molim ministra da na kaže što je poduzeto i što će se poduzeti kako bi se to stanje poboljšalo. Hvala.
Molim ministra za odgovor.
Hvala vam lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče hrvatske Vlade, kolegice i kolege ministrice i ministri, kolegice i kolege saborske zastupnice i saborski zastupnici, gospođo zastupnice hvala vam na postavljenom pitanju. Pa kao što znamo prioriteti ove Vlade jesu upravo povlačenje EU sredstava i tu se vide na razini cijele Vlade znatni iskoraci, poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, međutim o tome ćete dobiti izvještaje od mojih kolegica i kolega. Ministarstvo uprave evo nije po svojoj strukturi investicijsko ministarstvo, nije ministarstvo koje provodi velike projekte npr. poput ministarstva koje vodi moj kolega Oleg Butković ne gradimo ceste, mostove tako uspješno kao što on gradi, međutim i naše ministarstvo ima projekata iz kojih možemo povući sredstava iz Europske unije. Na žalost moram konstatirati da dolaskom mene na čelo ministarstva, prije evo godinu i pol dana mi u Ministarstvu uprave nismo imali niti jedan projekt koji se naslanjao na EU fondove. Evo ga danas mi već imamo 14 projekata koje aktivno provodimo, neke smo već ugovorili neke pripremamo za ugovoriti, ovdje mogu istaknuti da smo već ugovorili Projekt kvalitete u javnoj upravi koji vrijedi 40,5 miliona kuna, on je ugovoren u tijeku su tenderi za dobivanje izvođača koji će taj projekt i realizirati. Tu je Projekt razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi vrijedan 13 miliona kuna, također već ugovoren i započela je njegova realizacija. Zatim mogu istaknuti Projekte digitalizacije koji su jako biti za razvoj javne uprave. Tu je projekt E-pristojba koji je vrijedan 50,5 miliona kuna također ugovoren i u tijeku je uskoro očekujemo raspisivanje natječaja. Evo, gospodine Maras, možda da vi uzmete mikrofon. …/Upadica: Kolega Maras, samo malo ministre../…
Kolega Maras ja vas molim da se pristojno ponašate, nije ovo korektno i molim vas da se držimo nekog reda. Izvolite.
Dakle, tu je još E-poslovanje koji je vrijedan 50 miliona kuna također ugovoren i također u realizaciji. Pred nama je još ugovaranje projekata koja je ukupna vrijednost s ovima preko 900 miliona kuna jedan dio tih projekata ćemo ugovoriti do kraja ove godine, a drugi dio u siječnju i veljači iduće godine. Tu su projekti E-pečat, E-potpis, E-pristojbe, zatim uspostava Centra dijeljenih usluga, E-upisi itd., itd. Ja bih samo napomenuo da ta digitalizacija koja je zaista prijeko važan preduvjet za razvoj javne uprave ona ide u dva smjera. Prvi smjer je digitalizacija poslovnih procesa u javnoj upravi, a tu mislim i na državnu upravu, na lokalnu i regionalnu samoupravu i zatim digitalizacija komunikacije prema građanima i poslovnim subjektima. Zahvaljujući ovim projektima koje smo evo ugovorili preko 200 miliona kuna, a u idućih nekoliko mjeseci ćemo ugovorit ukupno 800 miliona kuna mi smo sasvim sigurno doprinijeli evo ga u povlačenju Europskih fondova. Ti rezultati će se vidjeti kao što sam rekao početkom iduće godine, međutim nije to samo sebi svrha povlačiti sredstva iz Europskih fondova, svrha je upravo popraviti procese u javnoj upravi, podiči kvalitetu usluge države, ne samo države već lokalne i centralne države. Evo ja vam zahvaljujem na ovom pitanju, zahvaljujem na vašem interesu i bit će mi drago da u jednoj prilici sve zajedno ovo isprezentiramo, a vjerujem da će sve to zajedno doprinijeti boljoj komunikaciji hrvatskih građana, poduzetnika i obrtnika sa državom i da će pomoći bržim, jeftinijim i transparentnijim poslovnim procesima koje obavljaju tijela javne vlasti. Hvala vam lijepo.
Kolegice Perić, izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… i direktne učinke i rezultate koji će biti mjerljivi u ovom periodu. Hvala lijepo.
Sada bih molimo zastupnika Tomislava Klarića, da postavi pitanje ministru turizma Gariu Cappelliu. Izvolite.
Zahvaljujem se gospodine predsjedniče, gospodine ministre svjedoci smo ovoga ljeta brojnim i medijskim natpisima ali i podacima iz javnosti koji su iznošeni o slabijem turističkoj sezoni o manjem dolasku turista na područje RH, kakvi su konkretni rezultati kako će se to odraziti na prihode s obzirom na one podatke koje vi u ministarstvu imate?
Odgovor. Izvolite.
Gari Cappelli
Poštovani predsjedniče, gospođe zastupnice i zastupnici, gospodine Klariću, pa evo naravno tijekom ljeta pogotovo u 7, 8 mjesecu kad dođe jedan disbalans možda od 1-2% onda se gleda kao nekad davno na turizam da je turizam sezona 7 i 8 mjesec. Međutim, hrvatski turizam u zadnje 2-3 godine ide u potpuno drugačijem smjeru, onome što smo uvijek težili a to je da imamo pred i podsezonu jaku a da špica same turističke sezone bude nešto što je normalno, nazovimo to tako i da se tu više ni nema prostora za rast jer ni nema dovoljno kreveta da bi to mogli i tražiti. Osim toga rezultati možda i sami će dati odgovor da u ovom trenutku za prvih dakle do današnjeg dana brojimo 6% više turista i negdje oko 4% više noćenja. Dakle, ostvarili smo, ostvarit ćemo do kraja godine negdje oko 19,5 miliona noćenja i preko 106 miliona, 106 miliona noćenja i 19,5 miliona dolazaka turista, dakle ti rezultati definitivno ukazuju da hrvatski turizam ima drugačiji tijek da se on proteže tijekom cijele godine i da smo recimo primjera radi na kontinentu recimo imamo u ovom trenutku 11% više tijekom cijele godine. Da smo u nekim pojedinim trenucima kao u 5., pa sad i u 10., 11. mjesecu imali čak povećanje preko 20%, da ni jedna županija nema pad turističkih dolazaka i noćenja, dokaz je dakle da definitivno hrvatski turizam bilježi bolje podatke. A što se tiče samih prihoda, ove godine ćemo imati sigurno definitivno, do sada povijesno najbolje prihode, a to će biti oko 12 milijardi eura prihoda, dakle povećanje negdje oko 10% prihoda na razini prošle godine. Tu je još vrlo važno reći da osim prihoda rastu i investicije. Mi smo ove godine negdje imali oko milijardu eura investicija u RH, na razini 4, 5 zvjezdica, dakle hoteli najviše oko 50-ak novih hotela obnovljeno ili novo izgrađeno. Isto nešto slično očekujemo sljedeće godine, očekujemo negdje oko milijardu i 100 milijuna novih investicija, eura investicija dakle u hrvatski turizam, najviše opet u hotele, najviše kategorije dakle 4 i 5 zvjezdica. Što znači ako dodamo zahvaljujući ovim novim zakonima koje je Vlada i Sabor donio, dakle u turizmu i u zdravstvenom turizmu, u zdravstvu mi ćemo imati povećanje investicija negdje oko 350 milijuna i u zdravstvenom turizmu. Dakle, sljedeće godine možemo reći da će biti u odnosu na zadnje dvije godine rast investicija u turizmu preko 55% što je jedan ogroman iskorak i naravno što potiče daljnje zapošljavanje i mogućnost razvoja cjelokupnog gospodarstva. Bitan je i ovaj zadnji posjet predsjednika Vlade i članova Vlade u Kini gdje ćemo sljedeće godine imati proglašenja turizma dakle Hrvatske i Kine gdje očekujemo rast preko 50 tisuća novih kineskih turista u odnosu na ovu godinu i definitivno otvaranje jednog novog tržišta koje će osim tržišta već koja su nam poznata, Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije imati veliki rast turista iz tih zemalja otvaranjem ureda koje je premijer otvorio, dakle prije 10-ak dana i uskoro otvaranje ureda u SAD-u u Los Angelesu i u Koreji, nadamo se da će ta tržišta nadoknađivati možda ako bude eventualan pad turista sa ovog našeg europskog tržišta ali po najavama londonskog sajma prije par dana očekujemo rast turista na, u visini od 5 do 6%. Hvala lijepa.
Očitovanje. Izvolite kolega Klarić.
Uvaženi gospodine ministre, zahvaljujem se na vašem iscrpnom i konkretnom odgovoru. I mišljenja sam da upravo na ovaj način iznošenje konkretnih podataka, činjenica jedino tako možemo demantirati sve one koji uporno dezinformacijama, izmišljenim vijestima pokušavaju omalovažiti i rad ove Vlade ali na kraju krajeva i uspjehe koji su na području RH evidentni. Nastavite tako i zahvaljujem se na vašem odgovoru.
Idemo dalje. Zastupnik Davor Bernardić, postavlja pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, ove godine smo svjedočili mnogobrojnim aferama, u neke od njih, u mnoge od njih su bili upetljani mnogi od vaših najbližih suradnika iako ste tvrdili da ništa ne znate, to se kasnije nije pokazalo istina, sve ste znali i bili ste dobro informirani, čak ste bili u neke afere direktno uključeni. Podsjetiti ću vas, afera BORG, afera SMS, afera HOTMAIL, afera elitna prostitucija, afera Uljanik, afera kupovina ruku i mandata u Saboru, da ne nabrajam dalje jer o tome su sve detaljno izvještavali hrvatski mediji. Građani gube povjerenje u institucije ove zemlje, kada vide da se po pitanju procesuiranja odgovornih u tim aferama ne događa ništa. I stoga je moje pitanje za vas, da li možda znate gdje je vaš glavni državni odvjetnik? Da li radi, da li dolazi na posao? Odgovorite mi.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa poštovani gospodine Bernardić, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, zastupnice i zastupnici. Vi ste svašta nabrojali ovdje u ovim vašim tiradama oko kako navodite afera i rekli ste da sam ja upleten u njih, točno, u SMS aferi ja sam bio i predmet fabriciranja lažnih SMS-ova pa je i to jedan od zadataka i policije i državnog odvjetništva da ih otkrije. Što se tiče vaše teže o kupovini mandata, ona ne da je neistinita, ona je patetična. Dakle, ljudi iz ovog dijela sabornice očito duboko nezadovoljni vašim radom, vašim smjerom načinom na koji funkcionira SDP odlaze iz vaše stranke. I mislim da ti ljudi na način na koji to komuniciraju odlaze svojom voljom i demonstriraju nezadovoljstvo prema vama. Odabir gdje će ti ljudi sa svojim, kao što znate, temeljem našeg Ustava i zakona neopozivim mandatom, to je njihova stvar. Nitko od tih ljudi nije došao u HDZ, baš nitko. Prema tome vaše teze gdje želite amalgamirati vlastite probleme da su nekakav naš negativni element su jednostavno netočne a pri tome i patetične. I to vi jako dobro znate, to znaju vaši kolege, zbog toga oni i odlaze. I ja bih vam iskreno savjetovao kao čelnik vladajuće stranke a vama kao nominalnom šefu još uvijek najveće opozicijske stranke da radite malo na konsolidaciji. Nama je u interesu da imamo snažnu opoziciju u obliku SDP-a a ne da imamo jedno rasulo koje gledate vi i gledaju vaši članovi i koje se reflektira i u rejtingu. Pogledajte razliku u kojoj god hoćete anketi i vidim da čak mislite da su to državne ankete, ankete koje koliko je meni poznato u hrvatskom političkom životu traju zadnjih skoro 3 desetljeća su stalno od istih i stalno manje-više o istima. Tako da sve te vaše izjave mi djeluju jako neuvjerljivo a vaše između redaka nepoznavanje temeljnih načela diobe vlasti je zapanjujuće, doslovno je zapanjujuće. Vi pitate mene gdje je vaš državni odvjetnik. Znate kada ne'ko kao čelnik oporbe, netko tko ima mandat od naroda tako nešto kaže, onda šaljete jednu jako lošu poruku hrvatskoj javnosti, šaljete jako lošu poruku mladim ljudima, šaljete jako lošu poruku onima koji možda nisu pravnici ili se nisu bavili institucionalnim, politološkim i ustavnim temama, i razabrali što je čija uloga i tko što radi. Možda ste vi navikli, možda je u vrijeme vaše većine, vaše Vlade, moj prethodnik iz vaše Vlade percipirao tadašnjeg državnog odvjetnika kao svog, ja nikog ne percipiram kao svog, 'ko ima bilo kakve veze sa pravosudnim sustavom, to su ljudi, profesionalci, koji znaju svoj posao, imaju svoju odgovornost, rade zakonito, profesionalno na temelju onih saznanja i informacija koje ta Tijela trebaju i mogu steći, i sukladno tome, donositi svoje odluke i svoje postupke. Bilo bi dobro da i vi pridonesete kulturi političke rasprave, na čelu diobe vlasti, razumijevanju rada i neovisnosti pravosudnih institucija koje su i neovisne i samostalne u svom radu, i zato nije dobro da tako nešto insinuirate, pogotovo stoga što je riječ o čovjeku koji je iznjedren iz tog sustava, profesionalnog. Ja gospodina, nisam ni poznavao do prije nekoliko dana prije nego što je postao državni odvjetnik. I to vam je bit, i vodite računa o tome. Nije dobro za vas ovo što govorite.
Hvala vam. Hvala vam. Odgovor, izvolite kolega Bernardić.
Hvala vam lijepa na savjetima, al' morat ću vas podsjetiti, da ste upravo vi, ukloniti glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, koji sad hoda s 3 tjelohranitelja i postavili novog glavnog državnog odvjetnika, gospodina Jelenića. To ste napravili upravo vi. Što se tiče rejtinga, ako ste toliko sigurni da ste tol'ko jaki, da ste tol'ko snažni, pa zašto onda kupujete ruke u Saboru? Zašto ste kukavica i zašto ne raspišete prijevremene izbore, to je moje pitanje vama. I nemojte podcjenjivati građane ove zemlje, jedno je biti nezadovoljan, a drugo je promijeniti dres, otići dignuti ruku za HDZ-ovu Vladu, nemojte podcjenjivati ljude, jer vi mislite da su ljudi tako naivni da ih u svakom trenutku možete lagati, farbati i pljačkati. I to je nešto što ne možete raditi, ako tu priču možete prodati vašim članicama i članovima, ne možete svim građanima ove zemlje. A što se tiče rasula, tu je vrlo jasna situacija danas u Hrvatskoj. Vašim Prijedlogom izmjena poreznog zakona, dižete plaću sebi i najbogatijima, i zovete investitore u Hrvatsku jer je ovdje jeftina radna snaga. Vašom takozvanom mirovinskom reformom, želite da građani rade duže i žive teže u mirovini, od obrazovne reforme nije ostalo ništa, od, osim neuspjelog eksperimenta na djeci, radnici Uljanike i 3. Maja su na cesti, zato jer ne znaju da li će sutra raditi, dal' će možda ostati bez posla. Ljudi umiru, zbog toga što Hitna medicinska pomoć ne može doć'. Građani čekaju specijalističke preglede, neki ih ni ne dočekaju. Iz DORH-a cure povjerljive informacije, gube se papiri, iz cijelog obavještajnog sustava, pušta, o tome se ovdje radi. Ja u isto vrijeme, iz Agrokora je izvučeno preko 500 milijuna kuna, i nikom ništa, i zato ljudi, gospodine Plenković, masovno iseljavaju iz Hrvatske, zbog nepravde, nepotizma, korupcije i kriminala. I u mandatu vaše Vlade, preko 130000 ljudi je napustilo našu zemlju.
Hvala. Hvala vam.
Idemo dalje. Peti je na redu zastupnik Veljko Kajtazi, koji pitanje postavlja Predragu Štromaru, potpredsjedniku Vladu i ministru graditeljstva i prostornog uređenja. Izvolite.
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri i poštovane kolegice i kolege. Moje zastupničko pitanje upućujem podpredsjedniku Vlade i ministru graditeljstva i prostornog uređenja, gospodinu Štromaru. Na osnovu Odluke povjerenstva za praćenje nacionalne strategije za Rome i sukladno Zakonu o legalizaciji objekata, u tekućoj godini smo zajednički osigurali sredstva i pokrenuli finalne korake za legalizaciju objekata u 21 lokaciji na kojoj se nalaze objekti Romske zajednice. U suradnji sa jedinicama lokalne samouprave, taj proces, privodimo kraju čime su Romi u 21 naselju, dobili Rješenja, kojim se potvrđuje legalnost njihovih objekata. To se dakle odnosi samo na objekte, obuhvaćene snimke do 2011. godine, pitanje koje želim postaviti a u kontekstu da još uvijek ne postoji niti jedan, niti je postojao projekat stambenog zbrinjavanja Roma. Što se će dogoditi sa onima koji su svoje objekte izgradili nakon 2011. godine? I sa onima koji iz nužde danas grade stambene objekte? Kako dolazite iz sredine u kojoj je taj problem izražen, što po tom pitanju planirate učiniti? Hoće li biti mogućnosti da i oni koji su izgradili objekte nakon 2011. godine, na bilo koji način, legaliziraju svoje objekte? Hvala vam.
Odgovor, izvolite.
Predrag Štromar
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora. Poštovane gospođe i gospoda saborski zastupnici, cijenjeni gospodine Kajtazi, saborski zastupniče. Da, i sami ste svjedokom, a iz vašeg pitanja je razvidno, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i sa još nekih drugim sredstvima, uložili smo zajedno dosta sredstava krajem '17., i u 2018., da riješimo legalizaciju onih građevina koje se nalaze u romskom naselju. Tu moram zahvaliti svim načelnicima i gradonačelnicima Općinama, Gradovima, Romskoj zajednici i vama, da smo mogli zajedno ostvariti taj projekat. Izuzetno puno truda je uloženo i što se tiče nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, sva sredstva smo već riješili, 2 mjeseca prije kraja ove godine. Sve smo odradili prije nego što smo i planirali. No, mi moramo zaštitit prostor Republike Hrvatske, devastacije ima dosta, i ne smijemo dozvoliti gradnju u onim prostorima, gdje nije dozvoljeno. Ja apeliram sada i na vas, da informirate sve, da se ne može graditi zgrada ako se nema rješenje o izvedenom stanju. Međutim, svjesni smo izgradilo se u buduće će se graditi i postoji mogućnost preko Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, da osiguramo sredstva za izradu glavnih projekata, to je najglavniji dokumenat, a onda i plaćanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa, da bi stvarno mogli raditi ubuduće građevine koje su legalne. Svjesni smo ekstremizma, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, moramo štiti naše nacionalne manjine, moramo biti osjetljivi prema svima i prema Romima, ja sam siguran, da ćemo opet naći i za ovaj problem zajednički način, kako ćemo zaštiti prostor RH, da ga više ne devastiramo a da pomognemo Romskoj zajednici. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče hvala na odgovoru. Ali ne mogu biti zadovoljan, dok ne najavite konkretni akcijski plan za sanaciju, situacije u romskim naseljima, posebno u Međimurju, koji se ubrzani šire. Dakle, ne traži se poseban status Roma, nego od vas tražim, da se prihvati realnost situacije na terenu, te da se odustane od inzistiranja tvrdno provedbi zakona, jer stvarno dodatni humanitarni problemi koje nećemo riješiti. Molim vas da se određeni …/Govornik se ne razumije./ … te da se za ta područja donesemo planove integracija. Ukoliko nastavimo ignorirati problem, cijeli prosvjed legalizacije, u …/Govornik se ne razumije./… će biti srušen, Hvala.
Idemo na pitanje br. 6 zastupnik Gordan Maras, pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče Vlade, vama evo jedno pitanje, ono što bi volio unaprijed vas evo upozoravam da ne podcjenjujete hrvatske građane i dajte iskrene odgovore, nemojte sa visoka, nego onako kako bi to pravi premjer davao. A moje pitanje ide u smjeru jedne simbioze na hrvatskoj političkoj sceni koju vidimo svaki dan, a to je simbioza Andreja Plenkovića i Milana Bandića. To je jedna, ovako bi rekao, vrlo tijesna suradnja, gdje sa jedne strane zagrebački gradonačelnik osigurava promjersku poziciju g. Andreju Plenkoviću, razno raznim avijacijama. Sa druge strane Andrej Plenković osigurava štošta g. Milanu Bandiću, a također od jučer smo vidjeli i da osigurava mu i većinu gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je najeklatantniji primjer trošenja javnih proračunskih novaca za političke i druge interesne skupine. Ja ovdje vam mogu reći da se građanima Hrvatske gadi hrvatski politički sustav, upravo zbog toga što se na taj način radi, da se ljudi kupuju, da se nudi usluge, pogledajte Klub zastupnika Milana Bandića, koji je narastao za 11 zastupnika. Stotine tisuće kuna zagrebačkih poreznih obveznika je potrošeno na picokijade, na knjige u nekim gradovima itd. kako bi vi g. predsjedniče imali komotnu većinu i kako bi bili premjer. Ono što mene zanima, da li ste vi g. predsjedniče Vlade, ponosni na vašeg partnera Milana Bandića i na tu simbiozu koja je zagadila hrvatsku političku scenu? Hvala vam lijepo.
Odgovor izvolite predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Maras, meni se čini da ste vi malo frustrirani i opterećeni, vi sada već 2 put za redom u točno 2 mj. govorite o jednoj temi na krivom mjestu. Slušao sam neki dan predsjednika gradske skupštine g. Mikulića, koji bi bio sretan da ste vi zastupnik u gradskoj skupštini pa da sav ovaj kumulirani napor, gdje želite nešto kazati gradonačelniku Bandiću imate prigodu reći izravno. Ne ne morate govoriti meni, zato što po 2 put opterećujete Hrvatski sabor sa temom koja se odnosi na našu najveću jedinicu lokalne samouprave a to je Grad Zagreb, ja razumijem da ste vi relativno nedavno postali prvi čovjek SDP-a u Gradu Zagrebu i da biste vi nešto željeli. Ali, nije trenutak. Nije trenutak. Kada netko izgubi izbore i nacionalne i lokalne, kada nema rješenja, kada se stranka doslovno topi, raspada, vaše kolege traže kako je vaše pitanje, takav odgovor zaslužuje g. Maras, jako je važno da javnost shvati da imate krivu adresu i krivo mjesto. I to 2 put. Obično se kaže ne 2 puta to isto, vidim da vi niste to usvojili, pa moramo to sve skupa ponoviti. Vi kroz vaše zastupnike u gradskoj skupštini, lijepo artikulirajte sva pitanja koja se odnose na funkcioniranje Grada Zagreba, kada za to dođe vrijeme. Evo, g. Mikulić je najavio da će on sazvati sjednicu gradske skupštine, pa ćete imati tamo prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2019. g. pa tamo o tome pričate. Što se tiče iste aluzije, koju je vaš predsjednik stranke maloprije u svom pitanju govorio, ponavljam još jednom ljudi od vas odlaze. Vi imate tamo, šta, sve je do vas, ili kako vam je ono slogan, tako nešto, pa onda je do vas, nije do nas. Ako odlaze od vas, do vas je, ne do nas, vi to morate prihvatiti. Meni je to žao, ja sam rekao, meni bi stvarno bilo drago, da možemo igrati neku ozbiljnu utakmicu, neki evo, košarkaški hakul koji može biti gal, ali ne može, sada je 12 razlike, biti će skoro duplo rast. To je naš problem, ne naš. E moraš se malo smijati Gordane, tako je to. Znači vi imate problem, ne mi, lijepo drugi put reći kolegama, zadužite ih, što da pitaju gradonačelnika na sjednici gradske skupštine, ne u Hrvatskom saboru. …/Govornik se ne razumije./…
Izvolite kolega Maras.
Hvala lijepo. Ništa nije zatvoreno, pripremite se već sada, za 3 put ću to isto pitati, zbog toga što dok ne dobijem odgovor a vama je to smiješno ali nije smiješno hrvatskim građanima gospodine Plenković, jer vi ste također koliko se ja sjećam imali ono vjerodostojno. Je li vjerodostojno da od izvornih onih koji su glasali za vas da postanete premijer ima ih 70 ili 71 a da ovi ostali koji tada nisu htjeli vas za premijera sad glasaju za vas. I glede čuda, svi su vezani ili gotovo svi su vezani uz Milana Bandića. Je li to vjerodostojno? Jeste li vi vjerodostojan? Je li vama irelevantno tko je za koga glasao i kako su glasali hrvatski građani, to vas nije briga. Kao što kaže kolega Bačić, u knjizi Martine Dalić vlast sve trpi u vlasti je sve dozvoljeno. Znači sa te strane, gospodine predsjedniče Vlade, dok se vi tako ponašate, normalno je da ljudi odlaze, dok je vama smješno da se javnim novcem kupuju glasovi, dok kažete ministru Božinoviću da skrene pogled sa pravih stvari koje bi trebao gledati a sada vidimo u gradu Zagrebu da će gradonačelnik Bandić morati politički istrgovati 3 zastupnika ne bi li imao većinu u Gradskoj skupštini da Mikulić ostane predsjednik Gradske skupštine, znači HDZ-u je to u interesu. I sa te strane umjesto da kažete, nećemo podržavati političku trgovinu, vi ćete se praviti ha ha, smiješno je sve, ja ću pristati na bilo što. E to nije u redu. A da vam kažem na šta me podsjeća ta simbioza između vas i Milana Bandića, kao na raka samca i moruzgvu. Rak samac se zavuče u kućicu jer su mu leđa otkrivena, vi ste dosta usamljeni u HDZ-u a Milan Bandić je moruzgva koji hapa okolo sa svojim, sa svojim pipcima i osigurava mu miran život i većinu u Hrvatskom saboru i Gradskoj skupštini. To je ta simbioza koja vlada između vas i Milana Bandića, rak samac i moruzgva.
Hvala vam. Idemo dalje. …/Upadica Maras: A zajedničko im je da dolaze iz…/… Kolega Maras, molim vas, kolega Maras, kolega Maras, završili ste 10 sekundi više i sjednite.
Pitanje br. 7. zastupnik Tulio Demetlika postavlja Darku Horvatu, ministru gospodarstva, poduzetništva i obrta. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, cijenjene ministrice i ministri. Postavljam pitanje ministru Horvatu vezano za dobivanje priključka za elektroenergetsku mrežu kako za fizičke tako i za pravne osobe na području Istarske županije. Naime, otkada je prošle godine izvršena reorganizacija operatora distribucijskog sustav došlo je do centralizacije određenih poslova sa značajnim smanjenjem broja zaposlenih. Zato danas imamo situaciju da investitori, tj. naši građani koji žele graditi, bilo stambene ili gospodarske objekte nailaze na birokratske barikade. Naime, nakon predaje od strane investitora zahtjeva za elektroenergetsku suglasnost dobivanja ponude i plaćanja priključka a za veće potrošače investitori su dužni i izraditi, tj. platiti posebni elaborat investitori čekaju na izvedbu samog priključka od 3 do 6 mjeseci, a za veće objekte tj. za složene priključke i puno duže. Stalno slušamo, pogotovo od strane vladajućih da se donose mjere kojima se potiče rast gospodarstva, kojima se skraćuju rokovi ishodovanja potrebnih dozvola, no mene zanima da li se iz ovog konkretnog primjera potiče ili koči razvoj gospodarstva. Mi smo na vrijeme upozoravali da će se u Istri kao u regiji u kojoj se najviše ulaže i gradi, da li je to sektor turizma, gospodarstva ili stambena izgradnja, da će se upravo takvom reformom, takvom reorganizacijom kočiti i usporavati razvoj. Nažalost, bili smo u pravu. Stoga, gospodine ministre očekujemo od vas da kao ministar u čijoj je nadležnosti HEP a i kao osoba sa velikim radnim iskustvom u HEP-u da poduzmete odgovarajuće mjere kako bi se hitno riješio ovaj problem. Hvala.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, kolege i kolegice ministri. Pa ja nekako imamo osjećaj da je ovo pitanje trebalo biti upućeno kolegi Ćoriću u čijem portfelju je energetika ali nevezano uz administrativne probleme barijere ili možemo ih danas zvati bilo kako, ja ću vam pokušati dati neke parametre, odnosno odgovoriti ukoliko ne budete zadovoljni, mogu vam i pisanim putem predočiti određene podatke. Slušate i kroz medije a i ovdje ste u zadnje dvije godine svjesni činjenice da je ova Vlada samo kroz poreznu reformu hrvatskog gospodarstvo rasteretila sa otprilike 6,5 milijardi kuna. Isto tako u jednom drugom akcijskom planu koji ruši administrativne barijere, u protekle 2 godine a i vrlo brzo ćemo kao Ministarstvo gospodarstva pred Vladu izaći sa prijedlogom akcijskog plana za administrativno rasterećenje za 2019. pa kumulativno predviđamo da će se u ta tri akcijska plana hrvatsko gospodarstvo dodatno rasteretiti za otprilike 2,5 milijarde kuna. Dakle mi smo u proteklih 6 mjeseci analizirali 939 propisa, analizirali 3 tisuće i 76 administrativnih obveza, razgovarali sa 317 poduzetnika iz realnog sektora i Vladi ćemo predložiti akcijski plan unutar kojeg ćemo ukinuti 320 takvih administrativnih prepreka za što cijenimo i kroz standard cost model smo izračunali da ćemo time samo u 2019. godini rasteretiti hrvatskog gospodarstvo sa dodatnih 640 milijuna kuna. Što se tiče vašeg prijedloga, dakle gledajući malo kakva je procedura unutar HEP-a, operatera distribucijskog ili prijenosnog sustava na području na kojem vi živite operator distribucijskog sustava prosječno godišnje napravi oko 2 tisuće i 700 priključaka, oni jednostavniji na niskonaponsku mrežu imaju rok čekanja u prosjeku od 26 dana, svi oni drugi, nazovimo ih, veći, puno više vremena i dana gube na provedbu javne nabave i rješavanje imovinskopravnih, nego se te procedure događaju i provode unutar HEP-a. A podsjetit ću vas da smo u pretpristupnim pregovorima i u trenutku kada smo ušli u punopravno članstvo EU, među prvima zatvorili područje 15 energetika, uskladili kompletni zakonodavni okvir sa pravnom stečevinom EU, pa Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom ili drugi podzakonski akti koji u ovom trenutku jesu na snazi, dio su trećeg energetskog paketa s obzirom da se, koliko ja imam informacije, četvrti energetski paket, ili kako će se on već zvati, očekuje na proljeće 2019. godine. Siguran sam da će taj četvrti energetski paket s obzirom da liberalizira tržite električnom energijom dijelom liberalizirati i metodologiju priključenja. Hvala lijepa.
Očitovanje. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine ministre na vašem odgovoru, ali i ja ću se osvrnuti na onaj vaš uvod. Ja mogu postaviti samo jednom ministru pitanje, a vjerujem da vi kao Ministarstva i ministri imate dobru suradnju i da komunicirate. Cilj je bio ovoga upravo smanjenje administrativnih barijera za razvoj gospodarstva, a vi ste zaduženi za razvoj gospodarstva. A unutar Vlade riješite na koji način ćete sa HEP-om, ja sam napomenuo koji je problem. I zato podržavam ukidanje tih barijera. Međutim, neću se složiti sa vama sa ovim prosjekom koji ste vi rekli jer kada se radila reorganizacija u samom HEP-u vezano za ODS, onda najvjerojatnije se uzimao teritorij, broj stanovnika, a nije se uzimao broj priključaka. Ja ću vam napomenuti da u ovoj godini od 1.1. do 30.9. u Istri je izvršeno preko 6 000 priključaka za 9 mjeseci, a da istovremeno za složene priključke čeka danas 130 i neki priključak, da je samo 61 trećina realizirana u ovoj godini. To znači da smo spori i kočimo razvoj. Time što kočimo razvoj, svi gubimo, gubimo gospodarstvo, gubimo radna mjesta, gubi državni proračun, lokalni proizvod, jednostavno svi gubimo i onda se postavlja pitanje, budući da je ODS energetski subjekt obavlja poslove djelatnosti distribucije električne energije za cijelu RH i imam monopol. A vi jako dobro znate da i HEP se ponaša kao država u državi i da bi svi u toj državi trebali imati iste uvjete, a nemamo iste uvjete jer u drugim krajevima RH se drugačije i puno brže dobiva elektroenergetska suglasnost i sama izvedba priključka. Zato, ja postavljam pitanje na kraju gospodine ministre, da li se Istran time namjerno koči, da li ste nas uzeli na zub, da li nas s time kažnjavate? Ja očekujem da vi i gospodin ministar Ćorić upravo poduzmete takve mjere da se ta sumnja otkloni i da razvoj gospodarstva u Istri…/Upadica predsjednik: Hvala./…bude u istim uvjetima kao u ostatku RH.
Sada će zastupnica Marta Luc-Polanc postaviti pitanje Tomislavu Tolušiću, podpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, izvolite.
Zahvaljujem. Moje pitanje, dakle, ide ministru Tolušiću, a odnosi se na kvote drvne mase koje Hrvatske šume moraju osigurati drvoprerađivačima. Naime, ministre, meni se čini, u vašem mandatu da ste vi poprilično zainteresirani za tu problematiku i primijetila sam u posljednje dvije godine, imali ste više sastanaka sa drvoprerađivačima vezano uz te kvote i vaše izjave nakon tih sastanaka ja ću njih par citirati. Tijekom 2017. godine nakon sastanka izjavili ste: Usvojili smo praktički sve ono što je drvna industrija tražila i očekujem da će nova raspodjela kvota drvne mase biti poštenija. Tijekom 2018.godine ponovo izjavljujete: Drago mi je da su drvoprerađivači sjeli i izradili transparentan model podjele drvne mase. Malim proizvođačima osigurali smo 20% više drvne mase, a proizvođače namještaja izdvojili u poseban razred, kako bi im osigurali dodatnu sirovinu za proizvodnju finalnog proizvoda. I još jedna izjava: Učinili smo sve što možemo kako bih prihvatili prijedloge drvne industrije. Moje pitanje ministre konkretno glasi: Tko gospodari Hrvatskim šumama i tko određuje kvote drvne mase, da li to čini struka u Hrvatskih šumama, inženjeri ili to vi činite u dogovoru sa drvoprerađivačima? A moje drugo pitanje glasi: Koji je interes države da nacionalno bogatstvo, konkretno, najkvalitetnije drvo, mimo natječaja, isključivo putem kvota uz rabat do čak 25% dodjeljuje stranim drvoprerađivačima koji poluproizvode izvoze van i ostvaruju pri tome višestruku zaradu, dok istovremeno kod njih rade ljudi za minimalac? Zahvaljujem.
Izvolite potpredsjedniče.
Tomislav Tolušić
Hvala. Prije svega lijep pozdrav predsjedniku HS-a, gospodinu premijeru, kolegama ministrima i ministricama, uvaženim saborskim zastupnicima i zastupnicima, hvala zastupnice vama na postavljenom pitanju. Prije svega, ja bih napomenuo da Hrvatskim šumama upravljaju Hrvatske šume. Inače, ministar, kako ja, tako i ministar Romić, ministar Jakovina i svi ostali ministri su Skupština društva i definitivno u tom segmentu smo zainteresirani da znamo kako i na koji način tvrtka u državnom vlasništvu, kojeg smo mi Skupština, kako upravlja i kako funkcionira. Inače, da prevedemo u stabla, godišnje Hrvatske šume posijeku oko 6 milijuna stabala, posade oko 9 i pol milijuna mladica plus još šumsko sjeme, znači, puno više se posadi, nego što se posječe. Po prvi puta u prošloj godini, ja smatram da mi trebamo pomagati Hrvatsku drvu industriju i govorite neistine, a ako trebate podatke točne, dođite u Hrvatske šume i u Ministarstvo, znači 370 kupaca trupaca i 191 kupac prostornog drveta, svaki od tih kupaca posluje i radi u RH, ne u Italiji, ne u Njemačkoj, ne u Francuskoj, ne u Turskoj, nego u RH. Znači, društva koja su u vlasništvu ljudi koji su ovdje u RH, hrvatskih građana, hrvatskih državljana, koji zapošljavaju ljude ovdje u RH i pune državni proračun, proračun lokalnih jedinica upravo iz svog tog posla. Mi kvote koje smo dogovorili s drvnom industrijo, u dogovoru s drvnom industrijom na taj način želimo pomoći hrvatskoj drvnoj industriji, mislim da je to jedino pametno, razred 8 , znači koji proizvode stol, stolicu konkretno, znači najveći final koji može biti imaju dodatne rabate, ja se, mislim da se i vi slažete takve tvrtke trebaju imati dodatne popuste i od strane Hrvatskih šuma i od Vlade RH u svemu tome. Prema tome, u šumama se posluje transparentno, svaki od tih ugovora, svaki dokument imate na webu Hrvatskih šuma, što za razliku od prijašnjih mandata nije bilo, što god vas zanima možete vidjeti, a jedini problem u svemu tome što drvo dajemo onim trgovačkim društvima koji svoje račune pravdaju, a ne kao što je bilo prije po babama i stričevima, bez pisma razumijevanje i netransparentno. Ni jedan anex ugovora nije potpisan za vrijeme mog mandata, sve je isporučeno kako treba, sve je javno dostupno, pozivam i vas ako vas što zanima bilo koji dokument, dođite i provjerite, ali bez pravdanja računa drva se neće moći dobiti, a potrebe su nažalost ili na sreću puno veće od onog što Hrvatske šume mogu isporučiti drvoprerađivačima. Hvala.
Izvolite, očitovanje.
Ministre, ovo pitanje sam uputila iz razloga što vi i sami ste izjavili da vi povećavate kvote, odnosno zajedno sa predstavnicima udruženja drvoprerađivača na čelu sa Damirom Smiljanićem kad ste se sastali izjavili ste da povećavate kvote drvne mase. Tu ste potpuno u suprotnosti sa ovom svojom izjavom da se više sadi, a manje siječe, ako vi po šumsko gospodarskim osnovama imate propisane unaprijed 20 godina koliko će se drvna masa siječ pa vi sad meni logično objasnite kako je moguće da vi dižete kvote a da manje siječete odnosno više sadite. Isto tako danas je prodaja u Hrvatskim šumama takva da se najkvalitetnija drvna masa prodaje ugovorom u kvotama i da se cijena najkvalitetnije drvne mase spustila na način da je ona sad 30-70% niža nego ta cijena koja se ostvaruje za isto drvo u Europskoj uniji. Dakle, isto tako ne prihvaćam ovu vašu teoriju da se radi o zaštiti proizvodnje i da treba podržavati one firme koje proizvode namještaj, stolice itd. Ja to mogu prihvatiti međutim vi ste kvote digli oni tvrtkama koje proizvode uglavnom parket, a to je najniža obrada finalnog proizvoda. Vi ste recimo 50% veće kvote dali Pan parketu i slučajno je taj vlasnik i na čelu udruženja drvoprerađivača s kojim se vi sastajete a to je gospodin Damir Smiljanić, zatim tu je Marijan Vukelić 40% više, tu je Galeković grupa 32% više ste im podigli kvote, tu se radi o proizvodnji parketa. Ne možete pravdati svoju odluku da time potičete industrijsku proizvodnju jer mi smo svjedoci da industrijska proizvodnja pada iz mjeseca u mjesec, evo ovaj mjesec je u odnosu na protekli mjesec industrijska proizvodnja …/Upadica: Hvala./… pala za 1,6% posto.
Idemo dalje sada je na redu poštovani kolega Ivan Mišić, koji pitanje postavlja Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture, izvolite.
Hvala predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade i poštovani ministri, moje pitanje upućujem ministru Butkoviću. Naravno pošto dolazim iz Slavonije da me pati željeznica Zagreb – Vinkovci. Već godinama ja se tom željeznicom služim, a i svi privrednici, studenti, ljudi koji žive u Slavoniji sam sam doživio dosta stvari gdje bih mogao pola sata pričati kako to sve izgleda, nije mi to pitanje. Pitanje je ministru, kada i za koliko vremena mislite završiti prugu Zagreb – Vinkovci da bar imamo 130 km prosjek koji može doći. Ova Vlada je bila skoro bila, kolko znam u Kini pa su vidjeli kako idu 300, a mi još uvijek vozimo 30 prema Vinkovcima na nekim dijelovima, smatram da je to sramotno i da inače željeznice naše u Hrvatskoj su totalno ne, nisu zapostavljene, jednostavno je sramotno sjesti u naše vlakove koji možemo slobodno proglasiti muzejsku vrijednost određeni vagoni koji voze prema Slavoniji ili dolje prema istoku i smatram da je ta pruga dosta, dosta prioritetna. Dalje, koliko znam ova pruga prema Mađarskoj koja vodi i koja se radi već se kasni godinu dana, pa izvođači koji kasne bilo to iz Hrvatske ili svijeta da se više ne mogu natjecati na drugim javnim natječajima. Hvala.
Odgovor ministra izvolite.
Oleg Butković
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Gospodine zastupniče u ovom trenutku HŽ infrastruktura provodi čitav niz projekata gradnje novih pruga i rekonstrukcije postojećih pruga jer investicijski ciklus nakon izgradnje autocesta polako i sigurno ide prema željeznici, radi se o velikim infrastrukturnim projektima koji su velike vrijednosti i sigurno je da Hrvatska iz državnog proračuna ne može sve te željeznice obnoviti i ne može ih sve izraditi. Zato se uglavnom ti projekti financiraju iz fondova Europske unije, a ostavili smo mogućnost u novom Zakonu o željeznici da se neke dionice željezničkih pruga, željezničkih dionica, mogu graditi i putem koncesije. Uglavnom su investicije danas u željeznici provode na dva glavna pravca ja bih tako rekao i koridora, jedan je mediteranski koji spaja luku Rijeka sa Budimpeštom i u tom smislu ste evo i spomenuli ovaj projekt Dugo Selo – Križevci, a natječaj je raspisan za nastavak te dionice za što su osigurana sredstva u iznosu od 300 miliona EUR-a do mađarske granice a u mandatu ove Vlade, točnije slijedeće godine odnosno početkom 2020. očekujemo radove na pruzi i prema Rijeci. Ovaj bivši 10 koridor koji vas najviše interesira, kao i sve na koji ide od jeli od zapada prema istoku koji ide i preko Vinkovaca, to je jedna dionica na kojoj su već neke dionice i napravljene konkretno Dugo Selo - Novska i Novska - Okučani, odnosno Novska - Okučani i Vinkovci - Tovarnik a za ostale velike dvije dionice koje su najveće dužinom od Zagreba prema Vinkovcima to su Dugo Selo – Novska i Okučani – Vinkovci je HŽ infrastruktura osigurala sva sredstva putem EU fondova za studijsku i projektnu dokumentaciju. Ukupna vrijednost u te dvije dionice negdje je po procjeni 800 do 900 milijuna eura. I ono što vam u ovom trenutku mogu reći je da se izrađuje dokumentacija i da je pripremamo za sljedeći operativni program. Novaca u EU fondovima za željezničke projekte ima sada, biti će ih i u sljedećem operativnom programu, tako da evo uz mediteranski koridor i bivši 10.-ti sve te dionice pripremamo za sljedeći operativni program. Nažalost, ono što moram istaknuti, dokumentacije nije bilo. To je sveobuhvatna dokumentacija koju treba pripremiti, to su studije, to su idejna rješenja, lokacijske dozvole, glavni projekti itd., sve su to dugotrajni procesi ali evo i u suradnji sa drugim ministarstvima nastojimo i pitanja koja su kao izvlaštenja itd., izdavanja dozvola ubrzati, tako da evo ovo što vam kažem pripremamo to za sljedeći operativni program.
Zahvaljujem. Očitovanje, izvolite.
Hvala. Ministre Butkoviću, neću reći da nisam zadovoljan naravno, ali postavlja se pitanje koliko vremena treba, kažete treba dozvole, treba ovo, to bi trebao prioritet biti. Željeznica ne može čekati dozvole, željeznica mora imati ili velike investicije ispred drugih i rješavati taj dio problema što se tiče građevine. Ja znam da je ova Vlada zatekla puno problema, kada bih ja ocijenio ovu Vladu, kada bih ja sada rekao koliko ste vrijedni ja bih vam jednu dobru pozitivnu ocjenu dao. Ja mislim da radimo dobro i da radite dobro, ali nikada nije dovoljno dobro, moramo se pokazivati da smo još bolji, odgovorno posebno tvrtke koje izvode i kada se prave ugovori, ako ta tvrtka nije zadovoljila, ta tvrtka više na državnoj razini ne može imati poslove jer nije ozbiljna tvrtka, bez obzira koja to bila, da li vanjska, da li Hrvatska. Ja vam se zahvaljujem i nadam se da će te investicije od 800 milijuna pošto smo u Uljanik evo bacili 4 milijarde kuna, bacili doslovno, niste naravno vi krivi jer su sve Vlade do sada to gledale kroz prste, a to se ne smije dešavati. Država mora biti odgovorna, ozbiljna više nego poduzetnik. Riješimo malo na lokalnim razinama administraciju i tjerajmo ih da rade. I to je ono gdje vidim da i ova Vlada ide tome i ja se nadam ako sve ostane kako treba da ćemo ipak jedan nivo dići u ovoj državi što je već i vrijeme poslije svega. A u Slavoniji je davno već ugašeno svjetlo, dajmo optimizma prugom da ljudi mogu doći brzo i da pokažemo da smo zainteresirani, da Slavonija živi a već Vlada je s tim već svojim projektima, ali pruga je bitna da mi za 2 sata, 2,5 sata stignemo u Zagreb kao prije rata, sramotno sada idemo 4 sata. I to bi jedan dio bio odgovornosti Vlade da se pokaže Slavoniji da mislimo i da te ljude ostavimo unutra. A imamo šansu još uvijek i mislim da radimo ozbiljno samo treba to još malo dotjerivati i .../Govornik se ne razumije./...
Molio bih sada zastupnika Miranda Mrsića da postavi pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani gospodine premijeru, Hrvatskom se širi netrpeljivost i mržnja prema migrantima koju namjerno lažnim vijestima šire razni populisti i desničari i njima skloni mediji. Histerija je otišla tako daleko da je nedavno jedna gospođa u Samoboru vidjevši radnike druge boje kože pozvala policiju. Histerija je otišla tako dalje da na RTL-u građanin Hrvatske koji je porijeklom iz Gane je zavapio ne zovite policiju kada me vidite na ulici. Saborski zastupnik gospodin Pernar je priznao da mu je .../Govornik se ne razumije./... širiti lažne vijesti u Hrvatskoj o imigrantima. Pitam vas kao predsjednika Vlade koliko je kaznenih djela zadnjih godina počinjeno od strane imigranata, koliko silovanja, razbojstava, napada hladnim oružjem i sl. kaznenih djela? Koliko je osoba zatražilo azil u RH i koliko je azila odobreno? Do kada će se ti ljudi bojati zbog ovih koji siju strah u Hrvatskoj? I molim vas da, obzirom da situacija je takva kakva je da zajedno obiđemo te ljude i pošaljemo jasnu poruku da za ove situacije nema oporbe i nema pozicije. Ja sam dio oporbe u Saboru ali u ovim situacijama nema oporbe, nema pozicije nego ima odgovornih političara i opasnih populista. Stoga molim vas da konkretno odgovorite na ova pitanja i opet pozivam vas da zajedno odemo obići te ljude i pošaljemo jasnu poruku da je Hrvatska zemlja u kojoj su oni dobro došli a da Hrvatska je zemlja koja tolerira drugačije osobine. Hvala lijepo.
Hvala vam. Izvolite.
Hvala lijepa. Zastupniče Mrsić, što se tiče ove teme a ona je prije svega taj jedan recentni val stvaranja nekakve histerije, panike, drame u društvu u kontekstu nezakonitih migracija kojima Hrvatska svjedoči kao jedna od zemalja koja se nalazi na tzv. istočno mediteranskoj ili jugoistočnoj europskoj ruti. Točno je da je u zadnje vrijeme bilo slučajeva da su građani vidjevši ljude možda druge boje kože u sredstvima javnog prijevoza generirali paniku i praktički lažno prijavljivali ljude. To nije dobro i to je loše. I ne mogu a da kao predsjednik Vlade još jednom ne apeliram posebno na političare, na čelnike političkih stranaka, na medije, da ne šire histeriju tamo gdje je nema i gdje je ne treba biti. Mi ćemo o migracijama malo ekstenzivnije govoriti kao o jednoj od krupnih europskih tema danas popodne kada vam budem predstavljao Izvješća o europskim vijećima koja su održana u posljednje vrijeme, jer je to puno šira tema nego što je Hrvatska, vidite da ima i svoje globalne dimenzije. Što se tiče Vlade Republike Hrvatske, mi smo tu vrlo racionalni, razboriti, odgovorni, jasno dijelimo zakonite od nezakonitih migracija, aktivnosti koje rade i MUP, i Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo demografije, kada je riječ o azilantima, kada je riječ o njihovom smještaju, bilo da je to u Porinu, bilo da je to u Kutini, bilo da je to neki drugi oblik smještaja, nastoji se napraviti i u skladu s hrvatskih propisima, i sa najvišim europskim i globalnim standardima. Što se tiče broja kaznenih dijela, općenito kada gledamo kriminalitet u Hrvatskoj, je u silaznoj putanji. Pa sukladno tome, vjerojatno je i onda mali postotak kojeg vjerojatno ima, ja ne znam napamet ovako brojeve kaznenih dijela koje su počinili migranti, u svakom slučaju oni nisu nekog ozbiljnijeg ili ugrožavajućeg broja u odnosu na ukupan broj kaznenih dijela koja se počine u Hrvatskoj ali se procesiraju jednako kao i druga dijela. Što se tiče zahtijeva za azil, i on je u padu. Mi smo ove godine zabilježili, čini mi se, negdje oko 6500 nezakonitih migracija do sada, sasvim je izvjesno da je nakon čvršće kontrole zelenog dijela granice prema Srbiji, intenzitet nezakonitih migracija, a njih organiziraju krijumčari koji jako profitiraju na tuđoj nesreći, prebačen na ovaj dio sjeverozapadne Bosne i Hercegovina, i granice prema Karlovačkoj, Ličko-senjskoj ili Sisačko-moslavačkoj županiji, i tu Hrvatska ulaže enormne napore sa dnevnim radom 6500 graničnih policajaca. Mi ćemo nastaviti jasno štiti granicu od nezakonitih migracija, a kad je riječ o zakonitim migracijama ili humanitarnom pristupu, kada je riječ o ljudima koji traže azil, ponašat ćemo se u skladu i sa našim i sa europskim propisima, i vodeći odgovornu politiku, otklanjati histeriju, dramu i paniku koja postoji. Al' to mora biti zajednički posao, pa ako hoćete i zastupnika oporbe. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo poštovani gospodine Premijeru. Žao mi je što niste odgovorili na moj vrlo jasan poziv, pa ću ga još jedanput ponoviti. Pozivam vas da osobno zajedno odemo i obiđemo te ljude i da pošaljemo jasnu poruku da je Hrvatska zemlja u kojoj su oni dobrodošli. Žao mi je što na to niste pristali i što na to niste dali pozitivno mišljenje, nadam se da će te još jedanput razmisliti o tom potezu. Svakom odgovornom građaninu je jasno da treba čuvati granicu, al' je nedopustivo da Vlada tolerira širenje netrpeljivosti i ne reagira na namjerno iznošenje neistina i omanu javnosti, i to je ono što niste napravili do sada. Ovdje bih posebno pozvao predsjednika Sabora i predsjedništvo, da se jasno ogradi od istupa zastupnika Pernara, koji je širio lažne vijesti o imigrantima, i to je i priznao, jer mislim, da mi tu koji sjedimo, nismo ti koji to moramo i trebamo raditi. Također, pozivam Vladu i nadležne institucije da ne dopuste širenje neistina u hrvatskom medijskom prostoru i bujanje netolerancije u društvu. Ja sam dio oporbe i biti ću dio oporbe, ali ova situacija je, situacija kada nema oporbe i pozicije nego ima odgovornih političara i neodgovornih populista. Hvala lijepa.
Prije nego pređemo na iduće pitanje, molim vas da pozdravimo učenike i učenice Srednje škole Stjepana Ivšića iz Orahovice. Dobrodošli. Sada bih molio zastupnika Vlatka Kopića da postavi pitanje Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva. Izvolite.
Poštovani gospodine ministre, poznato nam je da je rak vodeći javno zdravstveni problem u zemljama razvijenog svijeta, isto tako znamo da Svjetska zdravstvena organizacija, očekuje pojavnost smrtnost od zloćudnih bolesti u sljedećem desetogodišnjem razdoblju, veću nego što je to bilo do sada. Stoga mislim da je priprema javnih zdravstvenih sustava, važnija nego što je to bilo u dosadašnjem vremenskom periodu. Kad govorimo o Republici Hrvatskoj, znano je da je sama pojavnost smrtnost zloćudnih bolesti odmah iza bolesti srca i krvnih žila. Konkretno me zanima je li Ministarstvo zdravstva, prepoznalo ovaj problem i koje ste konkretno, korake poduzeli u smislu izrade Nacionalnog plana za borbu protiv raka. Hvala.
Hvala. Odgovor poštovanog ministra Kujundžića.
Poštovani gospodine zastupniče, doktore Kopiću, hvala vam lijepa na tome upitu. Naime, zloćudne bolesti su narastajući problem cijele medicine odnosno živućih generacija gdje se iz godine u godinu, diljem svijeta, povećava pojavnost, a nažalost nerijetko i smrtnost od zloćudnih bolesti. Tome trendu, nažalost i Hrvatska negdje se uklapa, gdje negdje broj umrlih od zloćudnih bolesti je na godišnjoj razini na 15000 i to je ova Vlada prepoznala kao jedan od najozbiljnijih problema koje imamo, a imamo ih puno u zdravstvenom sustavu. Na tome tragu smo prije jedno godinu dana počeli raditi na programu, okupili smo oko 100 najboljih stručnjaka iz Hrvatske koji se bave i epidemiologijom, …/nerazumljivo/… u onkologiji i naravno i terapijom odnosno liječenjem zloćudnih bolesti. Pri tome smo zamolili brojne prijatelje iz svijeta prvenstveno iz Europe i Amerike, da nam pomognu u kreiranju u recenziji u sugestijama što bismo sve mogli uvrstiti u naš Nacionalni program protiv raka. Program je sačinjen, sada je upravo na savjetovanju u stručnim krugovima, a ide u javno savjetovanje, a prvo javno predstavljanje imat ćemo za 10-tak dana u Splitu, gdje ćemo pozvati cijelu naciju da se uključi u taj problem sa eventualnim kritikama, sugestijama kao što smo zamolili prijatelje iz svijeta koji nam već sada daju sugestije, prijedloge što bismo činili. Dakle, ovdje se radi o slijedećem, ne samo baviti se liječenjem što je veliki problem, teški problem i ako hoćete skupa, jako skupa stvar u medicini je liječiti zloćudne bolesti. Mi se ovdje, među ostalim u programu koncentriramo na čimbenike rizika, osvijestiti pučanstvo koji sve čimbenici u kolikome postotku, od kojih na brojne možemo utjecati, gdje svjesno ih možemo izbjegavati ili svjesno se izlagati njima. S druge strane u programu se predviđa i genske analize, zapravo postoje ljudi koji sa određenim zapisima koje nose u svojim genima imaju puno veću vjerojatnost da će dobiti određene zloćudne bolesti i ako se napravi gensko testiranje s obzirom na obiteljsku anamnezu, velika je vjerojatnost da se tumor može prevenirati odnosno otkrit ga se u radnoj fazi kada je on izliječiv. Posebice naglasak u programu su preventivni programi koje treba više aktivirati iako za nekoliko tumora mi imamo preventivne programe, moramo ih više aktivirati a uz to se predviđa i uvođenje novih programa za karcinom pluća i karcinom prostate i naravno dolazimo do problema kako bolje liječiti. Osnovni smisao je što prije otkriti bolest u čemu se veliki dio programa posvećuje, a s druge strane detaljno se analiziraju timovi izvrsnosti od više eksperata koji će analizirati svakoga bolesnika, razvijanje centara i dovođenje u ravnopravan položaj svih pacijenata neovisno da li u njegovome kraju gdje živi je u blizini ili nije neki veliki centar, imat će jednake šanse. I koristim prigodu pozvati sve ovdje vas nazočne a preko vas i druge uključiti se u kritiku programa kojega smo sačinili.
Hvala lijepo, sad će poštovani zastupnik Kopić izraziti svoje zadovoljstvo ili ne zadovoljstvo.
Pa evo, poštovani ministre zadovoljan sam sa danim odgovorom naravno evo posebice kad govorimo o tim preventivnim pregledima, prvi puta imamo određene rezultate kad govorimo o tome da je smanjen broj oboljelih od pojedinih vrsta bolesti upravo zahvaljujući ovim preventivnim pregledima koje provodi Ministarstvo zdravstva, s tim da evo posebice mogu biti zadovoljan sa aspekta onoga što nam je poznato da izdvajanja za upravo liječenje malignih bolesti nešto što jako opterećuje bolničke proračune. Siguran sam da će ovakvim vašim koracima, ovakvim nastojanjima doći do financijske stabilnosti zdravstvenog sustava. Hvala vam lijepo i pohvaljujem još jednom sve što radite za …/nerazumljivo/.
Hvala. Slijedeće pitanje postavit će poštovani Ante Sanader i to potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede gospodinu Tomislavu Tolušiću.
Hvala gospodine podpredsjedniče, evo moje pitanje uvaženom podpredsjedniku gospodinu Tolušiću. Krajem prošle godine vodile se burne rasprave i u našoj javnosti o ovom Nacrtu višegodišnjeg plana za upravljanje malom plavom ribom u Jadranu, Europska komisija je prilično inzistirala na nacrtu regulative koja u potpunosti mijenja sustav upravljanja malom plavom ribom, što je kod nas bilo burno dočekano i tražili su ove kvote godišnje za malu plavu ribu i posebno za srdelu i inćun. To je porazno utjecalo jasno je da najznačajniji segment ribarstva u Hrvatskoj, ribari i ova naša javnost ribarska u tom smislu imala je niz primjedbi. Uspjeli ste izboriti odgodu primjene sustava ovih kvota za malu plavu ribu u protekloj godini, ja čestitam na tom potezu koji nam je vrlo važan i umirujući, ali sigurno našu javnost i ribare i ribarsku javnost i ljude koji se bave tim područjem, ljudima kojima to život znači sad zanima što nas čeka u buduće i kako će se razvijati situacija i kako vidite i što očekujete za sutra za ovaj važan, ovo važno pitanje.
Odgovor poštovanog ministra Tolušića.
Tomislav Tolušić
Hvala uvaženom zastupniku Sanaderu na postavljenim pitanjima, pa ja bih rekao da je zadnjih mjesec dana zapravo mjesec koji je odličan za hrvatske ribare, prije svega odobrena su nam od strane Europske komisije derogacije za potegače za male plivarice sukladno Mediteranskoj uredbi i zapravo su tu naši ribari koji se bave tim načinom lova dobili zapravo mogućnost svog opstanka da ne rade u prekršaju, da mogu uloviti na pravi normalan i korektan i zakonski osnovan način i ovo izvješće od jučer koje je prihvaćeno u Europskom parlamentu koje se odnosi na višegodišnji plan upravljanja za ribolov male plave ribe gdje Europski parlament zapravo usvojio ono što je predlagala RH, velike hvala tu naravno Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ali i našim europarlamentarcima gospođi Ruži Tomašić, Dubravki Šuici, Marijani Petri i ostalima koji su u tom segmentu pomagali. Komisija je htjela uvesti kvote za malu plavu ribu to bi značilo doslovce smrt ribarstva u Hrvatskoj ne samo ribara nego i uzgajivača tune i svih ostalih koji su zapravo vezani na malu plavu ribu, a mi smo zapravo sa našim argumentima pobijedili njihove argumenta i dokazali da sa prostorno vremenskim ograničenjima izlova sa znanstvenim praćenjem onoga što radimo možemo zapravo napraviti puno više nego sa pukim uvođenjem kvota. Najveći teret su ovdje podnijeli i najveće im hvala u svemu tome, naši ribari, koji u zadnjih nekoliko g. su shvatili veličinu problema i da se oni ne pridržavaju pravila koje smo propisali jučer u Europskom parlamentu, ovo ne bi bilo usvojeno. Znači svi pozitivni pokazatelji dolaze prije svega zbog naših ribara, koji se pridržavaju ograničenja, koje smo zajednički izdogovarali. Znači uzalud svi papiri koje smo mi napisali ili koje pišu izvjestitelji, ako se naši ribari toga nisu pridržavaju. Oni se toga pridržavaju i imaju manji izlov, i manje mjeseci i manje dana kada mogu loviti, ali s tog se oporavljiva, male plave ribe ima više nego što je to bilo u prijašnjim godinama i to zapravo znači budućnost ne danas, za ove ribar koji danas love, nego nadam se za njihovu djecu i one koji se budu bavili ribarstvom u budućnosti. Na ovaj način, hrvatsko ribarstvo ima dobru perspektivu, ima sigurnu budućnost, mi tu pomažemo kroz europske fondove, ulažemo ozbiljne novce na godišnjoj razini, naši ribari su zadovoljni, ali kažem, dokle god bude ovakva politika samih ribara, ne moraju se bojati, neće biti kvota, biti će ovakva ograničenja koje smo uveli zajedno s njima. I zapravo još jedno veliko hvala prije svega njima koji su poslušali naše apele i shvatili da je zapravo budućnost njihove djece isključivo njihovih rukama a ne u rukama Europske komisije, ministarstva, …/Govornik se ne razumije./… U svakom slučaju situacija je dobra i biti će takva i u buduće. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Hvala na odgovoru, znate srdela je othranila Dalmaciju i spasila u staro vrijeme i da nam je to prevažno, ribari su je znaju ponašati kako treba, jer su svjesni da im je ovo prevažno područje, isključivo njihova budućnost i njihova egzistencija i oni će i dalje u tom smislu poštovati sve norme, ali evo, bez podrške vaše i evo zastupnika i cijele te akcije vašeg odjela u ministarstvu, ne bi se to uspjelo. Jer mogli su oni vikati koliko hoće i znate kol9iko smo imali sastanaka i molbi ali zahvaljujem i apeliram, ujedno apeliram da i to dalje bude …/Govornik se ne razumije./… da nam dalje date potporu i da na isti način kao i do sada isti radite, da spasimo i da ta srdela koja je simbol Dalmacije i Jadrana da ostane i da može biti dalje hraniteljica naših ribara, a ujedno i još jedan brand. Hvala.
Idemo dalje. Sada je na redu poštovani kolega Tomislav Panenić, koji postavljala pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministre, moje pitanje upućujem predsjedniku Vlade. Nedavno je naša poznata konzultacija, koja ima višegodišnje iskustvo u korištenju fondova EU, iskazala svoju zabrinutost koju vama prenosim. Konkretno će biti pitanje, imate li kao predsjednik Vlade saznanja o projektima u kojima su utvrđene nepravilnosti o korištenju fondova i odnosa sredstava EU. Često slušajući i vaše izjave i ministara, čujemo samo 2 pokazatelja, a to je ugovoreni projekti, odnosno, plaćena sredstva koja su, međutim, nikada se ne spominje pitanje nepravilnosti, vidimo negdje …/Govornik se ne razumije./… se pojave, odnosno, iznosi tih financijskih korekcija, koje su nastale radi nepravilnosti u provedbi projekata. Ja znam da je to nepopularno i politici govoriti o tome, međutim, interes javnosti, sigurno je da se utvrdi ne samo da li kolika su ta sredstva, nego i oni koji su takve projekte provodili, čija je tu odgovornost. Pitanje, na kraju ću reći konkretno glasi, ako postoje iznosi utvrđeni, hoće li milijunske korekcije u EU projektima na kraju postati problem državnog proračuna, jer vidimo da većina sredstava troši se kroz javna tijela javna poduzeća. Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupniče Panenić, što se tiče generalnih podataka o apsorpciji, to je točno, vi ste naravno, kao nekadašnji ministar gospodarstva informirani da je ukupna alokacija za ovu financijsku perspektivu 10,7 milijardi, da smo mi, da smo startali prije 2 g. imali 9% ugovorenih, da smo sada ministrice na koliko 60 i 59 sa ambicijom da budemo na 62, 3 do kraja g. da se certificiraju svi oni računi i sve one procedure temeljem kojeg ćemo dobiti direktnu isplatu iz europskoga proračuna krajem g. ili početkom iduće. Da ima projekata na kojima je bilo problem au pripremi, izvedbi i korekcija ima. Nažalost ima. Ima ih i u drugim zemljama, ima ih i u Hrvatskoj. Odgovornost ljudi za to je prije svega onih koji su bili nadležni da provode te projekte. Mi smo uočivši taj problem održali brojne sastanke koji se tiču, ne samo ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, nego i provedbenih tijela po svim osima različitih kohezijskih, odnosno, strukturnih fondova i uočili da u nekim slučajevima, je temeljem revizije koja je radila naša agencija koja se zove ARPA ima različitih odstupanja. Negdje su te korekcije male, ono što je malo je recimo ispod 15% negdje su one krupnije, ozbiljnije i nažalost to se događa. Odgovornost za to snositi će oni koji su to napravili. Ako negdje ima odgovornosti koja je i kaznena odgovornost i za to će odgovarat. Prema tome, naš je cilj kao vlade, da ojačamo strukture i institucije, koje provode apsorpciju europskih sredstava i vođenje projekata. Također, želimo da nadzorna tijela, a to su da i ministarstva i tijelo koje vodi gospodin Petriks dakle, središnja agencija za financiranje i ugovaranje, pomažu svim korisnicima unaprijed da se iskontrolira sve do najsitnijih detalja. Imali smo raspravu o nekom projektu u Dubrovačko neretvanskoj županiji i bilo je pitanje o vrsti betona, koji se koristi za neki projekt, je li taj, je li mogao ili nije mogao itd. Svi ti tehnički aspekti moraju biti dignuti na višu razinu i zato ova prva financijska perspektiva i cjelokupna naša institucionalna sposobnost još uvijek na testiranju. On je isto kao pretpristupni fondovi. Sredstva su puno veća, odgovornost je puno veća, priča je decentralizirana, moramo izgraditi instituciju, ojačati kapacitete i na lokalnoj razini. Vi znate da je odlukama ranijih Vlada broj strateških projekata u ovoj financijskoj perspektivi koji se ne vidi, koji je ispod zemlje je normalan. Imate aglomeraciju vodno komunalnog gospodarstva za koji ni vi, ni ja ne znamo koliko je novaca otišlo u cijevi ispod zemlje. Nevidljivi. Srećom da je postoji Pelješki most, pa će ostati spomenik ovoj prvoj financijskoj perspektivi na najvidljiviji mogući način. Mnogi od tih projekata ostali su nevidljivi i to je jedan problem koji mi u ovoj fazi, budući da je ovo sve dogovoreno ranije, nismo u stanju izmijeniti, a jesmo u stanju boriti se za načela u idućoj financijskoj perspektivi koja će ići u korist državi članici koja ima najmanje iskustava sa korištenjem europskih strukturnih investicijskih fondova, a koja je ujedno i država koja je, nažalost, najmanje imala iskustva u korištenju pretpristupnih fondova. I zato smo mi kao sistem u fazi lovljenja koraka. Oni koji su pogriješili, za to trebaju odgovarati ako ima kaznene odgovornosti, odgovarajuće kaznene prijave biti će podnesene. Prema tome, to je problem kojeg moramo rješavati, …/Upadica predsjednik: Hvala./…, a ministrica Žalac ga, čini mi se, zajedno sa svojim suradnicima rješava dosta energično.
Hvala vam. Izvolite očitovanje.
Evo ja sam očekivao stvarno da u odgovoru će biti, ne samo da kažete da postoje, jel to svi upozoravaju, nego da će se isto tako jasno i objaviti zapravo tko su bili ti, jel, to je najjednostavnije, najtransparentnije, prema tome, tu ne možete nikada pogriješiti ako pristupite na takav način jel tu leži odgovornost, povećavate iznose, zapravo, vi provodite sve ono što se i programiralo u prethodnom vremenu. Sad je čista jedna provedba gdje pojavljuje sve veći broj ugovorenih sredstava, a isto tako treba i sve veća količina nadzora biti. Pa na kraju, i sam broj ljudi koji ste zaposlili da rade na programima EU, koji je negdje oko, otprilike ono što imam saznanja, oko tisuću i po, kažem otprilike jel znam točno da ste kolegici Sonji Čikotić odgovorili, mislim da je ljetos postavila pitanja koliko ljudi radi na programu EU, još uvijek nije dobila odgovor, ne znam, jel ima neka prepreka? A kako ćemo znati za nepravilnosti ako ne možemo saznati ni broj zaposlenih koji dobivaju po odlukama, što ste ovlastili svoje ministre koji im daju do 30% više, ne znam jesu bili učinkoviti, nisu bili učinkoviti. Znači, puno je to pitanja koja se može postaviti. Ali vidimo da iz ovoga rebalansa, prijedloga rebalansa za 2018. godinu plan je bio puno veći, nego što je izvršenje, preko 2 milijarde zapravo je manji, onda se postavlja pitanje gdje su ti ljudi? Što su oni napravili ako ne izvršavaju planove koje ste vi postavili, na kraju vaš neuspjeh će biti kroz nerad ljudi koje i nagrađujete i zapošljavate. I gledajući sada, možda je bilo, evo tu je ministar Ćorić postavio pitanje gdje je moja majica? Kolege su bili procijenili da je puno učinkovitije da se ta moja majica da vama, pa da vam ostane podsjetnik na ovo što treba, a možda na godinu dobijete podsjetnik i na to da …/Upadica: Hvala./…koje su korekcije potrebne napraviti.
Hvala. Idemo na 14-to pitanje, zastupnik Božo Petrov, to pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Poštovani predsjedniče Vlade, Vlada RH 2016. donijela Oluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o pristupanju Republike Srbije EU. Prema odluci Vlade, Povjerenstvom predsjeda ministar vanjskih i europskih poslova koji je zadužen sazivati sastanka povjerenstva, mora ih sazvati najmanje 4 puta godišnje. Povjerenstvo se sastalo 2 puta u 2016., niti jednom u 2017., niti 2018. godini. Na internetskim stranicama ne postoji odluka Vlade o ukidanju tog Povjerenstva, a ministrica koja pored vas sjedi je javno priznala da je kršila odluku Vlade. Prije preuzimanja položaja u hrvatskoj Vladi, u Povjerenstvu za hrvatsko praćenje poglavlja 23 za Srbiju, ministrica Pejćinović Burić godinama je pomagala srbijanskoj Vladi na projektu bržeg srbijanskog pristupanja EU. Njene istaknute aktivnosti upravo su bile na poglavlju 23. Poštovani gospodine Plenković, s obzirom kako vodite Vladu, ne vjerujem da će ministrica snositi bilo kakvu odgovornost iako je sama priznala da drugi put, dvi godine krši odluku Vlade. Ali moje pitanje vama glasi: Pa jel vam palo na pamet možda promijeniti ministra koji je na čelu tog Povjerenstva, staviti ministra za branitelje gospodina Medveda, pa da konačno to Povjerenstvo profunkcionira, da konačno bude od pomoći upravo žrtvama logora, oni su bitni, nisu ni ministar, ni Vlada. Hvala.
Odgovor, izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupniče Petrov, vidim da se sa sjetom prisjećate vremena kada ste bili dio Vlade ili barem dio vladajuće koalicije, ali to su vam gospodine Petrov tempi pasati i takvi će ostati jako dugo vremena. Što se tiče pregovora Srbije sa EU, ovo tijelo koje je bilo osnovno tada, dakle, u vrijeme kada ste i vi bili u Vladi, je bilo Povjerenstvo. Ono što postoji sada, očito što vi ne akceptirate u argumentaciji koju je ministrica i ministarstvo davalo, da je priča dignuta na višu razinu. Postoji redovita, mjesečna, tjedna, ako treba koordinacija za vanjske i europske poslove koju vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koju vodi na Vladi potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova i koje temeljito i detaljno prati svaki i najmanji detalj bilo čijih pristupnih pregovora, pa onda i onih sa Srbijom. Dakle, da bi se nešto pratilo, ne mora to biti kroz Povjerenstvo koje je osnovano tada, može biti i kroz ovu formu. RH u svim tijelima EU, a tu postoji nekoliko njih, prije svega, radna skupina vijeća koja se bavi prostorom jugoistoka Europe, artikulira svoje stavove, komunicira o svakom poglavlju koje ili se treba otvoriti tek ili se eventualno o njemu već pregovara jer je otvoreno, a osobito o kriterijima koji se odnose na poglavlje 23, dakle, pravosuđu i temeljna prava koje je sistemsko, ključno, horizontalno poglavlje i koje će pratiti Srbiju do samoga kraja pristupnih pregovora. Pitanje ratnih zločina za hrvatsku Vladu, za Hrvatsku državu je par excellence političko pitanje koje dižemo u svakom trenutku, u svakoj prigodi i bilateralnog dijaloga i razgovora o ovoj temi na razini EU. Nitko njega ne zaboravlja, nitko ga ne stavlja sa strane, naprotiv. Naš je cilj da se svi ratni zločinci procesuiraju, da se oni procesuiraju, kao što znate ta tema izaziva česte komentare u javnosti a kada pogledate gdje su se oni sve procesuirali, procesuirali su se i pod hrvatskim sudovima. Vi kao što znate postoje specijalizirani dijelovi državnih odvjetništava i specijalizirani dijelovi sudova na 4 županijska suda koji se bave ratnim zločinima. Dio procesa se procesuirao pred Haškim sudom za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše SFRJ, dio procesa se odvio i pred specijaliziranim sudom za ratne zločine u Srbiji, postoji komunikacija između državnih odvjetništava, postoji komunikacija između ministarstava pravosuđa. Ravnateljstvo policije u mandatu ove Vlade oformilo je posebni tim za dodatno istraživanje ratnih zločina koji se odnose specifično na Vukovar i na Ovčaru. Prema tome, sve što se treba raditi bilo da ima unutarnju dimenziju, bilo da ima vanjskopolitičku dimenziju, da ima europsku dimenziju se radi. Nema ni jednoga segmenta koji ova Vlada ili nadležna tijela po toj temi ne rade i ne poduzimaju. I to je vrlo važno da javnost zna. To što ćete se vi loviti da li se to odvija kroz ovo ili ono tijelo kordinacijsko na razini Vlade to pitanje je podredno. Ono što je bitno, bitna je supstanca, bitna je politička volja, bitan je angažman, bitno je stalno kontinuirano zalaganje za hrvatske nacionalne interese i bitno je stalno voditi računa o žrtvama, o žrtvama Vukovara, o žrtvama Škabrnje. Imati ćemo za par dana prigodu vjerojatno biti u koloni sjećanja. I na taj način hrvatska Vlada poduzima sve što je u njenoj moći. Naravno da razumijemo frustraciju, ako je prošlo 27 godina od nekih zločina a neki procesi nisu pokrenuti. To ne može biti odgovornost ove Vlade, ne može biti odgovornost aktualnih institucija ali mi možemo nadoknaditi ono što se nije napravilo.
Hvala. Izvolite, očitovanje.
Poštovani predsjedniče Vlade, mene vaši monolozi ne interesiraju kao niti vaši odgovori bez odgovara po ne znam koji put kada slušam. I ja molim predsjedniče Sabora da upozorite gospodina Plenkovića da nauči Poslovnik Hrvatskoga sabora i da ne bude nervozan. Ono samo još prije nego dam na vaše pokušaje odgovora, netko vas je trebao valjda savjetovati da u trenutku kada napadate na ad hominem razini zapravo pokazujete vlastitu nesigurnost i tempi passati. A što se tiče svega ovoga, ma mene ne interesira niti vaša ministrica, niti vi, niti Vlada, mene interesiraju žrtve logora, ona supstanca o kojoj vi pričate. Pa evo o toj supstanci vam govore mediji zadnjih dana o privatnoj tužbi Dragutina Guzovskoga protiv Srbije zbog premlaćivanja u logoru, zbog zlostavljanja, dok država šuti, dok država ne radi. Dok ministrica krši odluku Vlade, a vi kao pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, je li tako? Mislim da imate položen pravosudni ispit znate da ne može se neka odluka Vlade nestati, nego se ona treba ukinuti i proglasiti nova. Niste to napravili, dakle krši ne saziva sastanke povjerenstva. Hrvatske žrtve srbijanskih logora kako vidimo po primjeru gospodina Guzovskog prisiljeni su sami tražiti pravdu jer ih je država ostavila. To je ono što je bit. Ja vas podsjećam odukom Vlade povjerenstvo je između ostalog zaduženo za praćenje Srbije u provedbi obveze, citiram bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući i pravo na naknadu štete, predlaganje, provedbu odluka za tu svrhu. Ne sazivanjem povjerenstva šteti se hrvatskim interesima. Ja ću vas samo pitati na kraju pa kako ćete se pojaviti u Vukovaru ako ništa .../Govornik se ne razumije./...?
Hvala. Sada je na redu zastupnik Ivan Vilibor Sinčić koji postavlja pitanje potpredsjedniku i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću. Izvolite.
Hvala vam predsjedavajući. Gospodine Tolušić, u Hrvatskim šumama se vrši gola sjeća. Imao sam prilike i sam vidjeti o kolikim razmjerima štete se radi, osjetio sam Petrovu Goru, tamo su kilometri i kilometri na mnogim mjestima posjećeni u vlasništvu u Hrvatskim šumama kojima bi Hrvatske šume trebale upravljati. Znam o dojavama građana, od ljudi koji su me birali, znam i od struke i od ljudi koji žive dakle u tim područjima da je slično stanje i na Banovini i na Plješevici i na Žumberku, Medvednici i drugim dijelovima Hrvatske. Postavlja se pitanje na koji način je došlo do sadašnjega stanja. Godinama i godinama, desetljećima, na kraju krajeva šume nisu nešto što se planira za jedan tjedan niti za godinu dana nego što se planira dugoročno. Dugo vremena se dakle, se je sjeklo 4 milijuna metara kubnih ili oko 4 milijuna a prirast je bio 5. I to je tako trajalo desetljećima i desetljećima dok nije došao bivši ministar Jakovina, od tada je rapidno počeo rasti i etat i prirast pa smo tako sa 5 milijuna metara kubnih što je bio prirast do tada odjedanput došli sada na 7,5 a ono što se smjelo sjeći 4, sada odjedanput siječemo 6. To se sve dogodilo zadnjih 10-ak godina. Evo izvješće 2017. godine Hrvatskih šuma, prirast je 7,5 a etat je 6 milijuna. Dakle 50% više nego prije 10-ak godina. Jesu li odjedanput za vrijeme vašeg mandata i vaših prethodnika, odjedanput u Hrvatskoj šume počele bujati 50% više? Naravno da nisu jer je to spor proces, inertan, prirodni. Istina je drugačija, degradirana je struka, napuhana su izvješća. Iako prirast je napuhan, sječa nije, sječa je realna. Ja vas pitam otkuda vama pravo da radite ovo sa šumama što se događa i što će ostati nakon vas?
Odgovor, izvolite.
Tomislav Tolušić
Hvala uvaženom zastupniku gospodinu Sinčiću na postavljenom pitanju. Da ste bili u dvorani kada sam odgovarao gospođi Luc, da niste bili na kavi ili u šetnji Markovim trgom, možda bi čuli što sam već odgovorio na ovo pitanje, ali mi nije teško ponoviti. Hrvatske šume godišnje posade 9,5 milijuna mladica, plus još šumsko sjeme, sijeku 6 milijuna stabala. Transparentno se upravlja drvnom masom. Imao odličnu drvnu industriju, svaki trupac, svaki komad drveta se proda hrvatskim tvrtkama koji rade u drvnoj industriji. To bi i vi, iako se pravite neupućeni, trebali znat'. Ali nažalost, širite krive, lažne i netočne informacije. Vi zastupate i pomažete švercere, one koji rade na crno, one koji sijeku privatne šume, takve vi zastupate. I to je vaša politika. Ono što mene zanima, da li vas takvi isti i plaćaju? I od koga posuđujete novce? A ima zviždača i u Živom zidu, evo primjer. Znači vaša zatvorena grupa na fejsu. Znači 13. travanj, mislim da je ova godina. Neki dan nam je, vaš post, neki dan nam je sjeo novac od kampanje, međutim kako dugo nije bilo novca, morali smo posuditi odrađeni iznos koji moramo vratiti. Od koga ste posudili? Od švercera? Kako smo novac prebacili na račun stranke, moramo pravdati svaku lipu, vaše riječi, stoga vas sve skupa molim, da za sve što možete, sredstva za čišćenje, gorivo, uredski materijal, uzimate R1 na Živi zid, jer moramo vratiti 20000 kuna a ne možemo ih pokriti. Uvijek imajte na umu to, molim vas. Živi zid, Palenski put 5G, Zagreb, OIB, znate vi bolje koji je vaš OIB, probajte u narednih 10-ak dana nabaviti što više računa da ne upadamo u probleme. Hvala i nemojte ovu objavu iznositi izvan grupe. Srećom ima poštenih i u Živom zidu koji žele raditi pošteno. 'ko vas financira? Šverceri? I prekupci, koje pomažete? E nažalost takva politika odnosno na sreću vam u Hrvatskim šumama u ovoj Vladi neće proći, i može vas biti sram za takve stvari. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Hvala vam predsjedavajući. Gospodine Tolušić, bahatost vam neće pomoći, da se napravi jedna takva prepiska potrebno je 5 minuta, imate aplikacije na internetu. Pitanje je koga vi zastupate, jer ljudi koje ste vi imenovali, ono što po Zakonu možete imenovati, a evo što kaže struka. Interno Izvješće za vrijeme vašeg prethodnika, pročitat ću vam jedan dio: „10-ogodišnje razdoblje, od 2006. do 2015. u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume, utvrđena su nedopuštena odstupanja i redovita godišnja prekoračenja sječa u količinama većim od milijun metara kubnih godišnje. Više od milijun metara kubnih godišnje, gospodine Tolušić, to je bilo za vrijeme vašeg prethodnika, sada je još i gore. Odnosno, izvršena su, ta je sječa izvršena na neplaniranim površinama većim od 10000 hektara godišnje, objasnite javnosti na koji način je u nekoliko godina došlo do 50% veće sječe u Hrvatskoj. Nije točno da se radi transparentno, sječe se više nego ikada, a drva fali više nego ikada. Pitajte ljude, pitajte zviždače, kako radi Inspekcija, kako se vara na reklamacijama, na pravdanjima drva, kako se vara na izradi dokumenata? Očito je da vi zastupate lobije u Hrvatskim šumama a niste u stanju obračunati se s njima.
Idemo dalje, zastupnik Silvano Hrelja postavlja pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću.
Poštovani gospodine predsjedniče. Vjerujem da ste svjesni kad građani Republike Hrvatske dobivaju putem medija izvješća o vašim dalekim putovanjima, da nekolicina njih poželi otputovati sa 4-og kata u prizemlje svoje zgrade ili obližnji park ili kafić, ali to ne mogu. Zašto ne mogu? Zato što nemaju u svojoj zgradi lifta, a zdravstveno stanje ili godine im ne dozvoljavaju da tih 65 stepenica savladaju normalnim hodom. Moje pitanje vama je, gospodine Premijeru, da li vi vjerujete da u Hrvatskoj postoji veliki interes za ugradnju dizala u višekatne stambene zgrade, i nadam se da nema spora da mogućnost financiranja oko toga, da mogućnost financiranja iz Europske komisije postoji, ukoliko hrvatska Vlada promijeni Operativni program Konkurentnost i kohezija, i otvori nišu za financiranje ovih projekata. Vjerojatno se pitate zašto vama postavljam ovo pitanje, vjerojatno se pitate zašto vama postavljam ovo pitanje, al' moram reći da sam pokušao na tu temu razgovarati prije sjednice Vlade u Puli, kada mi je gospođa ministrica Žalac, negirala interes, jednom birokratskom manirom, negirala interes da postoji, uopće interes, da, za ugradnju dizala u višekatnim stambenim zgradama, jer se kao, njima u Ministarstvo, nitko nije javio. Prema tome, ponavljam moje pitanje da li vi vjerujete da postoji veliki interes za ugradnju dizala u višekatne stambene zgrade u Hrvatskoj, a takvih ulaza ima više od 15000 u Republici Hrvatskoj, i više od 700000 građana živi u takvim okolnostima, samo taj odgovor me interesira. Hvala lijepa.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Zastupniče Hrelja, na vašem pitanju, što se tiče vas kao komunikatora očito jednog broja ljudi koji živi u zgradama, koje su s više katova, a nemaju ugrađena dizala i ako su oni vama tu poruku prenijeli, ja vjerujem onda i vama, a i njima, ako je pitanje što se tiče vjerovanja. Što se tiče papirnatoga, dokazivanja takve želje u smislu Zahtjeva, ja također vjerujem ministrici Regionalnoga razvoja i Europskih fondova, ali ne samo njoj, nego i Ministarstvu graditeljstva, i Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, koji su svi skupa zajedno uključeni u pitanje rješavanja obnove više stambenih zgrada, kada je riječ o energetskoj učinkovitosti. Nažalost, ovo je jedan od problema koji je možda trebao biti bolje riješen, javnost je možda treba biti možda više senzibilizirana morala je ova tema i ta mogućnost biti više promovirana u vrijeme kada su se operativnih programi promovirali, a to je bilo odnosno izrađivali 2014. i 2015. godine. U ovom trenutku, a mislim da smo o ovom već jedan put razgovarali na aktualnom satu ministarstvo nastoji zajedno sa komisijom dogovoriti promjene operativnih programa kako bi se i ovaj oblik financiranja, ugradnje dizala liftova u višekatne stambene jedinice uspio financirati europskim sredstvima i ti je nešto na ćemo trebamo i vašu podršku. Ukoliko ste vi kao osoba i kao čelnik stranke svojevrsni neformalni koordinator tih inicijativa, ja vas molim da dostavite sve te zahtjeve i meni i ministrici pa ću onda i ja argumentacija prema Europskoj komisiji za modifikaciju operativnog programa biti snažnija, čvršća i jača. A što se tiče toga da moramo pomoći našim starijim sugrađanima kojima je teško nakon određene dobi penjati se stepenicama na ono što je koliko ja znam 4 kat je limit više od toga naravno da je teško i tu imamo razumijevanja i bez da se to signalizira. Jedino ne vidim baš neku korelaciju ove teme sa vanjskopolitičkim aktivnostima, ona mi je malo prekreativna.
Očitovanje, izvolite.
Bez obzira na vašu ocjenu prekreativnosti nekako mora, nekako se mora učiniti pitanje atraktivnim pa se poveže i ono što se inače ne povezuje, ja sam zadovoljan sa vašom javnom izrekom da vjerujete da postoji veliki interes i zadovoljan sam sa onim što ste rekli da se u ministarstvu raspravlja i traže mogućnosti da se to uvede kao posebna mjera s obzirom da je predviđeno financiranje ugradnje dizala odnosno po podacima i Europske komisije sa 85%. Ono što ne mogu prihvatiti da se mogu tako paušalno donosit ocjene da ne postoji interes, pa naravno da ne postoji interes kad ne postoji ni jedan natječaj ne postoji jedinstvena mjera za ugradnju dizala nego je ono vezana kao horizontalna mjera uz obnovu fasada. Dakle, to treba odvojiti i onda će interes biti. Međutim, ja nisam stajao skrštenih ruku kao čelnik HSU i mi radimo jednu ad hoch anketu počela je 4. studenog i ja očekujem da ću oko 25. ovog mjeseca imati između 800 i 1000 listi potpisanih od stane ili predstavnika stanara ili samih stanara sa podacima koliko u tim ulazima stanuje ovaj osoba starije životne dobi, osoba se invaliditetom. Pa vas ja molim, da krajem ovog mjeseca sazovete jedan zajednički sastanak, vi, ministrica, gospodin Štromar koji je iskazao interes ispred Ministarstva graditeljstva da bi to operativno radio, mene i gospodina Manenice i mojih operativaca i da onda pokažemo što smo to skupili da dokažemo da postoji interes i vama i ministrici i Europskoj komisiji. Ja ću vam biti zahvalan a ovo molim pisani odgovor na ovo moje pitanje. Hvala.
17. pitanje, zastupnik Željko Jovanović upućuje ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, moje pitanje je za ministra zdravstva, pitanje je konkretno i dobronamjerno kao doprinos SDP-ove zdravstvene politike rješavanju problema u bolničkom zdravstvenom sustavu, pa se nadam i takvom odgovoru. Dakle, HZZO bolnice plaća putem fiksnih mjesečnih limita bez obzira koliko su usluga doista pružili građanima, ovakav način financiranja bolnica čini to da dio bolnica koje su pružile više od limita ostaju uskraćena za potrebna sredstva, a one koje su pružile manje svejedno će dobiti sav novac kako bi pokrile i onako prevelike fiksne troškove. Ministre da li planirate i kada ovo promijeniti? Da li planirate ponovo vratiti ono što je učinila SDP-ova vlada a to je plaćanje bolnica po učinku. Naime, samo takav način plaćanja može osigurati fiskalno održiv sustav, može smanjiti liste čekanja, može poboljšati ishode liječenja, može poboljšati zadovoljstvo naših građana ali i zadovoljstvo naših zdravstvenih radnika koji prijete alarmantnim odlaskom u inozemstvo. Podaci o odljevu medicinskih sestara su zaista katastrofalni i ukazuju na to da nam prijeti kompletan deficit sestrinske struke koja drži čak 45% ukupnog zdravstva pa prema podacima koji su svježi u Hrvatskoj imamo oko 30.500 medicinskih sestara nedostaje ih već od 8 do 12.000. Primjer jedinice intenzivnog liječenja za kardijalnu kirurugiju KBC-a Zagreb privremeno je smanjen broj kreveta upravo zbog nedostatka medicinskih sestara. I Dječja psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj ima problema jer se nitko ne javlja na natječaj. Prema tome, gospodine ministre jedini put da se učini učinkovitijim bolnički sustav je plaćanje po učinku. Da li ćete to učiniti i kada? Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite.
Poštovani gospodine zastupniče hvala vam na upitu kojega ste postavili. Vi vjerojatno znadete da u svijetu postoji više modela kako se plaća i svaki od tih modela ima svoje slabosti, a posebice slabosti se mogu vidjeti ono zašto se svi ovdje mi zalažemo a vjerujem i vi osobno u solidarnome zdravstvu i u zdravstvu i gdje imamo Hrvatsku kao državu, gdje imamo regije sa depopulacijom sa problemima kako tamo sačuvati i dostupnost i kvalitetu. I na tome tragu, sad ću se malo našaliti, vjerojatno ste dobro obaviješteni jučer smo na kolegiju između nas članova Ministarstva zdravstva i HZZO upravo analizirali tu temu dakle svjesni smo mi problema toga da uvjetno rečeno određene nepravde postoje prema onima koje znanju i rade puno prema onima koji spletom okolnosti ne mogu, tako da smo i to jučer analizirali i zaključili smo da ćemo za 2 tjedna opet uvažavajući činjenice kakve imamo s jedne strane, ovo što ste naveli, da neki uistinu isfakturiraju više, a neki neisfakturiraju svoj limit da ćemo opet temu otvoriti sa parametrima i iskustvima zemalja s kojima se želimo uspoređivati. Istina, treba reći ovo što ste naveli, a to je da kada bi pojedini ljudi bili više plaćeni da bismo ih lakše zadržali u RH. I na tome tragu ova Vlada je i sada sa promjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvrstila i tu mogućnost, da oni, što ja uvijek govorim, koji znaju i rade, da trebaju dobiti i više. I Uredbom Vlade koju ćemo pripremati u mjesecima koji su pred nama jer Zakon stupa s Novom Godinom, biti će i oblik nagrađivanja za one sestre, za one liječnike koji po prirodi stvari uistinu nose sustav, rade više, imaju veću izvršenost, moći će dobiti i veću plaću. A opet kažem, ne možemo preko noći riješiti problem bolnica koje naprosto spletom povijesnih okolnosti imaju manji broj pacijenata koji njima gravitiraju, koji su u ratnim tegobama, primjerice kao što je Vukovar, mi znamo kako je Vukovar, evo sada ćemo u nedjelju ići svi tamo, kako je Vukovar razrušen, uništen, koliko je ljudi ubijeno, mi ne možemo sada tamo uvesti stroge ekonomske kriterije koji bi po određenim standardima se mogli uvoditi, a da pri tome ne nanesemo štetu da dovedemo do ugroze opstanka bolnice. U svakom slučaju, upit kojega ste postavili, nešto što je aktualno za ovo ministarstvo, za ovu Vladu, što mi analiziramo i vjerojatno ćemo određene korekcije o ugovaranju novih limita koji se, sada će koncem godine stvarati za bolnice, gdje će vjerojatno biti neke korekcije koje će onda poticati raditi više i bolje. Hvala vam lijepa.
Očitovanje izvolite.
Hvala lijepo. Dakle, ministre niste me uspjeli uvjeriti jer i dalje mi je neobjašnjivo i neshvatljivo zašto je vraćen taj stari sustav plaćanja nakon što je SDP-ova Vlada pokazala da je sustav plati po odrađenom poslu učinkovitiji jer ovaj sadašnji sustav, dokazano je loš, neučinkovit, stvara gubitke. Na ovaj način se ne mogu razvijati centri izvrsnosti, niti se mogu poboljšati ishodi liječenja. Logično je stoga da će liste čekanja i dalje rasti, da će građani biti sve nezadovoljniji, da će zdravstveni radnici odlaziti iz RH. Koliko god to zvučalo paradoksalno na ovaj način se zapravo rasipa proračunski novac namijenjen hrvatskom zdravstvu. Svega nekoliko podataka koji to dokazuju u samo prvih 6 mjesec 2018. bolnički sektor je ostvario manjak od 565 milijuna kuna. Dospjele obveze su u istom razdoblju povećane za preko 620 milijuna kuna. Kolegice i kolege, to je 26% više u samo pola godine u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, dospjele obveze svih javnih bolnica iznose rekordnih 3,4 milijarde kuna, a ukupni dug zdravstva 8,3 milijarde kuna. Ovim tempom bolnice će do kraja godine stvoriti barem još milijardu i 100 milijuna kuna novog duga. Zato je već i kroz prijedlog rebalansa u najavi još jedne sanacije pokazano da sustav nije učinkovit. Prema tome, nešto se mora promijeniti, a jedan od prvih koraka u tom smjeru upravo je vraćanje ovog modela da platiš ono što je učinjeno. Tako će i najbolji biti stimulirani i nagrađeni i da ostanu u RH, a hrvatsko zdravstvo će ipak biti tada solidarno, sveobuhvatno, svima jednako dostupno, imati ćemo hrvatsko zdravstvo na zdravim temeljima. Sada nažalost to nemamo.
18-to pitanje zastupnica Marija Jelkovac postavlja ministrici demografije obitelji mladih i socijalnih politika, Nadi Murganić, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani članovi Vlade, svoje pitanje postavljam cijenjenoj ministrici gospođi Nadi Murganić, a zanima me slijedeće. Svjesni smo da situacija udomiteljstvu kod nas nije na zadovoljavajućoj razini. Prije svega zbog nedovoljnog broja udomiteljskih obitelji, a isto tako i zbog njihove neravnomjerne rasprostranjenosti. To isto tako usporava proces deinstitunacionalizacije djece iz ustanova socijalne skrbi, te isto tako onemogućava i proces prevencije same institucionalizacije. Obzirom da prema nekim podacima u ovom trenutku imamo preko 800-tina djece u domovima, bez roditeljske skrbi, a od toga oko 90-tak djece u dobi od 0 do 3 godine, zaista smatram da je potrebno tu postići puno bolje efekte, pa stoga to očekujemo i od novoga zakona. Zanima me prema vašem mišljenju koje su to pozitivne posljedice koje će novi Zakon o udomiteljstvu donijeti i koji će to biti doprinosi od zakona? Hvala vam.
Odgovor izvolite.
Nada Murganić
Zahvaljujem poštovana zastupnice, poštovani predsjedniče Vlade, Sabora, ministri, poštovane zastupnice i zastupnici. Sigurno da će ovaj novi Zakon o udomiteljstvu donijeti niz poboljšanja ove vrlo značajne skrbi o djeci, ali i o odraslim osobama. Međutim, ono što posebno ističimo, to je što će se njime omogućiti da se udomiteljstvo obavlja kao zanimanje i kao specijalizirano zanimanje za mlade i za nezaposlene udomitelje. Specijalizirano udomiteljstvo biti će primijenjeno za one udomitelje koji skrbe o djeci kojima su potrebni zbog bolesti ili nekih drugih poteškoća, specijalizirani i veći stupnjevi različite podrške. Iznosi, kao naknada udomitelja kretati će za udomiteljstvo kao zanimanje od 5500 i za specijalizirano udomiteljstvo do 6500 kn, ali na te naknade, biti će obračunate i doprinosi po posebnim propisima. Svako da u RH imamo dugu tradiciju, jer tradicionalno bi …/Govornik se ne razumije./… udomiteljstva, međutim, kao što ste i sami rekli, nije više zadovoljavalo potrebe, upravo iz razloga što su nam udomitelji sve manje bili motivirani, što im je prosječna dob već iznosi oko 55 g. i ono što je problem, očito u svim aktivnostima u RH tako i ovdje, a to je ta neravnomjerno zastupljenost upravo ovakve usluge. S ovim zakonom želimo poticati udomiteljstvo kod mlađih osoba rasprostraniti, a tako i poticati na neki način i zapošljavanje u onim područjima gdje udomiteljstva nema, ali i poboljšati materijalni položaj naših udomitelja. Tako da će se i ove naknade tradicionalnim udomiteljima povećati na 2500 kn, naknade svakako trebamo razlikovati jer su one naknade za rad udomitelja, od one opskrbnine, koje imaju i djeca i odrasli, koje su namijenjene zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba. Našim socijalnim ustanovama, dječjim ustanovama imamo smješteno kao što ste rekli više od 800 djece, do 820. Ustanove dobro i kvalitetno rade, međutim, za razvoj djeteta je svakako najvažnija njegova biološka obitelj, a ako to ne može dijete imati onda i udomiteljska obitelj, kako zamjenska obitelj ili kao konačno traženje posvojitelje obitelji. I ovaj zakon ide upravo u tom pravcu, naročito je to zbog jednog kvalitetnog psihofizičkog razvoja vrlo važno za djecu do dobi do 3 g. koje imamo u našim ustanovama do 90 i ovo sve skupa vezano za zakon, je usmjereno upravo poboljšanju, smještavanja i udomljavanja, upravo najmanje djece. Cijeli ovo naša aktivnosti ovaj zakon, prati jedna snažna pozitivna UNICEF-ova kampanja, svako dijete treba obitelj. Uloženo je više milijuna kuna i na televiziji imamo taj vrlo zanimljiv i topli spot i pozivamo građane da se interesiraju na broj 0800/82 82 da otvore svoja srca i svoja vrata djeci i da postanu udomitelji. Više o ovom zakonu biti će u ovom našem Viskom domu, kod drugog čitanja, jer ga je vlada uputila u saborsku proceduru. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Hvala. Poštovana ministrice zadovoljna sam sa novinama, koje ste naveli da će nam donijeti novi zakon. Osobito smatram da je vrlo pozitivno i dobro što će se omogućiti i mladim nezaposlenim osobama da uđu u ovaj svijet udomiteljstva. A isto tako da to postane zanimanje onima koji će udomiti više od 3 ili 4 osobe. Isto tako obzirom na to da je svima nama na fokus interes djeteta prije svega, a zbog ovako velikog br. djece koje još uvijek imamo u domovima, bez roditeljske skrbi, smatram da je najznačajnije, zbog te populacije, da ovdje postižemo takove novine, kojima ćemo potaknuti što veći br. udomitelja i na taj način omogućiti djeci povratak u obiteljsko okruženje, kako bi oni odrastali ipak u jednoj obiteljskoj sredini a u korist i njima i cijeloj našoj društvene zajednice. Hvala.
Idemo na pitanje br. 19, zastupnik Milorad Batinić postavlja pitanje ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak izvolite.
Hvala predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovana ministrice, prvo izražavam zadovoljstvo što je u proračunu za 2019.g. povećanje na stavci ministarstva znanosti i obrazovanja. To je vrlo jaka poruka, prvenstveno hrvatskoj javnosti, ali i svima nama ovdje u Saboru, pogotovo kolegicama i kolegama koje negiraju već više od godinu i nešto dana, vaše napore, napor rada ministarstva, u cilju ostvarenja reformskih procesa koje se provode u vašem ministarstvu. Mi u HNS-u jedan od glavnih ciljeva ulaska u vladu, političkih ciljeva, bila je provedba kurikularne reforme. Od iduće jeseni, prema tom zacrtanom planu, reforma obrazovanja, odnosno, kurikularna reforma, trebala bi ući u sve škole u RH. Mene zanima i volio bi ako možete odgovoriti, a vjerujem da da, da li je sve spremno od formalnih, tehničkih pretpostavki da kurikularna reforma, od jeseni krene u sve škole?
Izvolite ministrice odgovor.
Blaženka Divjak
Hvala lijepo g. predsjedniče, hvala vam na pitanju uvaženi g. zastupniče poštovane gospođe i gospodo zastupnici Hrvatskoga sabora. Tako je Europska komisija je u svojem izvješću nazvala reforme koje provodim u hrvatskom području obrazovanja ambicioznim reformama. Na tragu toga, stvarno mogu potvrditi da kurikularna reforma ulazi iduće g. u sve škole i u to u razredima u koje ima je ove g. bila u eksperimentalnoj provedbi. Prvi razred OŠ peti razred OŠ, prirodoslovni predmeti u sedmome razredu, odnosno, prvi razred srednjih škola opće obrazovanih usmjerenja. Kako bismo u tome uspjeli, mi već ovaj tj. u javno savjetovanje stavljamo odluke o donošenju kurikuluma. U toj odluci u prilogu su svi predmetni kurikulumi, kao i kurikulurni međupredmetnih tema. Oni su priređeni tako da slijede sve one gl. elemente koji su u zakonu o odgoju i obrazovanju koji je ovaj Sabor usvojio u srpnju ove g. također je ujednačen pristup prema, metodološki pristup koji je donijela ekspertna radna skupina, a sadržajno su ti kurikulumi takvi kakvi su nastali nakon međunarodnih recenzija i recenzija HAZU. Ta će odluka biti u javnom savjetovanju mjesec dana, nakon toga će radne skupine, za koje je sada natječaj u tijeku, odgovoriti na javnu raspravu, napraviti određene pomake, ja sam sigurna u dokumentima i početkom siječnja 2019. godine kurikulumi će se donijeti. To je izuzetno važno zbog toga kako bismo na vrijeme priredili sve ono što treba za sljedeću školsku godinu. Međutim, mi veći i u ovom trenutku imamo rezultate praćenja i vrednovanja, monitoringa i evaluacije eksperimentalne provedbe i to na tri različita načina se radi praćenje i rezultati pokazuju prije svega da su i učenici i učitelji i njihovi roditelji zadovoljni onime što smo uveli u naše škole a mi istovremeno iz tih njihovih odgovora vrednujemo što se sada radi i što treba unaprijediti. Jedan važni element koji smo unaprijedili je zapravo edukacija učitelja koja je sada već krenula za sljedeću školsku godinu 5 mjeseci ranije nego što smo to krenuli kod eksperimentalne škole, stavlja se naglasak na teške teme koje su u javnosti također prepoznate kao teške teme našeg obrazovnog sustava, prije svega vrednovanje i ocjenjivanje, metode rada u školi, zatim više edukacija će biti za škole priređene uživo. I u tom smislu ja sam sigurna da dobro koristimo ono sve što učimo kada imamo praćenje i vrednovanje eksperimentalne faze. Također novi nastavni materijal, eksperimentalni udžbenici su također u školama i radi se po njima. I ono što smo naučili iz toga ugradili smo i u prijedlog novog Zakona o udžbenicima za koje sam sigurna da ćemo dobiti i podršku u Saboru kada dođemo na drugo čitanje jer je to vrlo važan iskorak u tome smjeru. Nadalje, u proračunu je i to ste dobro primijetili Vlada dostavlja Saboru proračun gdje je bitno unapređeni elementi i projektni pristup a onda i financiranje obrazovne reforme kako u općem obrazovanju, tako i u strukovnom obrazovanju. Sa ministarstvom rada radimo na povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda koje će sada biti blizu pola milijarde kuna za sljedeću godinu i kraj toga još imamo i regionalne centre kompetentnosti koji zapravo oslikavaju na najbolji način sve one pomake koje idu u reformi strukovnoga obrazovanja. Imati ćemo i sastanke sa osnivačima i nakon toga ćemo još dati detaljne informacije o tome. U svakom slučaju kurikularna reforma je u školama, svim školama u Hrvatskoj iduće godine.
Očitovanje izvolite.
Hvala predsjedniče. Poštovana ministrice zadovoljan sam sa odgovorom, naravno drugi odgovor nisam ni očekivao. Naime, iz razloga što je to više nego od interesa svih građana RH pogotovo onih koji će biti u samoj provedbi, samih đaka hrvatske budućnosti. Ono što bih želio još jedanput istaknuti ovom prilikom Izvješće Europske komisije, citirati ću: „Pokrenute su ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja uzrokovanih političkim prijeporima.“. Mislim da ste vi i vaš tim na dobrom putu, imate podršku Vlade u toj realizaciji a izražavanje nezadovoljstva, kritika određenih kolegica i kolega s druge strane spektra neka vas ne, da tako kažem poljuljaju vaše samopouzdanje, naprosto ima ona a još uvijek nas prati u Hrvatskoj uzrečica neuspjeh će vam oprostiti, uspjeh nikada. I zato poštovana ministrice, ni lijevo ni desno, samo naprijed za kurikularnu reformu.
Idemo dalje. Zastupnik Miroslav Tuđman, pitanje postavlja Davoru Božinoviću, ministru unutarnjih poslova. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, poštovani gospodine ministre. Ilegalne migracije danas su globalni problem, odnosno problem međunarodnih politika i međunarodnih rasprava. Postoji svijest da nitko, ni jedna zemlja ne može to riješiti samostalno već da su potrebni zajednički napori i sustavno i odgovorna rješenja. Hrvatska bi sa svoje strane trebala biti zainteresirana za jedno cjelovito rješenje koje se pitanje onda postavlja kao pitanje regionalne sigurnosti. A kao pitanje regionalne sigurnosti morala bi poći od elementarnih činjenica a to je da su zemlje BiH-a, Kosovo, Makedonije, Srbija, zemlje okružene NATO članicama plus Crna Gora i Makedonija okružene, znači svih tih zemalja kao sa zemljama članicama EU. Iz tog stajališta to je pretpostavka da se kao problemu imigracija, ilegalnih imigracija pristupi sa stajališta regionalne sigurnosti. Mene bi interesiralo s obzirom da je vaše ministarstvo operativno involvirano u rješavanje ovih problema da li postoji s obzirom na vaše iskustvo ta promjena u političkoj filozofiji da se ove zemlje gledaju kao nešto što je u trbuhu EU odnosno u okruženju NATO saveza. Prema tome, da se sa takvim jednim pristupom počinje rješavati i problem ilegalnih migracija a na temelju toga i ostali problemi regionalne sigurnosti.
Hvala vam. Odgovor izvolite.
Davor Božinović
…/Govornik naknadno uključen./… Gospodine Tuđman, da dobro ste kazali ovo je jedno vrlo kompleksno pitanje koje niti jedna država ne može riješiti sama a i pitanje je koliko je ona sama po sebi rješiva. Dakle, migracije su proces i one će se događati kao što se događaju praktički od početka čovječanstva, događati će se sa većim ili manjim intenzitetom i u budućnosti. Hrvatska tu ima jednu specifičnu poziciju, geostratešku, mi smo zemlja sa najdužom vanjskom kopnenom granicom EU ali i zemlja koja graniči sa državama koje nisu članice i naravno da je kao takva percipirana kao zemlja kroz koju treba proći, ući, proći i ići dalje prema krajnjim odredištima koja su dakako u, na zapadu Europe. koja su dakako na zapadu Europe. Kompleksnosti ovog pitanja pridonosi i to što međunarodna zajednica zapravo nikada nije formirala politiku o migracijama i otuda i danas velika i nerazumijevanja i prijepori oko tzv. Marakaškog kompakta koji je zapravo prvi pokušaj da se na jedno globalno pitanje počne tražiti globalno rješenje, a za to će proći puno vremena jer vidimo, pa i iz današnje rasprave da migracije netko doživljava kao isključivo ili na prvom mjestu humanitarno pitanje, neko ekonomsko, neko demografsko mi ovdje govorimo o sigurnosnom pitanju, jer one jesu i sigurnosno pitanje pogotovo kad govorimo o ilegalnim migracijama. Dakle, Hrvatska od samog početka se postavila tu vrlo jasno mi ne isključujemo niti jedan od ovih momenata, međutim kad govorimo o ilegalnim migracijama one jesu sigurnosno pitanje, koje zapravo podriva suverenitet te države u smislu da ona odlučuje o tome tko će ući na njen teritorij, tko će ostati na njezinom teritoriju, da kroz razne vidove nelegalnog šverca, krijumčarenja ljudi ima izravnu implikaciju na javni red, mir i sigurnost. Imamo cijeli niz slučajeva pogotovu u posljednje vrijeme da migranti dolaze bez identifikacijskih isprava što je samo po sebi sigurnosno pitanje i da je prema statistikama u posljednje vrijeme najveći broj njih dolazi iz zemalja koje zapravo nisu zemlje u kojima se ratuje, primjerice Iran, ili zemlje sjevera Afrike i to sl. Upravo iz te pozicije hrvatska Vlada je odmah dakle od preuzimanja prije nekih godinu, godinu i pol dana krenula u jako lobiranje da se u cijeli ovaj kontekst kad govorimo o Europskoj uniji, NATO je nešto manje aktivan u tom smislu, uključe države koje su južno od nas a koje su veoma važne na toj migrantskoj ruti i ono što smo uspjeli premijer je bio na Europskom vijeću u prosincu 2017. godine u operativni dio zaključaka upravo pomoć integracija u ovu politiku zemalja kao što su Srbija, BiH, Albanija, Crna Gora, Makedonija. Tu će trebati vremena trebat će prvo da i te zemlje same ulože dostatne napore jer one danas su meki trbuh kroz njih se prolazi više-manje bez ikakvih poteškoća i u našim bilateralnim kontaktima dajemo …/Upadica: Hvala./… sve od sebe da ih u tom smislu potaknemo ……/Upadica: Hvala vam./… pitanje je naravno za puno širu raspravu. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Očigledno da je pitanje migracija, kako ste rekli za puno širu raspravu jer kako gledamo kroz povijest i Rimsko carstvo je propalo zbog migracija, prema tome nije uspjelo to riješiti pitanje. Međutim, ovdje se radi o promjeni političke filozofije kao što sam rekao. Nije, treba cijeniti napore koje Vlada ulaže u rješavanje ovoga problema i pokušaja objedinjavanja ali ovdje se radi da bi Europska unija s jedne strane i NATO s druge strane trebali shvatiti to kao svoj problem, a ne problem koji treba adresirati na Hrvatsku da ona sa susjedima rješava. Tako da ako ne dođe do toga, do tog pomaka u političkoj filozofiji rješavanja problema rješenja će puno duže trajati i imat ćemo puno više problema, a sa jednom promjenom bi mogli onda i druga pitanja rješavati kao stabilnosti BiH.
Idemo dalje, zastupnik Mladen Karlić, postavlja pitanje ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijeli Žalac, izvolite.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade i uvaženi ministrice i ministri evo moje pitanje gospođi Gabrijeli Žalac, u posljednjih godinu i pol dana značajno je porastao broj odobrenih projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih investicijskih fondova, a kako je za mnoge od tih projekata potrebno osigurati i dio sredstava za sufinanciranje vlastitog učešća, a svjesni smo činjenice da mnogi ili veliki dio i općina i gradova, pa i županija nema takve financijske mogućnosti, moje pitanje je na koji način će se osigurati sredstva za tu namjenu u Fondu za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, a posebno nakon stupanja na snagu novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave obzirom da znamo a je do sada bilo 1,5% iz poreza na dohodak. Hvala.
Odgovor, izvolite.
Gabrijela Žalac
Hvala lijepa uvaženi zastupniče Karlić na vašem pitanju. Fond za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini je uspostavljen još 2015. godine, međutim tad smo imali potpuno jednu suprotnu situaciju od one koju imamo danas, dakle u onom trenutku bilo je jako malo ugovorenih europskih projekata stoga nije se ni trošilo značajno ta sredstva fonda za sufinanciranje i tom smo trenutku mi ta sredstva kroz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna, u dogovoru kolega Marić i ja prenamijenili znači za nacionalne programe da se sredstva na neki način utroše. U današnjem vremenu kada smo sa 9% kao Vlada podignuli razinu ugovorenosti na 59% dakle na današnji dan sa tendencijom rasta što iznosi preko 490% rast u odnosu na protekle 3 godine tako i sredstva Fonda za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini rastu. Do sada smo 490 miliona kuna uložili kroz Fond za sufinanciranje EU projekata, ali imamo jednu situaciju koju moram danas ovdje vama reći, 1,5% poreza na dohodak je bio izvor iz kojeg se punio ovaj fond u 2018. godini sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne (područne) samouprave ti su izvorni prihodi vraćeni jedinicama lokalne samouprave i govorimo u ovoj godini o otprilike milijardu i pol kuna sredstava koji su se našli na vlastitim proračunima jedinica lokalne samouprave. Međutim, mi smo bez obzira na to, znajući da će biti velika potreba na regionalnoj lokalnoj razini u državnome proračunu osigurani 200 milijuna kuna. Raspisali smo natječaj u 8 mjesecu, on je trajao tri tjedna. Sredstva su na neki način utrošena odmah. Mi smo svjesni, razgovaramo se jako puno sa Hrvatskom zajednicom županija i svim jedinicama lokalne samouprave i sigurna sam da ćemo o tome voditi računa i o kriterijima i mjerilima koje smo tu uspostavili. Međutim, zbog toga što se ovaj fond više ne puni iz izvornih prihoda, dakle, koje smo prije ostvarivali, mislim da njegov naziv neće ni biti fond, nego ćemo ga preimenovati u nekakav program, ali ćemo sigurno nastaviti podržavati projekte, bolju apsorpciju europskih sredstava i prije svega za jedinice lokalne samouprave koji nisu u stanju vlastito učešće u cjelovitoj mjeri sigurno ostvariti. Hvala.
Očitovanje. Izvolite.
Mislim da je ovo izuzetno važno da što više sredstava osigura se kroz taj fond ili u bilo kojem obliku da bi se što više projekata realiziralo. Mislim da treba povući jer to jedan značajan dobar zapravo izvor financijskih sredstava za sve općine, gradove, mislim da se to u cijeloj RH vidi da je unazad godinu, godinu i pol dana stvarno porastao broj realiziranih projekata, posebno evo ja sam, drago mi je, dolazim iz Vukovarsko srijemske županije, iz Vinkovaca gdje se vide zapravo brojni projekti koji su u realizaciji, ali vidi se to i na području cijele RH, zato hvala vam stvarno na ovom radu i uvjeren sam da ćemo nastaviti tako da će se zapravo povećati taj broj do 100%. Hvala.
Idemo na pitanje 22. Zastupnik Stjepan Kovač postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani premijeru sa svojim suradnicima, uvaženi kolegice i kolege, zanima me, evo prošle su 2 godine od kada ste dobili izbore i vladate zemljom, vaša Vlada na kojem ste vi čelu, provodi, nazovimo to, kakve takve reforme, no ono što je zabrinjavajuće RH i dalje tone sve dublje. Demografi govore da ćemo uskoro doći do granice od koje nema povratka, kao što zanate, uskoro će se, evo iz RH, kroz ovih prošlih par godina, koliko ljudi iseljavaju, iseliti, pa skoro 10% hrvatskog stanovništva. Evidentan je i sve veći nedostatak radne snage. Vi danas kada razgovarate s građevincima, na žalost nema radne snage koju mi moramo izvoziti jer naši ljudi odlaze trbuhom za kruhom u druge zemlje. Također posebno zabrinjava činjenica da unatoč poduzetim mjerama koje za rezultat imaju kakvo takvo povećanje plaća koje radite, iseljavanje ne jenjava. I vjerujem da su ekonomski razlozi glavni jer danas vi u RH imate 70% građana koji rade za plaću, neto plaću manju od 5.000,00 kuna. Također imate 100 000 radnika koji imaju minimalno plaću koji rade na određeno koji imaju jako mala ili gotovo nikakva prava tj. nemaju nikakvu sigurnost. Ali, ono što posebno zabrinjava je činjenica da veliki broj iseljenih ljudi izlazi, navodi atmosferu u društvu. Mene zanima konkretno na koji način ćete zaustaviti ovo iseljavanje naših građana, te vratiti dostojanstvo umirovljenicima i mladima prvenstveno? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa, zastupniče Kovač, puno pod pitanja u vašem jednom pitanju. Dakle, što se tiče iseljavanja i onoga što promatramo zadnjih, recimo to tako, 5 godina. Vi jako dobro znate u vrijeme mandata vaše Vlade RH je postala članica EU. Trenutkom toga članstva 1. srpnja 2013. godine dio država članica počeo je liberalizirati svoje tržište rada za hrvatske državljane tj. omogućio je slobodi kretanja radnika, jednu od četiri temeljne slobode. Kako je vrijeme odmicalo, tako su i one zemlje koje su koristile formulu 2+3+2, a to su razdoblja kako držati ograničenja zbog utjecaja na tržište rada, postupno ukidala ta ograničenja i RH joj recipročno odgovara. Danas 2018. jedino još Austrija drži ograničenja na slobodu kretanja radnika. To praktički znači da nema kvota i nema radnih dozvola. Mi smo sada kao država koja je 5 godina u članstvu EU, osim u Austriji, u situaciji da bilo koji naš državljanin može u bilo kojem trenutku otići u bilo koju članicu EU, imati jednak tretman kao i njihovi državljani i ljudi to rade. To se događa u momentu kada kohezijska politika koja manifestira ključno načelo solidarnosti europskog projekta i ravnomjernog regionalnog razvoja, u RH još nije polučilo one efekte da približimo u ekonomskom smislu primanja naših ljudi sa onim što postoji u starijim članicama EU. I tu se događa se taj razmak. Dakle, ljudi koriste ono što se omogućilo potezima države, u krajnjoj liniji građana na referendumu, onim što europski projekt je. Naša je zadaća da kvalitetnim korištenjem onoga što dobivamo iz EU to vrijeme razlika i razmaka smanjimo. Moja je procjena da će to biti tek nakon puna 2 financijska okvira od 7 godina i da ćemo tek negdje 2027.,28.,29., doći u poziciju u kojoj se sada nalaze one države srednjoistočne Europe koje su ušle u EU 2004. To je realno, to su realni okviri. Ovo što se događa nama, događalo se, poštovani zastupniče i drugim mnogoljudnijim zemljama u puno većim brojevima i nije samo svojstveno RH. Na nama je zadaća, a ja ću tu reći suprotno od ove vaše ocijene da su trendovi koje mi imamo i u pogledu fiskalne konsolidacije i u pogledu strukturnih reformi, investicija pa ako hoćete i povećanja u našem mandatu prosječne plaće za više od 700 kuna, povećanja minimalne plaće, povećanja mirovina već sada smo na 6,7% u odnosu na obećanih 5% s početka mandata, na dobre makroekonomske pokazatelje na samo jednu stepenicu od investicijskog rejtinga što nam smanjuje kamate i zaduživanje na financijskim tržištima, na nikad bolju turističku godinu, na privlačenje investicija iz drugih zemalja u mjeri gdje interes pokazuje i za one grane gdje imamo problem, a pokazuje interes i za brodogradnju ozbiljni ulagači. Ne mogu se s vama složiti, ono što mogu donekle akceptirati je ozračje u društvu. Ozračje u društvu je nešto na čemu svi moramo raditi, mi radimo kao ozbiljan i odgovorna Vlada …/Upadica: Hvala./… držimo dobar smjer na tome ćemo nastaviti, da li nam vi u tome hoćete pomoć …/Upadica: Hvala vam./… tj. do vas je kako bi vi rekli.
Očitovanje, izvolite.
Zahvaljujem, djelomično bi se mogao složiti s vama, ali kad pogledate da danas ljudi odlaze, evo ja ću vam konkretno reći u Čakovcu u Gradskoj upravi 2 djelatnika su otišla iz Gradske uprave raditi u Njemačku, supruge im također ne rade na lošim mjestima otišli su znate zbog čega, otišli su da si 5 godina prije mirovine osiguraju kakvu takvu minimalnu njemačku mirovinu, zbog čega, zato što naši ljudi u Hrvatskoj ne znaju kakva će im biti mirovina. Mi danas čitamo prek novinama da su naši fondovi mirovinski prazni u koji uplaćujemo novce da su ta sredstva utrošena za Agrokor i sl. Ljudi ne znaju šta ih sutra čeka, ne znaju kakva će im biti budućnost, definitivno je to zbog ove klime koja se stvorila u Hrvatskoj. Čitate o raznim aferama, spomenuli ste brodogradnju da li znate da međimurski poduzetnici obrađuju više metala nego sve brodogradnje skupa u Hrvatskoj i kune, kune nisu nikada tražili od nikoga, što je nonsens imaju nikad veću dobit, nikad veću dobit nemaju, pa tu treba poraditi zajedno s Vladom da se tim ljudima osiguraju plaće, ljudi vele da imaju neku normalnu plaću negdje 1.000 EUR-a nitko ne bi odlazio van. Pa ti ljudi ne idu van zato jer je u Njemačkoj ljepše, 1.1. bi se Austrija trebala otvoriti granica to vam je od Čakovca kad pogledate ja prije dođem u Graz nego ovdje gore na Markov trg ako je gužva u Zagrebu, prije se dovezem autom do Graza a duplo veću plaću čovjek tamo dobije. I imat će sigurno mirovinu ono što u Hrvatskoj nikom nije osigurano osim povlaštenima koji imaju određene povlaštene mirovine i sl. Na tome treba poraditi da se ta atmosfera promijeni, a ima sigurno prostora i rade se, počeli ste s nekakvim reformama ali to definitivno nije dovoljno, jer trend iseljavanja postoji. To treba zaustaviti, jer začas neće imati tko u Hrvatskoj radi. Hvala.
Hvala, idemo na pitanje broj 23. zastupnica Bruna Esih postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Sabora, dakle gospodine premijeru, zastupnica Esih i moje drugo zastupničko pitanje vama o Marrakechom sporazumu očekivano. Razmišljala sam hoću li ga postaviti kao vanjsko-političko ili unutarnje-političko pitanje međutim odlučila sam se za ovo prvo jer ste nam odavno pokazali da vam za sudbinu histeričnih Hrvata kako ste ih nazvali odavno nije stalo, nije vam baš na listi prioriteta. Vjerujem da će vam to kao pitanje vanjske politike odnosno budućnosti Europe biti puno jasnije odnosno da ćete pokazati puno veći senzibilitet. Stoga mi molim vas odgovorite, zašto se zaboga toliki broj država članica Europske unije poput Austrije, Mađarske, Slovenije, Poljske, Bugarske, Češke, Danske, Nizozemske, Švicarske, Italije itd. protive ovom sporazumu ili o njegovom skorom usvajanju vode vrlo burne parlamentarne i javne rasprave. Zašto zaboga i kako im to pada na pamet kad je njegov sadržaj kako nas je uputio gospodin Jandroković neprijeporan i pitanja su suvišna? I zašto kad je k tomu riječ tek o ne obvezujućem katalogu mjera koje se ne potpisu unatoč nekoj tamo najavi o monitoringu nad suverenim državama i riječi obveza koja se u njemu navodi 50-tak puta? Zašto za razliku od vas koji ste izrazili tako čvrst i nepokolebljiv stav, vlast koja te države predstavlja sebi dopušta da podilazi pritiscima stručne javnosti i volje naroda? Do sada sam prateći vaše izjave i izjave gospodina Jandrokovića kao i ministrice Burić te također izvještaje Hrvatske državne pjong jang televizije i ostalih nepristranih medija stekla dojam da nepismeni, neobrazovani i histerični ksenofobi obitavaju samo u Hrvatskoj …/Upadica: Hvala vam./… a kad tamo evo ima ih svugdje po cijeloj Europi.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupnice Esih, ja vam dajem jedan veliki plus zalaganju na drugom postavljenom pitanju, kako ste sami rekli, čestitam to je jako dobro, vidjet će se dobro u statistici koju radite. Što se tiče ovo malo egzaltiranog postavljeno, tj. pročitanog pitanja nekoliko informacija za smireno javnost i sve naše građane, prvo dokument o kojem govorite Globalni kompakt o zakonitim i uređenim migracijama je pokušaj odgovora UN-a na fenomen koji se dogodio u svijetu i Europi posebno 2015. i 2016. godine. Na Općoj skupštini UN-a te godine sudjelovala je predsjednica republike, sudjelovao je tadašnji ministar vanjskih poslova gospodin Kovač, oni su tada bili jedni od onih koji su prihvatili njujoršku deklaraciju koja je imala za cilj napraviti jedan ovakav dokument koji bi se malo pobliže pozabavio fenomenom zakonitih migracija. Proces je trajao godinu i pol dan, uključeni svi koji su trebali biti uključeni, koordinacija vođena od strane Ministarstva vanjskih poslova, pregovori kao takvi vodili su se na razini stalnih misija u New Yorku pred Ujedinjenim narodima. Dokument je jedino od samog početka u vrlo jasno kazanoj poruci odnosno stavila je svojevrsnu rezervu Mađarska, ni jedna druga zemlja pa uključivši i mnoge od ovih koje ste vi sada spomenuli, a neke od tih nisu uopće odlučile ne doći u Marrakech, primjerice …/Govornik se ne razumije./… ili Dansku, Italiju ili Nizozemsku. To što imate kao podatak koji vjerojatno negdje u slobodnom kolanju medijskim, internetskim prostorom to što je netočan je jedno, a to što ga vi citirate i predstavljate kao točno, to je vaš problem. Taj dokument ispregovaran, usuglašen. Nitko, ali baš nitko od stručnjaka, ni u vanjskim poslovima, ni unutarnjim poslovima, uredu za ljudska prava, drugim resorima, u godinu i pol dana, u tekstu koji se usuglašava ne vidi tako dramatičnu, političku bombu, koja je eto bačena u javne rasprave, ne samo Hrvatske, nego i svih ovih drugih zemalja, koje ste spomenuli. Dakle, nitko to ne vidi, osim određenih aktera i određenih političkih stranaka, vrlo sličnih po svjetonazoru, po položaju koji imaju u političkom društvu, nastojeći na ovoj temi profitirati, ušićariti neki poen, da biste kako je rekao, vaš stranački kolega srušili valjda vladu ili srušili gradsku skupštinu ili što već imate konstruktivno u vašem programu zapisanoga, a u interesu zasigurno velike većine razboritoga dijela hrvatskoga biračkog tijela. Poanta ovoga dokumenta, poštovana gospođo Esih je da regulira zakonite migracije. Za razliku od vas, mi u vladi, vrlo jasno razlikujemo zakonito od nezakonito. Pa smo jednako tako vlada koja želi da Hrvatska ispuni kriterije za Schengen, da uđe u taj tješni dio europskoga procesa, to pitanje tretiramo i kao nacionalno pitanje i kao europsko pitanje, a kroz ovaj dokument i kao globalno pitanje. Pa ga možete postaviti na sve 3 razine ako želite. Nama je ono uvijek identično, a vodimo se zaštitom naših granica, zaštitom naših interesa, ali isto tako, participacija u okviru WHO gdje nam na multilateralan način, dogovoran način, pokušavamo naći odgovore, na globalne fenomene. Neobvezujući dokument, nije međunarodni ugovor, suvremeno pravo svake zemlje, pa naravno i Hrvatske, da vodi svoju migracijsku politiku. Prema tome, bez obzira što vi kazali i što vi mislili, mi u tome dokumentu ne vidimo problem. Zašto je vama on problem, ja vas molim da to artikulirate, da se ne pozivate na neke druge recito što je vama problem, osim dojma.
Hvala vam.
Gospodine premjeru, ja sam čitala, da vidite da ipak koliko god da sam nazad, da znam nešto i pročitati. Ja nisam, ali g. Junker, je sigurno vrlo zadovoljan vašim odgovorom, sve ostalo su vaše distrakcije i na njih neću nasjesti. Dakle, g. Junker, baš kao i vi, misli da eto, nitko nije iz tih država, koje sam nabrojala, bio sposoban dokument i pročitati. Međutim, ja mislim da ovo sve potvrđuje i vaše i njegove najveće strahove a to je da oni koji postavljaju nepotrebna pitanja, dakle, brinu o sigurnosti svojih granica, o suvremenosti i budućnosti svoje zemlje, ima apsolutno svugdje. I znate li kako se oni zovu? To sada ide ona vaša najdraža riječ, zovu se narod. Svih vas ostalih od narođenih, vladara apsolutnih istina, nema toliko puno, ali ste globalno i strateški vrlo dobro raspoređeni, imate vlast, imate moć izmišljate vlastite svrhe, vlastite ciljeve, rastati ćete tradicije, uništavate nacije stvarate nad vladu. Svjesno relativizirate posljedice i time izazivate i nemire i ratove, a u kojima naravno nikada sami ne sudjelujete, jer zašto biste krvarili. Kasnije kada se zbrajaju žrtve i štete pozivate na mir, nenasilje, toleranciju, ljudska prava i kao uvijek ovako kako smo čuli biranim riječima. G. Plenkoviću, hrvatski narod od vas ne očekuje da budete poliglot, da budete diplomat, supereuro men. Od vas očekuju da budete državnik, to znači i sluga i vođa svoga naroda, koji će jednom ipak reći ne ovom perfirnom i tihom ratu objavljenim europskim suvremenim nacija, pa tako i vašoj, Hrvatskoj, vaši sadašnji izbori oblikuju našu budućnost i u ovome ratu g. premjeru, anemija vam nije opravdanje.
Idemo dalje. Zastupnik Damir Felak, postavlja pitanje Draženu Bošnjakoviću ministru pravosuđa. Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, moje pitanje je vezano dobrim dijelom uz gospodarstva, ali se preklapa i sa vašim resorom i u nadležnosti je ministarstva pravosuđa donošenje nekih zakona, koji se tiču olakšavanja, pokretanja poslovanja u Hrvatskoj. Kao što su govorili već neki prethodnici ovdje, koji su postavljali pitanja u tom pravcu, da bismo omogućili da ljudi ostaju u Hrvatskoj, da bismo omogućili lakše poslovanje, lakše otvaranje radnih mjesta, potrebno je sigurno učiniti i neke pomake i donijeti neke nove propise. Današnja zakonska regulativa, je takva, da je potrebno minimalno 7 koraka, da bi se pokrenulo novo poslovanje. Ova vlada na čelu sa našim predsjednikom Plenkovićem više puta istaknula da je brži rast gospodarstva, jedan od prioriteta ove Vlade, ako ne i najveći prioritet ove vlade, pa moje konkretno pitanje ide vama, kako vaše ministarstvo misli izmijeniti zakonski okvir, koji bi pospješio to da početak poslovanja bude brži i jeftiniji, te da onda mladi ljudi i svi ostali koji žele pokrenuti svoj posao ovdje u Hrvatskoj, puno lakše pokrenu nove firme i na taj način otvore nova radna mjesta, koja bi onda rezultirala time, da što manje ljudi odlazi iz naše domovine. Hvala lijepo.
Molim odgovor ministra pravosuđa, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, to što ste utvrdili konstatirali, da zapravo ulazak u svijet poslovanja je u nadležnosti više ministarstava i drugih državnih tijela. Jedno od tih državnih tijela je i ministarstvo pravosuđa pod čijom nadležnošću je zapravo upis osnivanja trgovačkih društava, bilo društava s ograničenom odgovornošću, bilo dioničkih društava i taj se upis osnivanja vrši na trgovačkim sudovima. Danas je taj postupak, ja bi rekao, što se samih sudova i funkcioniranja sudova tiče, moguće u nekoliko dana upisat činjenicu osnivanja, međutim ono što mi u Ministarstvu pravosuđa želimo, stvoriti jedan normativni okvir gdje će to bit' puno brže i gdje će to bit' puno jeftinije i jednostavnije, jer danas kad osnivate trgovačko društvo, idete bilježniku, dajete Izjavu o osnivanju, radite društveni ugovor, pišete i potpisujete Izjavu o prihvaćanju postavljenja od strane Uprave, dajete popis članova osnivača i naprosto to je jedan poprilično složen postupak, koji nakon toga još ide ishađanje statističkog broja, otvaranje broja žiro računa, mi danas želimo stvoriti sustav gdje će te vi iz svoje kuće, iz svog ureda, moći se zapravo uključiti u jedan informatički sustav, gdje će vam biti izbačeni obrasci koje će te popuniti, nakon što to popunite, to dolazi na Trgovački sud i upisuje se u Registar. Imamo isto jednu bolnu činjenicu, znate kada netko osniva trgovačko društvo, onda sigurnosti radi, piše da će se ono baviti raznoraznim premetima djelatnosti, pa top bude ne znam koliko stranica predmeta poslovanja, koje će oni obavljati, a oni zapravo su zainteresirani samo za nekoliko vrsta djelatnosti, a ove upisuju sigurnosti radi, jer ako ih sutra žele obavljat', da ne prolaze cijeli taj put. Mi tu želimo isto rasteretiti naše Trgovačke sudove, jer smatramo da te predmete poslovanja mogu evidentirati i vodit' druga Tijela, puno uspješnije i bolje nego što to Trgovački sud, koji to u principu, takvu činjenicu i ne mora zapisivati. Stoga, mi smo u postupku izmjena Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru, i vrlo brzo će te vidjeti zapravo, i u javnoj raspravi moć' sudjelovat', sa onim rješenjima koje nudimo. Nudimo dakle, jedan sustav osnivanja trgovačkih društava kako bi se to reklo na daljinu, da se to može odradit' iz kancelarije, iz kuće, dakle, bez nekakvih velikih šetanja okolo od Tijela do Tijela, bez ovako velikih troškova kao što imamo danas, i to je nekakav doprinos koji može naravno, Ministarstvo pravosuđa unapređenjem ovog normativnog okvira dat', a time ćemo zapravo olakšat i rad Trgovačkim sudovima, a mislim da ćemo doprinjet, zapravo i našim građanima koji žele uć' u svijet poslovanja, da to bude brže, da to bude jednostavnije, da to bude jeftinije i lakše.
Očitovanje, izvolite.
Zahvaljujem na odgovoru gospodine ministre. Zadovoljan sam s odgovorom, nadam se da će ta zakonska procedura odnosno donošenje ovog novog Zakona o trgovačkim društvima, biti što skorije, jer time ćemo postići to da, jednostavno, jednostavnijim propisima, smanjimo i birokraciju, a to će onda rezultirati većom gospodarskom aktivnosti, i tu bi svi trebali biti na dobitku, i građani, i država, isto tako i zaposlenici, a u konačnici i ti javni službenici. Reći ću samo jednu riječ, možda znači Zakone, Zakone sigurno treba pojednostaviti, mijenjati, omogućiti, znači preko e-sustava, da se ljudi, da ljudi registriraju svoje firme što brže i što jednostavnije, al' trebamo raditi i na promjeni svijesti javnih službenika, jednostavno moramo postići ono što imaju razvijenije zemlje koje puno duže imaju jedan demokratski sustav da jednostavno naši službenici shvate da su oni servis građanima, servis poduzetnicima, i da se u konačnici iz onih izdvajanja poreznih, koje ti poduzetnici plaćaju, financiraju plaće svih javnih službenika, počev od nas ovdje u Saboru, Vladi i svih ostalih do onog zadnjeg službenika koji sjedi na šalteru i zaprima sve te Zahtjeve ili će ih sad primati elektronskom poštom. Cilj nam je da taj sustav, isto tako što bolje funkcionira, a da bi mogao što jednostavnije funkcionirati i biti što jeftiniji, moramo imati i kvalitetne Zakone, zato pozdravljam ovu najavu da će se promijeniti ovaj Zakon o osnivanju trgovačkih društava. Hvala lijepo.
Prije prelaska na iduće pitanje, molim vas da svi zajedno pozdravimo učenike i učenice Komercijalno-trgovačke škole iz Splita. Dobro nam došli. Sada je na redu zastupnik Miro Bulj, koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala lijepo. Evo posljednjih dana, predsjednik HT-a, uprave HT-a, hvali se da je porast dobiti sa 46 na 41,9, inače najveća dobit HT-a, telekomunikacija, u području Europe je u Republici Hrvatskoj, više od 100%. I sad se još hvali, da je porast veća, dobit veća. Činjenica je, da mu je dobit veća isključivo zbog toga što se ne ponašaju i ne drže se Zakona, teleoperateri, kao što u svojim zemljama, odakle dolaze. Pa postavljaju bazne stanice gdje god žele, krše Zakone, bez da im je potrebna suglasnost susjeda, lokalne samouprave, bilo kakva suglasnost, jel' građevinska, jel' uporabna dozvola, al' to Ministarstvo graditeljstva, tolerira. Šta kažete Premijeru, zbog čega ima najveću dobit u Europskoj uniji tj. u cijeloj Europi, HT, na području cijele Europe? Zbog toga šta koristi Zakonske rupe, šta im se pogoduje i šta im se dozvoljava da rade što žele, a to nam govori i Europska komisija, koja kaže da, koja otvoreno govori, da smo jedni od najlošiji u Europskoj uniji po pitanju izgradnje digitalne mreže. Znate zbog čega? Zbog toga što njima odgovaraju bazne stanice, koje postavljaju na bolnice, na škole, na dječje vrtiće, gdje im god padne na pamet. Imamo primjere, imao primjere, gdje imaju čak, gdje moraju maknuti dozvolu, gdje imaju od Inspekcija nalaze, da moraju, ne žele. Ponašaju se kao da im je ovo njihova tvorevina. Ja vas molim Premijeru, odgovorite jasno i glasno, zbog čega se pogoduje teleoperaterima na području Republike Hrvatske, zbog čega se ne ponašaju kao što se ponašaju u Švedskoj, u Njemačkoj, u zemljama odakle dolaze. Hvala.