12. sjednica

Hrvatski sabor

9. 5. 2019
objavljeni podaci: 9. 5. 2019

Transkript

g. Predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici i članovi Vlade, mislim da je pravo vrijeme da vas zamolim da svojim autoritetom kod članova Vlade omogućite da nam na pisana zastupnička pitanja odgovaranju u roku predviđenom Poslovnikom ili u nekom razumnom roku, ali ne od nekoliko mjeseci koliko su me određene kolege zastupnici upozorili da čekaju odgovor na pisana zastupnička pitanja. Hvala.
g. Predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici i članovi Vlade, mislim da je pravo vrijeme da vas zamolim da svojim autoritetom kod članova Vlade omogućite da nam na pisana zastupnička pitanja odgovaranju u roku predviđenom Poslovnikom ili u nekom razumnom roku, ali ne od nekoliko mjeseci koliko su me određene kolege zastupnici upozorili da čekaju odgovor na pisana zastupnička pitanja. Hvala.
Kolega Bauk, hvala što ste podsjetili na to. Evo, ja ću vas sada izvijestiti o slijedećem, ukupan broj postavljenih pitanja do današnjeg dana u ovom sazivu je 1662 pitanja. 2016. bilo je 47 pitanja, 2017. 324 pitanja, 2018. 997 pitanja, 2019. do sada 294 pitanja. Vlada je odgovorila na 1364 pitanja, a ostalo je još 249 tako da molim Vladu da evo i na ta pitanja odgovore, ali s obzirom na veliki broj pitanja vidite da raste od 47 pitanja u 2016. na 997 u 2018., mislim da Vlada dosta dobro to radi, a evo još ih molim da onda i ono što nisu da odgovore na vrijeme. Sada prelazimo na pitanja zastupnika, prva je na redu naša zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.
Kolega Bauk, hvala što ste podsjetili na to. Evo, ja ću vas sada izvijestiti o slijedećem, ukupan broj postavljenih pitanja do današnjeg dana u ovom sazivu je 1662 pitanja. 2016. bilo je 47 pitanja, 2017. 324 pitanja, 2018. 997 pitanja, 2019. do sada 294 pitanja. Vlada je odgovorila na 1364 pitanja, a ostalo je još 249 tako da molim Vladu da evo i na ta pitanja odgovore, ali s obzirom na veliki broj pitanja vidite da raste od 47 pitanja u 2016. na 997 u 2018., mislim da Vlada dosta dobro to radi, a evo još ih molim da onda i ono što nisu da odgovore na vrijeme. Sada prelazimo na pitanja zastupnika, prva je na redu naša zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče sabora, moje pitanje upućujem ministrici Divjak. Prema smjernicama za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja koje su predstavljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a koje su izazvale burne reakcije lokalnih čelnika optimalna osnovna škola predstavljena je kao škola u kojoj se radi u jednoj smjeni te je veličine od 16 do 18 razrednih odjela odnosno imala bi od 320 do 480 učenika. Moje pitanje je možemo li tim smjernicama predvidjeti i mogućnost od osnovne škole sa nižim standardom u pogledu broja učenika ili razrednih odjela uvažavajući specifičnosti određenih područja, kad to kažem prije svega mislim na specifičnosti koje se odnose na indeks razvijenosti kao i područja naseljena pripadnicima nacionalnih manjina, posebno se osvrnuvši na ovu specifičnost koja se odnosi na područja nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina. Jer određeni standardi postoje i u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. O tome je svoje mišljenje dao i Ustavni sud 1999. godine. S obzirom da dolazim sa ovog područja koje se suočava sa masovnim iseljavanjem, smatram da ukoliko ostanemo sa ovako visoko postavljenim standardima opravdano je pitanje na koga ćemo zapravo primijeniti ove smjernice odnosno na koji način će se formirati mreža škola sa, kao što rekoh sa ovako visokim standardima. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsjedniče sabora, moje pitanje upućujem ministrici Divjak. Prema smjernicama za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja koje su predstavljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a koje su izazvale burne reakcije lokalnih čelnika optimalna osnovna škola predstavljena je kao škola u kojoj se radi u jednoj smjeni te je veličine od 16 do 18 razrednih odjela odnosno imala bi od 320 do 480 učenika. Moje pitanje je možemo li tim smjernicama predvidjeti i mogućnost od osnovne škole sa nižim standardom u pogledu broja učenika ili razrednih odjela uvažavajući specifičnosti određenih područja, kad to kažem prije svega mislim na specifičnosti koje se odnose na indeks razvijenosti kao i područja naseljena pripadnicima nacionalnih manjina, posebno se osvrnuvši na ovu specifičnost koja se odnosi na područja nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina. Jer određeni standardi postoje i u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. O tome je svoje mišljenje dao i Ustavni sud 1999. godine. S obzirom da dolazim sa ovog područja koje se suočava sa masovnim iseljavanjem, smatram da ukoliko ostanemo sa ovako visoko postavljenim standardima opravdano je pitanje na koga ćemo zapravo primijeniti ove smjernice odnosno na koji način će se formirati mreža škola sa, kao što rekoh sa ovako visokim standardima. Zahvaljujem.
Zahvaljujem zastupnici Jeckov i molim ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak da odgovori, izvolite.
Zahvaljujem zastupnici Jeckov i molim ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak da odgovori, izvolite.
Blaženka Divjak
Hvala vam gospodine predsjedniče, zahvaljujem zastupnici, uvaženoj zastupnici Jeckov na pitanju, ja moram priznati da je mene isto iznenadilo jako puno lažnih vijesti i informacija vezano uz ove smjernice. Tako da evo prije svega hvala vam na pitanju. Drugo mi moramo znati da ministarstvo daje smjernice koje sadrže isključivo ciljeve i podatke. Znači mi ni na koji način ne radimo mrežu škola nego je to na osnivačima, znači osnivači u vašem primjeru jer spominjete Vukovarsko-srijemsku županiju, na županiji je da za svoje područje predloži mrežu škola. Kako će to raditi? Pa imajući u vidu prije svega jednaku dostupnost obrazovanja ali ne bilo kakvog, nego kvalitetnog obrazovanja. Znači to ne radi ministarstvo nego predlažu osnivači, ministarstvo prikuplja prijedloge, traži mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, a Vlada donosi, donosi mrežu. I tu sad moramo razumjeti da sve ovo što piše u tim smjernicama, a to se svi možete uvjeriti, uvažene gospođe zastupnice i gospodo zastupnici, jer su smjernice u javnom savjetovanju pa su svima dostupne, vidjet ćete da ni na koji način se ne prejudicira odluka, nego se smjernice temelje na državnom pedagoškom standardu koji je prihvaćen gotovo prije 10-tak godina ovaj sabor ga je donio i drugo naravno na zakonskim odredbama. Ono što vi spominjete je optimalna škola, međutim ni na koji način to ne znači da će se ukidati škole, nego da će se razmišljati o upisnim područjima, jer mi nažalost imamo situacija gdje u istom gradu imate poluprazne škole u centru, a onda škole koje rade u tri smjene u predgrađu, znači treba razmišljati o upisnim područjima, treba razmišljati o dostupnosti različitih programa. U svakom slučaju dostupnosti i programa koji se izvode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to je naša zakonska obveza i pripada kategoriji jednake dostupnosti i jednakih prava i moramo uzeti u obzir također da se racionalno mora raspolagati sa resursima. Međutim, uzmite u obzir da promjena statusa škole, primjerice da škola umjesto da je matična škola i postane područna škola ni na koji način ne umanjuje dostupnost obrazovanja zato jer područne škole ostaju na istome mjestu, znači učenici pohađaju školu u istoj zgradi, jedino što je ta škola vezana umrežuje se s još nekim drugim školama. Zašto je to važno? Pa zbog toga jer primjerice ugovor o radu za nastavnike može biti jedan, a da oni rade u više škola. Također se omogućava i protok i opreme i znači školski kurikulum može biti objedinjen, znači to sigurno doprinosi kvaliteti obrazovanja. Tako da ja evo sve molim, posebno osnivače koji su imali sastanak u ministarstvu, imali su prilike čuti i o tim smjernicama, a sada su smjernice u javnom savjetovanju pa ih svi imate priliku vidjeti da se referencirate stvarno da dokument pročitate i vidite u kom smjeru to ide i da stvarno izbjegavamo neargumentirane, neargumentirano iznošenje što smo sada već imali u javnosti i onda uzbunjivanje javnosti vezano uz teme koje bi trebale biti svima važne, a to je kvalitetno obrazovanje dostupno svima. Tako da u tom slučaju evo ja sve uvjeravam da ono što radi ministarstvo, radi u suradnji s osnivačima, očekujem odgovornost osnivača u smislu optimalnog korištenja resursa, ali jednako tako i u smjernicama smo napisali da bilo kakvo ukidanje programa ili možda nekih ustanova mora voditi računa o svim ovim specifičnostima o kojima ste i vi govorili. Evo, hvala vam lijepo.
Blaženka Divjak
Hvala vam gospodine predsjedniče, zahvaljujem zastupnici, uvaženoj zastupnici Jeckov na pitanju, ja moram priznati da je mene isto iznenadilo jako puno lažnih vijesti i informacija vezano uz ove smjernice. Tako da evo prije svega hvala vam na pitanju. Drugo mi moramo znati da ministarstvo daje smjernice koje sadrže isključivo ciljeve i podatke. Znači mi ni na koji način ne radimo mrežu škola nego je to na osnivačima, znači osnivači u vašem primjeru jer spominjete Vukovarsko-srijemsku županiju, na županiji je da za svoje područje predloži mrežu škola. Kako će to raditi? Pa imajući u vidu prije svega jednaku dostupnost obrazovanja ali ne bilo kakvog, nego kvalitetnog obrazovanja. Znači to ne radi ministarstvo nego predlažu osnivači, ministarstvo prikuplja prijedloge, traži mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, a Vlada donosi, donosi mrežu. I tu sad moramo razumjeti da sve ovo što piše u tim smjernicama, a to se svi možete uvjeriti, uvažene gospođe zastupnice i gospodo zastupnici, jer su smjernice u javnom savjetovanju pa su svima dostupne, vidjet ćete da ni na koji način se ne prejudicira odluka, nego se smjernice temelje na državnom pedagoškom standardu koji je prihvaćen gotovo prije 10-tak godina ovaj sabor ga je donio i drugo naravno na zakonskim odredbama. Ono što vi spominjete je optimalna škola, međutim ni na koji način to ne znači da će se ukidati škole, nego da će se razmišljati o upisnim područjima, jer mi nažalost imamo situacija gdje u istom gradu imate poluprazne škole u centru, a onda škole koje rade u tri smjene u predgrađu, znači treba razmišljati o upisnim područjima, treba razmišljati o dostupnosti različitih programa. U svakom slučaju dostupnosti i programa koji se izvode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to je naša zakonska obveza i pripada kategoriji jednake dostupnosti i jednakih prava i moramo uzeti u obzir također da se racionalno mora raspolagati sa resursima. Međutim, uzmite u obzir da promjena statusa škole, primjerice da škola umjesto da je matična škola i postane područna škola ni na koji način ne umanjuje dostupnost obrazovanja zato jer područne škole ostaju na istome mjestu, znači učenici pohađaju školu u istoj zgradi, jedino što je ta škola vezana umrežuje se s još nekim drugim školama. Zašto je to važno? Pa zbog toga jer primjerice ugovor o radu za nastavnike može biti jedan, a da oni rade u više škola. Također se omogućava i protok i opreme i znači školski kurikulum može biti objedinjen, znači to sigurno doprinosi kvaliteti obrazovanja. Tako da ja evo sve molim, posebno osnivače koji su imali sastanak u ministarstvu, imali su prilike čuti i o tim smjernicama, a sada su smjernice u javnom savjetovanju pa ih svi imate priliku vidjeti da se referencirate stvarno da dokument pročitate i vidite u kom smjeru to ide i da stvarno izbjegavamo neargumentirane, neargumentirano iznošenje što smo sada već imali u javnosti i onda uzbunjivanje javnosti vezano uz teme koje bi trebale biti svima važne, a to je kvalitetno obrazovanje dostupno svima. Tako da u tom slučaju evo ja sve uvjeravam da ono što radi ministarstvo, radi u suradnji s osnivačima, očekujem odgovornost osnivača u smislu optimalnog korištenja resursa, ali jednako tako i u smjernicama smo napisali da bilo kakvo ukidanje programa ili možda nekih ustanova mora voditi računa o svim ovim specifičnostima o kojima ste i vi govorili. Evo, hvala vam lijepo.
Molio bih sada zastupnicu Jeckov, da da očitovanje, izvolite.
Molio bih sada zastupnicu Jeckov, da da očitovanje, izvolite.
Zahvaljujem, gospođo ministrice ja sam samo djelomično zadovoljna vašim odgovorom i izražavam zabrinutost zbog toga što se može desiti situacije da županije bukvalno shvate vaše smjernice i šta će se desiti u tom slučaju. Ukoliko one bukvalno shvate ovo što ste vi predvidjeli, desit će se sljedeće da će Vukovarsko-srijemskoj županiji biti zatvoreno 16 škola, 16 škola u naseljima odnosno selima koje su izgrađene ili obnovljene ili opremljene. Tu se sad zaista postavlja pitanje za koga smo mi to radili, postavlja se opravdano pitanje šta je zapravo sa demografskim mjerama, jer ovo je potpuno kontradiktorno u odnosu na sve demografske mjere koje smo upravo ovdje izglasali. Još jednom izražavam zabrinutost posebno kada su u pitanju specifičnosti koje se odnose na škole koje pohađaju pripadnici nacionalnih manjina i bojim se da se o tome neće voditi računa jer mogu vam sad nekoliko primjera navesti koje se upravo, koje upravo govore tome u prilog o nebrizi određenih županijskih struktura kada je u pitanju obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina.
Zahvaljujem, gospođo ministrice ja sam samo djelomično zadovoljna vašim odgovorom i izražavam zabrinutost zbog toga što se može desiti situacije da županije bukvalno shvate vaše smjernice i šta će se desiti u tom slučaju. Ukoliko one bukvalno shvate ovo što ste vi predvidjeli, desit će se sljedeće da će Vukovarsko-srijemskoj županiji biti zatvoreno 16 škola, 16 škola u naseljima odnosno selima koje su izgrađene ili obnovljene ili opremljene. Tu se sad zaista postavlja pitanje za koga smo mi to radili, postavlja se opravdano pitanje šta je zapravo sa demografskim mjerama, jer ovo je potpuno kontradiktorno u odnosu na sve demografske mjere koje smo upravo ovdje izglasali. Još jednom izražavam zabrinutost posebno kada su u pitanju specifičnosti koje se odnose na škole koje pohađaju pripadnici nacionalnih manjina i bojim se da se o tome neće voditi računa jer mogu vam sad nekoliko primjera navesti koje se upravo, koje upravo govore tome u prilog o nebrizi određenih županijskih struktura kada je u pitanju obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina.
Idemo sada na drugo pitanje zastupnik Tomislav Sokol, pitanje postavlja ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. Izvolite.
Idemo sada na drugo pitanje zastupnik Tomislav Sokol, pitanje postavlja ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče hrvatske Vlade. Ovaj Visoki dom usvojio je krajem prošle godine paket zakona vezanih uz mirovinsku reformu. I vidjeli smo da je isto tako navedena mirovinska reforma dobila pohvale od Europske komisije i bila jedan od glavnih razloga i za izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža kao i za stjecanje, odnosno povratak u investicijski rejting RH. Dakle to su konkretni rezultati. S druge strane imamo ovu sindikalnu inicijativu koja traži, odnosno, pokretanje, raspisivanje referenduma vezano uz ovih 67 godina, znači povećanje dobi za odlazak u mirovinu koje je inicijalno izglasala ona SDP-ova Vlada još prije nekih 5 godina. E pa sad me zanima ministre kakvi su do sad učinci te reforme, kako ide implementacija i kako komentirate ovu sindikalnu inicijativu vezano uz to? Hvala.
Hvala gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče hrvatske Vlade. Ovaj Visoki dom usvojio je krajem prošle godine paket zakona vezanih uz mirovinsku reformu. I vidjeli smo da je isto tako navedena mirovinska reforma dobila pohvale od Europske komisije i bila jedan od glavnih razloga i za izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža kao i za stjecanje, odnosno povratak u investicijski rejting RH. Dakle to su konkretni rezultati. S druge strane imamo ovu sindikalnu inicijativu koja traži, odnosno, pokretanje, raspisivanje referenduma vezano uz ovih 67 godina, znači povećanje dobi za odlazak u mirovinu koje je inicijalno izglasala ona SDP-ova Vlada još prije nekih 5 godina. E pa sad me zanima ministre kakvi su do sad učinci te reforme, kako ide implementacija i kako komentirate ovu sindikalnu inicijativu vezano uz to? Hvala.
Izvolite odgovor ministre.
Izvolite odgovor ministre.
Marko Pavić
Hvala lijepa poštovani zastupniče, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani predsjedniče Sabora. Upravo kao što ste rekli reforma 6 mirovinskih zakona trenutačno je jedan od najcjelovitijih intervencija u mirovinski sustav. Ciljevi mirovinske reforme su bili jasni. S jedne strane želimo veće mirovine za naše građane što je ova Vlada i napravila 7,54% su rasle mirovine a svjesni smo da su one i male i upravo radi toga one s najmanjim mirovinama mogu očekivati dodatnih 3,13% uvećanja od 1.7. Drugi cilj mirovinske reforme je bio riješiti određene nepravilnosti odnosno nejednakosti među različitim kohortama prvenstveno ženama rođenim nakon '62. godine gdje bi 3 tisuće žena imalo 100 eura manju mirovinu da nije bilo mirovinske reforme. Treći cilj je bio ojačati drugi stup i upravo našim najmlađima omogućiti štednju i na taj način veće mirovine. Jedan od isto tako rezultata mirovinske reforme bilo je omogućavanje umirovljenicima da rade na pola radnog vremena i primaju punu mirovinu. I mogu reći da evo taj cilj je jako dobro ide 10 tisuća umirovljenika trenutačno radi što je dvostruko više nego 31.12. ove godine. I upravo je to doprinos s jedne strane i povećanju mirovina odnosno njihovih prihoda a s druge strane isto tako i njihove uključenosti u društvo. Ova Vlada štiti i majčinstvo, ženama smo isto tako dodali 6 mjeseci po djetetu za staža što će imati efekt od 2% veće mirovine. Kada govorimo o 67 godina opet moram još jedanput umirit hrvatsku javnost neće svi raditi do 67 godine, imamo institut i dugotrajnog osiguranika, oni koji skupe 41 godinu staža moći će ići u mirovinu sa 60 godina. Što znači svi oni koji su upravo u zanimanjima u koje se ulazi rano na tržište rada moći će i sa 60 godina, oni koji studiraju do 24, 25 ići će u prosjeku sa 65 godina. Kada govorimo, isto tako dobro ste istaknuli, 67 godina je 2013. uvela SDP-ova Vlada, ova Vlada je samo ubrzala da se u mirovinu ide s 2033. Kada govorimo o duljini života već sada hrvatski građani žive u prosjeku, dakle očekivana dob je 78 godina, 79,6 godina prosjek EU, a u zadnjih 15 godina on se povećao za 5,5 godina. Dakle 2033. za 14 godina očekivano je da ćemo tada već biti u prosjeku EU a dobar dio zemalja uključuju i Njemačku ima povećanje već prema 69 godina. Svjesni smo da su mirovine male, ali upravo zato ova Vlada radi na njihovom povećanju. Oni koji odrađuju 40 godina staža imaju 70% prosječne plaće. Ono što još mogu reći da ćemo u petak lansirati natječaj pridruži se aktivni u mirovini, 100 milijuna kuna za aktivno starenje naših umirovljenika i njihove aktivnosti upravo da ih što više uključimo u društvo. Što se tiče referenduma, mi naravno pozdravljamo demokratsko pravo na referendum, no isto tako naši građani moraju biti svjesni da ono ima svoju cijenu, da je cijena tog referenduma kada uzmemo sve troškove do 2040. 45 milijardi kuna i da će ono posljedično dovesti do toga da imamo ili u prosjeku 5% manje mirovine ili da ostavljamo 45 milijardi kuna našoj dječici i unucima. Hvala vam lijepa.
Marko Pavić
Hvala lijepa poštovani zastupniče, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani predsjedniče Sabora. Upravo kao što ste rekli reforma 6 mirovinskih zakona trenutačno je jedan od najcjelovitijih intervencija u mirovinski sustav. Ciljevi mirovinske reforme su bili jasni. S jedne strane želimo veće mirovine za naše građane što je ova Vlada i napravila 7,54% su rasle mirovine a svjesni smo da su one i male i upravo radi toga one s najmanjim mirovinama mogu očekivati dodatnih 3,13% uvećanja od 1.7. Drugi cilj mirovinske reforme je bio riješiti određene nepravilnosti odnosno nejednakosti među različitim kohortama prvenstveno ženama rođenim nakon '62. godine gdje bi 3 tisuće žena imalo 100 eura manju mirovinu da nije bilo mirovinske reforme. Treći cilj je bio ojačati drugi stup i upravo našim najmlađima omogućiti štednju i na taj način veće mirovine. Jedan od isto tako rezultata mirovinske reforme bilo je omogućavanje umirovljenicima da rade na pola radnog vremena i primaju punu mirovinu. I mogu reći da evo taj cilj je jako dobro ide 10 tisuća umirovljenika trenutačno radi što je dvostruko više nego 31.12. ove godine. I upravo je to doprinos s jedne strane i povećanju mirovina odnosno njihovih prihoda a s druge strane isto tako i njihove uključenosti u društvo. Ova Vlada štiti i majčinstvo, ženama smo isto tako dodali 6 mjeseci po djetetu za staža što će imati efekt od 2% veće mirovine. Kada govorimo o 67 godina opet moram još jedanput umirit hrvatsku javnost neće svi raditi do 67 godine, imamo institut i dugotrajnog osiguranika, oni koji skupe 41 godinu staža moći će ići u mirovinu sa 60 godina. Što znači svi oni koji su upravo u zanimanjima u koje se ulazi rano na tržište rada moći će i sa 60 godina, oni koji studiraju do 24, 25 ići će u prosjeku sa 65 godina. Kada govorimo, isto tako dobro ste istaknuli, 67 godina je 2013. uvela SDP-ova Vlada, ova Vlada je samo ubrzala da se u mirovinu ide s 2033. Kada govorimo o duljini života već sada hrvatski građani žive u prosjeku, dakle očekivana dob je 78 godina, 79,6 godina prosjek EU, a u zadnjih 15 godina on se povećao za 5,5 godina. Dakle 2033. za 14 godina očekivano je da ćemo tada već biti u prosjeku EU a dobar dio zemalja uključuju i Njemačku ima povećanje već prema 69 godina. Svjesni smo da su mirovine male, ali upravo zato ova Vlada radi na njihovom povećanju. Oni koji odrađuju 40 godina staža imaju 70% prosječne plaće. Ono što još mogu reći da ćemo u petak lansirati natječaj pridruži se aktivni u mirovini, 100 milijuna kuna za aktivno starenje naših umirovljenika i njihove aktivnosti upravo da ih što više uključimo u društvo. Što se tiče referenduma, mi naravno pozdravljamo demokratsko pravo na referendum, no isto tako naši građani moraju biti svjesni da ono ima svoju cijenu, da je cijena tog referenduma kada uzmemo sve troškove do 2040. 45 milijardi kuna i da će ono posljedično dovesti do toga da imamo ili u prosjeku 5% manje mirovine ili da ostavljamo 45 milijardi kuna našoj dječici i unucima. Hvala vam lijepa.
Izvolite kolega Sokol.
Izvolite kolega Sokol.
Hvala lijepa. Gospodine ministre, drago mi je da ste ovako vrlo temeljito i precizno argumentirali i objasnili sve bitne aspekte mirovinske reforme koje se zapravo mogu dijelom svesti s jedne strane na povećanje mirovina a s druge strane na dugoročnu financijsku održivost sustava. Također mi je drago i da ste pokazali na licemjerne dijela oporbe koji kao i uvijek kritiziraju samo da kritiziraju a za to nema nikakvog pokrića. Hvala.
Hvala lijepa. Gospodine ministre, drago mi je da ste ovako vrlo temeljito i precizno argumentirali i objasnili sve bitne aspekte mirovinske reforme koje se zapravo mogu dijelom svesti s jedne strane na povećanje mirovina a s druge strane na dugoročnu financijsku održivost sustava. Također mi je drago i da ste pokazali na licemjerne dijela oporbe koji kao i uvijek kritiziraju samo da kritiziraju a za to nema nikakvog pokrića. Hvala.
Treći je na redu zastupnik Gordan Maras koji pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, budući da ga nema na pitanje će odgovoriti predsjednik Vlade. Kolega Maras, samo prije nego što krenete dužan sam vas još jednom upozoriti da smatram neprimjerenim i kršenjem pravila izborne promidžbe ovo što činite, pa ako ćete nastaviti biti ćete ponovno prijavljeni, ovog puta etičkom povjerenstvu … …/Upadica Maras: Samo prijavljujte./… … koje je u međuvremenu formirano. …/Upadica Maras: Samo neka me HDZ prijavi, nemam nikakav problem s njima./…
Treći je na redu zastupnik Gordan Maras koji pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, budući da ga nema na pitanje će odgovoriti predsjednik Vlade. Kolega Maras, samo prije nego što krenete dužan sam vas još jednom upozoriti da smatram neprimjerenim i kršenjem pravila izborne promidžbe ovo što činite, pa ako ćete nastaviti biti ćete ponovno prijavljeni, ovog puta etičkom povjerenstvu … …/Upadica Maras: Samo prijavljujte./… … koje je u međuvremenu formirano. …/Upadica Maras: Samo neka me HDZ prijavi, nemam nikakav problem s njima./…
Hvala vam lijepa gospodine predsjedniče Sabora. Gospodina Tolušića nema, ali evo vjerujem da će skupiti hrabrosti i odgovoriti naš premijer na ova pitanja koja su više nego očita. Znači Hrvatsku potresaju afere, Hrvatska se svaki dan budi uz novu aferu. Krenuli smo sa Agrokorom, nastavili smo sa Mercedesima od 100 tisuća eura ispred kuća HDZ-ovih ministara pa su onda ministri piška-lonca sjedili u gledalištu poduzetnicima na utakmicama hrvatske reprezentacije pa smo se bavili time da li ima netko obli ili špic papak pa smo na kraju završili sa skandaloznom aferom koja je sada prije nekoliko dana izašla u javnost, a to je da predsjednik Vlade dijeli RH na žrtvi, nazivajući strane veleposlanike da idu sa njim u Jasenovac, a ne sa onima koji su tamo tradicionalno godinama organizirali odavanje pijeteta žrtvama tijekom II. Svj. rata. Znači, imamo aferu za aferom koja kulminira sa, evo, vidimo ovdje g. Sokola, koji je zadovoljan mirovinama. To je dobro da se čuje, da su kandidati HDZ-a na europskim mirovinama u RH pa glasajte onda svi koji ste vi zadovoljni za g. Sokola i za HDZ-ovu listu. Ja sam nezadovoljan mirovinama, skandalozno je to kako mirovine su niske u Hrvatskoj i ono što želim reći da je kulminacija svega, izjava Resslera iz HDZ-a koji nosi HDZ-ovu listu, da je Slavonija procvjetala. Nažalost, je li vas sram g. predsjedniče što je 3 stotine tisuća Hrvata i Hrvatica, građana Hrvatske .../Upadica: Hvala vam./... izašlo iz naše domovine dok ste vi .../Upadica: Hvala vam kolega./... predsjednik Vlade? Hvala vam lijepa.
Hvala vam lijepa gospodine predsjedniče Sabora. Gospodina Tolušića nema, ali evo vjerujem da će skupiti hrabrosti i odgovoriti naš premijer na ova pitanja koja su više nego očita. Znači Hrvatsku potresaju afere, Hrvatska se svaki dan budi uz novu aferu. Krenuli smo sa Agrokorom, nastavili smo sa Mercedesima od 100 tisuća eura ispred kuća HDZ-ovih ministara pa su onda ministri piška-lonca sjedili u gledalištu poduzetnicima na utakmicama hrvatske reprezentacije pa smo se bavili time da li ima netko obli ili špic papak pa smo na kraju završili sa skandaloznom aferom koja je sada prije nekoliko dana izašla u javnost, a to je da predsjednik Vlade dijeli RH na žrtvi, nazivajući strane veleposlanike da idu sa njim u Jasenovac, a ne sa onima koji su tamo tradicionalno godinama organizirali odavanje pijeteta žrtvama tijekom II. Svj. rata. Znači, imamo aferu za aferom koja kulminira sa, evo, vidimo ovdje g. Sokola, koji je zadovoljan mirovinama. To je dobro da se čuje, da su kandidati HDZ-a na europskim mirovinama u RH pa glasajte onda svi koji ste vi zadovoljni za g. Sokola i za HDZ-ovu listu. Ja sam nezadovoljan mirovinama, skandalozno je to kako mirovine su niske u Hrvatskoj i ono što želim reći da je kulminacija svega, izjava Resslera iz HDZ-a koji nosi HDZ-ovu listu, da je Slavonija procvjetala. Nažalost, je li vas sram g. predsjedniče što je 3 stotine tisuća Hrvata i Hrvatica, građana Hrvatske .../Upadica: Hvala vam./... izašlo iz naše domovine dok ste vi .../Upadica: Hvala vam kolega./... predsjednik Vlade? Hvala vam lijepa.
Izvolite, odgovor, predsjedniče Vlade.
Izvolite, odgovor, predsjedniče Vlade.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a. Budući da g. Maras ovako i onako nije namjeravao meni postaviti pitanje, a da pravog pitanja nema ni za Tolušića, pa, neće dobiti odgovor ni od mene, očito nema što dobiti ni od njega pismenim putem. Hvala.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a. Budući da g. Maras ovako i onako nije namjeravao meni postaviti pitanje, a da pravog pitanja nema ni za Tolušića, pa, neće dobiti odgovor ni od mene, očito nema što dobiti ni od njega pismenim putem. Hvala.
Očitovanje, izvolite.
Očitovanje, izvolite.
Hvala lijepo. Vidimo da je predsjednik Vlade u biti, u strahu. Od hrvatskih građana nikad lošiji rezultat HDZ neće polučiti nego na ovim izborila. Ljudi u RH, dosta im je HDZ-a, lopovluka, pljačke koju vidimo kako završava, da predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade HDZ-a završava u zatvoru, da vidimo način na koji se odnosite prema hrvatskim građanima. Zar nije smiješno da Ressler iz HDZ-a, g. Ressler, koji nosi listu HDZ-a govori da u Slavoniji nikad nije bilo ljepše nego što je sada. Zar nije sramota da Sokol iz HDZ-a, kandidat, govori da su mirovine izvrsne u RH. Sramota je kako se ponašate, dame i gospodo iz HDZ-a prema našim građanima. Siguran sam da nitko to ne može podržati. Hrvatski građani, kolegice i kolege, nisu se rađali za Irsku. Vi se smijte, g. Plenkoviću, to je jako smiješno. 3 stotine tisuća naših sugrađana je u vašem mandatu iselilo se iz RH. Je li vam smiješno to? Je li vas to zabavlja? Mene ne zabavlja. Mene to brine i želim da se to promijeni. Vi se ponašate kao samo da ste dovoljni sami sebi, kao da je HDZ-ova država, da može raditi što god sa njom poželi, tako se ponašate i unutar stranke, tako se ponašate i kao premijer. I treba vam. Konačno vam treba netko reći dosta. Jer se nismo rađali za Irsku, g. Plenkoviću. Hvala lijepo.
Hvala lijepo. Vidimo da je predsjednik Vlade u biti, u strahu. Od hrvatskih građana nikad lošiji rezultat HDZ neće polučiti nego na ovim izborila. Ljudi u RH, dosta im je HDZ-a, lopovluka, pljačke koju vidimo kako završava, da predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade HDZ-a završava u zatvoru, da vidimo način na koji se odnosite prema hrvatskim građanima. Zar nije smiješno da Ressler iz HDZ-a, g. Ressler, koji nosi listu HDZ-a govori da u Slavoniji nikad nije bilo ljepše nego što je sada. Zar nije sramota da Sokol iz HDZ-a, kandidat, govori da su mirovine izvrsne u RH. Sramota je kako se ponašate, dame i gospodo iz HDZ-a prema našim građanima. Siguran sam da nitko to ne može podržati. Hrvatski građani, kolegice i kolege, nisu se rađali za Irsku. Vi se smijte, g. Plenkoviću, to je jako smiješno. 3 stotine tisuća naših sugrađana je u vašem mandatu iselilo se iz RH. Je li vam smiješno to? Je li vas to zabavlja? Mene ne zabavlja. Mene to brine i želim da se to promijeni. Vi se ponašate kao samo da ste dovoljni sami sebi, kao da je HDZ-ova država, da može raditi što god sa njom poželi, tako se ponašate i unutar stranke, tako se ponašate i kao premijer. I treba vam. Konačno vam treba netko reći dosta. Jer se nismo rađali za Irsku, g. Plenkoviću. Hvala lijepo.
4. pitanje, zastupnik Kažimir Varda, postavljaju ministru državne imovine, Goranu Mariću, izvolite.
4. pitanje, zastupnik Kažimir Varda, postavljaju ministru državne imovine, Goranu Mariću, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri. Pitanje postavljam g. Goranu Mariću, ministru državne imovine. Kao članu Odbora za predstavke i pritužbe obraćaju mi se građani i šalju mi kopije pisma koje i vama upućuju i CERP-u, vezano za naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Naime, Centar za restrukturiranje, za oduzetu imovinu kao protuvrijednost daje dionice i to u nominalnoj vrijednosti, u nekim slučajevima, propalih tvrtki, tvrtki koje su u teškim gubitcima ili tvrtki u kojima nema ni jednog zaposlenog. Zanima me nekoliko odgovora, ako mogu sublimirati u jednom pitanju. Prvo, zbog čega CERP nije godinama uopće izdavao rješenja? Drugo, zašto u nominalnoj vrijednosti za tvrtke koje nisu na tržištu dionica? I treće, zanima me, otkad ste vi preuzeli odgovornost za državnu imovinu, kakvo je sada stanje i kakav je odnos prema vlasnicima oduzete imovine u odnosu na povrat imovine. Hvala vam lijepo.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri. Pitanje postavljam g. Goranu Mariću, ministru državne imovine. Kao članu Odbora za predstavke i pritužbe obraćaju mi se građani i šalju mi kopije pisma koje i vama upućuju i CERP-u, vezano za naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Naime, Centar za restrukturiranje, za oduzetu imovinu kao protuvrijednost daje dionice i to u nominalnoj vrijednosti, u nekim slučajevima, propalih tvrtki, tvrtki koje su u teškim gubitcima ili tvrtki u kojima nema ni jednog zaposlenog. Zanima me nekoliko odgovora, ako mogu sublimirati u jednom pitanju. Prvo, zbog čega CERP nije godinama uopće izdavao rješenja? Drugo, zašto u nominalnoj vrijednosti za tvrtke koje nisu na tržištu dionica? I treće, zanima me, otkad ste vi preuzeli odgovornost za državnu imovinu, kakvo je sada stanje i kakav je odnos prema vlasnicima oduzete imovine u odnosu na povrat imovine. Hvala vam lijepo.
Hvala i vama. Molim ministra Gorana Marića, da odgovori na pitanje, izvolite.
Hvala i vama. Molim ministra Gorana Marića, da odgovori na pitanje, izvolite.
Hvala lijepo zastupniče Varda. Hvala na pitanju. Nažalost, komunistički režim je imao legitimnu praksu otimanja imovine ljudima. I ne samo otimanja imovine nego i protjerivanje ljudi sa njihov ognjišta i za otimanje i za protjerivanje postoje i pravomoćne presude tadašnjih sudova. I nažalost, ta i takva zlodjela ostat će trajna mrlja hrvatskoj povijesti i nikakva naknada nakon toliko desetljeća neće biti zadovoljavajuća satisfakcija onima koji su bili prisiljeni odrastati gledajući da drugi uživaju u plodovima rada i njihovih očeva. I ja ih razumijem sve one koji su to doživjeli. U formalnom smislu rješenja o povratu i pravu na naknadu donose tijela državne uprave u županijama i u Gradu Zagrebu, a na temelju tih rješenja se donosi i obveznik isplate naknade. U nekim rješenjima je i CERP poveznik isplate naknade i nažalost, takva rješenja su dugo godina čekala na red za isplatu. Mi smo zatekli 5 godina zaostataka, da nije isplaćivano i da nisu doneseni zaključci za isplate. Ukupno do 2016. godine je doneseno zaključaka u prijenosu nominalnog milijuna sa ovlaštenicima naknade u iznosu 620 milijuna kuna. Mi smo u ove 2 g. sve zaostatke riješili ni nema više čekanja na isplatu. Istina je i redovito se donose zaključci za sve one koji su sada u redu za naknadu. Istina je da su se donosili zaključci, kojima se naknada davala dionica, tvrtkama koje nemaju zaposlenih, koje nemaju poslovne aktivnosti, ali to, danas više nije tako i mi donosimo, CERP donosi zaključke sukladno tržišnim okolnostima i u okviru zakonskih propisa, čini sve ono što može maksimalno činiti da bi se ta, nazovimo je nepravda, iako je to puno više od nepravde, nadoknadila onima koji su bili tako obespravljeni i kojima je oduzimate imovina. Hvala lijepo.
Hvala lijepo zastupniče Varda. Hvala na pitanju. Nažalost, komunistički režim je imao legitimnu praksu otimanja imovine ljudima. I ne samo otimanja imovine nego i protjerivanje ljudi sa njihov ognjišta i za otimanje i za protjerivanje postoje i pravomoćne presude tadašnjih sudova. I nažalost, ta i takva zlodjela ostat će trajna mrlja hrvatskoj povijesti i nikakva naknada nakon toliko desetljeća neće biti zadovoljavajuća satisfakcija onima koji su bili prisiljeni odrastati gledajući da drugi uživaju u plodovima rada i njihovih očeva. I ja ih razumijem sve one koji su to doživjeli. U formalnom smislu rješenja o povratu i pravu na naknadu donose tijela državne uprave u županijama i u Gradu Zagrebu, a na temelju tih rješenja se donosi i obveznik isplate naknade. U nekim rješenjima je i CERP poveznik isplate naknade i nažalost, takva rješenja su dugo godina čekala na red za isplatu. Mi smo zatekli 5 godina zaostataka, da nije isplaćivano i da nisu doneseni zaključci za isplate. Ukupno do 2016. godine je doneseno zaključaka u prijenosu nominalnog milijuna sa ovlaštenicima naknade u iznosu 620 milijuna kuna. Mi smo u ove 2 g. sve zaostatke riješili ni nema više čekanja na isplatu. Istina je i redovito se donose zaključci za sve one koji su sada u redu za naknadu. Istina je da su se donosili zaključci, kojima se naknada davala dionica, tvrtkama koje nemaju zaposlenih, koje nemaju poslovne aktivnosti, ali to, danas više nije tako i mi donosimo, CERP donosi zaključke sukladno tržišnim okolnostima i u okviru zakonskih propisa, čini sve ono što može maksimalno činiti da bi se ta, nazovimo je nepravda, iako je to puno više od nepravde, nadoknadila onima koji su bili tako obespravljeni i kojima je oduzimate imovina. Hvala lijepo.
Očitovanje izvolite.
Očitovanje izvolite.
Hvala lijepo, poštovani ministre na odgovoru. Ja sam zadovoljan sa vašim odgovorom ali nisam zadovoljan sa stanjem, pa bi vas molio, tu imam pred sobom, od ovih građana, koji su mi poslali cijelu tu dokumentaciju da pismeno, pisanim putem njima odgovorite, na ovaj dopis. Hvala vam lijepo.
Hvala lijepo, poštovani ministre na odgovoru. Ja sam zadovoljan sa vašim odgovorom ali nisam zadovoljan sa stanjem, pa bi vas molio, tu imam pred sobom, od ovih građana, koji su mi poslali cijelu tu dokumentaciju da pismeno, pisanim putem njima odgovorite, na ovaj dopis. Hvala vam lijepo.
Idemo sada na 5. pitanje, zastupnik Ivan Lovrinović, to pitanje postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Idemo sada na 5. pitanje, zastupnik Ivan Lovrinović, to pitanje postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani ja sam postavio pitanje premjeru Plenkoviću, a odnosi se na potpisivanje aneksa ugovora na koncesijama nad poljoprivrednim zemljištem, društava u sustavu bivšeg Agrokora, sadašnje Fortenove. Pitanje je zašto ti aneksi ugovora o koncesijama nad poljoprivrednim zemljištem u Baranji i istočnoj Slavoniji, nisu već potpisani a morali su biti potpisani do 1. travnja? Za to čitavo vrijeme, pa i danas, više se pritisci, raznih sa razine vlade i državnih institucija, da te ugovore potpišu načelnici i gradonačelnici. Prije 10 g. kada se je potpisivala koncesija sa Agrokorom nad poljoprivrednim zemljištem, tada je te ugovore potpisao ministar poljoprivrede. Zašto sada inzistirate i tjerate načelnike i gradonačelnike, da oni potpisuju, a vi ne želite to potpisati? Naime, postupak prijenosa ugovora o koncesiji na Agrokorom, tzv. zrcalne kompanije, je nezakonit. Ne postoji automatizam, u prijenosu koncesija na nove vlasnike, a to je protivno i sadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. To što se govori da je upravo to moguće na temelju lex Agrokora, kao zakona, to jasno pokazuje da je taj zakon pisan za određene interesne skupine i kao takav kriminalan. Njima se želi omogućiti, interesnim skupinama da dođu u posjed, 30 tisuća hektara najplodnije zemlje na istoku Hrvatske. Prema tome, prestanite vršiti pritisak na te časne ljude, načelnike i gradonačelnike, koji brane lokalni i nacionalni interes, stigmu izdajnika sa sebe želite prebaciti sada na njih i na njihove lokalne sredine. Stranka Promijenimo Hrvatsku, zahtjeva da novonastali pravni subjekti moraju ponovno ići na javne natječaje, a oni koji prođu moraju potpisati nove ugovore, uz jasne programe razvoja.
Poštovani ja sam postavio pitanje premjeru Plenkoviću, a odnosi se na potpisivanje aneksa ugovora na koncesijama nad poljoprivrednim zemljištem, društava u sustavu bivšeg Agrokora, sadašnje Fortenove. Pitanje je zašto ti aneksi ugovora o koncesijama nad poljoprivrednim zemljištem u Baranji i istočnoj Slavoniji, nisu već potpisani a morali su biti potpisani do 1. travnja? Za to čitavo vrijeme, pa i danas, više se pritisci, raznih sa razine vlade i državnih institucija, da te ugovore potpišu načelnici i gradonačelnici. Prije 10 g. kada se je potpisivala koncesija sa Agrokorom nad poljoprivrednim zemljištem, tada je te ugovore potpisao ministar poljoprivrede. Zašto sada inzistirate i tjerate načelnike i gradonačelnike, da oni potpisuju, a vi ne želite to potpisati? Naime, postupak prijenosa ugovora o koncesiji na Agrokorom, tzv. zrcalne kompanije, je nezakonit. Ne postoji automatizam, u prijenosu koncesija na nove vlasnike, a to je protivno i sadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. To što se govori da je upravo to moguće na temelju lex Agrokora, kao zakona, to jasno pokazuje da je taj zakon pisan za određene interesne skupine i kao takav kriminalan. Njima se želi omogućiti, interesnim skupinama da dođu u posjed, 30 tisuća hektara najplodnije zemlje na istoku Hrvatske. Prema tome, prestanite vršiti pritisak na te časne ljude, načelnike i gradonačelnike, koji brane lokalni i nacionalni interes, stigmu izdajnika sa sebe želite prebaciti sada na njih i na njihove lokalne sredine. Stranka Promijenimo Hrvatsku, zahtjeva da novonastali pravni subjekti moraju ponovno ići na javne natječaje, a oni koji prođu moraju potpisati nove ugovore, uz jasne programe razvoja.
Hvala, izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.
Hvala, izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.
Hvala lijepo, zastupniče Lovrinović, vidim da kao i gospodin Meras vi koristite dosta teške riječi, u kvalifikacijama, koje ste upravno izrekli, to vam nije dobro, jer vas to svrstava ne u skupinu političara, nego u skupinu politikanata. Skupina politikanata, koja ne poznaje zakon, koja ne poznaje sadržaj nagodbe, koja ne poznaje uputstva Ministarstva poljoprivrede, …/Govornik se ne razumije./…
Hvala lijepo, zastupniče Lovrinović, vidim da kao i gospodin Meras vi koristite dosta teške riječi, u kvalifikacijama, koje ste upravno izrekli, to vam nije dobro, jer vas to svrstava ne u skupinu političara, nego u skupinu politikanata. Skupina politikanata, koja ne poznaje zakon, koja ne poznaje sadržaj nagodbe, koja ne poznaje uputstva Ministarstva poljoprivrede, …/Govornik se ne razumije./…
Samo malo, molim vas, predsjedniče, samo sekundu, kolega Maras, što hoćete vi? …/Upadica se ne čuje./… Gledajte postoji forma, u kojoj se to izgovara, svoju nepristojnost, trenirajte, izvan ove dvorane, molim vas da se prestanete nepristojno ponašati. Dobivate prvu opomenu, izvolite na svoje mjesto, nema ništa. Izvolite predsjedniče nastavite.
Samo malo, molim vas, predsjedniče, samo sekundu, kolega Maras, što hoćete vi? …/Upadica se ne čuje./… Gledajte postoji forma, u kojoj se to izgovara, svoju nepristojnost, trenirajte, izvan ove dvorane, molim vas da se prestanete nepristojno ponašati. Dobivate prvu opomenu, izvolite na svoje mjesto, nema ništa. Izvolite predsjedniče nastavite.
Dakle, poštovani zastupniče Lovrinović, za razliku od vas i ove skupine, politikanata, mi smo imali prije 2 g. za Uskrs, hrabrosti, donijeti zakon, koji osigurao opstanak kompanije, koji je osigurao radna mjesta svim zaposlenicima, koji je osigurao 100% isplate svim OPG-ima, koji je osigurao ostanak, svih hrvatskih dobavljača tadašnjega Agrokora. Taj zakon je dobio svoju potvrdu i odlukama Ustavnoga suda, uvršten je u aneks uredbe o insolvencijskim zakonima, državama članica EU, nagodba je provedena, izglasana je sukladno hrvatskim propisima, potvrdio je i Visoki trgovački sud i ta nagodba je implementirana. Imate novu grupu koja se zove Fortenova, od 1. travnja ima ustrojena svoja tijela, funkcionira, radi. Rezultati Konzuma za ovaj Uskrs, 2 g. nakon, su bili izvanredni, izvanredni, a sve to ne bi se bilo dogodilo, da smo se mi vodili politikantstvima nastupima, kao što je bio ovaj vaš. Ovo što trebaju sada uraditi kod potpisivanja aneksa ugovora o koncesijama, je da tehnička provedba nagodbe. Riječ je o 29 općina i gradova u RH, nagodba ima konstitutivan karakter, a sve ovo što se sada provodi je jedna rutinska stvar. Sukladno uputi ministarstva poljoprivrede, zahtjev podnosi nova grupacija, tj. smjena zrcalna društva, nakon toga slijedi mišljenje Državnoga odvjetništva, slijedi odluka predstavničkoga tijela i slijedi potpis načelnika ili gradonačelnika, kao i suglasnost Ministarstva poljoprivrede, to je cijeli proces i to će se dogoditi. Ti ugovori traju onoliko koliko su trajali ranije ugovori. I tu je cijela priča, taj proces je dovršen do kraja, na najbolji i najbezbolniji mogući način bez troška za hrvatske porezne obveznike. A ono što je nama najvažnije, osigurali smo interese hrvatskoga gospodarstva. Pitajte malo OPG-ovce, pitajte malo dobavljače da li su zadovoljni, da li se plaćanja vrše na vrijeme, dal je to imalo transformativni učinak na procese u hrvatskom gospodarstvu i načine poslovanja, to je pravo pitanje, a ne politikantsko pitanje da li da ministar potpisuje nešto il će to potpisivati čelnici lokalne i područne samouprave, to pitanje je riješeno propisima, možda ih vi ne poznate, možda niste imali vremena detaljno se upoznate, ja vam sugeriram da kao i g. Meras proučite detaljno, detaljno, detaljno propise, kao i imena ljudi koje spominjete, pa ćete onda znati zašto je odgovor ovakav. Hvala vam.
Dakle, poštovani zastupniče Lovrinović, za razliku od vas i ove skupine, politikanata, mi smo imali prije 2 g. za Uskrs, hrabrosti, donijeti zakon, koji osigurao opstanak kompanije, koji je osigurao radna mjesta svim zaposlenicima, koji je osigurao 100% isplate svim OPG-ima, koji je osigurao ostanak, svih hrvatskih dobavljača tadašnjega Agrokora. Taj zakon je dobio svoju potvrdu i odlukama Ustavnoga suda, uvršten je u aneks uredbe o insolvencijskim zakonima, državama članica EU, nagodba je provedena, izglasana je sukladno hrvatskim propisima, potvrdio je i Visoki trgovački sud i ta nagodba je implementirana. Imate novu grupu koja se zove Fortenova, od 1. travnja ima ustrojena svoja tijela, funkcionira, radi. Rezultati Konzuma za ovaj Uskrs, 2 g. nakon, su bili izvanredni, izvanredni, a sve to ne bi se bilo dogodilo, da smo se mi vodili politikantstvima nastupima, kao što je bio ovaj vaš. Ovo što trebaju sada uraditi kod potpisivanja aneksa ugovora o koncesijama, je da tehnička provedba nagodbe. Riječ je o 29 općina i gradova u RH, nagodba ima konstitutivan karakter, a sve ovo što se sada provodi je jedna rutinska stvar. Sukladno uputi ministarstva poljoprivrede, zahtjev podnosi nova grupacija, tj. smjena zrcalna društva, nakon toga slijedi mišljenje Državnoga odvjetništva, slijedi odluka predstavničkoga tijela i slijedi potpis načelnika ili gradonačelnika, kao i suglasnost Ministarstva poljoprivrede, to je cijeli proces i to će se dogoditi. Ti ugovori traju onoliko koliko su trajali ranije ugovori. I tu je cijela priča, taj proces je dovršen do kraja, na najbolji i najbezbolniji mogući način bez troška za hrvatske porezne obveznike. A ono što je nama najvažnije, osigurali smo interese hrvatskoga gospodarstva. Pitajte malo OPG-ovce, pitajte malo dobavljače da li su zadovoljni, da li se plaćanja vrše na vrijeme, dal je to imalo transformativni učinak na procese u hrvatskom gospodarstvu i načine poslovanja, to je pravo pitanje, a ne politikantsko pitanje da li da ministar potpisuje nešto il će to potpisivati čelnici lokalne i područne samouprave, to pitanje je riješeno propisima, možda ih vi ne poznate, možda niste imali vremena detaljno se upoznate, ja vam sugeriram da kao i g. Meras proučite detaljno, detaljno, detaljno propise, kao i imena ljudi koje spominjete, pa ćete onda znati zašto je odgovor ovakav. Hvala vam.
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika, zastupnik Maras izvolite.
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika, zastupnik Maras izvolite.
Hvala vam lijepa. My name is Maras, Gordan Maras, a to zna g. Plenković vrlo dobro i namjerno ovdje omaložava zastupnike, 238. je članak povrijeđen, nije skupio hrabrosti odgovoriti mi zašto je 300 000 ljudi, pretežito mladih, otišlo iz RH, nego se sad kukavički referira kada mu ne mogu odgovorit. Vaše je da zaštitite zastupnike, a ne dopustite ovakvo bahato ponašanje premijera u HS. Hvala vam lijepa.
Hvala vam lijepa. My name is Maras, Gordan Maras, a to zna g. Plenković vrlo dobro i namjerno ovdje omaložava zastupnike, 238. je članak povrijeđen, nije skupio hrabrosti odgovoriti mi zašto je 300 000 ljudi, pretežito mladih, otišlo iz RH, nego se sad kukavički referira kada mu ne mogu odgovorit. Vaše je da zaštitite zastupnike, a ne dopustite ovakvo bahato ponašanje premijera u HS. Hvala vam lijepa.
Kolega Maras, dakle, prvo ste vi namjerno izgovorili krivo ime jednog od kandidata na listi za europske izbore i nakon toga ja vas, ja vas nisam upozorio, ostavio sam na vašu volju da radite ono što želite. Dakle, sada se isto tako možda dogodio lapsus ili možda i namjera, ja nisam opet prosuđivao, kao ni ono što ste vi učinili. Dakle, ja vas molim da kad potežete, kad potežete oružje, budite svjesni da ćete isto tako dobiti i natrag, pa nemojte onda biti tužni, nemojte biti tužni, izazivati sada sukobe jer za to nema razloga, imamo aktualno prijepodne, postavljaju se pitanja koja zanimaju naše građane i molim vas da u tom duhu onda i raspravljamo. Izvolite kolega Bauk.
Kolega Maras, dakle, prvo ste vi namjerno izgovorili krivo ime jednog od kandidata na listi za europske izbore i nakon toga ja vas, ja vas nisam upozorio, ostavio sam na vašu volju da radite ono što želite. Dakle, sada se isto tako možda dogodio lapsus ili možda i namjera, ja nisam opet prosuđivao, kao ni ono što ste vi učinili. Dakle, ja vas molim da kad potežete, kad potežete oružje, budite svjesni da ćete isto tako dobiti i natrag, pa nemojte onda biti tužni, nemojte biti tužni, izazivati sada sukobe jer za to nema razloga, imamo aktualno prijepodne, postavljaju se pitanja koja zanimaju naše građane i molim vas da u tom duhu onda i raspravljamo. Izvolite kolega Bauk.
g. Predsjedniče, mislim da se ovo isto može podvesti pod čl. 238., ja sam nakon govora upozorio kolegu Marasa na pravo prezime nositelja HDZ-ove liste i u njegovim očima sam vidio iskreno čuđenje i žaljenje što tu informaciju nije znao, tako da sam ja uvjeren da on to nije namjerno rekao, jednostavno čovjek nije toliko bio medijski prisutan i zabuni se čovjek. Hvala.
g. Predsjedniče, mislim da se ovo isto može podvesti pod čl. 238., ja sam nakon govora upozorio kolegu Marasa na pravo prezime nositelja HDZ-ove liste i u njegovim očima sam vidio iskreno čuđenje i žaljenje što tu informaciju nije znao, tako da sam ja uvjeren da on to nije namjerno rekao, jednostavno čovjek nije toliko bio medijski prisutan i zabuni se čovjek. Hvala.
Dobro, kolega Ressler vam nosi listu HDZ-a, Ressler, Karlo Ressler. Izvolite kolega…
Dobro, kolega Ressler vam nosi listu HDZ-a, Ressler, Karlo Ressler. Izvolite kolega…
Poštovani predsjedniče…
Poštovani predsjedniče…
Beljak, samo malo da vam dadem prvo riječ. Izvolite kolega Beljak, povreda Poslovnika.
Beljak, samo malo da vam dadem prvo riječ. Izvolite kolega Beljak, povreda Poslovnika.
Povrijedili ste, vi ste povrijedili čl. 238. Poslovnika g. Jandroković i upravo na istu temu zašto ste opomenuli višekratno g. Marasa, sad vi vodite kampanju za europske izbore i promovirate vašeg kandidata za kojeg nikad nitko nije čuo do prije nekoliko dana i uopće nije nikakvo čudo da ne zna kako se čovjek zove. Dakle, vi sami sebe sad trebate prijaviti za ono što ste prijavili g. Marasa odnosno za ovaj laptop i očekujem da ćete to i napravit.
Povrijedili ste, vi ste povrijedili čl. 238. Poslovnika g. Jandroković i upravo na istu temu zašto ste opomenuli višekratno g. Marasa, sad vi vodite kampanju za europske izbore i promovirate vašeg kandidata za kojeg nikad nitko nije čuo do prije nekoliko dana i uopće nije nikakvo čudo da ne zna kako se čovjek zove. Dakle, vi sami sebe sad trebate prijaviti za ono što ste prijavili g. Marasa odnosno za ovaj laptop i očekujem da ćete to i napravit.
Ovo zaista nije bilo korištenje povrede Poslovnika, ali u redu, kao i svi drugi, tako i vi, pa idemo onda dalje. Izvolite kolega Lovrinović.
Ovo zaista nije bilo korištenje povrede Poslovnika, ali u redu, kao i svi drugi, tako i vi, pa idemo onda dalje. Izvolite kolega Lovrinović.
Poštovani predsjedniče Vlade Plenkoviću, pitanje koje sam vam postavio sada nakon vašeg odgovora vidim da je pucanj u sridu, iznervirali ste se, postali ste ponovo bahati, u nedostatku pravog odgovora vi mene nazivate i druge politikantom, vidite za vas kao bivšeg diplomatu, a i ostali ste diplomata, ne premijer jer ne donosite odluke, to je zaista blago rečeno čudno. Vi niste bili u Belju, dragi moj premijeru i plašite se otići tamo. Belje više nije Baranja, a Baranja više nije Belje, to svi govore Baranjci, ali vi tražite argumente, izvolite argumente sad. Belje je prije zapošljavalo do uspostave hrvatske države 6000 radnika, po oslobođenju 3000, sad ih ima ispod 1500. Vi naplaćujete malim OPG-ima zakupninu na zemljište 4 puta više, nego što će ih sada dobiti PIK-ovi u vlasništvu stranaca. Belje i ostali PIK-ovi i Agrokor odnosno Fortenova nisu više hrvatska kompanija i vi to dobro znate. Vi ste proveli ekonomskom politikom i druge Vlade, etničko čišćenje, al ne samo Hrvata već svih drugih nacionalnih manjina koje tamo žive. Vama ovo izgledaju teške riječi, to je realnost. Vi govorite da ste spasili zapošljavanje tamo. U općini Jagodnjak koja u stvari iznajmljuje 1500 hektara neplodnih zemljišta, samo su 4 čovjeka zaposlena, al vi to ne znate, vi tražite argumente. Od ovih argumenata se morate sakrit. Vi ste potpuno neuspješni u vođenju ove Vlade, vi vodite piar kampanju, vaš ministar poljoprivrede troši ogromna sredstva okolo, poziva poljoprivrednike da se prijavljuju, a ne slika se kada dodjeljuje novce jer kasni ili ne isplaćuje. Prema tome, ova politika vaša je propala, hrvatska nazaduje, ljudi se iseljavaju, a kod vas …/Upadica: Hvala vam/… je sve lijepo, nas dvojica …/Upadica: Hvala vam/…živimo u dvije različite zemlje.
Poštovani predsjedniče Vlade Plenkoviću, pitanje koje sam vam postavio sada nakon vašeg odgovora vidim da je pucanj u sridu, iznervirali ste se, postali ste ponovo bahati, u nedostatku pravog odgovora vi mene nazivate i druge politikantom, vidite za vas kao bivšeg diplomatu, a i ostali ste diplomata, ne premijer jer ne donosite odluke, to je zaista blago rečeno čudno. Vi niste bili u Belju, dragi moj premijeru i plašite se otići tamo. Belje više nije Baranja, a Baranja više nije Belje, to svi govore Baranjci, ali vi tražite argumente, izvolite argumente sad. Belje je prije zapošljavalo do uspostave hrvatske države 6000 radnika, po oslobođenju 3000, sad ih ima ispod 1500. Vi naplaćujete malim OPG-ima zakupninu na zemljište 4 puta više, nego što će ih sada dobiti PIK-ovi u vlasništvu stranaca. Belje i ostali PIK-ovi i Agrokor odnosno Fortenova nisu više hrvatska kompanija i vi to dobro znate. Vi ste proveli ekonomskom politikom i druge Vlade, etničko čišćenje, al ne samo Hrvata već svih drugih nacionalnih manjina koje tamo žive. Vama ovo izgledaju teške riječi, to je realnost. Vi govorite da ste spasili zapošljavanje tamo. U općini Jagodnjak koja u stvari iznajmljuje 1500 hektara neplodnih zemljišta, samo su 4 čovjeka zaposlena, al vi to ne znate, vi tražite argumente. Od ovih argumenata se morate sakrit. Vi ste potpuno neuspješni u vođenju ove Vlade, vi vodite piar kampanju, vaš ministar poljoprivrede troši ogromna sredstva okolo, poziva poljoprivrednike da se prijavljuju, a ne slika se kada dodjeljuje novce jer kasni ili ne isplaćuje. Prema tome, ova politika vaša je propala, hrvatska nazaduje, ljudi se iseljavaju, a kod vas …/Upadica: Hvala vam/… je sve lijepo, nas dvojica …/Upadica: Hvala vam/…živimo u dvije različite zemlje.
Idemo na šesto pitanje, zastupnik Miro Bulj, postavlja ga predsjedniku Andreju Plenkoviću, izvolite.
Idemo na šesto pitanje, zastupnik Miro Bulj, postavlja ga predsjedniku Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru, odjeknula je vijest kad je bio susret kineskoga premijera sa vama da će RH izvoziti mlijeko u Kinu i potpisani su određeni i protokoli i ministar poljoprivrede je to najavio o izvozu mlijeka. Naravno da je to pohvalno što ćete izvoziti mlijeko od, vjerojatno posljednje hrvatske krave Šaroje, ali postavio bi vam pitanje, kad RH nema niti 50% svojih proizvoda mliječnih, za svoje potrebe, imamo specifičan slučaj i postavlja se pitanje i najmanje čuđenje i zgražanje naših ljudi iz mljekarske proizvodnje, a poglavito iz moga Cetinskog kraja, naravno i iz Slavonije. Imamo u Sinju 2010.g. najavljena je velika jedna gradnja mljekare koja je u vlasništvu Imlexa tj. najveće srpske mljekare ta mljekara je naravno privatizirana od čovjeka kao srpski mediji kažu Milana Beke koji je bio ministar privatizacije za vrijeme Slobodana Miloševića i kažu da je izvukao novac i preko stranoga fonda je kupio sve mlekara u Subotici, mlekara u Beogradu i mlekara u Republici Srpskoj jedna. I oni sada preko sinjske mljekare, nazvali su Mljekara Sinj, dobili su mogućnost da uvoze to mlijeko, ali nema mljekare u Sinju. Pitam vas za koga ste vi, dat ću vam i ovo mlijeko sada, za koga ste vi potpisali taj protokol, jel za srpsko mlijeko …/Upadica: Hvala vam./… i izvoz ili Hrvatsko?
Hvala lijepo. Premijeru, odjeknula je vijest kad je bio susret kineskoga premijera sa vama da će RH izvoziti mlijeko u Kinu i potpisani su određeni i protokoli i ministar poljoprivrede je to najavio o izvozu mlijeka. Naravno da je to pohvalno što ćete izvoziti mlijeko od, vjerojatno posljednje hrvatske krave Šaroje, ali postavio bi vam pitanje, kad RH nema niti 50% svojih proizvoda mliječnih, za svoje potrebe, imamo specifičan slučaj i postavlja se pitanje i najmanje čuđenje i zgražanje naših ljudi iz mljekarske proizvodnje, a poglavito iz moga Cetinskog kraja, naravno i iz Slavonije. Imamo u Sinju 2010.g. najavljena je velika jedna gradnja mljekare koja je u vlasništvu Imlexa tj. najveće srpske mljekare ta mljekara je naravno privatizirana od čovjeka kao srpski mediji kažu Milana Beke koji je bio ministar privatizacije za vrijeme Slobodana Miloševića i kažu da je izvukao novac i preko stranoga fonda je kupio sve mlekara u Subotici, mlekara u Beogradu i mlekara u Republici Srpskoj jedna. I oni sada preko sinjske mljekare, nazvali su Mljekara Sinj, dobili su mogućnost da uvoze to mlijeko, ali nema mljekare u Sinju. Pitam vas za koga ste vi, dat ću vam i ovo mlijeko sada, za koga ste vi potpisali taj protokol, jel za srpsko mlijeko …/Upadica: Hvala vam./… i izvoz ili Hrvatsko?
Hvala, odgovor izvolite predsjedniče Vlade. Odgovor, a mlijeko kad dođe. Želite li odgovoriti? Izvolite.
Hvala, odgovor izvolite predsjedniče Vlade. Odgovor, a mlijeko kad dođe. Želite li odgovoriti? Izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Bulj i drago mi je da ste pohvalili sadržajan posjet kineskoga premijera Hrvatskoj, prvi takav posjet u 27 u našoj samostalnosti, činjenicu da nam je čovjek koji predstavlja milijardu i 400 milijuna ljudi došao ovdje na 3 i pol dana govori nešto o uvažavanju Hrvatske. Govori nešto o tome da smo imali priliku potpisati 10 različitih sporazuma, između Hrvatske i Kine, jedan koji se odnosi na gospodarsku suradnju i ulaganja, jedan koji se odnosi na turizam, jedan koji se odnosi na obrazovanje, jedan koji se odnosi na šport, jedan koji se odnosi na izvoz visokokvalitetnih mliječnih proizvoda. Dakle, ono što je uloga države u međunarodnim odnosima je da otvara svojim gospodarskim subjektima nove mogućnosti suradnje i otvara piste za trgovinsku razmjenu i to da bude Hrvatska izvozno orijentirana. To je bit toga sporazuma, to je ono što smo mi napravili, to je ono na čemu je radilo Ministarstvo poljoprivrede, to je ono što je sada prilika za hrvatske proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda da iskoriste te certifikate koje su sada dobili sa kineske strane. Kina je kao što znate prije nekoliko mjeseci rekla da želi promijeniti svoju filozofiju i sa izvozno orijentirane zemlje favorizirati uvoz proizvoda i usluga u Kinu. To je bilo u Šangaju u studenom, to je rekao kineski predsjednik, mi smo dobro razumjeli tu poruku i sklopili niz sporazuma koji su u funkciji hrvatskoga gospodarstva. Isto će biti i sa drugim sporazumima i onima koji se odnose na intermodalni promet i na željezničke pruge i na luku Rijeka i na suradnju Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Sve su to konkretni sporazumi i plodovi troipodnevnog boravka kineskog premijera u Hrvatskoj, a i najvećeg multilateralnog sastanka na kojem je čak bilo 17 premijera iz Srednje i Istočne Europe u Dubrovniku prije nekoliko dana. No, ono što mi se čini bitnim je da ipak ovu sliku koju nastojite projicirat o nekakvom defetizmu, pesimizmu, kritici svega što postoji i osjećaju da živimo možda u 2 različita društva, 2 različite države, pa izdvojit ću samo nekoliko bitnih elemenata koji su relevantni za ovo što sada radimo. Hrvatska je u mandatu ove Vlade izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, Hrvatska je u mandatu ove Vlade izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskim neravnoteža, Hrvatska je u mandatu ove Vlade po prvi put u 2017. ostvarila 2 milijarde 900 milijuna kuna proračunskog viška, zadnji je takav bilježi se '98. kad je povećan porez tj. uveden porez na dodanu vrijednost. I ove godine smo unatoč isplatama za državna jamstva SDP-ovih vlada, ostvarili proračuni višak od 758 milijuna kuna. Hrvatska je smanjila udio javnog duga u BDP-u 74,6%, Hrvatska je povećala minimalne plaće za 24%, u Hrvatskoj su narasle prosječne plaće za 800 kuna u mandatu ove Vlade, u Hrvatskoj je veća zaposlenost nego što je bila prije, a manja je nezaposlenost. Sve su to postignuća i trendovi koji se baš ne događaju tek nekom nevidljivom rukom. Oni se događaju zbog mjera politike koju vodimo, zakona koje donosimo i aktivnosti koje provodimo. U tom pogledu šanse koje na kineskom tržištu dobila naša mljekarska industrija su velike, na njima je da ih iskoriste, a instrumenti koje imamo, a to je hrvatska diplomacija i politika će im u tome pomoći. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa zastupniče Bulj i drago mi je da ste pohvalili sadržajan posjet kineskoga premijera Hrvatskoj, prvi takav posjet u 27 u našoj samostalnosti, činjenicu da nam je čovjek koji predstavlja milijardu i 400 milijuna ljudi došao ovdje na 3 i pol dana govori nešto o uvažavanju Hrvatske. Govori nešto o tome da smo imali priliku potpisati 10 različitih sporazuma, između Hrvatske i Kine, jedan koji se odnosi na gospodarsku suradnju i ulaganja, jedan koji se odnosi na turizam, jedan koji se odnosi na obrazovanje, jedan koji se odnosi na šport, jedan koji se odnosi na izvoz visokokvalitetnih mliječnih proizvoda. Dakle, ono što je uloga države u međunarodnim odnosima je da otvara svojim gospodarskim subjektima nove mogućnosti suradnje i otvara piste za trgovinsku razmjenu i to da bude Hrvatska izvozno orijentirana. To je bit toga sporazuma, to je ono što smo mi napravili, to je ono na čemu je radilo Ministarstvo poljoprivrede, to je ono što je sada prilika za hrvatske proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda da iskoriste te certifikate koje su sada dobili sa kineske strane. Kina je kao što znate prije nekoliko mjeseci rekla da želi promijeniti svoju filozofiju i sa izvozno orijentirane zemlje favorizirati uvoz proizvoda i usluga u Kinu. To je bilo u Šangaju u studenom, to je rekao kineski predsjednik, mi smo dobro razumjeli tu poruku i sklopili niz sporazuma koji su u funkciji hrvatskoga gospodarstva. Isto će biti i sa drugim sporazumima i onima koji se odnose na intermodalni promet i na željezničke pruge i na luku Rijeka i na suradnju Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Sve su to konkretni sporazumi i plodovi troipodnevnog boravka kineskog premijera u Hrvatskoj, a i najvećeg multilateralnog sastanka na kojem je čak bilo 17 premijera iz Srednje i Istočne Europe u Dubrovniku prije nekoliko dana. No, ono što mi se čini bitnim je da ipak ovu sliku koju nastojite projicirat o nekakvom defetizmu, pesimizmu, kritici svega što postoji i osjećaju da živimo možda u 2 različita društva, 2 različite države, pa izdvojit ću samo nekoliko bitnih elemenata koji su relevantni za ovo što sada radimo. Hrvatska je u mandatu ove Vlade izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, Hrvatska je u mandatu ove Vlade izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskim neravnoteža, Hrvatska je u mandatu ove Vlade po prvi put u 2017. ostvarila 2 milijarde 900 milijuna kuna proračunskog viška, zadnji je takav bilježi se '98. kad je povećan porez tj. uveden porez na dodanu vrijednost. I ove godine smo unatoč isplatama za državna jamstva SDP-ovih vlada, ostvarili proračuni višak od 758 milijuna kuna. Hrvatska je smanjila udio javnog duga u BDP-u 74,6%, Hrvatska je povećala minimalne plaće za 24%, u Hrvatskoj su narasle prosječne plaće za 800 kuna u mandatu ove Vlade, u Hrvatskoj je veća zaposlenost nego što je bila prije, a manja je nezaposlenost. Sve su to postignuća i trendovi koji se baš ne događaju tek nekom nevidljivom rukom. Oni se događaju zbog mjera politike koju vodimo, zakona koje donosimo i aktivnosti koje provodimo. U tom pogledu šanse koje na kineskom tržištu dobila naša mljekarska industrija su velike, na njima je da ih iskoriste, a instrumenti koje imamo, a to je hrvatska diplomacija i politika će im u tome pomoći. Hvala vam lijepa.
Hvala vam. Odgovor izvolite.
Hvala vam. Odgovor izvolite.
Premijeru niste mi odgovorili na pitanje, za koga je ovo, ovaj protokol o izvozu mlijeka potpisan, jer jednostavno mljekara u Sinju ne postoji samo imaju adresu i oni su …/nerazumljivo/… srpska mlekara, mlekara srpska Imleks kojega je vlasnik znači gdje novac najvjerojatnije od sumnjivih privatizacije kao što su bile privatizacije u Hrvatskoj od Milana Beke ministra privatizacije Slobodana Miloševića. To vam je isto kao da vi sad banane rećete da Hrvatska izvoziti, netko ko, znači ovo je samo provoz, čijega mlijeka, pa vi morate, ja sam očekivao od vas da ćete vi za zaštitu posljednje krave Hrvatske šarove napisat. Pa znate li da je 64.000 obitelji se bavilo proizvođača mlijeka je bilo, sad imamo ispod 5.000, znate li od kada smo ušli u EU da uvozimo sve više mlijeka, povećajemo, mi manje proizvodimo, znate li da je Slavonija prazna, znate li da smo samo povukli 17% od sredstava koje nam EU je predvidila? 10,5 milijardi 17%. Pa, u stvari pod ovim svjetlima otiđite i pogledajte 2/3 Hrvatske. Nema sinjske mlikare, sinjska mlekara služi samo za provoz srpskog mlijeka kako vi kažete u Kinu i EU. Gdje je tu hrvatski poljoprivrednik? Slavonija je prazna, te bajke o projektu Slavonija, pa jeste vi bili gori u realnom svijetu, dođite u moju Dalmatinsku zagoru, prošetajte ministri tim krajem pa ćete vidit čuje li se plač djece, čuje li se stoka, vidit ćete. Sinjska mlekara, mlekara Sinj ne postoji, to je fiktivno to je neki kriminalac koji je otvorio u Srbiji svoju mljekaru i da preko Hrvatske, čije interese štitite? Ja ću dati ovo i potpredsjednici Vlade, ja znam da ona nije bila u vrijeme Slobodana Miloševića savjetnica, ali bila je malom Dačiću. Dati ću to ministru poljoprivrede, mlijeko, pa neka vidi što je doživio hrvatski poljoprivrednik. Da promovirate u Kini srpske proizvode.
Premijeru niste mi odgovorili na pitanje, za koga je ovo, ovaj protokol o izvozu mlijeka potpisan, jer jednostavno mljekara u Sinju ne postoji samo imaju adresu i oni su …/nerazumljivo/… srpska mlekara, mlekara srpska Imleks kojega je vlasnik znači gdje novac najvjerojatnije od sumnjivih privatizacije kao što su bile privatizacije u Hrvatskoj od Milana Beke ministra privatizacije Slobodana Miloševića. To vam je isto kao da vi sad banane rećete da Hrvatska izvoziti, netko ko, znači ovo je samo provoz, čijega mlijeka, pa vi morate, ja sam očekivao od vas da ćete vi za zaštitu posljednje krave Hrvatske šarove napisat. Pa znate li da je 64.000 obitelji se bavilo proizvođača mlijeka je bilo, sad imamo ispod 5.000, znate li od kada smo ušli u EU da uvozimo sve više mlijeka, povećajemo, mi manje proizvodimo, znate li da je Slavonija prazna, znate li da smo samo povukli 17% od sredstava koje nam EU je predvidila? 10,5 milijardi 17%. Pa, u stvari pod ovim svjetlima otiđite i pogledajte 2/3 Hrvatske. Nema sinjske mlikare, sinjska mlekara služi samo za provoz srpskog mlijeka kako vi kažete u Kinu i EU. Gdje je tu hrvatski poljoprivrednik? Slavonija je prazna, te bajke o projektu Slavonija, pa jeste vi bili gori u realnom svijetu, dođite u moju Dalmatinsku zagoru, prošetajte ministri tim krajem pa ćete vidit čuje li se plač djece, čuje li se stoka, vidit ćete. Sinjska mlekara, mlekara Sinj ne postoji, to je fiktivno to je neki kriminalac koji je otvorio u Srbiji svoju mljekaru i da preko Hrvatske, čije interese štitite? Ja ću dati ovo i potpredsjednici Vlade, ja znam da ona nije bila u vrijeme Slobodana Miloševića savjetnica, ali bila je malom Dačiću. Dati ću to ministru poljoprivrede, mlijeko, pa neka vidi što je doživio hrvatski poljoprivrednik. Da promovirate u Kini srpske proizvode.
Kolega Bulj, hvala vam. Znate ovo bi se moglo shvatiti kao prikrivena reklama za sinjsku mljekara, pa ne znam da li baš ovo što činite korisno činite ili promovirate nešto što. …/Upadica se ne čuje./… Hvala ne bi, ali nema, nije običaj da reklamiramo proizvode, nikoga, pa tako ni ovo mlijeko.
Kolega Bulj, hvala vam. Znate ovo bi se moglo shvatiti kao prikrivena reklama za sinjsku mljekara, pa ne znam da li baš ovo što činite korisno činite ili promovirate nešto što. …/Upadica se ne čuje./… Hvala ne bi, ali nema, nije običaj da reklamiramo proizvode, nikoga, pa tako ni ovo mlijeko.
Idemo dalje, sada je na redu zastupnik Ante Plazonić, koji pitanje postavlja ministru mora, prmeta i infrastrukture, Olegu Butkoviću, izvolite.
Idemo dalje, sada je na redu zastupnik Ante Plazonić, koji pitanje postavlja ministru mora, prmeta i infrastrukture, Olegu Butkoviću, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, Hrvatskog sabora. Gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, gospođo ministrice i gospodo ministri, kolegice i kolege saborski zastupnici. Pitanje postavljam ministru Butkoviću, poznato je da su otprilike, mjesec dana, dakle, krajem ožujka ove godine, predsjednik hrvatske Vlade, gospodin Andrej Plenković i gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić, potpisali ugovor o financiranju i izgradnje, jednog važnog prometnog objekta u Gradu Zagrebu, koji se nalazi na križanju Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik, a vas pitam gospodine ministre, da nam pojasnite, od kakvog značaja je ovaj objekt za građane Grada Zagreba i sve one koji će prometovati tim putnim pravcem. Na koji način se objekt financira i koliko će u konačnici koštati i na kraju, kada realno možemo očekivati završetak gradnje tog objekta? Hvala.
Hvala gospodine predsjedniče, Hrvatskog sabora. Gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, gospođo ministrice i gospodo ministri, kolegice i kolege saborski zastupnici. Pitanje postavljam ministru Butkoviću, poznato je da su otprilike, mjesec dana, dakle, krajem ožujka ove godine, predsjednik hrvatske Vlade, gospodin Andrej Plenković i gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić, potpisali ugovor o financiranju i izgradnje, jednog važnog prometnog objekta u Gradu Zagrebu, koji se nalazi na križanju Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik, a vas pitam gospodine ministre, da nam pojasnite, od kakvog značaja je ovaj objekt za građane Grada Zagreba i sve one koji će prometovati tim putnim pravcem. Na koji način se objekt financira i koliko će u konačnici koštati i na kraju, kada realno možemo očekivati završetak gradnje tog objekta? Hvala.
Odgovor ministar Butković, izvolite.
Odgovor ministar Butković, izvolite.
Oleg Butković
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče. Istina je da je trenutno u Zagreba počela izgradnja najvećeg infrastrukturnog prometnog projekta, radi se o rotoru Remetinec, koji se financira ugl. Europskim sredstvima. Točno je da je u ožujku mjesecu potpisan ugovor između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Grada Zagreba i Središnje agencije za provođenje fondova EU, tzv. SAFU-a, ugovor o bespovratnim sredstvima, kojim se osigurava 85% od 331 milijun kuna, koliko košta izgradnja rotora Remetinec. Ostatak od 15% se financira iz državnog proračuna, odnosno, kroz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tako da se taj najveći projekt u Zagrebu, prometni projekt financira 100% sredstvima što EU, što državnog proračuna. Vjerujem kako će realizacija tog projekta, značajno utjecati i na sigurnost cestovnog prometa. Sada već bivši rotor Remetinec je ukupno imao dnevni promet oko 100 tisuća vozila iako je projektiran za dvostruko manji promet i vjerujem da će isto tako skratiti vrijeme putovanja za sve stanovnike Zagreba, ali ne samo za stanovnike Zagreba, nego i za one koji dolaze u Zagreb, koji svakodnevno prolaze tom rutom, kako bi došli do svojih odredišta. Isto tako, radovi su počeli krajem prošle godine, ono što znamo u ovom trenutku, oni bi trebali biti završeni u 2020. g. negdje sredinom godine, po informacijama, koje imam, idu po predviđenom roku, i tu ne bi trebalo biti nikakvog kašnjenja oko završetka toga projekta. Što se tiče ostalih projekata u Gradu Zagrebu, prometnih projekata mi smo potpisali ugovor za nabavku bespovratnih 44 nova autobusa, tako da se ukupno, sada u Gradu Zagrebu, kroz Ministarstvo mora, prometa infrastrukture, provodi, ukupno projekta u vrijednosti više od 400 milijuna kuna, a pripremamo neke nove pozive, za koje će se isto tako javiti vjerujem Grad Zagreb sa svojim infrastrukturnim prometnim projektima. Hvala vam lijepo.
Oleg Butković
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče. Istina je da je trenutno u Zagreba počela izgradnja najvećeg infrastrukturnog prometnog projekta, radi se o rotoru Remetinec, koji se financira ugl. Europskim sredstvima. Točno je da je u ožujku mjesecu potpisan ugovor između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Grada Zagreba i Središnje agencije za provođenje fondova EU, tzv. SAFU-a, ugovor o bespovratnim sredstvima, kojim se osigurava 85% od 331 milijun kuna, koliko košta izgradnja rotora Remetinec. Ostatak od 15% se financira iz državnog proračuna, odnosno, kroz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tako da se taj najveći projekt u Zagrebu, prometni projekt financira 100% sredstvima što EU, što državnog proračuna. Vjerujem kako će realizacija tog projekta, značajno utjecati i na sigurnost cestovnog prometa. Sada već bivši rotor Remetinec je ukupno imao dnevni promet oko 100 tisuća vozila iako je projektiran za dvostruko manji promet i vjerujem da će isto tako skratiti vrijeme putovanja za sve stanovnike Zagreba, ali ne samo za stanovnike Zagreba, nego i za one koji dolaze u Zagreb, koji svakodnevno prolaze tom rutom, kako bi došli do svojih odredišta. Isto tako, radovi su počeli krajem prošle godine, ono što znamo u ovom trenutku, oni bi trebali biti završeni u 2020. g. negdje sredinom godine, po informacijama, koje imam, idu po predviđenom roku, i tu ne bi trebalo biti nikakvog kašnjenja oko završetka toga projekta. Što se tiče ostalih projekata u Gradu Zagrebu, prometnih projekata mi smo potpisali ugovor za nabavku bespovratnih 44 nova autobusa, tako da se ukupno, sada u Gradu Zagrebu, kroz Ministarstvo mora, prometa infrastrukture, provodi, ukupno projekta u vrijednosti više od 400 milijuna kuna, a pripremamo neke nove pozive, za koje će se isto tako javiti vjerujem Grad Zagreb sa svojim infrastrukturnim prometnim projektima. Hvala vam lijepo.
Očitovanje kolega Plaznoić, izvolite.
Očitovanje kolega Plaznoić, izvolite.
Hvala ministre Butkoviću, zadovoljan sam vašim odgovorom, hvala još jednom.
Hvala ministre Butkoviću, zadovoljan sam vašim odgovorom, hvala još jednom.
Osmo pitanje, zastupnica Romana Jerković, postavlja ministru zdravstva Milanu Kujundžić, izvolite.
Osmo pitanje, zastupnica Romana Jerković, postavlja ministru zdravstva Milanu Kujundžić, izvolite.
Hvala lijepo. Gospodine ministre, da je hrvatsko zdravstvo pred kolapsom nije nikakva tajna. Ja znam da vi mislite drugačije, no s jedne strane struka to tvrdi, a s druge, ne možete poreći neke činjenice. Ne možete poreći, npr. ta liste čekanja su neprihvatljivo dugačke, da se čeka na pretrage, da se čeka na bolničko liječenje, na operativne zahvate. Građani su prisiljeni potražiti spas kod privatnika, ali nemaju svi novaca za to. Ne možete poreći, isto tako, da u nekim sredinama nema laboratorija, da nema, radiološke dijagnostike, da nema dovoljno specijalista, ne možete poreći, isto tako, da bolnički sustav i dalje stvara dugove. Ne možete poreći da medicinske sestre i liječnici napuštaju Hrvatsku, odlaze u inozemstvo i traže bolje uvjete rada. Ne možete poreći, da smo postali nezdrava nacija, da se pati od debljine, da se umire 2 puta više nego li u prosjeku EU. Ne možete poreći da imamo katastrofalno loše preživljavanje onkoloških pacijenata. Ne možete poreći, da po stopi smrtnosti od raka pluća debelog crijeva, dojke, smo među najvišima u Europi. Ne možete poreći da za liječenje teško oboljele djece sa inovativnim spasonosnim lijekovima izdvaja cijela Hrvatska. Što vi kažete na sve to? Vi kažete, pa tko ne vidi reformu zdravstva, neka ide kod okuliste. Još ste rekli, da vas citiram, ako hoćemo pratiti svjetsku medicinu, to povlači za sobom znatno povećanje cijena svake godine. Što ste mislili pod ovim ministre? Možete li pojasniti hrvatskoj javnosti, kakvo povećanje i za koga vi to najavljujete. Hvala lijepo.
Hvala lijepo. Gospodine ministre, da je hrvatsko zdravstvo pred kolapsom nije nikakva tajna. Ja znam da vi mislite drugačije, no s jedne strane struka to tvrdi, a s druge, ne možete poreći neke činjenice. Ne možete poreći, npr. ta liste čekanja su neprihvatljivo dugačke, da se čeka na pretrage, da se čeka na bolničko liječenje, na operativne zahvate. Građani su prisiljeni potražiti spas kod privatnika, ali nemaju svi novaca za to. Ne možete poreći, isto tako, da u nekim sredinama nema laboratorija, da nema, radiološke dijagnostike, da nema dovoljno specijalista, ne možete poreći, isto tako, da bolnički sustav i dalje stvara dugove. Ne možete poreći da medicinske sestre i liječnici napuštaju Hrvatsku, odlaze u inozemstvo i traže bolje uvjete rada. Ne možete poreći, da smo postali nezdrava nacija, da se pati od debljine, da se umire 2 puta više nego li u prosjeku EU. Ne možete poreći da imamo katastrofalno loše preživljavanje onkoloških pacijenata. Ne možete poreći, da po stopi smrtnosti od raka pluća debelog crijeva, dojke, smo među najvišima u Europi. Ne možete poreći da za liječenje teško oboljele djece sa inovativnim spasonosnim lijekovima izdvaja cijela Hrvatska. Što vi kažete na sve to? Vi kažete, pa tko ne vidi reformu zdravstva, neka ide kod okuliste. Još ste rekli, da vas citiram, ako hoćemo pratiti svjetsku medicinu, to povlači za sobom znatno povećanje cijena svake godine. Što ste mislili pod ovim ministre? Možete li pojasniti hrvatskoj javnosti, kakvo povećanje i za koga vi to najavljujete. Hvala lijepo.
Izvolite ministre, odgovor.
Izvolite ministre, odgovor.
Poštovana gospođa zastupnice Jerković, hvala vam lijepo na vašoj opservaciji. Ako bi medicinskim jezikom govorio, neke dijagnoze ste dobro postavili a neke ste skroz loše postavili. Primjerice, jako je ružno da netko tko je profesor na medicinskom fakultetu kaže da se u Hrvatskoj umire dvostruko više nego u Europi. To je nešto zabrinjavajuće što netko tko se bavi znanošću ne bi smio tako olako izgovarati. Ali brojne opservacije koje ste rekli zaslužuju odgovor. Pa ću početi od kraja. Dakle nije to nikakav izum Hrvatske ili mene kao trenutnoga ministra da nažalost i na sreću, znači kada kažem na sreću, a to je da sve nove metode liječenja u svijetu poskupljuju u prosjeku medicinu 5 do 10% pa tako i u Hrvatskoj. Dakle nisam ja time otkrio toplu vodu, nego potvrdio. Znači sreća je što ti novi oblici liječenja daju nove nade, nova izlječenja, produženje života, ali oni nažalost i koštaju. Upravo na tome tragu, ova Vlada je reagirala. Pa ću vas podsjetiti, u dvije godine izdvajanje za inovativne lijekove povećali smo dvostruku sa 700 milijuna došli smo na milijun i 400 a s obzirom na ove trendove ti će brojevi morati biti i veći kako bismo pratili. Isto tako smo uložili u hrvatske bolnice, u hrvatske domove zdravlja, negdje oko 2 milijarde kuna. Imajući u vidu problem ljudskih resursa pokrenuli smo proces specijalizacije. Ako pogledate sada i prije nekoliko godina broj specijalizanata u prosjeku je povećan za 30 do 50% a u nekim bolnicama i za 100% više nego što je bilo prije nekoliko godina. A ove opservacije kada ste spomenuli onkologiju, odnosno pojavnost, ne da bi se ovdje hvalili ali uistinu zadnjih godina zahvaljujući boljem odazivu, prvenstveno boljem odazivu pacijenata na screening, govorim sada o karcinomu kolona, govorim sada o karcinomu dojke, imamo bolji odaziv i imamo bolje preživljenje odnosno bolje izlječenje. Ali to su postupci koji ne idu sa jednom Vladom i neovisno tko je ministar ovaj ili onaj. Dakle to je nešto na čemu treba suglasje, na čemu treba struka raditi i radimo i to sam više puta rekao da ne dijeleći se po strankama bivšim, budućim ili sadašnjim administracijama potrebito je ustrajati na zdravim programima, na onome što je kompatibilno sa svjetskom medicinom, što je kompatibilno sa medicinom dokazanom, utemeljenoj na dokazima. Glede ovoga tzv. skupljanja za liječenje pacijenata, s jedne strane je za pohvaliti plemenitu gestu hrvatskoga naroda ali i ljudi izvan Hrvatske i susjednih zemalja i šire koji su se odazvali za liječenje, uz napomenu što vi vjerojatno znadete da Hrvatska plaća sva liječenja koja se u Hrvatskoj ne rade. A isto tako sve zemlje u svijetu imaju aktivnosti u smislu skupljanja novaca. I na kraju ću ponoviti ono što nažalost nije popularno, a s obzirom ja ne skupljam bodove u Saboru inače u javnosti, ako hoćemo imati vrhunsku medicinu, ako je hoćemo zadržati na kvaliteti kakva je sada i natjecati se sa svijetom u kvaliteti, ako hoćemo zadržati liječnike i sestre morati ćemo kao nacija postići konsenzus da ćemo morati onda i pratiti te troškove jer to je jedini način ostati na tragu zajedništva, ostati na tragu dobroga i ostati na tragu solidarnosti. Hvala vam lijepa.
Poštovana gospođa zastupnice Jerković, hvala vam lijepo na vašoj opservaciji. Ako bi medicinskim jezikom govorio, neke dijagnoze ste dobro postavili a neke ste skroz loše postavili. Primjerice, jako je ružno da netko tko je profesor na medicinskom fakultetu kaže da se u Hrvatskoj umire dvostruko više nego u Europi. To je nešto zabrinjavajuće što netko tko se bavi znanošću ne bi smio tako olako izgovarati. Ali brojne opservacije koje ste rekli zaslužuju odgovor. Pa ću početi od kraja. Dakle nije to nikakav izum Hrvatske ili mene kao trenutnoga ministra da nažalost i na sreću, znači kada kažem na sreću, a to je da sve nove metode liječenja u svijetu poskupljuju u prosjeku medicinu 5 do 10% pa tako i u Hrvatskoj. Dakle nisam ja time otkrio toplu vodu, nego potvrdio. Znači sreća je što ti novi oblici liječenja daju nove nade, nova izlječenja, produženje života, ali oni nažalost i koštaju. Upravo na tome tragu, ova Vlada je reagirala. Pa ću vas podsjetiti, u dvije godine izdvajanje za inovativne lijekove povećali smo dvostruku sa 700 milijuna došli smo na milijun i 400 a s obzirom na ove trendove ti će brojevi morati biti i veći kako bismo pratili. Isto tako smo uložili u hrvatske bolnice, u hrvatske domove zdravlja, negdje oko 2 milijarde kuna. Imajući u vidu problem ljudskih resursa pokrenuli smo proces specijalizacije. Ako pogledate sada i prije nekoliko godina broj specijalizanata u prosjeku je povećan za 30 do 50% a u nekim bolnicama i za 100% više nego što je bilo prije nekoliko godina. A ove opservacije kada ste spomenuli onkologiju, odnosno pojavnost, ne da bi se ovdje hvalili ali uistinu zadnjih godina zahvaljujući boljem odazivu, prvenstveno boljem odazivu pacijenata na screening, govorim sada o karcinomu kolona, govorim sada o karcinomu dojke, imamo bolji odaziv i imamo bolje preživljenje odnosno bolje izlječenje. Ali to su postupci koji ne idu sa jednom Vladom i neovisno tko je ministar ovaj ili onaj. Dakle to je nešto na čemu treba suglasje, na čemu treba struka raditi i radimo i to sam više puta rekao da ne dijeleći se po strankama bivšim, budućim ili sadašnjim administracijama potrebito je ustrajati na zdravim programima, na onome što je kompatibilno sa svjetskom medicinom, što je kompatibilno sa medicinom dokazanom, utemeljenoj na dokazima. Glede ovoga tzv. skupljanja za liječenje pacijenata, s jedne strane je za pohvaliti plemenitu gestu hrvatskoga naroda ali i ljudi izvan Hrvatske i susjednih zemalja i šire koji su se odazvali za liječenje, uz napomenu što vi vjerojatno znadete da Hrvatska plaća sva liječenja koja se u Hrvatskoj ne rade. A isto tako sve zemlje u svijetu imaju aktivnosti u smislu skupljanja novaca. I na kraju ću ponoviti ono što nažalost nije popularno, a s obzirom ja ne skupljam bodove u Saboru inače u javnosti, ako hoćemo imati vrhunsku medicinu, ako je hoćemo zadržati na kvaliteti kakva je sada i natjecati se sa svijetom u kvaliteti, ako hoćemo zadržati liječnike i sestre morati ćemo kao nacija postići konsenzus da ćemo morati onda i pratiti te troškove jer to je jedini način ostati na tragu zajedništva, ostati na tragu dobroga i ostati na tragu solidarnosti. Hvala vam lijepa.
Hvala vam. Očitovanje izvolite kolegice Jerković.
Hvala vam. Očitovanje izvolite kolegice Jerković.
Ministre, vi ste majstor krivudanja, svaka vam čast. Jednostavno niste iskreni, niste iskreni. Zdravlje je jedna od temeljnih društvenih vrijednosti bez koje nema kvalitete života pojedinca, ali ne samo to, nema ni gospodarskog razvoja, nema ni općeg razvoja društva. Zdravlje nije i ne smije biti roba koja ima cijenu koju kupuje onaj koji ima novca. Gospodine ministre to je potpuno pogrešno, a za vas zdravlje jest roba. U zdravstvu ne smije biti podjele na bogate i na siromašne i da plaća onaj tko ima. A što je sa onima koji nemaju, je li to društvena pravednost? Je li to društvena solidarnost o kojoj vrlo često govorite? Ja mislim ministre da ste na potpuno pogrešnom putu. Hvala.
Ministre, vi ste majstor krivudanja, svaka vam čast. Jednostavno niste iskreni, niste iskreni. Zdravlje je jedna od temeljnih društvenih vrijednosti bez koje nema kvalitete života pojedinca, ali ne samo to, nema ni gospodarskog razvoja, nema ni općeg razvoja društva. Zdravlje nije i ne smije biti roba koja ima cijenu koju kupuje onaj koji ima novca. Gospodine ministre to je potpuno pogrešno, a za vas zdravlje jest roba. U zdravstvu ne smije biti podjele na bogate i na siromašne i da plaća onaj tko ima. A što je sa onima koji nemaju, je li to društvena pravednost? Je li to društvena solidarnost o kojoj vrlo često govorite? Ja mislim ministre da ste na potpuno pogrešnom putu. Hvala.
9. pitanje zastupnik Josip Đakić postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
9. pitanje zastupnik Josip Đakić postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine predsjedniče Vlade, gospođe i gospodo ministri. Moje pitanje je kao što ste i najavili upućeno će biti i ministru hrvatskih branitelja. Gospodine ministre hrvatskih branitelja donošenjem novoga jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji jedna od najvažnijih mjera koju ste najavljivali je mjera naknade za nezaposlene razvojačene hrvatske branitelje. Nakon više od godinu dana primjene zakona kao i te mjere ja bih vas lijepo molio da nam isprezentirate što je ta zakonska mjera polučila, kakvi su rezultati u primjeni te zakonske mjere i koliko je hrvatskih branitelja zbrinuto baš tom mjerom?
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine predsjedniče Vlade, gospođe i gospodo ministri. Moje pitanje je kao što ste i najavili upućeno će biti i ministru hrvatskih branitelja. Gospodine ministre hrvatskih branitelja donošenjem novoga jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji jedna od najvažnijih mjera koju ste najavljivali je mjera naknade za nezaposlene razvojačene hrvatske branitelje. Nakon više od godinu dana primjene zakona kao i te mjere ja bih vas lijepo molio da nam isprezentirate što je ta zakonska mjera polučila, kakvi su rezultati u primjeni te zakonske mjere i koliko je hrvatskih branitelja zbrinuto baš tom mjerom?
Izvolite ministre odgovor.
Izvolite ministre odgovor.
Tomo Medved
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospođe i gospodo zastupnici. Uvaženi zastupniče Đakiću hvala vam lijepa na vašem pitanju. Dakako da se ovdje radi o jednoj od značajnijih mjera koje smo prepoznali kroz naš novi zakon. Naime, u postupku izrade našeg zakona temeljito smo analizirali stanje i prepoznali, odnosno utvrdili da je 82 tisuće hrvatskih branitelja u fazi, odnosno u, nemaju nikakva primanja, odnosno nisu korisnici mirovine niti su u radnom odnosu. I stoga smo u novom zakonu prepoznali i predložili mjeru uvođenje naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji a koja se usklađuje u skladu sa zakonskim propisom. Od uvođenja mjere zaprimljeno je ukupno 11 tisuća 199 zahtjeva, od kojih je do danas riješeno 9906 zahtjeva. U 2018.g. za ovu mjeru isplatili smo 56 milijuna kuna. Želim se kratko osvrnuti na tijek postupanja prema nezaposlenim hrvatskim braniteljima. Naime, pravo na opskrbninu koje je bilo u Ministarstvu hrvatskih branitelja ukinuto je 1. siječnja 2014.g. i zamijenjeno pravom pod nazivom „zajamčena minimalna naknada“ koja se ostvarivala prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Međutim, uvjeti za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu nisu bili isti kao uvjeti za ostvarivanje prava na opskrbninu, pa veliki broj hrvatskih branitelja nije mogao ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i tako se našao u teškoj socijalnoj situaciji budući da je opskrbnina mnogima bila jedini izvor sredstava za život. Ukidanjem opskrbnine naglo je porastao broj korisnika jednokratne novčane pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja. Dakle, iz rezultata primjene ove mjere u Zakonu o hrvatskim braniteljima, vidljivo je kako rješenje koje smo pronašli u novom zakonu, nesumnjivo ukazuje na opravdanost uvođenja ove mjere i na taj način donošenje odnosno doprinos poboljšanju kvalitete života hrvatskih branitelja.
Tomo Medved
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospođe i gospodo zastupnici. Uvaženi zastupniče Đakiću hvala vam lijepa na vašem pitanju. Dakako da se ovdje radi o jednoj od značajnijih mjera koje smo prepoznali kroz naš novi zakon. Naime, u postupku izrade našeg zakona temeljito smo analizirali stanje i prepoznali, odnosno utvrdili da je 82 tisuće hrvatskih branitelja u fazi, odnosno u, nemaju nikakva primanja, odnosno nisu korisnici mirovine niti su u radnom odnosu. I stoga smo u novom zakonu prepoznali i predložili mjeru uvođenje naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji a koja se usklađuje u skladu sa zakonskim propisom. Od uvođenja mjere zaprimljeno je ukupno 11 tisuća 199 zahtjeva, od kojih je do danas riješeno 9906 zahtjeva. U 2018.g. za ovu mjeru isplatili smo 56 milijuna kuna. Želim se kratko osvrnuti na tijek postupanja prema nezaposlenim hrvatskim braniteljima. Naime, pravo na opskrbninu koje je bilo u Ministarstvu hrvatskih branitelja ukinuto je 1. siječnja 2014.g. i zamijenjeno pravom pod nazivom „zajamčena minimalna naknada“ koja se ostvarivala prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Međutim, uvjeti za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu nisu bili isti kao uvjeti za ostvarivanje prava na opskrbninu, pa veliki broj hrvatskih branitelja nije mogao ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i tako se našao u teškoj socijalnoj situaciji budući da je opskrbnina mnogima bila jedini izvor sredstava za život. Ukidanjem opskrbnine naglo je porastao broj korisnika jednokratne novčane pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja. Dakle, iz rezultata primjene ove mjere u Zakonu o hrvatskim braniteljima, vidljivo je kako rješenje koje smo pronašli u novom zakonu, nesumnjivo ukazuje na opravdanost uvođenja ove mjere i na taj način donošenje odnosno doprinos poboljšanju kvalitete života hrvatskih branitelja.
Očitovanje, izvolite.
Očitovanje, izvolite.
Hvala lijepo g. ministre hrvatskih branitelja. Jasno ste definirali koliko broj je korisnika koji su ostvarili naknadu za nezaposlenost, ispravili ste ovim zakonskim mjerama nepravde koje su učinjene hrvatskim braniteljima u ukidanju one bivše mjere i vjerujem da ćete tako i dalje striktno primjenjujući zakon brinuti i skrbiti o pravima hrvatskih branitelja, naročito i o onom dijelu zakona koji govori o tome, o prioritetu kod zapošljavanja, vjerujem da ćete i dalje ovih koji su ostali riješiti pozitivno kako bi ostvarili naknadu za nezaposlenost dok se ne ostvari mogućnost njihovog zapošljavanja. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo g. ministre hrvatskih branitelja. Jasno ste definirali koliko broj je korisnika koji su ostvarili naknadu za nezaposlenost, ispravili ste ovim zakonskim mjerama nepravde koje su učinjene hrvatskim braniteljima u ukidanju one bivše mjere i vjerujem da ćete tako i dalje striktno primjenjujući zakon brinuti i skrbiti o pravima hrvatskih branitelja, naročito i o onom dijelu zakona koji govori o tome, o prioritetu kod zapošljavanja, vjerujem da ćete i dalje ovih koji su ostali riješiti pozitivno kako bi ostvarili naknadu za nezaposlenost dok se ne ostvari mogućnost njihovog zapošljavanja. Hvala vam lijepa.
Sada će zastupnik Veljko Kajtazi postaviti pitanje ministru uprave Lovri Kuščeviću, izvolite.
Sada će zastupnik Veljko Kajtazi postaviti pitanje ministru uprave Lovri Kuščeviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre, moje zastupničko pitanje upućujem ministru Kuščeviću, 5. travnja 2019.g. obratila nam se Udruga Roma iz Grubišnog Polja sa prigovorom odluke Vlade RH o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina i za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave koje će bit održano 5. svibnja ove godine. Prigovor se odnosi na činjenicu da je romska manjina u odnosu na ovu odluku nije obuhvaćena, a sa istim zahtjevom se meni obratila i njemačka nacionalna manjina iz općine Sirač. Iako obe manjine ne zadovoljavaju uvjete za raspisivanje manjinskih izbora sukladno zastupljenosti na posljednjem popisu stanovništva čl. 24. st. 6. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina navodi, citiram: „Za određivanjem broja pripadnika nacionalne manjine radi provođenja odredbi ovog članka mjerodavni je popis stanovništva korigiran, uvećan ili umanjen za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.“ Čl. 1. istog člana Ustavnog zakona također pripisuje da se u jedinicama lokalne samouprave na čijem području pripadnici pojedinih nacionalne manjine sudjeluju sa najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave mogu izabrati više vijeće nacionalnih manjina. Imajući u vidu navedeno, poštovani ministre Kuščeviću postavljam sledeće pitanje, zašto romska nacionalna manjima u gradu Grubišno polje i njemačka nacionalna manjina u općini Sirač nisu obuhvaćeni vladinom odluku o raspisivanju manjinskih izbora iako u oba slučaja korekcijom unesenom u registar birača koji iznad popisa birača prelazi 1,5% u udjelu stanovništva, Romi sa 115 upisanih u popis birača od ukupno 6478 stanovnika i Nijemci sa 35 upisanih od 2218 stanovnika. Imajući u vidu namjeru zakonodavca pri pisanju Ustavnog zakona …/Upadica: Hvala vam/…po pravima nacionalnih manjina uvaživački …/Govornik se ne razumije/…prema manjinama …/Upadica: Kolega Kajtazi, hvala vam/…smatram da Vlada treba uvažiti i prema romskoj nacionalnoj i njemačkoj …/Govornik se ne razumije/…
Poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre, moje zastupničko pitanje upućujem ministru Kuščeviću, 5. travnja 2019.g. obratila nam se Udruga Roma iz Grubišnog Polja sa prigovorom odluke Vlade RH o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina i za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave koje će bit održano 5. svibnja ove godine. Prigovor se odnosi na činjenicu da je romska manjina u odnosu na ovu odluku nije obuhvaćena, a sa istim zahtjevom se meni obratila i njemačka nacionalna manjina iz općine Sirač. Iako obe manjine ne zadovoljavaju uvjete za raspisivanje manjinskih izbora sukladno zastupljenosti na posljednjem popisu stanovništva čl. 24. st. 6. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina navodi, citiram: „Za određivanjem broja pripadnika nacionalne manjine radi provođenja odredbi ovog članka mjerodavni je popis stanovništva korigiran, uvećan ili umanjen za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.“ Čl. 1. istog člana Ustavnog zakona također pripisuje da se u jedinicama lokalne samouprave na čijem području pripadnici pojedinih nacionalne manjine sudjeluju sa najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave mogu izabrati više vijeće nacionalnih manjina. Imajući u vidu navedeno, poštovani ministre Kuščeviću postavljam sledeće pitanje, zašto romska nacionalna manjima u gradu Grubišno polje i njemačka nacionalna manjina u općini Sirač nisu obuhvaćeni vladinom odluku o raspisivanju manjinskih izbora iako u oba slučaja korekcijom unesenom u registar birača koji iznad popisa birača prelazi 1,5% u udjelu stanovništva, Romi sa 115 upisanih u popis birača od ukupno 6478 stanovnika i Nijemci sa 35 upisanih od 2218 stanovnika. Imajući u vidu namjeru zakonodavca pri pisanju Ustavnog zakona …/Upadica: Hvala vam/…po pravima nacionalnih manjina uvaživački …/Govornik se ne razumije/…prema manjinama …/Upadica: Kolega Kajtazi, hvala vam/…smatram da Vlada treba uvažiti i prema romskoj nacionalnoj i njemačkoj …/Govornik se ne razumije/…
Odgovor, izvolite ministre Kuščeviću.
Odgovor, izvolite ministre Kuščeviću.
Hvala vam lijepa predsjedniče HS, kolegice i kolege saborske zastupnice, saborski zastupnici, predsjedniče hrvatske Vlade, kolegice i kolege, ministrice i ministri u hrvatskoj Vladi. g. Kajtazi, hvala vam na vašem pitanju. Ja moram malo o povijesti, a ta kratka povijest, evo, ovogodišnja, govori kako je HS, dakle, upravo ovaj Visoki dom, donio 1. ožujka 2019.g. Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Napominjem da je prije stupanja na snagu ovog zakona na postupak ovih izbora se odnosio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i na odgovarajući način se primjenjivao Zakon o izborima u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Zakonom o lokalnim izborima koji je donesen 2012.g. propisano je kako će se izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina urediti posebnim zakonom čime bi se izbjeglo miješanje zakonskog uređenja lokalnih izbora i izbora za vijeće i predstavnike nacionalnih manjina. Dakle, od 2012., pa do ožujka ove godine, ovaj HS nije donio taj zakon, već je donesen u ožujku ove godine, upravo na prijedlog Vlade RH. Dakle, ova Vlada je prva koja je smogla snage, donijela taj zakon upravo kako bi se predstavnicima nacionalnih manjina omogućilo ustavom zajamčeno pravo. Dakle, to smo konstatirali, ova Vlada prvi put je donijela taj zakon. Osim što smo donijeli taj zakon, ostvarili evo ga i ustavno pravo i realizirali ustavni zakon, mi tu ispunjavamo i aktivnosti za operativnog programa za nacionalne manjine koji je usvojen 24. kolovoza 2017., konkretno, ova mjera 271. E sad, taj zakon kaže da se izbori održavaju u onim jedinicama gdje pripadnici nacionalne manjine imaju 1,5%, minimalno 1,5% stanovništva ili 200 stanovnika u općinama i gradovima, 500 u županijama, a ukoliko nemaju, ne ispunjavaju nijedan od ta dva uvjeta, već imaju 100 stanovnika, tada se bira predstavnik, dakle, ne vijeće nacionalne manjine, već predstavnike. Upravo po tom kriteriju Vlada RH je raspisala izbore 28. ožujka 2019. smo donijeli odluku o raspirivanju izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina i napominjem da je raspisano ukupno 659 izbora, od tog 515 za vijeća i 144 za predstavnike nacionalnih manjina. Od toga za 59 vijeća za pripadnike romske nacionalne manjine, ako to usporedimo sa 4 godine ranije bilo je raspisano ukupno 549 izbora, dakle ove godine smo poštivajući striktno svaku rečenicu zakona dakle 1,5% 100, 200 odnosno 500 ovisno radi se o općini, gradu ili županiji, raspisali smo 110 izbora više. Dakle, jasno se vidi da smo vodili računa o svakoj sredini gdje postoje pripadnici nacionalne manjine, kako bi oni ostvarili svoje pravo da imaju ili predstavnika ili vijeće. Što se tiče Grubišnog Polja, dakle zakon je jasan da je meritoran popis stanovništva iz 2011. godine, a postoji neka u zakonu neodređena odredba da se on može korigirati ovisno o rezultatima lokalnih izbor, ali meritoran je dakle datum, popis stanovništva i broj iz popisa stanovništva 2011. U Grubišnom Polju smo 2011. imali 45 pripadnika romske nacionalne manjine, a na lokalnim izborima '13. 94, dakle još uvijek broj onaj manji od 200 koliko je potrebno ili manji od 1,5% i jednostavno ova odluka o raspisivanju izbora donesena u skladu sa zakonom. Da li su moguće određene korekcije, evo ja ću zaista dat zadatak Ministarstvu uprave da se analizira taj popis iz '11. da se usporedi sa svim lokalnim izborima, ako postoji mogućnost ispravit ćemo, međutim mislim da je odluka ova donesena u skladu sa zakonom. Hvala vam lijepa.
Hvala vam lijepa predsjedniče HS, kolegice i kolege saborske zastupnice, saborski zastupnici, predsjedniče hrvatske Vlade, kolegice i kolege, ministrice i ministri u hrvatskoj Vladi. g. Kajtazi, hvala vam na vašem pitanju. Ja moram malo o povijesti, a ta kratka povijest, evo, ovogodišnja, govori kako je HS, dakle, upravo ovaj Visoki dom, donio 1. ožujka 2019.g. Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Napominjem da je prije stupanja na snagu ovog zakona na postupak ovih izbora se odnosio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i na odgovarajući način se primjenjivao Zakon o izborima u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Zakonom o lokalnim izborima koji je donesen 2012.g. propisano je kako će se izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina urediti posebnim zakonom čime bi se izbjeglo miješanje zakonskog uređenja lokalnih izbora i izbora za vijeće i predstavnike nacionalnih manjina. Dakle, od 2012., pa do ožujka ove godine, ovaj HS nije donio taj zakon, već je donesen u ožujku ove godine, upravo na prijedlog Vlade RH. Dakle, ova Vlada je prva koja je smogla snage, donijela taj zakon upravo kako bi se predstavnicima nacionalnih manjina omogućilo ustavom zajamčeno pravo. Dakle, to smo konstatirali, ova Vlada prvi put je donijela taj zakon. Osim što smo donijeli taj zakon, ostvarili evo ga i ustavno pravo i realizirali ustavni zakon, mi tu ispunjavamo i aktivnosti za operativnog programa za nacionalne manjine koji je usvojen 24. kolovoza 2017., konkretno, ova mjera 271. E sad, taj zakon kaže da se izbori održavaju u onim jedinicama gdje pripadnici nacionalne manjine imaju 1,5%, minimalno 1,5% stanovništva ili 200 stanovnika u općinama i gradovima, 500 u županijama, a ukoliko nemaju, ne ispunjavaju nijedan od ta dva uvjeta, već imaju 100 stanovnika, tada se bira predstavnik, dakle, ne vijeće nacionalne manjine, već predstavnike. Upravo po tom kriteriju Vlada RH je raspisala izbore 28. ožujka 2019. smo donijeli odluku o raspirivanju izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina i napominjem da je raspisano ukupno 659 izbora, od tog 515 za vijeća i 144 za predstavnike nacionalnih manjina. Od toga za 59 vijeća za pripadnike romske nacionalne manjine, ako to usporedimo sa 4 godine ranije bilo je raspisano ukupno 549 izbora, dakle ove godine smo poštivajući striktno svaku rečenicu zakona dakle 1,5% 100, 200 odnosno 500 ovisno radi se o općini, gradu ili županiji, raspisali smo 110 izbora više. Dakle, jasno se vidi da smo vodili računa o svakoj sredini gdje postoje pripadnici nacionalne manjine, kako bi oni ostvarili svoje pravo da imaju ili predstavnika ili vijeće. Što se tiče Grubišnog Polja, dakle zakon je jasan da je meritoran popis stanovništva iz 2011. godine, a postoji neka u zakonu neodređena odredba da se on može korigirati ovisno o rezultatima lokalnih izbor, ali meritoran je dakle datum, popis stanovništva i broj iz popisa stanovništva 2011. U Grubišnom Polju smo 2011. imali 45 pripadnika romske nacionalne manjine, a na lokalnim izborima '13. 94, dakle još uvijek broj onaj manji od 200 koliko je potrebno ili manji od 1,5% i jednostavno ova odluka o raspisivanju izbora donesena u skladu sa zakonom. Da li su moguće određene korekcije, evo ja ću zaista dat zadatak Ministarstvu uprave da se analizira taj popis iz '11. da se usporedi sa svim lokalnim izborima, ako postoji mogućnost ispravit ćemo, međutim mislim da je odluka ova donesena u skladu sa zakonom. Hvala vam lijepa.
Kolega Kajtazi očitovanje, izvolite.
Kolega Kajtazi očitovanje, izvolite.
Zahvaljujem se, točno je ovo što ste sve rekli i ja se u potpunosti slažem, naravno da je bilo korekcija i zahvaljujući ovoj Vladi došlo do izmjene i promjene ovaj predstavnike i predsjednike vijeća nacionalnih manjina, ali kad se radi o ova dva mjesta odnosno u općini, općini Sirač i grad Grubišno Polje oni ispunjavaju uvjete naročito tamo gdje je 1,5% i ja očekujem i nadam se da ćemo, a ćemo to ovaj osigurati njima na ponovljenim izborima imajući u vidu da oni do sada nisu imali ni predstavnika, ni vijeća, a neophodno je potrebno za takve sredine upravo radi svojih određenih problema koje imaju. Hvala.
Zahvaljujem se, točno je ovo što ste sve rekli i ja se u potpunosti slažem, naravno da je bilo korekcija i zahvaljujući ovoj Vladi došlo do izmjene i promjene ovaj predstavnike i predsjednike vijeća nacionalnih manjina, ali kad se radi o ova dva mjesta odnosno u općini, općini Sirač i grad Grubišno Polje oni ispunjavaju uvjete naročito tamo gdje je 1,5% i ja očekujem i nadam se da ćemo, a ćemo to ovaj osigurati njima na ponovljenim izborima imajući u vidu da oni do sada nisu imali ni predstavnika, ni vijeća, a neophodno je potrebno za takve sredine upravo radi svojih određenih problema koje imaju. Hvala.
Sada će zastupnica Bruna Esih postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Sada će zastupnica Bruna Esih postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa, gospodine Plenkoviću evo 11-sta sam na redu moram priznati da mi je taj broj još od sraza s HDZ-om baš prirastao srcu. Osim toga od kada ste me proglasili da sam se prometnula u veliku europljanku draga su mi i vanjskopolitička pitanja pa evo sada jedno friška je vijest iako nažalost nije nova tema. Dakle, tijela vlasti i lokalne samouprava u BiH dogovoreno je kako će gradsko vijeće grada Bihaća početkom svibnja odrediti novu lokaciju odnosno za migrantski centar i to uz samu granicu sa RH. Dakle, što Hrvatska vanjska politika, to je pitanje i hrvatska politika uopće osim ljubavi s Dodikom čini kako bi smanjila pritisak na vlastitu granicu ona se sigurno samo povećava i kako vi kao sami kažete istaknuti pripadnik obitelji pučana, što činite kako biste Hrvatsku rasteretili te štetne politike otvorenih vrata koji su inaugurirali upravo članovi vaše velike i sretne iako možda ne zadugo znači obitelji europskih pučana? Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa, gospodine Plenkoviću evo 11-sta sam na redu moram priznati da mi je taj broj još od sraza s HDZ-om baš prirastao srcu. Osim toga od kada ste me proglasili da sam se prometnula u veliku europljanku draga su mi i vanjskopolitička pitanja pa evo sada jedno friška je vijest iako nažalost nije nova tema. Dakle, tijela vlasti i lokalne samouprava u BiH dogovoreno je kako će gradsko vijeće grada Bihaća početkom svibnja odrediti novu lokaciju odnosno za migrantski centar i to uz samu granicu sa RH. Dakle, što Hrvatska vanjska politika, to je pitanje i hrvatska politika uopće osim ljubavi s Dodikom čini kako bi smanjila pritisak na vlastitu granicu ona se sigurno samo povećava i kako vi kao sami kažete istaknuti pripadnik obitelji pučana, što činite kako biste Hrvatsku rasteretili te štetne politike otvorenih vrata koji su inaugurirali upravo članovi vaše velike i sretne iako možda ne zadugo znači obitelji europskih pučana? Hvala vam lijepa.
Odgovor izvolite.
Odgovor izvolite.