15. sjednica

Hrvatski sabor

29. 11. 2019
objavljeni podaci: 29. 11. 2019

Transkript

Sad ćemo krenuti na iznošenje stavova u ime klubova i prvi će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića trebao je govoriti kolega Željko Glasnović, nema ga pa gubi pravo na govor, zatim će u ime svoje govoriti poštovana zastupnica Bruna Esih, izvolite. Jučer je bilo jasno rečeno, svi su dobili obavijest, ja sam ju rekao.
Prelazimo na sljedeću točku a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 807; Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir. Izvolite.
Sada je na redu Klub zastupnika GLAS-a i poštovana kolegica Anka Mrak-Taritaš. Izvolite.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 799. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem čl. 197. Poslovnika HS. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molim državnog tajnika u Ministarstvu uprave g. Nekića da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona, izvolite državni tajniče.
I idemo na zadnje, zadnju točku o kojoj glasujemo. Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva o zahtjevu za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv Damjana Vucelića, zastupnika u HS, molim predsjednika mandatno-imunitetnog povjerenstva g. Tušeka da podnese izvješće, izvolite.
Idemo na sljedeći zakon, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 810. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat. Izvolite prvo kolega Bulj je dignuo ruku. Izvolite.
Sada je na redu Klub zastupnika SDSS-a, poštovana kolegica Dragana Jeckov. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI. Prvi za iznošenje stajališta kluba je kolega Hrvoje Zekanovića ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, izvolite kolega Zekanović.
Poštovane kolegice i kolege, dobar dan vam želim. Prelazimo na točke dnevnog reda predviđene planom. - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojim se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 drugo čitanje, P.Z.E. br. 685 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molim državnog tajnika Ministarstva zdravstva gospodina Željka Plazonića da nam da dodatno obrazloženje? Izvolite državni tajniče.
Idemo sada kao što smo jutros odlučili na objedinjenu raspravu o slijedeće tri točke: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 775 - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 776 - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. u vezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave a budući da je objedinjena rasprava, klubovi mogu govoriti 20 minuta. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za ravnopravnost spolova. Sada bih ponovo molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Ponovo poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović. Izvolite državni tajniče.
Idemo na raspravu sada poštovanog kolege Branka Hrga u ime Kluba zastupnika HDS-HSLS-HDSSB-a. Izvolite.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog Zakona o vatrogastvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 798. Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem Članka 197. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Pozivam državnog tajnika MUP-a gospodina Žarka Katića da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona. Izvolite.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, drugo čitanje, P.Z. br. 657. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika u Ministarstvu uprave, g. Darka Nekića da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. Izvolite državni tajniče.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI. Prvi za iznošenje stajališta kluba je kolega Hrvoje Zekanovića ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, izvolite kolega Zekanović.
Poštovane kolegice i kolege, prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda to je: - Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom Zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 795. Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem članka 197. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molim predstavnicu predlagatelja poštovanu državnu tajnicu u Ministarstvu uprave gđu. Josipu Rimac da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona, izvolite.
Dakle, prije iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika MOST-a pozdravimo učenike Tehničke industrijske škole Ruđera Boškovića iz Sinja, dobro došli. /Pljesak./ Nastavljamo sa iznošenjem, slijedeći je kolega Miro Bulj. Izvolite kolega Bulj.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,00 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom - Izvješće o sastancima Europskog vijeća i Europskog vijeća (Članak 50.) koji su održani 17. i 18. listopada 2019. godine u Bruxellesu Podnositelj je predsjednik Vlade RH. Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s Člankom 11. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima. Molim predsjednika Vlade RH, gospodina Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži izvješća. Izvolite.
Dakle, prije iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika MOST-a pozdravimo učenike Tehničke industrijske škole Ruđera Boškovića iz Sinja, dobro došli. /Pljesak./ Nastavljamo sa iznošenjem, slijedeći je kolega Miro Bulj. Izvolite kolega Bulj.
Idemo sada na iznošenje stajališta nezavisnih zastupnika, poštovani kolega Ivan Lovrinović, izvolite.
Sljedeći kluba zastupnika je onaj HNS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Stjepan Čuraj. Izvolite.
I posljednja prijavljena rasprava za iznošenje stajališta kluba zastupnika je iznošenje stajališta kolege Gordana Marasa ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite. Kolega Maras.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda a to je: - Konačni prijedlog zakona o obradi biometrijskih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 756.; Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. u svezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova, g. Žarka Katića da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona. Izvolite.
Izvješće o radu HAZU-a u 2018., podnositeljica je HAZU, o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela, dajem na glasovanje slijedeći zaključak. Prihvaća se Izvješće o radu HAZU-a u 2018. g., molim glasujmo. Utvrđujem da je većina 104 za i 2 protiv donijet zaključak kako gaj e predložilo matično saborsko radno tijelo.
Sljedeći kluba zastupnika je onaj HNS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Stjepan Čuraj. Izvolite.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog Zakona o vatrogastvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 798. Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem Članka 197. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Pozivam državnog tajnika MUP-a gospodina Žarka Katića da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona. Izvolite.
Sada ćemo poštovane kolegice i kolege započet i s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do 139., aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Danas je na prvi na redu za postavljanje pitanja zastupnik Veljko Kajtazi, a pitanje postavlja ministru, potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.
Prelazimo sada na druge dvije točke dnevnog reda koje ćemo objedinjeno raspraviti. To su: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim ponuda s javnom ponudom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 664 i - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 665; Predlagatelj je Vlada RH, na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Molio bih sada državnog tajnika u Ministarstvu financija, poštovanog Zdravka Zrinušića da dodatno obrazloženje zakona. Izvolite.
Došli smo do kraja slobodnih rasprava pa prelazimo sada na točke dnevnog reda. Prva je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 749. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo, a amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat. Izvolite ministre.
Idemo na sljedeći zakon, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 810. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat. Izvolite prvo kolega Bulj je dignuo ruku. Izvolite.
Sada prelazimo na Izbor i imenovanje razrješenje. Molim predsjednika Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, poštovanog kolegu Antu Sanadera da obrazloži prijedlog odluke. Izvolite g. Sanader.
Sljedeći je kolega Tomislav Panenić ispred Kluba Nezavisne liste mladih. Izvolite kolega Panenić.
A imamo isto tako i 3 zakona: 1. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA, prvo čitanje, P.Z.E. br. 775, 1. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 776, 1. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI, prvo čitanje, P.Z. br. 777. I tu isto tako predlažem da provedemo objedinjenu raspravu. Jesmo li suglasni? Ako smo suglasni zahvaljujem se.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda a to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 773 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem članka 197. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molim predstavnika predlagatelja, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, poštovanog g. Josipa Bilavera da nam da dodatno obrazloženje, izvolite.
Sljedeći je kolega Aleksić ispred Klubova zastupnika HSU-SNAGA-e, Nezavisnih zastupnika i Nove politike. Izvolite kolega Aleksić.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI. Prvi za iznošenje stajališta kluba je kolega Hrvoje Zekanovića ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, izvolite kolega Zekanović.
I posljednja prijavljena rasprava za iznošenje stajališta kluba zastupnika je iznošenje stajališta kolege Gordana Marasa ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite. Kolega Maras.
Sljedeći je kolega Tomislav Panenić ispred Kluba Nezavisne liste mladih. Izvolite kolega Panenić.
Sljedeći je kolega Aleksić ispred Klubova zastupnika HSU-SNAGA-e, Nezavisnih zastupnika i Nove politike. Izvolite kolega Aleksić.
Dakle, prije iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika MOST-a pozdravimo učenike Tehničke industrijske škole Ruđera Boškovića iz Sinja, dobro došli. /Pljesak./ Nastavljamo sa iznošenjem, slijedeći je kolega Miro Bulj. Izvolite kolega Bulj.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog Zakona o biljnom zdravstvu, drugo čitanje, P.Z.E. broj 759. Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, gospodina Željka Kraljička da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. Izvolite državni tajniče.
Došli smo do kraja slobodnih rasprava pa prelazimo sada na točke dnevnog reda. Prva je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 749. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo, a amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat. Izvolite ministre.
Dakle, prije iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika MOST-a pozdravimo učenike Tehničke industrijske škole Ruđera Boškovića iz Sinja, dobro došli. /Pljesak./ Nastavljamo sa iznošenjem, slijedeći je kolega Miro Bulj. Izvolite kolega Bulj.
Prelazimo na sljedeću točku a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 807; Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir. Izvolite.
Sada ćemo prijeći na slijedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Ovršnog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 676 Kolega Bulj, možemo? Ne vikat iz klupe, jel? Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za pravosuđe. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, izvolite.
Idemo sada kao što smo jutros odlučili na objedinjenu raspravu o slijedeće tri točke: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 775 - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 776 - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. u vezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave a budući da je objedinjena rasprava, klubovi mogu govoriti 20 minuta. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za ravnopravnost spolova. Sada bih ponovo molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Ponovo poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović. Izvolite državni tajniče.
Sljedeći je kolega Aleksić ispred Klubova zastupnika HSU-SNAGA-e, Nezavisnih zastupnika i Nove politike. Izvolite kolega Aleksić.
Dakle, prije iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika MOST-a pozdravimo učenike Tehničke industrijske škole Ruđera Boškovića iz Sinja, dobro došli. /Pljesak./ Nastavljamo sa iznošenjem, slijedeći je kolega Miro Bulj. Izvolite kolega Bulj.
Prva točka: - Konačni prijedlog Zakona o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 od 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 596; Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molimo bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva. Izvolite državni tajniče.
Sada će gospodin Giovanni Sponza iznosit stajalište Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i LRI-a. Izvolite.
Prva točka: - Konačni prijedlog Zakona o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 od 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 596; Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molimo bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva. Izvolite državni tajniče.
Slijedeća točka na koju prelazimo je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 683 Predlagatelj je Klub zastupnika SDP-a, temeljem Članka 85. Ustava RH, Članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da ovaj zakonski prijedlog se raspravi po hitno postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Ova je točka uvrštena u dnevni red današnje sjednice sukladno Članku 228. stavak 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Vlada je dostavila svoje mišljenje. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani zastupnik Arsen Bauk. Izvolite.
Slijedeća točka na dnevnom redu je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama RH, drugo čitanje, P.Z. br. 789. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obranu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, izvolite.
Dobro jutro, poštovane kolegice i kolege. Krenut ćemo sa radom i prva točka biti će kao što je najavljeno: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge, drugo čitanje, P.Z. br. 774 Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članaka 207. a Poslovnika Hrvatskog sabora. Temeljem navedenog članka 207. a Poslovnika, propisano je da se zakoni kojima se u skladu sa Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za vanjsku politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Andreja Metelko Zgombić, izvolite.
Prelazimo na slijedeći: - Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o cestovnom prometu, drugo čitanje, P.Z. br. 813. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u MUP-u, Žarko Katić, izvolite.
Idemo sada na 10.-tu raspravu, Klub zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Branko Bačić. Izvolite.
Sada ćemo prijeći na slijedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Ovršnog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 676 Kolega Bulj, možemo? Ne vikat iz klupe, jel? Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za pravosuđe. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, izvolite.
Sada je na redu Klub zastupnika SDSS-a, poštovana kolegica Dragana Jeckov. Izvolite.
Poštovane saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici dobro jutro. Prije nego što krenemo s dnevnim redom podsjetio bih vas da je prije 20 godina umro prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Upravo smo bili na Mirogoju gdje smo u ime RH, predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatskog sabora odali počast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju Hrvatske države. Ja bih vas sada pozvao da i Hrvatski sabor minutom šutnje oda počast dr. Franji Tuđmanu. Minuta šutnje. Neka mu je vječna slava i hvala mu! Slava mu!
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, drugo čitanje, P.Z. br. 657. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika u Ministarstvu uprave, g. Darka Nekića da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. Izvolite državni tajniče.
Sljedeći je kolega Tomislav Panenić ispred Kluba Nezavisne liste mladih. Izvolite kolega Panenić.
Slijedeća točka na dnevnom redu je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama RH, drugo čitanje, P.Z. br. 789. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obranu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, izvolite.
Sljedeći kluba zastupnika je onaj HNS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Stjepan Čuraj. Izvolite.
Dobar dan svima. Prvo imamo prijedlog. Odbor za zakonodavstvo predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu, objedinjenju raspravu o slijedeće 4 točke: - Konačni prijedlog Zakona o zaštiti zraka, - Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kao što vidite to su sve istovjetni zakoni, - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedi Uredbe (EU) broj 517/2014. Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ), znači prethodne br. 842/2006, u hitnom postupku i - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, sjećate se to je ona koja je prethodila EU također u hitnom postupku, prvo i drugo čitanje. Da li ste suglasni s ovim prijedlogom? Da li ima netko nešto protiv? Nema. Kako nema primjedbi o navedenim zakonima provest ćemo objedinjenu raspravu. Sad riječ ima gospodin Bulj.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 799. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem čl. 197. Poslovnika HS. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molim državnog tajnika u Ministarstvu uprave g. Nekića da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona, izvolite državni tajniče.
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta, sve vas najljepše pozdravljam i otvaram 15. sjednicu HS, posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članove Vlade RH. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 14. sjednice HS primili ste elektroničkim putem, ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 14. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice, uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u Konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U Konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 28 novih točaka pod rednim brojevima od 1. do 11. točke, od 19. do 26., od 32. do 38. i točke 43 i 89. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 2., 19., 20., 21. i 22. iz Konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Kolega Bauk izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta, sve vas najljepše pozdravljam i otvaram 15. sjednicu HS, posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članove Vlade RH. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 14. sjednice HS primili ste elektroničkim putem, ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 14. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice, uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u Konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U Konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 28 novih točaka pod rednim brojevima od 1. do 11. točke, od 19. do 26., od 32. do 38. i točke 43 i 89. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 2., 19., 20., 21. i 22. iz Konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Kolega Bauk izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI. Prvi za iznošenje stajališta kluba je kolega Hrvoje Zekanovića ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, izvolite kolega Zekanović.
Sada je na redu Klub zastupnika GLAS-a i poštovana kolegica Anka Mrak-Taritaš. Izvolite.
I idemo na zadnje, zadnju točku o kojoj glasujemo. Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva o zahtjevu za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv Damjana Vucelića, zastupnika u HS, molim predsjednika mandatno-imunitetnog povjerenstva g. Tušeka da podnese izvješće, izvolite.
Gospodin Davor Vlaović iznosi stajalište Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata. Izvolite.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda a to je: - Konačni prijedlog zakona o obradi biometrijskih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 756.; Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. u svezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova, g. Žarka Katića da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona. Izvolite.
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, sve vas najljepše pozdravljam. Danas imamo dva seta zakona, prvi je onaj koji se tiče porezne reforme, drugi je onaj koji se tiče kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku pa ću predložiti odmah na početku objedinjenu raspravu sukladno prijedlogu Odbora za zakonodavstvo i Odbora za financije i državni proračun. Dakle, predloženo je na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o sljedećih 9 točaka, to su: 1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NADODANU VRIJEDNOST, drugo čitanje, P.Z.E. br. 780, 2. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, drugo čitanje, P.Z.E. br. 781, 3. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA, drugo čitanje, P.Z.E. br. 782, 4. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, drugo čitanje, P.Z.E. br. 783, 5. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, drugo čitanje, P.Z. br. 784, 6. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, drugo čitanje, P.Z. br. 785, 7. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, drugo čitanje, P.Z. br. 786, 8. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA, drugo čitanje, P.Z. br. 787, 9. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, drugo čitanje, P.Z. br. 788. Jesmo li suglasni da se rasprava o ovih 9 zakona provede objedinjeno? Hvala vam. pa onda prelazimo na prvi set zakona, kao što sam spomenuo radi se o 9 zakona. Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Pa bih sada molio u ime predlagatelja da ministar financija, potpredsjednik Vlade Zdravko Marić obrazloži navedene prijedloge zakona. Izvolite.
Nastavljamo sa iznošenjem stajališta, slijedeća je kolegica Snježana Sabolek, izvolite kolegice Sabolek, kao nezavisni zastupnik.
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta, sve vas najljepše pozdravljam i otvaram 15. sjednicu HS, posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članove Vlade RH. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 14. sjednice HS primili ste elektroničkim putem, ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 14. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice, uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u Konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U Konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 28 novih točaka pod rednim brojevima od 1. do 11. točke, od 19. do 26., od 32. do 38. i točke 43 i 89. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 2., 19., 20., 21. i 22. iz Konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Kolega Bauk izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI. Prvi za iznošenje stajališta kluba je kolega Hrvoje Zekanovića ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, izvolite kolega Zekanović.
Sljedeći je kolega Ivica Mišić u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika, izvolite.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda: - Prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na RH, prvo čitanje, P.Z. br. 809 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom raspravi o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva gospodina Željka Plazonića da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona. Izvolite.
Slijedeća točka je kao što smo se jutros odlučili da će se provesti objedinjena rasprava na slijedeće 4 točke: - Konačni prijedlog Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. broj 681 - Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, drugo čitanje, P.Z.E. broj 682 - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) broj 517/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 842/2006, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 800 - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 801 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose ne drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Zastupnik Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Sljedeći je kolega Ivica Mišić u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika, izvolite.
Dobar dan svima. Prvo imamo prijedlog. Odbor za zakonodavstvo predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu, objedinjenju raspravu o slijedeće 4 točke: - Konačni prijedlog Zakona o zaštiti zraka, - Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kao što vidite to su sve istovjetni zakoni, - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedi Uredbe (EU) broj 517/2014. Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ), znači prethodne br. 842/2006, u hitnom postupku i - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, sjećate se to je ona koja je prethodila EU također u hitnom postupku, prvo i drugo čitanje. Da li ste suglasni s ovim prijedlogom? Da li ima netko nešto protiv? Nema. Kako nema primjedbi o navedenim zakonima provest ćemo objedinjenu raspravu. Sad riječ ima gospodin Bulj.
Programsko i financijsko izvješće HOO-a za 2018., podnositelj je HOO, o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela, dajem na glasovanje slijedeći zaključak. Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće HOO-a za 2018. g., molim glasujmo. Utvrđujem da je većinom glasova, 78 za, 21 protiv donijet zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Sljedeći kluba zastupnika je onaj HNS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Stjepan Čuraj. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobar dan vam želim. Prelazimo na točke dnevnog reda predviđene planom. - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojim se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 drugo čitanje, P.Z.E. br. 685 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molim državnog tajnika Ministarstva zdravstva gospodina Željka Plazonića da nam da dodatno obrazloženje? Izvolite državni tajniče.
I posljednja prijavljena rasprava za iznošenje stajališta kluba zastupnika je iznošenje stajališta kolege Gordana Marasa ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite. Kolega Maras.
Poštovane kolegice i kolege, prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda to je: - Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom Zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 795. Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem članka 197. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molim predstavnicu predlagatelja poštovanu državnu tajnicu u Ministarstvu uprave gđu. Josipu Rimac da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona, izvolite.
Prelazimo sada na druge dvije točke dnevnog reda koje ćemo objedinjeno raspraviti. To su: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim ponuda s javnom ponudom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 664 i - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 665; Predlagatelj je Vlada RH, na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Molio bih sada državnog tajnika u Ministarstvu financija, poštovanog Zdravka Zrinušića da dodatno obrazloženje zakona. Izvolite.
I posljednja prijavljena rasprava za iznošenje stajališta kluba zastupnika je iznošenje stajališta kolege Gordana Marasa ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite. Kolega Maras.
Dobro jutro poštovane zastupnice, poštovani zastupnici. Prije nego što prijeđemo na raspravu o prvoj točki današnjeg dnevnog reda, temeljem čl. 247. Poslovnika HS-a predlažem da kao što smo proveli u prvom čitanju, provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće 3 točke: Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Također, predlažem da provedemo objedinjenu raspravu i o sljedeće dvije točke, Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Ima li primjedbi? Ako nema, tada konstatiram da ćemo raspravu provesti objedinjeno upravo onako kako sam sada i najavio. A sada idemo na prvu točku današnjeg dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, drugo čitanje, P.Z.E. br. 656; Predlagatelj je Vlada RH, na temelju čl. 85 Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Molio bih sada da predstavnik predlagatelja da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, Juro Martinović, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,00 SATI Dobar dan svima, poštovani zastupniče Bačić, poštovani zastupniče Aleksić, poštovani zastupniče Grbin, državni tajniče i svi ostali. I poštovani kolega Bulj Otvaram točku: - Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe br. 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine o Europskoj građanskoj inicijativi, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 802; Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno 206. Poslovnika Hrvatskog sabora prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. S nama je i predstavnik Vlade, državni tajnik, g. Darko Nekić. Izvolite, dodatno obrazloženje državnog tajnika.
Slijedeća točka je kao što smo se jutros odlučili da će se provesti objedinjena rasprava na slijedeće 4 točke: - Konačni prijedlog Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. broj 681 - Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, drugo čitanje, P.Z.E. broj 682 - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) broj 517/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 842/2006, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 800 - Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 801 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose ne drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Zastupnik Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Sljedeći je kolega Aleksić ispred Klubova zastupnika HSU-SNAGA-e, Nezavisnih zastupnika i Nove politike. Izvolite kolega Aleksić.
Sljedeći je kolega Tomislav Panenić ispred Kluba Nezavisne liste mladih. Izvolite kolega Panenić.
Poštovane kolegice i kolege, kao što smo jutros i odlučili, sada prelazimo na objedinjenu raspravu o slijedeće dvije točke dnevnog reda, a to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 818. Druga točka je: - Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 812. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Molim predstavnika predlagatelja poštovanog državnog tajnika Juru Martinovića da nam da dodatno obrazloženje konačnih prijedloga zakona, izvolite.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima, drugo čitanje, P.Z. br. 666. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u Svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molim predstavnika predlagatelja poštovanog državnog tajnika Ministarstva zdravstva g. Željka Plazonića da nam da konačni, obrazloženje Konačnog prijedloga zakona, izvolite.
Sljedeći je kolega Aleksić ispred Klubova zastupnika HSU-SNAGA-e, Nezavisnih zastupnika i Nove politike. Izvolite kolega Aleksić.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,00 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom - Izvješće o sastancima Europskog vijeća i Europskog vijeća (Članak 50.) koji su održani 17. i 18. listopada 2019. godine u Bruxellesu Podnositelj je predsjednik Vlade RH. Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s Člankom 11. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima. Molim predsjednika Vlade RH, gospodina Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži izvješća. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobar dan vam želim. Srdačno vas pozdravljam. Prije nego što započnemo s raspravom o najavljenoj točci, želim vas obavijestiti o planu rada za današnji dan. Imat ćemo izjašnjavanje o amandmanima u 12 sati, a glasovanje o raspravljenim točkama ćemo imati u 12 sati i 15 minuta. Prelazimo na 1. točku dnevnog reda: - Konačni prijedlog Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedinačna pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje, P.Z. br. 662; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molim predstavnika predlagatelja, državnog tajnika u Ministarstvu uprave, g. Darka Nekića da nam da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. Izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Nastavljamo s radom, prva točka danas: - Prijedlog Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, prvo čitanje, P.Z. broj 808 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane. Sada bih molimo, s nama je i pozdravljam ga, ministar hrvatskih branitelja poštovani Tomo Medved da obrazloži dodatno prijedlog navedenog zakona. Ministre izvolite.
Slijedeća točka na koju prelazimo je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 683 Predlagatelj je Klub zastupnika SDP-a, temeljem Članka 85. Ustava RH, Članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da ovaj zakonski prijedlog se raspravi po hitno postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Ova je točka uvrštena u dnevni red današnje sjednice sukladno Članku 228. stavak 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Vlada je dostavila svoje mišljenje. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani zastupnik Arsen Bauk. Izvolite.
Gospodin Davor Vlaović iznosi stajalište Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS, uvažene gospođe i gospodo zastupnice i zastupnici, Ministarstvo obrane od početka mandata ove Vlade usredotočeno na čovjeka, vojnika, dočasnika i časnika koji je središte razvoja i nadogradnje HV-a. U ove protekle 3.g. zakonskim rješenjima sustavno smo radili na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika, pripadnika HV-a. Prvi korak u tom pristupnom pristupu svakako je bilo donošenje nove strategije nacionalne sigurnosti koja je usvojena 2017.g. i koja je temeljni strateški dokument u području sigurnosti. Nova strategija je nakon punih 15.g. jasno definirala nacionalne interese RH i strateške ciljeve preko kojih se ti interesi ostvaraju. Strategija je prepoznala promjenu sigurnosnog okruženja i pokazala smjer u kojem se trebaju razvijati naše sposobnosti, strategija je prepoznala da nam treba sustav domovinske sigurnosti da bi se nosili sa svim ovim rizicima i ugrozama s kojima je suočeno svako suvremeno društvo, pa tako i hrvatsko društvo, tu je i partnerstvo za sigurnost. Nakon strategije logičan korak bila je izrada strateškog pregleda obrane kao temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja, usklađenosti strateških koncepata, te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koji proizlaze iz strateškog i sigurnosnog okružja. Strateškim pregledom obrane zaključeno je da razina geopolitičkih, tehnoloških, društvenih i sigurnosnih promjena zahtjeva ne samo prilagodbu, nego i cjelovitu reviziju prethodnih planova razvoja obrambenih sposobnosti, izrada potpuno novog dugoročnog plana koji će usmjeriti koordiniran i ravnomjeran razvoj svih elemenata obrambenog resora, a poglavito HV-a kako bi bili u stanju odgovoriti na buduće izazove. Naravno, u potporu svih tih promjena i razvoja novih sposobnosti bilo je nužno mijenjati zakonodavni okvir, te smo stoga pristupili izmjenama Zakona o obrani 2018.g. i ove godine, kao i Zakon o službi ko i Konačni prijedlog danas u ovom Visokom domu. Konkretno, u protekle 3.g., a u potpori obnove i daljeg razvoja HV-a napravili smo slijedeće, izmijenili smo već spomenutu zakonsku regulativu kao temeljni preduvjet daljnjeg razvoja sustava, zaustavili smo pad obrambenog proračuna nakon 6.g., ulagali smo u ljude, dali smo im sigurnost i vratili oduzeta materijalna prava, ulagali smo u infrastrukturu, uvjete života i rada u našim vojarnama, te u športske sadržaje, radili smo na mjerama za zadržavanje visoko kvalitetnog kadra i privlačenja novih kvalitetnih ljudi, postavili smo novi operativni razmještaj HV-a koji je u funkciji sigurnosti i potpore narodu u nevolji i kroz koji smo vratili vojsku na 6 strateških lokacija, Sinj, Vukovar, Varaždin, Udbina, Ploče i Pula, razvili smo nove sposobnosti HV-a, kao što su zapovjedništvo za kibernetički prostor, zatim središte za razvoj vođe, to središte jako bitno za HV, s tim središtem počeli smo novo poglavlje u obučavanju HV-a i vidjeli ste završnu ophodnju 84 km od Udbine do Knina i na Kninskoj tvrđavi smo dodijelili značke prvim pripadnicima koji su završili takvo, takvu obuku. Cilj je sada, slijedeće godine da imamo 3 uputa i plan je godišnje 100 ljudi tako osposobiti i za 10-tak godina plan je osposobiti 1000 takvih vođa i sigurno da će nam to doprinijeti da naša HV bude još jača, još kvalitetnija i da imamo naše zapovjednike koji će voditi ljude osobnim primjerom, a da bi ih vodili osobnim primjerom, moraju poznavati i moraju razumiti hrvatskog vojnika. Zatim tu je i novo središte za besposadni zrakoplovne sustave, vidjeli ste nedavno u Puli koje je ustrojeno. Ulagali smo i ulažemo u opremanje i modernizaciju svih grana HV-a, bilo da se radi o remontu helikoptera, taj remont smo završili, helikopteri su u upotrebi u HV-u. Zatim tu je i remont raketnih topovnjača koji je u tijeku, 2020. dobivamo 2 raketne topovnjače. Zatim tu je nabava novih helikoptera, vidjeli ste jednoglasna suglasnost saborskog Odbora za obranu vezano za, uz 2 donirana, nabavku još 2 helikoptera Crni jastreb. Zatim tu su bespilotne letjelice, borbeni avion, ja se nadam vrlo skoro Međuresorno povjerenstvo da će poslati služben zahtjev državama da nam države daju odgovarajuće ponude. Zatim tu je opremanje borbenih vozila Patria i još jedan projekat koji je vrlo značajan, a to je nabavka novih borbenih vozila Bradley, vrlo moćno sredstvo koje je potrebno HV-u i zatim tu je opremanje mornarice brodom i brzim čamcima, to je smjer kojim želimo ići, to je budućnost moderne HV-a koja ostaje jamac i stabilnosti RH i tu dolazimo do važnosti Zakona o službi u oružanim snagama RH i same srži današnje rasprave. Temeljnice iz Zakona o službi iz 2018.g. bio je podići standard i uvjete života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika. Pripadnicima HV-a željeli smo omogućiti bolji profesionalni razvoj, osnaživanje digniteta vojnog poziva, a sve radi većeg interesa za pristup u HV, promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, te povećanje sigurnosti i zaštite RH i svih naših građana. Stoga su ključne promjene zakona iz 2018.g. obuhvatili pravičniji sustav plaća i postupno vraćanje materijalnih naknada, vraćeno je plaćanje rada umjesto isključivog plaćanja dužnosti koje se pokazalo nepravičnim i neučinkovitim, zakonom su uvedene posebne naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu djelatnim vojnim osobama, riječ je o najčešćim zadaćama koje se obavljaju izvan redovnog radnog vremena. Sigurnost vojnog poziva umjesto do tada postojaća 3 ugovora na određeno vrijeme, na 4, 5 i 6.g. uvedena su 2 ugovora na određeno vrijeme na 2 godine i drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godine života vojnika. Ovim rješenjem postigli smo sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi. Poboljšanje sustava profesionalnog razvoja, omogućena je rotacija zapovjednih i voditeljskih dužnosti i dužnosti prvih dočasnika svake 4.-te godine a s obzirom na to da rotacija svih dužnosti do tada nije bila provediva. Cilj je bio olakšati višegodišnje planiranje, protočnost sustava, upravljanje osobljem te istodobno pružiti jasan pogled na karijeru djelatnim vojnim osobama. Poboljšanje potpore za stanovanje, novi raspored postrojbi omogućio je pravodobno djelovanje uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, to ste mogli vidjeti i za vrijeme požara, poplava da je vojska brza i da je mogla reagirati i dati pomoć našem narodu u nevolji. Stvaranjem preduvjeta za narastanje snaga, stvaranje percepcije lokalnog stanovništva u prisutnosti Hrvatske vojske i sve sredine u kojima je vraćena Hrvatska vojska su to pozdravile i surađujemo sa svim sredinama u kojima je Hrvatska vojska kao čimbenika sigurnosti i zaštite te dijela sustava Domovinske sigurnosti. Radi povećanja standarda života rada i obuke pripadnika Hrvatske vojske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanje sigurnosti i zaštite stanovništva a u kontekstu promjena u sigurnosnom okruženju te odgovora na sigurnosne izazove izrađen je novi operativni raspored Hrvatske vojske kroz povratak postrojbe u Sinj, Varaždin, Ploče, Udbina, Pula te dolaskom postrojbe u Vukovar. Znači stavili smo vojsku u pogranična područja. Prema tome, vrlo lako u bilo kojem trenutku možemo pomoći narodu u nevoljama. Sustavnom popunom osobljem koji gravitira prema novim lokacijama postiglo se to da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalaze njegove postrojbe. Znači na ovaj način skoro 1600 ljudi smo približili da mogu biti bliže svojim obiteljima jer bez potpore obitelji nema jakog i motiviranog hrvatskog vojnika. Podizanje spremnosti kako su djelatne vojne osobe dužne održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti a u svrhu promicanja zdravog i kvalitetnog života i rada ovo područje po prvi put normativno uređeno. Kako bi hrvatski vojnik uspješno mogao izvršavati svoje zadaće nužno je da ima zdrav način života i da bude aktivan i to ste primijetili koliko je vježbi, koliko velikih vježbi, kontinuiranih vježbi je napravljano u nekoliko zadnjih godina jer ako vojska ne vježba ona nikako ne može biti spremna. Nabavili smo i sportsku opremu i sprave za vježbanje i jako puno ulažemo u svakoj vojarni da ljudi imaju odgovarajuće prostore, odnosno sprave za vježbanje. Prestanak službe i umirovljenje djelatnih vojnih osoba. Kako smo odmah na početku mandata započeli smo procesom tranzicije, pomlađivanja Hrvatske vojske novim zapovjednim kadrom, školovanim u inozemstvu i iskustvom iz Domovinskog rata. Zakonom je i uređeno vrijeme prestanka djelatne vojne službe s pravom na određene propisane godine života kao kriterij ovisno o osobnom činu i pod uvjetom ispunjavanja godina mirovinskog staža. Temeljna zamisao bila je da se omogući točno utvrđivanje vremena završetka vojne karijere kako bi se djelatne vojne osobe pravodobno pripremile za tranziciju a vojnom sustavu osigurale mogućnost, vrijeme i prostor za planiranje upravljanja ljudskim potencijalom. I jedna velika promjena koju ova Vlada je napravila je upravo da ljudi nakon završetka vojne karijere mogu raditi, znači mogu se zaposliti i mogu se odlučiti da li će ići raditi 4 sata ili će ići raditi na 8 sati. Prema tome, mislim da je to jako bitno i za naše djelatne vojne osobe, druga karijera i za njihove obitelji. Stoga ova rješenja doprinijela su daljnjem razvoju Hrvatske vojske a poduzete mjere za vraćanje dostojanstva vojnog poziva rezultirale su povećanim interesom za pristup u Hrvatsku vojsku. Tako su prvi put od uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine u 2017. upućena tri naraštaja dragovoljnih ročnika u istoj kalendarskoj godini a isti trend nastavljen je do danas. Također povećan je interes i za primjer profesionalnih vojnika, dočasnika i časnika, pa tako godišnje u službu primamo oko 1000 vojnika i mornara. I ono što me posebno veseli, mladi prepoznaju vojsku kao instituciju od najvećeg povjerenja. Zato odgovorno mogu potvrditi da smo obnovili pobjedničku Hrvatsku vojsku i da smo osnažili vezu Hrvatske vojske i hrvatskog naroda koja je stvorena za vrijeme Domovinskog rata. Kao što sam više puta rekao, želim i na ovom mjestu najvišem tijelu i nositelju zakonodavne vlasti RH istaknuti da je čovjek gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje pobjedničke Hrvatske vojske. Čovjek je najvrijedniji dio sustava. Želim istaknuti da se izrazito ponosim našim vojnicima, dočasnicima i časnicima, službenicima i namještenicima te im se još jednom zahvaljujem na svemu što čine. I vidjeli ste, nema stranog dužnosnika koji je došao u Hrvatsku, vidjeli ste nedavno i novu ministricu obrane Savezne Republike Njemačke koja upravo ističe profesionalnost, odgovornost hrvatskog vojnika i svatko želi biti u misijama sa hrvatskim vojnicima. I kažem, još jednom se zahvaljujem svima njima što su pravi i što su pravi ambasadori Hrvatske što god rade. Svi oni požrtvovno i nesebično izvršavaju svoje zadaće koje doprinose ispunjenju temeljnih misija Hrvatske vojske a koja uključuje: obranu, teritorijalnu cjelovitost neovisnosti, doprinos međunarodnoj sigurnosti i jako važnu potporu civilnim institucijama i našem narodu u nevolji. Tome smo se mogli uvjeriti i kroz protekle protupožarne sezone, kod poplava, drugih nepogoda, odnosno svaki put kad nas je narod trebao za pomoć. Stoga je važno da se kroz odredbe predloženog zakona na primjeran način valorizira njihov rad. Zakonom se predlaže urediti pitanja koja se odnose na prijem u službu, raspoređivanje i profesionalni razvoj vojnih osoba te se postojeća rješenja nadograđuju i poboljšavaju radi daljeg unapređenja obrambenog sustava. Konkretno personalni razvoj. Kod personalnog razvoja predlaže se i mogućnost rasporeda djelatne vojne osobe na ustrojno mjesto dva čina više od osobnog te ukidanje ograničenja za izvanredno promaknuće kada postoje posebne zasluge za službu. Do sada naše djelatne vojne osobe mogle su se za vrijeme svoje profesionalne karijere promaknuti izvanredno samo jedanput. Ovim brišemo to ograničenje, ako je netko izvrstan, dobar, profesionalan, nema razlog zašto ne bi bio po nekoliko puta. Zašto ne bi dobili mladog bojnika, pukovnika, brigadira. Znamo kako je to bilo u Domovinskom ratu i ne vidim nikakvog razloga, gledamo i druge moderne vojske da se ne potiče izvrsnost i mislim da je to jako dobro za sadašnji razvoj Hrvatske vojske. Nadalje, u području izobrazbe predlaže se povećanje dobne granice za upućivanje vojnih osoba na potrebnu razinu izobrazbe kako bi ostvarili uvjete za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Također brisanje krajnjeg roka za izdvajanje određene kategorije časnika te vojnika koji su primljeni na neodređeno vrijeme čime bi se omogućilo njihovo izdvajanje po stjecanju uvjeta za mirovinu u skladu sa planom izdvajanja kao i za ostale osoblje. Imamo još nekolicinu časnika sa srednjom stručnom spremom, nekih 40-ak i nema razloga i da te ljude ne ostavimo u službi a to su ljudi iz Domovinskog rata i za njih ima mjesta i kada se steknu mirovinski uvjeti neka tada ti dečki idu u mirovinu. Predloženim izmjenama stvaraju se uvjeti za zadržavanjem postojećeg osoblja i lakše promicanje visoko kvalitetnog kadra. Također smo omogućili da neki ljudi mogu se ponovno primiti u Hrvatsku vojsku. Imali smo par primjera gdje su ljudi otišli u Njemačku, već smo uložili, već smo investirali i ljudi se sada kada su vidjeli, sagledali, žele vratiti, žele ponovno ući u Hrvatsku vojsku. I ovim zakonom i takvim ljudima koji su otišli vani, koji se ponovno žele vratiti u Hrvatsku vojsku isto omogućujemo da ljudi mogu ponovno biti primljeni u Hrvatsku vojsku. Decentralizacija sustava, jedan od temeljnih koraka za izgradnju funkcionalnog vodstva je decentralizacija sustava. Znači dajemo mogućnost zapovjednicima na taktičkoj razini, ne samo da mogu kažnjavati već i nagraditi svoje ljude. Činjenica je da oni najbolje poznaju svoje djelatnike i najbolje znaju tko kako radi. Tu mogućnost smo mi imali u Domovinskom ratu da zapovjednik satnije može nagraditi svog čovjeka, da zapovjednik bojne može nagraditi svog čovjeka i to se pogubilo, sve je iscentralizirano prema zapovjedniku grane, načelniku glavnog stožera i ministru obrane. Mi želimo sada stvar decentralizirati. Znači zapovjednici satnija imaju ovlasti po sadašnjem zakonu za pokretanje i vođenje stegovnog postupka a kako bi se postigla proporcijalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja ovim zakonom predlaže se davanje ovlasti zapovjedniku satnije za pohvale i nagrade. Znači po sadašnjem zakonu zapovjednik satnije, ovom novom, što ga sada predlažemo će imati mogućnost ljudima dati nagradne dane, 3 nagradna dana. Zapovjednik bojne će imati mogućnost dati 5 nagradnih dana. Znači ljudima moramo vjerovati, našim zapovjednicima na taktičkoj razini mi moramo vjerovati. To je jako važno za razvoj Hrvatske vojske, to je iskustvo iz Domovinskog rata i ne vidim razloga i 2019. godine da mi našim ljudima na taktičkoj razini ne vjerujemo i zato idemo sa tim promjenama. S namjerom daljeg poboljšanja u sustavu ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba ovim zakonom predlaže se i da zamjenik zapovjednika može biti i prvoocjenjivač i time se ispravlja nelogičnost u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenivači osobe koje gotovo nemaju kontakta sa osobom koju ocjenjuju. Prijevoz. E ovo je jedna velika, značajna mjera za hrvatskog vojnika. Kako djelatne vojne osobe ne mogu birati dužnost i mjesto službe predlaže se da profesionalni vojnik koji je u službi izvan mjesta svojeg prebivališta ima pravo na naknadu troškova prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta. To po prvi put jedna takva mjera se uvodi a sve u onoj priči što sam govorio da je čovjek najvažniji, najvrijedniji dio sustava. Što to znači? Primjerice, djelatni vojnik, Slavonac naš, kojem je mjesto službe primjer u Kninu a putuje u Osijek za jedno vikend putovanje do mjesta stanovanja i obratno mora za kartu izdvojiti oko 400 kuna. Ako putuje dva vikenda putovanja mjesečno, samo za putovanje u mjestu prebivališta potroši oko 800 kuna, to su novci, to su veliki novci koje on mora izdvojiti od svoje plaće. Po novome, znači sustav Ministarstva obrane plaća mu dvije karte mjesečno, puta 12 24 karte da čovjek može otići kući jer on je u kontinuitetu 24h, spava u vojarni, da može otići, da može biti sa svojom obitelji. Mislim da je to jako, jako važno. Briga za ljude. Ova mjera će obuhvatiti oko 5 tisuća vojnika, uvjereni smo kako će ova mjera značajno poboljšati kvalitetu života naših vojnika i mornara, ujedno socijalno najosjetljivije skupine pripadnika Hrvatske vojske. I na kraju stradavanje u službi. To je nešto što nitko ne želi, nitko ne voli ali mi moramo biti država i mi moramo, ako se i takve stvari dogode, a dati ljudima odgovarajuću skrb ili tim obiteljima, to naši ljudi, to naši vojnici, te obitelji zaslužuju isto kako smo se brinuli za ljude iz Domovinskog rata tako se mi moramo brinuti danas za hrvatske vojnike koji su u nekim misijama u funkciji hrvatskih nacionalnih interesa moramo to isto strateški jako važno pitanje riješiti. S obzirom na slučaj koji smo imali oko stradavanja hrvatskog vojnika u misiji u inozemstvu prepoznata je potreba za doradom zakona u tom dijelu stoga smo ovaj konačni prijedlog u ovom dijelu pripremili u skladu sa raspravom u Odboru za obranu kao i na raspravi na plenarnoj sjednici koju su imali klubovi zastupnika pojedini zastupnici. Tu su bili prijedlozi i od strane MOST-a, tu su bili prijedlozi i od strane kluba SDP-a prema tome sve smo to uključili, sve ono što je dobro, to su dobri prijedlozi i vidjeli ste u konačnom prijedlogu zakona da sve dobre, korisne stvari da smo uključili od interesa hrvatskog vojnika. Stoga želim naglasiti da se predloženi zakonom sustavno uređuje problematika ostvarivanja prava u slučajevima pogibije i teškog stradavanja vojnih osoba u obavljanju službe u hrvatskoj vojsci. Znači naša zadaća je zaista briniti, smrt vojnika nije laka, to nitko ne želi, ali zadaća je briniti o tome svemu. Mogu vas izvijestiti da smo i u postupku prijema u djelatnu vojnu službu i gospođe Stele Briški, a po kriterijima to je taj odnos prema obitelji da on nije samo kada se nešto dogodi nego da je naša trajna zadaća obaveza voditi o tome računa. Za provedbu ovog zakona sredstva su osigurana u financijskom planu Ministarstva obrane. Uvažene gospodo zastupnici, zastupnice zaključno držimo kako se predloženim zakonom postojeća rješenja nagrađuju, poboljšavaju i mijenjaju radi povećanja funkcionalnosti spremnosti naše Hrvatske vojske. Imali smo raspravu i na našem matičnom odboru, dobili smo jednoglasnu potporu o ovom zakonskom prijedlogu, stoga vas molim za potporu donošenja ovog zakona za dobrobit svih pripadnica, pripadnika, vojnika, dočasnika, časnika pobjedničke hrvatske vojske. Hvala.
Žarko Katić
Hvala vam lijepa g. potpredsjedniče, poštovane gđe. zastupnice i gospodo zastupnici, u namjeri uspostave dodatnog međunarodno pravnog okvira za olakšavanje i razvoj međunarodnog prometa, povećanja sigurnosti prometa na cestama osobito priznavanja nacionalnih i međunarodnih vozačkih dozvola koje izdaje RH, Vlada RH je predložila donošenje Zakona o potvrđivanju Konvencije o cestovnom prometu tzv. Ženevske konvencije iz 1949.g. Naime, pristupanje RH Ženevskoj konvenciji aktualizirano je zbog nepriznavanja nacionalnih i međunarodnih vozačkih dozvola, kao i zabrane prometovanja vozila s hrvatskim registarskim oznakama po prometnicama onih država koje su stranke Ženevske konvencije, a istodobno nisu stranke Bečke konvencije o cestovnom prometu iz 1968.g. Dakle, kao što vidite postoje dvije Konvencije o cestovnom prometu, RH je stranka i pristupila je Bečkoj konvenciji iz 1968.g., a na temelju notifikacije o sukcesiji iz 1993.g., a u trenutku pristupanja Bečkoj konvenciji koja je, dakle novija, gotovo dva desetljeća kasnije potpisana, je bila u tome što se nije vidjela svrha i potreba za pristupanjem starijoj konvenciji. Međutim Ženevska konvencija o cestovnom prometu trenutno ima 98 država članica, stranaka dakle, dok Bečka konvencija ima 79 država stranaka. Istodobno 55 zemalja članice su i jedne i druge konvencije, od toga 21 država članica EU. Stoga se događa da u onim državama koje su članice samo Ženevske konvencije, ne priznaju se međunarodne i nacionalne vozačke dozvole koje izdaje RH po pravilima Bečke konvencije u tim državama. To je primijećeno kod zaključivanja i određenih bilateralnih sporazuma sa nekim zemljama gdje je postupak trajao jako dugo jel je trebala posebna evaluacija iz razloga što RH nije članica i Ženevske konvencije o cestovnom prometu iz 1949.g. Među državama koje su članice samo Ženevske konvencije su i neke velike van europske države kao što su SAD, Kanada, Australija, Argentina, Novi Zeland, Japan, dakle u nekim od tim zemljama ima dosta hrvatskih državljana i posjednika hrvatskih vozačkih dozvola koji onda prolaze dugotrajan postupak ishođenja vozačkih dozvola u tim zemljama, dakle u cilju da se hrvatskim državljanima olakša sudjelovanje u cestovnom prometu i ovih mahom vaneuropskih država pokrenuto je, pokrenulo se pitanje donošenja Zakona o potvrđivanju Ženevske konvencije. Vlada RH predlaže da se ovaj zakon donese po žurnom postupku iz razloga navedenih u članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora jer se dakle pristupa međunarodnom ugovoru koji samim time, dakle ratifikacijom postaje sastavni dio hrvatskog nacionalnog zakonodavstva. Za provedbu ovog zakona neće se zahtijevati dodatna sredstva iz državnog proračuna a tijelo koje će biti nadležno za provedbu zakona je Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Hvala vam lijepa na vašoj pozornosti.
Poštovani potpredsjedniče HS, uvažene gospođe i gospodo zastupnice i zastupnici, Ministarstvo obrane od početka mandata ove Vlade usredotočeno na čovjeka, vojnika, dočasnika i časnika koji je središte razvoja i nadogradnje HV-a. U ove protekle 3.g. zakonskim rješenjima sustavno smo radili na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika, pripadnika HV-a. Prvi korak u tom pristupnom pristupu svakako je bilo donošenje nove strategije nacionalne sigurnosti koja je usvojena 2017.g. i koja je temeljni strateški dokument u području sigurnosti. Nova strategija je nakon punih 15.g. jasno definirala nacionalne interese RH i strateške ciljeve preko kojih se ti interesi ostvaraju. Strategija je prepoznala promjenu sigurnosnog okruženja i pokazala smjer u kojem se trebaju razvijati naše sposobnosti, strategija je prepoznala da nam treba sustav domovinske sigurnosti da bi se nosili sa svim ovim rizicima i ugrozama s kojima je suočeno svako suvremeno društvo, pa tako i hrvatsko društvo, tu je i partnerstvo za sigurnost. Nakon strategije logičan korak bila je izrada strateškog pregleda obrane kao temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja, usklađenosti strateških koncepata, te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koji proizlaze iz strateškog i sigurnosnog okružja. Strateškim pregledom obrane zaključeno je da razina geopolitičkih, tehnoloških, društvenih i sigurnosnih promjena zahtjeva ne samo prilagodbu, nego i cjelovitu reviziju prethodnih planova razvoja obrambenih sposobnosti, izrada potpuno novog dugoročnog plana koji će usmjeriti koordiniran i ravnomjeran razvoj svih elemenata obrambenog resora, a poglavito HV-a kako bi bili u stanju odgovoriti na buduće izazove. Naravno, u potporu svih tih promjena i razvoja novih sposobnosti bilo je nužno mijenjati zakonodavni okvir, te smo stoga pristupili izmjenama Zakona o obrani 2018.g. i ove godine, kao i Zakon o službi ko i Konačni prijedlog danas u ovom Visokom domu. Konkretno, u protekle 3.g., a u potpori obnove i daljeg razvoja HV-a napravili smo slijedeće, izmijenili smo već spomenutu zakonsku regulativu kao temeljni preduvjet daljnjeg razvoja sustava, zaustavili smo pad obrambenog proračuna nakon 6.g., ulagali smo u ljude, dali smo im sigurnost i vratili oduzeta materijalna prava, ulagali smo u infrastrukturu, uvjete života i rada u našim vojarnama, te u športske sadržaje, radili smo na mjerama za zadržavanje visoko kvalitetnog kadra i privlačenja novih kvalitetnih ljudi, postavili smo novi operativni razmještaj HV-a koji je u funkciji sigurnosti i potpore narodu u nevolji i kroz koji smo vratili vojsku na 6 strateških lokacija, Sinj, Vukovar, Varaždin, Udbina, Ploče i Pula, razvili smo nove sposobnosti HV-a, kao što su zapovjedništvo za kibernetički prostor, zatim središte za razvoj vođe, to središte jako bitno za HV, s tim središtem počeli smo novo poglavlje u obučavanju HV-a i vidjeli ste završnu ophodnju 84 km od Udbine do Knina i na Kninskoj tvrđavi smo dodijelili značke prvim pripadnicima koji su završili takvo, takvu obuku. Cilj je sada, slijedeće godine da imamo 3 uputa i plan je godišnje 100 ljudi tako osposobiti i za 10-tak godina plan je osposobiti 1000 takvih vođa i sigurno da će nam to doprinijeti da naša HV bude još jača, još kvalitetnija i da imamo naše zapovjednike koji će voditi ljude osobnim primjerom, a da bi ih vodili osobnim primjerom, moraju poznavati i moraju razumiti hrvatskog vojnika. Zatim tu je i novo središte za besposadni zrakoplovne sustave, vidjeli ste nedavno u Puli koje je ustrojeno. Ulagali smo i ulažemo u opremanje i modernizaciju svih grana HV-a, bilo da se radi o remontu helikoptera, taj remont smo završili, helikopteri su u upotrebi u HV-u. Zatim tu je i remont raketnih topovnjača koji je u tijeku, 2020. dobivamo 2 raketne topovnjače. Zatim tu je nabava novih helikoptera, vidjeli ste jednoglasna suglasnost saborskog Odbora za obranu vezano za, uz 2 donirana, nabavku još 2 helikoptera Crni jastreb. Zatim tu su bespilotne letjelice, borbeni avion, ja se nadam vrlo skoro Međuresorno povjerenstvo da će poslati služben zahtjev državama da nam države daju odgovarajuće ponude. Zatim tu je opremanje borbenih vozila Patria i još jedan projekat koji je vrlo značajan, a to je nabavka novih borbenih vozila Bradley, vrlo moćno sredstvo koje je potrebno HV-u i zatim tu je opremanje mornarice brodom i brzim čamcima, to je smjer kojim želimo ići, to je budućnost moderne HV-a koja ostaje jamac i stabilnosti RH i tu dolazimo do važnosti Zakona o službi u oružanim snagama RH i same srži današnje rasprave. Temeljnice iz Zakona o službi iz 2018.g. bio je podići standard i uvjete života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika. Pripadnicima HV-a željeli smo omogućiti bolji profesionalni razvoj, osnaživanje digniteta vojnog poziva, a sve radi većeg interesa za pristup u HV, promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, te povećanje sigurnosti i zaštite RH i svih naših građana. Stoga su ključne promjene zakona iz 2018.g. obuhvatili pravičniji sustav plaća i postupno vraćanje materijalnih naknada, vraćeno je plaćanje rada umjesto isključivog plaćanja dužnosti koje se pokazalo nepravičnim i neučinkovitim, zakonom su uvedene posebne naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu djelatnim vojnim osobama, riječ je o najčešćim zadaćama koje se obavljaju izvan redovnog radnog vremena. Sigurnost vojnog poziva umjesto do tada postojaća 3 ugovora na određeno vrijeme, na 4, 5 i 6.g. uvedena su 2 ugovora na određeno vrijeme na 2 godine i drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godine života vojnika. Ovim rješenjem postigli smo sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi. Poboljšanje sustava profesionalnog razvoja, omogućena je rotacija zapovjednih i voditeljskih dužnosti i dužnosti prvih dočasnika svake 4.-te godine a s obzirom na to da rotacija svih dužnosti do tada nije bila provediva. Cilj je bio olakšati višegodišnje planiranje, protočnost sustava, upravljanje osobljem te istodobno pružiti jasan pogled na karijeru djelatnim vojnim osobama. Poboljšanje potpore za stanovanje, novi raspored postrojbi omogućio je pravodobno djelovanje uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, to ste mogli vidjeti i za vrijeme požara, poplava da je vojska brza i da je mogla reagirati i dati pomoć našem narodu u nevolji. Stvaranjem preduvjeta za narastanje snaga, stvaranje percepcije lokalnog stanovništva u prisutnosti Hrvatske vojske i sve sredine u kojima je vraćena Hrvatska vojska su to pozdravile i surađujemo sa svim sredinama u kojima je Hrvatska vojska kao čimbenika sigurnosti i zaštite te dijela sustava Domovinske sigurnosti. Radi povećanja standarda života rada i obuke pripadnika Hrvatske vojske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanje sigurnosti i zaštite stanovništva a u kontekstu promjena u sigurnosnom okruženju te odgovora na sigurnosne izazove izrađen je novi operativni raspored Hrvatske vojske kroz povratak postrojbe u Sinj, Varaždin, Ploče, Udbina, Pula te dolaskom postrojbe u Vukovar. Znači stavili smo vojsku u pogranična područja. Prema tome, vrlo lako u bilo kojem trenutku možemo pomoći narodu u nevoljama. Sustavnom popunom osobljem koji gravitira prema novim lokacijama postiglo se to da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalaze njegove postrojbe. Znači na ovaj način skoro 1600 ljudi smo približili da mogu biti bliže svojim obiteljima jer bez potpore obitelji nema jakog i motiviranog hrvatskog vojnika. Podizanje spremnosti kako su djelatne vojne osobe dužne održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti a u svrhu promicanja zdravog i kvalitetnog života i rada ovo područje po prvi put normativno uređeno. Kako bi hrvatski vojnik uspješno mogao izvršavati svoje zadaće nužno je da ima zdrav način života i da bude aktivan i to ste primijetili koliko je vježbi, koliko velikih vježbi, kontinuiranih vježbi je napravljano u nekoliko zadnjih godina jer ako vojska ne vježba ona nikako ne može biti spremna. Nabavili smo i sportsku opremu i sprave za vježbanje i jako puno ulažemo u svakoj vojarni da ljudi imaju odgovarajuće prostore, odnosno sprave za vježbanje. Prestanak službe i umirovljenje djelatnih vojnih osoba. Kako smo odmah na početku mandata započeli smo procesom tranzicije, pomlađivanja Hrvatske vojske novim zapovjednim kadrom, školovanim u inozemstvu i iskustvom iz Domovinskog rata. Zakonom je i uređeno vrijeme prestanka djelatne vojne službe s pravom na određene propisane godine života kao kriterij ovisno o osobnom činu i pod uvjetom ispunjavanja godina mirovinskog staža. Temeljna zamisao bila je da se omogući točno utvrđivanje vremena završetka vojne karijere kako bi se djelatne vojne osobe pravodobno pripremile za tranziciju a vojnom sustavu osigurale mogućnost, vrijeme i prostor za planiranje upravljanja ljudskim potencijalom. I jedna velika promjena koju ova Vlada je napravila je upravo da ljudi nakon završetka vojne karijere mogu raditi, znači mogu se zaposliti i mogu se odlučiti da li će ići raditi 4 sata ili će ići raditi na 8 sati. Prema tome, mislim da je to jako bitno i za naše djelatne vojne osobe, druga karijera i za njihove obitelji. Stoga ova rješenja doprinijela su daljnjem razvoju Hrvatske vojske a poduzete mjere za vraćanje dostojanstva vojnog poziva rezultirale su povećanim interesom za pristup u Hrvatsku vojsku. Tako su prvi put od uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine u 2017. upućena tri naraštaja dragovoljnih ročnika u istoj kalendarskoj godini a isti trend nastavljen je do danas. Također povećan je interes i za primjer profesionalnih vojnika, dočasnika i časnika, pa tako godišnje u službu primamo oko 1000 vojnika i mornara. I ono što me posebno veseli, mladi prepoznaju vojsku kao instituciju od najvećeg povjerenja. Zato odgovorno mogu potvrditi da smo obnovili pobjedničku Hrvatsku vojsku i da smo osnažili vezu Hrvatske vojske i hrvatskog naroda koja je stvorena za vrijeme Domovinskog rata. Kao što sam više puta rekao, želim i na ovom mjestu najvišem tijelu i nositelju zakonodavne vlasti RH istaknuti da je čovjek gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje pobjedničke Hrvatske vojske. Čovjek je najvrijedniji dio sustava. Želim istaknuti da se izrazito ponosim našim vojnicima, dočasnicima i časnicima, službenicima i namještenicima te im se još jednom zahvaljujem na svemu što čine. I vidjeli ste, nema stranog dužnosnika koji je došao u Hrvatsku, vidjeli ste nedavno i novu ministricu obrane Savezne Republike Njemačke koja upravo ističe profesionalnost, odgovornost hrvatskog vojnika i svatko želi biti u misijama sa hrvatskim vojnicima. I kažem, još jednom se zahvaljujem svima njima što su pravi i što su pravi ambasadori Hrvatske što god rade. Svi oni požrtvovno i nesebično izvršavaju svoje zadaće koje doprinose ispunjenju temeljnih misija Hrvatske vojske a koja uključuje: obranu, teritorijalnu cjelovitost neovisnosti, doprinos međunarodnoj sigurnosti i jako važnu potporu civilnim institucijama i našem narodu u nevolji. Tome smo se mogli uvjeriti i kroz protekle protupožarne sezone, kod poplava, drugih nepogoda, odnosno svaki put kad nas je narod trebao za pomoć. Stoga je važno da se kroz odredbe predloženog zakona na primjeran način valorizira njihov rad. Zakonom se predlaže urediti pitanja koja se odnose na prijem u službu, raspoređivanje i profesionalni razvoj vojnih osoba te se postojeća rješenja nadograđuju i poboljšavaju radi daljeg unapređenja obrambenog sustava. Konkretno personalni razvoj. Kod personalnog razvoja predlaže se i mogućnost rasporeda djelatne vojne osobe na ustrojno mjesto dva čina više od osobnog te ukidanje ograničenja za izvanredno promaknuće kada postoje posebne zasluge za službu. Do sada naše djelatne vojne osobe mogle su se za vrijeme svoje profesionalne karijere promaknuti izvanredno samo jedanput. Ovim brišemo to ograničenje, ako je netko izvrstan, dobar, profesionalan, nema razlog zašto ne bi bio po nekoliko puta. Zašto ne bi dobili mladog bojnika, pukovnika, brigadira. Znamo kako je to bilo u Domovinskom ratu i ne vidim nikakvog razloga, gledamo i druge moderne vojske da se ne potiče izvrsnost i mislim da je to jako dobro za sadašnji razvoj Hrvatske vojske. Nadalje, u području izobrazbe predlaže se povećanje dobne granice za upućivanje vojnih osoba na potrebnu razinu izobrazbe kako bi ostvarili uvjete za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Također brisanje krajnjeg roka za izdvajanje određene kategorije časnika te vojnika koji su primljeni na neodređeno vrijeme čime bi se omogućilo njihovo izdvajanje po stjecanju uvjeta za mirovinu u skladu sa planom izdvajanja kao i za ostale osoblje. Imamo još nekolicinu časnika sa srednjom stručnom spremom, nekih 40-ak i nema razloga i da te ljude ne ostavimo u službi a to su ljudi iz Domovinskog rata i za njih ima mjesta i kada se steknu mirovinski uvjeti neka tada ti dečki idu u mirovinu. Predloženim izmjenama stvaraju se uvjeti za zadržavanjem postojećeg osoblja i lakše promicanje visoko kvalitetnog kadra. Također smo omogućili da neki ljudi mogu se ponovno primiti u Hrvatsku vojsku. Imali smo par primjera gdje su ljudi otišli u Njemačku, već smo uložili, već smo investirali i ljudi se sada kada su vidjeli, sagledali, žele vratiti, žele ponovno ući u Hrvatsku vojsku. I ovim zakonom i takvim ljudima koji su otišli vani, koji se ponovno žele vratiti u Hrvatsku vojsku isto omogućujemo da ljudi mogu ponovno biti primljeni u Hrvatsku vojsku. Decentralizacija sustava, jedan od temeljnih koraka za izgradnju funkcionalnog vodstva je decentralizacija sustava. Znači dajemo mogućnost zapovjednicima na taktičkoj razini, ne samo da mogu kažnjavati već i nagraditi svoje ljude. Činjenica je da oni najbolje poznaju svoje djelatnike i najbolje znaju tko kako radi. Tu mogućnost smo mi imali u Domovinskom ratu da zapovjednik satnije može nagraditi svog čovjeka, da zapovjednik bojne može nagraditi svog čovjeka i to se pogubilo, sve je iscentralizirano prema zapovjedniku grane, načelniku glavnog stožera i ministru obrane. Mi želimo sada stvar decentralizirati. Znači zapovjednici satnija imaju ovlasti po sadašnjem zakonu za pokretanje i vođenje stegovnog postupka a kako bi se postigla proporcijalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja ovim zakonom predlaže se davanje ovlasti zapovjedniku satnije za pohvale i nagrade. Znači po sadašnjem zakonu zapovjednik satnije, ovom novom, što ga sada predlažemo će imati mogućnost ljudima dati nagradne dane, 3 nagradna dana. Zapovjednik bojne će imati mogućnost dati 5 nagradnih dana. Znači ljudima moramo vjerovati, našim zapovjednicima na taktičkoj razini mi moramo vjerovati. To je jako važno za razvoj Hrvatske vojske, to je iskustvo iz Domovinskog rata i ne vidim razloga i 2019. godine da mi našim ljudima na taktičkoj razini ne vjerujemo i zato idemo sa tim promjenama. S namjerom daljeg poboljšanja u sustavu ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba ovim zakonom predlaže se i da zamjenik zapovjednika može biti i prvoocjenjivač i time se ispravlja nelogičnost u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenivači osobe koje gotovo nemaju kontakta sa osobom koju ocjenjuju. Prijevoz. E ovo je jedna velika, značajna mjera za hrvatskog vojnika. Kako djelatne vojne osobe ne mogu birati dužnost i mjesto službe predlaže se da profesionalni vojnik koji je u službi izvan mjesta svojeg prebivališta ima pravo na naknadu troškova prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta. To po prvi put jedna takva mjera se uvodi a sve u onoj priči što sam govorio da je čovjek najvažniji, najvrijedniji dio sustava. Što to znači? Primjerice, djelatni vojnik, Slavonac naš, kojem je mjesto službe primjer u Kninu a putuje u Osijek za jedno vikend putovanje do mjesta stanovanja i obratno mora za kartu izdvojiti oko 400 kuna. Ako putuje dva vikenda putovanja mjesečno, samo za putovanje u mjestu prebivališta potroši oko 800 kuna, to su novci, to su veliki novci koje on mora izdvojiti od svoje plaće. Po novome, znači sustav Ministarstva obrane plaća mu dvije karte mjesečno, puta 12 24 karte da čovjek može otići kući jer on je u kontinuitetu 24h, spava u vojarni, da može otići, da može biti sa svojom obitelji. Mislim da je to jako, jako važno. Briga za ljude. Ova mjera će obuhvatiti oko 5 tisuća vojnika, uvjereni smo kako će ova mjera značajno poboljšati kvalitetu života naših vojnika i mornara, ujedno socijalno najosjetljivije skupine pripadnika Hrvatske vojske. I na kraju stradavanje u službi. To je nešto što nitko ne želi, nitko ne voli ali mi moramo biti država i mi moramo, ako se i takve stvari dogode, a dati ljudima odgovarajuću skrb ili tim obiteljima, to naši ljudi, to naši vojnici, te obitelji zaslužuju isto kako smo se brinuli za ljude iz Domovinskog rata tako se mi moramo brinuti danas za hrvatske vojnike koji su u nekim misijama u funkciji hrvatskih nacionalnih interesa moramo to isto strateški jako važno pitanje riješiti. S obzirom na slučaj koji smo imali oko stradavanja hrvatskog vojnika u misiji u inozemstvu prepoznata je potreba za doradom zakona u tom dijelu stoga smo ovaj konačni prijedlog u ovom dijelu pripremili u skladu sa raspravom u Odboru za obranu kao i na raspravi na plenarnoj sjednici koju su imali klubovi zastupnika pojedini zastupnici. Tu su bili prijedlozi i od strane MOST-a, tu su bili prijedlozi i od strane kluba SDP-a prema tome sve smo to uključili, sve ono što je dobro, to su dobri prijedlozi i vidjeli ste u konačnom prijedlogu zakona da sve dobre, korisne stvari da smo uključili od interesa hrvatskog vojnika. Stoga želim naglasiti da se predloženi zakonom sustavno uređuje problematika ostvarivanja prava u slučajevima pogibije i teškog stradavanja vojnih osoba u obavljanju službe u hrvatskoj vojsci. Znači naša zadaća je zaista briniti, smrt vojnika nije laka, to nitko ne želi, ali zadaća je briniti o tome svemu. Mogu vas izvijestiti da smo i u postupku prijema u djelatnu vojnu službu i gospođe Stele Briški, a po kriterijima to je taj odnos prema obitelji da on nije samo kada se nešto dogodi nego da je naša trajna zadaća obaveza voditi o tome računa. Za provedbu ovog zakona sredstva su osigurana u financijskom planu Ministarstva obrane. Uvažene gospodo zastupnici, zastupnice zaključno držimo kako se predloženim zakonom postojeća rješenja nagrađuju, poboljšavaju i mijenjaju radi povećanja funkcionalnosti spremnosti naše Hrvatske vojske. Imali smo raspravu i na našem matičnom odboru, dobili smo jednoglasnu potporu o ovom zakonskom prijedlogu, stoga vas molim za potporu donošenja ovog zakona za dobrobit svih pripadnica, pripadnika, vojnika, dočasnika, časnika pobjedničke hrvatske vojske. Hvala.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolegice i kolege. Ja ću ovim putem iskoristiti priliku i najaviti prijedlog zakona koji ću prije svega uputiti Vladi odnosno Ministarstvu kulture, radi se o Prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim medijima, nešto što sam ja ovdje pričao prije dobar dio vremena gdje sam obaviješten da je možda u izradi upravo te izmjene navedenoga zakona. Ja ću najaviti ovim putem prijedlog koji nadam se da će biti uvršten, ako ne bude uvršten onda ću sam inicirati izmjene i dopune istoga zakona. Naime, nešto što bi se ovako učinilo možda na prvu ruku banalno, ajmo reći onako najmanji problem svih nas od svih problema koji nas danas i općenito u državi more, ali ljudski onako nešto što se svaki dan mi pogotovo naši građani s time susrećemo je činjenica da vjerojatno kada ste svi gledali određene vijesti, programe ste imali dojam kao da vam je neko kada je došlo do neke pauze do bloka reklama, do odjavne uvodne špice pojačao prijemnik i onda brže bolje stišavate odjedanput buka u kući, galama i ne zna se ko je šta je kako je i prolaze reklame, počne program ne čujete ništa. Znači kažem možda ovako zvuči banalno, ali to je nešto s čim se naši građani susreću. Naime, mi nismo definirali i nemamo definirano da u RH nije zabranjeno da reklamni program bude glasniji od ostatka ili te najavne odjavne špice, znate ono kada ide Dnevnik pa ddddum onako uz neki tako da i susjedi čuju šta vi slušate odnosno šta gledate. To nije definirano. Europska komisija je to prepustila odnosno EU svojim državama članicama da posebno reguliraju i neke države članice već jesu Velika Britanija i recimo Italija. Tamo je striktno navedeno da reklame ne smiju biti glasnije od drugog sadržaja unutar programa. Možemo mi reći da može biti odstupanja nešto malo, ali dapače ne bi smjelo jel to zbilja onako jedan mala izmjena, jedna rečenica, ali ja vjerujem da mnogi naši sugrađani će to prepoznati kada im sada skrećem pozornost na to da su zbilja imali takve situacije kod kuće da je u jednom trenutku nešto glasno, neka reklama, neki jingl i onda kreće program i opet se ne čuje, pojačate da čujete što ljudi govore ili što se događa. I onda naravno buka, halabuka itd. Mislim da se tu ostvaruje jedna tržišna utakmica koja daje prednost oglašivačima u odnosu na sami program jer oni time dobivaju veću izraženost barem u onom dijelu podsvjesnoga da odjedanput je nešto glasnije što se sada događa na TV-u ili možda sam nešto drugo radio odjedanput neko je pojačao TV i sada ja okrenem pozornost više. Naravno to je sada moguće, ja to mogu razumjeti u toj tržišnoj utakmici da se ostvaruju prihodi i što više skreće pozornost na oglašivače, ali to ne smije se raditi na uštrb potrošačkih prava naših građana. I tu ne bi se mijenjao Zakon o potrošačima nego upravo Zakon o elektroničkim medijima koji zapravo treba imati konačni cilj zaštitu potrošača i reguliranje sektora oglašavanja. Mislim da i kroz Vijeće za elektroničke medije da se to može pratiti ali i gledati, ali čak ide toliko da danas u tehnologiji imate TV prijemnike koji to samostalno reguliraju, dakle neko je to već prepoznao, neko je to već vidio kao problem, vidio kao jednu ajmo reći prednost koju ostvaruju pojedini oglašivači skrećući pozornost na jedan ajmo reći nedopušteni način i čak imate neke modernije TV prijemnike koji automatski bez obzira kakav je imput audia oni ga svedu na ono što ste vi zadali. No međutim, daleko smo mi od kupovne moći naših građana da si svi to mogu priuštiti i mislim da je ovo jedna tema koju bi ovako light tema ali jedna tema koju bi sigurno trebali napraviti da izbjegnemo te razne nesporazume, buke, galame u kućama u domaćinstvima i olakšamo samo praćenje tih programa našim građanima. I ja vjerujem da se isto može podvesti i za radio programe da je tamo ista ta mogućnost nije regulirana gdje nešto u jednoj razini unutar jednog programa segmenta ne bi smjelo biti nekih velikih odstupanja. Zato kažem ovim putem najavljujem da ću te izmjene i taj prijedlog izmjena podnijeti ministarstvu, naravno sačekati odgovor, ako ne onda uputiti sam ovu izmjenu zakona. Zahvaljujem.
Željko Plazonić
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene saborske kolegice i kolege, ovim zakonskim prijedlogom osigurava se provedbe delegirane Uredbe Komisije 2016/161 od 2. listopada 2015. godine o dopuni Direktive iz 2001/83 Europskog parlamenta i vijeća te utvrđivanje detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu kojom se propisuju mjere za sprječavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe tako što se zahtjeva da se na pakiranje određenih lijekova za primjenu kod ljudi stave sigurnosne oznake koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja, kako bi se omogućila identifikacija i provjera autentičnosti tih lijekova. Zakonskim prijedlogom utvrđuju se nadležna tijela, zadaće nadležnih tijela, odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava koji će se sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti kao i identifikaciju lijekova i prekršajne odredbe za provedbu ove delegirane Uredbe Europske komisije. Evo, hvala lijepo.
Hvalalijepo gospodine predsjedniče. Meni je kao i mnogim građanima u RH Zagrebački advent stvarno nešto prekrasno i žao mi je da to nije bilo davno prije tako napravljeno i da se tako nešto lijepo nije napravilo prije. Ali ja nisam planirao u ime kluba govoriti o tome govorit ću o nečem drugom, govorit ću o obitelji, govorit ću o neradnoj nedjelji, govoriti ću o postupanjima trgovačkih lanaca koji imaju svoja sjedišta izvan RH a imaju ovdje svoje trgovačke centre i ponašaju se sasvim drugačije ovdje nego što se ponašaju u svojim zemljama, u državama iz kojih dolaze, u državama gdje sakupljaju dobit koja se tamo sva prenosi. Ovih dana pratim što se događa i po medijima, pratim te izjave kao i mnogi naši građani, pratim ih posebno još više nakon što je križevački trgovački lanac KTC donio odluku da od 1.1.2020. godine neće raditi nedjeljom. U ime Hrvatske demokršćanske stranke o tome sam već govorio više puta ovdje, imali smo i određene tiskovne konferencije, imamo i određene prijedloge i ja vjerujem da ćemo početkom naredne godine otvoriti i tu temu i da ćemo iznjedriti zakonodavstvo, zakon, pravilnike, odluke kojima će se onemogućiti rad nedjeljom, prvenstveno trgovačkim centrima a onima koji će morati raditi osigurati da im poslodavci daju vrlo jasnu povećanu plaću za njihov rad ukoliko će oni htjeti naravno raditi. Svi danas ovdje u svojim izlaganjima u ime klubova spominju naravno ono što je pred nama, spominju i predsjedničke kandidatkinje i kandidate, posebno spominju i aktualnu predsjednicu. Pa ja ću isto ovdje reći da smo mi u HDS-u vrlo jasno naglasili da ćemo dati potporu onima koji će se zalagati za neradnu nedjelju i meni je drago da je upravo evo i predsjednica nedavno na jednom svom razgovoru sa predstavnicima određenih inicijativa objavila, obznanila, izjavila da podržava apsolutno da nedjelja pripada obitelji, da nedjelja pripada domu, toplini doma. Mi smo već ovako, polako u predbožićnom vremenu, adventskom vremenu i tu svi uvijek govorimo o obitelji i ja sada ovdje apeliram i pozivam na sve one koji trebaju o tome odlučivati i razmisliti da upravo u ovakvom jednom ozračju i vremenu u kojem sada jesmo i koje je pred nama dobro razmislimo kako je onim prvenstveno ženama koje bi trebale na ove blagdane, uoči blagdana provoditi svoje vrijeme umjesto uz svoju djecu, uz svoju obitelj, u svojem domu u trgovačkim centrima i opsluživati nas koji idemo kupovati. I dobro si zamislimo i mi koji smo građani, koji ne radimo u tim centrima da li je baš nužno ići kupovati nedjeljom, da li je baš nužno ići nedjeljom u trgovačke centre. Nije nužno, nije potrebno i mi sami u principu generiramo taj problem ne razmišljajući o onima koji su tamo, koji tamo moraju biti radi toga jer kupci dolaze. Nema tu nikakvih velikih ekonomskih računica. Razgovarao sam sa ljudima koji su i vodili trgovačke centre, promet nedjeljama nije značajan, nije velik i nitko ništa neće izgubiti. Zato ćemo mi evo i na našim sastancima saborske većine otvarati ovu temu i tražiti da se stvarno naprave izmjene zakona ili novi zakoni kako bi se rad nedjeljom zabranio a onima koji će raditi dodatno značajno više platio. Hvala lijepa.
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane saborske zastupnice i zastupnici, evo pred nama je dakle Konačni prijedlog Ovršnog zakona i ono što želim odmah u počeku reć, ovaj konačni prijedlog mi nismo puno odstupili od onoga što već predstavljamo više od godinu dana i na javnim raspravama i okruglim stolovima i ono što je najključnije možda ovrhu ovim zakonom vraćamo ponovno u nadležnost općinskih sudova onaj dio ovrhe vezan za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Jasno, tome je prethodila jedna odluka Suda EU koja je rekla da javni bilježnici koji su ovlašteni u tom postupku do sada i donose rješenja na temelju vjerodostojne isprave, tom odlukom Suda EU propisano je da oni ne mogu donositi odluke u ovom predmetu. I druga važna odluka koja govori, a odnosi se na zapravo pravo dužnika da sazna da je dužan i da se protiv njega pokreće i ovršni postupak. Te smo dvije stvari riješili prvenstveno u ovom zakonu na način da smo ipak zadržali javne bilježnike kao povjerenike suda, zadržali smo FINA-u kao onoga tko radi onaj tehnički dio naplate i prijenosa sredstava sa jednog računa na drugi račun. Dakle javni bilježnik on će ostati u funkciji povjerenika suda i da najbolje na jedan praktičan način opiše kako će postupak ići. Postupak će biti potpuno digitaliziran, bit će propisani obrasci za sve radnje koje se u ovrsi poduzimaju, dakle popunit će se prijedlog za ovrhu, taj prijedlog za ovrhu dolazi elektroničkim putem na sud, sud ga dostavlja javnom bilježniku, bilježnik tada poduzima onu važnu radnju on mora zaključkom obavijestiti dužnika da je protiv njega podnesen prijedlog za ovrhu i u tom postupku dužnik ima nekoliko mogućnosti ako je suglasan s tim, podmirit će račun i zapravo neće ovrhe niti biti. Ukoliko on prigovori, ukoliko prigovori da to ne stoji, tada se postupak pretvara i idemo u fazu parničenja gdje ćemo provoditi sve one potrebne dokazne radnje da se utvrdi da li je neko dužan ili nije dužan. Ako nijedna od te dvije opcije, ako se potpuno zanemari i dužnike se ne oglasi, tada u tom slučaju idemo u postupak ovrhe. I nakon toga kada se donose rješenje o ovrsi dužnik može prigovoriti i onda smo opet u parnici. Ono što je važno reći, mislim da smo ovdje napravili velike iskorake i zadržali neke standarde zaštite koje imamo i danas, a to je zaštita jedine nekretnine gdje je načelo zakona da nema ovrhe na jedinoj nekretnini. Jasno je da je pravo vlasnika nekretnine da raspolaže tom nekretninom i da je stavi pod hipoteku, tada do ovrhe dolazi. Međutim, ukoliko i dođe do onoga najgoreg što ovrha pozna da bude nečija nekretnina prodana i on nema gdje biti, tada je na snazi ova odredba koja je danas, sa država 18 mjeseci vodi brigu i plaća zakupninu za nekoga tko je ostao bez nekretnine, a tom roku se on naravno može i snaći. Također postoji cijeli jedan spektar prihoda koje smo izuzeli iz ovrhe. Mi imamo danas odredbu također da štitimo određeni dio plaće, a to je tri četvrtine ako je ona do prosječne plaće, a ako je veća od toga tada taj iznos ne može prijeći dvije trećine iznosa prosječne plaće, to je ono što štitimo. Također u ovrhu ne mogu ići božice, uskrsnice, terenski dodatak, sada u drugom čitanju dodajemo još i topli obrok, smatramo da su to sve prihodi koje ne treba ovršiti nego da su to prihodi, ne znam dnevnica vezano za nekakav put da to nije uredu da čovjek iz te dnevnice ne može podmiriti neke svoje potrebe. Da se ponovno vratim, jako važna odredba je da podižemo zaštitu dužnika na način da ga pravovremeno obavještavamo jer u dosadašnjem sustavu gdje smo imali preko 300.000 blokiranih bilo je vrlo velikih prigovora da su ovrhe provođene, a da niko ništa nije znao, da niko nije znao da se pokreće ovrha, da je uopće dužan i sada uvodimo da javni bilježnik u onoj pretfazi mora zaključkom obavijestiti dužnika. Prvi put ako uspije uredu, ako ne tada propisujemo da je potrebno i drugi put. Tek treći put ako ne želi otići na poštu to preuzeti, tek treći put objavljujemo to na elektroničkim stranicama i još stavljamo u poštanski sandučić obavijest da je protiv njega podnesen prijedlog za ovrhu. Također u odnosu na prvo čitanje prihvaćamo nomotehnička poboljšanja od našeg Odbora za zakonodavstvo, nomotehnički uređujemo ovaj zakon. Uvodimo još i onu obvezu vezano za vođenje postupka kada je neko pokrenuo postupak za utvrđenje ništetnosti akta nekog ugovora primjerice na temelju kojeg se ovrha vodi. Ukoliko je taj postupak već pokrenut, podnijeta tužba tada je obveza da mi to unutar ovrhe zastanemo i odgodimo ovrhu do pravomoćnog rješavanja tog spora. Ako se radi pak o potrošačkim ugovorima tada još na to dodajemo ako nije pokrenut postupak tada je u obvezi sud donesti odluku gdje se daje rok od 30 dana da se takav postupak pokrene i nakon toga također donosi se odluka o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja ovog spora. Tako da zakon je u odnosu na prvo čitanje ostao u svojoj koncepciji isti. Mislim da je jako bitno da će ovrha biti digitalizirana, to je nešto što moramo uvesti, to uvodimo i u mnoge segmente postupaka na sudovima. Na trgovačkim sudovima vrlo brzo će to postati i na općinskim sudovima odredba koju će se morati poštivati, a to je e-komunikacija. Tu ćemo dobiti na brzini, na efikasnosti. Važno je isto tu da snižavamo i troškove postupanja, primjerice danas je jedan od troškova da odvjetnik sastavlja prijedlog za ovrhu i to ovisi o vrijednosti spora kolika je tu naknada. Sada to više neće biti sastav prijedloga za ovrhu nego imamo obrazac koji će se jednostavno popuniti i to više nema te vrste troška. I danas se također potvrda pravomoćnosti se naplaćuje obzirom da će biti digitalizirano takve radnje više neće biti potrebne i s te strane ćemo smanjiti troškove i mi ćemo ih takva je namjera unificirati na način da jedna vrsta troška bude jedan iznos fiksni za one ovrhe do 5.000,00 kn i drugi za one preko 5.000,00 kn. Stoga mislim da je ovo jedan ovaj održivi sustav kojim smo se kao prvo uskladili sa odlukom, sa odlukama suda EU, mislim da smo napravili veliki korak u digitalizaciji, pojednostavljenju i pojeftinjenju, instrumenti zaštite dužnika ja mislim da su iznimno veliki, nekretninu štitimo na više načina, dakle imamo i odredbu da se ne može pokrenut ovrha za ona potraživanja do 40.000,00 kn glavnice kad tome pridodamo trošak i kamatu to je još i više, za takva potraživanja ne može ići ovrha na nekretnini, cijeli niz primanja dužnika ovaj štitimo i izuzimamo od ovrhe, tako da mislim da smo ovim prijedlogom zakona uspjeli uravnotežiti sustav i uspjeli zadovoljit sve ono što je bilo zapravo, što je bilo kao problem vezano za presudu suda EU. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, kolegice i kolege, mandatno-imunitetno povjerenstvo HS razmotrilo je na 53. sjednici održanoj dana 28. studenog 2019.g. zahtjev punomoćnika privatnih tužitelja Marina Leke iz Zagreba i Renate Ćurić iz Sesveta upućen predsjedniku HS za davanjem odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv Damjana Vucelića, zastupnika u HS zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona. Damjan Vucelić zastupnik je 9. saziva HS, te na temelju čl. 76. st. 1. Ustav RH i čl. 23. Poslovnika HS ima imunitet do prestanka zastupničkog mandata, te se bez oduke HS protiv istoga ne može pokretati niti voditi kazneni postupak. Povjerenstvo je izvršilo uvid u privatnu tužbu koja je podnijeta protiv Damjena Vucelića zbog koje se traži davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka, te je ustvrdilo da se radi o njegovom izraženom mišljenju u HS na sjednici održanoj dana 11. listopada 2019.g. Budući da je čl. 76. st. 2. Ustava RH propisano da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u HS, povjerenstvo smatra da je zahtjev neosnovan. Naime, u konkretnom slučaju radi se o imunitetu neodgovornosti koja štiti zastupnika od kaznene odgovornosti za djela koja počini kao zastupnik unutar predstavničkog tijela. MIP je na osnovu čl. 76. st. 2. Ustava RH i čl. 116. i 166. Poslovnika HS jednoglasno sa 5 glasova za predložio donošenje slijedećeg zaključka. Zahtjev za odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika Damjana Vucelića po privatnoj tužbi punomoćnika privatnih tužitelja Marina Leke iz Zagreba i Renate Čujić iz Sesveta koja je podnijeta dana 12. studenog 2019. godine Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu zbog kaznenog djela klevete iz Članka 149. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona temeljem Članka 76. stavka 2. Ustava RH je neosnovan. Eto, da dalje ne obrazlažem, mislim da je situacija kompletno više-manje jasna. Hvala lijepa.
Zdravko Zrinušić
Hvala lijepo poštovani g. predsjedniče HS-a. poštovane zastupnice i zastupnici. Kao što je uvodno rečeno, pred nama su danas, odnosno pred vama nalaze dva konačna prijedloga zakona. Prvi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim ponuda s javnom ponudom i drugi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Oba su zakona bila na saborskoj raspravi i na svojoj 14. sjednici održanoj 20. rujna 2019. g. HS je donio zaključak kojim prihvaća jedan i drugi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona. Da podsjetim, što se tiče i jednoga i drugoga zakona, oni su usklađeni prilikom pristupanja EU-i i potpuno izmijenjena zakonodavna regulativa je tada je u tom času podijeljen taj dio poslova oko otvorenih investicijskih fondova i alternativnih investicijskih fondova i potpuno su razgraničena ova dva zakona, tim više jer je težina obavljanja poslova po jednom i drugom zakonu različita. Što se tiče ovoga prvoga Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, on je u svibnju 2016. zbog daljnje potrebe usklađivanja sa regulativom EU-u, pardon, malo sam trčao da ne zakasnim pa sam zadisan. On je usklađen i potpuno donijet novi zakon, a što se tiče alternativnih investicijskih fondova, njegova izmjena je bila u ožujku 2018. i potpuno je novi zakon. Što, zašto se sada predlaže da podsjetim ovaj, ovaj, ove izmjene jednoga i drugoga zakonskog propisa. Zbog toga što je donijeta i u primjeni od 1. siječnja ove godine tzv. Uredba o sekuritizaciji, odnosno ona je pod br. 217/2402 EU parlamenta i vijeća, donijela je bila 12. prosinca 2017. g. i u tom smislu sama uredba po sebi se primjenjuje u zakonodavstvu EU pa će biti stoga biti potrebno uskladiti važeće naše propise. Važno je naglasiti da je ovom uredbom izmijenjena tzv. UCITS 4 direktiva koja je prenesena u važeći zakon te obzirom da sama ova uredba se primjenjuje od 1. siječnja kako sam i rekao u cilju usklađenja s pravnom stečevinom EU bilo je potrebno izmijeniti dopunu tih važećih zakona. U tom smislu kao što sam naglasio prilikom prvog čitanja, ponovio bih da je vrlo važno da u znati da u RH trenutno nemamo pravni okvir vezano za poslove sekuritizacije, a u narednom razdoblju je predviđeno da se donese posebni Zakon o provedbi Uredbe o sekuritizaciji, znači ovi su, ove odredbe, same Uredbe o sekuritizaciji koje se odnose na fondove i rad fondova samo u svome segmentu, a inače cijela Uredba o sekuritizaciji predviđeno je donošenje posebnog zakona koji će se uz provedbu samih, same uredbe odrediti i tijela koja će biti nadležna za njenu provedbu u smislu nadzora te će biti potrebno normirati nadležnost i postupak nadzora i nadzorne mjere, suradnja s drugim tijelima i kao i druge nacionalne specifičnosti. Što se tiče ovih končanih prijedloga zakona i u jednome i u drugome zakon daje se ovlast društvima za upravljanje da mogu obavljati poslove pod nazivom poslovi servisera odnosno mogu svakodnevno aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju. Naravno, ako se na njih takvi poslovi delegiraju. S tim u vezi propisuje im se i dodatne obveze u odnosu na upravljanja .../Govornik se ne razumije./... sekuritizaciju u smislu obavljanja postupaka procjene utjecaja izloženosti prema sekuritizaciji na interese ulagatelja. Također, propisana su administrativne sankcije od strane nadzornog tijela, u ovom slučaju je to određena HANFA, a u slučaju kršenja odredbi propisanih Uredbom o sekuritizaciji, pri čemu se za teže prekršaje visina novčanih kazni prilagođava hrvatskoj poslovnoj praksi i iskustvu odnosno našim okvirima koji su unutar RH. Nadalje, prijedlogom zakona sadržane su izmjene i dopune koje predstavljaju harmonizaciju s drugim propisima čime se uklanjanju nedostaci u postojećim zakonskoj normi koje su uočene dakle u dosadašnjoj praksi što će pridonijeti ujednačavanju postupaka i pravnoj sigurnosti. U tom smislu, što se tiče ovoga prvoga zakona izvršenost, a ista je norma, gotovo ista i u drugome izvršeno usklađenje s odredbama Zakona o tržištu kapitala koji je donijet u srpnju 2018., znači nakon donošenja ovoga zakona, a kako je Zakon o tržištu kapitala krovni zakon koji pokriva i ova područja nužno je u tom smislu uskladiti norme iz ovoga zakona s krovnim zakonom, dakle Zakonom o tržištu kapitala. Potom tu su uskladbe u odnosu na Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima, te Zakon o općem upravnom postupku. Da samo kratko ću podsjetiti, kao što sam i naglasio i tijekom prvog čitanja, što se tiče Zakona o tržištu kapitala uskladba se odnosi na uvjete za člana uprave odnosno nadzornog odbora, potom na procjenu postupaka, uvjete i pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela te na distribuciju fondova. Što se tiče Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima prijedlog zakona sadrži izmjene i dopune odredbi zbog potrebe horizontalnog usklađenja s tim zakonom u pogledu ovlaštenja za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Budući da Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisuje mogućnost da društvo za upravljanje upravlja i mirovinskim fondovima potrebno je propisati da društvo za upravljanje to može činiti pod uvjetom da ishodi odobrenje u skladu sa odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima čime bi se u potpunosti eliminirala pravna praznina i mogućnost različitih tumačenja koje trenutno imamo temeljem važećih propisa. Također prijedlogom zakona radi horizontalnog usklađenja kao što sam rekao sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima društva za upravljanje propisuje se kao novina obveza ulaganja dijela kapitala u likvidnu imovinu. Do sada je to bila obveza samo kod upravljanja alternativnim investicijskim fondovima što nije proporcionalno s obzirom na veličinu i značaj imovine pod upravljanjem i rizike kojima se društva za upravljanje ovaj društva za upravljanje izložena te je uočen nedostatak bilo potrebno ispraviti odnosno uskladiti. Samo bih podsjetio, ko što sam iznio taj podatak i prošli put prema podacima HANFE u 2018. ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnim fondom iznosila je 19,1 milijardu kuna, a neto imovina alternativnih investicijskih fondova 3,6 milijardi kuna. Naposljetku za, prijedlogom zakona sadrži izmjene i dopune radi usklađenja sa Zakonom o općem upravnom postupku, a u smislu svih postupaka koje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi po tome zakonu u pravnim postupcima. U odnosu na tekst prijedloga zakona iz prvog čitanja, a u cilju poboljšanja njegovih odredbi i veće jasnoće u ovom konačnom prijedlogu zakona unijete su određene dorade te nomotehnički i jezični ispravci, a slijedom primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te prijedloga tijela državne uprave. Primjerice ovdje ću navesti nekoliko takvih izmjena. Radi jasnoće dopune dopunjuje se pojam suradnika kandidata te se uz riječ suradnik dodaje kandidat umjesto podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Obzirom da je podnositelj zahtjeva nadzorni odbor društva, a glede uvjeta za člana nadzornog odbora društva za upravljanje dodaje se i mirovinsko društvo obzirom da je poslovanje mirovinskog društva također usporedivo s poslovanjem društva za upravljanje. Također, dijelu uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave dodaje se i suradnik kandidata odnosno člana uprave obzirom da član uprave društva za upravljanje može biti osoba koja u svakom trenutku dok obavlja tu dužnost ispunjava uvjet da nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Vezano za poslove odbora za primitke unijete su odredbe vezano za njihove prijedloge nadzornom odboru oko primitaka višeg rukovodstva, voditelja kontrolne funkcije i radnika koji imaju utjecaj na izloženost rizicima društva. I zaključno dio prekršajnih odredbi usklađen je s normativnim djelom teksta zakona te se navode jasniji i precizniji opisi pojedinih prekršaja kako bi se uvažilo načelo određenosti bića dijela. Što se tiče Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, samo bih ponovio dakle kao što sam rekao u ožujku je potpuno, od 2018. potpuno novi zakon. U osnovi zakon uređuje uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za upravljanje alternativnih investicijskih fondova i alternativnih investicijskih fondova te nadzor nad njihovim poslovanjem. Također tu su propisani uvjeti pod kojima društvo za upravljanje iz druge države članice ili treće države mogu obavljati djelatnost i/ili trgovati udjelima alternativnih investicijskih fondova kojima upravljaju na području RH. Što se tiče ovog konačnog prijedloga isto kao što sam spomenuo uvodno i za prethodni zakon uredba o sekuritizaciji je osnova za izmjenu. Nadalje, društvo za upravljanje može upravljati fondovima osnovanim prema posebnim zakonima uz uvjet da im HANFA, od HANFE dobe odobrenje za upravljanje kako je to propisano primjerice za zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, taj zakon još iz 2018. tamo je Člankom 16. propisana ta norma, a ovdje se usklađuje da bi se onda dopustilo i ta mogućost upravljanja. Nadalje, u smislu ovih usklađenja koje sam spomenuo i malo prije u prethodnim zakonima, tako su i ovdje u Zakonu o općem upravnom postupku usklađene određene norme vezano za postupanje HANFE. Razlika u odnosu na konačni prijedlog zakona i ovaj iz prvog čitanja isto su one tehničke dorade, kao što sam spomenuo za prethodni zakon sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i tijela državne uprave, a u tom smislu dopunjeni su i pojmovi običnog kvalificiranog ulagatelja i kvalificiranog ulagatelja rizičnog kapitala gdje se ukazuje da postoji razlika između te dvije kategorije kvalificiranih ulagatelja. Obični i kvalificirani ulagatelj mogu ulagati u sve alternativne investicijske fondove, dok kvalificiranog ulagatelja rizičnog kapitala uz navedeno mogu ulagati i u alternativne investicijske fondove s privatnom ponudom koje imaju strategiju fonda rizičnog kapitala iz Dodatka 4. delegirane Uredbe 231 iz 2013. godine. Nadalje, u dijelu uvjeta koji se obavljaju, članovi uprave, kao i u dijelu poslova odbora za primitke istovjetne s izmjene kao i u prethodnome zakonu. Također izvršena je dopuna u dijelu odredbe o likvidaciji na način da likvidator zatvorenog alternativnog investicijskog fonda s pravnom osobnošću osim HANFE mora obavijestiti i depozitara o donošenju odluke o likvidaciji čime se želi naglasiti da alternativni investicijski fond u likvidaciji neovisno o obliku mora imati depozitara. Dakle depozitar je banka kojoj je Investicijski fond povjerio imovinu fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. I zaključno, kao i prethodnom dijelu u dijelu prekršajnih odredbi uređena je norma kako bi se uvažilo načelo određenosti bića djela. U međuvremenu vidio sam i dva amandmana koja su ovdje podnijeta, s obzirom da nisam siguran jesu li tehničke naravi ili suštinske, naravno da će Vlada to usvojiti, ali ako će to trebati prethodnu suglasnost same Vlade mi ćemo je ishoditi. Evo hvala lijepa na pažnji.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Proteklih 40 minuta čuli smo brojne navode, optužbe, laži o korupciji i to u prvom redu od čelnih ljudi, predstavnika korupcijske antikoalicije. Naime, pokušavaju napadajući druge sakriti korupciju ili nerazjašnjenje poslove unutar njihovih stranaka, stranaka te korupcijske antikoalicije. Naime, nije mi jasno i pitamo se, pita se cjelokupna hrvatska javnost kako to da članovima te koalicije ne smeta da kandidat kojega podržavaju u izborima za predsjednika države, da g. Zoran Milanović ulazi u kampanju, u borbu za jedno od, za najvažnije mjesto u Hrvatskoj, za predsjednika Hrvatske a da pri tome cjelokupnoj hrvatskoj javnosti taji, ne želi reći s kime je, koji su to njegovi poslovni partneri bili u protekle 3 godine dok nije bio premijer nakon što je izgubio izbore za, parlamentarne izbore. Kako je to na temelju tih poslova i ugovora ostvarivao višemilijunsku dobit i da o tome hrvatski građani koji idu na izbore nemaju pojma. Koji su razlozi, postavljamo pitanje onima koji ga podržavaju, prije svega njemu osobno da se hrvatskoj javnosti ne, javno objavi podatak koji su to bili partneri, s kime ste surađivali, koji su to bili ugovori, kako je došlo do te milijunske dobiti i zbog čega ste isplaćivali sebi minimalni dohodak, minimalnu plaću. Prema tome, to je, to su, to su podaci koje trebamo znati i prije svega to raščistiti i kad to raščistite, kad budete s time upoznali hrvatsku javnost vi i on, vi koji ga podržavate i on, onda možete govoriti o drugima. Dok ne počistite pred svojim pragom, ne možete čistiti pred .../nerazumljivo/... i nemate vjerodostojnost čistiti i pred tuđim pragovima i optuživati druge. Kako to da vam ne smeta da predsjednik SDP-a dobije poklon od privatne tvrtke u iznosu od 260 tisuća kuna i na to ne plati porez na dohodak? I to ništa, to se apsolutno, to preko toga prelazite, šutite, to ništa nije sporno. A sporno je sve ono što drugi rade. Vrlo interesantno, vrlo je to jako uvjerljivo djeluje od strane ove, kako sam ih nazvao, korupcijske anti koalicije. S druge strane čujemo da Vlada skriva podatke o putu, o službenom putu u Helsinki. O tome smo se već u nekoliko navrata kao stranka i Vlada su se očitovale. I mjesto da se utvrdi kako se tu Vlada i stranka ponašala manirom dobrog gospodara jer niti za jednu lipu nije opteretila državni proračun. Dapače, ovdje se pokušava na ovoj stranci i Vladi nabaciti, klevetati kako se služi javnim sredstvima kako bi nešto .../Govornik se ne razumije./... dakle to je apsolutno zamjena teza i konačno bi trebalo Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa baviti se uistinu sukobom interesa, ne izlaziti iz ovlasti koje su im zakonom date, a uostalom na to su je već upozorili i sudovi i očekujemo upravo da Upravni sud u Hrvatskoj se očituje o tome ima li pravo povjerenstvo ulaziti u to da li je ili nije kršenje načela djelovanja zastupnika ono čime se treba baviti povjerenstvo, umjesto da se bavi onime što mu je zakon naložio, a to je isključivo sukob interesa. Hvala.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici, Klub zastupnika SDP-a predlaže izmjene dva članka Zakona o izboru predsjednika republike i to čl. 20. i 24., te čl. 33. ovoga zakona. Predlažemo da se Zakon o izborima predsjednika RH uskladi sa svim drugim izbornim zakonima koji su na snazi u RH, a koji se tiču sastava biračkih odbora. U Zakonu o izborima zastupnika u HS, te u Zakonu o izborima predstavnika RH u Europski parlament, propisano je da se sastav biračkih odbora određuje na način da ga čine predstavnici političkih stranaka i to paritetno odnosno ravnopravno predstavnici većinskih političkih stranaka i predstavnici oporbenih političkih stranaka proporcionalno udjelu u sastavu HS. Nešto slično propisano je i u Zakonu o lokalnim izborima pri čemu se tu kombiniraju sastavi gradskih vijeća odnosno županijskih skupština tamo gdje se istovremeno provode izbori i za gradsko vijeće i za županijske skupštine. Na takvim izborima nije bilo većih primjedbi o regularnosti izbora, tim više što su sve političke stranke mogle aktivno sudjelovati u kontroli izbora na onaj najbolji mogući način, a to je da konkurenti i suparnici međusobno kontroliraju jedni druge. U Zakonu o izborima predsjednika republike ostalo je kao recivir iz '90.-tih godina, a takva odredba bila je i u drugim izbornim zakonima '90.-tih godina, a to je da izbori, izborna, izborni birački odbori budu nestranački odnosno da članove biračkih odbora određuju gradska odnosno općinska izborna povjerenstva ili Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba. Ta odredba nije dobra zato što se na taj način političkim strankama koje sudjeluju na izborima za predsjednika republike, a i na ovim izborima za predsjednika republike sudjeluje 20-tak političkih stranaka koje su podržale svoje kandidate uz još nekoliko neovisnih kandidata i vrlo su u stvari rijetke stranke zastupljene u HS koje nisu podržale nijednog kandidata. Prema tome, ocjenjujem da i političke stranke i na ovim izborima imaju želju kontrolirati rad biračkih odbora, kontrolirati jedni druge kako bi ono što građani ubace u kutije odgovaralo onome što DIP na kraju objavi kao rezultat izbora. Druga izmjena koju predlažemo tiče se događaja prilikom glasanja odnosno prilikom preuzimanja listića, a to je da birač, da birač svojim potpisom potvrđuje preuzimanje glasačkog listića. Evo primjerice mi kad se prijavljujemo za raspravu u HS u pravilu svojim potpisom potvrđujemo da se prijavljujemo za raspravu, tako da ne vidimo razloga zašto se i na taj način ne bi omogućila bolja kontrola izbornog procesa barem u onome smislu da ako neko od članova biračkog odbora ima neopisivu želju da favoriziranom kandidatu doda još poneki neregularno osvojeni glas na način da ubaci listić u kutiju, da to napravi ne samo zaokruživanjem broja ispred rednog broja ispred birača u biračkom popisu čiji glas želi krivotvoriti, nego da ipak napravi i kazneno djelo falsificiranja službene isprave tako da mora tog čovjeka i potpisati, a onda je vrlo lako utvrditi vjerodostojnost potpisa. Evo recimo ova Vlada počiva na jednom utvrđivanju vjerodostojnosti potpisa u jednom kaznenom postupku. Tako da čini mi se da su ova rješenja koja predlažemo da bi doprinjela boljoj kontroli i regularnosti izbora, da nije tako onda ni u ovim drugim zakonima ne bi ostale odredbe da političke stranke imenuju članove biračkih odbora. Obrazloženje Vlade koje smo, mišljenje Vlade koja smo dobili, a i mišljenja, mišljenja predstavnika parlamentarne većine na odborima koji su raspravljali o ovome zakonu sveli su se na, ja bi rekao, prozirni pokušaj kako da se stvari ne nazovu pravim imenom. Citirat ću što je Vlada napisala, dakle Vlada pak smatra važnom istaknuti stajalište Ustavnog suda RH od 24. rujna 2015. da HS treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora. Dakle, to što Ustavni sud smatra da HS treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi ne govori o tome da li ovo rješenje povećava ili smanjuje regularnost izbora, da li povećava ili smanjuje kontrolu ispravnosti rada biračkih popisa, nego samo govori o tome da HS treba ustrajati na nekoj praksi, onoj praksi koju je recimo ova parlamentarna većina prekršila donoseći izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka, političkih aktivnosti i izborne promidžbe kada su kolege iz MOST-a dvije noći tu probdjele da bi pokazale svu apsurdnost, želje Vlade i parlamentarne većine da promijeni zakon koji se itekako tiče izbora, ne godinu dana prije stupanja, prije održavanja izbora, nego nešto manje od dva mjeseca prije održavanja izbora, a nešto manje od 48 sati prije donošenja odluke o raspisivanju tih istih izbora. Vlada je propustila reći smatra li da je ovo rješenje to koje doprinosi regularnosti izbora ili ne. Znate zašto? Zato što i ona zna da doprinosi regularnosti izbora i zato što i ona želi reći da joj nije baš u interesu da izbori budu u toj mjeri regularni. A znate zašto? Zbog toga što sadašnjim rješenjem biračke odbore imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva. U Gradu Zagrebu primjerice malte ne se oglasom traži da se jave članovi u biračke odbore. U manjim jedinicama lokalne samouprave u nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa za razne izbore, dolazi do tzv. familijariziranja gradskih izbornih povjerenstava ili općinskih izbornih povjerenstava sa općinskim vlastima. Znate zašto? Zato šta oni svoje prostorije imaju u općinskim prostorima jer nemaju gdje drugdje u malim sredinama, zato što operativno surađuju bilo sa načelnikom, bilo sa službenicima u malim sredinama i po mom mišljenju tu dolazi do jednog ovako familijarnog odnosa koji apsolutno može imati utjecaj na neovisnost ili barem na nepristranost izbornih povjerenstava, a samim time i na to koga će se onda preporučiti kao nestranačku osobu u biračke odbore. Nije mi jasno zašto da nad ovim izbornim procesom treba ostati taj oblak, crni oblak sumnje da Vlada, parlamentarna većina stranke koje čine parlamentarnu većinu ili kandidati koji podržavaju stranke koje imaju, koje sudjeluju u parlamentarnoj većini, a mislim da se radi samo o jednom kandidatu jer druge stranke parlamentarne većine ne podržavaju nekog drugog kandidata, osim gospodina Dejana Kovača, ispričavam se mislim da HSLS ima svog kandidata od parlamentarne većine. Dakle, zbog čega se ona želi ostaviti taj oblak, oblak sumnje, pa evo ja obzirom da sam vidio da imam dosta replika, ja mislim da će netko i u replikama to reći da ne moram ja to ovdje odgovarati, jer doista mi ne bi bilo baš u redu, baš u prvoj rečenici, u prvom obraćanju reći da netko misli pokrasti izbore. Zahvaljujem.
Žarko Katić
Hvala vam lijepa gospodine predsjedavatelju. Poštovane gospođe zastupnice, poštovana gospodo zastupnici polazna osnova za izradu cjelovitog normativnog okvira kojim će se urediti vatrogasna djelatnost kao djelatnost od interesa za RH utvrđena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave koji je donijet prošle godine kojim je propisano da će se posebnim zakonom urediti vatrogasna djelatnost najkasnije 1. siječnja 2020. godine. Istodobno od 1. siječnja 2020. godine naprijed navedenim izmjenama zakona ustrojava se središnji državni ured pod nazivom Hrvatska vatrogasna zajednica za obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na vatrogastvo. Vatrogasna djelatnost od interesa je za RH te ju je potrebno urediti kao cjelovit i učinkovit sustav za građane i gospodarstvo budući da osigurava provedbu mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spašavanja ljudi i imovine kao i pružanje tehničke pomoći u različitim nesrećama i opasnim stanjima. Sve navedeno obvezuje nas da cjeloviti sustav vatrogastva bude operativan od 1. siječnja 2020. godine. Prijedlogom Zakona o vatrogastvu s konačnim prijedlogom zakona žele se stvoriti normativne, organizacijske, tehničke i financijske pretpostavke da Hrvatska vatrogasna zajednica kao središnji državni ured za poslove vatrogastva ima sve potrebne uvjete za nesmetan rad. Stoga, Vlada RH smatra da su se stekli razlozi iz Članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora da se o Prijedlogu Zakona o vatrogastvu raspravi i donese po hitnom postupku. Tekst zakona je stoga upućen kao konačni prijedlog zakona. U slučaju da zakon kojim se uređuje vatrogastvo ne stupi na snagu 1. siječnja 2020. godine, upitna je prije svega sigurnost ljudi i imovine, a potom i održivost i cjelovitost sustava jer će se dovesti u pitanje vatrogasna djelatnost u organizacijskom, financijskom i provedbenom obliku što može imati izravne posljedice za građane, gospodarstvo, druge dionike kao i za okoliš. Dopustite, poštovane zastupnice i zastupnici da vam samo vrlo kratko iznesem određene brojke koje će vjerujem pokazati krvnu sliku hrvatskoga vatrogastva u ovome trenutku. Dakle, u RH djeluje niz vatrogasnih organizacija od kojih evo ćemo navesti dobrovoljne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 32, dobrovoljna vatrogasna društva 1.757, javne vatrogasne postrojbe profesionalni, dakle to su profesionalni vatrogasci 70, profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 22, zatim vatrogasne zajednice grada, gradova 63, vatrogasne zajednice područja 28, vatrogasne zajednice 131, vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba 21 i naravno Hrvatska vatrogasna zajednica. Ukupno prema posljednjim podacima djeluje i brani nas 3.645 vatrogasaca, od toga u javnim vatrogasnim postrojbama 2.707 i 938 aktivnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, vatrogasnim zajednicama kao što sam rekao općina, gradova i područja. Trenutno je na snazi Zakon o vatrogastvu donijet 1999. godine i koji je stupio i primjenjuje se od 1. siječnja 2000. godine. Primjena tog zakona pokazala je da postoje problemi u pogledu dvojne nadležnosti za vatrogastvo što je bila zapreka za detaljnije normativno reguliranje vatrogasne djelatnosti te za uspostavu jedinstvenog sustava obrazovanja. Nedovoljno konzistentan sustav zapovijedanja odnosno zapovjedni lanac u nekim jedinicama lokalne samouprave rezultirali su problemima prilikom vatrogasnih intervencija. Selektivno financiranje vatrogastva iz državnog proračuna posljedično je pridonijelo neravnomjernom razvoju vatrogasne službe na području RH. Ovim prijedlogom zakona žele se otkloniti određene poteškoće na koje se naišlo u primjeni trenutno važećeg zakona. Kao najvažnije namjerava se otkloniti paralelna nadležnost za vatrogastvo na državnoj razini, uspostaviti konzistentan sustav zapovijedanja, omogućiti jedinicama lokalne samouprave jednaka polazišta za ustrojavanje učinkovite vatrogasne službe. Jednako tako cilj je ujednačiti uvjete za obavljanje vatrogasne djelatnosti, urediti način obavljanja vatrogasne djelatnosti i sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji. Zatim provedbu vatrogasne djelatnosti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te obavljanje vatrogasne djelatnosti vatrogasnih zajednica, profesionalnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Prijedlogom zakona utvrđuju se prava i obveze tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave te način donošenja strateških dokumenata od interesa za RH. Odredbe prijedloga zakona među ostalim propisuju ustrojstvo, nadležnost i sjedište Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasnih zajednica županija, Grada Zagreba, zatim općina, gradova i područja kao nadležnih za sve poslove vatrogastva na određenoj razini i sa pripadajućim javnim ovlastima. Nadalje, se uređuje nadležnost i odgovornost te trajanje mandata predsjednika i vatrogasnih zapovjednika vatrogasnih zajednica, dakle županija, Grada Zagreba, općina, gradova i područja te profesionalnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s točno propisanim nadležnostima, sastavom, načinom izbora, imenovanja i razrješenja, djelokrugom rada, načinom donošenja odluka i odgovornostima članovima i ujedno i javnim ovlastima. Propisuju se i uvjeti za obavljanje poslova vatrogasca, uvjeti za zapošljavanje profesionalnih vatrogasaca i vatrogasaca s posebnim ovlastima i odgovornostima, uvjeti za obavljanje poslova dobrovoljnog i sezonskog vatrogastva, način utvrđivanja tjelesne i duševne sposobnosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, izradu vatrogasnih iskaznica, računalnu aplikaciju Hrvatske vatrogasne zajednice za evidenciju vatrogasaca, tehnike, opreme, intervencija, regulira se staž osiguranja s povećanim trajanjem, propisuje se organizacija rada zaposlenih vatrogasaca, sudjelovanje dobrovoljnih vatrogasaca koji nisu u radnom odnosu na vatrogasnim intervencijama, prava profesionalnog vatrogasca kod odlaska u invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u starosnu mirovinu ili privremenu starosnu mirovinu, kao i dodatna prava profesionalnog vatrogasca kod kojeg nastupi tjelesno oštećenje, te ostvari pravo na invalidsku mirovinu, zatim prava, po prvi put i prava dobrovoljnog vatrogasca zbog ozljede ili bolesti, dodatna prava članova obitelji dobrovoljnog vatrogasca koji izgubi život na intervenciji da ne bismo imali slučajeve kao što smo ih aktualno imali da suđenja traju godinama, osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca prema posebnim propisima, a ujedno se uređuje i prekovremeni rad profesionalnih vatrogasaca i službenika Hrvatske vatrogasne zajednice. Ovim zakonom se i po prvi put uvode određena prava, kao što su pravo na psihološku pomoć vatrogasca koji je sudjelovao u intervenciji i prisustvovao većem traumatskome stresu, zatim pravo na otpremninu i zdravstveno osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca. Slijedom ovog što sam iznio, donošenjem ovog zakona uspostavit će se jedna nadležna institucija za vatrogastvo na državnoj razini, držimo da će to omogućiti nesmetani razvoj vatrogasnog sustava u pogledu normativnog uređenja, zatim predlaganja dokumenata državne razine kao što su nacionalna strategija razvoja vatrogastva ili vatrogasni plan RH koji su regulirani čl. 48. Konačnog prijedloga zakona, zatim učinkovitiju obuku i osposobljavanje vatrogasaca, kvalitetniju inspekciju nad vatrogasnim postrojbama, te bolje povlačenje sredstava iz Fondova EU. Uspostavit će se nadalje konzistentniji sustav zapovijedanja na temelju kojeg će se čvršće povezati zapovjedna vertikala i omogućiti i onemogućiti paralelne zapovjedne nadležnosti na lokalnoj razini što će pozitivno utjecati na djelotvornost vatrogasnog sustava prilikom intervencija na izvanrednim događajima kao što su veliki požari otvorenog prostora kojima svjedočimo praktično svakog ljeta, poplave i drugi, druge velike prirodne ili tehnološke nesreće i nezgode gdje sudjeluju vatrogasne snage iz više jedinica lokalne ili područne samouprave. Glavni vatrogasni zapovjednik koji je odgovoran za osposobljenost, organiziranost i opremljenost vatrogasaca preuzet će nadležnost nad vatrogasnom inspekcijom kako je to i u najbolje organiziranim europskim državama. Državna vatrogasna škola bit će čvršće povezana s vatrogasnom organizacijom, te će preuzeti školovanje, obuku i osposobljavanje vatrogasaca kao i u zemljama koje nam mogu u tom pogledu biti uzor, propisat će se jedinstveni sustav obrazovanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, te vatrogasnih zapovjednika, što će utjecati na strukovni napredak sveukupnoga vatrogastva. Boljim nadzorom uplata premija osiguranja poboljšat će se stupanj zaštite od požara u manjim gradovima i općinama, što je posebice važno za zaštitu od požara otvorenog prostora na priobalju jer će manje sredine kao što su općine ili gradovi, mali gradovi na otocima u Dalmatinskoj zagori, moći organizirat učinkovitiju vatrogasnu službu. Uspostavlja se ovim zakonom i vatrogasna mreža kojom će se urediti financiranje svih vatrogasaca i vatrogasnih organizacija. Vatrogasna mreža regulirana je čl. 116. ovoga prijedloga zakona, nju predlaže glavni vatrogasni zapovjednik Vlade RH, a Vlada RH je, donosi, donosi Uredbu o vatrogasnoj mreži i to u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga zakona. Sve ovo što sam iznio držimo da će unaprijediti ukupni vatrogasni sustav i omogućiti djelotvorniju provedbu vatrogasne djelatnosti u RH. Evo poštovane zastupnice i zastupnici, to je najkraće o prijedlogu Zakona o vatrogastvu s konačnim prijedlogom zakona, a u slučaju potrebe odgovorit ćemo na vaša pitanja. Hvala vam lijepa.
Zahvaljujem predsjedniče sabora. Kolegice i kolege koliko puta ste imali priliku čuti jedna jabuka svaki dan, doktor iz kuće van. Usprkos ovoj uvriježenoj poruci o značaju jabuke za naše zdravlje svjedoci smo da se već duže vrijeme u Slavoniji o proizvodnji jabuka i njenom plasmanu, nedovoljno odnosno gotovo ne brine. Više puta su voćari direktno ili putem medija upozoravali na problem u voćarstvu, nudili razne modalitete kako da se zaštiti proizvodnja jabuka u Hrvatskoj, ali nitko ih nije čuo ili nije želio čuti. Iako su voćari do nedavno bili dobro organizirani, uvjeti proizvodnje i prodaje iz godine u godinu bili su sve teži tako da se i njihov broj osipao. Ovdje treba istaći da je u Hrvatskoj u 2018. voće uzgajano na preko 32.000 hektara i proizvedeno je gotovo 190.000 tona voća od čega 49% su bile jabuke. Na 4.700 hektara intenzivno je proizvedeno 90.000 tona jabuka za domaće tržište od čega je 6.000 tona hrvatskih jabuka završilo na austrijskom tržištu. Ipak lani je u Hrvatskoj najviše jabuka uvezeno iz Poljske, gotovo 9.000 tona. Kako nastaje problem? U drugoj polovici kolovoza kod nas počinje berba ranih sorti jabuka, kad stigne naša jabuka kreću i akcije u trgovačkim centrima. Akcije se prelamaju preko leđa proizvođača, sruši se cijena i proizvođač je doslovce ucijenjen. Nećete vi, robu će nam dati netko drugi. Uz našu svježu mladu kvalitetnu jabuku koja se prodaje po smješno niskim cijenama istovremeno se kupcima prodaje i ona uvezena. Stara jabuka, raznih sorti preplavi trgovačke lance, prodaje se po smiješnim cijenama i ljudi jedu smeće, doslovce dehidrirano smeće. Lanci sretni, dobro posluju, proizvođači propadaju, a uz to ako nemate sortirku, kalibrator, ako ne ispoštujete sve zahtjeve lanaca, nema šanse da vam otkupe jabuku. Kontrole su rigorozne, zbog par krivo kalibriranih jabuka u stanju su vratiti kompletnu pošiljku troškova i opet to sve snosi proizvođač i tako stvara gubitke. Valjda je čišćenje hladnjača od zalih šefovima nabave odjela voća i povrća u trgovačkim centrima prilika da malo putuju, jeftino kupe staru jabuku i plasiraju takvu na tržište. I kako to obično biva naš seljak u Hrvatskoj preuzme stvar u svoje ruke, u inat makar i na sopstvenu štetu. Tako je jedan voćar entuzijasta iz Slavonije nakon što je ostao bez plasmana za urod sa voćnjaka donio nesvakidašnju odluku, jabuke neće brati jer se ne isplatiti platiti berače, ali neće ni pustiti da propadnu nego će pozvati narod da ih same bere za dvije kune ili da ih kupi sa tla za jednu kunu. Na taj način očistio je voćnjak, osigurao kakav takav plasman i kako ne bi imao gubitaka učinio je dobro djelo. Ali onda situacija sa hektarima zasađenih jabuka dalje se usložnjava zbog preniskih otkupnih cijena, uvoza viškova iz Europe poput poljske jabuke, dampinga, ucjenjivačkih uvjeta u lancu otkupa, predaje, skladišta, vremenski lošijih godina sa mrazom i nedostataka hladnjača. I na kraju kada voćari ne vide izlaz počinju krčiti svoje njegovane voćnjake zasađene najfinijim sortama, a povađene jabuke idu u ogrjev iako su nasadi mogli biti rodni još godinama. Zamislite samo koliko slavonski voćar uživa dok sluša pucketanje vatre založene najkvalitetnijom sortom jabuke, koliko mu je toplo oko srca, toliko da mu to isto srce punke ne od studeni nego od jada.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolegice i kolege. Ja ću ovim putem iskoristiti priliku i najaviti prijedlog zakona koji ću prije svega uputiti Vladi odnosno Ministarstvu kulture, radi se o Prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim medijima, nešto što sam ja ovdje pričao prije dobar dio vremena gdje sam obaviješten da je možda u izradi upravo te izmjene navedenoga zakona. Ja ću najaviti ovim putem prijedlog koji nadam se da će biti uvršten, ako ne bude uvršten onda ću sam inicirati izmjene i dopune istoga zakona. Naime, nešto što bi se ovako učinilo možda na prvu ruku banalno, ajmo reći onako najmanji problem svih nas od svih problema koji nas danas i općenito u državi more, ali ljudski onako nešto što se svaki dan mi pogotovo naši građani s time susrećemo je činjenica da vjerojatno kada ste svi gledali određene vijesti, programe ste imali dojam kao da vam je neko kada je došlo do neke pauze do bloka reklama, do odjavne uvodne špice pojačao prijemnik i onda brže bolje stišavate odjedanput buka u kući, galama i ne zna se ko je šta je kako je i prolaze reklame, počne program ne čujete ništa. Znači kažem možda ovako zvuči banalno, ali to je nešto s čim se naši građani susreću. Naime, mi nismo definirali i nemamo definirano da u RH nije zabranjeno da reklamni program bude glasniji od ostatka ili te najavne odjavne špice, znate ono kada ide Dnevnik pa ddddum onako uz neki tako da i susjedi čuju šta vi slušate odnosno šta gledate. To nije definirano. Europska komisija je to prepustila odnosno EU svojim državama članicama da posebno reguliraju i neke države članice već jesu Velika Britanija i recimo Italija. Tamo je striktno navedeno da reklame ne smiju biti glasnije od drugog sadržaja unutar programa. Možemo mi reći da može biti odstupanja nešto malo, ali dapače ne bi smjelo jel to zbilja onako jedan mala izmjena, jedna rečenica, ali ja vjerujem da mnogi naši sugrađani će to prepoznati kada im sada skrećem pozornost na to da su zbilja imali takve situacije kod kuće da je u jednom trenutku nešto glasno, neka reklama, neki jingl i onda kreće program i opet se ne čuje, pojačate da čujete što ljudi govore ili što se događa. I onda naravno buka, halabuka itd. Mislim da se tu ostvaruje jedna tržišna utakmica koja daje prednost oglašivačima u odnosu na sami program jer oni time dobivaju veću izraženost barem u onom dijelu podsvjesnoga da odjedanput je nešto glasnije što se sada događa na TV-u ili možda sam nešto drugo radio odjedanput neko je pojačao TV i sada ja okrenem pozornost više. Naravno to je sada moguće, ja to mogu razumjeti u toj tržišnoj utakmici da se ostvaruju prihodi i što više skreće pozornost na oglašivače, ali to ne smije se raditi na uštrb potrošačkih prava naših građana. I tu ne bi se mijenjao Zakon o potrošačima nego upravo Zakon o elektroničkim medijima koji zapravo treba imati konačni cilj zaštitu potrošača i reguliranje sektora oglašavanja. Mislim da i kroz Vijeće za elektroničke medije da se to može pratiti ali i gledati, ali čak ide toliko da danas u tehnologiji imate TV prijemnike koji to samostalno reguliraju, dakle neko je to već prepoznao, neko je to već vidio kao problem, vidio kao jednu ajmo reći prednost koju ostvaruju pojedini oglašivači skrećući pozornost na jedan ajmo reći nedopušteni način i čak imate neke modernije TV prijemnike koji automatski bez obzira kakav je imput audia oni ga svedu na ono što ste vi zadali. No međutim, daleko smo mi od kupovne moći naših građana da si svi to mogu priuštiti i mislim da je ovo jedna tema koju bi ovako light tema ali jedna tema koju bi sigurno trebali napraviti da izbjegnemo te razne nesporazume, buke, galame u kućama u domaćinstvima i olakšamo samo praćenje tih programa našim građanima. I ja vjerujem da se isto može podvesti i za radio programe da je tamo ista ta mogućnost nije regulirana gdje nešto u jednoj razini unutar jednog programa segmenta ne bi smjelo biti nekih velikih odstupanja. Zato kažem ovim putem najavljujem da ću te izmjene i taj prijedlog izmjena podnijeti ministarstvu, naravno sačekati odgovor, ako ne onda uputiti sam ovu izmjenu zakona. Zahvaljujem.
Hvala lijepo. Poštovana gospodo, tražim u ime kluba MOST-a nezavisnih lista 10 minuta stanku po pitanju Zakona o zaštiti prirode i ovih određenih izmjena kod građevinske dozvole. Međutim, tu se smanjuju određene stvari, a ja bi ovdje govorio o prirodi, o zaštiti prirodi. Zbog čega hrvatski građani moraju se udruživati da bi zaštitili prirodu? Zbog čega bi se hrvatski građani isključivo borili samo samostalno? Zašto je Ministarstvo okoliša, sve institucije od lokalnih, državnih, protiv prirode? Zbog čega je u Sinju, u mojim Glavicama, mojem susjednom mjestu eksploatacijsko polje na Gredi? Glavice, selo su najveće selo u RH koje nemaju status općine. I sad umjesto da im stvaramo uvjete boljeg življenja, nemaju nogostup, davao sam amandman, mi stvaramo eksploatacijska polja, a selo Glavice, selo Glavice su u biti mjesto koje je poznato po glavičkom kupusu i tu je smrad ovo i već imamo jedan rudokop. E sad se sjetili Grede, ta Greda je simbol Glavica, ta Greda je simbol okolnih mjesta, Jasenska, Čitluka, sve do Sinja i sad se hoće pilati ta Greda da bi netko imao isključivu profit, a lokalnim zajednicama tj. ja sam rođen uz rudokop, što od toga ima narod Glavica, Cetinske krajine, moga .../Govornik se ne razumije./... ja sam kao aktivist se borio, zbog toga se ljudi udružili u inicijativu Ne dajmo Gredu i neće je dat, ja im ovdje poručujem da pilati Gredu nećete jer od toga lokalno stanovništvo ništa nema osim što smo postali eksploatacijsko polje .../Upadica Reiner: Hvala lijepo./... interesnih skupina.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici, Klub zastupnika SDP-a predlaže izmjene dva članka Zakona o izboru predsjednika republike i to čl. 20. i 24., te čl. 33. ovoga zakona. Predlažemo da se Zakon o izborima predsjednika RH uskladi sa svim drugim izbornim zakonima koji su na snazi u RH, a koji se tiču sastava biračkih odbora. U Zakonu o izborima zastupnika u HS, te u Zakonu o izborima predstavnika RH u Europski parlament, propisano je da se sastav biračkih odbora određuje na način da ga čine predstavnici političkih stranaka i to paritetno odnosno ravnopravno predstavnici većinskih političkih stranaka i predstavnici oporbenih političkih stranaka proporcionalno udjelu u sastavu HS. Nešto slično propisano je i u Zakonu o lokalnim izborima pri čemu se tu kombiniraju sastavi gradskih vijeća odnosno županijskih skupština tamo gdje se istovremeno provode izbori i za gradsko vijeće i za županijske skupštine. Na takvim izborima nije bilo većih primjedbi o regularnosti izbora, tim više što su sve političke stranke mogle aktivno sudjelovati u kontroli izbora na onaj najbolji mogući način, a to je da konkurenti i suparnici međusobno kontroliraju jedni druge. U Zakonu o izborima predsjednika republike ostalo je kao recivir iz '90.-tih godina, a takva odredba bila je i u drugim izbornim zakonima '90.-tih godina, a to je da izbori, izborna, izborni birački odbori budu nestranački odnosno da članove biračkih odbora određuju gradska odnosno općinska izborna povjerenstva ili Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba. Ta odredba nije dobra zato što se na taj način političkim strankama koje sudjeluju na izborima za predsjednika republike, a i na ovim izborima za predsjednika republike sudjeluje 20-tak političkih stranaka koje su podržale svoje kandidate uz još nekoliko neovisnih kandidata i vrlo su u stvari rijetke stranke zastupljene u HS koje nisu podržale nijednog kandidata. Prema tome, ocjenjujem da i političke stranke i na ovim izborima imaju želju kontrolirati rad biračkih odbora, kontrolirati jedni druge kako bi ono što građani ubace u kutije odgovaralo onome što DIP na kraju objavi kao rezultat izbora. Druga izmjena koju predlažemo tiče se događaja prilikom glasanja odnosno prilikom preuzimanja listića, a to je da birač, da birač svojim potpisom potvrđuje preuzimanje glasačkog listića. Evo primjerice mi kad se prijavljujemo za raspravu u HS u pravilu svojim potpisom potvrđujemo da se prijavljujemo za raspravu, tako da ne vidimo razloga zašto se i na taj način ne bi omogućila bolja kontrola izbornog procesa barem u onome smislu da ako neko od članova biračkog odbora ima neopisivu želju da favoriziranom kandidatu doda još poneki neregularno osvojeni glas na način da ubaci listić u kutiju, da to napravi ne samo zaokruživanjem broja ispred rednog broja ispred birača u biračkom popisu čiji glas želi krivotvoriti, nego da ipak napravi i kazneno djelo falsificiranja službene isprave tako da mora tog čovjeka i potpisati, a onda je vrlo lako utvrditi vjerodostojnost potpisa. Evo recimo ova Vlada počiva na jednom utvrđivanju vjerodostojnosti potpisa u jednom kaznenom postupku. Tako da čini mi se da su ova rješenja koja predlažemo da bi doprinjela boljoj kontroli i regularnosti izbora, da nije tako onda ni u ovim drugim zakonima ne bi ostale odredbe da političke stranke imenuju članove biračkih odbora. Obrazloženje Vlade koje smo, mišljenje Vlade koja smo dobili, a i mišljenja, mišljenja predstavnika parlamentarne većine na odborima koji su raspravljali o ovome zakonu sveli su se na, ja bi rekao, prozirni pokušaj kako da se stvari ne nazovu pravim imenom. Citirat ću što je Vlada napisala, dakle Vlada pak smatra važnom istaknuti stajalište Ustavnog suda RH od 24. rujna 2015. da HS treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora. Dakle, to što Ustavni sud smatra da HS treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi ne govori o tome da li ovo rješenje povećava ili smanjuje regularnost izbora, da li povećava ili smanjuje kontrolu ispravnosti rada biračkih popisa, nego samo govori o tome da HS treba ustrajati na nekoj praksi, onoj praksi koju je recimo ova parlamentarna većina prekršila donoseći izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka, političkih aktivnosti i izborne promidžbe kada su kolege iz MOST-a dvije noći tu probdjele da bi pokazale svu apsurdnost, želje Vlade i parlamentarne većine da promijeni zakon koji se itekako tiče izbora, ne godinu dana prije stupanja, prije održavanja izbora, nego nešto manje od dva mjeseca prije održavanja izbora, a nešto manje od 48 sati prije donošenja odluke o raspisivanju tih istih izbora. Vlada je propustila reći smatra li da je ovo rješenje to koje doprinosi regularnosti izbora ili ne. Znate zašto? Zato što i ona zna da doprinosi regularnosti izbora i zato što i ona želi reći da joj nije baš u interesu da izbori budu u toj mjeri regularni. A znate zašto? Zbog toga što sadašnjim rješenjem biračke odbore imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva. U Gradu Zagrebu primjerice malte ne se oglasom traži da se jave članovi u biračke odbore. U manjim jedinicama lokalne samouprave u nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa za razne izbore, dolazi do tzv. familijariziranja gradskih izbornih povjerenstava ili općinskih izbornih povjerenstava sa općinskim vlastima. Znate zašto? Zato šta oni svoje prostorije imaju u općinskim prostorima jer nemaju gdje drugdje u malim sredinama, zato što operativno surađuju bilo sa načelnikom, bilo sa službenicima u malim sredinama i po mom mišljenju tu dolazi do jednog ovako familijarnog odnosa koji apsolutno može imati utjecaj na neovisnost ili barem na nepristranost izbornih povjerenstava, a samim time i na to koga će se onda preporučiti kao nestranačku osobu u biračke odbore. Nije mi jasno zašto da nad ovim izbornim procesom treba ostati taj oblak, crni oblak sumnje da Vlada, parlamentarna većina stranke koje čine parlamentarnu većinu ili kandidati koji podržavaju stranke koje imaju, koje sudjeluju u parlamentarnoj većini, a mislim da se radi samo o jednom kandidatu jer druge stranke parlamentarne većine ne podržavaju nekog drugog kandidata, osim gospodina Dejana Kovača, ispričavam se mislim da HSLS ima svog kandidata od parlamentarne većine. Dakle, zbog čega se ona želi ostaviti taj oblak, oblak sumnje, pa evo ja obzirom da sam vidio da imam dosta replika, ja mislim da će netko i u replikama to reći da ne moram ja to ovdje odgovarati, jer doista mi ne bi bilo baš u redu, baš u prvoj rečenici, u prvom obraćanju reći da netko misli pokrasti izbore. Zahvaljujem.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Na temelju čl. 105. st. 1. podst. 1. i 3. i čl. 161. st. 1. i čl. 273. Poslovnika HS-a Odbor za izbor i imenovanje predlaže odluku o razrješenju članica Odbora za obranu HS-a. Predlaže se razrješenje članice Odbora za obranu HS-u Ane Komparić Devčić na osobni zahtjev. .../Upadica Brkić: Dajte sve./... Predlaže se razrješenje potpredsjednika Odbora za gospodarstvo HS-a, dr. Damira Tomića, a za potpredsjednika Odbora za gospodarstvo HS-a predlaže se Saša Đujić. Razrješuje se, predlaže se razrješenje člana Odbora za gospodarstvo HS-a Saše Đujića. Predlaže se razrješenje člana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina HS-a Dražena Barišića, a za člana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina HS-a predlaže se Dražen Srpak. Predlaže se razrješenje članice Odbora za obitelj, mlade i sport HS-a, Ane Komparić Devčić na osobni zahtjev. Predlaže se razrješenje potpredsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS-a, Sabine Glasovac, a za potpredsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS-a predlaže se dr. Damir Tomić. Za članove Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS-a predlažu se Sabina Glasovac i dr. Goran Marić jer je dana 10. srpnja 2019. dužnost članice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS-a prestala obnašati dr. Marija Alfirev, a dana 1. prosinca 2019. dužnost članice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS-a prestala je obnašati Sunčana Glavak zbog prestanka zastupničkog mandata. Predlaže se za predsjednika Odbora za informiranje, informatizaciju i medije HS-a dr. Goran Marić jer je dana 1. prosinca 2019. dužnost Odbora za informiranje, informatizaciju i medije HS-a prestala obnašati Sunčana Glavak zbog prestanka zastupničkog mandata. Predlaže se za člana Odbora za ravnopravnost spolova HS-a Arsen Bauk jer je dana 10. srpnja 2019. dužnost članice Odbora za ravnopravnost spolova HS-a prestala obnašati dr. Marija Alfirev zbog prestanka zastupničkog mandata. Predlaže se razrješenje zamjenika člana Izaslanstva HS-a u parlamentarnoj dimenziji srednjoeuropske inicijative Stjepana Čuraja, a za zamjenika člana Izaslanstva HS-a u parlamentarnoj dimenziji srednjoeuropske inicijative predlaže se Dražen Srpak, za člana Izaslanstva HS-a u parlamentarnoj dimenziji srednjoeuropske inicijative predlaže se Stjepan Čuraj jer je dana 1. prosinca 2019. dužnost članice Izaslanstva HS-a u parlamentarnoj dimenziji srednjoeuropske inicijative prestala obnašati Sunčana Glavak zbog prestanka zastupničkog mandata. Predlaže se razrješenje predstojnika Ureda predsjednika HS-a Danijela Glumčića. Ova odluka objavit će se u Narodnim novinama, stupa na snagu 30. prosinca 2019. Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade na vratima, koji napušta sabornicu, poštovani ministri koji napuštaju sabornicu i poštovani kolege zastupnici koji napuštaju sabornicu, imam vam nešto za reći. Ne zaboravljamo, znači bez obzira što ćete, što upravo napuštate sabornicu, što je premijer Vlade napustio sabornicu, hrvatski narod ne zaboravlja. Ne zaboravlja. Dakle, poštovani, je li možete malo utišati ekipu? .../Upadica Hajdaš Dončić: Kolegice i kolege./... I zaustavite vrijeme, molim vas.
Darko Nekić
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pozdravljam sve uvažene zastupnice i zastupnike. Evo, kao što je već i u uvodu rečeno, znači pred vama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama. Dakle, osnovni zakon donesen je još 1993. g. kada je stupio na snagu. I do sada je bio podvrgnut tek manjim izmjenama tako da su neke njegove odredbe danas zastarjele ili su nedovoljno usklađene s ključnim promjenama do kojih je u međuvremenu došlo u našem zakonodavstvu. S obzirom da se radi znači o drugom čitanju, ja ću se ovdje ukratko samo osvrnuti na ono što se dogodilo u međuvremenu između ova dva čitanja. Mi smo dakako, pažljivo analizirali sve one primjedbe koje ste vi dali i u raspravi i kroz odbore. Razlika između ovog rješenja koje je danas na klupama i onog rješenja kojeg smo imali u prvom čitanju je sljedeća. Dakle, ona se prvenstveno odnosi na nomotehničku doradu. Znači članaka 11., 40. i 45. te na brisanje dosadašnjeg čl. 50. Dakle dodane su i nove odredbe kojima se u pojedinim odredbama ovog zakona iza riječi „registar“ briše riječ „ustanova“, sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo. Dosljedno tome izvršena je i renumeracija ostalih odredbi konačnog prijedloga zakona uz odgovarajuće prilagodbe u nenormativnom dijelu. Osim toga, u raspravi koja je održana na 12. sjednici HS-a 10. srpnja 2019. g. uvaženi zastupnik g. Batinić predložio je znači da se dorade čl. 4. i čl. 46., što smo mi u ovom obrazloženju i doradili, a također, je bilo i rasprava koje su bile usmjerene znači na doradu čl. koji regulira izbor ravnatelja, odnosno imenovanje ravnatelja. Taj dio nismo prihvatili zato što bi ušli u ozbiljnu koliziju s posebnim propisima kojima je regulirana pojedina djelatnost. Znači ovog trenutka posebni propisi različito reguliraju izbor i imenovanje ravnatelja, znači problematika je previše raznorodna i ta problematika rješavat će se, znači kroz posebne zakone odnosno nakon određenog vremena kad sazrije vrijeme da se ovaj zakon u cijelosti promjeni, možda će biti vrijeme i da se potpuno novim zakonom riješi i ova problematika koja je bila spominjanja znači u raspravi na spomenutoj sjednici HS-a. Ono što bih još rekao, evo u ovom našem uvodnom izlaganju, dakle ova novela koja je pred vama jest opsežna, no ona je primarno usmjerena na usklađivanje odredbi kojima je uređeno osnivanje i ustrojstvo ustanova s odredbama znači Zakona o Sudskom registru, Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o upravnim sudovima, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. S novim Zakonom o sustavu države uprave je također, morala biti usklađena kojeg smo relativno nedavno znači u 7. mj. je stupio na snagu i donijeli ste ga u HS-u. Uz te znači materijalne intervencije vezane uz ove zakone koje sam spominjao, iskoristili smo naravno i priliku da nomotehnički i terminološki doradimo cijeli tekst zakona. Ono što bi možda posebno naglasio u ovom trenutku, dakle uvažili smo i inicijative socijalnih partnera, posebno u određenoj se mjeri znači liberalizirano poslovanje ustanova koje obavljaju određenu javnu službu prema posebnim propisima, a kojima su osnivači znači druge pravne i fizičke osobe, dakle privatnopravne osobe. Konkretno, takve ustanove ostvarenu dobit mogu i dalje reinvestirati u svoju djelatnost, ali im je sada ostavljena mogućnost da ju upotrijebe i na druge načine. Uz odgovarajuću naravno primjenu propisa o trgovačkim društvima, a sve u skladu s posebnim zakonom, aktom o osnivanju ili njihovim statutima. I za kraj, ono što bih istaknuo znači posebno, ovaj zakon, Zakon o ustanovama odnosno ova izmjena i dopuna nalazi se, osim što se nalazi u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za ovu godinu, uvrštena je i u nacionalni program reformi za 2019. g., ali i kao jedna od mjera u okviru pristupanja RH u europski tečajni mehanizam, tzv. ERM2 i Bankovnu uniju i slijedom svega iznesenog, ja se nadam da ćete ovaj zakon poduprijeti, s tim zakonom bi mi ispunili i sve mjere koje su u domenu Ministarstva uprave, a vezane su uz ove reformske mjere. Hvala lijepa.
Hvala. Kolegice i kolege, evo ja bih najprije pozdravio učenike iz moga Sinja, naravno i njihove profesore. Šta bih danas rekao? U biti danas i kroz zastupničko pitanje sam govorio o problemu iseljavanja naših građana gdje 5% BDP-a dolazi nam od iseljenih građana. Znači, ova Vlada je iselila 5% ovaj iselila naše ljude da bi imali u BDP-u 5% od tog sredstava. Međutim, kad pogledamo te 2/3 Hrvatske evo od moje Dalmatinske zagore, svih projekata koji su obećani, do Slavonije, Like, ona vidimo da je Vlada imala samo PR Vlade u posljednjih godina, evo prije dvije godine Hrvatska vlada na čelu sa Andrejem Plenkoviće imala u Splitu svoju vladu gdje su donijeli zaključke o izgradnji evo primjera spoja na autoput Sinja, Križice – Kukuzovac. Kolegice i kolege, 2016. godine studija izvedivosti, odabrana je varijanta te ceste života, značajne za Sinj i Cetinjski kraj, ili recimo projekt navodnjavanja polja, evo neka moji Sinjani tu znaju srednjoškolci, 21. stoljeće nemamo navodnjavanje Sinjskoga polja, nego je suša u srid polja. Više izvor Cetine u jednom danu izbaci vode, pitke, čiste nego svi izvori u Izraelu, a tamo je navodnjeno, o Sinju, Cetinskoj krajini, Dalmatinskoj zagori se ne vodi briga, a da mi smao ne govorimo o tome mi smo dali amandmane. Dali smo amandmane pa su se naljutili kolege iz HDZ-a koji čak nisu ni bile na, kada se je raspravljalo o amandmanima, primjer splitske bolnice, jer se čekaju redovi, splitska bolnica je druga po značaju klinička bolnica, nemamo uređaje, nemamo dijagnostičke uređaje, liječnici nam odlaze u treće zemlje, HDZ-ovi nisu uopće tu bili i znaš šta su napravili, glasali protiv, a ja samo prepisa amandmane, napravio sam amandmane, prijedloge koje je dao, obeća Andrej Plenković i njegova Vlada u Splitu, niti cesta, niti navodnjavanja sinjskog polja, niti domovi zdravlja funkcioniraju, sa Hvara moraju u Split krv kad vade nositi, hitna pomoć primjera češće je zatvorena vrata su od hitne pomoći, ne zbog toga šta ne rade ljudi na hitnoj pomoći, nego ih nema dovoljno i naravno kad dođe roditelj sa svojim djetetom koje je ugroženo životno, a bilo je takvih situacija, zalupi vratima, u vrata zatvorena i to je odnos kolege iz većine prema, iz HDZ-a poglavito prema tom kraju i onda se oni naljutili, glasali protiv bolnice, HDZ-ovi zastupnici iz naših krajeva su glasali protiv bolnice, glasali protiv ceste spojene na autoput Splitom koji je žila kucavica opstanka ovih mladih ljudi gori, žila kucavica razvoja cetinskog kraja. Međutim, kolege i kolegice nisu glasale za to, onda se pravdaju, opravdavaju se, pa kako ih nije sram doć u Sinj, kako ih nije sram doć u Split jer su glasali i protiv Poljuda, a svi su u svečanim ložama da se obnovi krov, krovište najljepšeg stadiona na svitu, to je splitski Poljud i to zaslužuje da se nakon 40-50.g. obnovi ta konstrukcija koja je i opasna, međutim ni to nisu tili da se zaštiti i obnovi ni Poljud, a svi su u svečanim ložama kad igra Hajduk, svi su na svečanim ložama i na janjetini dobroj iza utakmice, svi, svi, al kad je tribalo dignit ruku, pa čak neka oni predlože te kolege koji su zastupnici iz ti krajeva, od g. Sanadera, g. Ivana Šipića, svi, Babića, nema ih sad tu opet, svi iz ti krajeva nisu glasali za nijedno rješenje koje smo ponudili, niti jedno rješenje, a rješenja su u biti koja smo mi dali amandmani iz Vlade, zaključaka Vlade sa sjednice u Splitu, da Dalmaciju apsolutno uništi. Isto je i za Slavoniju, pa sramotno je da u 21. stoljeću ovi mladi ljudi moraju odlaziti ća, njiovi roditelji moraju ić u Irsku i slat svojom dici novac, a hvali se sa povećanjem BDP-a, je kad su roditelji i rodijaci, braća, sestre otišli vanka i šalju novac svojim obiteljima, onda imamo porast potrošnje jel se šalju ljudi izvanka kroz doznake novac. Apsolutno 2/3 RH su zaboravljene, zaboravljene, to je pošast gora od troskoti, ova Vlada gore je zauzela nego troskot, neobrađeni korov neobrađena polja. Zbog toga još jednom glasno moram kazati da ih more biti stid i sram zastupnika koji dolaze iz Dalmacije koji su glasali protiv amandmana i rješenja za opstanak ovih mladih …/Upadica: Hvala kolega Bulj/……/Govornik se ne razumije/…na tom području. Hvala vam.
Željko Uhlir
Hvala lijepa. Poštovane dame i gospodo, potpredsjedniče Sabora. Ovim izmjenama Zakona o gradnji po hitnom postupku u pravni poredak naše države uvodi se izmjena Direktive o energetskim svojstvima zgrada i o energetskoj učinkovitosti. I s obzirom da je Direktiva promijenjena 2018. godine ovaj, trenutnu varijantu zakona je potrebno također promijeniti. Naglasak je na energetsku obnovu zgrada, energetski učinkovitije građenje u našoj državi jer je cijela Europa prepoznala da zgrade troše preko 40% sveukupne utrošene energije. Cilj je da se Europa i sve njene članice naprave manje energetski ovisnom ali i da se energija bolje distribuira odnosno da se manje troši u zgradama a da ostaje više na izboru odnosno na raspolaganju za proizvodnju i za industriju. Iz tog razloga se donose i ove izmjene zakona u 12 bitnih elemenata. Tako se npr. utvrđuje obveza donošenja dugoročne Strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Utvrđuje se obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Detaljnije se i posebno novi pojmovi se uvode i definiraju kao npr. dubinska obnova, energetska obnova zgrade, značajna obnova zgrada, gotovo nulte energije, tehnički sustav zgrade, ugovor o energetskom učinku i slično. Uvode se odredbe vezane za standard gradnje zgrada gotovo nulte energije s obzirom da će od slijedeće godine sve nove zgrade biti građene upravo na takav način. Definiraju se standardi za nove zgrade glede alternativnih sredstava opskrbe energijom te također za visoko učinkovite alternativne sustave opskrbe energijom. Nadalje se zahtjeva vezano za postavljanje uređaja za samoregulaciju i zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama. Slijedeće je što se promiče je elektromobilnost te se uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama. Postavljaju se redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama. Određuje se obveza stavljanja barem agregiranih anonimnih podatka iz baze podataka energetskih certifikata na raspolaganje u statističke i istraživačke svrhe i svakako vlasniku zgrade. Smanjuje se broj obveza i opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrade. Usklađuju se uvjeti propisani za izdavanje ovlaštenja i rad osoba ovlaštenih za certificiranje i osoba ovlaštenih za kontrolu energetskih certifikata. Stranim revidentima iz europskog gospodarskog prostora će se omogućiti prekogranično obavljanje poslova kontrole projekata u skladu sa drugom direktivom koja se odnosi na slobodan promet roba i usluga i omogućava se dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za nekretnine kojima upravlja Ministarstvo državne imovine u skladu sa Člankom 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom kako bi se izbjegle dosadašnje problematike u tom dijelu. Što se tiče energetske učinkovitosti i pojačanja uvjeta za nove zgrade i nove građevine u našoj državi treba napomenuti da je od 2015. godine do danas objavljeno 5 javnih poziva za energetsku obnovu zgradu koju je provodilo Ministarstvo graditeljstva kao posredničko tijelo druge razine i na taj način je osigurano povlačenje 311 miliona EUR-a bespovratnih sredstava upravo za energetsku obnovu zgrada. TO je otprilike preko 2 milijarde kuna bespovratnih sredstava, a koje su direktno povezane sa investicijskim ciklusom, investicijskim valom od 5 milijardi kuna u graditeljstvu samo na energetskoj obnovi zgrada. Preneseno to predstavlja 1.400 škola, bolnica, vrtića i više stambenih zgrada koje su dovršene ili pri dovršetku. 16.000 stanova u višestambenim zgradama je već obnovljeno i troši manje energije. Još plastičnije kako bi se pojasnile ove pojačane odredbe može pokazati na primjeru bolnice u Splitu, bolnice Križine koje se sastoje od 7 građevina starosti iz '57. godine koje su trošile na godišnjoj razini oko 11,5 miliona kuna za energente i potrošnju vode, a što se sada svodi na otprilike 6 milijuna kuna godišnje. Dakle, preko 5 miliona kuna godišnje su uštede koje su ovoga direktna posljedica energetske obnove. S druge strane takve, takva energetska obnova ne samo da je korisna zbog uštede energije koju će i svi korisnici kako privatni, tako i javni osjećati u svojim budžetima nego se radi ovdje i o pojačanom intenzitetu građevinskih radova, intenzitetu proizvodnje za građevinsku industriju i u konačnici kvalitetnijem boravku ljudi u takvom prostoru, nevezano da li su to javni prostori ili su to privatni prostori. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno sa Ministarstvom regionalnoga razvitka kao posredničkog tijela prve razine i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost upravo je pripremilo i slijedeće pozive u slijedećoj godini za energetsku obnovu zgrada i to slijede višestambene zgrade, a iza toga odmah će krenuti negdje krajem prvog kvartala i energetska obnova i javni pozivi za obiteljske kuće, sve u cilju uštede, sve u cilju ovog europskog smjera koji će se i dalje intenzivno podupirati europskim sredstvima. Hvala vam lijepa.
Andreja Metelko-zgombić
Dobro jutro, hvala lijepa. Poštovani g. potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospoda zastupnici. Pred vama je Prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica i Japana. Sporazum je potpisan u Tokiju u Japanu, 17. srpnja 2018. g. nakon 5 g. pregovora. Riječ je o sporazumu kojim se utvrđuje strateško partnerstvo između EU-a i država članica i Japana i njime se zaista vrlo čvrsto osnažuje svekoliko partnerstvo između Japana i EU-a i država članica i to promicanjem političke i sektorske suradnje i zajedničkim djelovanjem na područjima od zajedničkog interesa uključujući i u regionalnim i globalnim forumima. Samo područja suradnje su zaista bogata i protežu se gotovo kroz sva područja djelovanja država, sporazumom se promiče zajedničko djelovanje u promicanju zajedničkih vrijednosti, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, promiče se zajednička suradnja u području mira i sigurnosti, zajedničko upravljanje krizama, zajednička borba protiv širenja oružja za masovno uništenje. Jednako tako i zajednička borba protiv terorizma. Samim sporazumom utvrđuje se i bliža suradnja kad je riječ o razvojnim politikama, ekonomskim i financijskima, suradnja u znanosti, tehnologijama, inovacijama, prometu, turizmu, razvoja mišljenja i politika vezano za područje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, dakle novih izazova, jednako tako i suradnja u kibernetičkim pitanja kako je riječ o pitanjima sigurnosti i borbe protiv kriminala u kibernetici. Dakle to su sva područja u kojem i države članice i EU-a i Japan imaju široki prostor za zajedničko djelovanje. Zajedničko se predviđa i suradnja kad je riječ o zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, u energetici, poljoprivredi, ribarstvu, pomorstvu, pravosudnoj suradnji, dakle obuhvaća vrlo, vrlo širok spektar zajedničkog djelovanja. dakle to je jedna čvrsta platforma kojom će se utvrditi politički dijalog, produbiti i bilateralna suradnja, tako će i RH kroz ovaj sporazum imati jedan jači forum za razvijanje i bilateralne suradnje sa Japanom a naravno to će biti forum za zajedničko djelovanje na globalnoj razini. Sam sporazum u privremenoj primjeni ima one odredbe koje se tiču nadležnosti isključivo EU-a odnosno pitanja iz zajedničke i vanjske i sigurnosne politike i te su odredbe u privremenoj primjeni od 17. 7. 2018. godine. Ono što je posebno isto važno možda na karaju istaknuti jest da se ovim sporazumom ne utvrđuje samo strateško partnerstvo nego se utvrđuje i institucionalni okvir za to partnerstvo, ustanovljava se zajednički odbor koji bi se sastajao jedanput godišnje u Bruxellesu i Tokyju i to će biti jedna dobra platforma za daljnje razvijanje i produbljivanje partnerstva i zajedničkih interesa. Slijedom navedenog, predlaže se da ovaj Visoki dom prihvati ovaj prijedlog zakona o potvrđivanju. Hvala vam lijepo.
Hvala gospodine potpredsjedniče. Kolegice i kolege u ovom trenutku država vodi više od 200 sudskih sporova u Istarskoj županiji protiv općina i gradova radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama koje su u zemljišnim knjigama i katastru označene kao šume ili kao poljoprivredno zemljište. Ti sporovi obuhvaćaju preko 2.000 katastarskih čestica čija ukupna površina premašuje 15 miliona m2. Na svim nekretninama koje su predmetom tih sudskih postupaka, općine i gradovi upisani su kao vlasnici temeljem pravomoćnih sudskih odluka koje datiraju još od početka '90.-tih godina i nakon uspostave RH pa na ovamo. Pravna osnova svih tih upisa vlasništva u korist općine i gradova je bila da su se sve te nekretnine na dan 16. listopada '90. godine i na dan 24. srpnja '91. godine nalazile unutar granica građevinskog područja tih jedinica, dakle bile obuhvaćene prostorno-planskom dokumentacijom. Valja naglasiti da nadležna tijela RH nisu na te sudske odluke niti ulagali pravne lijekove smatrajući ih pravilnim i zakonitim. Sve nekretnine koje su predmetom tih sudskih sporova su se na dan 16. listopada '90. kao dan stupanja Zakona o šumama i na dan 24. srpnja '91. godine kao dan Zakona o poljoprivrednom zemljištu nalazile unutar granica građevinskog područja tih jedinica lokalne samouprave koje su se s dijelom tih nekretnina kao vlasnici prema svom programu raspolagale na zakonom predviđen način. U ranijim sporovima oko vlasništva na zemljištu koje su se isto tako, koje se isto tako nalazilo unutar građevinskog područja čak je i Vrhovni sud RH u svojim odlukama od 4. studenog 2008. godine i od 26. siječnja 2011. godine stao na stranu općine i gradova koji je u tim svojim odlukama jasno izrazio stav da bi RH imala biti vlasnicom samo onim nekretninama koje su se na dan 24. srpnja '91. godine nalazile izvan granica građevinskog područja. Nažalost, posljednjih nekoliko godina sudovi po tužbama RH mijenjaju ustaljenu sudsku praksu i sada prihvaćaju njene tužbene zahtjeve i općinama i gradovima se kroz te sudske odluke oduzima vlasništvo na nekretninama koje su već stekle. Uglavnom se tu najčešće radi o zemljištu koje u naravi nije niti šuma, a niti poljoprivredno zemljište. S obzirom da su općine i gradovi s dijelom tih svojih nekretnina raspolagali u smislu prodaje, a dobivena sredstva koristili za svoj razvitak država ih sada tuži da sva ta uprihodovana sredstva plati državi. Ovakvo mijenjanje dugogodišnje sudske prakse i ovakvo tumačenje odredaba Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu povlači za sobom katastrofalne posljedice i počinje dovoditi do financijskog sloma i općina i gradova. Ovdje se ne radi o pukom izražavanju nezadovoljstva od strane općina i gradova zbog gubljenja imovine u sudskim postupcima, radi se o teškim posljedicama i to velike pravne nesigurnosti čime bi se iznevjerilo povjerenje … investitora, općine i gradove, postavljanje obvezno pravnih zahtjeva za isplatom često milijunskih iznosa koje su općine i gradovi uprihodovali raspolaganjem nekretnina na zakonit način, a čije bi plaćanje sada dovelo do njihovog financijskog kraha. Daljnji razvoj općina i gradova koji će biti onemogućen budući da jedinice lokalne samouprave ostaju doslovno bez cjelokupnog zemljišta koje imaju u svom vlasništvu. Poštovane kolegice i kolege, ova nezavidna situacija u kojoj su se općine i gradovi našli zaslužuje našu posebnu pažnju i trebamo se zapitati čemu to vodi. Sve vas molim da se informirate da li su i u vašim područjima iz kojih dolazite također prisutni navedeni problemi, a osobito vas kolegice i kolege iz Dalmacije, a to vas molim jer u suprotnom nečinjenjem ili prešutnom podrškom promjenom pravnog stajališta podržat ćete i svjesno ugroziti egzistenciju općina i gradova. Zato ova situacija zaslužuje našu punu pažnju, zaslužuje raspravu i pred nadležnim saborskim odborima, ali isto tako i na plenarnoj sjednici ovoga Sabora.
Darko Nekić
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pozdravljam sve uvažene zastupnice i zastupnike. Kao što je rečeno, pred vama je nacrt Konačnog prijedloga Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedinačna pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedinačna pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, Vlada je ovlaštena uredbama uređivati pitanja iz tog djelokruga, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja, koja prema Ustavu RH može uređivati samo HS. Budući da ovlast delegirana važećim zakonom prestaje ustavnim rokom od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno 10. prosinca 2019., ovim zakonom, Vladu se predlaže i nadalje ovlastiti da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga HS-a uvažavajući primjenjiva ustavna ograničenja i dosadašnju zakonodavnu praksu. Također, predlaže se da uredbama na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga zakona, ostaju na snazi najdulje do 30. studenoga 2020. g. Hvala lijepo.
Žarko Katić
Hvala vam lijepa gospodine predsjedavatelju. Poštovane gospođe zastupnice, poštovana gospodo zastupnici polazna osnova za izradu cjelovitog normativnog okvira kojim će se urediti vatrogasna djelatnost kao djelatnost od interesa za RH utvrđena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave koji je donijet prošle godine kojim je propisano da će se posebnim zakonom urediti vatrogasna djelatnost najkasnije 1. siječnja 2020. godine. Istodobno od 1. siječnja 2020. godine naprijed navedenim izmjenama zakona ustrojava se središnji državni ured pod nazivom Hrvatska vatrogasna zajednica za obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na vatrogastvo. Vatrogasna djelatnost od interesa je za RH te ju je potrebno urediti kao cjelovit i učinkovit sustav za građane i gospodarstvo budući da osigurava provedbu mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spašavanja ljudi i imovine kao i pružanje tehničke pomoći u različitim nesrećama i opasnim stanjima. Sve navedeno obvezuje nas da cjeloviti sustav vatrogastva bude operativan od 1. siječnja 2020. godine. Prijedlogom Zakona o vatrogastvu s konačnim prijedlogom zakona žele se stvoriti normativne, organizacijske, tehničke i financijske pretpostavke da Hrvatska vatrogasna zajednica kao središnji državni ured za poslove vatrogastva ima sve potrebne uvjete za nesmetan rad. Stoga, Vlada RH smatra da su se stekli razlozi iz Članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora da se o Prijedlogu Zakona o vatrogastvu raspravi i donese po hitnom postupku. Tekst zakona je stoga upućen kao konačni prijedlog zakona. U slučaju da zakon kojim se uređuje vatrogastvo ne stupi na snagu 1. siječnja 2020. godine, upitna je prije svega sigurnost ljudi i imovine, a potom i održivost i cjelovitost sustava jer će se dovesti u pitanje vatrogasna djelatnost u organizacijskom, financijskom i provedbenom obliku što može imati izravne posljedice za građane, gospodarstvo, druge dionike kao i za okoliš. Dopustite, poštovane zastupnice i zastupnici da vam samo vrlo kratko iznesem određene brojke koje će vjerujem pokazati krvnu sliku hrvatskoga vatrogastva u ovome trenutku. Dakle, u RH djeluje niz vatrogasnih organizacija od kojih evo ćemo navesti dobrovoljne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 32, dobrovoljna vatrogasna društva 1.757, javne vatrogasne postrojbe profesionalni, dakle to su profesionalni vatrogasci 70, profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 22, zatim vatrogasne zajednice grada, gradova 63, vatrogasne zajednice područja 28, vatrogasne zajednice 131, vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba 21 i naravno Hrvatska vatrogasna zajednica. Ukupno prema posljednjim podacima djeluje i brani nas 3.645 vatrogasaca, od toga u javnim vatrogasnim postrojbama 2.707 i 938 aktivnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, vatrogasnim zajednicama kao što sam rekao općina, gradova i područja. Trenutno je na snazi Zakon o vatrogastvu donijet 1999. godine i koji je stupio i primjenjuje se od 1. siječnja 2000. godine. Primjena tog zakona pokazala je da postoje problemi u pogledu dvojne nadležnosti za vatrogastvo što je bila zapreka za detaljnije normativno reguliranje vatrogasne djelatnosti te za uspostavu jedinstvenog sustava obrazovanja. Nedovoljno konzistentan sustav zapovijedanja odnosno zapovjedni lanac u nekim jedinicama lokalne samouprave rezultirali su problemima prilikom vatrogasnih intervencija. Selektivno financiranje vatrogastva iz državnog proračuna posljedično je pridonijelo neravnomjernom razvoju vatrogasne službe na području RH. Ovim prijedlogom zakona žele se otkloniti određene poteškoće na koje se naišlo u primjeni trenutno važećeg zakona. Kao najvažnije namjerava se otkloniti paralelna nadležnost za vatrogastvo na državnoj razini, uspostaviti konzistentan sustav zapovijedanja, omogućiti jedinicama lokalne samouprave jednaka polazišta za ustrojavanje učinkovite vatrogasne službe. Jednako tako cilj je ujednačiti uvjete za obavljanje vatrogasne djelatnosti, urediti način obavljanja vatrogasne djelatnosti i sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji. Zatim provedbu vatrogasne djelatnosti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te obavljanje vatrogasne djelatnosti vatrogasnih zajednica, profesionalnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Prijedlogom zakona utvrđuju se prava i obveze tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave te način donošenja strateških dokumenata od interesa za RH. Odredbe prijedloga zakona među ostalim propisuju ustrojstvo, nadležnost i sjedište Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasnih zajednica županija, Grada Zagreba, zatim općina, gradova i područja kao nadležnih za sve poslove vatrogastva na određenoj razini i sa pripadajućim javnim ovlastima. Nadalje, se uređuje nadležnost i odgovornost te trajanje mandata predsjednika i vatrogasnih zapovjednika vatrogasnih zajednica, dakle županija, Grada Zagreba, općina, gradova i područja te profesionalnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s točno propisanim nadležnostima, sastavom, načinom izbora, imenovanja i razrješenja, djelokrugom rada, načinom donošenja odluka i odgovornostima članovima i ujedno i javnim ovlastima. Propisuju se i uvjeti za obavljanje poslova vatrogasca, uvjeti za zapošljavanje profesionalnih vatrogasaca i vatrogasaca s posebnim ovlastima i odgovornostima, uvjeti za obavljanje poslova dobrovoljnog i sezonskog vatrogastva, način utvrđivanja tjelesne i duševne sposobnosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, izradu vatrogasnih iskaznica, računalnu aplikaciju Hrvatske vatrogasne zajednice za evidenciju vatrogasaca, tehnike, opreme, intervencija, regulira se staž osiguranja s povećanim trajanjem, propisuje se organizacija rada zaposlenih vatrogasaca, sudjelovanje dobrovoljnih vatrogasaca koji nisu u radnom odnosu na vatrogasnim intervencijama, prava profesionalnog vatrogasca kod odlaska u invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u starosnu mirovinu ili privremenu starosnu mirovinu, kao i dodatna prava profesionalnog vatrogasca kod kojeg nastupi tjelesno oštećenje, te ostvari pravo na invalidsku mirovinu, zatim prava, po prvi put i prava dobrovoljnog vatrogasca zbog ozljede ili bolesti, dodatna prava članova obitelji dobrovoljnog vatrogasca koji izgubi život na intervenciji da ne bismo imali slučajeve kao što smo ih aktualno imali da suđenja traju godinama, osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca prema posebnim propisima, a ujedno se uređuje i prekovremeni rad profesionalnih vatrogasaca i službenika Hrvatske vatrogasne zajednice. Ovim zakonom se i po prvi put uvode određena prava, kao što su pravo na psihološku pomoć vatrogasca koji je sudjelovao u intervenciji i prisustvovao većem traumatskome stresu, zatim pravo na otpremninu i zdravstveno osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca. Slijedom ovog što sam iznio, donošenjem ovog zakona uspostavit će se jedna nadležna institucija za vatrogastvo na državnoj razini, držimo da će to omogućiti nesmetani razvoj vatrogasnog sustava u pogledu normativnog uređenja, zatim predlaganja dokumenata državne razine kao što su nacionalna strategija razvoja vatrogastva ili vatrogasni plan RH koji su regulirani čl. 48. Konačnog prijedloga zakona, zatim učinkovitiju obuku i osposobljavanje vatrogasaca, kvalitetniju inspekciju nad vatrogasnim postrojbama, te bolje povlačenje sredstava iz Fondova EU. Uspostavit će se nadalje konzistentniji sustav zapovijedanja na temelju kojeg će se čvršće povezati zapovjedna vertikala i omogućiti i onemogućiti paralelne zapovjedne nadležnosti na lokalnoj razini što će pozitivno utjecati na djelotvornost vatrogasnog sustava prilikom intervencija na izvanrednim događajima kao što su veliki požari otvorenog prostora kojima svjedočimo praktično svakog ljeta, poplave i drugi, druge velike prirodne ili tehnološke nesreće i nezgode gdje sudjeluju vatrogasne snage iz više jedinica lokalne ili područne samouprave. Glavni vatrogasni zapovjednik koji je odgovoran za osposobljenost, organiziranost i opremljenost vatrogasaca preuzet će nadležnost nad vatrogasnom inspekcijom kako je to i u najbolje organiziranim europskim državama. Državna vatrogasna škola bit će čvršće povezana s vatrogasnom organizacijom, te će preuzeti školovanje, obuku i osposobljavanje vatrogasaca kao i u zemljama koje nam mogu u tom pogledu biti uzor, propisat će se jedinstveni sustav obrazovanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, te vatrogasnih zapovjednika, što će utjecati na strukovni napredak sveukupnoga vatrogastva. Boljim nadzorom uplata premija osiguranja poboljšat će se stupanj zaštite od požara u manjim gradovima i općinama, što je posebice važno za zaštitu od požara otvorenog prostora na priobalju jer će manje sredine kao što su općine ili gradovi, mali gradovi na otocima u Dalmatinskoj zagori, moći organizirat učinkovitiju vatrogasnu službu. Uspostavlja se ovim zakonom i vatrogasna mreža kojom će se urediti financiranje svih vatrogasaca i vatrogasnih organizacija. Vatrogasna mreža regulirana je čl. 116. ovoga prijedloga zakona, nju predlaže glavni vatrogasni zapovjednik Vlade RH, a Vlada RH je, donosi, donosi Uredbu o vatrogasnoj mreži i to u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga zakona. Sve ovo što sam iznio držimo da će unaprijediti ukupni vatrogasni sustav i omogućiti djelotvorniju provedbu vatrogasne djelatnosti u RH. Evo poštovane zastupnice i zastupnici, to je najkraće o prijedlogu Zakona o vatrogastvu s konačnim prijedlogom zakona, a u slučaju potrebe odgovorit ćemo na vaša pitanja. Hvala vam lijepa.
Zahvaljujem. Uvažene kolegice i kolege. Dragi hrvatski narode. Moramo objaviti novu radosnu vijest, Općinski građanski sud u Zagrebu presudio je jednom presudom ništetnost dvaju CHF ugovora. Nakon što su sudovi u Splitu, Zadru, Rijeci i Kutini presudili da su CHF ugovori ništetni, sada je takvu presudu donio i Općinski građanski sud u Zagrebu. Sutkinja Jesenka Jurić Šojat donijela je takvu presudu, tužitelj je bio Ivo Sole, odvjetnik koji je zastupao tužitelja je Srđan Kalebota, odvjetnik iz Splita. Čestitam svima na prekrasnoj presudi koja je u potpunosti utemeljena na hrvatskome pravu i na pravu EU i na bitnim presudama suda EU. Time se potvrđuje sve ono što govorimo već godinama da ugovori u kojima su ništetni predmeti cijena moraju biti kompletno ništetni. Radi se o dva ugovora zbog toga što je tužitelj najprije ugovorio 2006. jedan ugovor i zatim je 2011. g. taj kredit koji je ugovorio 2006. refinancirao novih ugovorom ponovo s valutnom klauzulom CHF. Dakle banka je dvaput plasirala valutnu klauzulu CHF i dvaput je uvalila tužitelja, potrošača u vrlo nezavidnu situaciju. Tužbom je tužitelj uspio dokazati da je takav ugovor ništetan i onaj prvi i onaj kojim je refinanciran kredit. Tužbenim zahtjevom traženo je 200 tisuća kuna na ime preplaćenih kamata i te preplaćene kamate su presuđene, dakle, osim što je ništetan ugovor, tužitelj ima pravo na 200 tisuća kuna preplaćenih kamata, uz to idu pripadajuće zatezne kamate. Tužitelj nije tražio kompletan iznos koji treba banka vratiti, to će tražiti novom tužbom, a to vjerojatno nije tražio zbog toga da ne uđe u veliki trošak, ako slučajno sud ne bi presudio u njegovu korist. Sud je prihvatio odluku iz revizije 3142/18 Vrhovnoga suda RH kojim je utvrđeno da na nižim sudovima nije potrebno provoditi nikakav dokazni postupak nego se jednostavno tužitelj poziva na kolektivnu presudu, u njoj je već presuđeno da su ništetne i valutna klauzula CHF i promjena kamatne stope odlukom banke za određeni period ugovaranja za određene banke, ovdje konkretno se radi o Addiko banci, bivšoj Hypo banci. I sudac, sutkinja Jesenka Jurić Šojat, pravilno je potvrdila da na temelju te revizije iz Vrhovnog suda 3142/18 nije potrebno provoditi dokazni postupak i jedino što je bilo upitno, bilo je pravno pitanje je li ugovor ništetan, sutkinja je utvrdila da su ništetni predmet, to je valutna klauzula CHF i cijena, to je promjenjiva kamatna stopa, koja se mijenja odlukom banke. Budući da su predmeti cijena ništetni, ništetan je ugovor i onaj prvi i onaj drugi jer imaju potpune iste ništetne ugovorne odredbe. Osim toga, akceptirane su i presude, odnosno odluke po reviziji Vrhovnog suda 105/2002 i 907/2002 gdje je Vrhovni sud već prije utvrdio da ukoliko je cijena u ugovoru ništetna, da je ništetan i ugovor, a mi ovdje u našim ugovorima imamo ništetnu i cijenu i predmet ugovora. Također je akceptirana i presuda suda EU-aC-118/17 kojom je utvrđeno da ukoliko je ništetna valutna klauzula, u tom slučaju bi trebao biti ništetan i ugovor u kojem je valutna klauzula ugovorena. Evo imamo već 5 općinskih sudova koji presuđuju da su ugovori s valutnom klauzulom CHF ništetni i ono što sad očekujem od Vrhovnog suda jest da konačno on odluči jesu li CHF ugovori ništetni. Pozivam Vrhovni sud da to pravno pitanje rješava prvo, da to pravno pitanje rješava prije pitanja prava na obeštećenje za konverziju jer ukoliko su ništetni CHF ugovori, ništetni su i aneksi kojima je izvršena konverzija CHF u euro. Prema tome, prvo i temeljno pitanje na Vrhovnom sudu mora biti pitanje ništetnosti CHF ugovora. Hvala.
Hvala lijepo potpredsjedniče. Kolegice i kolege. Trebali bi reći dobar dan Hrvatska. Kakva je ta Hrvatska? Kakva je ta Hrvatska u kojoj pripadnici Hrvatske vojske se vozaju helikopterom, švercaju municijom i oružjem? Kakva je ta Hrvatska u kojoj hrvatska policija falsificira i izdaje lažne putovnice kriminalnim skupinama? Kakva je ta Hrvatska kojoj poslodavac daje zviždaču ovome koji je ukazao na kriminal otkaz i ne isplaćuje mu plaću? Kakva je ta Hrvatska u kojoj štrajkaju medicinske sestre i tehničko osoblje? Kakva je ta Hrvatska u kojoj djeca ne idu u škole? I kakva je to Hrvatska u kojoj Vlada ne isplaćuje plaću radnicima? Žalosno je ovo sve što sam nabrojio, ali to imate na svim portalima, to misli hrvatska javnost o našoj Hrvatskoj. I onda kažimo dobar dan Hrvatska, gdje si Hrvatska. Da li je Hrvatska ovdje samo u Zagrebu na Markovom trgu ili je Hrvatska i u Županji i u Gunji i u Slavonskom Brodu i u Glini i u Konavlima? Da je Hrvatska i trebala bi biti, ali prema odnosima kako se Vlada i resorni ministri odnose prema ovim dijelovima Hrvatske i ruralnim dijelovima, … područjima gdje se teško živi iz kojih se iseljava rekli bi nema brige lipo se tamo živo. E,e, lipo se nekad živilo, bilo i kruva i dukata i zlata i pisme i svinjokolje, a sada je svega manje. Zašto? Pa upravo zbog odnosa i ove Vlade i prethodnih vlada prema tim područjima jer što drugo sada reći radnicima koji evo i danas štrajkaju ispred županije radnicima grupe Đuro Đaković. A upozoravali su i oni i sindikati, a i mi iz opozicije, da nije dobro još prije tri godine da se ova tvrtka i ova grupacija skine sa liste društava od posebnog interesa za RH, da nije dobro da se nije napravila dokapitalizacija, da predstavnik Vlade nije došao na skupštinu jer nije znao stav Vlade, da je propala dokapitalizacija, da nije dobro da se izdaju jamstva za brodogradnju i za Đuru Đaković i da se ne vodi briga kako se troši taj novac, di je taj novac, kako je utrošen i da se mora platiti jamstva 4,5 milijarde za brodogradilišta, a sutra će se morati platiti 95 milijardi jamstava za Đuru Đaković grupaciju. I nije dovoljno da sada samo da uprava društva daje ostavke, trebala je već davno prije kada su na to upozoravali i oporbeni političari i sindikati i radnici. Još u 7. mjesecu je sindikat i radnici upozorili Vladu da je Zagrebačka banka odustala od financijskog praćenja ove grupacije. Ništa se nije reagirali dok radnici nisu izašli u štrajk i onda ajde nađe se 6 milijuna kuna, isplati se bruto plaća. A što dalje? Nema odgovora. Jučer su bili pred Ministarstvom gospodarstva, ministar nema odgovora. Danas su bili pred županijom tražila je opozicija da bude tematska rasprava u jednoj županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije, vladajući su to odbili i opozicija je zajedno s radnicima napustila jer jednostavno više i ne vjeruju tim vladajućim. Pa nije dovoljno jučer samo ovdje predstavnik tih vladajućih postavi reda radi kamilica pitanje ministru kada će biti plaće za radnike Đure Đaković. Nema odgovora. Ministar je trebao večeras biti u Slavonskom Brodu i donijeti odgovore na to, odgodio je dolazak do ponedjeljka i to dovoljno govori da nemaju rješenja ili ih nije briga za 600 uposlenih. A znate što poručuju radnici ispred zgrade županije danas? Većina njih su bili branitelji koji rade sad u specijalnim vozilima, njih više od 600. Kažu mi smo bili potrebni kad je stvarana Hrvatska, kad je trebalo braniti Hrvatsku, a sad nas više ne trebate. Pa je li tražite da Slavonci se ustanu i da idu rušiti ovu Vladu? To tražite? Oni su spremni na to jer su kivni, jer su razočarani jer s čime će oni sada kupiti poklone za Sv. Nikolu svojoj djeci? S čime? Ja sam danas u svojoj replici ministru financija rekao, pa budi sv. Nikola, obećaj im i tih 3 milijuna kuna, podijeli im po 5 tisuća kuna za Božić, riješite im plaće, riješite dugoročno funkcioniranje ovog društva. Odbili ste amandman 200 milijuna kuna za dokapitalizaciju ovog .../Upadica Radin: Vrijeme./... društva, zašto? Zašto ima za Croatia Airlines .../Upadica Radin: Hvala./... i za druge a ne za Đuru Đaković? To pitaju Slavonci.
Hvala lijepo. Poštovane kolegice i kolege. Dragi posjetitelji iz Sinja. Evo Miro Bulj je poslao svoju poruku, svoj apel šalje naravno i mladima i oni koji trebaju čuti jer na kraju će ispast samo oni mogu promijeniti nešto ovdje i u onim problemima koji nas svakodnevno muče. Dolazeći s područja Slavonije evo neki dan mogli ste popratiti jedan izvještaj medijski gdje je bilo govora o krčenju voćnjaka, konkretno jabuke i vlasnik toga voćnjaka kaže jednostavno ne može pokrivati više svoje troškove. Što nakon toga, dolazi kukuruz uzgaja se kukuruz pa bi rekli ok, tamo gdje je nešto mu postalo problem pređe na drugu kulturu pa onda s tom kulturom stvorit će prihod koji će biti dostatan za njega, njegovu obitelj. Međutim više nije ni tako, ono što je novi problem u Slavoniji nastao sada to je niska cijena kukuruza. Nekako su svi smatrali da će Zakon o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse biti jasno istaknute cijene koje će biti tržišne, koje će biti kompetitivne, gdje će oni koji otkupljuju međusobno se boriti i truditi da budu ti koji će ponuditi bolju cijenu. Ali mehanizam se našao, praktički proizvođač ostavlja svoju robu u silosu na skladištenju, to je tržišna usluga. Skladištenje neke robe naravno da svi znamo da ta roba koja je uskladištena da će većinom se protrgovati upravo preko onih koji su skladištili i onda skladištari ili veletrgovci na kraju nađu se, naprave dogovor i ponude najnižu cijenu koja se može ponuditi. Uzmite ili ostavite. Nije to samo, imam ja svoj kukuruz tamo je u nekom skladištu nego to skladištenje košta, opterećuje i čekanje donošenja odluke ima svoju cijenu. I nalaze se ljudi u novom problemu, koliko treba proizvoditi, koliko treba biti veliko OPG. Pratili smo sada događanja oko programa raspolaganja državnim zemljištem, donose lokalne samouprave određene limite koliko je najviše. Negdje je to 20 hektara, negdje 30, negdje nešto više, ali recimo tu se vrti i to je neka procjena da bi se sa tom količinom državnog poljoprivrednog zemljišta koje se može dobiti u najam po cijeni koja je recimo niža nego što je za privatnu zemlju, netko mogao stvoriti budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji. I vrlo često slušamo ovdje, pogotovo vladajući koji kažu, kroz naše mjere, mi ćemo oživjeti selo, mi ćemo stvoriti dodanu vrijednost, živjet će se, ali onda postavljam pitanje, a koliko je to potrebno zemljišta, koliko ljudi da bi stvorilo takav jedan dohodak? Jel treba svatko imati 200, 300, 500 hektara da bi uspio nešto kroz te male prinose koje stvore, financijske male prinose da bi stvorio svoju budućnost ili ćemo cijelo vrijeme čekati da imamo odlučnu Vladu koja će jednom organizirati tržište. Ključni problem je organizacija tržišta, jasan pristup prema trgovcima, prema prerađivačima, prema uvoznicima da imamo robu koja nastaje u Hrvatskoj jel ukoliko sve svedemo na to da će se uvoziti proizvodi, pa čak i ovakvi merkantilni proizvodi koji se prerađuju, da bismo ostvarili proizvodno bolje uvjete, jednog dana više nećemo imati domaće tržište ako nam neće niko ovdje opstati, ako se sve to raseli ode u neke druge zemlje što ćemo onda? Da li ćemo uopće imati proizvodnju ako nećemo imati radnike? Suočavamo se s jednom krizom identiteta kojega država mora prihvatiti, a poljoprivreda je uvijek bila ta koja je pokazivala pravu sliku društva. Da li mi smatramo da Austrijanci imaju druge tržišne okolnosti? Ne, Austrijanci imaju samo bolje organiziranu državu koja stvara uvjete sa svojim ključnim akterima da proizvodi koji nastaju u toj državi imaju primjerenu cijenu, da osiguravaju održivost, da se sa određenim proizvodima koji bi dolazili izvana imali nižu cijenu izbalansira, da stvore konkurentnost, da budu i prema van, ali vode brigu. Ovdje kod nas se sada događa, jučer nije bilo sa jabukama, danas neće biti sa kukuruzom, sutra više neće biti dobro sa nikim. I naravno da se onda postavlja pitanje, što politika radi? Na ovoj strani desno ne radi nitko jel smo mi izgleda ostali nas par ovdje koji bi trebali govoriti o tim temama i nadat se da netko nas ipak posluša i da će uroditi plodom. Hvala lijepa.
Koja tri imamo sada? Znači, to smo već odlučili jel da? Odlučili smo tri prijedloga zakona ujediniti: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, provo čitanje, P.Z.E. 775 - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. broj 776 - Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. broj 777 Molim? Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za pravosuđe, za obitelj, mlade i sport, za ravnopravnost spolova, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Ministar …
Željko Plazonić
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene saborske kolegice i kolege. Dakle ovim zakonom i ovim zakonskim prijedlogom propisuju se obveze u vezi sa usklađenim informacijama povezanih sa hitnim zdravstvenim intervencijama te preventivnim mjerama za uvoznike i daljnje korisnike koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne, a na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi ili na njihove fizikalne učinke. Propisuje se i način dostavljanja tih informacija elektroničkim putem HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije te se propisuju također i obveze HZJZ za stavljanje na raspolaganje informacija o smjesama Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada te se određuju i troškovi podnošenja informacijama o smjesama koje snose uvoznici i njihovi daljnji korisnici. U odnosu na tekst zakona u prvom čitanju izvršene su manje nomotehničke izmjene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te je tekst dodatno nomotehnički uređen. Hvala vam lijepo, toliko.
Željko Plazonić
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene saborske kolegice i kolege, ovim zakonskim prijedlogom osigurava se provedbe delegirane Uredbe Komisije 2016/161 od 2. listopada 2015. godine o dopuni Direktive iz 2001/83 Europskog parlamenta i vijeća te utvrđivanje detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu kojom se propisuju mjere za sprječavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe tako što se zahtjeva da se na pakiranje određenih lijekova za primjenu kod ljudi stave sigurnosne oznake koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja, kako bi se omogućila identifikacija i provjera autentičnosti tih lijekova. Zakonskim prijedlogom utvrđuju se nadležna tijela, zadaće nadležnih tijela, odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava koji će se sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti kao i identifikaciju lijekova i prekršajne odredbe za provedbu ove delegirane Uredbe Europske komisije. Evo, hvala lijepo.
Darko Nekić
Zahvaljujem g. potpredsjedniče i pozdravljam sve zastupnice i zastupnike, dakle kao što je već rečeno pred vama je nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, novo ime tog zakona bi, znači ako se izglasa u ovako predloženom obliku, trebalo bit znači Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela države uprave. Ovim se zakonom usklađuje Zakon o ustrojstvu s odredbama Zakona o sustavu državne uprave koji je stupio na snagu 18. srpnja 2019.g. čime je prestala dotadašnja kategorizacija na prvostupanjska i središnja tijela državne uprave. S tim u vezi ovim zakonom predlaže se odgovarajuće, kao što sam rekao, izmijeniti i naziv Zakona o ustrojstvu i djelokrugu, kao i odredbe kojima se određuje predmet tog zakona, te odredbe kojima se ustrojavaju ministarstva i državne upravne organizacije. Nadalje, dopunjuje se djelokrug Hrvatske vatrogasne zajednice kako bi ta državna upravna organizacija odnosno Središnji državni ured s posebnim nazivom, obavljala sve poslove državne uprave u području vatrogastva uslijed čega je u nužnoj mjeri potrebno izmijeniti i djelokrug MUP-a. Odredbe kojima je propisan djelokrug MUP-a ujedno se dopunjuju inspekcijskim poslovima u područjima radiološke i nuklearne sigurnosti sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Također odredbe kojima je propisan djelokrug Ministarstva zdravstva i djelokrug Ministarstva kulture mijenjaju se na način da isti obuhvaća obavljanje poslova koji se odnose znači na njihov djelokrug. Stupanjem na snagu ovog zakona predviđeno je za 2. siječnja 2020.g., a takvo odstupanje od redovitog vokacijskog razdoblja nužno je imajući u vidu da odredbe čl. 1. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave temeljem kojih se ustrojava Hrvatska vatrogasna zajednica, stupaju na snagu 1. siječnja 2020., a kako bi se izbjegla moguća kolizija s rokovima za donošenje organizacijskih propisa i internih akata koji su propisani čl. 30. st. 3. i 4. tog zakona. Hvala lijepo.
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, kao što je rečeno ovdje na dnevnom redu je drugo čitanje prijedloga Zakona o zaštiti zraka, Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja i zbog nomotehničkih razloga uredbe 757 i 514 koje smo prenijeli u Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama se ne mogu, dakle zakon o njihovoj primjeni se ne može derogirati sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te smo trebali da bi stavili te uredbe van snage to uraditi donošenjem posebnog zakona koje su i tema ove objedinjene rasprave i ja ću o sadržaju tih uredbi nešto više reći kad budem govorio o samom prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Samo da podsjetim da važeći Zakon o zaštiti zraka je donesen 2011. godine te je pri tome 4 puta mijenjan i dopunjen zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU te zbog usklađenja s posebnim propisom kojim se uredio prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Zbog toga i uslijed cjelovitog niza novih propisa EU koje je trebalo implementirati odnosno proširiti ove zakone proizlazi potreba za reorganizacijom postojećeg pravnog okvira, razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja i donošenje dvaju zakona koji jesu predmet ovog drugog čitanja Zakona o zaštiti zraka i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. U samom Zakonu o zaštiti zraka između prvog i drugog čitanja bilo je određenih sugestija koje smo, koje smo i mišljenja državnih tijela koje smo, odbora koje smo razmotrili i koje smo uvrstili u drugo čitanje ovoga zakona. U skladu s primjedbom Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora tako smo nomotehnički doradili Članke 8., 11., 12., 13., 30., 31., 37. i 41., dakle oni su u nomotehničkom smislu dorađeni. Isto tako u ovom konačnom tekstu u odnosu na prvo čitanje dodani su, dodana su dva nova članka i to Članak 49. i Članak 74., radi jasnijeg definiranja praćenja kvalitete goriva kao proizvoda. Članak 7. je dorađen radi jasnijeg definiranja poslova koje obavlja Državni hidrometeorološki zavod, a odnosi se na modeliranje za potrebe stručnih analiza podataka o emisijama onečišćujućih tvari i određenje doprinosa pojedinog izvora emisija razinama onečišćujućih tvari u zraku za potrebe akcijskih planova i Članka 54. ovog zakona. Članak 9. smo doradili proširivanjem i dorađivanjem pojmova distributer i trgovac, te je dodan novi pojam neovisno inspekcijsko tijelo odnosno inspekcijsko tijelo vrste A. Dodatno je Članak 66. dorađen radi jasnijeg propisivanja samog žalbenog postupka u zakonu, Članak 80. je dorađen radi jasnijeg propisivanja obveza tržišnog inspektora. U odnosu na prijedlog zakona u Članku 108. izmijenjeno je stupanje na snagu zakona jer očito ovaj zakon nećemo donijeti koji smo propisali već smo taj rok ovim novim izmjenama i prolongirali. Bitno je ovdje reći da u financijskom smislu su sredstva za provođenje zakona o zraku su planirana u državnom proračunu RH za 2020. g. Isto tako, bitno je reći da je pojednostavljivanje izrade planskih i strateških dokumenata smanjenja obveza jedinica regionalne i područne samouprave, ne uvode se nova davanja već postojeće obveze za gospodarstvenike koje su i do sada propisane Zakonom o zaštiti zraka ostaju iste te će se preuzeti ovim zakonom. Isto tako, ovdje mogu reći da je, da prihvaćamo i amandman Odbora za zakonodavstvo koji je išao sa izmjenom na čl. 96 gdje se u čl. 9. st. 1. riječ „državnom inspektoratu“ zamjenjuju se riječima „nadležno tijelo“. Dakle, predlagatelj prihvaća ovaj predloženi amandman od strane Odbora za zakonodavstvo. Ovdje ću samo podsjetiti da u, ovdje ću samo podsjetiti da smo ovim zakonom o zraku definirali smo obveze ministarstva, zatim jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba o informiranju javnosti i sadržaju informacija. Definira se obveza ministarstva da osigura dostupnost i razmjenu podataka o kvaliteti zraka kao obveza i da osigura dostupnost podataka o mjerenjima kvalitete zraka, posreduje i razmjenjuje podatke o emisijama s međunarodnim organizacijama i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom EU. Isto tako, ovim predloženim zakonom uređuju se područje izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjera ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Isto tako, propisuju se uvjeti koji moraju zadovoljiti pravne osobe odnosno ispitni laboratoriji kao pravne osobe koje ima sjedište u državi. Ugovornici ugovora u europskom gospodarskom prostoru, dodatno se propisuju i poslovi referentnog laboratorija za ishođenje dozvola za objavljenje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja na području RH. Isto tako, ovim zakonom, prijedlogom zakona uređuju se informacijski sustav zaštite zraka koje je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša te se propisuje .../Govornik se ne razumije./... i što sve sadrži. Isto tako ovim prijedlogom zakona smo i propisali i način obavljanja upravnog i inspekcijskog .../nerazumljivo/... , inspekcijskog nadzora. Konačnim prijedlogom zakona pojednostavljuje se, što je vrlo bitno izrada planskih strateških dokumenata na način da se donosi plan zaštite zraka kao sastavni dio plana zaštite okoliša, a ne kao dosada kao zasebni dokument. Nadalje, detaljnije se propisuje donošenje akcijskog plana, kao i kratkoročnih akcijskih planova. Dodatno se pojašnjavaju obaveze i postupci koji se provode u zonama i aglomeracijama kada se prekorače razine pojedinih onečišćujućih tvari iznad propisanih graničnih vrijednosti. To su osnovni elementi ovoga zakona o zaštiti zraka sa izmjenama i između dva čitanja. Sada bih ukazao na razlike između prvog i drugog čitanja Prijedloga Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Sukladno mišljenju Odbora za zakonodavstvo HS-a su isto tako, u ovom prijedlogu zakona o klimatskim promjenama nomotehnički dorađeni određeni članci, tu nekih 10-tak članaka je nomotehnički dorađeno. U odnosu na prvo čitanje, izvršene su određene dorade i uređenja pojedinih članaka radi bolje jasnoće i preglednosti. Primjerice, članak 8 je brisan s obzirom da ovim zakonom se ne prenose poslovi na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na pravne osobe s javnim ovlastima pa stoga nema potrebe za ovom odredbom i ista se briše. Čl. 24 dopunjen je novim podstavcima sukladno zahtjevima Uredbe EU 2018/99. Prema zahtjevima navedene uredbe propisuje se i uspostava Nacionalnog informacijskog sustava za zemljište. Čl. 26 je dopunjen i njime se propisuje da predsjednike i članove povjerenstva imenuje Vlada RH, imenuje iz redova znanstvenih, stručnih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za pojedine sektore, predstavnike udruga civilnog društva koje djeluju u području klimatskih promjena te poslovnoga svijeta. Odredbom čl. 67. Vlada RH ima ovlasti da donese Uredbu o načinu praćenja emisija stakleničkih plinova te politike i mjere za njihovo smanjenje. Isto tako, detaljnije su uređeni članci koji se odnose na inspekcijski nadzor u skladu s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. U dijelu klimatsku, u području dijela klimatskih promjena, doneseni su ovim zakonom se detaljnije uređuju materije koje na nacionalnoj razini moraju osigurati smanjenje emisija stakleničkih plinova, a mjere provode tijela državne uprave nadležna za pojedine sektore, dakle to je, tu distinkciju je ovdje bitno naglasiti. Dakle u području klimatskih promjena je to donošenje Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. g. s pogledom na 2050. g. Nacrt strategije je pripremljen te se do kraja godine očekuje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i nakon toga se upućuje u proceduru u HS u prvom kvartalu 2020. g. Donošenjem Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. g., nacrt strategije je pripremljen, javna rasprava je dovršena te se planira dokument uputiti u proceduru HS-u u prvom kvartalu 2020. g. Integrirani energetski i klimatski plan RH za razdoblje 2021.-2030. g., nacrt plana je prošao savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i plan se namjerava donijeti do konca 2019. godine. Donošenjem plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova u RH za petogodišnje razdoblje isto tako bitan dokument za provođenje ovoga zakona. U proteklom periodu Vlada je donijela dva plan i to Plan za razdoblje 2014.-2016. temeljem kog je utrošeno 734 milijuna kuna. U provedbi je drugi plan za razdoblje do kraja 2020. godine kojim se planira ukupno utrošiti oko 1,5 milijardu kuna za mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu i to u postotku oko 29% od ukupnih sredstava, za obnovljive izvore je planirano 11% ukupnih sredstava, prometu će se investirati 7,7% projekata iz ESI fondova oko 12,5% i istraživanje i razvoj oko 4,6% sredstava ukupnih, konačno za samo gospodarenje otpadom je planirano 30% predviđenih sredstava za plansko razdoblje do 2020. godine. U ovaj Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kao što sam rekao su implementirane i dvije uredbe i to Uredba 757/2015 godine o praćenu emisija ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa i Uredba 517 o fluoroniranim stakleničkim plinovima i o jednoj i o drugoj uredbi ja ću samo kratko reći. Dakle Uredba 757 njome se utvrđuju pravila za praćenje izvješćivanje i verifikaciju emisija ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa i te druge relevantne informacije o brodovima zapremnine veće od 5000 bruto toga koji dolaze u luke EU, polaze iz tih luka ili se u njima nalazi i to od 1.1.2018. godine. U obvezi praćenja emisija ugljikovog dioksida nisu uključeni po ovoj uredbi ratni brodovi, vojni pomoćni brodovi, brodovi za izlov ili obradu ribe, drveni brodovi primitivne izrade, brodovi koji nemaju mehanički pogon te brodovi Vlade RH koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe. Uredba sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova jer one iznose 4% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. U području zaštite ozonskog sloja implementirana je Uredba 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima. Uredba propisuje postupanje fuloriranim stakleničkim plinovima tijekom njihovog životnog ciklusa od proizvodnje do zbrinjavanja na kraju uporabe. Odnose se na fluorougljikovodike koji se najčešće koriste kao radne tvari u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, dizalicama topline kao tvari za proizvodnju pjena odnosno izolacijskog materijala te u protupožarnim sustavima i aparatima za gašenje požara. Bitno je ovdje reći da u RH najveći pritisak u provedbi Uredbe 517 bit će na rashladni sektor koji se služi radnim tvarima 404a i 410a. Ove radne tvari najviše su zastupljeni u rashladnim jedinicama za komercijalno hlađenje odnosno u trgovinama sa prehrambenim artiklima. Ministarstvo aktivno surađuje sa Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom kako bi na vrijeme upozorili sve dionike procesa o promjenama koje su nastale i koje će nastati implementacijom ove uredbe. Naime, od 1.1.2020. godine rashladni uređaji koji koriste radne tvari čiji … je veći od 2.500 neće se više moći servisirati tj. nastupit će zabrana servisiranja tih uređaja, ujedno i sama tvar više se neće upotrebljavati. Dakle postoji prelazni rok do 2030. godine u kojem će se te radne tvari moći upotrebljavati isključivo unutar prostora RH samo za manje rashladne uređaje koji koriste do 3 kg radne tvari i samo ako su oporabljene odnosno ako su obnovljene odnosno ukoliko su servisirane. I na kraju bih rekao da se ovim zakonom ne uvode nova financijska opterećenja za gospodarstvo štoviše za pravne osobe i obrtnike koji se bave servisiranjem rashladnih uređaja smanjuje fiksno opterećenje u iznosu od nekih 10 milijuna kuna po našoj procjeni odnosno uvjerenja za osposobljavanje servisera sada će trajati trajno, a neće više trajati 5 godina tako da će se izbjeći taj dio administrativnih troškova. Dakle, pošto su u ovaj Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja uvrštene i implementirane i Uredbe 517 i Uredba 757 za stavljanje van snage ovih uredbi odnosno Zakona o provođenju tih uredbi je bilo potrebno donijeti novi zakon o prestanku važenja tih uredbi. Stoga su sljedeće dvije točke koje bi trebale biti na dnevnom redu objedinjeno ih raspravljamo upravo dva prijedloga zakona o prestanku važenja tih uredbi, a one su implementirane sadržajno u Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Hvala.
Darko Nekić
Zahvaljujem g. potpredsjedniče i pozdravljam sve uvažene zastupnike. Evo kao što ste rekli pred vama je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe br. 2019/788 o Europskoj građanskoj inicijativi. Dakle Europski parlament i Vijeće EU donijeli su spomenutu uredbu 17. travnja 2019. godine. Ovom uredbom Europska građanska inicijativa želi se učiniti dostupnijom, jednostavnijom i lakšom za provedbu za organizatore inicijative i one koji ju podupiru te se žele ojačati popratne mjere kako bi se ostvario njezin puni potencijal kao instrumenta za poticanje rasprave. Njome bi se trebalo olakšati sudjelovanje što većeg broja građana u demokratskom procesu donošenja odluka na razini unije. Navedena uredba zamijeniti će postojeću EU uredbu br. odnosno zamijenila je već postojeću EU Uredbu br. 211/2011 o građanskoj inicijativi te se istom potonja stavlja izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2020. godine. Ovim prijedlogom zakona predlaže se dakle za potrebe provedbe spomenute uredbe odrediti nadležna tijela za provjeru i izdavanje potvrda odgovarajućim sigurnosnim i tehničkim značajkama pojedinačnih sustava internetskog prikupljanja izjava o potpori te postupak provjere i potvrđivanja izjava o potpori i uspostavi kontaktne točke za besplatno pružanje informacija i pomoć skupinama organizatora. Uredbom 2019/788 predviđeno je da se za prikupljanje izjava o potpori putem interneta koristi središnji sustav internetskog prikupljanja koji je uspostavljen i održavan od strane Europske komisije. Međutim kako bi se olakšao prijelaz na istu organizator i inicijativa registriranih u skladu s ovom Uredbom do 31.12.2022. godine mogu umjesto znači istoga odabrati korištenje vlastitog pojedinačnog sustava internetskog prikupljanja izjava o potpori. Prijedlogom zakona također se određuje i kontaktna točka za besplatno pružanje informacija i pomoć skupinama organizatora sukladno članku 4. stavku 6. uredbe a to su Ministarstvo uprave i Zavod za sigurnost informacijskih sustava svatko u okviru svoje nadležnosti. Predloženim zakonom znači predlaže se hitni postupak upravo zbog ovog roka od 1. siječnja 2020. Stoga mi kao predlagatelji smatramo da su ispunjeni svi uvjeti za donošenje znači ovog zakona po hitnom postupku. Hvala lijepo.
Zahvaljujem. Uvažene kolegice i kolege. Dragi hrvatski narode. Moramo objaviti novu radosnu vijest, Općinski građanski sud u Zagrebu presudio je jednom presudom ništetnost dvaju CHF ugovora. Nakon što su sudovi u Splitu, Zadru, Rijeci i Kutini presudili da su CHF ugovori ništetni, sada je takvu presudu donio i Općinski građanski sud u Zagrebu. Sutkinja Jesenka Jurić Šojat donijela je takvu presudu, tužitelj je bio Ivo Sole, odvjetnik koji je zastupao tužitelja je Srđan Kalebota, odvjetnik iz Splita. Čestitam svima na prekrasnoj presudi koja je u potpunosti utemeljena na hrvatskome pravu i na pravu EU i na bitnim presudama suda EU. Time se potvrđuje sve ono što govorimo već godinama da ugovori u kojima su ništetni predmeti cijena moraju biti kompletno ništetni. Radi se o dva ugovora zbog toga što je tužitelj najprije ugovorio 2006. jedan ugovor i zatim je 2011. g. taj kredit koji je ugovorio 2006. refinancirao novih ugovorom ponovo s valutnom klauzulom CHF. Dakle banka je dvaput plasirala valutnu klauzulu CHF i dvaput je uvalila tužitelja, potrošača u vrlo nezavidnu situaciju. Tužbom je tužitelj uspio dokazati da je takav ugovor ništetan i onaj prvi i onaj kojim je refinanciran kredit. Tužbenim zahtjevom traženo je 200 tisuća kuna na ime preplaćenih kamata i te preplaćene kamate su presuđene, dakle, osim što je ništetan ugovor, tužitelj ima pravo na 200 tisuća kuna preplaćenih kamata, uz to idu pripadajuće zatezne kamate. Tužitelj nije tražio kompletan iznos koji treba banka vratiti, to će tražiti novom tužbom, a to vjerojatno nije tražio zbog toga da ne uđe u veliki trošak, ako slučajno sud ne bi presudio u njegovu korist. Sud je prihvatio odluku iz revizije 3142/18 Vrhovnoga suda RH kojim je utvrđeno da na nižim sudovima nije potrebno provoditi nikakav dokazni postupak nego se jednostavno tužitelj poziva na kolektivnu presudu, u njoj je već presuđeno da su ništetne i valutna klauzula CHF i promjena kamatne stope odlukom banke za određeni period ugovaranja za određene banke, ovdje konkretno se radi o Addiko banci, bivšoj Hypo banci. I sudac, sutkinja Jesenka Jurić Šojat, pravilno je potvrdila da na temelju te revizije iz Vrhovnog suda 3142/18 nije potrebno provoditi dokazni postupak i jedino što je bilo upitno, bilo je pravno pitanje je li ugovor ništetan, sutkinja je utvrdila da su ništetni predmet, to je valutna klauzula CHF i cijena, to je promjenjiva kamatna stopa, koja se mijenja odlukom banke. Budući da su predmeti cijena ništetni, ništetan je ugovor i onaj prvi i onaj drugi jer imaju potpune iste ništetne ugovorne odredbe. Osim toga, akceptirane su i presude, odnosno odluke po reviziji Vrhovnog suda 105/2002 i 907/2002 gdje je Vrhovni sud već prije utvrdio da ukoliko je cijena u ugovoru ništetna, da je ništetan i ugovor, a mi ovdje u našim ugovorima imamo ništetnu i cijenu i predmet ugovora. Također je akceptirana i presuda suda EU-aC-118/17 kojom je utvrđeno da ukoliko je ništetna valutna klauzula, u tom slučaju bi trebao biti ništetan i ugovor u kojem je valutna klauzula ugovorena. Evo imamo već 5 općinskih sudova koji presuđuju da su ugovori s valutnom klauzulom CHF ništetni i ono što sad očekujem od Vrhovnog suda jest da konačno on odluči jesu li CHF ugovori ništetni. Pozivam Vrhovni sud da to pravno pitanje rješava prvo, da to pravno pitanje rješava prije pitanja prava na obeštećenje za konverziju jer ukoliko su ništetni CHF ugovori, ništetni su i aneksi kojima je izvršena konverzija CHF u euro. Prema tome, prvo i temeljno pitanje na Vrhovnom sudu mora biti pitanje ništetnosti CHF ugovora. Hvala.
Hvala lijepo kolegice i kolege zastupnici. Hrvatska javnosti, sada je jasno i mislim da su stoga sad svi svjesni pa i premijer Plenković da je referendum u školama, što se njega tiče prošao negativno i ljudi su odbili njegovu ponudu i da se štrajk nastavlja i mi ovdje postavljamo pitanje premijeru Plenkoviću i HDZ-u i većini u HS-u, kada će djeca krenuti u školu? To je ono pitanje koje, ja mislim da sada opterećuje i djecu i njegove roditelje, ali i cijelu Hrvatsku. Nažalost, imamo situaciju u kojoj Hrvatska ne funkcionira, u kojoj se premijer ponaša nadmeno, bahati se prema učiteljima i učiteljicama i sa druge strane, uopće ne respektira ono što oni opravdano traže. Ja bih ovdje pozvao sve, a apsolutno bih pozvao i predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića da ode na društvene mreže, evo dat ću mu prijedlog jedne stranice, Podrška roditelja nastavnicima u štrajku, koja ima skoro 80 tisuća pratitelja gdje svake minute, doslovce, ljudi iz škola diljem RH objavljuju fotografije sa svojim glasanjem, sa svojim stavom, prema onom e što je premijer Plenković ponudio. I ukoliko misli da je napravio i više nego što traže učitelji i učiteljice i nenastavno osoblje u našim školama, neka uzme to nazad, a neka da 6,11 povećanje osnovnih koeficijenata i na taj način udovolji onim zahtjevima koji su opravdani i koje su oni postavili pred njega. Jer inače u ovom trenutku mislim da više ne moramo govoriti o tome da li će biti ikakve štete jer šteta je već sada napravljena je i sustavu i djeci i roditeljima, nego je pitanje kako da ta šteta bude što manja i kako da se što prije sanira. Sada znamo da će škola trajati duže, sada znamo da će biti problema i sa upisima u srednje škole i fakultete, ali jednostavno si više ne možemo dozvoliti da čekamo gospodina Andreja Plenkovića da siđe sa svojeg pijedestala i da udovolji onome što ljudi opravdano traže, a to je 6,11% povećanje koeficijenta zbog čega kao gestu ljudi žele da se pokaže da je obrazovanje važno i da ga naše društvo dovoljno u ovom trenutku kada ima novaca cijeni. Još jednom ću reći da sam ponosan i kao roditelj na svoje učiteljice i učitelja u osnovnoj školi, na sve one koji su danas odlučili odbiti ovu ponudu jer se ovdje ne vodi nikakva igra, ne vode se povuci-potegni rasprave na pregovorima nego se postavio jedan jednostavan zahtjev pred Vladu RH i pred gospodina Andreja Plenkovića da bi ukoliko je mudar trebao poslušati ne samo učitelje i učitelje nego i sve one koji, a kojih je većina u RH koji ovaj štrajk podržavaju. Stotine i stotine škola se danas izjasnilo i ja mislim da je poruka vrlo jasna. Preporučili bi na neki način i sindikatima da budu konkretni i da traže ono što su od njih njihovi članice i članove tražili. Nikakve igrice gospodina Andreja Plenkovića ne bi trebale biti primamljive za sindikate da na njih nasjednu jer ukoliko vam neko 35 dana se ne udostoji doći niti razgovarati, ukoliko neko nije sposoban artikulirati najosnovniji zahtjev koji ste uputili i procesuirati ga i dati i dopustiti da se on ispuni, a košta manje nego šta je nakon toga ponudio povećanje za sve one zaposlene u državnom sektoru onda je jasno da tu pregovora teško može biti ukoliko se ne pokaže odlučnost. A danas ja mislim i jučer nakon prosvjeda prvenstveno odnosno danas nakon referenduma mislim da je više-manje, pardon prekjučer nakon prosvjeda, a danas nakon referenduma mislim da je svima sve jasno i mislim da će na kraju učitelji i učiteljice uspjeti i zaposleni u obrazovnim institucijama uspjeti i trebamo im dati maksimalnu podršku do ispunjenja njihovih zahtjeva. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo uvaženi predsjedavajući. U ime Kluba MOST-a tražio bih stanku na Konačni prijedlog Zakona o obalnoj straži RH, na prijedlog Hrvatska moramo napomenuti ne proglašavanje isključivoga gospodarskoga pojasa. MOST je predložio, niste podržali opet u proceduri, Hrvatska gubi između 170 i 270 miliona EUR-a i jednostavno zbog toga evo od 2000. godine do danas znači Hrvatska je izgubila više od 28 milijardi EUR-a. To je katastrofalna činjenica da Hrvatska nema snagu zaštititi 24.000 km2 našeg teritorija hrvatskog mora. Nemamo snage, nemamo snage zaštititi našega ribara, vidimo da se talijanski ribari izlovljavaju našu ribu, nelegalno ulaze i još se rugaju sa hrvatskim obalnom stražom, sa hrvatskom vojskom, sa hrvatskom policijom. Ali očito Andreju Plenkoviću su puno važniji odnosi sa Tajanijom jer kad ga Tajani postroji, fašist Tajani koji svojata to more, našu Dalmaciju i Istru tada Andrej Plenković je uz Tajanija miran, kao najmirniji psić. Vrijeme je da Hrvatska država zaštiti naš teritorij proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa. Rekao sam to je u proceduri, a niste podržali. MOST je dao, znači drugi put priliku Hrvatskoj da zaštiti svoj teritorij. Ne vidim niti jedan razlog zbog čega to nećete da napravite. 200 sam, još nas Europska komisija poziva da proglasimo to. Imamo to po pravu po međunarodnom moru, to imamo pravo po Konvencijama UN-a. Zbog čega ne želite gospodo proglasiti isključivi gospodarski pojas? Zbog čega ne želite zaštititi hrvatskog ribara? Zbog čega ne želite zaštititi hrvatski teritorij? Zbog čega se rugate …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme./… sa hrvatskim teritorijem?
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolegice i kolege. Ja ću ovim putem iskoristiti priliku i najaviti prijedlog zakona koji ću prije svega uputiti Vladi odnosno Ministarstvu kulture, radi se o Prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim medijima, nešto što sam ja ovdje pričao prije dobar dio vremena gdje sam obaviješten da je možda u izradi upravo te izmjene navedenoga zakona. Ja ću najaviti ovim putem prijedlog koji nadam se da će biti uvršten, ako ne bude uvršten onda ću sam inicirati izmjene i dopune istoga zakona. Naime, nešto što bi se ovako učinilo možda na prvu ruku banalno, ajmo reći onako najmanji problem svih nas od svih problema koji nas danas i općenito u državi more, ali ljudski onako nešto što se svaki dan mi pogotovo naši građani s time susrećemo je činjenica da vjerojatno kada ste svi gledali određene vijesti, programe ste imali dojam kao da vam je neko kada je došlo do neke pauze do bloka reklama, do odjavne uvodne špice pojačao prijemnik i onda brže bolje stišavate odjedanput buka u kući, galama i ne zna se ko je šta je kako je i prolaze reklame, počne program ne čujete ništa. Znači kažem možda ovako zvuči banalno, ali to je nešto s čim se naši građani susreću. Naime, mi nismo definirali i nemamo definirano da u RH nije zabranjeno da reklamni program bude glasniji od ostatka ili te najavne odjavne špice, znate ono kada ide Dnevnik pa ddddum onako uz neki tako da i susjedi čuju šta vi slušate odnosno šta gledate. To nije definirano. Europska komisija je to prepustila odnosno EU svojim državama članicama da posebno reguliraju i neke države članice već jesu Velika Britanija i recimo Italija. Tamo je striktno navedeno da reklame ne smiju biti glasnije od drugog sadržaja unutar programa. Možemo mi reći da može biti odstupanja nešto malo, ali dapače ne bi smjelo jel to zbilja onako jedan mala izmjena, jedna rečenica, ali ja vjerujem da mnogi naši sugrađani će to prepoznati kada im sada skrećem pozornost na to da su zbilja imali takve situacije kod kuće da je u jednom trenutku nešto glasno, neka reklama, neki jingl i onda kreće program i opet se ne čuje, pojačate da čujete što ljudi govore ili što se događa. I onda naravno buka, halabuka itd. Mislim da se tu ostvaruje jedna tržišna utakmica koja daje prednost oglašivačima u odnosu na sami program jer oni time dobivaju veću izraženost barem u onom dijelu podsvjesnoga da odjedanput je nešto glasnije što se sada događa na TV-u ili možda sam nešto drugo radio odjedanput neko je pojačao TV i sada ja okrenem pozornost više. Naravno to je sada moguće, ja to mogu razumjeti u toj tržišnoj utakmici da se ostvaruju prihodi i što više skreće pozornost na oglašivače, ali to ne smije se raditi na uštrb potrošačkih prava naših građana. I tu ne bi se mijenjao Zakon o potrošačima nego upravo Zakon o elektroničkim medijima koji zapravo treba imati konačni cilj zaštitu potrošača i reguliranje sektora oglašavanja. Mislim da i kroz Vijeće za elektroničke medije da se to može pratiti ali i gledati, ali čak ide toliko da danas u tehnologiji imate TV prijemnike koji to samostalno reguliraju, dakle neko je to već prepoznao, neko je to već vidio kao problem, vidio kao jednu ajmo reći prednost koju ostvaruju pojedini oglašivači skrećući pozornost na jedan ajmo reći nedopušteni način i čak imate neke modernije TV prijemnike koji automatski bez obzira kakav je imput audia oni ga svedu na ono što ste vi zadali. No međutim, daleko smo mi od kupovne moći naših građana da si svi to mogu priuštiti i mislim da je ovo jedna tema koju bi ovako light tema ali jedna tema koju bi sigurno trebali napraviti da izbjegnemo te razne nesporazume, buke, galame u kućama u domaćinstvima i olakšamo samo praćenje tih programa našim građanima. I ja vjerujem da se isto može podvesti i za radio programe da je tamo ista ta mogućnost nije regulirana gdje nešto u jednoj razini unutar jednog programa segmenta ne bi smjelo biti nekih velikih odstupanja. Zato kažem ovim putem najavljujem da ću te izmjene i taj prijedlog izmjena podnijeti ministarstvu, naravno sačekati odgovor, ako ne onda uputiti sam ovu izmjenu zakona. Zahvaljujem.
Željko Plazonić
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene saborske kolegice i kolege. Dakle ovim zakonom i ovim zakonskim prijedlogom propisuju se obveze u vezi sa usklađenim informacijama povezanih sa hitnim zdravstvenim intervencijama te preventivnim mjerama za uvoznike i daljnje korisnike koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne, a na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi ili na njihove fizikalne učinke. Propisuje se i način dostavljanja tih informacija elektroničkim putem HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije te se propisuju također i obveze HZJZ za stavljanje na raspolaganje informacija o smjesama Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada te se određuju i troškovi podnošenja informacijama o smjesama koje snose uvoznici i njihovi daljnji korisnici. U odnosu na tekst zakona u prvom čitanju izvršene su manje nomotehničke izmjene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te je tekst dodatno nomotehnički uređen. Hvala vam lijepo, toliko.
Hvala lijepo. Poštovane kolegice i kolege. Dragi posjetitelji iz Sinja. Evo Miro Bulj je poslao svoju poruku, svoj apel šalje naravno i mladima i oni koji trebaju čuti jer na kraju će ispast samo oni mogu promijeniti nešto ovdje i u onim problemima koji nas svakodnevno muče. Dolazeći s područja Slavonije evo neki dan mogli ste popratiti jedan izvještaj medijski gdje je bilo govora o krčenju voćnjaka, konkretno jabuke i vlasnik toga voćnjaka kaže jednostavno ne može pokrivati više svoje troškove. Što nakon toga, dolazi kukuruz uzgaja se kukuruz pa bi rekli ok, tamo gdje je nešto mu postalo problem pređe na drugu kulturu pa onda s tom kulturom stvorit će prihod koji će biti dostatan za njega, njegovu obitelj. Međutim više nije ni tako, ono što je novi problem u Slavoniji nastao sada to je niska cijena kukuruza. Nekako su svi smatrali da će Zakon o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse biti jasno istaknute cijene koje će biti tržišne, koje će biti kompetitivne, gdje će oni koji otkupljuju međusobno se boriti i truditi da budu ti koji će ponuditi bolju cijenu. Ali mehanizam se našao, praktički proizvođač ostavlja svoju robu u silosu na skladištenju, to je tržišna usluga. Skladištenje neke robe naravno da svi znamo da ta roba koja je uskladištena da će većinom se protrgovati upravo preko onih koji su skladištili i onda skladištari ili veletrgovci na kraju nađu se, naprave dogovor i ponude najnižu cijenu koja se može ponuditi. Uzmite ili ostavite. Nije to samo, imam ja svoj kukuruz tamo je u nekom skladištu nego to skladištenje košta, opterećuje i čekanje donošenja odluke ima svoju cijenu. I nalaze se ljudi u novom problemu, koliko treba proizvoditi, koliko treba biti veliko OPG. Pratili smo sada događanja oko programa raspolaganja državnim zemljištem, donose lokalne samouprave određene limite koliko je najviše. Negdje je to 20 hektara, negdje 30, negdje nešto više, ali recimo tu se vrti i to je neka procjena da bi se sa tom količinom državnog poljoprivrednog zemljišta koje se može dobiti u najam po cijeni koja je recimo niža nego što je za privatnu zemlju, netko mogao stvoriti budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji. I vrlo često slušamo ovdje, pogotovo vladajući koji kažu, kroz naše mjere, mi ćemo oživjeti selo, mi ćemo stvoriti dodanu vrijednost, živjet će se, ali onda postavljam pitanje, a koliko je to potrebno zemljišta, koliko ljudi da bi stvorilo takav jedan dohodak? Jel treba svatko imati 200, 300, 500 hektara da bi uspio nešto kroz te male prinose koje stvore, financijske male prinose da bi stvorio svoju budućnost ili ćemo cijelo vrijeme čekati da imamo odlučnu Vladu koja će jednom organizirati tržište. Ključni problem je organizacija tržišta, jasan pristup prema trgovcima, prema prerađivačima, prema uvoznicima da imamo robu koja nastaje u Hrvatskoj jel ukoliko sve svedemo na to da će se uvoziti proizvodi, pa čak i ovakvi merkantilni proizvodi koji se prerađuju, da bismo ostvarili proizvodno bolje uvjete, jednog dana više nećemo imati domaće tržište ako nam neće niko ovdje opstati, ako se sve to raseli ode u neke druge zemlje što ćemo onda? Da li ćemo uopće imati proizvodnju ako nećemo imati radnike? Suočavamo se s jednom krizom identiteta kojega država mora prihvatiti, a poljoprivreda je uvijek bila ta koja je pokazivala pravu sliku društva. Da li mi smatramo da Austrijanci imaju druge tržišne okolnosti? Ne, Austrijanci imaju samo bolje organiziranu državu koja stvara uvjete sa svojim ključnim akterima da proizvodi koji nastaju u toj državi imaju primjerenu cijenu, da osiguravaju održivost, da se sa određenim proizvodima koji bi dolazili izvana imali nižu cijenu izbalansira, da stvore konkurentnost, da budu i prema van, ali vode brigu. Ovdje kod nas se sada događa, jučer nije bilo sa jabukama, danas neće biti sa kukuruzom, sutra više neće biti dobro sa nikim. I naravno da se onda postavlja pitanje, što politika radi? Na ovoj strani desno ne radi nitko jel smo mi izgleda ostali nas par ovdje koji bi trebali govoriti o tim temama i nadat se da netko nas ipak posluša i da će uroditi plodom. Hvala lijepa.
Tomo Medved
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Gospođe i gospodo zastupnici, pred nama je zakon koji ima za cilj na poseban način vrednovati ulogu i žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu kao iznimno važne u novijoj hrvatskoj povijesti. Naime, Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništava i obrane suvereniteta RH u Domovinskom ratu i stoga prepoznajemo potrebu za proglašenjem vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Osim čuvanja trajne uspomene na žrtvu u Domovinskom ratu proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta želimo očuvati kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potaknuti aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja. Time će se stvoriti okvir za poseban nacionalni status Vukovara. Hrvatski su građani zahvaljujući ustrajnom otporu vukovarskih branitelja i zbog kataklizmičkih razaranja i ljudskih stradanja u Europi nisu zabilježeni od završetka Drugog svjetskog rata, prepoznali Vukovar kao simbol otpora, hrabrosti, domoljublja, zajedništva, požrtvovnosti. Vukovar ima iznimno važno simboličko pa i sudbonosno mjesto u povijesti današnje Hrvatske države, u formiranju modernog hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. Vukovar je postao simbol mlade Hrvatske države i borbe hrvatskog naroda i hrvatskih građana za slobodu, nacionalnu samostalnost i teritorijalnu cjelovitost. Velikosrpska agresija na Vukovar 1991. godine i višegodišnja okupacija grada ostavili su duboke i trajne posljedice na njegovoj bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini, a osobito na njegovoj demografskoj slici. Analiza stanja posebice povijesnih, gospodarskih i demografskih okolnosti pokazala je potrebu za utvrđivanjem posebnog statusa vukovarskog područja. Zakon potiče sustavan pristup praćenja i poticanja različitih vidova društvenog razvoja te uspostavu mehanizama koji bi omogućili poduzimanje konkretnih razvojnih mjera. Iz ovih razloga, ovim prijedlogom zakona Vukovar se proglašava mjestom posebnog domovinskog pijeteta s dva ključna cilja. Uspostava i očuvanje kulture sjećanja na žrtvu Vukovara i aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja. Zakonski prijedlog definira pojam posebnog domovinskog pijeteta i područje koje zahvaća odnosno na koje se odnosi, a to je grad Vukovar i naselje Bogdanovci. Zakon prepoznaje i definira i mjesta i razdoblje odnosno dane posebnog domovinskog pijeteta od 17. do 20. studenog i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta. Obzirom da je ovaj zakon u okviru paketa mjera koje Vlada RH usmjerila prema gradu Vukovaru, podsjećam da je u Zakonu o blagdanima i neradnim danima, 18. studeni proglašen Danom sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Kao mjesto posebnog pijeteta između ostalog definirana je i Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar u kojoj se pored zdravstvene djelatnosti obavlja i memorijalno edukacijska djelatnost s svrhom promicanja vrijednosti Domovinskog rata, što je prepoznato i u prijedlogu Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom Hrvatskih veterana na RH i koji je Vlada uputila u saborsku proceduru. Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata definirano je kao središnje mjesto odavanja posebnog domovinskog pijeteta te ujedno i središnjem mjesto odavanja počasti nacionalnoj žrtvi u uspostavi samostalnosti RH. Obilježavanje uključuje razvoj edukativnih aktivnosti i pripreme stručno-edukativnih materijala sa svrhom upoznavanja učenika i drugih posjetitelja Vukovara sa povijesnim činjenicama o Domovinskom ratu i očuvanju sjećanja na ulogu Vukovara u obrani i stvaranju RH. Zakonom se predviđa uspostaviti međuresorno tijelo, Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj od 17 članova koje imenuje Vlada RH, a koje čine predstavnici Ureda predsjednika Republike, Ureda predsjednika Vlade, Odbora Hrvatskog sabora za ratne veterane, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar, Hrvatsko memorijalno-dokumentacijski centar, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, grad Vukovar i tri predstavnika hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata sa područja Vukovara. Vijeće prati izgradnju, uređenje, održavanje te sve daljnje intervencije na mjestima na kojima se obilježava poseban domovinski pijetet te nadležnim tijelima može predložiti mjere i aktivnosti njihove zaštite te prati njihovo provođenje. Svakako jedan od ciljeva vijeća bit će rješavanje dugogodišnjeg imovinskopravnog statusa svih lokaliteta koji su prepoznati u zakonu, a posebno ću ovdje izdvojiti lokalitet Ovčara, lokalitet Velepromet, lokalitet Borovo Commerce. Vijeće provodi i znanstvenoistraživačke aktivnosti u suradnji sa ustanovama, Memorijalni centar Domovinskog rata, Institut za povijest s ciljem očuvanja te promicanje istine o Domovinskom ratu i povijesnog sjećanja na ulogu Vukovara u obrani i stvaranju RH. Vijeće može predložiti Vladi i druge mjere usmjerene na razvoj područja posebnog domovinskog pijeteta kao i mjere aktivnosti izgradnje i trajnog očuvanja mira te prati njihovo provođenje. Vijeće prati propise te zakonodavne i druge aktivnosti nadležnih tijela koje se primjenjuju odnosno koje se primjenom odnose na područje posebnog domovinskog pijeteta te može predložiti nadležnim tijelima odgovarajuće mjere aktivnosti. Predsjednika i članove vijeća imenuje Vlada RH na vrijeme od 4 godine. Važnu ulogu u obilježavanju Dana posebnog domovinskog pijeteta ima i javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar koja u okviru svoje djelatnosti organizira odgojno obrazovne posjete učenika osnovnih škola gradu Vukovaru, a podsjećam da je to na godišnjoj razini oko 40.000 učenika i da je ovo zapravo jedino mjesto u RH gdje svi učenici 8. razreda dolaze sa ciljem učenja o Domovinskom ratu i o bitci za Vukovar. Sredstva za provedbu ovog zakona osiguravaju se u državnom proračunu te u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim zakonom naglasak je stavljen na očuvanje sjećanja na stradavanje Vukovara i cijele RH u Domovinskom ratu te na provedbu odgojno obrazovnih, znanstvenoistraživačkih, gospodarskih i drugih aktivnosti usmjerenih društvenom razvoju vukovarskog područja. U zakonu je naglašena važnost poštivanja članka 8. Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama te su odredbe istoga ugrađene sa svrhom poštivanja hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima. Vukovar je mjesto stradanja i pustošenja pa njegovo značenje proizlazi iz praktičnog življenja vukovarskog iskustva i poruke upućene svima koji baštine hrvatsku slobodu i samostalnost ukorijenjenu u Vukovaru, ali i u mnogim drugim mjestima i krajevima u kojima se branila i obranila Hrvatska. Vukovar 1991. godine nije samo prošlost, on je i budućnost Hrvatske. Vjerujem kako će ovaj zakon imati pozitivan učinak na društveni razvoj vukovarskog područja te na stabilizaciju i očuvanje mira. Hvala lijepa.
Josipa Rimac
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene saborske zastupnice i saborski zastupnici. Nacrt Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH sa konačnim prijedlogom zakona. Ove godine navršava se 20. obljetnica smrti prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana. Prigoda je to da RH ustanovi visoko odlikovanja velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s kojim će se utemeljitelj demokratske, suverene i neovisne hrvatske države i vrhovni zapovjednih hrvatske vojske u Domovinskom ratu, uvrstiti u red najviših hrvatskih državnih poglavara te će se na taj način trajno izraziti zahvalnost hrvatskog naroda i hrvatskih državljana njegovim povijesnim zaslugama. Franjo Tuđman pripada najzaslužnijim osobama u stvaranju suvremene, samostalne demokratske Hrvatske. Svojim je državničkim vizionarstvom i u prijelomnom razdoblju europske i svjetske povijesti krajem 20. st. u vrijeme raspada komunističkog totalitarnog sustava zajedno sa svojim suradnicima i cijelim hrvatskim narodom uveo Hrvatsku u red država slobodnog svijeta a hrvatski narod u red naroda koji samostalno odlučuju o svojoj sudbini. Zahvaljujući hrabrim i promišljenim djelovanjem Predsjednika Tuđmana u nepovoljnim okolnostima, tijekom prvih godina hrvatske samostalnosti u vrijeme agresije na Hrvatsku i Domovinskom ratu, RH izašla je iz rata kao pobjednička država sa jasnom vizijom daljnjih ostvarenja strateških državnih interesa pogotovo onih koji su se odnosili na pristupanju euroatlantskim integracijama, Sjevernoatlantskom savezu i EU-u. Zbog ideja hrvatske slobode, samostalnosti i neovisnosti kojima je potpuno posvetio svoj život i rad, dr. Franjo Tuđman pripada redu najvažnijih hrvatskih državnih poglavara. U spomen i na trajno sjećanje, sa izrazima najiskrenije zahvalnosti prvom hrvatskom Predsjedniku Franji Tuđmanu, predlaže se ovim zakonom utvrditi odlikovanje velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana sa lentom i Danicom koji bi se dodjeljivao svake godine po obljetnici njegove smrti hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja RH za promicanje hrvatskih, državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu posebice za promicanje državljanskog jedinstva, nacionalnog zajedništva, državotvornosti, duhovnih vrijednosti hrvatskog naroda. U skladu sa čl. 204. Poslovnika Hrvatskog sabora, predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku te stupanje na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama da bi se moglo pristupiti izradi odlikovanja velereda Predsjednika Republike Franje Tuđmana te da bi se mogao provesti odgovarajući postupak vezano za dodjelu odlikovanja kako bi se omogućilo da prva dodjela odlikovanja bude upriličena 10. prosinca 2019. o 20. obljetnici smrti dr. Franje Tuđmana. U ime predlagatelja, predlažem donošenje ovog konačnog prijedloga zakona i izjašnjavam se po pitanju znači amandmana Odbora za zakonodavstvo koji se prihvaća. Hvala.
Hvala. Kolegice i kolege, evo ja bih najprije pozdravio učenike iz moga Sinja, naravno i njihove profesore. Šta bih danas rekao? U biti danas i kroz zastupničko pitanje sam govorio o problemu iseljavanja naših građana gdje 5% BDP-a dolazi nam od iseljenih građana. Znači, ova Vlada je iselila 5% ovaj iselila naše ljude da bi imali u BDP-u 5% od tog sredstava. Međutim, kad pogledamo te 2/3 Hrvatske evo od moje Dalmatinske zagore, svih projekata koji su obećani, do Slavonije, Like, ona vidimo da je Vlada imala samo PR Vlade u posljednjih godina, evo prije dvije godine Hrvatska vlada na čelu sa Andrejem Plenkoviće imala u Splitu svoju vladu gdje su donijeli zaključke o izgradnji evo primjera spoja na autoput Sinja, Križice – Kukuzovac. Kolegice i kolege, 2016. godine studija izvedivosti, odabrana je varijanta te ceste života, značajne za Sinj i Cetinjski kraj, ili recimo projekt navodnjavanja polja, evo neka moji Sinjani tu znaju srednjoškolci, 21. stoljeće nemamo navodnjavanje Sinjskoga polja, nego je suša u srid polja. Više izvor Cetine u jednom danu izbaci vode, pitke, čiste nego svi izvori u Izraelu, a tamo je navodnjeno, o Sinju, Cetinskoj krajini, Dalmatinskoj zagori se ne vodi briga, a da mi smao ne govorimo o tome mi smo dali amandmane. Dali smo amandmane pa su se naljutili kolege iz HDZ-a koji čak nisu ni bile na, kada se je raspravljalo o amandmanima, primjer splitske bolnice, jer se čekaju redovi, splitska bolnica je druga po značaju klinička bolnica, nemamo uređaje, nemamo dijagnostičke uređaje, liječnici nam odlaze u treće zemlje, HDZ-ovi nisu uopće tu bili i znaš šta su napravili, glasali protiv, a ja samo prepisa amandmane, napravio sam amandmane, prijedloge koje je dao, obeća Andrej Plenković i njegova Vlada u Splitu, niti cesta, niti navodnjavanja sinjskog polja, niti domovi zdravlja funkcioniraju, sa Hvara moraju u Split krv kad vade nositi, hitna pomoć primjera češće je zatvorena vrata su od hitne pomoći, ne zbog toga šta ne rade ljudi na hitnoj pomoći, nego ih nema dovoljno i naravno kad dođe roditelj sa svojim djetetom koje je ugroženo životno, a bilo je takvih situacija, zalupi vratima, u vrata zatvorena i to je odnos kolege iz većine prema, iz HDZ-a poglavito prema tom kraju i onda se oni naljutili, glasali protiv bolnice, HDZ-ovi zastupnici iz naših krajeva su glasali protiv bolnice, glasali protiv ceste spojene na autoput Splitom koji je žila kucavica opstanka ovih mladih ljudi gori, žila kucavica razvoja cetinskog kraja. Međutim, kolege i kolegice nisu glasale za to, onda se pravdaju, opravdavaju se, pa kako ih nije sram doć u Sinj, kako ih nije sram doć u Split jer su glasali i protiv Poljuda, a svi su u svečanim ložama da se obnovi krov, krovište najljepšeg stadiona na svitu, to je splitski Poljud i to zaslužuje da se nakon 40-50.g. obnovi ta konstrukcija koja je i opasna, međutim ni to nisu tili da se zaštiti i obnovi ni Poljud, a svi su u svečanim ložama kad igra Hajduk, svi su na svečanim ložama i na janjetini dobroj iza utakmice, svi, svi, al kad je tribalo dignit ruku, pa čak neka oni predlože te kolege koji su zastupnici iz ti krajeva, od g. Sanadera, g. Ivana Šipića, svi, Babića, nema ih sad tu opet, svi iz ti krajeva nisu glasali za nijedno rješenje koje smo ponudili, niti jedno rješenje, a rješenja su u biti koja smo mi dali amandmani iz Vlade, zaključaka Vlade sa sjednice u Splitu, da Dalmaciju apsolutno uništi. Isto je i za Slavoniju, pa sramotno je da u 21. stoljeću ovi mladi ljudi moraju odlaziti ća, njiovi roditelji moraju ić u Irsku i slat svojom dici novac, a hvali se sa povećanjem BDP-a, je kad su roditelji i rodijaci, braća, sestre otišli vanka i šalju novac svojim obiteljima, onda imamo porast potrošnje jel se šalju ljudi izvanka kroz doznake novac. Apsolutno 2/3 RH su zaboravljene, zaboravljene, to je pošast gora od troskoti, ova Vlada gore je zauzela nego troskot, neobrađeni korov neobrađena polja. Zbog toga još jednom glasno moram kazati da ih more biti stid i sram zastupnika koji dolaze iz Dalmacije koji su glasali protiv amandmana i rješenja za opstanak ovih mladih …/Upadica: Hvala kolega Bulj/……/Govornik se ne razumije/…na tom području. Hvala vam.
Hvala. Kolegice i kolege, evo ja bih najprije pozdravio učenike iz moga Sinja, naravno i njihove profesore. Šta bih danas rekao? U biti danas i kroz zastupničko pitanje sam govorio o problemu iseljavanja naših građana gdje 5% BDP-a dolazi nam od iseljenih građana. Znači, ova Vlada je iselila 5% ovaj iselila naše ljude da bi imali u BDP-u 5% od tog sredstava. Međutim, kad pogledamo te 2/3 Hrvatske evo od moje Dalmatinske zagore, svih projekata koji su obećani, do Slavonije, Like, ona vidimo da je Vlada imala samo PR Vlade u posljednjih godina, evo prije dvije godine Hrvatska vlada na čelu sa Andrejem Plenkoviće imala u Splitu svoju vladu gdje su donijeli zaključke o izgradnji evo primjera spoja na autoput Sinja, Križice – Kukuzovac. Kolegice i kolege, 2016. godine studija izvedivosti, odabrana je varijanta te ceste života, značajne za Sinj i Cetinjski kraj, ili recimo projekt navodnjavanja polja, evo neka moji Sinjani tu znaju srednjoškolci, 21. stoljeće nemamo navodnjavanje Sinjskoga polja, nego je suša u srid polja. Više izvor Cetine u jednom danu izbaci vode, pitke, čiste nego svi izvori u Izraelu, a tamo je navodnjeno, o Sinju, Cetinskoj krajini, Dalmatinskoj zagori se ne vodi briga, a da mi smao ne govorimo o tome mi smo dali amandmane. Dali smo amandmane pa su se naljutili kolege iz HDZ-a koji čak nisu ni bile na, kada se je raspravljalo o amandmanima, primjer splitske bolnice, jer se čekaju redovi, splitska bolnica je druga po značaju klinička bolnica, nemamo uređaje, nemamo dijagnostičke uređaje, liječnici nam odlaze u treće zemlje, HDZ-ovi nisu uopće tu bili i znaš šta su napravili, glasali protiv, a ja samo prepisa amandmane, napravio sam amandmane, prijedloge koje je dao, obeća Andrej Plenković i njegova Vlada u Splitu, niti cesta, niti navodnjavanja sinjskog polja, niti domovi zdravlja funkcioniraju, sa Hvara moraju u Split krv kad vade nositi, hitna pomoć primjera češće je zatvorena vrata su od hitne pomoći, ne zbog toga šta ne rade ljudi na hitnoj pomoći, nego ih nema dovoljno i naravno kad dođe roditelj sa svojim djetetom koje je ugroženo životno, a bilo je takvih situacija, zalupi vratima, u vrata zatvorena i to je odnos kolege iz većine prema, iz HDZ-a poglavito prema tom kraju i onda se oni naljutili, glasali protiv bolnice, HDZ-ovi zastupnici iz naših krajeva su glasali protiv bolnice, glasali protiv ceste spojene na autoput Splitom koji je žila kucavica opstanka ovih mladih ljudi gori, žila kucavica razvoja cetinskog kraja. Međutim, kolege i kolegice nisu glasale za to, onda se pravdaju, opravdavaju se, pa kako ih nije sram doć u Sinj, kako ih nije sram doć u Split jer su glasali i protiv Poljuda, a svi su u svečanim ložama da se obnovi krov, krovište najljepšeg stadiona na svitu, to je splitski Poljud i to zaslužuje da se nakon 40-50.g. obnovi ta konstrukcija koja je i opasna, međutim ni to nisu tili da se zaštiti i obnovi ni Poljud, a svi su u svečanim ložama kad igra Hajduk, svi su na svečanim ložama i na janjetini dobroj iza utakmice, svi, svi, al kad je tribalo dignit ruku, pa čak neka oni predlože te kolege koji su zastupnici iz ti krajeva, od g. Sanadera, g. Ivana Šipića, svi, Babića, nema ih sad tu opet, svi iz ti krajeva nisu glasali za nijedno rješenje koje smo ponudili, niti jedno rješenje, a rješenja su u biti koja smo mi dali amandmani iz Vlade, zaključaka Vlade sa sjednice u Splitu, da Dalmaciju apsolutno uništi. Isto je i za Slavoniju, pa sramotno je da u 21. stoljeću ovi mladi ljudi moraju odlaziti ća, njiovi roditelji moraju ić u Irsku i slat svojom dici novac, a hvali se sa povećanjem BDP-a, je kad su roditelji i rodijaci, braća, sestre otišli vanka i šalju novac svojim obiteljima, onda imamo porast potrošnje jel se šalju ljudi izvanka kroz doznake novac. Apsolutno 2/3 RH su zaboravljene, zaboravljene, to je pošast gora od troskoti, ova Vlada gore je zauzela nego troskot, neobrađeni korov neobrađena polja. Zbog toga još jednom glasno moram kazati da ih more biti stid i sram zastupnika koji dolaze iz Dalmacije koji su glasali protiv amandmana i rješenja za opstanak ovih mladih …/Upadica: Hvala kolega Bulj/……/Govornik se ne razumije/…na tom području. Hvala vam.
Juro Martinović
…/Govornik nije uključen/… Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, jesu svi čuli, moram ponovit? Cilj kojih je da se pravosudni dužnosnici dovedu u istu ravninu sa državnim dužnosnicima u pogledu obveze podnošenja imovinske kartice i njezine dostupnosti na istoj razini kako je to definirano ovim zakonima ali i Zakonom o sukobu interesa. Dakle ti zakoni su tu materiju regulirali još 2018., u 9. mj. su stupili na snagu i jedan i drugi, međutim nakon toga u provedbi su se pojavile stanovite poteškoće vezano sa aspekta štićenja osobnih podataka, ovim izmjenama to smo otklonili, dakle i potpuno i jasno i transparentno, dakle njihove imovinske kartice su poravnate sa našim dakle dužnosničkim, one će biti objavljenje i dostupne po istom principu, dakle s tim da smo u zakon morali navest, to je bilo očekivanje Agencije za zaštitu osobnih podataka, motive zbog kojih se to mora dogoditi kako bi se izbjegli sporovi, tužbe, dakle što ne isključujemo ni na ovakav način, učinili smo ovaj zahvat u ova dva dokumenta, dakle Zakon o DSV-u i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, smatram da smo time tu materiju zaokružili i uredili je na jedan društveno prihvatljiv način, hvala vam lijepo.
Željko Uhlir
Hvala lijepa. Poštovane dame i gospodo, potpredsjedniče Sabora. Ovim izmjenama Zakona o gradnji po hitnom postupku u pravni poredak naše države uvodi se izmjena Direktive o energetskim svojstvima zgrada i o energetskoj učinkovitosti. I s obzirom da je Direktiva promijenjena 2018. godine ovaj, trenutnu varijantu zakona je potrebno također promijeniti. Naglasak je na energetsku obnovu zgrada, energetski učinkovitije građenje u našoj državi jer je cijela Europa prepoznala da zgrade troše preko 40% sveukupne utrošene energije. Cilj je da se Europa i sve njene članice naprave manje energetski ovisnom ali i da se energija bolje distribuira odnosno da se manje troši u zgradama a da ostaje više na izboru odnosno na raspolaganju za proizvodnju i za industriju. Iz tog razloga se donose i ove izmjene zakona u 12 bitnih elemenata. Tako se npr. utvrđuje obveza donošenja dugoročne Strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Utvrđuje se obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Detaljnije se i posebno novi pojmovi se uvode i definiraju kao npr. dubinska obnova, energetska obnova zgrade, značajna obnova zgrada, gotovo nulte energije, tehnički sustav zgrade, ugovor o energetskom učinku i slično. Uvode se odredbe vezane za standard gradnje zgrada gotovo nulte energije s obzirom da će od slijedeće godine sve nove zgrade biti građene upravo na takav način. Definiraju se standardi za nove zgrade glede alternativnih sredstava opskrbe energijom te također za visoko učinkovite alternativne sustave opskrbe energijom. Nadalje se zahtjeva vezano za postavljanje uređaja za samoregulaciju i zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama. Slijedeće je što se promiče je elektromobilnost te se uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama. Postavljaju se redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama. Određuje se obveza stavljanja barem agregiranih anonimnih podatka iz baze podataka energetskih certifikata na raspolaganje u statističke i istraživačke svrhe i svakako vlasniku zgrade. Smanjuje se broj obveza i opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrade. Usklađuju se uvjeti propisani za izdavanje ovlaštenja i rad osoba ovlaštenih za certificiranje i osoba ovlaštenih za kontrolu energetskih certifikata. Stranim revidentima iz europskog gospodarskog prostora će se omogućiti prekogranično obavljanje poslova kontrole projekata u skladu sa drugom direktivom koja se odnosi na slobodan promet roba i usluga i omogućava se dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za nekretnine kojima upravlja Ministarstvo državne imovine u skladu sa Člankom 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom kako bi se izbjegle dosadašnje problematike u tom dijelu. Što se tiče energetske učinkovitosti i pojačanja uvjeta za nove zgrade i nove građevine u našoj državi treba napomenuti da je od 2015. godine do danas objavljeno 5 javnih poziva za energetsku obnovu zgradu koju je provodilo Ministarstvo graditeljstva kao posredničko tijelo druge razine i na taj način je osigurano povlačenje 311 miliona EUR-a bespovratnih sredstava upravo za energetsku obnovu zgrada. TO je otprilike preko 2 milijarde kuna bespovratnih sredstava, a koje su direktno povezane sa investicijskim ciklusom, investicijskim valom od 5 milijardi kuna u graditeljstvu samo na energetskoj obnovi zgrada. Preneseno to predstavlja 1.400 škola, bolnica, vrtića i više stambenih zgrada koje su dovršene ili pri dovršetku. 16.000 stanova u višestambenim zgradama je već obnovljeno i troši manje energije. Još plastičnije kako bi se pojasnile ove pojačane odredbe može pokazati na primjeru bolnice u Splitu, bolnice Križine koje se sastoje od 7 građevina starosti iz '57. godine koje su trošile na godišnjoj razini oko 11,5 miliona kuna za energente i potrošnju vode, a što se sada svodi na otprilike 6 milijuna kuna godišnje. Dakle, preko 5 miliona kuna godišnje su uštede koje su ovoga direktna posljedica energetske obnove. S druge strane takve, takva energetska obnova ne samo da je korisna zbog uštede energije koju će i svi korisnici kako privatni, tako i javni osjećati u svojim budžetima nego se radi ovdje i o pojačanom intenzitetu građevinskih radova, intenzitetu proizvodnje za građevinsku industriju i u konačnici kvalitetnijem boravku ljudi u takvom prostoru, nevezano da li su to javni prostori ili su to privatni prostori. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno sa Ministarstvom regionalnoga razvitka kao posredničkog tijela prve razine i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost upravo je pripremilo i slijedeće pozive u slijedećoj godini za energetsku obnovu zgrada i to slijede višestambene zgrade, a iza toga odmah će krenuti negdje krajem prvog kvartala i energetska obnova i javni pozivi za obiteljske kuće, sve u cilju uštede, sve u cilju ovog europskog smjera koji će se i dalje intenzivno podupirati europskim sredstvima. Hvala vam lijepa.
Darko Nekić
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pozdravljam sve uvažene zastupnice i zastupnike. Evo, kao što je već i u uvodu rečeno, znači pred vama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama. Dakle, osnovni zakon donesen je još 1993. g. kada je stupio na snagu. I do sada je bio podvrgnut tek manjim izmjenama tako da su neke njegove odredbe danas zastarjele ili su nedovoljno usklađene s ključnim promjenama do kojih je u međuvremenu došlo u našem zakonodavstvu. S obzirom da se radi znači o drugom čitanju, ja ću se ovdje ukratko samo osvrnuti na ono što se dogodilo u međuvremenu između ova dva čitanja. Mi smo dakako, pažljivo analizirali sve one primjedbe koje ste vi dali i u raspravi i kroz odbore. Razlika između ovog rješenja koje je danas na klupama i onog rješenja kojeg smo imali u prvom čitanju je sljedeća. Dakle, ona se prvenstveno odnosi na nomotehničku doradu. Znači članaka 11., 40. i 45. te na brisanje dosadašnjeg čl. 50. Dakle dodane su i nove odredbe kojima se u pojedinim odredbama ovog zakona iza riječi „registar“ briše riječ „ustanova“, sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo. Dosljedno tome izvršena je i renumeracija ostalih odredbi konačnog prijedloga zakona uz odgovarajuće prilagodbe u nenormativnom dijelu. Osim toga, u raspravi koja je održana na 12. sjednici HS-a 10. srpnja 2019. g. uvaženi zastupnik g. Batinić predložio je znači da se dorade čl. 4. i čl. 46., što smo mi u ovom obrazloženju i doradili, a također, je bilo i rasprava koje su bile usmjerene znači na doradu čl. koji regulira izbor ravnatelja, odnosno imenovanje ravnatelja. Taj dio nismo prihvatili zato što bi ušli u ozbiljnu koliziju s posebnim propisima kojima je regulirana pojedina djelatnost. Znači ovog trenutka posebni propisi različito reguliraju izbor i imenovanje ravnatelja, znači problematika je previše raznorodna i ta problematika rješavat će se, znači kroz posebne zakone odnosno nakon određenog vremena kad sazrije vrijeme da se ovaj zakon u cijelosti promjeni, možda će biti vrijeme i da se potpuno novim zakonom riješi i ova problematika koja je bila spominjanja znači u raspravi na spomenutoj sjednici HS-a. Ono što bih još rekao, evo u ovom našem uvodnom izlaganju, dakle ova novela koja je pred vama jest opsežna, no ona je primarno usmjerena na usklađivanje odredbi kojima je uređeno osnivanje i ustrojstvo ustanova s odredbama znači Zakona o Sudskom registru, Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o upravnim sudovima, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. S novim Zakonom o sustavu države uprave je također, morala biti usklađena kojeg smo relativno nedavno znači u 7. mj. je stupio na snagu i donijeli ste ga u HS-u. Uz te znači materijalne intervencije vezane uz ove zakone koje sam spominjao, iskoristili smo naravno i priliku da nomotehnički i terminološki doradimo cijeli tekst zakona. Ono što bi možda posebno naglasio u ovom trenutku, dakle uvažili smo i inicijative socijalnih partnera, posebno u određenoj se mjeri znači liberalizirano poslovanje ustanova koje obavljaju određenu javnu službu prema posebnim propisima, a kojima su osnivači znači druge pravne i fizičke osobe, dakle privatnopravne osobe. Konkretno, takve ustanove ostvarenu dobit mogu i dalje reinvestirati u svoju djelatnost, ali im je sada ostavljena mogućnost da ju upotrijebe i na druge načine. Uz odgovarajuću naravno primjenu propisa o trgovačkim društvima, a sve u skladu s posebnim zakonom, aktom o osnivanju ili njihovim statutima. I za kraj, ono što bih istaknuo znači posebno, ovaj zakon, Zakon o ustanovama odnosno ova izmjena i dopuna nalazi se, osim što se nalazi u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za ovu godinu, uvrštena je i u nacionalni program reformi za 2019. g., ali i kao jedna od mjera u okviru pristupanja RH u europski tečajni mehanizam, tzv. ERM2 i Bankovnu uniju i slijedom svega iznesenog, ja se nadam da ćete ovaj zakon poduprijeti, s tim zakonom bi mi ispunili i sve mjere koje su u domenu Ministarstva uprave, a vezane su uz ove reformske mjere. Hvala lijepa.
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, kao što je rečeno ovdje na dnevnom redu je drugo čitanje prijedloga Zakona o zaštiti zraka, Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja i zbog nomotehničkih razloga uredbe 757 i 514 koje smo prenijeli u Konačni prijedlog Zakona o klimatskim promjenama se ne mogu, dakle zakon o njihovoj primjeni se ne može derogirati sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te smo trebali da bi stavili te uredbe van snage to uraditi donošenjem posebnog zakona koje su i tema ove objedinjene rasprave i ja ću o sadržaju tih uredbi nešto više reći kad budem govorio o samom prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Samo da podsjetim da važeći Zakon o zaštiti zraka je donesen 2011. godine te je pri tome 4 puta mijenjan i dopunjen zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU te zbog usklađenja s posebnim propisom kojim se uredio prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Zbog toga i uslijed cjelovitog niza novih propisa EU koje je trebalo implementirati odnosno proširiti ove zakone proizlazi potreba za reorganizacijom postojećeg pravnog okvira, razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja i donošenje dvaju zakona koji jesu predmet ovog drugog čitanja Zakona o zaštiti zraka i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. U samom Zakonu o zaštiti zraka između prvog i drugog čitanja bilo je određenih sugestija koje smo, koje smo i mišljenja državnih tijela koje smo, odbora koje smo razmotrili i koje smo uvrstili u drugo čitanje ovoga zakona. U skladu s primjedbom Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora tako smo nomotehnički doradili Članke 8., 11., 12., 13., 30., 31., 37. i 41., dakle oni su u nomotehničkom smislu dorađeni. Isto tako u ovom konačnom tekstu u odnosu na prvo čitanje dodani su, dodana su dva nova članka i to Članak 49. i Članak 74., radi jasnijeg definiranja praćenja kvalitete goriva kao proizvoda. Članak 7. je dorađen radi jasnijeg definiranja poslova koje obavlja Državni hidrometeorološki zavod, a odnosi se na modeliranje za potrebe stručnih analiza podataka o emisijama onečišćujućih tvari i određenje doprinosa pojedinog izvora emisija razinama onečišćujućih tvari u zraku za potrebe akcijskih planova i Članka 54. ovog zakona. Članak 9. smo doradili proširivanjem i dorađivanjem pojmova distributer i trgovac, te je dodan novi pojam neovisno inspekcijsko tijelo odnosno inspekcijsko tijelo vrste A. Dodatno je Članak 66. dorađen radi jasnijeg propisivanja samog žalbenog postupka u zakonu, Članak 80. je dorađen radi jasnijeg propisivanja obveza tržišnog inspektora. U odnosu na prijedlog zakona u Članku 108. izmijenjeno je stupanje na snagu zakona jer očito ovaj zakon nećemo donijeti koji smo propisali već smo taj rok ovim novim izmjenama i prolongirali. Bitno je ovdje reći da u financijskom smislu su sredstva za provođenje zakona o zraku su planirana u državnom proračunu RH za 2020. g. Isto tako, bitno je reći da je pojednostavljivanje izrade planskih i strateških dokumenata smanjenja obveza jedinica regionalne i područne samouprave, ne uvode se nova davanja već postojeće obveze za gospodarstvenike koje su i do sada propisane Zakonom o zaštiti zraka ostaju iste te će se preuzeti ovim zakonom. Isto tako, ovdje mogu reći da je, da prihvaćamo i amandman Odbora za zakonodavstvo koji je išao sa izmjenom na čl. 96 gdje se u čl. 9. st. 1. riječ „državnom inspektoratu“ zamjenjuju se riječima „nadležno tijelo“. Dakle, predlagatelj prihvaća ovaj predloženi amandman od strane Odbora za zakonodavstvo. Ovdje ću samo podsjetiti da u, ovdje ću samo podsjetiti da smo ovim zakonom o zraku definirali smo obveze ministarstva, zatim jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba o informiranju javnosti i sadržaju informacija. Definira se obveza ministarstva da osigura dostupnost i razmjenu podataka o kvaliteti zraka kao obveza i da osigura dostupnost podataka o mjerenjima kvalitete zraka, posreduje i razmjenjuje podatke o emisijama s međunarodnim organizacijama i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom EU. Isto tako, ovim predloženim zakonom uređuju se područje izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjera ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Isto tako, propisuju se uvjeti koji moraju zadovoljiti pravne osobe odnosno ispitni laboratoriji kao pravne osobe koje ima sjedište u državi. Ugovornici ugovora u europskom gospodarskom prostoru, dodatno se propisuju i poslovi referentnog laboratorija za ishođenje dozvola za objavljenje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja na području RH. Isto tako, ovim zakonom, prijedlogom zakona uređuju se informacijski sustav zaštite zraka koje je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša te se propisuje .../Govornik se ne razumije./... i što sve sadrži. Isto tako ovim prijedlogom zakona smo i propisali i način obavljanja upravnog i inspekcijskog .../nerazumljivo/... , inspekcijskog nadzora. Konačnim prijedlogom zakona pojednostavljuje se, što je vrlo bitno izrada planskih strateških dokumenata na način da se donosi plan zaštite zraka kao sastavni dio plana zaštite okoliša, a ne kao dosada kao zasebni dokument. Nadalje, detaljnije se propisuje donošenje akcijskog plana, kao i kratkoročnih akcijskih planova. Dodatno se pojašnjavaju obaveze i postupci koji se provode u zonama i aglomeracijama kada se prekorače razine pojedinih onečišćujućih tvari iznad propisanih graničnih vrijednosti. To su osnovni elementi ovoga zakona o zaštiti zraka sa izmjenama i između dva čitanja. Sada bih ukazao na razlike između prvog i drugog čitanja Prijedloga Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Sukladno mišljenju Odbora za zakonodavstvo HS-a su isto tako, u ovom prijedlogu zakona o klimatskim promjenama nomotehnički dorađeni određeni članci, tu nekih 10-tak članaka je nomotehnički dorađeno. U odnosu na prvo čitanje, izvršene su određene dorade i uređenja pojedinih članaka radi bolje jasnoće i preglednosti. Primjerice, članak 8 je brisan s obzirom da ovim zakonom se ne prenose poslovi na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na pravne osobe s javnim ovlastima pa stoga nema potrebe za ovom odredbom i ista se briše. Čl. 24 dopunjen je novim podstavcima sukladno zahtjevima Uredbe EU 2018/99. Prema zahtjevima navedene uredbe propisuje se i uspostava Nacionalnog informacijskog sustava za zemljište. Čl. 26 je dopunjen i njime se propisuje da predsjednike i članove povjerenstva imenuje Vlada RH, imenuje iz redova znanstvenih, stručnih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za pojedine sektore, predstavnike udruga civilnog društva koje djeluju u području klimatskih promjena te poslovnoga svijeta. Odredbom čl. 67. Vlada RH ima ovlasti da donese Uredbu o načinu praćenja emisija stakleničkih plinova te politike i mjere za njihovo smanjenje. Isto tako, detaljnije su uređeni članci koji se odnose na inspekcijski nadzor u skladu s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. U dijelu klimatsku, u području dijela klimatskih promjena, doneseni su ovim zakonom se detaljnije uređuju materije koje na nacionalnoj razini moraju osigurati smanjenje emisija stakleničkih plinova, a mjere provode tijela državne uprave nadležna za pojedine sektore, dakle to je, tu distinkciju je ovdje bitno naglasiti. Dakle u području klimatskih promjena je to donošenje Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. g. s pogledom na 2050. g. Nacrt strategije je pripremljen te se do kraja godine očekuje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i nakon toga se upućuje u proceduru u HS u prvom kvartalu 2020. g. Donošenjem Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. g., nacrt strategije je pripremljen, javna rasprava je dovršena te se planira dokument uputiti u proceduru HS-u u prvom kvartalu 2020. g. Integrirani energetski i klimatski plan RH za razdoblje 2021.-2030. g., nacrt plana je prošao savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i plan se namjerava donijeti do konca 2019. godine. Donošenjem plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova u RH za petogodišnje razdoblje isto tako bitan dokument za provođenje ovoga zakona. U proteklom periodu Vlada je donijela dva plan i to Plan za razdoblje 2014.-2016. temeljem kog je utrošeno 734 milijuna kuna. U provedbi je drugi plan za razdoblje do kraja 2020. godine kojim se planira ukupno utrošiti oko 1,5 milijardu kuna za mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu i to u postotku oko 29% od ukupnih sredstava, za obnovljive izvore je planirano 11% ukupnih sredstava, prometu će se investirati 7,7% projekata iz ESI fondova oko 12,5% i istraživanje i razvoj oko 4,6% sredstava ukupnih, konačno za samo gospodarenje otpadom je planirano 30% predviđenih sredstava za plansko razdoblje do 2020. godine. U ovaj Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kao što sam rekao su implementirane i dvije uredbe i to Uredba 757/2015 godine o praćenu emisija ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa i Uredba 517 o fluoroniranim stakleničkim plinovima i o jednoj i o drugoj uredbi ja ću samo kratko reći. Dakle Uredba 757 njome se utvrđuju pravila za praćenje izvješćivanje i verifikaciju emisija ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa i te druge relevantne informacije o brodovima zapremnine veće od 5000 bruto toga koji dolaze u luke EU, polaze iz tih luka ili se u njima nalazi i to od 1.1.2018. godine. U obvezi praćenja emisija ugljikovog dioksida nisu uključeni po ovoj uredbi ratni brodovi, vojni pomoćni brodovi, brodovi za izlov ili obradu ribe, drveni brodovi primitivne izrade, brodovi koji nemaju mehanički pogon te brodovi Vlade RH koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe. Uredba sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova jer one iznose 4% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. U području zaštite ozonskog sloja implementirana je Uredba 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima. Uredba propisuje postupanje fuloriranim stakleničkim plinovima tijekom njihovog životnog ciklusa od proizvodnje do zbrinjavanja na kraju uporabe. Odnose se na fluorougljikovodike koji se najčešće koriste kao radne tvari u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, dizalicama topline kao tvari za proizvodnju pjena odnosno izolacijskog materijala te u protupožarnim sustavima i aparatima za gašenje požara. Bitno je ovdje reći da u RH najveći pritisak u provedbi Uredbe 517 bit će na rashladni sektor koji se služi radnim tvarima 404a i 410a. Ove radne tvari najviše su zastupljeni u rashladnim jedinicama za komercijalno hlađenje odnosno u trgovinama sa prehrambenim artiklima. Ministarstvo aktivno surađuje sa Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom kako bi na vrijeme upozorili sve dionike procesa o promjenama koje su nastale i koje će nastati implementacijom ove uredbe. Naime, od 1.1.2020. godine rashladni uređaji koji koriste radne tvari čiji … je veći od 2.500 neće se više moći servisirati tj. nastupit će zabrana servisiranja tih uređaja, ujedno i sama tvar više se neće upotrebljavati. Dakle postoji prelazni rok do 2030. godine u kojem će se te radne tvari moći upotrebljavati isključivo unutar prostora RH samo za manje rashladne uređaje koji koriste do 3 kg radne tvari i samo ako su oporabljene odnosno ako su obnovljene odnosno ukoliko su servisirane. I na kraju bih rekao da se ovim zakonom ne uvode nova financijska opterećenja za gospodarstvo štoviše za pravne osobe i obrtnike koji se bave servisiranjem rashladnih uređaja smanjuje fiksno opterećenje u iznosu od nekih 10 milijuna kuna po našoj procjeni odnosno uvjerenja za osposobljavanje servisera sada će trajati trajno, a neće više trajati 5 godina tako da će se izbjeći taj dio administrativnih troškova. Dakle, pošto su u ovaj Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja uvrštene i implementirane i Uredbe 517 i Uredba 757 za stavljanje van snage ovih uredbi odnosno Zakona o provođenju tih uredbi je bilo potrebno donijeti novi zakon o prestanku važenja tih uredbi. Stoga su sljedeće dvije točke koje bi trebale biti na dnevnom redu objedinjeno ih raspravljamo upravo dva prijedloga zakona o prestanku važenja tih uredbi, a one su implementirane sadržajno u Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Hvala.
Željko Plazonić
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Dakle ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da danom stupanja na snagu predloženog zakona, dosadašnji osnivač Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana Vukovarsko-srijemske županije prestaje biti njezin osnivač te osnivač postaje RH, a prava i dužnosti osnivača u ime RH obavljat će Vlada RH odnosno Ministarstvo zdravstva. Nadalje, utvrđuje se da Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana danom stupanja na snagu predloženog zakona nastavlja sa radom kao Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar. Međusobna prava i obveze između Vlade RH, Vukovarsko-srijemske županije, grada Vukovara i Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar uredit će se posebnim sporazumom. Hvala lijepo.
Žarko Katić
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani gđe. i gospodo zastupnici. Dopustite da vam vrlo kratko iznesem razloge za donošenje Zakona o obradi biometrijskih podataka i ukratko razlike između prvog i drugog čitanja. Kao što je poznato modernim društvima prijete različite ugroze i stoga je potrebno da države kao i EU bolje upravljaju informacijama kojima se može uz poštivanje temeljnih ljudskih prava i prava na zaštitu osobnih podataka bolje iz tih dakle informacijskih sustava bolje uvidjeti koje opasnosti prijete, može se bolje štititi granica, bolje upravljati migracijama, suzbijati prekogranični kriminalitet i jačati unutarnju sigurnost u korist svih građana. Kao što je poznato EU ima nekoliko velikih postojećih informacijskih sustava kao što su šengenski informacijski sustav, vizni informacijski sustav i europski sustav daktiloskopskih podataka migranata i azilanata poznat kao EURODAC ali ima i gradi buduće informacijske sustave kao što su europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja kao što je sustav ulaska, izlaska ili Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju. I sve te sustave kao i nacionalne sustave koje ima RH, informacijski sustav MUP-a, Hrvatski vizni informacijski sustav ili sustav Informacijski sustav Ministarstva pravosuđa koji se odnosi na zatvorski sustav potrebno je povezati. U tom smislu u lipnju ove godine na razini EU su usvojene dvije uredbe o interoperabilnosti koje daju zakonski okvir za povezivanje ovih velikih informacijskih sustava. Dakle smisao te interoperabilnosti je povezivanje svih raspoloživih informacijskih sustava i baza podataka, bilo onih nacionalnih, bilo europskih na način da će se omogućiti istodobno dohvaćanje podataka iz svih tih sustava. Evo naš Prijedlog Zakona o obradi biometrijskih podataka razrađuje ova pitanja vrlo detaljno i daje okvir za povezivanje baza podataka. U odnosu na prvo čitanje ovaj konačni prijedlog zakona doživio je vrlo male izmjene. One se prije svega odnose na članak 3. u kom su sadržani određeni pojmovi koji se rabe u ovome zakonu, tako da su izostavljene neke od definicija koje su već sadržane u drugim propisima kao što je definicija obrade podataka, definicija osobnog podatka međunarodne organizacije, a među nadležna tijela koja su ovlaštena za prikupljanje i obradu biometrijskih podataka navedena su osim MUP-a, vanjskih poslova, pravosuđa i ministarstvo nadležno za poslove obrane u dijelu koji se odnosi na obavljanje vojno policijskih propisa sukladno posebnim propisima. Također je usvojena primjedba Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora o potrebi nomotehničke dorade članka 19. stavak 2., to su sve one razlike koje su sadržane u Konačnom prijedlogu Zakona o obradi biometrijskih podataka. Hvala vam lijepa na pozornosti.