16. sjednica

Hrvatski sabor

17. 1. 2020
objavljeni podaci: 17. 1. 2020

Transkript

Poštovane gospođe i gospodo zastupnici otvaram 16. sjednicu Hrvatskog sabora i sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članice i članove Vlade RH. Ovom sjednicom započinje redovito zasjedanje Hrvatskog sabora koje prema odredbama Ustava RH i Poslovnika Hrvatskog sabora započinje 15. siječnja i završava 15. srpnja. Pozivam vas na početku da odamo počast domovini izvođenjem himne „Lijepa naša domovino“. - Izvođenje himne „Lijepa naša domovino“ – Isto tako pozivam vas da minutom šutnje odamo počast svima onima koji su svojim radom i djelovanjem pridonijeli stvaranju i razvoju neovisne i slobodne Hrvatske, posebno Hrvatskim braniteljima i svima koji su svoj život dali za domovinu. - Minuta šutnje – Neka im je vječna slava i hvala im. Gospođe i gospodo zastupnici na današnji dan obilježava se 28 godišnjica Međunarodnog priznanja Hrvatske. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, raskinula sve državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom na današnji dan 15. siječnja 1992. postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Neovisnost i suverenost RH priznalo je svih 12 zemalja članica tadašnje europske zajednice kojim su se istog dana pridružile i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Na današnji dan obilježava se i 22 godišnja završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ustavnopravni poredak RH. Dan međunarodnog priznanja RH i dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u Hrvatskoj se obilježavaju kao spomendani. Prije nego nastavimo s radom dopustite mi da u vaše i u svoje ime zahvalim predsjednici RH gospođi Kolindi Grabar Kitrović na dosadašnjoj suradnji u obavljanju odgovorne i zahtjevne dužnosti predsjednice RH. Također mi dozvolite da u ime zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora čestitam gospodinu Zoranu Milanoviću na izboru za predsjednika RH. Želim mu uspješno obavljanje dužnosti predsjednika RH. Prije što pređemo još na dnevni red, jedna informacija, dakle glasovanje će biti u petak u 13 i 30 ovoga puta jer je veći broj saborskih zastupnika međunarodno, ima i međunarodne obveze, njihov let je i povratak u Hrvatsku oko 12 sati, tako da ćemo onda u 13 sati i 30 minuta u petak. Zapisnik 15. sjednice Hrvatskog sabora primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema, utvrđujem da smo usvojili zapisnik 15. sjednice Hrvatskog sabora u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem i u tom konačnom prijedlogu dnevnog reda uvrštene su i 3 nove točke. Naglašavam da su nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. To su točke pod rednim brojevima 1., 22. i 25. Članak 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Sukladno Članku 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 12. i 103. konačnog prijedloga dnevnog reda. Članak 206. Poslovnika određuje da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU, ako to zatraži predlagatelj, te se o njima ne glasuje. To je točka 12. konačnog prijedloga dnevnog reda. Sukladno Članku 206., stavku 1. Poslovnika utvrđujem da je ovaj zakonski prijedlog uvršten u dnevni red po hitnom postupku. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja zakona pod točkom 103. konačnog prijedloga dnevnog reda? To je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona. Predlagatelj je Klub zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove Politike. Ako nema primjedbi, utvrđujem da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205. Poslovnika. Pisani prigovor na dnevni red koji sam predložio uz poziv na sjednicu podnio je zastupnik Željko Jovanović. Kako podneseni prigovor nije podnesen u skladu sa čl. 225. st. 2. Poslovnika, dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika, smatra se utvrđenim. Dakle, izvolite kolega Jovanovnić.
Poštovani predsjedniče HS-a. Kolegice i kolege, predložio sam da se dnevni red izmijeni na način da se točka 109. i 110., a to je Izvješće o radu Odbora za etiku i visokom obrazovanju u znanosti za 2016., dobro slušajte i 2017. pomakne prema gornjim točkama dnevnog reda. Dakle sramotno je da izvješće o radu najvišeg stručnog i savjetodavnog tijela za promicanje etičkih vrijednosti u visokom obrazovanju i znanosti za 2016. i 2017. još nismo raspravili. Ali, ne samo to, ne raspravljamo o tome zato što taj Odbor uopće ne postoji, kolegice i kolege. Taj Odbor imenuje HS na prijedlog hrvatske Vlade. On ne radi već 2 godine. Cijelu 2018. i 2019. Zato sam tražio da se to pomakne da bi vidjeli u čemu je problem. Zašto Odbor .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Jovanović./... za etiku i visokom obrazovanju i znanosti ne radi već 2 godine?
Hvala vam, ali to nije u skladu s Poslovnikom. Dnevni red određuje predsjednik i točke dnevnog reda jesu u mojoj nadležnosti, odnosno dinamika kojom će se raditi. Kolega Lovrinović, izvolite.
Poštovani g. predsjedniče. Poštovani zastupnice i zastupnici. Izvještaj o radu Hrvatske agencije za .../Govornik se ne razumije./... institucija 2016. g. nije još došao na dnevni red. Predsjedniče Sabora poštovani, ja vas molim, vi određujete dnevni red. Javnost se steći dojam, a ima tu velike probleme jer je vezano za Agrokor, za ministre bez pokrića, ja sam već molio i tražio da stavite to pitanje u izvještaj na prvo mjesto, prvi dan rasprave i evo, ponovno vas molim u ime javnosti jer se tamo kriju mnogi problemi, traže se odgovori i predsjednik Vlade o tome treba također, govoriti. Hvala.
Zahvaljujem. Isti odgovor kao i kolegi Jovanoviću. Sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika na sjednici Sabora prigovor se može podnijeti u pisanom obliku samo za one točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv na sjednicu. Kako sukladno navedenom čl. 225. st. 4. Poslovnika nije podnesen pisani prigovor na preostale točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu i te su točke uvrštene u dnevni red 16. sjednice. Gospođo i gospodo zastupnici, dnevni red je utvrđen. Dopustite mi da objavim da je utvrđen dnevni red onako kako sam ga predložio u Konačnom prijedlogu dnevnog reda.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,33 SATI Poštovane kolegice i kolege nastavljamo s radom, Izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u 2019.g. Podnositelj je predsjednik Vlade RH, podnijet će Izvješće u skladu s čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH o europskim poslovima. Još jednom pozdravljam predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića i molim ga da podnese uvodno izlaganje, izvolite predsjedniče Vlade.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici, drago mi je što na prvi dan ustavnoga roka za početak ove sjednice HS mogu govoriti o početku hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU i predstaviti naš program, te se osvrnuti na zadnji sastanak Europskoga vijeća koji je održan u prosincu. Posebno mi je drago što je ova naša današnja rasprava baš 15. siječnja na 28. obljetnicu međunarodnoga priznanja RH, 22. obljetnicu mirnoga, mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Nakon samo 7.g. u članstvu EU imamo zadaću, čast i odgovornost preuzeti predsjedanje Vijećem. Riječ je o dužnosti koja dolazi samo 30.g. nakon početka hrvatske demokracije, nakon agresije na RH, nakon nametnutog rata velikosrpske agresije Miloševićevoga režima imati prigodu biti za kormilom drugog svjetskog gospodarstva, zajednice od pola milijarde ljudi, veliko je postignuće cijele RH i veliko priznanje svim našim građanima, osobito onima koji su dali najviše za hrvatsku slobodu, a to su hrvatski branitelji. Upravo kada gledamo na današnju EU možemo reći da je riječ o zajednici suverenih država koja je nastala kao projekt mira i solidarnosti u kojoj razvijenije članice pomažu onima koje su manje razvijene i u kojima se načelo solidarnosti manifestira kroz sve europske politike. RH je kada gledamo 2013. iz europskoga proračuna dobila čistih 20 milijardi kuna. EU je obitelj europskih naroda kojoj je hrvatski narod privržen, privržen je i kršćanskim korijenima, oduvijek je pripadao toj zajednici i dijelimo zajedničke i ciljeve i vrijednosti, a i zajedničku budućnost. Naši partneri nas danas više nego ikada uvažavaju, prepoznaju naš težak put i poštuju poziciju RH. To je ponajbolje jučer kazala nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kada je rekla da je RH prošla kroz krvavo ratište da bi danas postala samo srce EU. Mi smo se za ovo predsjedanje kvalitetno pripremali u proteklim godinama, ono naravno podrazumijeva i nalaže punu aktivnost i mobilizaciju svih razina vlasti i Vlade i HS, resora, diplomacije, naših diplomatskih predstavništava, imat ćemo prigode u ovih 6 mjeseci više nego ikada dosada u praksi vidjeti kako izgledaju europski susreti, konferencije, brojne teme na više od 200 sastanaka koji će se održati u RH u slijedećih 6 mjeseci, a naši će predstavnici voditi 1400 sastanaka u Briselu u ovoj prvoj polovici godine. Vidjeli ste da smo proteklog tjedna kada je Europska komisija i to kolegij posjetio RH, pokazali i našu kulturnu baštinu, našu glazbenu kulturu, HNK, to je bio samo prvi signal od bogatog kulturnoga programa koji će RH predstaviti diljem europskih zemalja gdje ćemo predstaviti različite aspekte naše kulturne produkcije. Službeni program predsjedanja, vidjeli ste da smo usvojili na vrijeme, dakle u prošloj godini, predstavili prioritete 30. listopada u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, održali 4 tematske konferencije u Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, predstavivši sve grupe prioriteta i Europu koja se razvija, Europu koja povezuje, koja štiti i koja čini utjecajnu Europu u svijetu. Mi smo na ovaj način poslali ključne poruke za što se zalažemo. Zalažemo se za ono što govori i naš moto predsjedanja, a to je snažna Europa u svijetu izazova. Mi želimo da gospodarski snažna Europa ojača i naše države, pa i RH, a naravno i da bolji položaj našim građanima. Želimo jaču europsku infrastrukturu, bolje i kvalitetnije ljudske potencijale, ojačati sigurnost naših građana, te učiniti Uniju liderom na globalnoj sceni na temelju vrijednosti koju dijelimo. Stoga naš prvi prioritet Europa koja se razvija podrazumijeva održiv i uključiv rast za sve države članice, ali i sve regije unutar članica. Kako bismo postigli razvoj, moramo dodatno produbiti jedinstveno tržište, trajno podržavati kulturu i ulaganja u inovacije, posebno je važno pratiti digitalnu revoluciju, držati korak s njom i koristiti sve pogodnosti koje ona donosi, rast na kojem počiva boljitak ne može se održati ako stalno ne vodimo računa o kvaliteti života svih generacija građana Unije, što doprinosi izgradnji vitalnijega društva osobito kroz stvaranje kvalitetnih mogućnosti za mlade u ruralnim sredinama. Pritom mislimo i na mjere demografske revitalizacije koje nisu važne samo Hrvatskoj, već su bitne i za gotovo pola članica EU i stoga su na našu inicijativu uvrštene u strateški program EU. Kvalitetni radni i životni uvjeti preduvjet su i generator visoko razvijenog gospodarstva, ujednačenog i održivoga rasta i u tom smislu treba sagledavati i borbu protiv klimatskih promjena sa svim mogućnostima koje ona stvara. Upravo na tom tragu naša zadaća će biti pratiti i pomagati aktivnosti programa nove EU komisije kada je riječ o tzv. Zelenom planu, dokumentu koji je EU komisija predstavila svega 11 dana nakon početka svog mandata. Europa koja povezuje, naš je drugi prioritet. Napredak unije ovisi o umreženosti naših gospodarstava i iskorištavanju ljudskih potencijala, ali i o stvaranju jedinstvenog prometnog prostora. Digitalna umreženost, odnosno zajednička i sigurna podatkovna struktura ključna je dimenzija povezivosti, jedan od najvećih izazova za cjelokupno europsko gospodarstvo. Integracija energetskog tržišta unije kroz uspostavu i provedbu energetske unije je pri samom vrhu naših prioriteta. Tu vidimo posebno mjesto za promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji, prema energetskim izvorima čistim od karbonskih emisija. Naravno povezivost ne vrijedi mnogo ako ne povežemo još bolje i čvršće naše građane, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu, sport, sa posebnim naglaskom na mlade generacije i njihovu mobilnost. Poštovani zastupnice i zastupnici, Europa koja štiti, naš je treći prioritet jer se rast i povezanost mogu ostvariti samo u uvjetima sigurnosti. Europski građani opetovano su naglašavali da im je sigurnost od najveće važnosti. To pokazuje većina Eurostatovih, primjerice, istraživanja. Zbog toga planiramo jačati unutarnju sigurnost, ali i učinkovitije štititi vanjske granice. Već sada hrvatska granična policija koja je najbrojnija u Europi, proporcionalno gledano, imamo 6500 ljudi, učinkovito čuva našu dugu granicu korištenjem najnovije tehnologije bez zidova i bodljikavih žica uz poštovanje svih zakonskih okvira i međunarodnih konvencija. Sveobuhvatna i održiva migracijska politika je moguća jedino i ako Europa projicira svoju snagu dovoljno daleko da uklanja glavne uzroke koji kreiraju valove migracije. Sigurnost je danas multidimenzionalna i uključuje mnogo više od fizičkih ugroza. Ona uključuje i borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma, nasilnog ekstremizma, zaštite financijskih tržišta i pravosudnih institucija, poboljšanje interoperabilnosti sustava, jedan od prioriteta jest i jačanje mehanizama unije za civilnu zaštitu i učinkovitog odgovora na katastrofe. To područje svakim je danom važnije, u svjetlu prirodnih katastrofa kao posljedice klimatskih promjena. Poštovane zastupnice i zastupnici, naša sloboda i demokracija primjer su mnogima u svijetu. Naše vrijednosti projicirane i uz pomoć instrumenata, izdašne, razvojne i humanitarne pomoći rezultiraju time da se europski glas sluša i čuje širom svijeta. Zaštita naših sustava od hibridnih i kibernetičkih prijetnji, ključna za zaštitu kritične infrastrukture i javnosti uopće te podizanje otpornosti na vanjske ugroze zaokružuje koncept Europe koja štiti. Utjecajna Europa, naš je 4. prioritet. Europa je danas vodeći međunarodni čimbenik u promicanju multilateralizma, globalne trgovine i poretka zasnovanog na međunarodnom pravu. Vjerodostojnost Europe u promicanju temeljnih vrijednosti ljudskih prava nema premca u svijetu. U borbi protiv klimatskih promjena unija ima ulogu globalnog predvodnika. Unija će nastaviti jačati i transatlantske odnose, ali i graditi mostove s drugim kontinentima i zemljama. Danas nema dijela svijeta koji nije važan za uniju. Od posebne važnosti je naše neposredno susjedstvo u Jugoistočnoj Europi, države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo. Mi ćemo voditi računa i o državama istočnog partnerstva, riječ je o Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini te ćemo u lipnju, nakon sastanka EU vijeća u Bruxellesu organizirati sastanak na vrhu i sa ovih 6 država. Osim ova 4 stupa, na početku institucijskoga ciklusa EU još je nekoliko ključnih političkih zadaća na dnevnom redu. Prvo je dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru. Ključ je ostvariti taj dogovor na vrijeme. Riječ je o proračunu za idućih 7 godina, on mora odgovoriti na očekivanja građana, očekivanja svih država članica, pratiti ambicije programa nove EU komisije. On treba nastaviti financirati kohezijsku i poljoprivrednu politiku, ali isto tako, biti u mogućnosti odgovoriti na ono što zovemo moderniziranjem europskih politika i proračunskih sredstava, a to su novi izazovi. Trebaju se u tom pogledu pronaći sredstva i za klimatske promjene i za sigurnosti i za inovacije. Bitno je da u ovom kontekstu vodimo računa ne samo o našem zajedništvo, nego i o razlikama među državama članicama, ekonomskih, socijalnim i demografskim. Zajedno ćemo sa predsjednikom EU vijeća koji je također, boravio u Hrvatskoj prošloga tjedna, nastaviti razgovore na najvišoj političkoj razini, uložiti napore da postignemo korake prema zaključenju ovoga okvira za vrijeme ovih 6 mjeseci. Činjenica da će na najvišoj razini te pregovore preuzeti stalni predsjednik EU vijeća u interesu Hrvatske. Na taj način imamo više manevarskog prostora za zastupanje nacionalnih stajališta, to je u biti dobro i pozitivno, a svoju ulogu možemo uz aktivnu pomoć da se taj dogovor dovrši provoditi i na razini Vijeća za opće poslove, na razini stalnih predstavnika, na razini trijaloga između Vijeća, komisije i Europskoga parlamenta. Drugi prioritet je završetak procesa uređenog, uređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU. Riječ je o procesu koji nakon konačne ratifikacije u Ujedinjenoj Kraljevini dolazi na dnevni red europskih institucija, mi smo sa naše strane spremni da se odgovarajuće odluke donesu na Vijeću za opće poslove 28. siječnja, te isto tako i pristanak Europskoga parlamenta i u konačnici pismena procedura koja će okončati cijeli proces tako da će novi sporazum biti na snazi sa 1. veljače i Unija više neće imati 28 nego 27 članica. Naša zadaća, vrlo važna je da kao predsjedatelj Vijeća vodimo računa o pripremi novoga pregovaračkoga okvira za sporazum o budućim odnosima, a ti budući odnosi prema tranzicijskim odredbama ovog Ugovora o povlačenju, trebaju se urediti, dogovoriti, ispregovarati do kraja ove godine. Nadam se da ćemo ostvariti taj cilj, teoretski postoji mogućnost produljenja tog roka, ali samo na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i to do kraja lipnja. Sadržaj toga ugovora mora biti napisan na način da je, da obuhvaća ona područja koja su zaista realna za dovršiti pregovore. Uz trgovinsku politiku, ribarstvenu politiku, upravljanje tim odnosima, pitanja sigurnosti, treba pronaći još nekoliko aspekata za koje je realno da dogovor bude postignut u prilično kratkom roku, a riječ je o pregovorima bez presedana jer naravno do sada ovakve situacije nismo imali. Stoga želimo da taj prvi ugovorni odnos bude temelj izgradnji budućih partnerskih odnosa utemeljenog na međusobnom uvažavanju. Treći bitan element je pitanje politike proširenja, mi smo odlučili da u Zagrebu 6. i 7. svibnja budemo domaćini sastanka na vrhu između čelnika EU i čelnika država jugoistoka Europe, ambicija koju imamo je da nakon 20.g. od prvog zagrebačkog sastanka na vrhu koji je tada održan ovdje na inicijativu francuskog predsjednika Chiraca i tada je Unija imala samo 15 članica, a s druge strane stola je bilo 6 država, jedina uspješna priča je RH, mi smo jedini prešli s jedne strane stola na drugu stranu stola i taj smjer odredio je naš transformativni razvojni put u protekla dva desetljeća. Stoga vodeći računa o posebnim znanjima koja imamo prema tom prostoru, o odnosima koje imamo sa nama susjednim ili skoro susjednim zemljama, kao i o znanju koje posjedujemo o trenutnom stupnju njihovog približavanja Uniji želimo poslati poruku suradnje, ubrzavanja dinamike, stavljanja ovakvih redovitih sastanaka na vrhu na dnevni red svake 2.g., samo na taj način će odgovarajući politički impuls sa najviše razine omogućiti bolji reformski proces i u konačnici bolje, bolji način vođenja pregovora. Ono što želimo da svaka od zemalja koja će doći u Zagreb ispunjava postavljene kriterije, da se svaku od zemalja vrednuje na temelju njenih individualnih postignuća, imamo posebnu odgovornost prema BiH, susjednoj zemlji s kojom smo povezani i u povijesnom i u političkom i u gospodarskom, trgovinskom, pa i geografskom pogledu, a imamo i činjenicu da je u BiH hrvatski narod konstitutivan i da se mi kontinuirano zalažemo za njegovu jednakopravnost, o čemu je nerijetko bilo riječi i ovdje u HS i stoga ćemo i pitanju daljnjeg europskog …/Govornik se ne razumije/… puta BiH voditi posebno računa. Želimo i na tome smo aktivni sada da se po mogućnosti prije ovog sastanka na vrhu u Zagrebu pronađe rješenje za deblokadu pitanja otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nekoliko je zemalja, jako mali krug zemalja je imao rezerve u listopadu, znate i sami o kojim zemljama se radi, vodimo razgovore na najvišoj razini da dođe do te blokade, do deblokade, jedna je više konceptualnog karaktera, a druge dvije su više konkretno usmjerene na stupanj ispunjavanja kriterija ove dvije zemlje. Mislim da trenutni razgovori vode u dobrom smjeru, a ono što očekujemo je prijedlog Europske komisije o modifikaciji i metodologije procesa proširenja, a nakon toga i dodatno izvješće o ispunjavanju kriterija. Kada sve to skupa stavimo na stol, onda možemo očekivati da postoji zajednička ambicija svih aktera da zagrebački sastanak na vrhu bude uspješan i da bude zabilježen kao svojevrsna prekretnica u daljnjoj dinamici odnosa u desetljeću koje je pred nama. Četvrta krupna politička tema je Konferencija o budućnosti Europe. Riječ je o inicijativi za koju je RH u zaključcima Europskog Vijeća u prosincu dobila baš jasnu zadaću da koordinira i pripremi stajalište svih članica Unije kako bismo u međuinstitucionalnom razgovoru između komisije Europskog parlamenta i Vijeća postigli dogovor o lansiranju ovoga procesa koji ima za cilj da na jedan uključiv način, cjelovit način u razdoblju od otprilike 2.g. koje su pred nama, približi Europu građanima, da ta rasprava u budućnosti izbjegne scenarije kakve smo imali u Ujedinjenoj Kraljevini, da dotaknemo ona ključna politička pitanja svojevrsne frakture između projekta EU, onoga dobroga što donosi i osjećaja nerijetko mnogim članicama gdje se dio naših sugrađana osjeća isključenim, pa sukladno tome razvija i negativistički stav. Da bismo to spriječili između ostaloga služe i ovakve rasprave u HS koje vodimo u cijelom mandatu ovoga HS. Mi želimo da u tom procesu RH ima predvodničku ulogu ne samo zato što je Dubravka Šuica kao naša potpredsjednica komisije upravo zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe i danas je u Strasbourgu vodila raspravu u ime Komisije o toj temi nego zato što smatramo da je nakon Brexita ona nužna i ključna za cijeli kontinent. Naš međunarodni položaj u kontekstu ovih prioriteta će ojačati. Vidjeli ste dinamiku bilateralnih odnosa i susreta na najvišoj razini. Mi smo praktički u proteklih šest mjeseci održali sastanke gotovo sa svim ključnim kolegama od Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Grčke, Češke, Irske, Austrije, Bugarske, Rumunjske, Latvije i naravno svih europskih institucija i svih čelnika nama susjednih zemalja, dakle politički i diplomatski mi ulazimo u ovih šest mjeseci pripremljeni da kroz intenzivan dijalog rješavamo sva ona pitanja koja su na dnevnom redu. Što se tiče ovog zadnjeg sastanka na vrhu koji je bio u prosincu budući da sam ovih prethodnih nekoliko već Sabor izvijestio više puta, spomenut ću samo ukratko koje su to teme koje su bile najvažnije u našoj raspravi. Prva je bila vrlo sadržajna rasprava o klimatskim promjenama, o klimatskoj neutralnosti do 2050., o višegodišnjem financijskom okviru, o Konferenciji o budućnosti Europe uz predstavljanje izvješća predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolia koji je između ostaloga govorio i vrlo sadržajnom i kvalitetnom boravku konferencije predsjednika Europskoga parlamenta u Zagrebu sredinom odnosno početkom prosinca. Sve te teme otkrile su i nekoliko različitih pogleda na pitanje klimatske neutralnosti s obzirom na različiti povijesni kontekst gospodarskog razvoja, strukture industrija koje pojedine članice imaju, financijskih implikacija i sredstava za ostvarenje ovoga cilja, neke zemlje su u poziciji da žustrije, lakše, brže prihvaćaju ciljeve karbonske neutralnosti do 2050. dok neke imaju određene rezerve. Žele preciznije izračuna, žele vidjeti fondove i mehanizme koje će na svojevrsni način kompenzirati ta ulaganja i ta tema je na dnevnom redu, a dotaknuta će biti kroz tzv. mehanizam za pravednu tranziciju. Kada je riječ o višegodišnjem financijskom okviru još jednom ću ponoviti to je zaista važno da svima bude jasno koje su otprilike četiri pozicije trenutno pregovaračke, jedna je inicijalni prijedlog Komisije iz 2018. o ukupnom volumenu koje se odnosi na 1,114, drugi je pozicija nekoliko vrlo konzervativnih stajališta netokontributora u europski proračun koji žele da ukupni volumen izdvajanja iz sredstava za europski proračun da bude manji da bude oko 1%. Pozicije zemalja tzv. prijatelja kohezije koji žele više sredstava za poljoprivredu i kohezijsku politiku jer su još u fazi kao i mi hvatanja koraka sa onim razvijenima koji žele više sredstava. I u konačnici najambicioznije pozicije Europskog parlamenta koji žele iznos koji je bio otprilike na 1,3%. Ono što će se sada odvijati u okviru te četiri pozicije pokušati naći rješenje koje će kao i uvijek kao što to biva biti svojevrsni kompromis i koji će omogućiti da usvojimo na vrijeme proračun, da se on krene provoditi i da se realiziraju operativni programi i da na temelju kompromisa o ukupnom iznosu bruto nacionalnog dohotka pronađemo rješenje koje će omogućiti učinkovitu provedbu europskih politika i dodanu vrijednost prije svega gospodarskoga razvoja svih država članica. Upravo na tom tragu bio je dat rezime od strane finskoga predsjedanja, a od ovoga tjedna počele su konzultacije između država članica kako bi kada se steknu uvjeti došlo do sazivanja sastanka Europskoga vijeća posvećenog ovoj temi. U konačnici, mi očekujemo kao Vlada da i Hrvatski sabor u svojim parlamentarnim aktivnostima, a znam da je već početkom idućeg tjedna predviđen sastanak Cossacksa ovdje u Zagrebu date i vi kao zastupnici kvalitetan obol našem pozicioniranju u EU, da parlamentarna dimenzija aktivnosti bude također vidljiva i da djelujući komplementarno u sljedećih šest mjeseci Hrvatska stekne i još ojača poziciju koju trenutno ima. Mogu reći da je jučerašnje predstavljanje programa u Europskom parlamentu od strane velike većine ozbiljnih političkih grupacija i zastupnika vrlo dobro primljeno i od strane predsjednika parlamenta i od predsjednice Europske komisije. Ono što svi vide, vide koliko ulažemo energije, koliko su naši prioriteti ugrađeni na način koji je komplementaran i strateškom programu Unije usvojenom u lipnju na Europskom vijeću, koliko su oni na crti i u skladu sa ambicijama programa Europske komisije za sljedećih pet godina, koliko su dobro nastavak rada trija predstavništava u kojem smo mi sudjelovali, dakle Hrvatska, odnosno Finska prije nas i prije toga Rumunjska. Taj osamnaestomjesečni period također se zrcali u našemu programu. Ono što bismo željeli da bude konačni rezultat nakon što prođe ovih šest mjeseci, a to je da pokušamo ostvariti nekoliko bitnih ciljeva. Jedan je gotovo izvjestan, zaključit ćemo izlazak Ujedinjene Kraljevine i to će ostati, dva da dođemo pred sam kraj ili možda čak i zaključimo pregovore o višegodišnjem financijskom okviru, tri da zagrebački sastanak na vrhu na određeni način politiku proširenja stavi u jedan novi kontekst bolje strukturiran i afirmativni kontekst nego što je to bio od našega učlanjenja 2013. pa nadalje jer praktički pravog vidljivog napretka bilo koje od članica nije bilo i četvrto da vratimo optimizam i zainteresiramo hrvatske, ali i europska građane za Europu više nego što je to danas kroz odvijanje Konferencije o budućnosti Europe. Te četiri točke plus ozbiljan rad na paketu koji se zove Zeleni plan, uz napredak na politikama koje se odnose na migracije, a kroz to ćemo mi pripremati daljnje korake naše za schengenski prostor, daljnji plan produbljenja unutarnjega tržišta, priprema Hrvatske u konačnici i nastavak puta prema europskom tečajnom mehanizmu dva i u konačnici provedba Strategije za uvođenje eura, postupno su sve koraci koje ćemo osnažiti i ojačati u ovom razdoblju koje je sada pred nama. U smislu unutarnje koristi, dakle zrelosti institucija Vlade, Hrvatskog sabora, resora, diplomatske službe, međuresorne koordinacije, niza aktivnosti koje će se poduzimati imat ćemo odgovornost koju do sada nismo imali. Do sada smo mi uvijek gledali kako da ostvarimo neki svoj interes, sada stavljamo drukčiju dioptriju na svoje naočale, uzimamo u obzir opći interes EU, vodimo računa o balansiranju različitih stajališta država članica, bez obzira na njihovu veličinu, njihovu snagu i njihovu ulogu i morat ćemo pokazati svu svoju političku i diplomatsku vještinu kako bi ukupan dojam koji je mogu reć počeo jako dobro jer praktički nekoliko ovih bitnih velikih događaja već sada iza nas, dakle i konferencija predsjednika i kolegij komisije i predsjednika Europskog vijeća i predstavljanje u Europskom parlamentu i kontakti sa najvažnijim članicama plus početak parlamentarnog rada, za sada imamo više nego jasnu, čvrstu potporu i simpatija naših partnera da realiziramo program kojeg smo kao što vidite, dobili ste ga svi u vaše pretince odnosno stolove, realiziramo na način koji je dobar i za Hrvatsku i za Europu. A ono što je nama najvažnije i zašto ovo stalno radimo za hrvatske građane. To je naš konačni cilj da oni od ovoga od ovih šest mjeseci još bolje prepoznaju zašto je taj projekt u kojeg smo ušli, kojem smo stremili zadnjih 30 godina dobar i koristan za Hrvatsku. To je bit našega predsjedanja. Što se tiče infrastrukture, meni je osobno drago da smo se odlučili da dovršimo veliki projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice i ono što smo dobili ovom konferencijskom i kongresnom dvoranom ostat će i Hrvatskoj, gradu Zagrebu, sveučilištu zauvijek. Hvala vam.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Imamo 17 replika, prvi je kolega Bulj. Izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru u vašem izlaganju konstatirali ste na kraju da je opći interes EU Hrvatske … opći interes, međutim ja bih vas malo uže pitao. Evo danas imamo kao što ste najavljivali i što je došao slijed da predsjeda EU RH, međutim činjenica je i ono šta narod očekuje da li će se riješiti problemi koji bi bili potrebni. Moramo znati da imamo neriješen isključivi gospodarski pojas, da od ove godine poljoprivredno zemljište mogu kupiti strane pravne i fizičke osobe dok Hrvati u Mađarskoj ne mogu. Naravno da su demografske mjere vrlo bitne da danas imamo dvije trećine Hrvatske prazne 6,6% od doznaka iz inozemstva i da je to katastrofalna situacija. Dvije trećine Hrvatske su prazne. Što ćete vi u užem interesu riješiti od ovih pitanja? A više ću naravno u pojedinačnoj raspravi u ime kluba. Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Bulj. Mi stalno djelujemo i uže i šire. Uže u smislu konkretnih operativnih aktivnosti u mandatu ove vlade kada je riječ o koristima od članstva EU mislim da to veliki broj ipak može i kritizirati, ali može vidjeti što je bolje nego što je bilo prije, od apsorpcije sredstava, realizacije projekata, izravnih plaćanja, investiranja u ruralni razvoj. Inače tranzicijski period prema ugovoru o pristupanju o stjecanju poljoprivrednog zemljišta vam je do 2023., a to smo već ja mislim jednom prigodom ovdje i razgovarali i govorili. Hrvatska kroz članstvo u EU u svakom slučaju i kroz druge europske financijske institucije ulaže u brojne projekte vlastite infrastrukture. Koristi su na svakom koraku i u užem smislu mi ćemo to nastaviti raditi na tom individualnom planu jednako predano kao i do sada. A ova zadaća šira ima za cilj za emancipiramo koliko je ovo dobro i da to podržimo jer ovo je koristan projekt.
Hvala vam. Kolega Grmoja, izvolite.
Hvala. Poštovani premijeru. Govorili ste o širenju EU, znači u pregovaračkom okviru iz općih stajališta EU za Srbiju utvrđeno je da će ritam pregovora ovisiti citiram „u napretku Srbije u ispunjenju zahtjeva za članstvo osobito u poglavlju 23. -Pravosuđe i temeljna prava“. Srbija je u lipnju otvorila jedno, u prosincu još jedno poglavlje što znači da istim ritmom nastavlja pregovore iako se čini da ne ispunjava zahtjeve koje je preuzela u poglavlju 23., znači ispravite me ako griješim. No ne primjećujem da Srbija izvršava obaveze u području utvrđivanja sudbine nestalih osoba ili u području prava žrtava srbijanskih logora. I moje pitanje glasi, zašto Srbija u istom rimu nastavlja pregovore i otvara poglavlja iako ne ispunjava zahtjeve preuzete u poglavlju 23.? Jeli možda ukinut pregovarački okvir za Srbiju ili vašu Vladu jednostavno nije briga što Srbija nastavlja pregovore istim ritmom iako ne ispunjava obveze iz poglavlja 23.? Hvala.
Hvala. Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Grmoja. Vi uvijek imate jedino jednu temu kada je riječ o EU. Ono što je dobro da znate dakle Hrvatska je pregovarala pet godina i devet mjeseci. Srbija je počela pregovore još 2014. i već su premašili razdoblje kojeg smo mi počeli i završili, dakle sve otvorili, privremeno pozatvarali, pa sve zatvorili, ratificirali i postali članice. Srbija još sada nije ni na pola puta, nije ni na pola puta. Zašto to govorim? Proces je stroži, teži, sa puno više filtera. Naša pozicija da kada postoje poglavlja koja nisu vezana za Poglavlje 23. gledamo njihov meritum, a istodobno koristimo sve mehanizme da ulažemo i bilateralno i kroz europska tijela koja se bave ovim pregovorima, pritisak da se rješavaju pitanja koja se tiču nestalih osoba, to ste vidjeli i prošle godine, kao i sva druga rezidualna pitanja koja su ostala iz vremena agresije Miloševićeva …/Upadica: Hvala vam/…, a to ćemo i nastaviti.
Kolega Zekanović, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, u vašem izlaganju ste na početku istaknuli kršćanske korijene Europe i kako ste ponosni na te kršćanske korijene. Ja vas moram upozoriti da kršćanski korijeni nije ono što se trenutno događa u EU i kako se ponaša trenutno i vaša Vlada na čelu s vama. Kršćanin danas nije biti ono što je bio vaš djeda, uzeti sakramente ili pradjed i ne raditi ništa, kršćanin pogotovo u politici se mora zalagati i za kršćanske zakone i za kršćanska načela. Ja bi volio dok sada evo vi predsjedate odnosno RH predsjeda Vijećem EU, da iskoristite kao kršćanin, a sami ste maloprije rekli da ste ponosni s tim, da iskoristite predsjedanje, pa da se malo založite npr. za zaštitu života i na europskoj razini, a naravno na hrvatskoj to je vaša dužnost, al niste ni dosad napravili apsolutno ništa.
Odgovor, izvolite.
Evo, zastupniče Zekanović, možda će vam bit zanimljivo da ćemo mi u ponedjeljak ovdje kad se održava ovaj kozak primati izaslanstvo COMECE-a, dakle Europske biskupske konferencije koja dolazi u posjet RH, ne bi li baš s nama razgovarali o našem programu, o onome što zajednički možemo učiniti o njihovim pogledima na ono što zajednički radimo. A vi ste u ovom Saboru toliko puta mene optuživali za to što previše naglaska stavljam na Europu, trebao sam već po vašim logikama jedno 10 puta otić iz RH, bavit se nečim drugim, a ništa se od toga nije dogodilo, i vi i neki drugi, i vi i neki drugi. A zašto to radimo? Radimo u interesu RH, hrvatskih građana, našeg položaja, naših vrijednosti i bilo bi dobro da kao u vremenu kad ste hvalili rad naše Vlade, govorili kako je to najbolja Vlada, kako ide pravnim smjerom, da se malo prisjetite toga, pogledajte realno u supstancu i onda kažete jeste li zadovoljni ili niste.
Kolega Pernar, izvolite.
Uvaženi premijeru, govorili ste tj. ne vi, drugi su govorili kad smo ulazili u EU da će korupciji odzvonit, pogotovo političkoj korupciji. Međutim, ja vidim da vi ste i dalje na vlasti, da vama od ulaska u EU nije odzvonilo nego naprotiv da vam je procvjetalo usprkos svim optužnicama i sudskim procesima koji se vode protiv stranke kojoj ste vi na čelu. I također, zanima me kad ste proslavljali ulazak u EU posjeli ste g. Milana Bandića odnosno oni su sjedali jedan do drugom sa Draženom Jelenićem, glavnim državnim odvjetnikom, ja vas pitam g. Plenković, dal je zapravo i to jedna poruka zapravo hrvatskoj javnosti o tome kako napreduje u RH borba protiv korupcije, tim više što zapravo gotovo i da nema optuženika ili osuđenika koji vas ne podržava na izborima? Hvala.
Odgovor, izvolite.
Poštovani zastupniče Pernar, ja mislim da o vama najbolje govore vaši nastupi, vaše objave na društvenim mrežama, vaša gotovo podrška onima koji uzimaju pravdu u svoje ruke, vaši apeli da se ljudi ne cijepe i čitav niz drugih brilijantnih ideja koje vi puštate u javni prostor, al vi živite s njima, ja ih samo slušam i uzimam ih ka znanju i pitam se odakle tolika kreativnost. Dakle, i vi, a i još neki drugi, mislim da je danas bio jedan zastupnik ovdje iz SDP-a koji je tu temu digao, ono što je meni zaista fascinantno, dakle imate situaciju prvi put u povijesti, 30.g. demokracije, jedan predivan događaj u HNK-u, tada predivan događaj u HNK-u koji impresionira i domaće i strane i vi onda zbog jednostavnih odluka, protokola, državnog preseansa nastojite sve trivijalizirati, banalizirati i svesti tko gdje s kim sjedi, to je zastupniče Pernar irelevantno, jednako kao …/Upadica: Hvala vam/…i ona vaše brilijantne ideja o kojima sam govorio na početku.
Kolega Ljubić, izvolite.
…/Govornik nije uključen/… dakle, posebice također dakle način na koji smo počeli to predsjedanje. Nadalje, bez imalo kurtoazije, dakle izražavam zadovoljstvo i priznanje da postupno vraćate, dakle u fokus proširenje na jugoistok Europe, dakle proširenje EU i također, dakle stavljanje na dnevni red najbitnijeg pitanja za BiH, a to je poštivanje ustavnih prava konstitutivnih naroda, pravo dakle na biranje svojih legitimnih političkih predstavnika, što je najvažniji interes …/Govornik se ne razumije/… dakle hrvatskog naroda u BiH i želio bi da nastavite na takav način predsjedanjem EU, vraćanje u fokus, dakle proširenja EU na jugoistok Europe, pa ako je nužno govoriti na francuskom jeziku, to, to znadete.
Odgovor, izvolite.
Hvala vam lijepa zastupniče Ljubić, točno, stavljamo u fokus i stavljamo to na način koji neće biti sličan onome kako je to bilo na kvalitetnom i dobrom sastanku u Sofiji prije 2.g., 2018. jer je tada glavna tema bila povezivost, dakle sektorska tema, projektna tema, infrastrukturna, digitalna, energetska, kakva god želite, naša ambicija je da bude politički samit, s političkim porukama, s jasnom perspektivom koji su problemi, kud idemo i kojom brzinom idemo, a sa aspekta RH, položaj u tom procesu prema EU BiH je izrazito važan i to ćemo inzistirati jer trenutna struktura od naprednije Crne Gore i Srbije, pa malo uznapredovale Sjeverne Makedonije i Albanije i na začelju BiH i Kosova za nas je motiv da tu situaciju promijenimo vodeći računa i o položaju Hrvata u BiH.
Hvala vam. Kolega Lovrinović, izvolite.
Poštovani g. Plenkoviću, Britanija izlazi iz EU, to znači da će se smanjiti sredstva u Europskim fondovima, to za RH znači da će po izračunima dobiti manje 100 milijuna EUR-a iz jamstvenog fonda, 150 milijuna EUR-a manje iz Fonda za ruralni razvoj, to znači 250 milijuna EUR-a manje, to je oko milijardu 900 kuna manje. Kako vi mislite nadoknaditi ta sredstva jer je naša poljoprivreda ionako na koljenima, nikad nije gore stajala vidite, pada proizvodnja i vidite iz ovog vašeg opisa se, ja znam da vi morate širit optimizam, pa i ja bih volio, međutim ovdje ispada da se vi za svakog drugog zalažete više proširiti EU, pa branite interese RH, vidite nama se neće povećati sredstva iz EU fondova, nego se sad morate boriti da zadržite isto, a dobit ćemo daleko manje, zaista borite se čvrsto za interese hrvatske poljoprivrede, hrvatskog naroda, ali konkretno …/Upadica: Hvala/…pustite ove druge, oni se ionako znaju za svoj interes …/Govornik se ne razumije/…
Hvala vam. Odgovor izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Lovrinović, ja vam se zahvaljujem na tome da me želite podučit da se borim za hrvatske interese, ja to radim, mislim da se rezultati već i vide, to radi ova Vladi, to radi hrvatska diplomacija, to rade i svi dobronamjerni hrvatski, a i dobronamjerni europski zastupnici, ali cijenim sugestiju da to činimo još više. Ako ste primijetili u mom govoru rekao sam da je za nas dobro da fokus vođenja pregovora je u rukama stalnog predsjednika Europskog Vijeća Charlesa Michela, to nama ostavlja prostor veći nego što bi bio da je obrnuto da se borimo za hrvatske interese i pokušajte zamisliti što je bio predmet razgovora sa Ursulom von der Leyen, Charlesom Michelom, Johannesom Hahnom, prošlog tjedna ovdje preko puta. Ako želite ja ću vam kasnije jer sad nemamo vremena za to, pojasniti kako se borimo da sredstava u idućoj financijskoj perspektivi za RH bude dovoljno da ulovi korak s onima koji su razvijeniji od nas.
Kolegice Sabolek izvolite.
Hvala. g. Premijeru predstavili ste program hrvatskog predsjedanja Vijećem EU pod sloganom „Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Tom prilikom istaknuli ste kako RH se želi usredočiti na rješavanje problema zabrinutih europskih građana. Pa kako ćete rješavati probleme europskih građana kada to ne uspijevate u vlastitoj državi? Podsjećam, g. premijeru vaša Vlada je kao protočni bojler, toliko ministara nije se promijenilo još od Vlade Zlatka Mateša, od 2016. promijenili ste koalicijskog partnera, g. premijeru nema dana da nas netko ne moli za pomoć, ljudi se smrzavaju u svojim vlastitim domovima, vi i vaša Vlada očito nemate prioritete što pokazuje i najnovija afera automobila, g. premijeru, pa ipak da bi mogli govoriti o snažnoj Europi prvo trebate osnažiti državu u kojoj ste državnik. Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice na vašim sugestijama, doživljavam ih isto tako dobronamjerno, pa evo budući da se mi malo isto nešto trudimo, pa možemo reć da na kraju mandata naše Vlade će primjerice svi zaposleni u držanom i javnom sektoru imati plaću 18,3% nego prije nego što smo postali Vlada, da je minimalna plaća veća za 100,00 EUR-a, da je prosječna plaća u Zagrebu gotovo 1,000,00 EUR-a, da je prosječna plaća na razini RH došla na 6.500,00 kn, da imate investicijski kreditni rejting, niže kamate, za državu niže kamate za gospodarstvo, niže kamate za građane, da smo se dohvatili problema blokiranih sa 4 zakonska prijedloga, a ide i ovršni u treće čitanje jer želimo čuti može li se još nešto provjeriti, da ne govorim o svim elementima solidarnosti projekata ulaganja infrastrukture i svega onoga što čini postignuća ove Vlade, je li to baš tako loše, prepustimo mi to građanima …/Govornik se ne razumije/…
Hvala. Kolega Mijić, izvolite, Mišić pardon, pardon.
Hvala predsjedniče HS. Poštovani premijeru, predsjedati EU je veliki iskorak RH, lijepo je bilo vidjeti kako ste predstavili EU u RH, moram priznati otvoreno i javno, bio sam ponosan na to. Naravno, mi smo zadnja zemlja koji smo ušli u Europu, da nam treba puno pomoći i puno stvari koje se treba riješiti, vi se zalažete i svi mi za snažnu Europu, spominjali ste infrastrukturu, ja ću biti malo i dosadan, ali mi to još uvijek nemamo, posebno u željeznicama koje ja stalno spominjem i ja se nadam da će ove godine nešto se uradit posebno prema Slavoniji. Naravno, prioritet nam je BiH jer tamo puno Hrvata živi, mi smo konstitutivan narod i nadam se i vjerujem u vas da ćete pomoći da i taj dio riješimo svakako i da naši narodi koji se nisu vratili, posebno moji u Bosanskoj Posavini vrate se u svoje domovine. Hvala vam.
Hvala, odgovor.
Hvala lijepa zastupniče Mišić, već smo više puta razgovarali o temi dodane vrijednosti članstva u EU, zahvaljujem vam na ovim ocjenama koje smatrate da su dobre, to je poticaj da učinimo još više, a što se tiče ulaganja u željezničku infrastrukturu, mi smo nekoliko puta kazali, RH je u razdoblju koje je iza nas, uložila što svojih, što europskih sredstava, što drugih financijskih institucija, ogromne iznose u autoceste, u zračne luke, u pomorske luke, ribarske luke, nema nikakve dileme da su sada na dnevnom redu željeznice. Primjera dva recentna, Karlovac-Hrvatski Leskovac, Sveti Ivan Žabno-Gradec, željeznica od Zagrebe prema Slavoniji, prema Vinkovcima odakle ste vi, mora biti dio našeg prioriteta i ulaganja i brže komunikacije tradicionalnim putem prema istoku, a i prema Zagrebu. Hvala.
Hvala. Kolega Zekanović, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, tražim stanku ispred Kluba hrvatskih suverenista radi dodatnih konzultacija vezano uz izvješće predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Prvo bih svojim kolegama rekao da Andrej Plenković nije premijer nego je predsjednik Vlade. Boris Johnson je premijer. Mislio sam se hoću li odgovoriti gospodinu Plenkoviću, lijepo sam postavio pitanje na koji nisam dobio odgovor, misli li naš predsjednik Vlade dok predsjeda Vijećem EU založiti se za očuvanje života, za zaštitu života od začeća, on se pohvalio kako će uskoro u Hrvatsku doći skupina Europske biskupske konferencije. Super, evo ja želim da ugodno ćaskate i da lijepo ručate da im pokažete kulturne znamenitosti grada Zagreba. A ponovit ću, jedina stvar koju sam od vas tražio, hoćete li se vi kao predsjednik Vlade založiti za ono što deklarativno jeste, a to ste rekli ste kršćanski korijeni. Možda korijeni jesu bili vašeg djeda, pradjeda, prabake kršćanski, ali kršćanskog lišća nema nažalost, dakle od tog kršćanstva nažalost nema ništa. Ponovit ću, isto što je vaša dužnost da u Hrvatskoj provodite i odluke Ustavnog suda, a odluka Ustavnog suda je da se donese novi Zakon, vi ćete ga nazvati o pobačaju, ja ću ga nazvati zakon o zaštiti života kao deklaratorni kršćanin, a to ste maloprije rekli da jeste, vaš je zadatak da i u EU pogotovo kao predsjedavajući odnosno dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU se založite, zauzmete da se život štiti od njegovog začeća. Još jedanput želim vama i biskupima da se lijepo provedete u Zagrebu i pokušajte njima objasniti to da ste vi kršćanin, a da niste za zaštitu života, mislim da baš neće proći.
Javlja li se još netko? Onda uz onu izreku poznatu kršćansku tko sam ja da sudim drugome, dajem stanku od deset minuta. STANKA U 16,24 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,37 SATI. Nastavljamo s radom, kolegice i kolege, molim vas da sjednete. Kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Kolega Bačić, kolega Bulj, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Sada je na redu kolega Stazić za repliku, izvolite.
Hrvatska policija štiti hrvatske granice, to ste rekli. Ali kako ih štiti, premijeru, kako ih štiti? Jučer ste u Strasbourgu doživjeli žestoke kritike zbog toga. Predsjednica grupe Zelenih gđa. Keller vam je rekla, uništava se imovina migranata. Njih se tuče, puca po njima. To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU, ali ni u jednoj državi bilo gdje. Švedska zastupnica gđa. Bjork vam je rekla, citiram, brutalnost kojoj sam bila svjedok, bila je strašna. Dakle, koja sam bila svjedok, ne o kojoj sam čitala u nekim izvještajima. Kojoj sam bila svjedok, bila je strašna. Hrvatska neće ući u Schengen dok se situacija s migrantima ne riješi. Pa dobro, premijeru, pitam vas, kad ćete prestati s tim teroriziranjem tih jadnih ljudi koji su pobjegli od rata u borbi za goli život? Ja znam da su oni druge vjere i druge boje kože, ali to su ljudi, premijeru .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... ljudi.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Stazić. Vidim da pratite raspravu u EU parlamentu, drago mi je da ste izdvojili baš samo ta dva citata, dvije zastupnice o kojima govorite, to znači da ste sigurno pratili cjelinu, vidjeli opći ton, ozračje i reakcije na predstavljanje prioriteta hrvatskoga predsjedanja, ali ja vam na tome zahvaljujem. Ponovit ću još jednom, Hrvatska neće dići žilet-žicu, Hrvatska neće izgraditi barikade, osobito ne prema Hrvatima s druge strane granice u BiH. Neće. Hrvatska je obučila 6500 policajaca da čuvaju hrvatsku granicu, vanjsku granicu EU i buduću vanjsku granicu Schengena. U tom procesu poštuje i svoje pravne propise i EU standarde i međunarodne konvencije. Svaka eventualna optužba se istražuje i sankcionira i na taj način ćemo se nastaviti baviti s onim što se zove zaštita naše granice .../Upadica predsjednik: Hvala./... od nezakonitih migracija.
Hvala. Kolega Vucelić, izvolite.
Premijeru, kada kanite postupiti po zakonu i dostaviti predsjedniku Živog zida popis ulazaka i izlazaka u zgradu Vlade iz ožujka 2017. g.? Evo, hvala.
.../Govornik naknadno uključen./... odgovora. Sada je na redu kolega Bačić Ante. Izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade. .../nerazumljivo/... evo za zastupnike koji su malo pratili jučerašnju raspravu u EU parlamentu, vidjeli smo da je Hrvatska primila brojne pohvale i pokazalo se da je potpora i želja za uspjehom hrvatskog predsjedanja došlo iz svih političkih opcija, tako da eto, na tome vam izrazito čestitam. Već danas u EU parlamentu potpredsjednica komisije gđa. Šujica predstavila je konferenciju o budućnosti Europe, što konkretno Vlada RH može učiniti kako bi se pripadnost u europskoj obitelji osjetila kod svakog našeg građanina. Konkretnije pitanje, na koji način će građani upravo kroz konferenciju o budućnosti Europe biti sami sukreatori iste? Hvala.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Bačić. Što se tiče današnje rasprave, dakle EU parlament je jedna od onih institucija koja je prva pripremila svoju poziciju i svoj stav o konferenciji o budućnosti Europe, oni žele da bude uključiva, da u njoj sudjeluju i nacionalni parlamenti, da građani budu što više uključeni, da ona bude i konferencijskog karaktera, ali i digitalnog karaktera, dakle online, i ono što mi želimo kao predsjedavajući i kao Hrvatska da upravo ovakav veliki okvir široke rasprave o politički najbitnijim temama funkcioniranja EU dođe do hrvatskih građana. Hrvatski građani, ni u drugim zemljama nije puno različita situacija, ali kod nas napor mora biti još veći i još uvijek trebaju jako puno informacija da bi u cijelosti bili svjesni onoga što nam članstvo u uniji donosi i mi ćemo kao Vlada i kroz ovakve rasprave, a i kroz brojne aktivnosti po terenu, pa i konferencije u Splitu o predstavljanima prioriteta o sigurnosti jednim od tih .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... primjera, s tim ćemo i nastaviti. Hvala vam.
Kolega Sladoljev.
Poštovani premijeru, dakle u svom izvješću, dakle govorili ste o zelenoj politici EU. Dakle, jučer i danas je izašao podatak da je Zagreb jedan od najzagađenijih gradova EU. Vi vjerojatno znate da postoji fond EU u kojem se može povući sredstva za rješavanje prometne infrastrukture u urbanim sredinama i da vaš koalicijski partner Milan Bandić do obnove rotora nije povukao jedan euro iz tog fonda, a upravo na taj način se na neki, rješava prometna infrastruktura u gradu Zagrebu i posljedica ovog zagađenja grada Zagreba u kojoj imamo, gdje se građane upozorava praktički da ne izlaze na ulice, pogotovo u Novom Zagrebu je upravo loša politika dakle, tih fondova koje gradonačelnik Bandić nije povlačio.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa zastupniče Sladoljev. Jako dobro znam kakvi sve fondovi u EU postoje. Angažman hrvatske Vlade, naročito naše Vlade, pa ako želite, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da pomogne upravo razvoju infrastrukture grada Zagreba je projekt rotora. Zagrebački rotor je oko 330 milijuna vrijedan projekt, 282 dolaze iz EU proračuna, ostatak daje hrvatska Vlada, jedan mali doprinos je ostao na razini grada Zagreba. Toliko o doprinosu Vlade, ako hoćete i HDZ-a gradu Zagrebu i njenoj prometnoj infrastrukturi. Mi ćemo i dalje u partnerstvo sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave pomagati, podržavati i pratiti realizaciju projekata koji jačaju infrastrukturu. Sve što možemo poboljšati u Zagrebu, a iskoristiti europska sredstva ćemo učiniti. U krajnjoj liniji imate projekte i tramvaja i autobusa koji su također iz tih konkretnih financijskih sredstava.
Kolegice Mrak Taritaš izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi predsjedniče Vlade dobro je da se spominju klimatske promjene. Dakle, klimatske promjene, klimatska kriza je sigurno test zrelosti naše civilizacije. Dobro je da to spominjete, ali dobro je da i znamo gdje se Hrvatska nalazi. Dakle, 2013. godine je EU donijela strategiju i u tom trenutku 15 članica je imalo usvojeno nacionalne strategije. U ovom trenutku je Hrvatska u društvu Bugarske i Latvije koji ih nemaju. 2017. godine imali smo strategiju u javnoj raspravi da bi ona bila povučena iz javne rasprave. Ponovo imamo strategiju o prilagodbi klimatskim promjenama, o tom govorim u javnoj raspravi 2019. godini je bila s obvezom da se u 2019. godini donese, nije donešena. Pri tom je financirana iz prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku u iznosu od 770.000 EUR-a …/Upadica: Hvala./… o klimatskim promjenama možemo govoriti tek nakon što će biti donešena strategija …/Upadica: Hvala vam./… gdje se to, gdje je zapelo.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa. Zastupnice Mrak Taritaš vi kao što znate mi smo ove godine usvojili Strategiju energetskog razvoja Hrvatske, možda ste to primijetili. Također pratite javnu raspravu, znat ćete isto tako da je Hrvatska iznad prosjeka i zacrtanih ciljeva EU. Hrvatska ima već sada 28% obnovljivih izvora energije. Dakle, Hrvatska je u nekim elementima i predvodnik. To je vrlo važno da znate. Ministarstvo zaštite okoliša nije jedino koje se bavi klimatskim planom odnosno zelenim, zelenim planom komisije Ursule von der Leyen, dapače imamo cijelu radnu skupinu u kojoj su svi resori jer taj plan u svojoj srži nije samo pitanje zaštite okoliša, nije samo pitanje energetike. Taj plan je u budućnosti transformacijski instrument za razvoj hrvatske ekonomije kao što je i za razvoj cijelog gospodarstva u članicama EU. Hvala vam.
Kolega Klisović izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, Hrvatska predsjeda Vijećem EU. Samim time pažnja međunarodne javnosti kao i hrvatske javnosti je puno snažnija i puno više se gleda svaki potez hrvatskih vlasti. Europa je izgrađena slobodna, demokratska Europa nakon pobjede nad fašizmom koji je učinio mnoge zločine nad čovjekom posebice u koncentracijskim logorima. 27. siječnja bilježi se 75 godišnjica oslobođenja Auschwitza. Jedina država EU koja nije potvrdila svoje sudjelovanje, a posebice ne na razini šefova država ili vlada je Hrvatska. Pa vas ja pitam zašto? Zašto Hrvatska nije potvrdila sudjelovanje na ovako važnom događaju?
Odgovor. Izvolite.
Bili ste ovdje prije 10 minuta zastupniče Klisović, da ste me pitali rekao bih vam da idemo, o tome smo obavijestili organizatore. Ja ne znam odakle vi taj, odakle vi taj podatak vučete. Ono što vam mogu reći, dakle državna tajnica će biti iz Ministarstva znanosti na jednom događaju u Auschwitzu čini mi se 20. ili 21. siječnja, predsjednica Republike ide u Jad Vašem, ja ću osobno ići u Auschwitz 27. siječnja. I to znamo već tjednima. Ne znam, ne znam odakle taj podatak. Molim? …/Upadica: Ne razumije se./… Dobro, to je vjerojatno neko tehničko pitanje koje ja ne znam, ali o ovome znam od kad smo dobili poziv. Dobro, evo je li sada razjašnjeno, je li u redu sve?
Kolega Babić Ante, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Hrvatske vlade, dakle u programu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU posebno se naglašavaju odnosi sa Švicarskom Konfederacijom. Dakle, kroz te odnose kaže se da će Hrvatska posebno paziti na to i raditi na pronalaženju rješenja vezanih za potpisivanje sporazuma institucijskog okvira između EU i Švicarske Konfederacije. S obzirom da u Švicarskoj živi oko 70.000 naših sugrađana volio bih ako možete reći zapravo što će biti u tom sporazumu o institucijskom okviru između Švicarske Konfederacije i EU. Čisto zbog građana informativno. Hvala.
Izvolite predsjedniče.
Hvala vam lijepa zastupniče Babić, ja sam se u toku 2019. godine 2 puta našao sa Ueli Maurerom koji je bio u Hrvatskoj čini mi se prije jedno 2 mjeseca ja mislim zadnje, zadnji put smo se našli u Švicarskoj početkom prošle godine. Tema koja je prijepor i koja je problem je dvojaka. Dakle, pravi sadržajni problem između Švicarske i EU odnosi se na neka pitanja iz financijskoga sektora i tu postoje otvorena pitanja koja su trenutno blokirale pregovore u ovom institucijskom sporazumu. Ono na što vi aludirate je status hrvatskih državljana i sloboda kretanja o čemu smo nekoliko puta razgovarali. U tom smjeru ćemo nastojati i kao predsjedajuća da napravimo jedan korak dalje u odnosima sa Švicarskom cijele EU pa onda imajući u vidu i ovaj aspekt na koji mislite budući da gore živi jako puno naših sugrađana. To je naš cilj, nastojat ćemo deblokirati i taj. Hvala.
I zadnja replika kolega Branko Bačić. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade pretpostavljam da vrlo mali broj zastupnika, hrvatska javnost sigurno nije upoznata s objavom da je Kalifornijsko sveučilište Berkeley između dva kruga izbora objavilo vijest da je Hrvatska uvrštena među 11 najtolerantnijih država svijeta, između Njemačke, Austrije, Irske, Norveške itd. U isto vrijeme kada jedan opskurni britanski tjednik objavi da je Hrvatska najkorumpiranija država Istočne Europe to postaje mantra u hrvatskoj javnosti. Kada se na marginama europskih tijela spomene poput pikantarije vijest da u Hrvatskoj raste korupcija to postaje mantra koju i SDP-ovi, kao što ste vidjeli jutros tijekom aktualnog prijepodneva zastupnici dižu na razinu odluke upozorenja Europske komisije Hrvatskoj. Pa mene interesira kako vi kao predsjednik Vlade vidite to stanje duha u kojemu se bilo kakva pozitivna vijest temeljila na znanstvenim podacima u Hrvatskoj prešućuje, a ovakve mantre dižu na razinu apsolutne istine?
Hvala. Odgovor, izvolite.
Poštovani zastupniče Bačić, to vi mene kao da pitate čija je politika zaista normalna u ovoj zemlji. To je pravo pitanje. U biti pitanje između percepcije i činjenica, istine i spina, dojma i onoga što se stvarno radi no jednostavno situacija je takva, sve kolegice i kolege, a i neki akteri na međunarodnoj sceni koriste i najmanji element ne bi li i Hrvatskoj, Vladi, vladajućoj stranci zalijepile neke etikete. U tom vježbanju stalnim ponavljanjem kao što čujemo danas kada se baš od sva tri sata, evo zastupnik Stazić sjeti samo tog malog detalja da to izvuče kao bitnu poruku u kontekstu cijele rasprave Europskom parlamentu to nešto govori. Ali čuli smo i njegovih izjava zaista interesantnih o nedovršenom poslu na tragu gospodina BEljaka pa onda sve to skupa, ja bih rekao, spada u fazu etiketiranja. Korupcija i netolerancija, pitanje koje tu tolerantan, a ko nije na kraju.
Hvala. Idemo sada kolega Bulj zahtjev za stankom.
Hvala lijepo predsjedniče. Kolegice i kolege. Tražim stanku u ime kluba MOST-a deset minuta na ovu temu. Ja bih samo ovdje još jednom upozorio i premijera i sve nas zastupnike i javnost na problem ilegalnih migranata koji ulaze i prelaze granicu nekontrolirano, rade ogromnu štetu na području i Dalmatinske zagore i Like u biti u cijelom području naše granice od tisuću kilometara koji kontrolira i časno radi svoj posao 6.500 policajaca, ali nije dovoljan broj. Premijeru imamo donesen zakon gdje Hrvatska vojska može pomoći policiji i braniti naše granice i dužna je osigurati po Ustavu. Vi ste dužni osigurati sigurnost našim građanima i sigurnost našoj imovini. Nažalost, ovaj Hrvatski sabor nije imao priliku raspraviti o Marakeškom kompaktu jer ne samo da je premijer Plenković gospodo iz HDZ-a i vi iz SDP-a ne samo da je on bi za Marakeški kompakt i vi, i vi ste bili jel niste bili za to da se raspravi u Parlamentu o Marakeškom kompaktu. Budenstag njemački je raspravljao. Egzekutor Plenkovićev je Miro Kovač koji nije dozvolio da prijedlog potpredsjednika Sabora Bože Petrova se glasa o njemu na odboru, a sada je kao suprotstavljena strana Andreju Plenkoviću. Ni Davor Ivo Stier, ni Milošević nitko od vas nije bio za to da se raspravi ovdje naš Sabor, Parlament Marakeški kompakt. Granice su nesigurne, ljudi ne osjećaju sigurnost. U Vrgorcu sam svjedok kako je čovjeku ukradeno auto iz garaže kraj kuće u dva sata poslije noći. Tko će mu platiti štetu? Ljudi su u strahu. Premijeru vi ste dužni i obavezni poštivati Ustav RH i štiti sigurnost naših građana. Vojska na granicu. Hvala.
Hvala vam lijepa. Stanka 10 minuta, do 17,05. STANKA U 16,55 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,07 SATI Kolegice i kolege, stanka je istekla, ja vas molim da zauzmete svoja mjesta. Prvi bi u ime Kluba zastupnika trebao govoriti poštovani zastupnik Joško Klisović, ne vidim ga ovdje. Evo ga stiže. Kolega Klisović izvolite, dakle u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovani zastupnik Joško Klisović.
Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora. Želio sam pozdraviti predsjednika Vlade, ali nadam se da uskoro stiže jel ono što kažem volio bih da on čuje. Naravno da pozdravljam i suradnike. Evo nam predsjednika Vlade. Dok on ulazi samo da iskažem još jedanput nezadovoljstvo mog kluba, a vjerujem i ostalih zastupnika što smo materijale za ovu točku dnevnog reda dobili tek ujutro, tako dok ih mi pročitamo nemamo više vremena da se unutar kluba malo oko toga konzultiramo i mislim da tu praksu treba konačno prekinuti, da materijale za ovu važnu točku dnevnog reda dobijemo ipak na vrijeme. Danas je 15. siječanj, dakle dan kada je EU priznala Hrvatsku i stvarno se treba još jedanput prisjetiti upravo koliko je važno bilo to priznanje da udahne život novonastaloj državi. I u tom smislu mislim da i u Saboru treba to još jedanput spomenuti. Unutar EU danas postoje narodi koji se bore također za svoju državu iako žive u višenacionalnim državama, iako sami prihvaćaju EU kao projekt koji je također višenacionalan i multikulturalan, što samo potvrđuje koliko je europski projekt ustvari kvalitativno napravljen i kako ustvari odgovara potrebama razvoja naroda koji žive na teritoriju EU. Poštovani predsjedniče Vlade jučer ste predstavili prioritete hrvatskog predsjedanja u Strasbourgu. Moram priznati da mi je vrlo drago bilo čuti onu vašu rečenicu kada ste kazali da Hrvatska nije odabrala bodljikavu žicu u kontekstu migrantske krize. Time naravno jasno ste dali naznačiti da nastavljate kontinuitet migrantske politike MIlanovićeve vlade odnosno bivšeg premijer Zorana Milanovića novoizabranog predsjednika. No moram primijetiti da nismo imali posebnu točku dnevnog reda u ovoj sabornici posvećenu prioritetima hrvatskog predsjedanja. Nju smo nekako uvijek provukli kroz razne točke tako da Europski parlament je dobio puni uvid dok hrvatski Parlament to nije imao priliku. Mislim da to nije dobro. Doduše ministar vanjskih poslova jučer je bio u Odboru za europske poslove i prezentirao prioritete i program Vlade u tom kontekstu, ali puno prekasno. Mislim da se saborski zastupnici su trebali uključiti ne samo kao slušači onog što je Vlada pripremila nego aktivno u definiranje hrvatskih prioriteta za predsjedanje. Osim toga, danas nam predstavljati prioritete je besmisleno, posebice što su oni već bili prezentirani u Sveučilišnoj nacionalnoj biblioteci i što su upravo ovi saborski zastupnici u bilateralnim razgovorima sa delegacijama drugih država također predstavljali te prioritete. Prema tome, danas o njima govoriti je pre, pre kasno. U kontekstu predsjedanja Vijećem EU važne su nam europske vrijednosti i o njima ne možemo samo pričati u Europi i da ostane na razini riječi, moramo ih živjeti u svom svakodnevnom političkom i građanskom životu ovdje u Hrvatskoj. U tom kontekstu ja bih želio spomenuti odnosno podsjetiti na određene pozicije SDP-a, relevantne za ove aktualne događaje koje smo imali ovih dana u medijskom prostoru, a o kojima i sam predsjednik Vlade danas vrlo jasno, odlučno obrazlagao u razgovoru sa gospodinom Beljakom. Dakle, što se tiče egzekucija koje su se događale u bivšoj državi, a u kontekstu današnje Europe i pozicija SDP-a, ja ću sada pročitati dvije, tri rečenice relevantne iz Povijesne deklaracije SDP-a, to je dokument službeni SDP-a, to je pozicija SDP-a o ovom pitanju da nam neko ne bi nešto drugo stavljao u usta. Svatko tko nastupa izvan okvira ovog što ću ja pročitat ne prenosi poziciju SDP-a, a od svih naših partnera također tražimo da se s time suglase jel u suprotnom vrlo teško možemo nastaviti dalje. Dakle, iz Deklaracije iz 1990. SDP-a koja je još uvijek na snazi i nikad nije stavljena van snage i neće biti stavljena van snage. „Političkog voluntarizma i primjere nekontroliranog nasilja bilo je u ratnom i poratnom razdoblju“, misli se na II. svjetski rat „ali i kasnije kada su se političke prilike stabilizirale te se način vladanja ničim nije mogao opravdati. Tome pripadaju nelegalne egzekucije i gruba represija prema u ratu pobijeđenim vojnim i političkim protivnicima. Jednostran, negativan odnos prema hrvatskoj migraciji, grubi obračuni, ekskomunikacije, progoni i zatvaranje ljudi drukčijih političkih uvjerenja, posebno onih koji su izrazitije zastupali nacionalno stajalište, suđenja za verbalne delikte i za političko djelovanje koje se inače u demokratskim društvima ne inkriminira.“ SDP se odlučno i jasno distancira od takve političke prakse jer je smatra nespojivim sa svojim temeljnim opredjeljenjima za političku demokraciju i gospodarstvo, tržišno gospodarstvo. SDP smatra svojom moralnom i političkom dužnošću da se javno ispriča svim onima na koje je iz političkih razloga nanesena nepravda, učinjena šteta ili povrijeđeno dostojanstvo djelovanjem organa vlasti u .../Govornik se ne razumije./... razdoblju. Mi znamo da veći dio pripadnika Saveza komunista je završio u HDZ-u a manji u SDP-u ali eto, SDP je napravio taj korak. Svi smo kako također znamo glasali na referendumu za nezavisnu, dakle 93% naših građana među kojima i SDP-ovci a mlađe generacije su uopće i nisu bile članove one partije a danas su članovi i SDP-a. Dalje. SDP će se zalagati da se u javnosti poštuju sve ono što je pozitivno u našem političkom nasljeđu kao i za prosudbu pojedinih događaja i ličnosti u povijesnom kontekstu. Molim lijepo, ovo je pozicija SDP-a i kad netko govori o mlakoj reakciji SDP-a na egzekuciji u bivšoj državi, onda molim da se drži upravo ovoga što sam sada pročitao. Dakle, osude koje je SDP već 1990. g. o tome pitanju javno iskazao. Jer ono za što se mi zalažemo je naravno, jedinstvo, jedinstvo hrvatskih građana koje smatramo da ishodovano u Domovinskom ratu. Dovodit ga u pitanje stvarno nije korektno a u Hrvatsku su u tom ratu sa jednakom ljubavlju i jednakom srčanošću branili i desni i lijevi, bilo kao liječnici, bilo kao ljudi s puškom u rovu i nemojmo molim vas te stvari dovoditi u pitanje i to je jedno od najvažnijih ostavština, političkih ostavština prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana i zato mu držimo to jedinstvo i taj balans koji je on ostvario svojim postupcima kao zalog bolje budućnosti ove zemlje. Dakle još jedanput, sve što se iz SDP-a govori o tim pitanja, mora biti utemeljeno na ovom što sam ja trenutno govorio. I mislim da je ova pozicija upravo u kontekstu sa europskim vrijednostima. A sada bi volio g. predsjednika Vlade upitati da na odgovori isto u kontekstu europskih vrijednosti, da nam prokomentira dakle izjave visokih HDZ-ovih dužnosnika koje su dane tijekom predsjedničke kampanje koja je bila naravno svega i svačega, mnoge stvari ću zaboraviti, dio su kampanje, ali neke su izjave posebno ozbiljne i mislim da treba jasno reći, jednako kako ste danas razgovarali sa g. Beljakom, da li HDZ politički stoji iza takvih izjava ili to nisu izjave, ili te izjave nisu dio HDZ-ove politike. Jedna izjava predsjednika splitskog HDZ-a, g. Škorića, našeg kolege iz saborskih klupa a to je da Hrvati i samo Hrvati glasaju za HDZ-ovu kandidatkinju na predsjedničkim izborima iz čega slijedi da oni koji ne glasaju, nisu Hrvati. Ili izjavu zamjenika predsjednika HDZ-a, g. Milijana Brkića, također saborskog zastupnika i potpredsjednika Sabora koji je ljude u Hrvatskoj podijelio na Jude i one koji to nisu. Valjda pravovjerne. Pa oni koji su glasali za gđu. Kolindu Grabar Kitarović, kandidatkinju HDZ-a su pravovjerni valjda, a ostali su Jude. Dakle manje od milijun ljudi je pravovjerno a svi ostali su Jude. Da li je to politika HDZ-a jer vidio sam da ste vrlo brzo reagirali na g. Beljaka ali nisam vidio da ste reagirali na ove dvije izjave. I želimo znati da li su oni te izjave na liniji aktualne politike HDZ-a. Također g. predsjedniče Vlade, u ovom kontekstu treba isto voditi na umu kada se dižu spomenici ovoj zemlji i šaljete ministre da obilježe tu svečanost, ljudima koji su članicama EU-a osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne zbog ubojstva. Da, ti ljudi su se pridružili obrani Hrvatske u Domovinskom ratu, to nitko ne spori, a u isto vrijeme imaju presude u članicama EU-a za ubojstva. Što se tiče da se vratimo na sam program prioriteta. Vladavina prava odnosno unutarnja sigurnosti rekli ste da je jedan od prioriteta. Vidimo koja je situacija danas u Hrvatskoj, vi ih nazivate incidentima, dakle situaciju u Splitu gdje je jedna individua uzela pravdu u svoje ruke i počinila zločin. Možemo govoriti o incidentima kao i o incidentu da se kad se navija za „krivi klub“, da se dobije batina ali ja ne želim govoriti o incidentima nego o reakciji hrvatske javnosti. Ako se 15 000 ljudi u Splitu mobilizira da protestira onda oni ne protestiraju zbog ubojstva, oni protestiraju zbog nedovoljno kvalitetnog funkcioniranja hrvatskih institucija. Ako se 30 ili 40 000 ljudi u Zagrebu okupi zbog nasilja nad ženama u obitelji, onda oni ne protestiraju protiv ničeg nego protiv nedovoljnog kvalitetnog rada institucija hrvatske države na sprječavanju takve prakse i zahtijevaju jači angažman i kvalitetniji angažman. Ako se ljudi, 50 000 njih okupi zbog obrazovne reforme na Trgu bana Jelačića, onda oni protestiraju zbog toga što sustav obrazovanja ne funkcionira i žele da profunkcionira. Dakle nama sustavi u državi ne funkcioniraju na onoj razini kvalitete koju ovi građani zahtijevaju i zato incidenti su samo indikacija da stvari ne štimaju ali sustavi ne funkcioniraju i kao predsjednik Vlade, mislim da se time morate posebno pozabaviti. Što se tiče hrvatskog angažmana u svojstvu predsjedavajućeg Vijeća EU-a. Jedan od ciljeva je i utjecajna Europa, što je jako dobro. Volio bi znati s obzirom da na europskim granicama je poprilično velike su nestabilnosti, od Libije, Ukrajine, gdje stvari nisu riješene, pa do Irana i ove krize koju trenutno imamo, a europsku poziciju i neku lidersku ulogu još uvijek ne vidimo. Na koji način mi mislimo materijalizirati taj naš cilj da Europa bude utjecajnija tijekom našeg predsjedanja, posebice imajući u vidu da Vijećem ministara u formatu vanjskih poslova ne predsjeda naš ministar nego visoki povjerenik za vanjsku politiku, a Europsko Vijeće vodi njegov predsjednik g. Charles Michele, na koji način mislite stvarno materijalizirati upravo taj prioritet, kojim mehanizmima Europu učiniti utjecajnijim u nizu političkih kriza koji nas okružuju, koji nikom nisu dragi? Što se tiče zapadnog Balkana, mislim da je tu potpuno priča jasna i da postoji suglasje i oporbe i vladajuće koalicije oko toga da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji treba što prije omogućit početak pregovora. Spomenuli ste da su razgovori na visokoj razini vođeni u Parizu što je jako dobro i pozdravljamo to, ali niste nam rekli da li postoje neki pomaci u poziciji Francuske koja defakto je ta koja je ključna u otporu koji pruža da se da datum početka pregovora ovim zemljama, pa bi me zanimalo ako možete nam upravo malo detaljnije kazati o tome kako Francuska diše nakon razgovora koji ste imali s predsjednikom Macronom? Hvala lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Ivan Milošević, izvolite.
Hvala potpredsjedniče HS, predsjedniče Vlade sa suradnicima, sve vas pozdravljam i mislim da u današnjem danu kad obilježavamo 28. obljetnicu međunarodnog priznanja ipak ima snažna simbolika da eto raspravljamo o izvješću s europskih Vijeća i to u trenutku kad je RH preuzela predsjedavanje Vijećem EU i bez obzira i u ovoj sabornici ili u javnosti tko je za ili protiv EU ili drugačiju EU mislim da svi zajedno možemo na to biti ponosni. Dopustite mi na početku ovog izlaganja prije svega ukratko ukazati na važnost parlamentarne dimenzije jer postoji parlamentarna dimenzija hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU. Kao predsjednik Odbora za europske poslove već u ovu nedjelju, dakle 19. i u ponedjeljak 20. siječnja bit ću domaćin sastanka predsjednika tzv. Kozaka, to je konferencija Odbora za poslove Unije parlamenata EU. Sastanak predsjednika Kozaka bit će prvi od 5 sastanaka odnosno 5 konferencija koji će se održati u okviru parlamentarne dimenzije našeg predsjedavanja. Parlamentarna dimenzija bit će zaključena 63. plenarnim sastankom Kozaka 24. do 26. svibnja ove godine u Zagrebu. Uz ta 2 sastanka Kozaka, HS će odnosno naši matični odbori biti domaćini još 3 događanja. Prvo, 18. i 19. veljače 2020. u Briselu, Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti i gospodarskoj koordinaciji upravljanja u EU, nakon toga 2. do 4. ožujka Međuparlamentarna konferencija o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici u Zagrebu i peti sastanak ove naše parlamentarne dimenzije će bit također u Zagrebu 22. i 23. ožujka, sastanak zajedničke skupine za parlamentarni nadzor Agencije EU za suradnju tijela za provedbu zakona tzv., to ste čuli svi, Europol. HS će odabirom tema i govornika na sastancima i konferencijama čiji smo domaćin doprinjeti naravno ostvarivanju naših ciljeva hrvatskog predsjedavanja. Na sastanku predsjednika Kozaka u ponedjeljak 20. siječnja predsjednik Vlade osobno će predstavit prioritete hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU i ja mu se na tome zahvaljujem. Na drugoj sjednici sastanka predsjednika Kozaka, EU, Nacionalni parlamenti i Kozak, ugostit ćemo potpredsjednicu komisije gđu. Šuicu koja će govoriti o konferenciji o budućnosti EU, te prvu potpredsjednicu Europskog parlamenta gđu. Mairead McGuinnes. Na posljednjem našem sastanku ovakvog formata, dakle Kozak u Helsinkiju iskazan je veliki interes svih nas, dakle predstavnika iz nacionalnih parlamenata za sudjelovanje u toj konferenciji o budućnosti EU, dakle i pojedinih i cijelih nacionalnih parlamenata odnosno odbora za Europu. Plenarni sastanak Kozaka u svibnju bit će otvoren raspravama o provedbi prioriteta hrvatskog predsjedavanja, ali s naglaskom na rezultate samita EU i država zapadnog Balkana koji će se održati početkom svibnja u Zagrebu. Uz to bit će još 4 teme, prva tema će bit preobrazba tržišta rada, Singl Leiber Market, upravljanje demografskim neravnotežama i mobilnost radne snage unutar EU. Tu mi dozvolite jednu malu digresiju, dakle desetljećima nastaje i razvija se tzv. jedinstveno tržište i naravno da je bilo za očekivat da kako se razvija jedinstveno tržište, jedinstveno tržište kapitala, da će u nekom trenutku oni puno konkurentniji, brži i bogatiji privlačit sve više ljudi, posebno s periferije EU. Na to, bez obzira na probleme koji postoje u nekim dijelovima, a to nije samo isključivo istok Europe ili mi, dakle sličnih problema imaju i puno bogatije države poput Italije, dakle takvi problemi u smislu odljeva stanovništva, posebno onog mladog, obrazovanog i ambicioznog dijela stanovništva, mislimo da je problem cijele EU, posebno danas u kontekstu kad se razgovara o višegodišnjem financijskom okviru, dakle mislim da raspravljat o tome da treba smanjit kohezijska sredstva za manje razvijene u isto vrijeme kad odvlačiš, mislim konkurentnost nacionalnog gospodarstva, time ja ne optužujem Nijemce, ali to je činjenica, odvlačiš mlade i ambiciozne ljude iz mnogih država članica EU, to jest ako smo Unija radimo zajednički, onda to jest i mora bit problem svih država članica i same EU, kao što je to i pitanje u krajnjoj liniji pitanje politike azila, dakle u vrijeme kad jedni sele u neke druge države, a ovaj azilante uz puno poštovanje njima slat, dakle nekakvim birokratskim birokratskim formulama u države koje gube mlade i ambiciozne stanovnike jest političko pitanje i treba ga rješavat raspravom, a ne na tehničkoj razini. Treća tema na sastanku COSAC-a u svibnju bit će distributivni učinci proračuna EU, nakon toga je Europski integrirani komorski pristup te prava i obveze u digitalnom prostoru, kako pomiriti privatnost i odgovornost u virtualnom svijetu. Odabirom ovih tema za sastanak COSAC-a željeli smo obuhvatiti naravno pitanja i sva četiri krovna prioriteta hrvatskog predsjedavanja. Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa. S obzirom na pregled izvješća sa stanka Europskog vijeća u prošloj godini jasno je zašto je hrvatsko predsjedavanje odabralo svoje prioritete te nastavljamo i kroz ovu parlamentarnu dimenziju odgovarati na aktualne europske izazove. Teme koje su dominirale na posljednjem sastanku Europskog vijeća održanog u prosincu prošle godine dominirat će naravno i našim predsjedavanjem u narednih šest mjeseci i ja ću nastojati relativno kratko proć kroz nekoliko ključnih tema. Već je bilo dovoljno danas govora o klimatskim promjenama, ali dozvolite par rečenica. Dakle, Europska komisija objavila je u prosincu Europski zeleni plan, komunikaciju kojom se pred EU postavlja vrlo ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnost EU do 2050. godine. Komisija ovim planom želi odgovoriti na izazove koji proizlaze iz realnosti klimatskih promjena, a istovremeno imajući na umu novu Strategiju gospodarskog rasta. Ipak, čini se da je ključni pojam u Europskom zelenom planu tranzicija, u smislu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije i klimatskoj neutralnosti. Iz dosadašnjih rasprava jasno je da postoji svijest o različitoj spremnosti država članica na takvu tranziciju. Podržavamo ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050., međutim naglašavam kako postizanje tog cilja ne smije dodatno produbiti razlike u razvijenosti među državama članicama niti povećati razlike u kvaliteti života i standardu njezinih građana. Posebno naglašavam ponovno iz perspektive odlaska mladih ljudi i ne samo mladih, odlaze ljudi u 40-ima, 50-ima i nisu to više ni tako mladi ljudi u druge države članice. Drugo je višegodišnji financijski okvir. Kao što smo očekivali donošenje je novog višegodišnjeg financijskog okvira preneseno je u hrvatsko predsjedavanje nakon što finsko predsjedavanje nije uspjelo postići kompromis s ciljem pomirbe financiranja tradicionalnih politika, prvenstveno kohezijske politike, zajedničke poljoprivredne politike te novih izazova pred EU kao što su migracije, klimatske promjene i energetska tranzicija. U raspravi o financiranju tradicionalnih politika Hrvatska se svrstava u zemlje prijatelja kohezije za razliku od Finske koja je prijateljica boljeg trošenja što god to značilo, dakle Finska je neto uplatiteljica. To se opredjeljenje jasno razaznaje u finskom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira s predloženim rezovima u dijelu kohezijske politike, ali u upravljanju granicama i europskoj obrani. S hrvatskim predsjedanjem portfelj višegodišnjeg financijskog okvira vratio se prijateljici kohezije, dakle nama, međutim htjeli bismo otvoriti raspravu o kohezijskoj politici iz perspektive koristi te politike za države i neto uplatiteljice. Ne treba poznavati puno ekonomije pa da vam bude jasno da i oni koji su neto uplatitelji i najbogatije i najkonkurentnije države EU imaju izravne i neizravne koristi od tih kohezijskih sredstava. Bilo bi vrlo zanimljivo, a vratit ću se još jedanput kasnije na to s obzirom da je pokrenuta inicijativa upravo iz našeg Odbora za europske poslove i tražili smo od EUROSTAT-a barem projekcije utjecaja kohezijskih sredstava na sve države članice, dakle i neto uplatiteljice također. I na kraju treća tema EU u odnosu sa Afrikom, Sjeverna Makedonija, Albanija dakle pitanje proširenja. Najkraće moguće, što se tiče Afrike inače mislim da sam pročitao da se predviđa rast sredstava iz EU iz proračuna za Afriku, uz to što to mislim da to već sam tu govorio u sabornici da to nije pravi put jer ako hoćeš nekom pomoć onda ga naučiti ribu lovit, a nemoj mu ribu slati uz to što se pola te ribe vrati onda negdje drugdje kada govorimo o Africi. Međutim, ono što jest sigurno, a to je da pitanje Afrike i sljedeće desetljeće će biti putanje EU, pitanje političke i gospodarske tranzicije dobrog dijela Afričkog kontinenta imat će izravnog utjecaja na pitanje migracija s obzirom na procjene međunarodne o tome da će u sljedećih nekoliko desetljeća samo Nigerija recimo imati više stanovnika od EU ili da će novih milijardu stanovnika živjeti na prostoru Afričkog kontinenta uz klimatske promjene nije teško pretpostaviti kuda će ti svi stanovnici nastojati migrirat. Međutim, kao što rekoh uz dužno poštovanje Africi ako EU želi ozbiljno globalno raspravljati o Africi onda prije svega treba riješiti pitanja u svom dvorištu, a to dvorište se zove Zapadni Balkan odnosno države koje danas postoje na tom prostoru, njihove tranzicije i političke i ekonomske. U tom smislu ostaje razočaranje što i dalje nismo otvorili pregovore sa Sjevernom Makedonijom i sa Albanijom. Znamo kako je do toga došlo, međutim treba reći jednu stvar, a to je da već danas bi se mogle naslutiti određene političke posljedice toga što EU nije bila u stanju donijeti tu odluku. U isto to vrijeme, dakle bez obzira što te države neke od njih nisu niti počele pregovore sa EU bilježe nevjerojatan broj odlazaka mladih ljudi iz tih država. Dakle iz razgovora izravno osobno sa premijerom Zaevom rečeno nam je kada smo bili u posjeti u Skopju da je otprilike četvrtina stanovnika Makedonije napustila proteklih 10,15,20 godina tu državu, četvrtina. Dakle to da vam ode četvrtina stanovnika, mislim da ne trebam nikom objašnjavat koji to ima utjecaj ne samo na gospodarstvo i na društvo nego posljedično i na političke odnose u tim zemljama. Dakle ono što je jedini sigurno, mislim da ćemo što se tiče upravo politike proširenja i odnosa prema tim državama bez obzira što s nekim od tih država imamo puno bolje, s nekima ne tako dobre odnose, mislim da i jest naš nacionalni interes da poštujući sva pravila i poštujući sva ona očekivanja koje su uključene u te pregovore da te sve države imaju ne samo jasnu perspektivu i članstva, nego da zapravo na tom putu budu što brže jer ako nastavi se u ovom smjeru kako to gledamo zadnjih 10-tak godina još 10-tak, 15 godina onda taj prostor će trajno bojim se izgledati sasvim, sasvim drugačije, a to onda ima utjecaj i na Hrvatsku i to izravni. Evo, pozdravljam u svakom slučaju ustrajanje Hrvatske vlade da i u ovom našem predsjedavanju to pitanje proširenja bude visoko, visoko na listi. I na kraju dozvolite samo još rečenicu dvije o Brexitu. Dakle, evidentno je sada za vrijeme hrvatskog predsjedavanja, Brexit će konačno završiti, dakle postupak je došao do kraja. S 31. siječnja započinje prijelazno razdoblje u kojem EU i komisija, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo trebaju postići sporazum o budućim odnosima, taj sporazum nije nužno da će biti lakše postići nego što je bilo i evo nekoliko godina potrebno da se postigne i ovaj sporazum, međutim vjerujem da je svima i jednoj i drugoj strani interes da taj sporazum se čim prije postigne i da nemamo daljnje ekonomske i neke druge efekte jer htjeli ili ne ekonomija funkcionira po principu spojenih posuda prema tome i kad vam se čini da nešto tamo daleko od vas neće ima utjecaja na vas itekako, itekako u 21. stoljeću sve je povezano i sve ima utjecaja. Prema tome, ako nešto ima utjecaja na Nizozemsku i Njemačku pa naravno da će imati utjecaja i na Hrvatsku. Dakle, nismo mi bez obzira na nikakvu, skoro nikakvu trgovinsku razmjenu sa Velikom Britanijom pošteđenih negativnih efekata. Evo, kolegice i kolege Klub HDZ-a će naravno podržati ovo izvješće predsjednika Vlade. Pozivamo i vas sve ostale da to učinite i želim svima nama puno uspjeha, posebno Vladi RH u ovom predsjedavanju. Hvala.
Slijedeći klub zastupnika biti će onaj Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića, a govorit će poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade odmah na početku bi rekao jednu činjenicu koju danas nitko nije izgovorio, a to je 26. srpnja 2016. godine vlada Tihomira Oreškovića se izborila da Hrvatska predsjeda Vijećem EU i Hrvatska to nije nikako mogla izbjeći. I to je jako bitno naglasiti. Dakle, to su činjenice da je ova funkcija odnosno mogućnost predsjedanja EU izborena prije evo 3,5 godine u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, a u to vrijeme je u HDZ-u bio vaš prethodnik, znači predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Eto tek toliko da se zna. Dalje, također da i, evo i ministar, evo kolega Kovač napominje bio je ministar kolega Kovač i to je istina. I evo kolega drago mi je da ste i na to podsjetili. Dakle, u okviru predsjedanja bit će posebno zanimljivo pratiti konferenciju budućnosti Europe koju će voditi gospođa Dubravka Šuica. Ona je za one koji ne znaju potpredsjednica Europske komisije za demografiju. Ja se samo nadam da na toj konferenciji gospođa Šuica i ostali sudionici iz Hrvatske neće pokušati kolegama prezentirati uspješne demografske mjere iz Hrvatske jer bi taj dan bio vjerojatno slobodan na konferenciji jer ne postoje uspješne demografske mjere u Hrvatskoj. Evo kolega Milošević prije par minuta je s ove govornice spomenuo da je Makedoniju napustilo 1/4 stanovništva u zadnjih 20, 30 godina, jel tako kolega? Da. Hrvatsku je napustilo 1/5, znači Hrvatska je imala 4.784.000 1991. godine, danas ima ispod 4 milijuna, ispod 4 milijuna, to je 1/5. Znači mi smo tek nešto bolji odnosno manje loši nego što je Makedonija koju ste vi istaknuli kao jednu od najlošijih država u svijetu. I rekli ste kasnije da je to uzrokovalo jako velike i gospodarske probleme i Hrvatskoj uzrokuje i uzrokovat će, a to moramo govorit s ove govornice. I taj primjer Makedonije koji ste lijepo istaknuli, trebamo ga spominjati i ovdje jer Hrvatska je u velikim, velikim problemima, velikim demografskim problemima. I moram reći da je malo i smiješno da upravo iz Hrvatske koja je demografski na koljenima jedna od najlošijih zemalja EU, ako ne i najlošija da upravo iz Hrvatske imamo delegiranu predsjednicu odnosno potpredsjednicu Europske komisije upravo za taj resor, demografiju. To je smiješno. Ovdje moram istaknuti još jednu stvar, evo nedavno smo imali, evo prije par dana jednu lijepu svetkovinu tako ću ju nazvati u HNK u Zagrebu i tu se i naš predsjednik Vlade obratio svima slaveći Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU. Super, a ja bi volio da je s ove govornice naš predsjednik onako suverenistički lijepo rekao nitko, znači ne bojeći se nikoga ipak da je malo spomenuo da još uvijek tražimo 1.500 nestalih koji su završili pobijeni u Dunavu, da je spomenuo da se nedavno zadnji veliki ili predzadnji veliki europski rat ako zanemarimo Kosovo dogodio upravo u Hrvatskoj i da je osim što će raditi na ulasku Srbije u EU spomenuo da imamo neke neriješene probleme s tom državom, a nije spomenu. Zašto nije spomenuo? Ja ne znam, trebamo evo ga, možda nam kasnije u obraćanju predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjedniče možda nam kasnije kažete i zašto niste spomenuli, meni bi bilo drago. I onda kad ste prije spomenuli da sam nekoć i hvalio vašu Vladu, jesam hvalio sam jer sam mislio da ćete ove stvari govoriti, pa sam čekao, čekao i nikad to niste spomenuli. Ne spomenuli, nego se niste zauzeli za te stvari, a meni su bitne, meni su bitne i mnogim vašim glasačima su bitne što se je vidjelo i na ovim izborima i prošlim izborima da su im bitne i najbitnije. Ja moram reći predsjedniče Vlade napravili ste neke stvarno lijepe gospodarske mjere i tu vam se ja, nikada vas tu neću kritizirati za gospodarske mjere. Međutim, niste napravili sve što ste trebali i tu ste napravili puno pogrešaka, ali hrvatskim ljudima i glasačima demokršćanskih opcija kako se deklarira i HDZ je bitno još nešto drugo. Ima još neke stvari koje su im bitne, a za koji se vi nažalost predsjedniče Vlade, niste izborili. Ja ću reći još jednu stvar koju ste morali možda istaknuti i sa ove govornice ali nikad niste spomenuli. Znate bolje nego ja, postoje dvije rezolucije Vijeća Europe, jedna je br. 1481 iz 2006. g. glasi odnosno naziv joj je Potreba međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, imamo iz 19. rujna lani, 2019. g., Europski parlament donosi jedan dokument koji naziva Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe u kojem je izjednačio i osudio komunističke i nacističke zločine i zločince. Ovo je br. 2819, nebitno. Zašto vam to govorim? Jer vi opet promatrate šutke i ne reagirate ni vi ni vaša ministrica kulture koju ste vi delegirali na egzibicije gradonačelnika Obersnela u Rijeci gdje se nastoji opet postaviti velika zvijezda petokraka, simbol zna se kojeg režima i onda vi kao veliki europejac, Europljanin, što god, zanemarujete rezolucije Europskog vijeća, evo ga, predsjednik Vlade napušta Sabor ali dobro, nema veze. Dakle zanemarujete te rezolucije i Nemanja Cvijanović skupa sa Obersnelom može u Rijeci raditi što god želi. I to nije u redu i to je loše, znači vi niste zapravo ni ono za što se predstavljate. A opet vam moram spomenuti ono od maloprije, evo da se ponovi, repetitio est mater studiorum, nek se malo ponavljanje je majka znanja. Dakle spominjali se i kršćanske korijene Europe, onako ponosno. Korijeni možda jesu, lišće nije više kršćansko, lišće je ne znam, neoliberalno ateističko ili kako već, evo ga, kolegica Glasovac se veseli, ja sam žalostan. Znam da je kolega Bulj žalostan zbog toga, pretpostavljam. Međutim nije biti kršćanin i deklarirati se kao kršćanin tek to izgovoriti i otići na neko misno slavlje, družiti se sa biskupima nego je i boriti se za ono za što jesi. Pa ako si predsjednik Vlade, onda što napraviti? Onda što prije donijeti Zakon o zaštiti života koji je u proceduri, koji sam ja dao u proceduru. I pitanje je bilo jasno upućeno vama, možda odgovorite na koncu. Hoćete li vi ako e već deklarirate, a sami ste to prije pola sata ovdje izgovorili sa ove govornice kao kršćanski demokrat i kao onaj koji se poziva na kršćanske korijene Europe, izlobirati i malo se boriti ili izgovoriti koju rečenicu na temu onih bitnih kršćanskih tema a to je danas zaštita života? I lijepo je što Vijeće biskupskih konferencija EU-a dolazi u Hrvatsku i što ćete vi s njima malo šetati okolo po Zagrebu, to je super, izvrsno ali evo, njih pitajte za mišljenje, siguran sam da neće ni oni biti zadovoljni sa vašim stavom odnosno vi što ste samodeklaratorni a ne pravi demokršćanin, evo ja imam slobodu to i izgovoriti. Dakle, mnogo je problema u našoj državi, nažalost EU-a nije doprinijela rješavanju tih problema, nažalost EU je u velikoj mjeri neke stvari otežala. Otežala je na način da danas imamo slobodan protok radne snage o kome nikad ne govorimo s ove govornice da imamo jednosmjeran odnosno da Hrvati i Hrvatice, mladi i obrazovani odlaze u EU a ne vraćaju se u Hrvatsku. I da Hrvatska nije obeštećena za tu radnu snage. Dakle, te ljude je Hrvatska školovala. Njima je Hrvatska dala diplomu u ruke. To košta milijune i milijarde kuna ili eura. A nitko, ni vi predsjedniče Vlade, niste postavili pitanje u institucijama EU-a, Europskog vijeća, komisije, gdje god, može li se Hrvatsku i države poput Hrvatske obeštetiti zato što daju svoju radnu snagu, znači trenutno besplatno, Njemačkoj i ostalim državama? Dakle, problema je mnogo, ja ne vidim da će predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a te probleme riješiti ali evo nadam se makar da se Hrvatska neće osramotiti.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj MOST-a nezavisnih lista u ime koje će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepa. Uvaženi predstavnici Vlade, u ovom slučaju bez premijera, ali evo, premijer je u početku odmah rekao da je današnji dan značajan za RH pa dobro se i prisjetit tog vremena, 15. siječnja tada sam kao nepuni 19—godišnjak, sjećam se trenutak, kada sam tada kao hrvatski vojnik bio sa svojim kolegama i suborcima koji smo imali osjećaj iz tog vremena i zaista sad kad povučemo paralelu, odande do sada, imali bi o čemu razgovarati, međutim moramo govoriti ovdje o bitnim temama., o bitnim temama za Hrvatsku. Ja znam da premijer gleda široko, njegov aspekt je gledati sa naočalama koje imaju razne boje prema EU, interesima EU-a, međutim, ja mislim da bi hrvatskom premijeru bio ključni interes, trebao biti hrvatskoj Vladi, hrvatski interes. Govoriti o budućnosti EU-a na način gdje se Hrvatska, premijer kad govori o budućnosti gdje je Hrvatska u demografskom rasulu a i pa čak i demokratskom rasulu a kad govorimo o demokraciji, jel imamo baš povjerenicu iz Hrvatske, gđu. Šuicu iz toga resora. Gospođa je za demokratiju i demografiju. Ajmo malo o demokraciji, žao mi je što ovdje nije premijer. Pa mi smo pljunuli udrugama koje su prikupljale pod civilnim udrugama potpise za referendumsku inicijativu za „Narod odlučuje“, za referendum. Znači mi moramo mijenjati najprije sebe, ne može biti autoritarni pa dovest sebe da predstavljamo u Bruxellesu nekakvu demokraciju u RH, a to je ključni problem iseljavanja građana RH, a zašto bi se ja pozvao? Žao mi je što nije ovdje premijer, pozvao bi se na izjavu premijera kada su bili posljednji izbori, vezano na ovu inicijativu o izbornome zakonu, kada je premijer izjavio da u županijama gdje je HDZ tradicionalno dobivao je demografski ogroman pad. Da, te županije su štetočine, evo žao mi je što nije tu premijer, te županije su štetočine, evo ponovit ću premijeru, ali čut će ovamo je, valjda ima ogromnih obaveza, znači ogromna je to triska Hrvatskoj državi kada čovjek kaže koji je prvi čovjek, mi smo izgubili izbore zato šta u županijama gdje smo pobijedili je demografski pad. A ja cijelo vrijeme ovdje tvrdim, jel dolazim iz tih područja, da su najveće štetočine u RH upravo funkcioniranje županija na ovaj način. Znači unutar ne mogu se nikako složiti da smo dobili baš tu povjerenicu, a Hrvatska država najmanje radi po pitanju demografije i demokracije, ali to je usko vezano. Evo danas je 15. siječnja, premijer se s pravom sjetio ovoga datuma, ali evo danas je izašlo rješenje, natječaj za ravnateljicu Nacionalnog parka Krka poništila inspekcija, tj. proglasila ga da je protuzakonit, da se nije poštivao Zakon o hrvatskim braniteljima jer je puno bitniji Dujićev kadar i Paukov kadar u Šibensko-kninskoj županiji, gospođa koja ima iskaznicu i HDZ-a i HNS-a nego gospođa Zmijanović koja je hrvatski branitelj ima bolje kvalifikacije. Da li je to poruka 15. siječnja našim građanima? I zbog toga ljudi odlaze iz tih krajeva Dalmatinske zagore, Slavonije, Like jel činjenica ako mi se danas hvalimo sa predsjedanjem EU, a ne rješavamo ove osnovne stvari, imamo povjerenicu s kojom se premijer hvali da je imenovana za demografiju da je to njen resor i demokracija … to u rasulu, pljunuti 400.000 ljudi u lice koji su prikupili potpise. Ni dan danas nismo dobili nevažeće potpise. Nije bitno kako ćemo mi glasati pojedinačno, ali dozvolite ne gušite demokraciju. I to je jedan od velikih uzroka odlaska naših ljudi ako se pozivamo na zapadnu civilizaciju, na demokraciju na sve što premijer poziva. Naravno govoriti o budućnosti Europe, a Hrvatska je država koja naš Sabor o Marakeškom kompaktu, ne spomenuti migrantsku krizu koji je on djelomično samo premijer je samo spomenuo, migrantska kriza je problem. Problem evo u mojoj županiji je problem, evo ljudi iz moje županije koji su ovdje naravno da je to problem. Pa nemojmo zatvarati oči, 6.500 policajaca časno radi svoj posao, imamo zakon kojim vojska može pomoći policiji u policijskim poslovima, a ne da naši ljudi uz granicu žive u strahu. Ali mi smo ovdje gospodo, mi smo ovdje krivci i sukrivci jel nije se dozvolilo da se raspravlja o Marakeškom kompaktu, sporazumu i nije tu kriv samo premijer Plenković jel naši susjedi nisu prihvatili Marakeški sporazum, ali naši ljudi nemaju uz pogranična područja sigurnost. Ne daj Bože da se ruta pojača u turističkoj sezoni pa da nam se turizam ugrozi, ne daj Bože da se dogodi još nešto gore. Mi imamo zakon, mi imamo Ustav, pa premijer je dužan ako se prelazi ilegalno granica uključiti hrvatsku vojsku po Zakonu o granici, jel tu je napisano mi smo izglasali, većina nas je tada i bila u Saboru 2016. za vrijeme Oreškovićeve vlade o granici i hrvatski vojnik na hrvatsku granicu pomoć policiji, a ne da naš narod uz granicu dršće, strepi. Nije smišno premijeru. Ja sam bio sa ljudima kojima je iz garaže ukradeno vozilo i kada se pojavite u tome selu ljudi su u strahu jeste emigrant, ne govoreći o humanitarnom pitanje, da pomoći ljudima. Evo imate tu iza vas i gradonačelnika Trilja koji …. Pa pitajte s kojim se ljudi problemima i strahom nalaze. Strah je, ne osjećaju sigurnost, a imamo hrvatskog vojnika, imamo hrvatskog policajca. I što će reći jedan zeleni u Europskom parlamentu … vama premijeru mene osobno nije briga. Mene je briga zato što mi štitimo njihovu sigurnost i njihovu guzicu u Bruxellesu, mi štitimo njih, da, evo javno sam rekao to i ponovit ću to sto puta, mi štitimo njihovu sigurnost. Mi smo prihvatili Marakeški sporazum i niste samo vi krivi, niste vi krivi. Maloprije sam spomenio sada vašeg suprotstavljenog, ali to mene ne interesira unutar stranačka stvar, vašeg … Marakeškog sporazuma da se ne raspravi u Hrvatskom saboru je egzekutor je Andreja Plenkovića bio Miro Kovač jel prijedlog potpredsjednika Sabora Bože Petrova da se raspravi u Saboru o Marakeškom kompaktu nije dao na glasanje i to je činjenica. Miro Kovač ministar bivši unutarnjih poslova, sada predsjednik toga nadležnoga odbora. Žao mi je šta nije ovdje pa da možemo o tome raspraviti. Što se tiče Hrvatska predsjeda EU, da slijedom obnašanja došlo je i do Hrvatske. Dal ćemo mi riješiti isključivi gospodarski pojas 24.000 četvornih kilometara, dal ćemo zaštiti našega ribara, naše podmorje, dal ćemo zaštiti poljoprivredno zemljište, dal ćemo zaštiti, pa u Hrvatskoj mislim to je zemlja apsurda. U kršu ima znači tri milijuna …, 3 milijuna hektara pašnjaka, Hrvatska je samo prijavila da ima 900 milijuna pašnjaka u kršu i zabranjeno je da se drži stoka gdje je makija u nas u kršu koji je doli u Zagori, zabranjeno je da se uopće drži stoka. Dokaze Hrvatske šume gone krave da ne smidu tu, potrajte i ovo malo ljudi šta je ovdje. Nama je se gospodo povećao uvoz prehrambenih proizvoda na 3 milijarde eura, ej i rapidno raste pa malo se uozbiljimo, pa meni je, evo meni je začuđujuće kako Slavonija nije kompletno navodnjena u, a imamo EU fondove, premijer je spomenuo EU fondove, da puno smo potpisali, al kolko smo povukli dosad sredstava, ugovorili, puno smo toga ugovorili, ko zna šta, sad su izbori, sad ćemo više ugovorit od onoga što je predviđeno u ovome, u ovome financijskom razdoblju, al RH je na dnu po povlačenju sredstava iz EU fondova, na dnu i to je jedan od ključnih problema, na dnu, to je činjenica, ispod Malte smo. Kad govorimo o poljoprivrednome zemljištu, još jednom ću spomenut da je to vrlo značajno, znači 700 000 hektara RH ima neobrađenog zemljišta, neobrađenog, a naši poljoprivrednici su iseljeni vani, a mi uvozimo njihovu hranu, pa ja se sjećam nedavno kada je bio kineski premijer ovdje tada je ministar poljoprivrede potpisao protokol o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu, a nemamo u gradu, evo u gradu ne znam Vrgorcu, Sinju, vrlo malo imamo blaga, negdi gdje je bilo stoke, sad smo im zabranili da drže ljudi stoku, tolke smo kriterije uveli, nema za jedan dječji vrtić, hrvatski dječji vrtić, domaćih proizvoda, a mi smo potpisali protokol sa Kinom o izvozu proizvoda. Jedino šta imamo na Kukuzovcu gdje nam je kupio jedan engleski fond mljekaru ima 20.g. tj. i sad se proizvodi na osnovu te adrese, proizvodi se sinjska mlekara, ne znam Subotica, neki ministar privatizacije za vrijeme Miloševića koji je uzeo pare, kupio mljekaru i temeljem te adrese na Kukuzovcu …/Govornik se ne razumije/…u Sinju izvozi mlijeko kod nas. Što je pitanje, što je, mene zanima, što donosi nama sada ovo predsjedanje EU u RH? Što nama donosi? Koji će bit rezultati? Evo, pa ajmo proglasiti IGP, ako Mađari ne daju prodaju poljoprivrednog zemljišta ajmo i mi da nema prodaje poljoprivrednog zemljišta i ajmo vratit ljude u Slavoniju, u Dalmatinsku Zagoru, a ne mi od 3 milijona, 3 milijona hektora krškog sa 8 županija krša, 8, mi smo prijavili samo Europskoj komisiji da imamo 900 milijona hektara pašnjak, 900 milijona, a 3 milijona imamo i branimo našim ljudima da se bave stočarstvom na tome području kao vlasnici su Hrvatske šume, pa to nisu radili Turci, svi okupatori nisu radili to. Poglavito u Dalmaciji, Dalmacija je bila puna stoke, tamo su živjeli čobani koji su uzgajali stoku i bavili se stočarstvom, vinogradarstvom, a hrvatska država brani na kršu uzgoj stoke, da to nemamo, sad smo desertovani, nemamo krupnoga i sitnoga zuba stoke desetinu, desetinu što smo imali prije '90.-tih i to je problem iseljavanja, ljudi ne mogu ostat na svojim područjima, nemamo navodnjavanja, nemamo iseljavanja, osim šta imamo ljubav poglavito predizbornu kad se pojave doli, predizbornu jel sada recimo ljubav prema tim krajevima, a mi smo panjevi što nas narod bira, šalje odazdal, šta kaže premijer, mi smo ekselencije, nebitno, nebitno, sad recimo u HDZ-u branitelj sam ja bio legenda, al ća, bez obzira što sam ga ja osnova dok on nije bio u njemu, bez obzira ja sam mu bio temelj, ne on, e onda si ti problem šta govoriš o ovome, ti si panj kaže. Samo ja ne volim, ja sam odgojen u takvom duhu da vrijeđam ljude i vidim da se kolega …/Govornik se ne razumije/…smije, iz takvih sam krajeva, iz takve sam obitelji je li? Još jednom smatram da ovo premijeru što je EU došla u RH, što mi znači presjedamo, ništa nije značajno, međutim je činjenica da, ja bi to gledao u užemu smislu, vi kao premijer morate zaštiti ustavom naše granice, morate zaštiti naše more, vi morate to, vi morate ako je ugrožena naša sigurnost vojsku na granice, što će vama reć neki zeleni u Europskom parlamentu koga mi čuvamo mene ne zanima, ono što je kolega Stazić reka, mene uopće ne zanima, mene zanima kad me čovjek zove, moj susjed da mu je ukralo auto preko noći ilegalni migrant i da mu ga je policija našla razbijena i da niko ne odgovara za to što mu je auto razbijeno, nit mu ko plaća troškove, mene to zanima, mene zanima da se sinjsko polje navodni i da se u tijekom sezone, tijekom turističke sezone to prodaje na našim tržnicama Splita, da se proizvodi mljeko, domaće, poljoprivredni proizvodi, mi nemamo sustav navodnjavanja, e, predsjednica srdačno je u kampanji rekla 8.000,00 EUR-a plaću, pa evo kolega Šipić zna, iz naših krajeva imamo područje da nemam vode. A o ekologiji govorit, pa vaš ministar 100 km prevozi smeće iz Vrgorca 3 puta skuplje plaća Vrgorčani u Sinj na iste sanitarne uvjere uz Cetinu rijeku, vaš se ministar toga sitio, a neće odlagat jel neće vam bit Dalmatinska Zagora kanta od smeća, neće vam bit, to Ante Sanader zna da ja neću dat, neće vam bit kanta za smeće, morete nam smanjiti ekselenc, smatrati ekselencijama, panjevima, morete nam govorit šta oćete, al nećete kako oćete. Isključivo i samo šta vam triba od toga naroda na tim područjima su glasovi i ništa drugo, izumiru ti krajevi, ja ću doli živjet i umrijet i očekujem da se premijer probudi i da zaštiti hrvatski narod na području …/Upadica: Hvala/… poglavito gdje su ugroženi. Hvala lijepo.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj GLAS-a u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Vesna Pusić, izvolite.
…/Govornik nije uključen/…Moram reći da danas razgovaramo o ovim temama ili barem pokušavamo se držati ove teme RH u EU, pa i hrvatskog predsjedanja Vijećem, Vijećem EU obzirom da je danas i ta godišnjica kad je na neki način sa priznanjem RH prelomljeno, nisu još sve zemlje u tom trenutku bile priznale RH, al je na neki način prelomljeno prelomljena taj, ta egzistencija zemlje i priznavanje zemlje u Europi i na neki način lijepo zvuči da danas u ovom istom saboru možemo razgovarati o hrvatskom predsjedanju, između naravno ostalih tema. Moram reći da mi je drago da Hrvatska predsjeda EU, ne zato što je to neka posebna naša zasluga, to je na neki način ide po redu, malo su nas pogurali naprijed da tako kažem i dali nam tu odgovornost ranije, nego zato što to pokazuje rezultat našeg zajedničkog posla kao političke zajednice, kao nacije političke, a to je da naravno nismo u EU ne bi predsjedali ničim. Prema tome, činjenica da smo se oko toga svi skupa potrudili i postigli taj cilj omogućila nam je da budemo na tom mjestu. Nadam se i želim apsolutno u tom pogledu puna podrška, da će hrvatsko predsjedanje EU biti uspješno. Ja to i mi u Klubu GLAS-a za razliku možda od vladajućih takve stvari ne gledamo kao partijske i stranačke, mi to gledamo kao uspjehe Hrvatske države i kao uspjehe hrvatskog društva i smatramo da na tim temama treba raditi zajednički i kad je uspjeh, prvo mu doprinijet zajednički, a onda se možemo i veselit tome, a kad je neuspjeh i onako će nam se svima razbiti o glavu. Prema tome, dobro bi bilo i želimo apsolutno mi iz Kluba GLAS-a da to predsjedanje dobro uspije. Mala bilješka ili fusnota ovdje, slika ili imidž Hrvatske u tom pogledu prvo može profitirat od tog predsjedanja, drugo dobra slika i dobar imidž doprinosi utjecaju Hrvatske u donošenju odluka koje se tiču svakodnevnog života građana RH, a donose se na europskoj razini svakodnevno. I mi svakodnevno ovdje preuzimamo u našu pravnu, u naš pravni okvir nove elemente pravne stečevine EU. Utjecaj Hrvatske na formuliranje te pravne stečevine je direktno proporcionalan ugledu koji zemlja kao Hrvatska u tim okvirima ima, a predsjedanje je jedna takva prilika. Netko je bio pitao, kakav je, kakva je korist nama od presjedanja? Pa recimo uspješno predsjedanje nam može donijeti zaista vrlo veliku korist u tom smislu, a to je da na zakonodavstvo imamo utjecaj jer nas se ozbiljno uzima jer smo se pokazali kao ozbiljna zemlja. A jedna od stvari i tu je moja fusnota koja će nas pokazati kao ozbiljnu zemlju je i sudjelovanje Hrvatske na najvišoj razini u komemoraciji ili obilježavanju da tako kažem 70 godina oslobođenja koncentracionih logora Auschwitz i Birkenau. Tu je kolega Klisović na to podsjetio, nemojmo se prepucavati, potvrdite svoje sudjelovanje jer je očito iz onoga što je objavljeno na službenim stranicama da je Hrvatska jedina iz EU koja svoje sudjelovanje nije potvrdila. Svejedno čija je greška, nadam se da je greška i puno je bolje da je greška nego da je stav, ali potvrdite ga, to je pitanje dostojanstva i poštovanja prema ovoj zemlji. Čuvajte se laskavih pohvala, puno se ovdje hvali s tim što je rekla Ursula von der Layen, šta su rekli …/nerazumljivo/… šta su rekli potpredsjednici. Kad sam ja imala 15 godina prvi put sam sudjelovala, sudjelovala, odveo me moj otac na neku konferenciju na kojoj je on sudjelovao i ja sam bila jako oduševljena jer su me tamo svi ti, gospođe i gospoda koji su tamo bili su me hvalili, pa kako lijepo govorim engleski, pa kako lijepo ovo i ono i onda mi je otac rekao, znaš budi oprezna prema tome, te pohvale su rezultat činjenice što oni od tebe jako malo očekuju, njima se čini obzirom na to od kud dolaziš da je pravo čudo da znaš jesti s nožem i vilicom. I zato čuvajte se pohvala, djelomično su rezultat toga što vrlo vjerojatno od nas malo očekuju, ali mi od sebe moramo puno očekivati i mi za sebe moramo postaviti svoje kriterije izvrsnosti i držati iz se i pokazati sebi, svojim građanima po kriterijima za koje znamo da su univerzalni i da bi po njima mjerili i druge, da smo zaista dobri. I to je po mom mišljenju jedina prava mjera uspjeha. Premijer je ovdje govorio, a i ranije su u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici predstavljeni prioriteti i poslije po Hrvatskoj govoreno o prioritetima hrvatskog predsjedanja, dakle 4 velike grupacije, pa unutar svake grupacije 4 podgrupacije ili podteme. Međutim, to je program, a stvarni život je nešto drugo i stvarni život je hrvatskom predsjedanju donio neke neobično velike teme. Teme koje nismo niti očekivali da će nas dočekati. Jedna od tih tema je Brexit, naravno cijela EU će na tome raditi i Michel Barnier je pregovarač itd., mnogi ljudi će tu sudjelovat, ali ipak taj Brexit će se na neki način definirat i pola vremena će se budući odnosi između UK-a i EU-a, definirati za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Proračun ili taj višegodišnji financijski okvir, također je nas dočekao na neki način, opet, nećemo mi to sami raditi ali kao što vidimo, Finci su predložili neki, finsko predsjedanje je predložilo neki kompromis pa na kraju je taj kompromis ispao tako da nitko nije zadovoljan, da su ga i oni koji zagovaraju višu razinu financiranja odbili i oni koji zagovaraju ostanak na istoj razini, na 1% su ga također odbili, dakle dočekala nas je i ta tema. Bavit ćemo se prema tome vjerojatno puno više temama koje su nam zadate ili koje su se nekako našle na dnevnom redu sticajem okolnosti i činjenicom da nisu riješene ranije nego onima koje smo planirali u tom svom programu. Najzanimljivija od tih tema što se nas tiče je jedna koju smo donekle i planirali a donekle nam je i zadata a to je tema proširenja na tzv. Zapadni Balkan. Ja to nikad nisam zvala proširenjem i dandanas ne smatram to proširenjem, smatram da je proširenje EU-a bi bila Turska ili Ukrajina ili tako nešto, ovo smatram konsolidacijom europskog teritorija. Jedan pa na neki način i najgrandiozniji od ciljeva hrvatskog predsjedanja je Europa koja je utjecajna. Dakle, Europa koja je svjetski politički čimbenik. U situaciji u kojoj se nalazimo, u kojoj je nestabilnost na Bliskom i Srednjem Istoku eksponencionalno porasla sa konfliktom između Amerike i Irana, to pitanje Europe koja je politički faktor, koja je politički utjecajna, postaje dodatno važno i to na temu konsolidacije i sposobnosti EU-a da konsolidira svoj teritorij, da stavlja dodatni naglasak. Sa tog stanovišta mislim da je dobro da je premijer bio u Francuskoj i na njegovu mjestu ja bi što češće bila u Francuskoj jer je obzirom na okolnosti očito da će jedino predsjednik Macron koji je na neki način predvodio zaustavljanje proširenja odnosno zaustavljanje početka pregovora sa Sj. Makedonijom i Albanijom, da će morati biti taj, nitko neće u EU-u nadglasat Macrona, dakle on će morati bit taj koji će se na neki način pojavit sa rješenjem i otkočiti taj zastoj koji je nastao i ako to uspijemo za vrijeme hrvatskog predsjedanja, bit će to uspješno predsjedanje. To je hrvatski interes, mislim da je to danas ipak već svima jasno ali je i europski interes a bome i jedan od ciljeva hrvatskog predsjedanja. Europa kao međunarodni faktor, dakle Europa koja ima utjecaja, ne može Europa imati utjecaja ako nije u stanju konsolidirat svoj vlastiti teritorij a to je njezin teritorij. I konačno budući da će vrijeme isteći, nešto što sam htjela reći o konferenciji, o budućnosti Europe. Malo sam čitala iz izvještaja koje smo dobili i slušala kako se o tome govori. To je vrlo važna tema, to je gotovo ključna tema, ja bi rekla. Hrvatska tu ima mogućnost većeg utjecaja nego bi čovjek mogao zamisliti, prvo zato što to počinje za vrijeme našeg predsjedanja i drugo, zato što je potpredsjednica komisije Šuica, zadužena za operativno to vodi. Međutim po onome kako je to ovdje koncipirano, meni se to čini pogrešno, čini mi se da ide pogrešnim putem. ima dva načina vođenja. Jedno je vođenje na temelju ispitivanja javnog mišljenja, dakle vi ispitujete pa gledate šta bude pa onda to predlaže šta dobije najveći postotak nekako glasova u nekom ispitivanju a drugo je vođenje sa predlaganjem ciljeva, dakle novih ideja koje mogu jednu takvu zapravo ideju koju je Europa ikad imala a to je EU, mogu voditi naprijed. Po ovom kako je to koncipirano, čini se da će to biti vođenje putem, ne znam, šta misle o tome europarlamentarci, šta o tome misle nacionalni parlamenti, to je sve lijepo i dobro i to se sve treba saslušat i treba vidjet ali nama ovdje trebaju šumani, trebaju nove ideje, trebaju ljudi sa inspiracijom da tu ideju prebace u 21. st. i prenesu i predaju slijedećoj generaciji. Europa ima puno pametnih ljudi, Hrvatska ima puno pametnih ljudi, na pravnom fakultetu, na političkom fakultetu, na filozofskom fakultetu, čak na ekonomskom fakultetu. Ima ova generacija 40-godinšnjaka recimo, tu negdje, gdje ima odličnih ljudi koji rade na tim temama, razmišljaju o tome, pišu o tome, treba ih mobilizirati i staviti na ovaj projekt budućnost Europe. Postoje ljudi kao što je ne znam, Tim Garton Ash, Timothy Snider, Ivan Kraste, Ivan Vejvoda, Steven .../Govornik se ne razumije./..., masu ljudi, Anne Applebaum, masu ljudi koji o toj temi razmišljaju koji su prvoklasni umovi. Europi trebaju prvoklasni umovi. Mi smo zaglibili malo, ako hoćete na neki način i u jednoj komociji pa i intelektualnoj komociji. I mislim da bi u koncipiranju te konferencije o budućnosti Europe, trebalo se osloniti malo i na najbolje umove koje Europa ima, pa i koje Hrvatska ima. Hvala vam lijepo.
Sljedeći klub zastupnika je onaj SDSS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Milorad Pupovac, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade. Kolegice i kolege. Neću mnogo govoriti o samom izvještaju jer on obaseže dosta dug period koji je iza nas i komentirati ga naknadno ne bi imalo pretjeranog smisla. Ono o čemu želim govoriti jesu stvari koje se tiču prvo našega odnosa prema europskim institucijama, prema Europi i našega upravljanja cijelim tim procesom. Jedan značajan dio nas koji sjedimo ovdje u dvorani, bilo sada bilo inače, bilo kao predstavnici Vlade, bilo kao zastupnici u Saboru se sjećamo živo na kojim se sve razinama i koliko sudjelovalo u poslovima europskih integracija. Koliko su sve saborski klubovi, saborski odbori, ministarstva radila na prilagođavanju naših propisa, našeg zakonodavstva, naših pregovaračkih pozicija i zahvaljujući tome smo unatoč dugotrajnosti toga procesa, to uspješno priveli kraju i imali stanje političko, ne u svim segmentima, ali temeljnih političkih vrijednosti koje se mogu uspoređivati sa europskim vrijednostima kao jedno od najboljih koje smo imali od vremena nezavisnosti do danas. A kako stvari stoje danas s tim? Koliko su aktivna saborska tijela u pogledu pitanja europskih poslova? Koliko ministara dolazi pred ključna tijela da bi o tome raspravljali? Znatno manje nego što je to bio slučaj u razdoblju kad smo pristupali. Koliko zastupnika ima ozbiljnoga interesa da u tome sudjeluju? Neusporedivo manje nego što je to bilo u vrijeme dok smo pristupali. I nije li zapravo momenat da se zapitamo je li to dobro. Je li to .../Upadica Reiner: Kolege, molim vas, možemo pustiti kolegu Pupovca da govori, molim vas?/... Dakle, željeli smo, toliko smo nastajali, sad kad smo došli tamo gdje trebamo biti, mi sad odjedanput imamo smanjeni interes da se bavimo time kako nam je tamo. Što trebamo učiniti da o toga imamo punu korist? A na drugoj strani, u općoj javnosti, među prosječnim građaninom naše zemlje prevladava rezignacijska kritika prema uniji, prema njezinim institucijama i prema Vladi koja vodi još uvijek proeuropsku politiku. Dakle ne spada u krilo država i zemljama koje su otvoreno, ako ne protivno europskim politikama, onda skeptične, sebične, izolacionističke u nizu momenata. I ako se to nastavi, ako se taj konflikt između ovoga što imamo u općem javnom mnijenju i u svijesti građana počne dalje razvijati i produbljivati, ne samo ova Vlada, na čelu s Andrejem Plenkovićem, nego bilo koja slijedeća Vlada, imat će ozbiljan problem kako da premosti taj jaz, vrlo ozbiljan problem. Ono što zovemo narod u općem smislu te riječi, ostat će na jednoj strani obale, a Vlada će biti na drugoj strani obale, a mi zastupnici ćemo plivati u sve vrelijoj vodi i uzburkanijoj. Neki će slušati glasove s jedne strane obale, kao što čujemo, misleći da će na taj način steći političku moć dopadajući se rezigniranom kriticizmu koji prevladava u narodu, a neki će pokušati predlagati ideje kako da se to prevlada. Ako smijem reći, g. potpredsjedniče i kolegice i kolege, premijeru to ne mogu predlagati jer to nije njegov posao u ovom trenutku, da kad je u pitanju Sabor i kad su u pitanju klubovi, ja mislim da moramo biti u tom pogledu mnogo, i odbori, mnogo ambiciozniji nego što jesmo. Otiđite u bilo koju sređenu zemlju članicu EU, pa čak i one koje nisu poput Norveške, koliko su njihovi odbori i klubovi posvećeni europskim poslovima. Do toga da nijedan ministar, a kamoli premijer ne može otići na europsko vijeće ili na ministarske sastanke, a da prethodno ne izloži svoj prijedlog. A mi nemamo interesa ni da diskutiramo ono što se dogodilo. To nije dobro i to se mora mijenjati. I to bi predsjedništvo Sabora i klubovi trebali raspraviti. Drugu stvar koju želim reći, tiče se ovog dokumenta koji je na kraju za ovo razdoblje budućnosti Europe. U njega bih htio nešto dodati i ugraditi prijedlogom ovdje, baš na ovom mjestu u ovom Domu, među nama i u prisustvu premijera koji je najčešće u prilici da o tome raspravlja. Budućnost Europe sasvim sigurno treba jamčiti sigurnost i na granicama i na ulicama i trgovima. I u elementarnom osjećaju svakog njezinog građanina. Ali, budućnost Europe i ono po čemu je Europa različita, u čemu je njezin temeljni identitet kad govorimo o identitetima, a nitko ne spori ni tradicijske identitete, a ovdje je danas premijer spomenuo kršćanstvo kao jedan od tradicijskih identiteta. Moderni identiteti su sloboda i prava. ovdje je to u jednoj rečenici navedeno. Ali kako to izgleda i do danas u EU? Ovdje u Zagrebu, će doći članovi parlamenta koji pripadaju Odboru za vanjsku politiku i za obranu i sigurnost jer oni imaju redovite konferencije, kao što znamo, neki od nas koji su sudjelovali u tome i te konferencije se redovito održavaju kako bi se diskutiralo pitanje vanjske politike, obrane i sigurnosti. Slično je i sa europskim poslovima, odnosno isto je i sa europskim poslovima. Ali nije isto kada su posrijedi temeljne sloboda i ljudska prava. A zašto toga nema? Posebno danas kada je to jedna od najozbiljnije ugroženih vrijednosti unutar EU, kada je to jedna od temeljnih stvari koje su ozbiljno ugrožene u samoj EU, osim našeg osjećaja sigurnosti. S tim ide i osjećaj smanjenja sloboda i prava. I ako se hoće promovirati Europa kao faktora u svijetu, onda je to u današnjem svijetu otklona od zaštite sloboda i prava, sasvim sigurno jedna od stvari koje bi trebalo razmisliti da bude sastavni dio rada ovoga tijela koje se bavi pitanjem budućnosti u onom njezinom segmentu i s druge strane, pitanje EU parlamenta. Što se tiče proširenja, mi pozdravljamo više puta u ovom tekstu, a i više puta i u izlaganju premijera i u odgovorima tokom aktualnog sata, označeno mjesto da će pitanje mogućnosti da Republika Sjeverna Makedonija i Republika Albanija dobiju zeleno svjetlo za početak pregovora biti jedna od visoko postavljenih ciljeva predsjedavanja RH EU vijećem. Smatramo da je to ne samo interes unije, nego je to i naš interes. Zbog sigurnosnih razloga, migracijskih razloga, ekonomskih razloga i naravno zbog činjenice da unija bez toga prostora nije potpuna uključujući naravno i prostor Republiku Srbije, BiH, Crne Gore i Kosova. Ovdje je također, danas u više navrata spominjan današnji datum pa ću ga i ja spomenuti. 15. siječnja 1996. i 15. siječnja 1998. 96. je započela mirna reintegracija, na osnovi Erdutskog sporazuma koji je potpisan godinu dana ranije i na osnovi Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i onog što je bilo od Jugoslavije, Savezne republike Jugoslavije, potpisanog 23.8.1996. g., a 15. siječnja 1998. proces mirne reintegracije je završio. Za sada najuspješniji dio političkih nastajanja domicilnih politika i međunarodnih politika u ratnom periodu ratnog raspada zajedničke zemlje je taj period i ta politika. Dobro je da to obilježavamo barem kao spomendan. Ali je dobro da se prisjetimo svega onoga što je to donijelo, povratak izbjeglica, povratak prognanih, uspostavu mira, poštivanje manjinskih prava i novi entuzijazam u društvu. I izgradnja mira na granicama i novih odnosa. Bilo bi dobro da se češće toga prisjetimo. Bilo bi dobro da se toga prisjetimo kad govorimo o hrvatsko-srpskim odnosima u Hrvatskoj i hrvatsko-srpskim odnosima između Hrvatske i Srbije. Jer je to onda i taj period bio period za novu priliku, koju priliku, mi nažalost u proteklim godinama smo zaboravili, bacili ustranu, a ono što smo postigli u tom periodu nažalost u ozbiljnoj mjeri bacili pod noge i u svojoj zemlji stvorili nemir, u odnosima sa susjedima imamo također nemir i dobro je da je danas u Vukovaru jedna grupa nevladinih organizacija obilježila projekt Europe kao projekt mira, to ne smijemo zaboraviti, Europu kao projekt mira i olako nasjesti na ono što nas može daleko odvesti od mira u pravcu konflikta. g. Potpredsjedniče, predsjedniče Vlade, kolegice i kolege Klub zastupnika SDSS-a će podržati ovaj izvještaj premijera. Hvala vam.
Hvala lijepa, sada prelazimo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Joško Klisović, izvolite.
Hvala lijepo potpredsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, svima nam je stalo da hrvatsko predsjedanje Vijećem EU bude dobro i kvalitetno jel to je slika naše zemlje u Europi i šire od toga i u tom kontekstu oporba će, kao što sam više puta javno naglašavao, dati svoj doprinos, već smo i dali kroz niz aktivnosti u koju smo bili uključeni, npr. bili smo uključeni u razgovore sa 60 europskih novinara, dakle novinarskim zborom iz Europe di smo im mi ispričali svoju priču o RH i odgovarali na razna pitanja koja su te novinare zanimala o europskim politikama i pozicijama naše stranke, mislim da je to jako dobro prošlo i da smo također dali jedan lijep doprinos našem predsjedanju, bilo je tu i sastanaka sa Europskom komisijom, a još se predviđaju i neki drugi sastanci u koje će oporba bit uključena i mislim da je to dobro i da oporbu treba uključiti, na kraju krajeva svi mi doprinosimo i političkom životu ove zemlje kao i slici RH u inozemstvu i zbog toga sam i ja imao potrebu danas pročitati neke navode iz povijesne deklaracije SDP-a kako ne bi ostalo nejasno u europskom također kontekstu, kao i prema našoj javnosti koje su pozicije SDP-a o egzekucijama koje su se dešavale u bivšoj državi, prema tome još jednom da ponovim, da mi to osuđujemo i da smo se od toga jasno distancirali kroz službeni dokument naše stranke. Nisam čitao i druge stvari koje su sigurno zanimljive u tom dokumentu uključujući da se odričemo i da osuđujemo neprijateljski odnos prema katoličkoj crkvi i drugim crkvama i sektaški odnos prema vjernicima uopće koji se provodio u bivšoj državi, kao i ocijene o jednoznačnom svođenju događaja '71.g. na nacionalizam uz poricanje reformskih, demokracijskih i federalističkih aspekta politike tadašnjeg rukovodstva, te politički i krivični progon pripadnika tzv. Maspoka, dakle SDP se toga, to, od toga distancira. Jednako tako distanciramo se i od državnog uplitanja u privredni život, uplitanja i pogrešne ekonomske politike do koje je došlo, zbog koje je došlo do smanjenja ekonomske odgovornosti, pada motivacije i produktivnosti, a zatim i nekontroliranog zaduživanja u inozemstvu, ali političko nasljeđe koje je pozitivno, to želimo da se poštuje i danas. Meni je, s obzirom da vas dugo poznam, potpuno jasno da ste vi uvjereni i predani europskim vrijednostima, da ste uvjereni europejac kao i mnogi od nas koji sjedimo ovdje u ovoj sabornici, zato mi je potpuno jasno da ste brzo, jasno, argumentirano i elokventno reagirali na pitanje egzekucija u bivšoj državi, ali mi nije jasno da u ovom kontekstu o kojem govorimo niste jednako tako brzo reagirali i na one izjave koje sam spomenuo u ime kluba koje su dolazile iz redova HDZ-a jel mislim da danas u ovom trenutku nakon što imamo 30.g. već vlastitu državu da ćemo dijeliti Hrvate prema tome da li glasaju za jednu stranku, na to da su jude ili pravovjerni, mislim da je pogrešno, ali želim to čuti i od vas, da ćemo dijeliti ljudi u zemlji ovoj, naše građane, prema tome da li i da je kriterij da li su Hrvati po tome da li imaju iskaznicu stranačku HDZ-a ili nemaju, također mislim da je pogrešno i molim da prije nego što odete upravo potvrdite da je to tako ili da nije tako, što je tu prava politika HDZ-a, da svima bude jasno jer su ove izjave dolazile od visoko pozicioniranih ljudi iz vaše stranke, to je jako važno i za daljnji napredak ove zemlje i njenu budućnosti i temelje na kojima ih gradimo. Što se tiče budućnosti Europe, više puta smo dotakli tu temu tijekom ovog, ove točke dnevnog reda, izvješća sa Europskog Vijeća, još nismo dobili pravi odgovor da li će i oporba biti uključena u promišljanje hrvatskog stava o toj temi, lijepo je da naša povjerenica je dobila zadatak da je organizira, jako smo zadovoljni s time i mislim imat ćemo kroz to možda imati jači utjecaj na stanje stvari iako smo samo jedna od 28, sutra 27 država EU, ali ne samo jedan sastanak u Odboru za europske poslove nego niz sastanaka da idemo u jedan proces donošenja stava o tome što RH želi od Europe u nadolazećem razdoblju, to nadilazi jednu Vladu, to nadilazi jednu stranku bez obzira koja je, to mora biti dio koncensusa parlamentarnih stranaka ili barem većine u parlamentu o tome gdje želimo RH, gdje želimo Europu, kakvu RH želimo u Europi, kakvu Europu želimo za RH. Prema tome, s ovog mjesta ponovo upućujem apel da se barem kroz Odbor za europske poslove aktivno razgovara o toj temi, da tamo sjede ljudi koji nešto znaju o Europi i dolaze iz vladajuće garniture kao i iz oporbene, ljudi koji imaju puno iskustva u europskim poslovima na raznim državnim funkcijama ili su do sada iskazivali veliki interes za takva pitanja i mislim da mogu doprinjeti vrlo aktivno upravo definiranju stava RH po ovom pitanju. Tako da interaktivni dijalog Vlade i parlamenta ja vidim na taj način, ja ne vidim dijalog Vlade i parlamenta na način da Vlada dođe, prezentira ono što ima i nije ju briga šta parlament misli, dajte nam mogućnosti stvarno da sudjelujemo u oblikovanju hrvatske pozicije o budućnosti Europe, a ne da pasivno saslušamo ono što Vlada ili netko u Vladi ko ima ovlasti donosit odluke o tome misli. Mislim da smo kod tih ključnih pitanja u povijesti RH imali obično takav pristup, od pitanja priznanja zemlje do pitanja reintegracije zemlje, do pitanja ulaska u NATO i EU, pa eto i ovo pitanje koje je važno za cijelu zemlju zaslužuje takav jedan tretman unutar političkog života RH, tretman i opozicije i parlamenta jel govorit da želimo od parlamenta napraviti dostojnu respektabilnu instituciju, a uvijek zanemarivat ga kada treba sudjelovat u oblikovanju pozicije bez obzira na nastojanja saborskih zastupnika, većine koja nekad i jesu konstruktivna, mislim da je loše. Prema tome, idemo stvarno svojim ponašanjem pokazat da držimo do parlamenta, da parlament također sudjeluje u draftiranju određenih važnih za budućnost RH pozicija, a u ovom trenutku se tiču budućnosti EU. Hvala.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Bože Ljubića, izvolite.
Kolega Klisoviću, dakle ne ulazeći u to što je tko i kako govorio, dakle u predizbornom procesu, ja želim, dakle ovdje referirati se na onu večer kada su objavljeni rezultati i kada smo imali prilike čuti govore, dakle novoizabranog predsjednika i aktualne predsjednice koji meni pokazuju da hrvatska država se sve više etablira kao jedna stabilna demokracija, jedna ozbiljna država i da će njene čelnike i u budućnosti, pa i sve nas obvezivati samo strateški dokumenti koji su usvojeni u ovom Saboru, a ono što želim pozdraviti, a to je dakle evo i vaše zagovaranje da o pitanjima dakle vanjske politike imamo konsenzus kada su strateški hrvatski interesi u pitanju i kao pozitivan evo primjer želim istaći jednu našu zajedničku posjetu Berlinu kada je dakle ministar za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova republike, Njemačke savezne rekao, otprilike najveći dobitak dakle ovog našeg razgovora jesam vidio da imate dakle zajednička stajališta kada je u pitanju jugoistok Europe, posebice BiH, ja bih volio da kada na takav način …/Upadica: Hvala/…taj konsenzus dijelimo i dalje.
Poštovani zastupnik Klisović.
Hvala potpredsjedniče HS. g. Ljubić, ja se slažem sa vašim izlaganjem i sa svoje strane ću stvarno činiti uvijek da konstruktivno nastupamo i u međunarodnim odnosima i da aktivno razgovaramo o svim vanjsko političkim pitanjima. Ne moramo uvijek imati iste načine provedbe politike, tu se stvarno možemo razlikovati, ali u sadržaju politike, u smislu cilja što želimo postići, mislim da moramo razgovarati, vjerujem da vrlo često možemo doći do, do bliskih i čak istih zaključaka odnosno definirati onda vanjsku politiku zajednički. Govori koje smo čuli nakon provedenih predsjedničkih izbora od novoizabranog predsjednika, pa i od kandidatkinje HDZ-a su dobar zalog za budućnost, al to moramo tako nastavit njegovat. Spomenuo sam i političku baštinu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ona neće preživjeti ako ju mi svakodnevno ne baštinimo i ne potičemo, pogotovo jedinstvo hrvatskog naroda i hrvatskih građana …/Upadica: Hvala/…ako se zaklinjemo u to, a radimo drugo.
Hvala. Slijedeća pojedinačna rasprava biti će poštovanog zastupnika Gordana Marasa, izvolite.
Hvala vam lijepo, kolegice i kolege, g. potpredsjedniče, žao mi je što ovdje nema prisutnog premijera Plenkovića kada raspravljamo o ovom izvješću i kada slušamo tijekom dana njegove argumente koji su vezani uz hrvatsko predsjedanje i uz to kakve mi ciljeve sebi postavljamo kao zemlja koja predsjeda EU i kakva je situacija u RH, jer ovdje danas razgovaramo o stvarima koje jako bitno utječu na naše, na naše građane koji svakodnevno, ja bi rekao, žive sve lošije i lošije i kada slušam danas premijera Plenkovića da govori da su mu prioritet određeni demografski standardi i uvjeti i želja da RH i hrvatski građani se ne iseljavaju iz RH, jasno je da su ti ciljevi daleko od nas i da nažalost nisu ostvareni. Ono šta mene posebno muči i brine, mi u ovom trenutku, kao što je rekao i kolega Klisović, imamo veliku čast predsjedati EU i želimo prezentirati svoju zemlju u što boljoj slici i na neki način pokazati šta RH i na koji način može doprinijeti EU, ali okolnosti u kojima djelujemo kao političari i kao društvo nisu nam na čast. Kada ljudi dolaze iz cijele EU, evo prošli, prošli tjedan je ovdje bila gotovo cijela Europska komisija, ljudi dolaze u Zagreb, ljudi se u protokolu sastaju sa političarima koji su pod ozbiljnom sumnjom za korupcijom pod optužbama, optužnicama i oni su stupovi nažalost u ovom trenutku Vlade Andreja Plenkovića i oni su nažalost stupovi našeg društva. Ponosan sam na hrvatske građane koji su se oduprijeli tome na predsjedničkim izborima, oni su vrlo jasno poslali poruku HDZ-u, premijeru Plenkoviću i svima onima koji misle da je normalno šurovati i kumovati sa, sa ljudima koji imaju najteže moguće optužnice koruptivne protiv sebe, ignorirati to kao da se ništa ne dešava, danas ovdje slušati od premijera Plenkovića kada ga otvoreno pitam, recite nam premijeru do kad ćete nam nametati Bandića u Gradu Zagrebu i do kad ćete podržavati tu politiku i onda i onda premijer Plenković kaže meni, pa to je pitanje za gradski HDZ, za gradsku politiku, za gradsku skupštinu, kao da nema stav o tome i to je to ignoriranje koje sam siguran da neki ljudi iz HDZ-a također vrlo teško već toleriraju, jednostavno ne shvaćaju zbog čega ta vrsta politike nečinjenja, ne mijenjanja našeg društva na bolje se ne primjenjuje na svakodnevnom radu Vlade i onda kada ljudi sleću u Grad Zagreb, kada se u protokolima sreću sa i gradonačelnikom i sa drugim nažalost ljudima koji su pod ozbiljnim sumnjama za korupciju naravno da oni to sve znaju i da to ruši vjerodostojnost RH i to je nešto o čemu ovdje treba otvoreno govoriti i to je nešto zbog čega ljudi odlaze iz RH, zbog čega su nezadovoljni i to je razlog i ne treba tražiti razlog gubitka izbora premijer Plenković u onim ljudima koji su se iselili iz RH i nevjerojatnom tezom gdje govori da je razlog zašto je HDZ izgubio na izborima taj što su ljudi gdje su HDZ-ovci na vlasti otišli živjeti van RH, pa zamislite taj apsurd da jedan premijer se još hvali postignućima svojih lokalnih vlasti da su raselili naše sugrađane i da su ljudi otišli van RH, jednostavno ne mogu živjeti i ti krajevi RH se uopće ne razvijaju, tu govorimo o Slavoniji, tu govorimo o dijelu kontinentalne RH koja nažalost nema apsolutno nikakve podrške od, od Vlade RH i sa druge strane ljudi jednostavno više ne mogu na taj način trpiti kako se društvo naše razvija i dobro je da su građani poslali vrlo snažnu poruku da žele normalnu zemlju, da žele drugačiju zemlju i umjesto da premijer prihvati tu poruku, on i dalje poput onih muzičara na Titaniku svira svoju pjesmu, a brod nažalost tone i to je jedna slika koju danas na neki način gledamo ovdje cijeli dan, od jutra, od aktualnog sata, pa preko izvješća premijera o sjednicama koje je imao u Briselu, koje ćemo imati u narednom periodu u RH, on cijelo vrijeme govori da on radi izvrsno, da je situacija u RH izvrsna samo šta to niko ne vidi, ne vide to vjerojatno ni zastupnici HDZ-a, al jednostavno moraju podržavati tu politku jer su tako odlučili i status quo odnosno nečinjenje će morat prekinuti parlamentarni izbori koji će biti najkasnije na jesen ove godine, tako da i današnja rasprava o gđi. Divjak koja je apsolutno zaslužila nakon krize u svom sektoru da podnese ostavku jer na kraju se nije ništa riješilo, ljudi su i dalje nezadovoljni, a imamo problem sa nadoknadom školske godine, priče koje ona nama govori da samo 2% djece ne ide u školu su laži, to mogu ovdje odgovorno tvrditi jer znam primjerice u školu u koju moja djeca idu, 50% učenika prošli tjedan nije bilo u školi, tako da sumnjam da je, da je prosjek 2%, mogu vjerovati da je prosjek barem 10 ili 15 puta viši nego što nam je to rekla gđa. Divjak, znači imamo nažalost zemlju koja u ovom trenutku ne zadovoljava ove standarde koje je premijer Plenković postavio pred nas, da imamo zemlju koja se razvija, da imamo zemlju koja štiti, nažalost vidimo da nismo u stanju zaštiti ni svoje sugrađane, ljudi se osjećaju nesigurno na cesti, ljudi se osjećaju da institucije ove zemlje ne rade svoj posao, da bivši policajci ucjenjuju građane i kada se prijavi policiji prijetnja onda policija reagira na način da ne zaštiti onog kom se prijetilo nego se izmotava i govori da jednostavno procedure koje su oni predložili oštećeniku nisu bile poštivane. Pa kada čovjek kaže da ide se sastati s nekim ko ga iznuđuje, pa da li je zadatak policije da to prati ili nije, ili da prepusti građanina samom sebi da se štiti od nasilnika odnosno od onih koji oće počiniti kazneno djelo. Znači, mi govorimo o Europi koja štiti, a nismo u stanju zaštiti ni naše sugrađane, govorimo o Europi koja se razvija, a nažalost, nažalost RH zaostaje, RH se najslabije razvija u odnosu na, na, na usporedive zemlje u EU. Govorimo o utjecajnom Europi, kakva RH može biti utjecajna u EU, o tom slušam od premijera Plenkovića ne znam koliko, ali kada vam je glavni partner osoba sa toliko korupcije na leđima, sa, sa, sa tolikim problemima koja je u Gradu Zagrebu nažalost postala sinonim za netransparentno upravljanje, za, za neuredan grad, kako onda možete biti utjecajni u Europi i gotovo nevjerojatno čuje, kada čujete izjavu danas gđe. Šuice koja kaže da bi se mnoge zemlje, pazite ovo ne, znači htjele premijera kao šta je premijer Plenković, to je gotovo nevjerojatno da čujete, mislim ja, ja vjerujem da je gđa. Šuica zahvalna, da je gđa. Šuica zahvalna premijeru Plenkoviću što ju je postavio za povjerenicu i ta velika plaća od 20.000,00 EUR-a vjerojatno čini nešto da takve epitete sipa, ali to nije, to jednostavno nije utemeljeno činjenicama, znači RH nema rezultate koje bi premijera Plenkovića kvalificirale, da bi ga poželjele jedna Njemačka ili Italija ili Francuska, pa čak niti Bugarska i Rumunjska, da se ne naljute kolege i građani Rumunjske i Bugarske, ne bi htjeli premijera Plenkovića u ovom trenutku za svog premijera, njega bi htjela jedino Dubravka Šuica. Tako da sa te strane kad to pratite jednostavno ne vjerujete svojim ušima i očima kako kolegice i kolege iz Vlade ili premijer Plenković govori o situaciji koju građani prate svaki dan, koja nije onakva kakva bi trebala biti i koja nije dobra za naše sugrađane i ja, ja duboko vjerujem i želim da se to promijenim, da se to promijeni u RH takva situacija, da dobijemo odgovornu vlast i da se to promijeni u Gradu Zagrebu, nakon toga 6 mjeseci na lokalnim izborima, znači to mislim da je preduvjet i da je to puno važnija stvar za RH od ovih narednih 6 mjeseci u kojima ćemo predsjedati i gdje će paradoks hrvatskog društva moći vidjeti svi čelnici europskih država. Hvala vam lijepo.
Hvala lijepo. Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Steve Culeja, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče. Ma sve bi to bilo lijepo kako to divni krasni Maras govori kad ne bi on bio taj koji uopće u HS-u o tome progovara. Čovjek koji je sinonim stranačkog uhljebništva, od malih nogu kao pile iz gajbe koji je došao ovdje učen i poučen samo jednome, a to je neradu, pametovanju, glumljenju dušebrižništva i zaštitničkog odnosa prema hrvatskome narodu, a da ni ne zna iz kojeg dijela hrvatskoga naroda dolazi, koga zastupa, koga predstavlja, tko ga je izabrao osim njegovoga stranačkoga šefa, koji mu je dao po stranačkom rasporedu određene funkcije koje je on obnašao, naravno, bez uspjeha jer čovjek nikad u životu nije se oznojio za onu plaću koju je dobio. A kad pogledate s one druge strane .../Upadica Reiner: Hvala./... većina su takvi. .../Upadica Reiner: Poštovani zastupnik Maras./... Jadan narod koji sluša cijeli dan takve.
Hvala lijepo. Hvala. Poštovani zastupnik Maras, izvolite.
Hvala lijepo. Ovo govorim ne radi g. Culeja, nego radi građana koji nas ovdje gledaju. Mene je izabralo preko 14 tisuća, skoro 14 tisuća naših sugrađana da ih ovdje zastupam, radim to na najbolji mogući način i zastupajući stavove i borit ću se za ono u što zbilja vjerujem. Nisam kao g. Culej skakutao niti skakućem oko Škore do Kolinde, ja imam svoj stav od samoga početka i žalosno je što drage moje sugrađanke i sugrađani, morate slušati ovakve zastupnike, ali to vam je demokracija. Znači ja se isto tako borim da g. Culej može govoriti i da mogu, dao bi mu još svoju minutu da čujete kakvih bizarnih zastupnika u HS-u imamo. Hvala vam lijepo.
Sljedeća pojedinačna rasprava biti će poštovanog zastupnika Mire Bulja.
Hvala lijepo uvaženi predsjedavajući. Vidimo premijer jedino svoje izvješće prošlogodišnje. Međutim, vidimo da su salve hvaljenja sa predsjedanjem Hrvatske EU, ali ja bi sad podsjetio da znate, da je Gordan Jandroković predsjednik Sabora nešto prije predsjedanja na upit novinara tko je prošle godine predsjedao EU-om, nije znao odgovor. Znači ovo je slijed događanja. Sve članice EU predsjedaju znači EU-om. I naravno, premijer to govori široko, u širokom kontekstu, on je uvjereni eurofil, i okej, on u širokom kontekstu i on tako promatra EU od Brexita, od tih stvari koje su, međutim, mi saborski zastupnici moramo to slušati, moramo to čuti i moramo, međutim, pitanje osnovno, što je to donosi hrvatskim građanima. Da li demografski rast, da li gospodarski rast, da je 6,6% BDP-a iz inozemstva. To je po HNB-u, znači ono što HNB ima bez onoga što se da u gotovini novac svojoj rodbini i slično. Znači to je poruka da je 2/3 Hrvatske prazno. Imamo povjerenicu za demografiju i demokraciju. Niti jedno niti drugo ova Vlada nije odradila osim, niti jedno niti drugo. Ja moram spomenuti još jednom referendumsku inicijativu o, Narod odlučuje, znači koja je prikupila 400 tisuća potpisa, nažalost pljunulo se po toj inicijativi. Ubila je se građanska inicijativa i to je ono najgore što se može dogoditi za demokraciju. I to je jedan od razloga zbog čega ljudi odlaze iz ove države. Ako narod kaže, hajmo na referendum o izbornom zakonu, hajmo da ljudi biraju imenom i prezimenom 3 predstavnika, hajmo da naši iseljeni građani koja je poterala ova Vlada i svi oni koji su radili protiv Hrvatske, da mogu glasati elektronski oni koji su otišli iz Slavonije, iz Zagore, iz Like, a to ova Vlada nije dala. A mi dobili povjerenicu za demografiju. Pardon za demokraciju i demografiju. Znači osnovne vrijednosti EU demokratske, na koje se pozivate su zgažene jer je to licemjerstvo. Evo, ovdje imamo, većina je, ne znam, onaj tko je vjernik, znamo da imamo 7 smrtnih grijeha. Znate li gospodo koji je ključni grijeh ovdje, a nije među 7, 7 smrtnih grijeha? Posluh. Poslušnost. Posluh, gospodo. U datom trenutku je trebalo imati hrabrosti i odvažiti se mi ovaj Sabor i reći da, ako je narod skupio potpise, mi tražimo da se raspiše referendum jer vlast proizlazi iz naroda a mi to nismo napravili gospodo. I ne smijemo, naroda, to je posluh, 8. grijeh. Ima i knjiga. 8. smrtni grijeh, znači imamo 7, da ih ne nabrajam, ali ovo je 8. smrtni grijeh je posluh. Tako da, kolege i kolegice, ne možete reći da referenduma samo je kriv Andrej Plenković, ne, i vi ste krivi zbog čega nije referendumska inicijativa Narod odlučuje, zbog demokratskih standarda išao na referendum bez obzira tko će kako glasati. Sad vi zamislite koja je poruka kad netko skupi 400 tisuća potpisa u vrlo teškim uvjetima gdje je Vlada protiv te inicijative i mi ne damo da se raspiše referendum o izmjenama izbornoga zakona. To nije dobra poruka za demokraciju. Zbog toga ljudi odlaze. Ljudi odlaze zbog toga, evo, danas je došlo rješenje, na današnji dan, na 15., ponavljat ću to, na dan međunarodnog priznanja RH. Sjećamo se svi onoga vremena i sjećamo di smo bili taj dan. Naravno, ja sam imao 19 godina. 19 godina, bio sam na bojištu, sjećam se svojih kolega i kolegica, svaki od nas u to vrijeme je bio negdje. Bili smo sretni. Ali danas na današnji dan u medijima čitam da je u Nacionalnom parku Krka nakon pravomoćne presude i nakon inspekcijskog nalaza prekršen Zakon o braniteljima jer gospođa Ljiljana Zmijanović nije imenovana u skladu sa zakonom, jer je prekršen zakon, ali je imenovana osoba koja je dobra sa Dujićem, faraonom Dujićem koji stoji iza Bauka koja ima dvije stranačke iskaznice HNS-a i HDZ-a, akužavam rodica dvije iskaznice. Znate šta je akuža ako igrate na trešeta, tri trice to doli Dalmatinci moraju znati, akužela dvi iskaznice i premijer vas je lipo pozvao na današnji dan. Ja sam u to vrijeme bio u uniformi i ponosno ja se sjećam veselja svih, ja sam bio tada dječak. Ali sa dvije iskaznice da dobije ispred braniteljice pa to je katastrofa, to je Dujićeva politika. To vam je premijeru politika koja naše ljude goni vanka. Ja bi bio sritan kad spominjemo da, jednakost, spominjemo jednakost, sloboda tržišta, da, ali zašto u toj slobodi tržišta Hrvatska uvozi 3 milijarde EUR-a i to u porastu svake godine. Zašto mi u dječjim vrtićima nemamo domaće mlijeko sa krških područja, a ne branimo držati stoku i ograničavamo ljudima na krškim područjima, zašto se ne navodnjavaju polja, a imamo EU sredstva? Mene interesiraju učinci, da globalno Brexit naravno, premijer kad je bio u Sinju rekao ekselencija Bulj će riješit pa odmah je Johnson sio tamo sa, pa umalo nisu riješili, si vidio kako ste vi to potaknuli. Zašto? Jer se vi rugate s ovim stavovima, ja sam ovdje slučajno, znači mene je ovdje narod samo dao glasove, nisam iz inkubatora premijeru, govorim vam iz srca, ne iz mržnje. Hrvatska je prazna. Mene zanimaju kao čovjeka trenutno ovdje hoću ostati živit naša dica na tim područjima, krškog područja, Dalmatinske zagore, Slavonije, mene zanima jednakost znači i sloboda tržišta, sve ok, a di, sloboda tržišta pa zašto u trgovačkim lancima u Hrvatskoj u kojima su vlasnici stranci naše žene blagajnice imaju 10 puta manju plaću nego u Austriji, Njemačkoj ako smo isto tržište. Zašto nemamo hrabrosti reći da mora biti 30% domaćih proizvoda na ladicama ako to rade lokalne samouprave u Austriji, zašto nemamo hrabrosti? Koga se bojimo? Pa znam kad smo ulazili u EU da smo se morali klanjati i klečati, morali smo sve generale zatvoriti, Domovinski rat blatiti, nismo imali hrabrosti proglasiti isključivi pojas nego smo napravili nekakav hibrid, nismo, ništa nismo …/nerazumljivo/… doslovno ništa. Nazdravljalo se je Carli Del Ponte uhićenje Gotovine, to su ružne poruke i to tribamo zaboravit, to tribamo zaboravit. Al sad, već ako presjedamo EU, ako se hvalite bez obzira što predsjednik sabora apsolutno nije znato tko je prošle godine, koja država je predsjedala EU, sve će predsjedat kružno to je istina. To je istina, ali mene zanima kad će se navodnjavati moje Sinjsko polje da poljoprivrednik more ostat živit. Da taj proizvod bude na splitskoj tržnici u vrijeme turizma, a ne da mi iz Italije pomidore dođe koje su GMO ili ne znam kako se proizvode, koje 3 godine u istome su stanju kad ih kupite, koje su zatrovane glifosatom. Dalmatinski pršut spominje se doli, pa gdje su, ja ne vidim svinje. Budimo, istinu govorimo. Koliko uvozimo? Da li smo mi zaštitili našeg poljoprivrednika, seljaka, težaka, ribara? Nismo. Da li možemo sada premijeru mene zanima više učiniti u ovom ako već predsjedamo EU, šta je koji su to učinci za nas? Ok Brexit, ok sve, ok sloboda tržišta, ali naša blagajnica u tom lancu koji je strani vlasnik ima 10 puta manju plaću u EU. Jel to jednakost? Jel poljoprivredno zemljište smo zaštitili? Jel smo proglasili isključivi gospodarski pojas? Jesmo zaštitili naš teritorij? Mi smo prihvatili Marakeški sporazum ej, mi smo prihvatili Marakeški sporazum bez da smo ga raspravljali u saboru. I nije tu samo kriv Plenković nego osmi smrtni grijeh koji ga nije napisan, ima sedam smrtnih grijeha, osmi posluh, trenutna posluh vođama. Meni, ja neću nikada zaboravit sjednicu koju je vodio Miro Kovač kao nadležni odbor, Bože Petrov predlaže zaključak da samo sabor raspravi o Marakeškom kompaktu on ne da da se glasa o tome. Pa znate što je Hrvatska prošla, koji teror da bi ušla u EU i kako smo se klanjali dodvorniči, pokornički. Mene zanima što sad premijeru, što sad naš narod ima od toga …/Upadica: Hvala lijepa./… pod ovim svjetlima recite dol na škrtoj zemlji, na kršu i Slavoniji.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Ćuraja. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega Bulj ne mogu se baš složiti s vama u velikoj većini, pogotovo netočnosti koje ste iznijeli, ali ja vjerujem da to radite u dobroj namjeri, u dobroj vjeri i da zapravo svi mi isto želimo samo je pitanje kako do tog doći. Ali mi jedan podatak nije baš bio jasan i dosta mi onako zazvučao, pa bi volio da provjerim je li sam ja dobro razumio da u Austriju su jedinice lokalne samouprave ili država ograničile ili stavile određeno ograničenje koliko kojih proizvoda može biti na policama, spomenuli ste 30% domaćih da mora ili minimalno biti ili ne znam ja taj podatak zbilja nisam čuo. Znam da je to u suprotnosti sa zaštitom tržišnog natjecanja, ali me zanima da li to je tako, ako je dapače prvi sam taj koji želi zaštiti domaću proizvodnju, domaćeg proizvođača i domaće proizvode. Ako već nekako ima nekakve mogućnosti ja bi volio da to se i jasno obrazloži kako i je i s te strane to bi mogao podržati ali me zanima zbilja što ste to točno mislili. Zahvaljujem.
Odgovor poštovanog zastupnika Bulja.
Pa naravno da ima, pa tko smeta lokalnoj samoupravi na određenim tržnicama i dogovorima se, normalno da će to i trgovački lanci napravit i to u drugim državama rade. Naravno da se štiti svoja proizvodnja i da se educiraju ljudi da se kupuje na tržnicama, pa i u trgovinama i lancima i da im se daju nekakvi benefiti da se tu prodaje na taj način. Pa to je prirodno i normalno dokle ima naravno domaćih proizvoda. Ako nema nema. Međutim šta je problem, nisam spomenija, a vi ste tu iskusni u energetici, mi imamo, kad vidim kolko vjetroelektrana, vjetroparkova i zašto, samo niču ko kruške poslije gljive, ko gljive poslije kiše, ne možete vjerovati, ali milijardu i po kuna plaćamo kome, kome dajemo, strancima u džep subvencije, umjesto da smo na svaku kuću, na svaku mikrosolare postavili i da je proizvod mikrosolara svaki iz RH, ovako strani proizvod, u tuđe džepove dajemo novac, muzu nam novac kroz Zakon o obnovljivim izvorima energije koji nema koristi hrvatska država, ni hrvatski potrošač, apsolutno nikakve …/Upadica: Fala/…osim strani proizvođači.
Slijedeći, slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Davora Stiera, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče, g. predsjedniče Vlade, kolegice i kolege, nekoliko riječi o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU, pogotovo o temama koje će obilježiti to hrvatsko predsjedanje. Prva tema je sasvim sigurno, barem kalendarski brexit koja će biti do kraja ovog mjeseca, tema koju RH nije izabrala da bude u ovom razdoblju, to je jednostavno bila takva volja britanskih građana koji su glasovali na referendumu za brexit i volja na zadnjim izborima gdje je dobila stranka, dakle većina koja je odlučila provesti sporazum koji je postignut između Ujedinjene Kraljevine i EU, odluka koja je Velika Britanija donijela, o tome smo više puta govorili ovdje u ovom visokom domu, više iz geopolitičkih razloga, a manje vodeći računa o možda životnom standardu britanskih građana, sasvim sigurno ne i građana EU, naravno da ima i opravdanja i za tu geopolitiku, tradicionalno Velika Britanija je gledala da kontinent bude fragmentiran, na taj način je bazirala svoju vanjsku politiku, to se vidi i danas i u 21. stoljeću, dakle to je njihova odluka, ima i ona svojih nekih opravdanja, hrvatsko predsjedanje dijelom će biti obilježen i tim činom, naravno i pripremama za buduće odnose između Velike Britanije i EU. Zatim, višegodišnji financijski okvir, dakle svojevrsni proračun EU i ako po funkciji je predsjedavajući Europskog Vijeća Charles Michele taj koji je zadužen da pregovara, da barem da vodi političke pregovore o budućnosti tog europskoga proračuna, sasvim sigurno i RH predsjedavajući Vijećem EU tu ima jednu važnu ulogu, dakle ključna rasprava u tom pogledu između onih država članica koje žele i dalje snažnu koheziju da i dalje dobar dio proračuna bude posvećen tome da se smanjuju razlike između one razvijenije države članice i one države članice koje i dalje primaju sredstava iz Europskih fondova da bi mogli smanjiti tu razliku i da bude EU ujednačenje u tom pogledu, a s druge strane one države koje su neto uplatiteljice koje žele veći dio proračuna staviti u neke druge prioritete koji su isto tako važni kao što su istraživanje, razvoj, ali naravno gdje oni vide i veću korist jer se uglavnom njihove agencije, njihova poduzeća mogu lakše doći do takvih sredstava nego možda iz nekih novijih članica EU i tu se vode doista žestoke rasprave, to su doista životne teme za kvalitetu i za standard hrvatskih građana i mislim da je izuzetno važno tu spomenuti da iako onaj politički dogovor je u nadležnosti odnosno postizanje tog dogovora g. Michela da hrvatsko predsjedanje ima itekako važnu ulogu u svim ovim drugim provedbenim kasnije rekli bismo ovdje podzakonskim aktima gdje se ustanovljuju određeni kriteriji, pa čak i za te kohezijske fondove koje su izuzetno važni, tako da se ne bi diskriminiralo npr. kompanije koje dolaze iz RH koje nekada ne mogu se ravnopravno natjecati sa onim poduzećima iz razvijenih članica EU i u tome hrvatska diplomacija, koliko sam upoznat, već radi i mislim da je važno da tu postigne naravno i željeni rezultat. Zatim je pitanje politike proširenja odnosno sastanak na vrhu koji će se dogodit ovdje u svibnju u Zagrebu, važno je za RH da taj proces proširenja doživi željenu reformu i bolje rezultate nego što do sada se postiže, to je važno za našu nacionalnu sigurnost, sve što se događa na jugoistoku Europe izravno utječe na nacionalnu sigurnost RH, a današnji proces proširenja izgubio je onu snagu da reformira, da doista potakne te zemlje da naprave potrebne reforme, da ispune sve uvjete, da se europeiziraju, a nama je u interesu da u našem susjedstvu bude uređena situacija, da bude što više postignuti, da budu što više postignuti europski kriteriji, a ne da to bude jedna sigurnosna prijetnja prema RH i stoga reforma tog procesa koja bi mogla biti postignuta, dakle vode se tu pregovori, ima različitih pogleda oko toga, ali reforma tog procesa ako bude postignuta na tom zagrebačkom samitu doista će isto tako obilježiti i hrvatsko predsjedanje EU odnosno Vijećem EU. I zatim konferencija odnosno pripreme za konferenciju budućnosti Europe, o tome smo danas više toga čuli, ja bi naglasio jedan element, a to je da je upravo budućnost EU i sama ideja europske integracije izuzetno važna za RH i za hrvatsku državnost. Pogledajte u našem Ustavu, u izvorišnim osnovama našeg Ustava upravo, a znamo da je njih napisao izravno i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, gdje i spominje da su upravo promijene u međunarodnom poretku, a to su bile promjene koje su omogućile kraj podjele Europe, ponovno ujedinjavanje Europe nakon pada komunizma, nakon pada Berlinskoga zida ti su procesi ujedinjava Europe omogućile i nacionalnu emancipaciju. Jedan novi val demokratizacije ali i nacionalne slobode i nacionalne emancipacije što je omogućilo naravno odnosno olakšalo da i, da se ostvari tisućljetna želja hrvatskoga naroda da imamo vlastitu nacionalnu državu, suverenu i nezavisnu državu. Dakle, u tom pogledu moramo gledati i na budućnost Europe, a sadašnjost Europe ono što danas vidimo je da taj koncept cjelovite i slobodne Europe je ugrožen podjelama, ugrožen jednim procesom fragmentacije. Imamo ideje o Europi više brzina, imamo ideje o tome kako se trebaju grupirati određene države članice protiv drugih država članica. To su čini mi se procesi, fragmentacije koje štete samoj europskoj ideji, koje možda neće toliko naštetiti velikim državama, ali će itekako naštetiti državama kao što je RH jer je upravo u tom procesu cjelovite i slobodne Europe Hrvatska mogla najbolje zaštititi svoje nacionalne interese i učvrstiti svoju državnost. U tom pogledu mislim da moramo isto tako se podsjetiti da ta europska ideja koju smo i koju često u Hrvatskoj vežemo ispravo za Adenauera, za De Gasperija, za te demokršćane koji su vodili Europu nakon Drugog svjetskog rata, da je to samo jedna struja koja je zagovarala europsku ideju, ona demokršćanska struja koja je naglašavala zajedničke kršćanske korijene, identitet koji je spajao onda različite narode u tom mirovnom projektu. Tu je još jedna ideja tzv. funkcionalista Monea, koji je govorio o tome kako treba Europu graditi time što će države surađivati međusobno, ta ideja je posebno popularna među europskim birokratima i ona dobiva na snagu. I onda je treća ona socijalistička npr. Talijan Spinelli koji je mislio da sada nacionalne države ne mogu više riješiti sve probleme ovoga društva pa onda treba napraviti jednu veću državu, Europu kao nekih sjedinjenih europskih država. Te su tri struje zapravo zagovarale europske ideje, ali oni su različite i one su donekle bile u nekom balansu. Nažalost, nažalost početkom 21. stoljeća ova demokršćanska ideja počela je gubiti na snazi. Bila je rasprava o tome kad se raspravljalo o Ustavu EU da se spominju kršćanski korijeni i to se odbacilo. I to je bio pokazatelj kako slabi upravo ta demokršćanska ideja i to je dovelo zapravo do slabljenja same europske ideje i same ideje Europe koja može doista biti cjelovita i slobodna. Zato u toj raspravi u budućnosti Europe mislim da trebamo ponovno dovesti u ravnotežu, da moramo ponovno ako ništa drugo i mi iz Hrvatske imati taj glas da se sjetimo o tim zajedničkim kršćanskim korijenima, nisu jedini, ali sasvim sigurno su ključni za definiranje identiteta Europe, a da su ključnu sasvim sigurno za definiranje identiteta hrvatskog naroda i za budućnost Hrvatske u cjelovitoj i slobodnoj Europi. Hvala vam.
Hvala lijepa. Imamo nekoliko replika. Prva je poštovanog zastupnika Stričaka, izvolite.
Hvala. Kolega Stier vi ste se u svojoj raspravi dotakli budućnosti Europe, ali i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Upravo je prvi hrvatski predsjednik vidio mjesto Hrvatske u euroatlanskim integracijama odnosno u NATO savezu i EU. S obzirom da danas podosta pa čak tu i među nama naših kolega ima koji dovode u sumnju gdje nam je mjesto, a ako nam nije mjesto u NATO savezu i EU, gdje nam je to onda mjesto. Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog zastupnika Stiera.
Hvala vam kolega Stričak, točno ste rekli da je prvi hrvatski predsjednik vidio Hrvatsku u euroatlanskim procesima, integracijama, danas ko članica EU, tada bila Europska zajednica. To je istaknuto i u inauguracijskom govoru predsjednika Tuđmana 30. svibnja 1990. koji po mom uvjerenju ostaje možda i jedan ili možda i najbolji govor o viziji razvoja Hrvatske države koji je i dan danas aktualan. Imao sam jutros na jednom radijskom programu jednu raspravu o tome, o demografiji koja je doista ključan problem. Međutim, kada vidimo neke države jugoistoka Europe koje nisu članice EU, odakle je iselilo još više ljudi nego npr. iz Hrvatske, doista možemo zaključiti, naši problemi ne bi bili bolje riješeni da nismo u EU. Prema tome, bez obzira na sve probleme članstvo u EU …/Upadica: Hvala./… jest …/Govornici govore istovremeno./
Hvala. Iduća replika je poštovane zastupnice Perić.
Poštovani kolega Stier, drago mi je da ste spomenuli važnost predsjedanja Hrvatske Vijećem EU. Naime, činjenica je da nije mala važnost odlučivati o višegodišnjem financijskom okviru koji će se primjenjivati od 2021. godine pa onda tako 7 godina i odlučivati i zapravo tražiti načine na koji način poboljšati unatoč tome što jedna članica izlazi kao net contributor najveći, kako dalje razvijati Hrvatsku, u kom smjeru i na koji način zapravo omogućiti i kohezijsku politiku i poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj i u Europi.
Poštovani zastupnik Stier.
Da, hvala vam kolegice, doista je to jedna važna uloga, mislim da i prilika za RH. Jasno je da ne može RH sama, ali može kroz proces tzv. dijaloga usmjeriti tu raspravu da u svim aktima gdje će se nakon što se politički dogovori okvir tog europskog proračuna ide definirati one provedbene kriterije da oni budu takvi da i naše firme i naša poduzeća i ne samo naša nego i nekih drugih iz novih država članica mogu biti puno konkurentniji nego što je danas slučaj jer često kada govorimo o koheziji misli se da je to isključivo neka pomoć koja dolazi onim državama koje primaju, međutim kada pogledate strukturu ko koristi, koje su firme koje dobivaju na tim natječajima često vidimo da dobar dio tih sredstava se onda vraća i u onih, u one države koje su uplatili, prema tome mora, moraju se …/Upadica: Hvala/…demokratizirati ti kriteriji, a RH …/Upadica: Slijedeća…/…ima priliku to sada učiniti.
…replike je poštovanog zastupnika Marasa.
Hvala lijepo g. Stier, u vašoj raspravi se moglo čuti mnogo toga kako bi naše presjedanje trebalo proteći odnosno kakva, kakve poruke kao RH šaljemo, ono što mene zanima kakav je vaš stav, da li je normalno da hrvatski, RH predsjeda EU, da u RH dolaze premijeri i predsjednici zemalja EU, a ovdje ih dočekuje premijer Plenković sa svojim glavnim koalicijskim partnerom gradonačelnikom Bandićem osumnjičenikom za mnogobrojne afere od kojih mnoge su trenutno u fazi procesa na sudu u Gradu Zagrebu, kakvu to poruku šalje predsjedanje RH kada je glavni partner u tom predsjedanju premijeru Plenkoviću upravo gradonačelnik Bandić? Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Stier.
Kolega Maras, ja bi ovdje istaknuo kako hrvatski građani očekuju od svih nas u ovom trenutku da vodimo računa o tome što su državni interesi, što je bitno za RH, ovo što vi spominjete za onaj neki mali nogomet kojim se želite baviti, može vama biti relevantno, a za hrvatske građane je važno kakav će biti životni standard, kakvo će biti to hrvatsko predsjedanje, što će njima donijeti, a ne što će eventualno nekoj političkoj stranci donijeti ovakvo ili onakvo prepucavanje i moja je rasprava bila upravo u tom smislu da istaknem koji su doista prioriteti ovog predsjedanja, koji su oni važni događaji koji će se dogoditi tijekom hrvatskog predsjedanja i što će doista biti važno za hrvatske građane i za hrvatsku državu, ako vi to možete razumijete bilo bi dobro, ako ne mislim da trebate doista napraviti jedan veći napor.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Mire Kovača.
Hvala lijepa. g. Predsjedatelju, evo g. Pupovac više nije tu, on je govorio o skepsi koja postoji u hrvatskom društvu, a ne samo u hrvatskom društvu, pa ću najprije reći da kad malo pogledamo kako su stvari izgledale prije 8.g. u ovo vrijeme, znači mi smo prije 8.g. imali referendum u RH o pristupanju EU i kad malo pogledamo te podatke onda ćemo konstatirati da smo tada imali samo 66% naših glasača za ulazak u EU i da je izašlo samo 43,5% upisanih glasača, to znači da smo imali podršku među glasačima ukupno od 29%, to je realnost, znači sada pričati o tome da postoji u RH skepsa je nekorektno i nije točno, ta skepsa se odmah pojavila ili konkretizirana je bila na referendumu nakon mukotrpnog procesa pristupanja pregovaranja o članstva u EU, ja sam bio tada veleposlanik u Njemačkoj, jedan je visoki dužnosnik iz zakonodavne vlasti meni predbacivao, …/Govornik se ne razumije/…predbacivao da kako to da mi ulazimo u EU sa tako slabom podrškom javnosti građana kad je riječ o EU. Prema tome, znači to se već vuče nekoliko godina, ali nemojmo zanemariti da je taj proces bio toliko težak jer su ljudi bili u RH frustrirani ovaj duljinom tog procesa i kompromisima je li koje smo morali napraviti da bismo ušli u EU. Upravo zbog toga, upravo zbog toga sam ko ministar vanjskih poslova i tu je jedna suradnica g. Plenkovića već je '16.g. uz suglasnost i predsjednice republike i naravno predsjednika Vlade smo izlobirali da tu riječ upotrijebim, da dođemo ranije na red jer mi nismo bili programirani 2020.g. da budemo predsjedavajući, trebali smo doći na red kasnije, ali smo iskoristili priliku nakon što su naši prijatelji u Velikoj Britaniji odlučili ispoštovati volju naroda i signalizirali Vijeću EU da neće moći osigurati predsjedništvo, znači naša prijašnja HDZ-ova Vlada je svjesno odlučila iskoristiti trenutak, ali ne jer smo bili nerealni i mislili da ćemo mi od toga imati veliki profit u hrvatskoj javnosti, nećemo imati, to nije samo slučaj u RH, to je i drugdje tako, nego da resetiramo državnu upravu, da ljudi koji rade u državnoj upravi imaju opet motiv da pokažemo da funkcioniramo korektno, da ima sposobnih ljudi u državnoj upravi i da RH zna na visokom nivou odraditi predsjedanjem Vijećem EU, to je bio motiv nakon referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU i dobili smo potvrdu odlukom Vijeća EU u srpnju mjesecu 2016.g. Nešto ću kratko reći o samom predsjedanju, neću ulaziti u ove važnije teme poput brexita, višegodišnjeg financijskog okvira, neću govorit o zelenom planu, govorit ću o dvjema stvarima. Prva stvar, proširenje kao takvo. Slušao sam gđu. Pusić danas koja je govorila u ime Kluba GLAS-a i točno je da ako uspije, ako uspije da se donese odluka o proširenju o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom da će to biti uspjeh našeg predsjedavanja. Ja u to čvrsto vjerujem, smatram da će gospodin Macron napraviti kompromis, on je digao ručnu i tražio novu metodologiju kada je riječ o pregovorima. Nova metodologija će biti dogovorena, to je dobra stvar, to će biti quid pro quo da ljudi mogu … osjetiti od samog procesa pristupanja i dobit ćemo odluku o otvaranju pregovora i mi ćemo se moći time pohvaliti. Ako nam tom planu budemo zapamćeni kao država predsjedateljica, ja ću biti osobno sretan kao zastupnik u Hrvatskome saboru i kao čovjek iz vladajuće većine. Međutim ono što je puno važnije po meni kada je riječ o Hrvatskoj, o našem članstvu u EU jest uloga nacionalnih parlamenata. I tu dolazimo do ove druge točke koja je meni važna, nama mora biti važno, a to je Konferencija o budućnosti EU. Jedini način da mi u hrvatskoj javnosti, da u javnostima drugih zemalja članica smanjimo skepsu kada je riječ o EU jest participacija, uključenje nacionalnih parlamenata. Ja sam bio osupnut kada sam vidio da u prijedlozima na Europskoj komisiji uopće nije bilo riječi o sudjelovanju nacionalnih parlamenata, nije ga uopće bilo tog prijedloga. Onda su se javili Nijemci, Francuzi njihova ministarstva vanjskih poslova sa nekim prijedlogom zajedničkim, opet nije bilo riječi o nacionalnim parlamentima. Tek je Bundestag sa kolegama iz nacionalne skupštine uputio prijedlog zajedničko pismo i naglašeno je da moraju biti uključeni nacionalni parlamenti. Pa zamislite vi kako vi mislite razgovarati o budućnosti EU samo u Europskom parlamentu da ljudima iz Europske komisije, iz Vijeća EU sa nekim socijalnim partnerima, pa to je zaista neodgovorno. Ako netko mora sudjelovati, ako netko ima utjecaja na javnost onda smo to mi ovdje u Hrvatskom saboru. Daleko je taj parlament u Strasbourgu i ta zgrada u Bruxellesu, mi smo ti, mi smo najbolji „agenti“ prenositelji onoga što narod, što ljudi, stanovnici očekuju od EU. Tko to može bolje objasniti od recimo gospodina Šipića sa terena, gospodina Lucića, gospodina Bačića ili recimo gospodina Stričaka iz Varaždinske županije, tko to može bolje objasniti od njih? To je realnost. Prema tome, mi moramo inzistirati, mi ovdje u Hrvatskom saboru da budemo uključeni aktivno u tu raspravu. Mi smo to rekli, bio je kolega Maras na sastanku, bio je mislim i gospodin predsjednik Odbora za europske poslove Milošević u razgovoru sa gospođom von der Leyen bio je gospodin Stier, bez toga nema prave rasprave o budućnosti EU. Olakotna okolnost da gospođa Šuica potpredsjednica Europske komisije da igra ulogu u tom procesu upriličenja te Konferencije o budućnosti EU, rekla je nama na sastanku da će ona to uvažiti. Vidim u najnovijem prijedlogu da je predviđeno da u prijedlogu Europskog parlamenta da budu od dva do četiri člana nacionalnih parlamenata uključeni u tu raspravu, ali sam zaista ponovit ću to, bio nevjerojatno iznenađen da se diplomatski izrazim, da nije bilo zamišljeno da nacionalni parlamenti budu uključeni. To zaista … o tome da se ne razumije uopće što se događa. Pa na kraju krajeva su i Britanci zbog tih nekakvih euroskeptičnih osjećaja ljudi odlučili otići iz EU. Mi to najbolje znamo koji smo iz Europske pučke stranke, taj proces je počeo krajem 2007., osme godine, najprije su napustili Klub zastupnika Europske pučke stranke i onda su odlučili napustiti Europsku pučku stranku pa su osnovali svoju grupaciju koju ću uskoro napustiti jer 31. siječnja država kao takva otići iz EU. Znači mi smo ti i na nama je ovdje u Hrvatskom saboru da prenesemo i preko predsjednika Hrvatskoga sabora, ali i mi koji smo u raznim odborima tu nužnost da budemo u to uključeni jel mi smo ti koji možemo najbolje prenijeti osjećaje onih koji su za nas glasovali na izborima za Hrvatski sabor. Ako netko živi u Trilju njemu je već Zagreb dosta daleko, a kamoli Strasbourgu ili Bruxelles, to vrijedi i za ljude u Francuskoj, živjeli oni na jugu Francuske, njima isto Pariz već jako daleko ili u Njemačkoj ako neko živi u Bavarskoj njemu je München daleko, a kamoli Berlin ili Bruxelles. Prema tome, nacionalni parlamenti moraju biti uključeni i ovo moje izlaganje je neka vrsta poziva, apela da tu svijest pojačamo o nužnosti naše participacije. Ovdje ima sposobnih ljudi, pametnih ljudi bit će ih i u budućnosti, ali naravno da se ja povratim na kolegu Pupovca koji je bio kritičan prema tome kako mi radimo. E moramo malo sjesti i razgovarati kako uopće i Hrvatski sabor i tijela državne uprave kako sudjeluju u proces odlučivanja kada je riječ o našem članstvu u EU. To je možda za jednu širu debatu nakon sljedećih izbora za Hrvatski sabor. Hvala lijepo gospodine predsjedatelju.
Hvala. Imamo više replika na vaše izlaganje. Prvo je poštovanog zastupnika Marasa.
Hvala lijepa. Gospodine Kovač imam jedno pitanje za vas. Govorili ste neke načelne stvari, ali s obzirom da je to važno i da će se odviti tijekom predsjedanja Hrvatske EU, a vi ste jedan od pretendenata na čelno mjesto u HDZ-u, zanima me kako vidite i da li ste zadovoljni na koji način Hrvatska je postavila prioritete odnosno kako se odvija vođenje hrvatske Vlade u RH? Znači to je vrlo važna tema s obzirom da se poklapa izbori u HDZ-u sa predsjedanjem, zanima me vjerojatno će to biti jedna od važnijih tema u samo unutarstranačkoj kampanji, zanima me da li ste vi zadovoljni sa politikom HDZ-a u ovom trenutku? Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Kovač.
Hvala gospodine predsjedatelju. Meni je drago da gospodin Maras kao čelnik SDP-a cijeni najjaču stranku u Hrvatskoj, HDZ. I drago mi je da se i prate procesi u našoj stranci, mi smo stožerna stranka, najveća stranka tako je bilo jel, ovaj tako će i ostati. Ja vam mogu samo reći da smo mi ozbiljna stranka, da će procesi u našoj stranci biti ozbiljni, a kada je riječ o prioritetima Hrvatske vlade za vrijeme predsjedanja to je na visokoj razini postavljeno. Ono što ja vidim je da su ljudi u Vladi i u državnoj upravi općenito visoko motivirani. Dobio sam dobre signale i nakon ovoga koncerta, to je bio jedan lijepi ambijent, ali sad čekam još do kraja lipnja. Osobno sam optimist kad je riječ o našem predsjedanjem EU. Hvala lijepa gospodine Maras.
Slijedeća je replika poštovanog zastupnika Klisovića.
Hvala lijepo potpredsjedničke sabora. Gospodine Kovač da vas malo ispravim, po zadnjem istraživanju javnog mijenja SDP je najjača stranka. No dobro. Ovaj htio sam nešto drugo replicirat, dakle spomenuli ste referendum građana Hrvatske o ulasku u EU. Dakle, to je jedno pitanje gdje ja nikada nisam imao dvojbe, a na njemu je radio jedan veći broj ljudi, uključujući evo ljude koji danas sjede ovdje u klupama Vlade, a kao i koji sjede u klupama HDZ-a. I mislim da smo napravili dobar posao nikad hrvatski građani imali dvojbe gdje pripadaju i nikad nisu dvojili da imaju snažnu naglašenost i na hrvatski nacionalni identitet i europski identitet, a EU je samo jedna dobra manifestacija, institucionalna manifestacija tog europskog identiteta. I zato mislim da eto, kako smo lijepo uspjeli naći zajednički jezik kod takvih strateških prioriteta. To je vodilja i za druga neka pitanja od zajedničkog interesa.
Poštovani zastupnik Kovač.
Hvala lijepo gospodine predsjedatelju. Gospodine Klisoviću ovo s anketama to je trik znate, mi u HDZ-u smo najjača stranka, mi malo pustimo ono to je onaj trik da vidite, da povjerujete u to na kraju kad dođe trenutak moramo pobijedit, to se zna, mislim na HDZ. Ali što želim reći, drago mi je da govorite o suglasju i o konsenzusu, mi smo neki dan sa samim novinarima i imali smo visok stupanj kompatibilnosti stavova kad je riječ o vanjskoj politici. Vanjska politika treba pokazati ozbiljnost to je logično. Zemlje koje su uređene, sustavi koji su uređeni, tu mora postojati jedna ozbiljnost. Druga stvar unutarnja politika, ali meni je drago da je na tom planu i oko BiH evo tu je i kolega Ljubić pa on to zna, on to priznaje, oko BiH i ne očekujem da će i novoizabrani predsjednik republike mijenjati stavove, posebno nacionalne interese i kad je riječ o BiH ovaj to smo zajedno postigli 2004. godine kada smo ovaj napravili onaj odbor za praćenje pregovora. Suglasje na tom području je nužno. Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Milošević.
Hvala potpredsjedniče. Pa dragi kolega Kovača ja sam potpuno siguran da većina hrvatskih građana zna i razumije da je članstvo Hrvatske u EU zapravo alat, a kako dobro služi neki alat ovisi kako ga znate koristiti. Međutim, želim naglasiti da taj alat postaje sad dvostruki alat zapravo. S jedne strane naše članstvo je alat da osiguramo bolji životni standard našim ljudima, ima odlučnih primjera poput Čeha i Slovaka, Poljaka. Čehe i Slovake naglašavam zato što oni ništa od stanovnika izgubili od kad su ušli u EU, mislim da niti Slovenci, dakle isključivo o nama ovisi kako ćemo u tom smislu koristiti, ja ne govorim sada samo o kohezijskim fondovima iako nisu nevažni. A drugi alat je da kad gledate globalne izazove koji su pred cijelom Europom, znači pred cijelom zapadnom civilizacijom i mnogim drugim civilizacijama zapravo zajedno u EU sigurno ćemo naći bolje načine se nositi sa globalnim migracijama, izazovima promjene u klimi …/Upadica: Hvala./… i ostalim izazovima koji su pred …/Govornici govore istovremeno./…
Poštovani zastupnik Kovač.
Maločas sam se konsenzusom sa kolegom Klisovićem kako se on neće dić, konsenzusom sa kolegom Miloševićem ja sam posebno suglasan s njime. Znači mi smo postigli veliku stvar pokazali smo onu snagu kada je riječ o državotvornosti, mi smo državnopolitički seksetor, znači uspješna priča. Samostalnost, demokracija, sami se oslobodili od agresora, svoja područja reintegrirali, ušli u NATO, ušli u EU itd., dan mirna reintegracija. Sada ovo članstvo ovisi naravno o tome koliko smo sposobni, koliko su naše institucije snažne jel, znači mi moramo jačati svoje institucije. I ako budemo znli ojačati svoje institucije, svoj resurs koji imamo znati puno bolje posložiti bit ćemo priča, ako ne budemo znali bit ćemo nekreativni, nekreativni podizvođač, ako želimo biti kreativna zemlja unutar EU za to se moramo reorganizirati. Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Lovrinović.
Poštovani kolega Kovač, evo iznenadila me vaša diskusija, konačno je i u HDZ-u netko usudio se reći nešto drugačije. Prvo ste rekli da je manjina uvela Hrvatsku u članstvo EU, a znamo o tome puno kontra zakona itd. Drugo netko smije mislit u HDZ-u. Ali šta se meni dopalo, znate mi iz stranke Promijenimo Hrvatsku mi ćemo uvijek kad netko nešto dobro kaže priznati u interesu građana. Vi ste rekli slijedeće, hoćemo raspravu o budućnosti EU, vi se sjećate da sam ovdje u nekoliko navrata tražio premijera Plenkovića da ne bude novinski izvjestitelj iz Bruxellesa nego da otvori raspravu o budućnosti EU, a ne praktično da tamo netko zna kuda treba ići, a da nas nitko ne pita. Prema tome, moje pitanje vama, potpuno je jasno da želite biti predsjednik HDZ-a, ako dođete i tu poziciju hoćete li odmah otvoriti ovu temu u Hrvatskom saboru o budućnosti EU kako bismo demokratski konačno počeli razgovarati …/Govornici govore istovremeno./…
Poštovani zastupnik Kovač.
Hvala lijepo gospodine predsjedatelju. Mi se ovdje bavimo raspravom, mi ovdje imamo raspravu o izvješćima predsjednika Vlade o sastancima Europskoga vijeća i razgovaramo o nekim temama koje se tiču tih sastanaka i sada razgovaramo ne o HDZ-u, iako mi je drago i u slučaju kolege Marasa da je toliki interes za našu stranku, to pokazuje da smo kvaliteta jel, da smo snažni. Mi ćemo to riješiti u svojim redovima. Ja se s vama također slažem, mi moramo ovdje u Hrvatskome saboru razgovarati o budućnosti EU i imati svoj i utjecati na proces reorganizacije EU. Da je reorganizacija nužna, pokazuje na kraju krajeva i izlazak Velike Britanije iz EU, to je glavna misao. Znači da je moguće zaustaviti integracijski proces. To su sada pokazali Britanci i zbog toga mi moramo o tome razgovarati i dati svoj doprinos kako se reorganizirati u EU.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Ante Babića.
Hvala lijepa. Poštovani kolega Kovač. Dakle, branih devedesetih godina pa sve tamo do 2000. godine Hrvatska država je bila objekt rasprava kako u UN, u OESS-u, a tako i u Europskom parlamentu. Danas smo mi postali subjekt svih tih institucija i s obzirom na vaše iskustvo i mi koji idemo u ove međunarodne organizacije znamo što to znači za pojedine zemlje u našem okruženju od BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, euroazijskih zemalja, da ne govorim što to zapravo za nas kao Hrvatsku znači. Danas predsjedamo Vijećem EU i to nikako ne trebamo minorizirati, dapače. Danas je bila prigoda govoriti o programu hrvatskog predsjedavanja Europskim vijećem što se iskoristilo u ovoj točci. Ono o čemu ste govorili uloga nacionalnih parlamenata, ali to … /Govornik se ne razumije./ …
Hvala. Poštovani zastupnik Kovač.
… /Govornik se ne razumije./ … Gospodine Babiću ako dopuštate samo jednu, jedno preciziranje. Mi nismo postali subjekt, mi smo se nametnuli da budemo subjekt, mi smo krvavo izborili to da budemo subjekt u međunarodnim odnosima i na to smo ponosni i znam da vi to mislite. Ja sam samo tu bio malo ovako picajzla kada je riječ o jezikoslovlju o lingvistici. Znači mi smo napravili puno toga i kada recimo pogledamo svoje susjede na jugoistoku to je nebo i zemlja. Naš status, njihov status i na njima je naravno da svoj status promijene. Ali na nama je sada sljedeća zadaća kako postati gospodarski uspješna priča. Ako se usporedimo sa Poljskom, sa Baltičkim zemljama, posebice s Češkom. Češka je danas došla skoro do nivoa Italije, … prosjeka EU po glavi stanovnika prema kupovnoj moći Češka, Italija 26%, s obzirom na … posto. Znači to mora biti naš cilj kao postati dugoročno uspješna funkcionirajuća ekonomija država. Hvala lijepa.
Hvala. Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Pernara. Izvolite.
Uvažene dame i gospodo. Sukob koji se trenutno vodi u Saboru je zapravo sukob između dvije vrste globalista, lijevih i desnih koji u suštini imaju identične stavove i pozicije po svim pitanjima, neovisno radi li se o Marakeškom sporazumu, Istambulskoj konvenciji ili bilo čemu drugom što ima da tako kažem globalnu dimenziju. Čim prelazi hrvatske okvire kako kaže Bruxelles tako kaže lijeva i desna strana. A htio bih reći tko su globalisti. Globalisti su oni poput gospodina Plenkovića koji su recimo jučer bili u Bruxellesu, danas u Strasbourgu, sutra su u DAvosu to su ljudi koji se kod kuće osjećaju svugdje i nigdje, to su ljudi koji obilaze cijeli svijet i koji gledaju što taj svijet ima ponudit za njih, a ne pitaju se koja je budućnost njihovog vlastitog naroda. Odanost premijera Plenkovića nije njegovoj vlastitoj državi, vlastitom narodu, već je njegova odanost onome tko najviše plaća. Danas oni koji najviše plaćaju na globalnom tržištu ljudskih duša su Washington i Bruxelles, oni plaćaju najviše i sukladno tome gospodin Plenković je njima odan. Ali nije im odan zbog dobrobiti hrvatskog naroda nego im je odan zbog svoje vlastite dobrobiti, zbog svoje vlastite karijere. Ono što je problem nije samo premijer Plenković, problem su i ljudi sa druge strane političkog spektra koji se predstavljaju kao lijevi, al u biti problem nisu ni lijevi ni desni, problem je ljudski karakter, problem su ljudi koji su osobni probitak stavili ispred javnog. Politika bi trebala biti borba za opće dobro, međutim pitanje se postavlja da li danas ljudi koji ovdje sjede u Saboru, odluke koje donose, donose motivirani zajedničkim dobrom svih članova naše zajednice ili donose odluke motivirani osobnim probitkom? Moj sud je da velika većina ovdje gleda svoje karijere, gledaju samo sebe, nesvjesni toga da smo mi svi ovdje u prolazu i da smo crtica u vremenu. I zbog toga smatram mojom dužnošću ukazati na politiku koja vodi naš narod u nestanak. 1950. prosječna žena u Hrvatskoj je imala čak troje djece, danas ima samo 1,4. Također broj stanovnika Hrvatske rastao je na svakom popisu stanovništva od '48. do '91. kada nas je bilo 4,7 milijuna, međutim tada smo se odlučili za jedan projekt, za projekt koji se pokazao kao koban za hrvatski narod, a to je jedna kriminogena i marionetska vlada koja zapravo raseljava domicilno stanovništvo, koja razara društvene vrijednosti i zapravo obitelj kao temeljnu jedinicu društva. Rezultat te politike možemo jako jednostavno vidjet, možemo je vidjeti po tome što danas živi u Hrvatskoj manje od 4 milijuna ljudi što u prijevodu znači čak 700.000 manje nego je živjelo prije 1991. odnosno prije dolaska HDZ-a na vlast. Međutim, tamo gdje je HDZ stajao SDP je uvijek nastavljao zato jer i jedna i druga stranka ne predstavljaju drugačiji idejni koncept. Nećete recimo nać sukob HDZ-a i SDP-a po pitanju uloge Centralne banke ili po pitanju gradnje LNG terminala. Mi svi znamo da je plin koji će preko LNG-a biti dovučen u Hrvatsku skuplji od cjevovodne i da će posljedično cijena plina porasti. I onda se svađaju recimo HDZ i SDP oko toga treba li LNG terminal biti plutajući ili kopneni, a bez obzir kako se terminal napravio stvarat će gubitak. Razlika je samo što je jedan skuplji, a drugi štetniji za okoliš, ali u suštini oba tankaju skuplji plin. I u tom dodvoravanju tim stranim silama oni ne biraju sredstva i načine. Kada strane sile iz Europe odnosno iz Bruxellesa kažu morate raditi do 67. godine onda će i Bernardić i Plenković glasati i Milanović i oni koji ih kritiziraju ovdje iz obje te stranke, glasat će jedni i drugi za rad do 67. godine. A jednakost koju HDZ i SDP nude hrvatskom narodu je sljedeća, oni često puta pričaju o rodnoj jednakosti, pa eto rodna jednakost je da su prije muškarci radili do 65., a žene do 60. godine, a sada u ovom duhu rodne jednakosti radit će i jedni i drugi do 65. godine. Radili bi do 67. da se potpisi nisu skupili za referendum. I hoću vam reći da ova jednakost koju marionetska vlast nudi, jednakost u patnji, jednakost u izrabljivanju. I postavlja se pitanje da li hrvatski narod želi podržavati tu politiku? Kada sam vidio rezultat drugog kruga predsjedničkih izbora gdje je ishod otprilike bio milijun za HDZ, milijun za SDP tada sam shvatio zapravo da većina hrvatskog naroda nažalost još uvijek želi tu politiku i da misli da će upravo s tom i takvom politikom imati bolji život ili bolje sutra. Međutim, ako smo imali tu politiku u prošlosti i ako smo vidjeli kamo nas je dovela, moramo se pitati kamo će nas ta politika odvesti u budućnosti. Albert Einstein poznati fizičar rekao je svojedobno da je definicija gluposti ponavljati istu stvar očekujući drugačiji rezultat. Ono što birači koji glasuju za HDZ i SDP rade jest da ponavljaju istu stvar očekujući drugačiji rezultat, odnosno glasuju za te dvije stranke u nadi da će sutra biti bolje. A pitanje se postavlja da li nam je odnosno hoće li nam sutra biti bolje s te dvije stranke za kormilom države? Po mome sudu ne. I ono što većina građana ne zna da je najveći kriminal vezan uz monetarnu politiku uz to što je Centralna banka mjenjačnica i što je sav novac definiran kao dug i to vanjski koji se prelijeva na unutarnji i da novac za otplatu kamate na taj dug uopće ne postoji i da je zato zemlja u dužničkom ropstvu i zato naš dug kao društva stalno raste. I što će se dogoditi? Događa se to da se naša djeca rađaju u dugu i događa se da ljudi kada su odrasli odnosno kada ostare umiru dužni. A zašto se to događa? Zato jer je dug ono što prati ovaj model, dug je ono što ubija ovo društvo i sve je zapravo koncipirano na način da mi kao društvo budemo zauvijek dužni i da zauvijek grcamo u dugovima, da smo zauvijek bez love, a da strani kreditori polagano preuzimaju ne samo imovinu naše zemlje već i političku vlast kroz način da ovlasti zakonodavnih tijela delegiraju u Bruxelles i da sve više i više odluka se donosi van granica naše zemlje. A političari koji provode tu i takvu politiku kao što sam rekao zovu se globalisti i ja bi ih nazvao karijeristi sa najnižim pobudama. To su ljudi kojima ništa nije sveto, ljudi koji mijenjaju kapute, ljudi koji danas govore jedno, sutra drugo. Hrvatski narode ja se pitam što imaš u glavi, pitam se kako to da ne vidiš kojim putem ideš i kamo ćete taj put odvesti? Hrvatski narode pozivam te da se otrijezniš, da otvoriš svoje oči i da progledaš kao Savao što je progledao kada je išao iz Jeruzalema za Damask, on je progledao. Ali bojim se da velik dio hrvatskog naroda će prije otići na onaj svijet nego progledati. A zašto? Radi medija, radi korumpiranih medija koji s njima manipulira i upravlja, koji upravlja njihovim izborom koji im govore za koga glasati, a svaka opcija koju vam mediji sugeriraju predstavljaju kao dobru, pozitivnu, veselu, zabavnu ili kakvu god drugu. Svaka ta opcija zapravo služi globalistima jer ti isti mediji služe globalistima, to je ono što morate znati. Znači mediji su kao i politička elita u službi istih struktura i svaka promjena koju vam mediji nude je uvijek promjena unutar zadanih okvira, a okviri su takvi da se ekonomsko izrabljivanje naše zemlje i demografski nestanak našeg naroda nastavlja. Eto, možda hrvatski narod otvori oči, možda ne, živi bili pa vidjeli, ali siguran sam da će buduće generacije koje će doći ipak biti nosioci promjena jer njima mozak nije ispran kao što je nažalost mnogim ljudima starijih generacija. Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Lovrinovića. Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, poštovani građani. Kada sam danas slušao izlaganje predsjednika Vlade gospodina Plenkovića o stanju u EU i u RH, definitivno sam shvatio da mi ne živimo u istoj zemlji. Njegova slika Hrvatske i EU je idealizirana. Prava slika Hrvatske je sa puno više sivih tonova. Što tu nije isto, što ne vidimo isto? Mi ekonomski stručnjaci, a pripadam znači ekonomskoj struci uvažavamo samo činjenice, argumente. Prije 6,5 godina 1.7.2013. Hrvatska je ušla u članstvo EU i koji su rezultati toga? Vidite u tom razdoblju došlo je do pada životnog standarda i stupnja razvoja i stupnja razvijenosti RH gospodarstva u odnosu na prosjek EU. Mi smo sa 61% pali na 59% to su činjenice dragi građani. Mi još ni danas nismo u Schengenu, a pazite predsjedamo Europskim vijećem, pa nije li to pomalo smiješno da ne kažem čudno. Nadalje, korupcija i kriminal cvatu pa ja pozivam predsjednika Vlade da barem ovih 6 mjeseci iskoristi, pa kad dolaze ovdje strani znači predstavnici drugih država i onih država koji vode EU, Francuske, Njemačke da konačno pomognu u obračunu s korupcijom pa da barem imamo neke koristi od toga predsjedanja, a da to predsjedanje ne bude samo jedna parada predsjednika Vlade i njegovih suradnika gdje se vidi kako se prosipa zvjezdana prašina iz Bruxellesa, Frankfurta, a kad prođe 6 mjeseci vidimo ostane sivilo. Mi ne trebamo ovdje priredbu od predsjedanja nego obranu hrvatskih interesa i da se ostvari ono što mi želimo unutar EU jer se obećvalo sve i svašta pred ulazak u EU. Uđimo ljudi, za par godina dostići ćemo njihov standard, sve su to bile sada se vidi dragi građani obmane i laži. U tom smislu što je još činjenica, jer govorimo o argumentima, mi iz stranke Promijenimo Hrvatsku želimo samo pričati ako smo ozbiljni ljudi, a jesmo o argumentima. Imamo snažan odljev radnika i stanovništva općenito, vidite, pa je ta sloboda kretanja, pa mi smo imali slobodu kretanja u EU kad nismo bili njeni članovi, imaš putovnicu. I znate što je još najvažnije? Imaš li novaca u džepu, ako imaš novca u džepu možeš putovati kud hoćeš, ne samo u EU. Ali dragi građani, ja ne znam ali u koliko posto, međutim najveći broj građana Hrvatske nema nikakve koriste od te slobode kretanja jer nema novca da putuje. I ono što još želim naglasiti da se ubrzava razgradnja suvereniteta, preostalih dijelova suvereniteta RH, prije svega jednom nerazumnom akcijom i ajmo tako reći to je naprosto jedan nasilnička akcija, kampanja da se što prije uvede EUR-o u RH i time se želi zakucati zadnji čavao u lijes, dakle ovom akcijom. Ajmo sada vidjeti što će donijeti predsjedanje EU ovdje. Pa gledajte to je jedna više, kako bih rekao ceremonijalna organizacijska funkcija. Naravno ona može promovirat, promovirat zemlju unutar EU i svijeta, kao što naši sportaši rade. Ja očekujem kao ekonomist, stručnjak, da će jedino profitirati hoteli u Zagrebu i ugostiteljski objekti i nažalost ništa više. To ćemo vidjeti 1.7. kad se završi predsjedanje Hrvatske Vijećem EU. To je velika parada kako rekoh za premijera i suradnike, a u funkciji nadam se parlamentarnih izbora i ja sam siguran da oni nikad više neće pobijediti. Slijedeće pitanje koje želim aktualizirati jest pad financijske potpore EU Hrvatskoj. Vidite, ja ovdje kolegice i kolege čujem i vidim da vi, većina vas nije uopće informirana što se događa. Znači pustimo mi optimizam pa svi mi imamo lijepe želje da Hrvatska što više se probije, izvozi itd. Međutim, vidite ovo Hrvatska je u 10 godina proteklih to su sve podaci službeni statistički, u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa svijetom ostvarila 70 milijardi EUR-a deficita. Ako hoćete da pretvorim u kune to je oko 520 milijardi kuna deficita. Jedna Srbija ona pokriva uvoz 75% uvoza izvozom, Slovenija 100%, Hrvatska sad ispod 60%. Ma čime se vi hvalite gospodo, čime se vi hvalite? Pa nemojte nas obmanjivat više, govorimo o podacima. Vi ste nas uvukli i tretirate i tako se borite na način da su police trgovačkih lanaca, stranih trgovačkih lanaca koje 10 godina nisu platile jednu lipu poreza na dobit preplavljena stanom robom, uništava se naša proizvodnja posebno malih i srednjih poduzetnika proizvođača. To je istina. I zato vas dragi građani pozivam na otpor na slijedećim parlamentarnim izborima da podržite nove ljude, nove stranke, nas koji se žestoko borimo, za sada prilično usamljeno, ali sva moć je u vašim rukama da nas podržite da konačno ovdje promijenimo raspored snaga i da ovaj sabor postane sabor, a ne nečija prčija, oprostite na izrazu. Ima li većeg apsolutiste od čovjeka koji šef stranke, šef vlade, on drma saborom on uređuje sve, jedan čovjek. I kako sam ovdje u saboru ja to vidim, znam i to je tako. Nema ovdje demokracije. Provedimo demokratsku revoluciju u Hrvatskoj. Pozivam vas na to. Što će Hrvatska manje dobiti u EU sada izlaskom Britanije? 100 milijuna EUR-a će dobiti manje iz jamstvenog fonda po izračunima stručnjaka, 150 milijuna EUR-a će manje dobiti za ruralni razvoj, znači oko 250 milijuna EUR-a ili ako hoćete milijardu 900 milijuna kuna. Tko će nam to nadoknaditi, odakle novi izvori, a poljoprivreda je na koljenima nikad nisu naši poljoprivrednici manje proizvodili. Zašto? Jer se poticaji dijele čak i tamo gdje se ne proizvodi. Bitno je da si u stranci, partiji i ništa drugo. Dvije, tri riječi o problemu poljoprivrednog zemljišta. Prije 2 godine ovdje je usvojen Zakon o poljoprivrednom zemljištu, ni jedan hektar nije dodijeljen našim proizvođačima poljoprivrednicima, ni jedan hektar. Proteklih dana su Hrvatske šume zabranile ispašu u kraškim područjima stočarima. Znači sa svih strana se pritišće. Zašto? Jer sredinom ove godine, dakle prestaje moratorij na prodaju obradivom zemljišta strancima. Što će onda biti? Pa naravno vidite ne daje se domaće zemljište domaćim ljudima poljoprivredno nego se jednostavno priprema za nekog drugog, a to je vidljivo bilo putem lex Agrokora kada je 30 000 hektara najplodnije zemlje u RH po automatizmu, znači odlukom ove Vlade dodijeljeno slijedniku Agrokora koji se zove Fortenova umjesto našim proizvođačima, pa to nije ništa drugo nego planirana strategija kako da se RH raseli, kako da se iscrpi kraj tolikih resursa. E sada par riječi o ulozi EU vidite, ajme da je to istina gospodo, žao mi je da nema premijera, da je to istina što vi govorite o EU, pa to bi bilo krasno, ali evo činjenica gospodo, evo vidimo ovdje pomoćnike, savjetnike, pa vi barem znate da EU nije više nikakav bitan faktor u međunarodnim odnosima. Bio sam u lipnju na međunarodnom skupu u Moskvi, 4, 4 zemlje mogu samo urediti, ajmo tako urediti, suvremeni svijet, stabilizirat ga, to su SAD, Rusija, Kina, Indija, niko više ne spominje EU, pitam ja zašto? Pa kaže pa, pa ona ne može sama sebe stabilizirat, uredit, razumijete, prema tome to je točno. EU 1980.g. tad je bila zajednica, u svjetskom BDP-u je činila 30%, znate kolko danas sudjeluje? 22%. Proces dezintegracije nije nikada bio ovakav kakav je, a unatoč svemu tomu vi ne želite da mi u nacionalnom parlamentu raspravljamo o budućnosti EU. Zašto? Jer vi samo želite slijepo izvršavati i slušati, a nas gurati kao guske u maglu odnosno da budemo izgubljeni jer ima tu ko da misli. Imam još dosta toga reći, na kraju kad sam bio u Rusiji, svi izvoze tamo, Nijemci prave sjeverni tok sa Rusima, Francuzi izvoze automobile, Nijemci svoja vina, ova Vlada nije napravila potez da 6000 tona mandarina izveze Rusima, prema tome to je ta sramota, to je ova Vlada i to moramo konačno pomesti sa scene.
Zahvaljujem. Imamo repliku, poštovani kolega Ivan Pernar, izvolite.
g. Lovrinović, ja sam siguran da hrvatski narod nije svjestan da količina novca koju EU nama pod navodnicima daje, zato jer mi naravno plaćamo članarinu pola milijarde EUR-a, da je to samo mali fragment odnosno sića u odnosu na novac koji mi dajemo svake godine na otplatu vanjskog duga tim istim zapadnim zemljama. Dajte molim vas recite hrvatskom narodu da otvori oči, da shvati omjer, znači koliko otprilike milijardi EUR-a godišnje RH daje tim stranim kreditorima sa zapada na otplatu vanjskog duga, a koliko s druge strane dobiva novaca, tu razliku kao viška članarine u odnosu na, kao te nekakave dotacije od EU, mislim da bi to ljudima otvorilo oči jer ljudi cijelo vrijeme misle da EU nama puni džepove, a ne shvaćaju zapravo da ona isisava lovu iz naših džepova. Hvala.
Zahvaljujem. Odgovor kolega Lovrinović, izvolite.
Pa evo ponavljam formulu Europskih fodnova vidite, od 2014. do 2020. bilo je predviđeno 10 milijardi EUR-a RH, vidite kako izgleda formula EU, poslušajte vi koji savjetujete, 10 milijardi EUR-a da bi povukli moramo prvo platiti 5, znači nama ostaje na raspolaganju 5, od tih 5 milijardi, 60% je najmanje uvozne komponente, znači -3, ostaje 2 milijarde. Međutim, ovo što je pitao kolega Pernar, mi držimo vani negdje 20 milijardi, znači skoro 150 milijardi kuna uz zanemarive kamate od 0,1%, a proteklih godina smo se, ova Vlada zaduživala uz 4-5% i govorila malte ne da je organizirala slavlje kako nas jeftino zadužuje. Znači oni su na 150 milijardi 7,5 milijardi godišnje plaćali znači za svoj novac, za naš novac, kamata, a praktično našim štedišama i deponentima ništa, ovo je istina poštovani građani o EU, ovoj Vladi i onome što se događa.
Zahvaljujem. Prelazimo na završnu riječ poštovanog kolege Mire Bulja u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista, izvolite.