5. sjednica

Sabor

16. 12. 2020
objavljeni podaci: 16. 12. 2020

Transkript

i prelazimo odmah na prvu točku, to je: 1. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, EURATOM Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 113. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za europske poslove. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Izvolite ministre.
Sada je na redu g. Davor BErnardić koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.
Sada ćemo ići na slijedeću točku, to je: - Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 36. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, izvolite.
Sljedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, drugo čitanje, P.Z. br. 43.; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172. u vezi čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje. Uvaženi državni tajnik Žarko Katić, izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro. Krećemo sa radom kao što je i najavljeno: 1. A)Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru B)Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 113. Ustava RH te čl. 123. i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za gospodarstvo i Odbor za poljoprivredu. Sada bih molio predstavnika predlagatelja da nam dodatno obrazloži prijedlog. S nama je poštovani ministar vanjskih i europskih poslova poštovani Gordan Grlić Radman. Ali imamo prije toga stanku, poštovani kolega Bulj. Izvolite.
- Mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav HS o zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika HS koji je podnijela zastupnica Katica Glamuzina. Sukladno čl. 236. Poslovnika HS o mišljenju Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav odlučuje se bez rasprave. Dajem na glasovanje slijedeći zaključak: Prihvaća se mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika HS koji je podnijela zastupnica Katica Glamuzina. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 123 zastupnice i zastupnika, 73 za, 2 suzdržana i 48 protiv, te je tako donijet zaključak kako ga je predložio Odbor za ustav, Poslovnik i politički sustav. Ovime smo došli do kraja glasovanja i prije nego što pređemo na slobodne govore samo nekoliko trenutaka vas molim. Zahvalio bih se saborskim službama, svim djelatnicima HS na tome što su u ovo vrlo zahtjevno vrijeme pomogli i uspješno organizirali naša glasovanja i vrlo složene logističke …/Pljesak/…osigurali vrlo složene logističke uvjete, tako da im hvala i sretan im Božić i Nova Godina. Isto tako želim svima vama i vašim obiteljima sretan Božić i Novu Godinu da ju provedete sa svojim najbližima, želim vam zdravlja, radosti i mira. A isto tako hrvatskim građanima i hrvatskim građankama u ime i Hrvaticama i Hrvatima širom svijeta u ime zastupnika i zastupnica HS želim sretan Božić, sretnu Novu Godinu, želim im isto tako puno zdravlja, mira, radosti i neka provedu ove blagdane u krugu svojih najbližnjih. Ovo je jedan drugačiji Božić, drugačija Nova Godina, ali nadam se da će 2021. na kraju te godine i nove 2022. biti svima nama puno bolje. Hvala vam lijepa. Za 5 minuta još slobodni govori i vidimo se na idućoj sjednici HS. STANKA U 10,57 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 13:25 SATI Do kraja iznošenja stajališta ne dajem povrede Poslovnika. Gospodin Marin Lerotić ispred Kluba zastupnika IDS-a. Izvolite. Ako se ne slažete imate Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Prelazimo sada na iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika. Prva je gospođa koja niste vi, prvo je gospođa Anka Mrak Taritaš. Izvolite.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj HNS-a i nezavisnih zastupnika u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Predrag Štromar. Izvolite.
I posljednji je g. Miro Bulj koji će iznosit stajalište Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista. Izvolite.
Sada je na redu ispred Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a g. Silvano Hrelja. Izvolite. Već je bilo čišćeno, .../Govornik se ne razumije./... izvolite.
Poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, otvaram 5. izvanrednu sjednicu HS-a, kao što sam jučer i najavio. Sve vas srdačno pozdravljam. 5. izvanrednu sjednicu HS-a sazvao sam na zahtjev Vlade RH, a temeljem čl. 220. i 221. Poslovnika HS-a sa dnevnim redom koji vam je dostavljen u pozivu. Prvo ćemo raspraviti: 1. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, EURATOM, 1. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 43, 1. Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 36, 1. A) Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru B) Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Kako sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dnevnog reda nema, utvrđujem da smo usvojili dnevni red 5. izvanredne sjednice.
Sada je g. Vili Matula koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izvolite.
g. Goran Ivanović iznosit će stajalište Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Sabora. Ja sam se isto malo zbunila kad sam vidjela kolegu, ali dobro. Evo poštovane kolegice i kolege. Ima tome već neko vrijeme odnosno mjeseci su prošli kako se naš premijer slavodobitno vratio iz Bruxellesa govoreći o tome kako je tamo ni manje ni više nego osigurano 20 milijardi eura za Hrvatsku za obnovu od potresa, za oporavak od korona krize, za zeleni razvoj i … vrsta i tipova. Premijer nam se držao kao da je maltene taj novac donio sa sobom u džepu. Dobro, ne baš u džepu ali barem u nekoj crnoj torbi i to ravno u središnjicu HDZ-a. Ali eto ja se danas pitam nekih pet mjeseci poslije toga, kada će zapravo početi stizati taj silni novac. Prošlo je već pola godina, a od pripremnih koraka za povlačenje tog novca ni traga ni glasa. Dobro, bilo je problema u Uniji oko dogovora među članicama, ali ja danas javno postavljam pitanje, premijeru, Vladi i njegovoj saborskoj većini što se u tih pola godine činilo da bi novac počeo stizati? I odmah ću vam dati i odgovor jer ovo je Hrvatska, a u Hrvatskoj je na vlasti HDZ i nije se činilo ništa. Ja znam da bi oni mogli kao i za interpelaciju o zdravstvu napisati 20 stranica mjera koje se tobože poduzimaju, ali i dalje smo najlošiji u Europi. G. Plenković je 29. srpnja ove godine tu u HS kad nas je izvještavao o sastancima Europskog Vijeća rekao da će nacionalni plan oporavka predstaviti u Saboru do kraja godine. Vi ga kolegice i kolege vidite na dnevnom redu? Ja ne vidim. Taj plan se prvo morao napraviti na onda raspraviti i usvojiti u Saboru, osim ako i tu ne kane potpuno zaobići Sabor i to me ne bi čudilo. Europska komisija je pozvala članice da već od sredine listopada počnu dostavljati nacrte svojih planova. Sad je sredina prosinca, molimo premijera da nam dojavi ako je nacrt slučajno poslao svojim tajnim kanalima za koje nitko ne zna, da to prinese našoj pozornosti. Uopće mi nije jasno kako g. Plenković i njegova Vlada kane iskoristiti prvih 10% sredstava koja se mogu koristiti već iduće godine kad plan još uopće nije napravljen, a postupak odobravanja od Komisije i Vijeća kad je plan gotov može potrajati i nekoliko mjeseci. Podsjećam iz instrumenta „Next Generation“ na raspolaganju nam je 9,4 milijarde eura od toga 5,9 milijarde bespovratno odnosno da se malo ispravim, moglo bi nam biti na raspolaganju, ali već sada se čini da nismo baš najbolje krenuli, inače planovi će se ocjenjivati po tome kako se uklapaju u ciljeve zelenog razvoja s posebnim naglaskom na digitalne tehnologije, čistu energiju i energetsku učinkovitost. Ista ta Komisija koja će ih ocjenjivati Hrvatskoj je nedavno dala opomenu zato što mjesecima kasnimo sa Strategijom energetske obnove zagrada. Isto tako ne znamo uopće koliko puta sam ja osobno upozoravala na to da Hrvatska i dalje nema usvojenu strategiju … razvoja i po digitalnoj konkurentnosti smo nažalost na dnu Europe. Dakle, nije se napravilo ništa osim što je u međuvremenu u javnu raspravu poslana Strategija razvoja do 2030., sama po sebi mogla bi biti dobra stvar. Šteta da je ova naša kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji najviše bez sadržajnih općih mjesta u jednom tekstu o tome koliko je koštalo ovaj put neću govoriti. Kako stvari sada stoje? Od novca u crnoj torbi nećemo vidjeti ništa. Ne bi to zapravo bilo ni čudno od HDZ-a, nije nam to ni prvi put. Čudno bi bilo da se prime ozbiljnog posla i konačno naprave neki iskorak za vlastitu zemlju, ali nažalost kao sa interpelacijom o zdravstvu koju su bahato odbili, jedino što zaista znaju biti najlošiji u Europi kako u borbi protiv korone tako i u korištenju europskog novca. Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče Sabora. Kolegice i kolege. Dakle, već je danima poznato da je Hrvatska najgora u Europi i po broju novozaraženih i po broju mrtvih. To je nažalost svakodnevna činjenica i po WHO-u i ISDS-u i Johnsu Hopkinsu iz Londona i po drugim relevantnim svjetskim institutima. Umire stotinjak ljudi dnevno, dakle primjera dva puta više nego u do sad najgoroj Americi po broju smrti. Stotinjak ljudi dnevno, mrtvačnice su pune, mrtvačka kola su pred bolnicama o tome se nedovoljno senzibilizira javnost. Zamislite da je 100 drugih ljudskih bića umrlo koliko bi se u javnosti govorilo pa i pisalo o tome. No, Hrvatska nažalost bilježi i mnoge druge neslavne rekorde. EUROSTAT je neki dan objavio podatak da je Hrvatska jedna od najsiromašnijih zemalja u EU, ali još zabrinjavajuće je da je po tom istom EUROSTAT-u Hrvatska i najgora po životnom standardu. Tek je Bugarska iza nas, čak nas je i Rumunjska prestigla po životnom standardu, imaju veći standard od nas. To je nekad bilo nezamislivo. Do prije samo pet godina to nije bilo ni približno tako. Primjera radi, Češka ove godine po životnom standardu je prestigla Italiju, a Slovenija joj puše za vrat. Nekad bogata i industrijski razvijena Hrvatska danas je na samom dnu EU, ali još najgore, sve se teže nosi s pandemijom korona virusa. Naravno, Hrvatska je i među najgorima kada je u pitanju pad gospodarstva zbog posljedica korone. I dok predsjednik i članovi Vlade pokušavaju obmanjivati javnost, bezočno lagati da je sve u redu, da je situacija pod kontrolom, da se kriza neće osjetiti jer su eto baš oni uspjeli osigurati silne milijarde Hrvatskoj. Podsjetit ću na možda najtužniji i na najsramotniji rezultat Plenkovićeve vlade, a to su europski fondovi. Iskorištenost strukturnih i kohezijskih europskih fondova u razdoblju od 2013. do 2020., dakle na kraju financijske perspektive je tek mizernih 40%, to je tuga, čemer i jad i svrstava nas na samo dno EU i govori jednostavno o potpunoj nekompetentnosti i nepripremljenosti hrvatske vlade. I kad se pogleda taj podatak, ta gorka, ali s druge strane tužna istina, bajke o tome kako nas čeka El Dorado od 20 milijardi, jednostavno su samo bajke i jednostavno to je nešto što iz ove perspektive izgleda itekako smiješno. U ovo vrijeme dok su mrtvačnice pune, dok su bolnički odjeli pretrpani, dok se zdravstveni sustav sve teže nosi s pandemijom, kako bi se skrenula pažnja s činjenice da je Hrvatska najgora u Europi kad je u pitanju i broj novo zaraženih i mrtvih vlada različitim spinovima pokušava prikazati kako će nas milijarde koje su navodno oni osigurali spasiti. Kao prvo to nije nikakav novac koji nas ne pripada, to je naš novac jer članstvo u EU skupo plaćamo. Kao drugo taj novac imaju i puno veći novac sve ostale članice EU sukladno svojoj veličini i ekonomskoj snazi. Kao treće, ako će iskoristivost tog novca biti kao što je iskoristivost europskih fondova na 40% Hrvatskoj se ne piše dobro. Stanje koje najbolje opisuje djelovanje sadašnje hrvatske vlade je jedna velika laž i obmana. Možete lagati neke ljude neko vrijeme, ali ne možete lagati sve ljude svo vrijeme. Propagandnom stroju koji Hrvatsku pokušava prikazati stanje kakvo nije jednostavno dolazi kraj. Hrvatska je propustila priliku za restart i javne uprave, ali i cijele ekonomije. Mi u SDP-u predložili smo više od 30-tak zakona za pomoć građanima i poduzetnicima, odbili ste sve. Odbili ste moratorij na kredite, odbili ste zaštitu sirotinje, odbili ste zaštitu umirovljenika, odbili ste zaštitu nezaposlenih, odbili ste pomoći liječnicima i medicinskim sestrama na prvoj crti obrane od virusa, odbili ste pomoć poduzetnicima. I dok predsjednik vlade napuhano docira što bi hrvatski građani trebali raditi za blagdane prikriva da je upravo on odgovoran za najveću smrtnost u Europi, za pune mrtvačnice, za to što je Hrvatska na začelju EU po životnom standardu, ali i za iskoristivost europskih sredstava od svega 40%. Tuga i jad. I ako će iskorištavanje europskog novca koji nam pripada i koji nam nitko nije poklonio biti tako uspješno kao što je Plenkovićeva pobjeda nad koronom mogu samo reći jao Hrvatskoj.
Imamo još jednu stvar, poštovane zastupnice i zastupnici, temeljem čl. 236. st. 5. Poslovnika dopunit ću dnevni red 5. sjednice s jednom točkom, to je: - Mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav HS o zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika HS koji je podnijela zastupnica Katica Glamuzina.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege, vrijeme je da na neki način ovdje za govornicom Hrvatskoga sabora napravim jednu kratku inventuru 2020. g. Ovaj mjesec, kolegice i kolege, kreće podnošenje zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe. Prije nazivana i najavljivana kao nacionalna mirovina, pod pritiskom javnosti umirovljenika, ispravljena u naknadu. Zapravo je to socijalna pomoć za sve starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu u RH. Umirovljenici iz rada, ja vas lijepo molim, nemojte se svađati i srditi na te ljude. Neki stvarno nisu imali sreće odraditi 15 godina, koliko ih ukupno ima, vidjet ćemo uskoro. Ali eto, jedna mala dobra vijest za one koji stvarno nisu imali sreće u svijetu rada. Idemo vidjeti kako je ova godina izgledala za ostale, oni koji su odradili 15, 20, 35, 40 godina. Kako se po jutru dan poznaje, tako se i ova godina po siječnju poznaje. Ljudska lomača u domu za starije u Andraševcu bila je najava jedne teške godine u kojoj će doći do izražaja nebriga za starije. Daleko od očiju, daleko od srca. Hoće li na kraju ta tragedija, otkriveni ilegalni domovi, ali i apeli onih koji posao skrbi i rade profesionalno i brižno dovesti do silno potrebnih promjena u sustavu socijalne skrbi, to ostaje za vidjeti. Zasad imamo samo najave, najave s kojima nismo zadovoljni, ali nisu zadovoljni ni sadašnji ni budući štićenici ni vlasnici domova za starije. Godine gospodnje 2020. starije osobe u RH napali su i priroda i društvo. Novi virus čini ih najugroženijom skupinom, što posebno teško pada u društvu u kojem su već socijalno i ekonomsko ugroženi, a Vlada ponavlja samo jednu rečenicu: mirovina su zadnja linija obrane. Što smo još naučili u ovoj godini lekcija. Usklađivanje mirovina nije povećanje. Lekcija poznata od prije, ove godine utvrđena jer se usklađivanje koje i inače minimalno, dodatno smanjilo promjenom izračuna. Lekcija prva, tko vlada, računa i daje najmanje moguće. Lekcija druga, Vlada nas je uvjerila da je 47 kuna više od 350, odnosno da je 61 kuna veća od 400 u pogledu cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, a u tome su joj pomogle, zamislite tko, umirovljeničke udruge. Lekcija 3, parlamentarni izbori. Od 135 izvornih umirovljeničkih kandidata na 2 izborne liste, 1 250 000 umirovljenika izabralo je i jednog zastupnika, što odgovara ukupnom broju preferencijalnih glasova svih 135 kandidata. Iščuđuju se umirovljenici nakon parlamentarnih izbora, a glasali su za svoje načelnike, gradonačelnike, župane, ideološka uvjerenja, umjesto za sebe i za svoje interese jer nitko od 135 kandidata im očito nije bio po volji. Ali ja vas pitam, ma tko je taj čudotvorac koji može naći zajednički nazivnik za starosne skupine od 50 godina do 100 godina, a radi se o individualnim pravima građana, pojedinačnim pravima. Tko to može složiti? Lekcija 4 i zato zbog toga što nismo podložni, odnosno nismo složni, pardon, nismo složni u artikuliranju interesa ostaje neriješen ključni problem mirovinskog sustava, a to su obiteljske mirovine. Najobezvrjeđenije mirovine u cijelom sustavu, mirovine u koju su bračni partneri u obitelji izdvajali desetljećima, a kad jedan umre drugi ima pravo samo na svoju ili 70% preminulog. S razlogom govorimo stariji i nemoćni, ali to su dvije skupine. Ako ste stari imate izbora možete biti koristi, mudri, solidarni, odgovorni prema sebi i drugima, a kad starost donese nemoć, e tada trebamo svu podršku obitelji, društva i sustava. Za njih, za nemoćne se moraju boriti i stari i mladi. Hvala vam lijepa.
Žarko Katić
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane gospođe i poštovana gospodo zastupnici. Pred vama je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, konačni prijedlog. Zakon je u prvom čitanju raspravljen prošli mjesec, 11. studenog donijet je zaključak da se zakon upućuje predlagatelju na izradu končanog prijedloga zakona. Podsjetit ću da se ovim zakonom uređuje područje proizvodnje, skladištenja, prijevoza, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti i uporabe eksplozivnih tvari i proizvodnje, prometa, prijevoza, obilježavanja, označavanja i onesposobljavanja oružja te maloprodaji pirotehničkih sredstava i oružja. Ovaj zakon, dakle njegove izmjene i dopune koje su pred vama potrebno je bilo dakle izmijeniti radi usklađenja sa dvije nove direktive o oružju. To su Provedbena direktiva EU iz 2019. od 16. siječnja prošle godine, o utvrđivanju tehničkih specifikacija za označavanje vatrenog oružja i njegovih bitnih dijelova, u skladu s Direktivom vijeća iz 1991. g. o nadzoru, nabavi i posjedovanja oružja. I druga je Provedbena direktiva Komisije isto, istog datuma, 16. siječnja 2019. g. o utvrđivanju tehničkih specifikacija oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, kojim je propisana obveza državama članicama da osiguraju da oružje ili naprave, koje je osmišljeno za uzbunjivanje, signalizaciju ili spašavanje života, podliježe provjerama radi utvrđivanja njihove sukladnosti sa tehničkim specifikacijama utvrđenim u prilogu te Direktive. Ključno je to da se takvo oružje ne bi moglo prepraviti u vatreno oružje. U skladu sa spomenutim direktivama, potrebno je odrediti nadležno tijelo koje će kontrolirati usklađenost naprava za uzbunjivanje i signalizaciju s tehničkim specifikacijama te propisati obvezu razmjene informacija o rezultatima tih provjera sa drugim državama članicama EU. Osim toga, potrebno je imenovati nacionalnu kontaktnu točku za razmjenu takvih informacija, pa se ovim zakonom predlaže da Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja tu provjeru usklađenosti te će Ministarstvo unutarnjih poslova ujedno biti i kontaktna, nacionalna kontaktna točka, za razmjenu rezultata provjera sa drugim državama članicama. Sam postupak provjere i tehničke specifikacije propisat će se pravilnikom koji je potrebno donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Obzirom na veliki pritisak javnosti da se kroz izmjenu ovog zakona građanima potpuno zabrani prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika iz kategorije F2, a podsjećam da je prema odredbama Direktive o pirotehničkim sredstvima su da pirotehnička sredstva svrstana u dvije kategorije, kategoriju F2 i F3, a odredbama zakona iz 2017. g. već je zabranjena prodaja, nabava i uporaba petardi i redenika iz kategorije 3. Dakle, ovim zakonom se predlaže potpuna zabrana prodaje i uporabe petardi i redenika građanima, dakle kategorije F-2 i F-3. Podsjetit ću također da je pirotehnika koja se svrstava u kategoriju F-1, dakle najmanje opasna za zdravlje i sigurnost ljudi, životinja i imovine, ona je, njena prodaja je dopuštana tijekom cijele godine i to i u specijaliziranim prodavaonicama i u prodavaonicama robe široke potrošnje. To su one najmanje opasne, kažem kao što su prskalice, one žabice, dakle nešto što ne stvara veliku ni buku, niti može ozlijediti one koji ih upotrebljavaju. Podsjetit ću također da prodavatelji pirotehničkih sredstava mogu u svojim dućanima imati robu gdje je do 30 kg neto pirotehničke mase, a to je ako gledamo bruto pakiranja otprilike odgovara negdje 300 kg bruto. Isto tako građanin koji u zakonskom roku kupi pirotehniku ne potroši je u predviđenom roku između 27. prosinca i 1. siječnja neće se, dakle tu, tu pirotehničku masu može čuvati na zakonom propisan način, ali je ne smije upotrebljavati do novog roka uporabe, dakle do novog 27. prosinca. Dakle, za samu kupnju i zbog toga što nije stigao potrošit eventualno to neće biti kažnjen, ali je ne smije uporabljavati van propisanih rokova. Iako je dakle u protekle 3.g. otkad je stupio na snagu zakon koji zabranjuje uporabu sredstava iz kategorije F-3 zabilježen znatno manji broj ozlijeđenih građana od uporabe pirotehničkih sredstava uglavnom od uporabe petardi. Napominjem da se redenici sastoje od niza povezanih petardi tako da proizvode puno veću i buku, ali naravno i eksploziju i potencijalno su puno opasniji. Ali dakle prema podacima MUP-a i dalje su najčešće žrtve ranjavanja su osobe mlađe od 18.g. i mala djeca kojima je prema važećim odredbama zakona zabranjeno prodavati i upotrebljavati pirotehnička sredstva kategorije i F-2 i F-3. Dakle, maloljetnim osobama to je i sada zabranjeno, sad zabranjujemo, predlažemo zabraniti prodaja kategorije F-2 svima. Dakle, iako je prodaja pirotehničkih sredstava zabranjena samo punoljetnim osobama, dakle u razdoblju od 15. prosinca do 1. siječnja, uporaba je dozvoljena od 27. prosinca do 1. siječnja, stalno se zaprimaju brojne prijave uznemirenih građana o zlouporabi petardi i redenika od maloljetnih osoba kojih ne bi smjele niti posjedovati, a kamoli upotrebljavati i to dakle u rokovima kad je inače dozvoljena punoljetnim osobama uporaba, a često ih uporabljuju i izvan propisanog vremenskog razdoblja i izvan mjesta odnosno i na mjestima gdje je zabranjena uporaba takvih sredstava. Obzirom na sve ovo Vlada RH kao predlagatelj zakona u cilju zaštite života i zdravlja ljudi s posebnim naglaskom na zaštitu djece, ali i zaštitu imovine, te dobrobiti životinja na traženje i uz potporu šire javnosti pored već spomenutih zabrana petardi i redenika kategorije 3, F-3 konačnim prijedlogom ovog zakona predlaže i zabranu prodaje petardi i redenika iz kategorije F-2 građanima kao njihovo posjedovanje i uporabu. To se ne odnosi na pravne osobe, obrte i udruge koje mogu i dalje nabavljati ovu pirotehniku za svoje djelatnosti, npr. speolozi, HGSS i druge ovlaštene uporabe, dakle oni ih mogu nabavljati u upotrebljavati petarde iz kategorije F-2 i F-3. Budući da će predloženi zakon sad i očito stupiti na snagu u ovom razdoblju kad je već započela prodaja, podsjećamo ona je jučer započela, te uvažavajući zahtjeve poduzetnika koji se bave ovim djelatnostima da se prolongira rok primjene odredbi o zabrani pirotehničkih sredstava kojim zakonom se predlaže da se odredbe koje se odnose na zabranu petardi i redenika iz kategorije F-2 da stupe na snagu 2. siječnja 2021.g., dakle da se ovo što je pred nama razdoblje u kojem je dopušteno kupovati i upotrebljavati pirotehnička sredstva da se ne odvije po odredbama zakona koji je trenutno na snazi. Dakle, da ne bi ugrozili poslovne aktivnosti jer su pirotehnička sredstva već davno nabavljena i plaćena i uvezena. Međutim, nije prihvaćen njihov prijedlog da se ovo razdoblje prolongira sve do 2023., dakle prolongiramo za ovu sezonu, ali s time završava prodaja ovakvih sredstava u RH. Napominjem da uvoz ovih sredstava radi izvoza u treće zemlje u kojima je dopušteno upotrebljavati ovu pirotehniku je i dalje moguć i naši poduzetnici to mogu slobodno radit sukladno svojim poslovnim planovima. Ponavljam još jednom, velika je bila podrška javnosti u ukidanju pirotehničkih sredstava kategorije F-2, tako da je u razdoblju kada je bilo provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću od ukupno 791 zaprimljenog komentara čak se 750 odnosilo na zabranu petardi redenika kategorije R2 i u vrlo velikoj, velikoj većini potpora toj zabrani. U razdoblju od 15.12.2019.-8.1.2020.g. podsjetit ću još jednom da je ozlijeđeno 14 osoba od uporabe pirotehničkih sredstava od čega su bila dva maloljetnika, dva maloljetnika su bila ozlijeđena teže, kao jedan punoljetnik, a ostali šest djece su bili i punoljetne osobe su ozlijeđene lakše od ovih sredstava. Također radi usporedbe petarde ovih kategorija dakle R2 i F3 su zabranjene i u Austriji, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Irskoj, Litvi, Nizozemskoj, Sloveniji, Švedskoj i Švicarskoj. Poštovane zastupnice i zastupnici, detaljno smo kao što ste mogli vidjeti u konačnom prijedlogu zakona obrazložili primjedbe koje smo prihvatili, a osobito one koje nismo prihvatili. Prihvatili smo sve one koji idu za nekom većom sigurnošću i nismo htjeli dodatno opterećivati nekim novim obvezama naše poduzetnike. Ovo što je napravljeno, napravljeno je isključivo radi zaštite onih najugroženijih. Podsjetit ću da su prihvaćene sve primjedbe Odbor za zakonodavstvo HS-a, one su bile nomotehničke naravi, prihvaćen je i prijedlog zastupnika Matule da se u čl. 14. i 15. konačnog prijedloga zakona rok za dojavu sumnjivih transakcija s oružjem smanji sa 15 dana na 24 sata, mislim da je to bilo opravdano i također smo doradili odredbe koje se tiču uporabe privremenih civilnih strelišta jer ona kao što ime kaže služe najviše za godinu dana i orijentirali smo se na sigurnosne aspekte tog civilnog strelišta, privremenog civilnog strelišta, a ne na to u kojoj se on prostoriji ili području nalazi. Dakle, kamenolom uvijek ostaje kamenolom bitne su sigurnosne namjene, a on može biti bilo gdje, gdje ne može ugroziti druge osobe. Pošto je ovih odgovora na primjedbe koje nismo usvojili više, ja u predviđenom roku ih ne bi mogao sve detaljno obrazložiti, ali ponavljam još jednom, rok do kada su ova sredstva koja su već nabavljena može rabiti je 2. siječnja sljedeće godine, nije mogao biti produljen na dulje. Sredstva se mogu također izvesti u druge zemlje, dakle ono što bude eventualno neprodano može se prodati druge. Bilo je puno upita o tome hoće li ovaj zakon donijeti do većeg nelegalnog uvoza ovakvih sredstava, to je takva djelatnost kažnjiva, propisana je i ovim zakonom kao i drugim propisima, ali vrlo je teško uvesti zabranjenu odnosno možda se i može uvesti ali teško je upotrebljavati ovakvu pirotehniku jer ona proizvodi prilično glasni pucanj i takva osoba bi vrlo brzo bila detektirana i prema njoj bi se poduzele zakonom predviđene sankcije. Evo cilj predlagatelja Vlade RH da ovim zakonom i dalje omogućimo sigurnu uporabu oružja i pirotehnike. Podsjećam da se ovaj zakon odnosi na pravne osobe, poduzeća, obrte, udruge itd., poseban zakon, Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana se odnosi na građane, ovdje je novi zakon na snazi od 1. studenog 2018.g. usklađen sa relevantnim europskim direktivama, da se uporaba pirotehničkih sredstava od kojih dobar dio njih nije tako ako se stručno rukuje nije opasan za građane, da su ona u skladu sa zakonom nastavi, a da ono što se pokazalo da dovodi do stradavanja ljudi i uznemiravanja životinja da se to zabrani. Vjerujemo da će vrlo brzo božićni i novogodišnji blagdani u RH biti mirniji i ugodniji. Bilo je nekih primjedbi da se ovi rokovi još smanje, evo samo na kraju da to kažem, dakle moguće je šest dana upotrebljavati ova sredstva, a da se skrati i rok prodaje. Nismo se odlučili za to, ostavili smo iste rokove koji su bili i u važećem zakonu zato što skraćujući vrijeme prodaje s ovih 15-ak dana na četiri, pet dana u tim prostorima bi bilo puno više ljudi i time smatramo da bi, ne samo zbog ove aktualne situacije epidemiološke nego inače, da bi bilo puno rizičnije. Dakle, nemoguće je tu količinu robe prodati u tako malo dana. Pratit ćemo pozorno situaciju kod nas kao i u drugim zemljama pa ćemo po potrebi ove rokove podesiti onome što najbolje odgovara hrvatskim građanima. Hvala vam lijepa na pozornosti i ako ima kakvih pitanja spreman sam na njih odgovoriti.
Hvala lijepa. Gospodine potpredsjedniče. Kolegice i kolege. Evo ja bih samo informirao opet i zamolio sve naše građane, sve zastupnice i zastupnike da gledaju današnju utakmicu naše ženske rukometne reprezentacije koja evo konačno će biti na HRT-u. Zahvaljujem HRT-u što je ipak uspio dobiti ta prava i da u ovim teškim trenucima kada stvarno epidemija hara Hrvatskom, kad moramo biti kod kuće, kad nemamo druženja da nas bar da možemo vidjeti kako će nas cure opet razveselit. Svaka čast cure, bodrit ćemo vas svi bez obzira kako ispadne puno ste učinile za Hrvatsku i za sve naše građane. A mislim da ste i političarima pokazale kako samo jednim timskim radom, odricanjem, zalaganje i intenzivnim radom se može uspjeti. Vi ste uspjele, nikad još nismo imali takav rezultat u Hrvatskoj rukometnoj ženskoj reprezentaciji. Ja se nadam da ćemo i mi političari uvidjeti sve to, da ćemo timski početi raditi i da ćemo krenut sa našom državom, sa boljim životom naših građana kao što vi sve bolje i bolje igrate. Uz to želim svima sretan Božić i uspješnu Novu Godinu.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvažene kolege i kolegice. Evo možda sa nekih težih tema rekao bi na jednu temu koja prečesto prolazi ispod radara rekao bi da je riječ o sektoru koji je vrlo ugrožen ovom korona krizom. Naravno, riječ je o kulturnom sektoru. Kulturni radnici i djelatnici su sigurno jedan od najkreativnijih dijelova hrvatskog društva i sigurno zaslužuju pažnju. Pa dozvolite da u ovih 5 minuta progovorim o mjerama koje je poduzela Vlada RH i Ministarstvo kulture i medija da bi očuvala onaj najkreativniji, rekao bi, dio Hrvatske, a to je naš identitet i naša kultura. Čim je krenula ova korona kriza vlada i ministarstvo su bili svjesni da će tom sektoru biti itekako potrebna pomoć. Osigurano je 48 milijona kuna za krizni fond, također je osigurano 35 milijona kuna za provedbu poziva na dostavu projektnih prijedloga. Ja bi rekao da ova cijela priča oko zaštite kulturnog sektora kada je u pitanju korona kriza, se odvijala evo u 3, 3 paketa koja ću evo probati u ovih 5 minuta obrazložiti. Prvi paket mjera je usvojen u razdoblju obustave svih aktivnosti. Sjećamo se sredine ožujka kad je Hrvatska praktički bila u lockdownu i znalo se da se apsolutno neće po tom pitanju ništa moći napraviti, donešena je odluka o odgodi izvršenja ugovorenih programa javnih potreba u kulturi u uvjetima isplate sredstava za odobrene programe u posebnim okolnostima. Također je donesena odluka o obustavi revizije priznatih prava statusa samostalnih umjetnika, samostalni umjetnici su vrlo bitan segment kulturne scene, na razdoblje od 6. mjeseci, naravno ta će mjera vjerojatno biti i produžena. Kulturne i kreativne industrije uvrštene su u vladine mjere za očuvanje radnih mjesta gdje su i ljudi koji rade u ovom segmentu također bili obuhvaćeni onim svim mjerama koje su bile prema cijelom gospodarstvu RH. Također je ministarstvo osiguralo mjere komplementarne sa mjerama HZZO-a, to su bile potpore od 2 do 4.000 kuna svim onim samostalnim umjetnicima i drugim umjetnicima iz kulturnog sektora koji nisu mogli naravno izvoditi svoje programe jel Hrvatska u tom trenutku bila u lockdownu. Agencija za elektroničke medije izvršila je isplatu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2020. i također je se donijela odluka o potpori honorarnim medijskim djelatnostima koji zbog epidemije i bolesti Covid-19 otkazana suradnja odnosno onemogućeno im je redovno djelovanje. Drugi paket mjera odnosio se na poticanje i ponovno pokretanje kulturnog života, kao i proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja. Tako je umjetnost i kultura on line u ukupni iznos bespovratnih sredstava uvršten iznos od 35 milijona kuna. Kroz javni poziv poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama za 2020.g. također je osigurano 8 milijona kuna. Osigurana su dostatna sredstva za dofinanciranje filmova koji mogu odmah krenuti u snimanje putem Hrvatskog audio vizualnog centra u smislu osiguravanja sredstava potrebnih za pridržavanja preporuka HZJZ. Također tu su još mjere program dodjele državnih potpora u svrhu podrške poduzetnicima u kulturi i kreativnim industrijama i mislim da suradnja i sa HAMAG-BICRO da se tim ljudima pomogne kroz pakete kredita. Treći paket mjera tijekom jeseni 2020.g. pokrenulo je 4 nova programa potpore koji će se realizirati do kraja godine, dodatna sredstva za potporu proizvodnje filmova, javni poziv za potporu i dodjelu troška izvedbe u području kazališne plesne i glazbene, klasična i jazz glazba, djelatnosti, javni poziv za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja i također poziv za predlaganje koncertnih programa u okviru projekta „Jer svirati se mora“. Ovo je najkraće nabrojeno ono što je vlada i ministarstvo resorno učinilo i moram reći da je evo ministrica 27. studenog održala jednu on line konferenciju sa svim udrugama koje su zainteresirane za provedbu ovih programa i da je dogovoreno da će vlada i u 2021.g. nastaviti raditi i pomagati ljudima koji, ponovo kažem, su najkreativniji dio RH, a to su naši kulturni djelatnici. Hvala lijepo.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Uvažene kolegice i kolege. Ispred kluba zeleno-lijevog bloka želim jasno istaknuti da je odluka Vlade sada u trenutku globalne pandemijske krize covida-19 sada kretati u nabavu višenamjenskog borbenog aviona potpuno pogrešna. Javnosti je poznato da je 12. prosinca na Dan hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vlada trebala obavijestiti javnost o najboljoj ponudi pristigloj na natječaj za borbene avione. Taj rok je proklizao što nam govori da ponovno postoje problemi u upravljanju procesom nabave borbenog aviona kao što je to bilo u slučaju mandata ministra Krstičevića kada se pokazala zapanjujuća nekompetentnost upravljanja ovako složenim procesom. Klub zeleno-lijevog bloka ne protivi se nabavi borbenog aviona zbog toga što je taj proces nabave zahtjevan i što mu sadašnje odgovorne osobe očito nisu dorasle. Mi se jednostavno ne možemo prestati čuditi kako jedna odgovorna Vlada usred pandemije covida-19 kada imamo pad BDP-a oko 10%, kada su radna mjesta nesigurna kako se odlučuje strateški izdvajati ogromna sredstva, još ne znam točno kolika, za borbene avione. Čak i da nema pandemije otvorilo bi se pitanje prioriteta i smisla ulaganja u borbene avione u zemlji u kojoj previše ljudi živi ispod ili na granici siromaštva s dubokim regionalnim nejednakostima i tisućama ljudi koji iseljavaju. Savršeno nam je jasno da je pitanje nabave borbenog aviona i identitetsko pitanje, pa do neke mjere i pitanje ponosa zemlje koja je nedavno proživjela rat. Ali za klub zeleno-lijevog bloka Jednako je tako pitanje identiteta i pitanje ponosa, vizija zemlje u kojoj nema siromaštva, iz koje mladi ljudi ne odlaze glavom bez obzira, u kojoj ne postoji izražene društvene i regionalne nejednakosti. To moraju biti prioriteti identiteta, prioriteti ponosa, prioriteti razvoja, a kada je nešto prioritet onda u to treba ulagati i novčana sredstva. Čujemo i razumijemo važan argument da se naše ratno zrakoplovstvo nalazi u kritičnoj fazi u smislu ako se sada ne uloži u avion postoji bojazan da se čitava grana obrane ugasi. Ne okrećemo glavu od tog argumenta, ali pitamo se postoje li privremene alternative, kako premostiti tu situaciju, nije li ovo trenutak da jače iskoristimo članstvo u NATO-u da damo priliku novim mladim generacijama pilota kao iskusnim pilotima da ove krizne godine prebrode kroz partnerstvo sa nekim od zemalja članica na način da letimo na partnerskim avionima. Nije li to upravo i prilika da se naši piloti bolje upoznaju s borbenim avionima koje želimo nabaviti, da na kraju krajeva i piloti sudjeluju u donošenju odluke iz vlastitog iskustva letenja, koje avione nabaviti jednom kada naša zemlja bude ekonomski snažnija, a ne na koljenima kao što je upravo sada. Želim otvoriti još jednu dimenziju problem vezan uz nabavu aviona, to je pitanje sigurnosti. Možemo li u Hrvatskoj danas racionalno razgovarati o mogućim prijetnjama, sigurnosnim izazovima ili smo još uvijek opterećeni iskustvom rata, tako da sigurnost, a onda i obranu isključivo shvaćamo kroz oružane snage, policiju i tajne službe. 25.g. od kraja rata u Hrvatskoj mi nismo uspjeli odgovoriti na temeljne sigurnosne izazove koji su doprinjeli tome da je velik broj naših sugrađana i sugrađanki napustio Hrvatsku, a to su politička korupcija, nepovjerenje u pravosuđe, stvaranje društvene i ekonomske nejednakosti, rentna ekonomija, manjak zaštite itd. itd. Nakon svega napao nas je neprijatelj veličine 120 nanometra i okrenuo nas naglavačke. Zdravstveni sustav vodi povijesnu bitku protiv tog nano neprijatelja i sada je jasno da smo više ulagali u javno zdravstvo tu bitku bi lakše dobili. Da smo više ulagali u sustave civilne zaštite danas ne bi imali politički kompromitiran stožer civilne zaštite koji donosi politički, a ne znanstveno utemeljene odluke. Da smo ulagali u sustav civilne zaštite danas bi naši sugrađani osposobljeni kroz sustav civilne zašite mogli raditi s epidemiolozima na detektiranju svih kontakata zaraženih, metode od koje smo zbog kolapsa sustava odustali. Ta metoda spašava živote. Zahvaljujem.
Hvala poštovani potpredsjedniče predsjedavajući. Evo pomalo se bližimo 2021.g. godini kada počinje teći vrijeme nove financijske omotnice 2021.-2027. I gdje mi kao država, kao društvo to dočekujemo? Dočekujemo u teškoj recesiji koja je uzrokovana pandemijom korona virusa, ali isto tako npr. na 51. mjestu po digitalnoj konkurentnosti u svijetu unatoč tome što imamo izvrsne mlade ljude koji su najbolji u svijetu po digitalnoj pismenosti, imamo izvrsne stručnjake i multinacionalne ICT kompanije. Međutim, unatoč svemu tome Hrvatska je nažalost daleko od realizacije svog digitalnog potencijala, a posebice kada govorimo o javnoj upravi, školstvu i poslovanju općenito. Program Digitalna Europa jedan je od najvažnijih novih programa EU i to je naša realna šansa da uhvatimo priključak sa puno razvijenijim i digitalno razvijenim zemljama poput Danske ili Njemačke, da stvorimo i stvaramo preduvjete za rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, primjenu zelenih politika, ali i jačanje digitalne konkurentnosti. Međutim da bi to ostvarili moramo se ozbiljno pripremiti krenuti raditi ozbiljan posao, puno bolji nego što smo radili u ovom periodu do 2020.g. Vjerujem da imamo ozbiljnu povijesnu šansu, šansu gdje svi imamo jednake startne pozicije i nemojmo kao država prokockati ovu priliku za budući razvoj. Jer kao što sam rekao u Hrvatskoj postoje fantastični primjeri uspješnih digitalnih firmi poput Infobipa, Nanobita ili Rimca. Također imamo i važan program na razini EU, a to je „Next Generation EU“ i ključno pitanje koje se nameće u idućem razdoblju je kako pokrenuti gospodarstvo i izbjeći dugotrajnu recesiju te kako efikasno i racionalno koristiti milijune i milijarde eura koje imamo na raspolaganju za gospodarski oporavak. Pri tom treba jasno naglasit da ne postoje euri koje proizvodi politika, postoje euri koje proizvodi privatni sektor i ljudi koji rade u istom. Čast iznimkama u vidu gospodarskih subjekata upravljanih od strane države. Sam naziv „Next Generation EU“ jasno daje naznaku da je riječ o dugu koji će otplaćivati ova, ali i mnoge buduće generacije. I zato je iznimno važno da ova sredstva budu ispravno utrošena i naše gospodarstvo koje je ostvarilo drugi najveći pad uslijed covid pandemije stavimo na zdrave noge. Mislim da smo mi jasno vidjeli u ovom periodu nakon izlaska iz krize da naš BDP konstantno raste 2 do 3%, možda malo iznad i to nam je bila jasna naznaka da mi nemamo stvorene gospodarske uvjete koji će omogućiti veći rast od onog kojeg smo imali u proteklom razdoblju. A da nismo otporni odnosno da naše gospodarstvo nije otporno vidjeli smo i ovim padom od preko 15% kada govorimo o padu BDP-a. Zato hitno trebamo raditi na ozbiljnim reformama, međutim ono što me brine i što često slušamo da se naš gospodarski rast odnosno Vlada temelji naš gospodarski rast na milijardama iz EU, međutim to samo treba biti dodana vrijednost. Međutim mi konstantno postavljamo krive prioritete i naš gospodarski rast se temelji na turizmu i novcima iz EU. To ne može biti ispravno i tako nećemo dogurati nigdje i nećemo se maknuti sa začelja svih mogućih ljestvica. Nama trebaju ozbiljne reforme, reforme u obrazovanju, porezne reforme, ali ozbiljne i hrabre. Ne ovi mali pomaci koje smo imali prilike gledati u ovih zadnjih pet krugova porezne reforme. Prioriteti su povlačenje stranih investicija i korištenje strateških prednosti koje ima ova zemlja i to je jedini put da bi stvorili kvalitetne uvjete za razvoj gospodarstva, za nove investicije, za otvaranje novih radnih mjesta, za otporno gospodarstvo koje će i u slučajevima nekih novih budućih kriza biti puno otpornije nego što je danas. Imamo ozbiljnu priliku i nadam se iskreno da ćemo je iskoristiti.
Hvala lijepo. Tražim stanku u ime kluba Mosta 10 minuta jer danas je velik dan za Hrvatsku državu, za hrvatske građane. Danas raspravljamo o proglašenju IGP-a. Ja i moje kolege smo u više navrata predlagali iz kluba Mosta predlagali proglašenje IGP-a, nažalost to je Vlada RH i ovaj Visoki dom odbijao. Drago mi je uvaženi predstavnici hrvatske Vlade, uvaženi predstavnici većine što ste promijenili mišljenje. Da li je prije trebalo proglasiti IGP? Je, ali danas je to dobro i danas je to ono što hrvatski narod očekuje i danas je to ono zbog čega smo se borili za slobodu hrvatskog naroda. Ja i moje kolege ćemo podržati ovaj prijedlog i ovo je za nas svečani trenutak, ovo je za nas najsvečanije što može biti, određivanje granica na moru, granice i proširenje na 24.000 km2 suverenoga prava RH je svečani trenutak. Kolegice i kolege, vi koji niste podržavali ovo IGP, vaša promjena mišljenja dobro i pozitivno za hrvatski narod. nakon proglašenja IGP-a slijedi nam borba za zaštitu toga područja sa našom Hrvatskom obalnom stražom. Neće biti samo dovoljno proglasiti IGP. Na kraju naglašavam, ponosan sam i čast mi je što sudjelujem u ovome trenutku u donošenju ove odluke, a od vas svih očekujem da jednoglasno podržimo ovu odluku.
Josip Salapić
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvaženi zastupnici i zastupnice. Zakon o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, radi se o konačnom prijedlogu zakona. Ovim Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU uređeno je područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica EU, te se tim zakonom u domaći pravni poredak transportiraju zakonodavni akti EU u ovom pravnom području. Ovim zakonom uređujemo oblike pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom EU, Europski uhidbeni nalog i postupak predaje, Europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje izvršenja odluka o oduzimanju imovine ili predmeta, priznanje izvršenja odluka o novčanoj kazni, priznanje izvršenja presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjere koje uključuju oduzimanje slobode, priznanje izvršavanja presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, priznanje izvršenja odluka o mjerama opreza i Europski nalog za zaštitu. Ovim prijedlogom zakona predlažemo 7. izmjene i dopune zakona. Razlog za predlaganje ponovnih dopuna je ugradnja provedbenih odredaba u odnosu na Uredbu EU 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018.g. o priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanja imovine koje se primjenjuje u državama članicama EU od 19. prosinca 2020.g. Također određujemo tijela koja su nadležna za zaprimanje, priznavanje, te za izdavanje naloga o zamrzavanju i naloga za oduzimanje imovine, a predviđena tijela da budu županijski sudovi u RH. Isto tako predviđamo da ona ista tijela koja su trenutno nadležna u odnosu na postupanje sukladno gore navedenim okvirnim odlukama tijela EU. Postupci koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovog zakona dovršit će se prema odredbama Glave 3. i Glave 5. trenutno važećeg Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Što se tiče RH, dakle nakon izglasavanja u petak ovaj će zakon stupiti na snagu 19. prosinca 2020.g., predlažemo HS da prihvati navedeni zakon. Hvala lijepo.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnice i zastupnici. Evo kao što je najavljeno i kao što je rečeno ja moram reći da mi je osobno zadovoljstvo i drago da ova točka dolazi u HS, dakle takav je odluka između ostaloga bila da ne bude samo na razini Vlade nego da i u HS-u o njoj raspravimo iz nekoliko razloga. Jedan je između ostaloga da ukažemo naravno na važnost ovakve odluke i dogovora koji je postignut na europskoj razini. O tome dosta proteklih tjedana i mjeseci govorimo u javnosti, a sigurno da je HS onda i mjesto da se na najdetaljniji mogući način, ja bih rekao objektivniji, argumentiraniji način o tome progovori. S druge strane drago mi je i zbog toga što danas se malo veći fokus u ovoj odluci stavlja na nešto što je u pravilu manje u fokusu naših rasprava u javnosti. U pravilu se fokusiramo na ono što je rashodna strana europskog proračuna u slučaju nacionalnih proračuna, to je prihodna strana, dakle pomoći i fondovi EU, ovdje danas između ostaloga govorimo i o prihodnoj strani europskog proračuna, dakle sve ono što mi kao zemlje članice uplaćujemo. Pa ću iskoristiti priliku da u ovom uvodnom govoru, a naravno i kroz odgovore na replike i u raspravi ja mislim ne zbog vas toliko kao zastupnika, vi ste itekako dobro upoznati s ovim detaljima, ali ja bih rekao i zbog hrvatske javnosti malo pobliže objasnimo cijeli taj sustav i kroz brojke i kroz nekakvu strukturu približimo sve te između ostaloga detalje. Dakle, ono što je važno za reći pred nama se odnosno pred vama se nalazi jedna od ključnih zakonodavnih akata EU kojem je svrha osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje. Inače ne može niti krenuti financiranje iz ovog programa EU Nove generacije bez same ove odluke odnosno bez njenog donošenja. Kratka retrospektiva povijesna unatrag nekoliko mjeseci, godina, dakle Europska komisija je predložila 26. svibnja ove godine Plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije korona virusa te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i otpornosti europskog gospodarstva. Uzimajući u obzir izvanredne okolnosti i posljedice izazvane covid-19 krizom, predložen je koherentan i jedinstven pristup na razini EU kako bi se spriječili daljnji negativni utjecaji na gospodarstva država članica, razinu zaposlenosti i socijalnu koheziju. Čelnici država članica su 21. srpnja postigli dogovor o planu oporavka odnosno „EU za sljedeće generacije“ i Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. nakon čega je isti usuglašen s Europskim parlamentom 10. studenog te potvrđen od strane Vijeća prije nekoliko dana 14. prosinca. Hrvatska javnost i mi svi skupa smo upoznati s detaljima, međutim nije zgorega i ponoviti odnosno apostrofirati da usvojeni financijski paket se temelji na strateškom konceptu dva osnovna stupa. Jedan je plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“ i drugo je Višegodišnji financijski okvir. „EU za sljedeće generacije“ strukturiran je kroz tri osnovna stupa. Prvi stup je potpora državama članicama za investicije i reforme, prije svega kroz mehanizam za oporavak i otpornost. Taj stup također čine i pomoć za oporavak za koheziju europska područja tzv. REACT-EU, potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam za pravednu tranziciju i ojačani europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Drugi stup usmjeren je na pokretanje gospodarstva EU poticanjem privatnih ulaganja kroz ojačani program InvestEU i poticanje strateških ulaganja kao sastavni dio InvestEU-a I treći stup predstavlja dogovor odnosno odgovor na naučene lekcije iz krize i suočavanje sa europskim strateškim izazovima kroz ojačani mehanizam EU za civilnu zaštitu RESC-EU te ojačani program OBZOR-EUROPA koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije. Inače zelena i digitalna tranzicija i ti pojmovi su siguran sam nekoliko puta će biti spomenuti i kroz moj govor, a vjerujem i kroz naše rasprave. Cilj navedenog pristupa je osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje, ali isto tako osigurati i gospodarski oporavak od posljedica covid-19 pandemije, ali i jačati otpornost generiranjem rasta i poticanjem ulaganja uz ostvarivanje klimatskih ciljeva i ciljeva digitalizacije. Sredstva „EU za sljedeću generaciju“ iznose ukupno 750 milijardi eura od čega 390 milijardi su bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura su zajmovi. Također odmah ću dodati i višegodišnji financijski okvir u iznosi od 1 tisuće i 74 milijarde eura. Dakle, ukupno s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje '21.-'27. EU ima na raspolaganju 1.824,3 milijarde EUR-a, to je vrijednost i ovoga financijska težina ovog paketa. RH u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje '21.-'27. osigurano je 12,8 milijardi EUR-a, dok je u okviru instrumenta EU za slijedeću generaciju ukupno 3,4 milijarde EUR-a, uključujući naravno i sredstva za potres i covid ukupno je RH na raspolaganju 24,2 milijarde EUR-a. Ovdje ću samo kratko apostrofirati. Dakle, RH kada gledamo strukturu, ovdje ću se fokusirati na EU Nove generacije jer što se tiče višegodišnjeg financijskog okvira struktura je dobrim dijelom i poznata i kroz prošlu financijsku perspektivu. Ali što se tiče ovoga novoga čisto da razumijemo, dakle kada gledamo od 750 milijardi EUR-a možemo reći da je otprilike podjela 390:360 između bespovratnih sredstava i zajmova gotovo na razini 50:50%, dakle blago, malo preko 50% bespovratnih u odnosu na blago ispod 50% zajmova. U slučaju RH omjer je još i puno povoljniji. Od ukupnih ovih već spomenutih 10,4 milijarde EUR-a, 2/3 su u obliku bespovratnih sredstava. Najveći iznos kroz Fond za oporavak i otpornost 6 milijardi, međutim REACT-EU 735 milijuna EUR-a, Fond za pravednu tranziciju 96 milijuna EUR-a, Europski poljoprivredni Fond za ruralni razvoj 182 milijuna EUR-a. Dakle, i kada gledate po onim pokazateljima koliki je udio bespovratnih sredstava po glavi stanovnika ili u postotku BDP-a RH je na prvom ili drugom mjestu. Dakle, imamo zaista kvalitetnu naravno omotnicu. I ono što sigurno ćemo apostrofirati svi skupa, na nama svima je sada velika odgovornost da se kroz posao koji traje, mogu vam reći da što se tiče nas na razini vlade, dakle ured premijera i Ministarstvo financija je jedan od ključnih ili glavnih operativaca za koordinaciju i ovdje prisutan državni tajnik Stipe Župan, dakle na razini svih resora radimo na tom dokumentu koji ćemo u konačnici podnijeti Europskoj komisiji kao i sve zemlje članice krajem mjeseca travnja. Međutim, sve ovo vrijeme traju različite vrste konzultacija sa europskim institucijama, mi paralelno sa tim naravno komuniciramo i sa drugim zemljama članicama, između ostaloga da vidimo u kakvom su, u kojim su fazama oni i mogu u ovom trenutku reći da Hrvatska dobro ide, dobro napreduje, međutim naravno izazovi pred sve nas skupa su prije svega da ova kvalitetna omotnica bude pretočena na najbolji mogući način u naše gospodarstvo. Dakle, što se tiče samog instrumenta, ja bih ovdje samo apostrofirao nekoliko ključnih područja na koje je on usmjeren. To su mjere za oporavak tržišta rada, to su mjere socijalne zaštite i zdravstvenog sustava, mjere za oživljavanje potencijala održivog rasta i zapošljavanja radi jačanja kohezije među državama članicama i potpore njihovoj tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, mjere za pružanje potpore poduzećima pogođenima posljedicom Covid-19 krize, posebno malim i srednjim poduzetnicima, mjere za jačanje strateške autonomije EU u ključnim lancima opskrbe, mjere potpore istraživanju i inovacijama u vezi Covid-19 krizom, mjere izgradnje kapaciteta na razini EU kako bi se povećala pripravnost za buduće krize, poduprla područja EU svojim nastojanjima da ostvare pravednu tranziciju, te pomogla ruralnim područjima otklanjanjima posljedica Covid-19 krize. Naravno, instrumentom se osigurava i krizna potpora partnerskim zemljama kako bi se obnovili i unaprijedili njihovi trgovinski i gospodarski odnosi s EU i ojačala njihova otpornost. Već sam prethodno spomenuo, instrument se financira do iznosa od 750 milijardi EUR-a i to na temelju ovlasti iz čl. 5. odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava. Tako će u narednom razdoblju uspješnost u korištenju Kapitalnih fondova EU imati značajnu ulogu u oporavku svih, pa tako i našeg gospodarstva. Što se tiče spomenutoga cijenjene zastupnice i zastupnici, dakle ovdje bih istaknuo upravo ključnu ulogu u cijelom procesu financiranja kroz naredno 7.-godišnje razdoblje u ovoj odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU za koju vam je Vlada RH upravo i uputila prijedlog odluke o prihvaćanju, što i je zapravo predmet i tema odnosno točka naše rasprave danas. Sustav vlastitih sredstava EU predmet je rasprava već dulji niz godina. Inače da samo pojednostavimo, dakle vlastita sredstva EU čine prihodovnu stranu proračuna EU, te su osmišljena s ciljem osiguravanja dugoročnog financiranja politika EU pri čemu jamče pouzdan i čvrst okvir prihoda koji poštuje načelo uravnoteženosti. Međutim, potreba za značajnim poboljšanjima na prihodnoj strani proračuna EU dodatno je naglašena u kontekstu odluke Europskog vijeća iz srpnja 2020.g. o višegodišnjem financijskom okviru '21.-'27., ali i uspostavi instrumenta EU za slijedeće generacije. Kako smo i spomenuli, gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću covid potvrđuju važnost osiguravanja dovoljnih financijskih kapaciteta unije u slučaju negativnih utjecaja na gospodarstvo. Unija dakle u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ovlast komisije, Europske komisije za uzimanje zajma odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi EUR-a isključivo za potrebe financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću Covid-19 usko je povezana s povećanjem gornje granice vlastitih sredstava na temelju ove odluke i u konačnici s funkcioniranjem sustava samog, sustava vlastitih sredstava EU. Što se tiče samog sustava dozvolite kratki osvrt. Vratit ću se još u 1970. kada je reformom iz te godine zapravo po prvi puta uspostavljen sustav vlastitih sredstava, te se od tada proračunski prihodi EU uređuju pravnim aktom pod nazivom „Odluka vijeća o sustavu vlastitih sredstava“. Čl. 311. Ugovora o funkcioniranju EU propisano je da EU osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ne dovodeći u pitanje ostale prihode, proračun EU se u cijelosti financira iz vlastitih sredstava. Vijeće EU odlučujući u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvaja odluku kojom se uređuju odredbe u sustavu vlastitih sredstava, a ta odluka stupa na snagu tek nakon što ju sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima. Pojmom vlastitih sredstava, naravno, su financijska sredstva kojima EU ima na raspolaganju. Postojeći sustav vlastitih sredstava u kontekstu trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira čine tri glavne kategorije. Tzv. tradicionalna vlastita sredstva, koja se najvećim dijelom odnose na prihode od carine, dakle carine na uvoz roba i usluga iz trećih zemalja; vlastita sredstvo koje se temelji na porezu na dodanu vrijednost te vlastito sredstvo koje se temelji na bruto nacionalnom dohotku. Ovdje po kontekstu terminologije europskoj se koristi bruto nacionalni dohodak, dok mi u pravilu doma govorimo o bruto domaćem proizvodu. Razlika je, makroekonomisti to znaju, da li sumirate sve što su robe i proizvode u jednoj zemlji se proizvele i učinile ili nacionalni izvori. Tu je razlika što se tiče našeg konkretnog slučaja, kao i brojnim drugim zemljama, razlike nisu toliko velike, ali samo da znamo čisto terminološki, da u ovoj terminologiji europskoj, vezano za ovu temu se koristi bruto nacionalni dohodak. Dakle, dok se prihode od tradicionalnih vlastitih sredstava slijevaju izravno u proračun EU, dakle od 100 kuna, recimo, ili eura uvezenih, dakle carine na uvezenu robu iz trećih zemalja, u ovom trenutku 75 je odmah prihod proračuna EU, 25 kuna ili 25% se zadržava zemljama članicama, obzirom da hrvatska carina, njemačka carina ili bilo koja druga carina pojedinačnih zemalja članica, imaju neke, naravno, svoje administrativne troškove za provedbu toga. Također, što se tiče prihoda na temelju poreza na dodanu vrijednost i bruto nacionalnog dohotka su ustvari nacionalni doprinosi koje države članice stavljaju na raspolaganju proračunu EU. Ovo, ovaj dio što se tiče bruto nacionalnog dohotka, on je bio originalno osmišljen kao rezidualna stavka da zatvori cijelu konstrukciju, danas je trenutno on 70% ukupnog, ukupne prihodne stane, odnosno ukupne strukture vlastitih sredstava. To je iz one reforme iz 1988. g. Inače, EU komisija je prije korone, 2018. g. predložila već reviziju, međutim, obzirom na koronu, ta revizija je doživjela i određene modifikacije, pa onaj konačni prijedlog koji je zapravo nama ovdje na stolu su zapravo revizija novih izvora vlastitih sredstava te dodatno povećanje gornjih granica u svrhu financiranja instrumenta za oporavak. Potrebna, kako su potreba iznimna sredstva, tako se na ovaj način moraju između ostaloga i u financijskoj perspektivi koja je ispred nas, kao takva osigurati. Ovlast, već sam spomenuo vezano za uzimanje duga, odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala, ali što se tiče gornje granice za vlastita sredstva kojima se propisuje maksimalni godišnji iznos plaćanja država članica u proračunu EU usvojeno je povećanje s trenutnih 1,2% bruto nacionalnog dohotka, na 1,4, kao trajno, a onda samo isključivo vezano za pandemiju Covid još dodatnih 0,6 na 2% bruto nacionalnog dohotka. Ovdje moram samo jasno napomenuti, trenutno je 1,2% bruto nacionalnog dohotka, ali vi sami dobro znate da Hrvatska, kao i sve zemlje članice i cijeli proračun je trenutno na razini de facto od 1, dakle gornja granica je nekih 20-tak posto iznad one stvarne razine koju zemlje članice uplaćuju, odnosno koja je ukupna visina proračuna, a ova, između ostaloga, intervencija u povećavanje gornje granice je dobrim dijelom vezana, između ostaloga, za ove okolnosti, da se osiguraju ta sredstva. To ne znači nužno da će doći do povećanja naših uplata u idućim godinama. Ja ću vam pokazati, odnosno reći brojke koje imamo za iduće 3 godine, međutim, jako je važan upravo ovaj prostor koji postoji, razlika između te gornje granice i ono ga što stvarno zemlje članice uplaćuju, između ostaloga i zbog samog kreditnog rejtinga EU odnosno EU komisije. Između ostaloga, cilj je bio zadržati Triple A, dakle najviši mogući kreditni rejting, da se i ova sredstva koja se pozajmljuju na međunarodnim tržištima kapitala ostvare po najboljim mogućim uvjetima, što proteklih tjedana smo čuli, mi smo izvještavali sa razine Vlade i prve tranše onog poznatog projekta i programa Shore, vidjeli ste i sami na ročnost od 5 do 30 godina, od negativnih kamata do 0,0 nešto, dakle jako niskih i jako povoljnih kamata. Što se tiče same odluke, dozvolite tu da samo kažem dakle, samom odlukom propisane su kategorije vlastitih sredstava i posebne metode njihova izračuna, gornje granice vlastitih sredstava, upotreba sredstava pozajmljena na tržištima kapitala u kontekstu izvanrednih i privremenih dodatnih sredstava za suočavanje s posljedicama krize, izvanredno i privremeno povećanje gornje granica, već spomenuto, načelo univerzalnosti, dakle da se koristi za sve namjene, prijenos viška ako nešto nije utrošeno ide u iduću godinu te prikupljanje vlastitih sredstava i njihovo stavljanje na raspolaganje Komisiji. Glavni elementi nove odluke su uvođenje novog vlastitog sredstva od nereciklirane plastike uz primjenjivanje godišnjeg paušalnog smanjenja iznosa za ukupno 17 zemalja, uključujući RH. Za nas će to značiti nekih 13 milijuna eura manje nego što bi inače plaćali bez ove odluke. Reforma vlastitog sredstva od poreza na dodanu vrijednost koji će se računati pomoći prosječne ponderirane stope, kao i sada, zadržavanje tog, tzv. KEP-inga od 50% bruto nacionalnog dohotka, Hrvatska je jedna od 5 zemalja koja ima taj KEP, uz jedinstvenu stopu od 0,3%. Zadržava se sustav korekcija za doprinos od bruto nacionalnog dohotka za Austriju, Dansku, Nizozemsku, Švedsku i Njemačku. Već spomenuto trajno i privremeno povećanje gornjih granica, već spomenuto davanje mandata Komsiji da se zaduži do 750 milijardi eura te zadržavanje državama članicama tih 25% od prikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava. U jednoj od revizija, predloženih revizija, prije Covida bio je prijedlog da se taj postotak spusti na 10. On ostaje sada 25%, što je bolje, naravno za naš proračun. U svakom slučaju, ovdje je, ja bih rekao, jedna važna odluka, ako, evo, u zadnjih minutu i pol, da probam sumirati sve ovo što sam rekao i na neki način istaknuti one najvažnije pointe, dakle Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU uređuju se sustav financiranja EU koji se trenutno sastoji iz 3 glavne kategorije prihoda, odnosno 3 grupe vlastitih sredstava. Tradicionalna vlastita sredstva kao najveći dio, kojeg najveći dio čine carine, porez na dodanu vrijednost, bruto nacionalni dohodak. Postignutim dogovorom oko paketa dolazi do određenih reformi, prije svega nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koji bi stupio na snagu već 1.1. iduće godine. To nije novi porez, nije novi namet, nego za isti taj iznos će se umanjiti doprinos od svake zemlje po osnovi uplate po bruto nacionalnom dohotku. Međutim u isto vrijeme u perspektivi idućih godina predviđena je mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi onaj digital tax, mehanizmu granične prilagodbe emisije ugljika, porezu na financijske transakcije te prihode od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama. Predloženo je vrlo jasan vremenski okvir kada će Europska komisija izlaziti sa određenim prijedlozima i ja vam mogu reći da neke od ovih tema koje su recimo u različitim formacijama vijeća pa tako uključujući i formacije vijeća kojem osobno prisustvujem, Vijeće ministara financija već dulji niz godina, a možemo reći i desetljeće se raspravlja. Dakle, u svakom slučaju ta mogućnost kao takva je predviđena i to je također jedna od snaga ove same odluke. Evo hvala vam lijepo.
Narode moj, jedan od velikih problema koje ćemo, imamo i imat ćemo je gospodarenje otpada u Dalmaciji. U Splitsko-dalmatinskoj županiji jedan štetan projekat na Lećevici, CGO je već 20-tak godina, 2000.g. je pokrenut, potrošeni su ogromni novci za puste direktore, v.d. ravnatelje, zaposlenike međutim, apsolutno ništa nije napravljeno, a novac je potrošen. Inače taj štetan projekat koji je predviđen na kršu gdje će imat velik utjecaj na pitke vode, izvore na tom području, umjesto da zaštitimo to područje mi smo išli sa tim Hrvatske što sa tim lošim rješenjem i šta se dogodilo? Dogodilo se da danas imamo javnu nabavu koju su nedavno raspisali, predviđeni su radovi od 300 milijuna kuna, a na kraju najmanja ponuda je 680 milijona kuna. A davno je još Ante Sanader, potpredsjednik sabora kao župan obećao da će biti riješen taj problem gospodarenja otpada, tako da nas čeka napuljski scenarij i u Splitu i svim gradovima i cijeloj županiji, a znamo da je Splitsko-dalmatinska županija sa svojim otocima jedan od najvećih turističkih, posjeta imamo na tome području i turizam je dole vrlo bitan, a naravno i ekologija, tako da smo ugrozili turizam, naše vode kao pitki, pitke vode kao resurs koji smo trebali staviti, al niste nas podržali u prošlom mandatu, a i u ovome ćemo inzistirati na tome da uđe u ustavnu kategoriju zaštita pitkih voda kao osnovno ljudsko pravo jer je to potencijal. To je naš resurs. Na burzi prije nekoliko dana uz naftu stoje pitke vode. To je naš potencijal kojega moramo čuvati. Međutim, da bi se županija izvukla od svog ne rada, ne mara CGO gdje je utučeno 35 milijona kuna davali su sa ministrom ugroze i okoliša Ćorićom nekakva nebulozna rješenja. To rješenje je bilo da se otpad, komunalni otpad iz Vrgorca 120 kilometara prevozi u Sinj. I sad jedno, to smo naravno, to sam zaustavio neće to napraviti da ugrožavaju moju rijeku Cetinu, sjetili se oni Cetine, a Vrgorčanima će bit puno skuplje zato šta 120 kilometara autoputom sa starim kamionima ugrožavaju i promet, tako da imamo puno stvari koje, puno elemenata koje su katastrofalne. Al da bi se ministar Ćorić pohvalio kako je on riješio problem i nekoliko tih odlagališta zatvorio, čini mi se 17 odlagališta da bi se reklo EU vidite kako mi radimo. Apsolutno ništa nije napravio. Imamo primjer dobrog gospodarenja otpada na otoku Krku gdje se razdvaja već veliki dio i smeće nije samo, otpad nije samo smeće, otpad su i radna mjesta, tako da je ugrožena doli i turizam će bit ugrožena naravno i naša ekologija, naše vode i svi resursi na tome području. I pade sada županu na pamet Bobanu, Anti Sanaderu, od velike mudrosti vođenja županije, pade im rješenje da će oni, u tom projektu imaju pretovarne stanice i gdje će pretovarna stanica u gospodarsku zonu Kukuzovce-Sinj, a imamo odlagalište otpada. Ja sam očekivao stvarno da će oni kad sam vidio, oni su čak i pisali naslove, slali su priopćenja kako ovaj Sinju će božićnica od 5,5 milijona kuna, premda Sinj puno više zaslužuje, cetinski kraj i cijela Dalmatinska zagora, ja sam mislio da je to nekakav projekt da ovdje gospodarstvenike ulažu u brzu cestu spoj Sinja sa, sa autoputom gdje bi Sinj postao i cetinski kraj gdje bi postali predgrađe Splita, imali bi potencijal razvoja kojega imamo. Međutim, oni nama umjesto gospodarstvenika na gospodarsku zonu gdje je uloženu 100 milijona kuna, što lokalnih, što državne razine, oni nama drito ni manje ni više nego smeće. I sad dok se riješi CGO želi nam na gospodarskoj zonu, na kršu, tu imati pretovarnu stanicu. To se može raditi u obuhvatima postojećih odlagališta, a ne u gospodarskim zonama. Inače prošle su 3.g. otkad je u Splitu bila sjednica vlade, 2 milijarde kuna projekata, vidim da slobodnu, danas po novinama „Slobodna Dalmacija“ i svi ostali mediji pišu brojne projekte koje će dati Hrvatske ceste, infrastrukture. Znate kolko je uloženo 2 milijarde kuna projekata prije 3.g.? Nula, ništa, ništa nije uloženo. Nula ste uložili u Splitsko-dalmatinsku županiju, u moju Zagoru, u moj cetinski kraj. Sramite se.
Hvala i vama.
Hvala vam lijepa. Stanka će biti odobrena. Kolega Bačić, izvolite.
Hvala vam lijepa, hvala vam.
Hvala vam potpredsjedniku Vlade i ministru financija. Imamo 10 replika, prva je kolegica Petir. Izvolite.
Ima još jedne povreda Poslovnika g. Pavić. Ne, ne, ne, čekajte. Ima još jedna povreda Poslovnika od prije i od još od prije, rekao sam da ćemo završiti prije ovaj ove iznošenja stajališta pa neću povrijediti ono što sam rekao. Pa g. Bulj ima pravo doći govoriti ispred Kluba zastupnika Mosta, a onda ćemo s povredama Poslovnika. Izvolite.
Hvala lijepa.
Hvala lijepo. Slijedeći Klub zastupnika je onaj Centra i GLAS-a, a govorit će poštovana zastupnica Dalija Orešković, nema je ovdje, pa onda gubi pravo na govor. Time bismo završili sa današnjim radom, a završit ćemo i zaključujem pri tom 5. sjednicu HS. Hvala vam lijepo i još jedanputa svima sretan Božić i Novu Godinu. SJEDNICA ZAVRŠENA U 11,10 SATI
Hvala i vama. Prije nego sam rekao gđa. Anka Mrak Taritaš iznosila je stajalište Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.
Povreda Poslovnika g. Borić.
Hvala lijepo. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. A pardon, imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Ante Bačića, izvolite.
Imamo dvije replike, prva je uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala lijepo g. predsjedniče. Gospodine potpredsjedniče Vlade. Čestitam prije svega na postignutom dogovoru oko Višegodišnjeg financijskog okvira gdje je Hrvatska dobila 24,2 milijarde eura za desetgodišnje razdoblje kako bi pridonijeli oporavku, ali i razvitku gospodarstva i naravno poljoprivrede koja je meni izuzetno važna. Često se može čuti u javnosti jedna dezinformacija da Hrvatska ulaže u europski proračun više nego što dobiva pa bih voljela čuti vaš točan izračun, negdje prema mojim procjenama na jedan uloženi euro dobivamo više od četiri eura, ali možda vi znate točnije brojke. Također u okviru ovog dogovora koji je postignut i reforme prihodovne strane proračuna uvodi se nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada pa smo također čuli ovdje u sabornici da su neki zastupnici dezinformirali javnost i govorili da je riječ o novom porezu koje će hrvatski građani trebati plaćati. Koliko ja znam nije riječ o novom porezu pa vas molim pojašnjenje? Hvala lijepo.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. U ime Kluba zastupnika HDZ-a tražim stanku od 10 minuta kako bismo još jednom jasno izrazili stav HDZ-a, a to je da je danas i ovih dana došlo do vrijeme da Hrvatska proglasi IGP. Premda proglašenje IGP-a u odnosu na zaštićeni ekološki ribolovni pojas neće značiti ono što bi značila da je IGP proglašen za sve države članice EU, prije stupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU ipak i na ovaj način želimo koristiti sve sadržaje IGP-a. Svaka država, ozbiljna država pa i Hrvatska zna svoje strateške nacionalne prioritete, a naši su nacionalni prioriteti bili prije svega stvoriti suverenu samostalnu Hrvatsku državu, pobijediti u nametnutom ratu, postati članica svih relevantnih međunarodnih organizacija i UN-a, i Vijeća Europe i NATO-a i EU. Na tom putu morali smo itekako kao mlada država znati kako u tom razgovoru i pregovorima oko uspostave države uspostaviti i usvojiti sve naše strateške nacionalne prioritete. Da smo pogriješili bilo kojim korakom na tom putu danas Hrvatska ne bi bila danas država članica EU. Jedna od tih zamki bilo je i proglašenje IGP-a i mi smo danas i članica EU i samostalna i suverena država, a vrlo brzo imat ćemo i IGP. I zato čestitam g. ministre vama i Vladi na onome što je napravljeno u posljednje vrijeme kako bismo u zajedničkom duhu sa državama, obalnim državama Jadranskog mora proglasili IGP. Hvala.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče. Pa kolega Bernardić je povrijedio čl. 238. još jedan put je iskoristio priliku za jedan bizaran nastup u kojem je iznio niz laži da bi optuživao druge da lažu, a prije svega uspoređujući i RH i borbu protiv epidemije u našoj državi sa SAD-om, pa je tu spominjao krive i lažne podatke, tako da jednostavno teško ga je ispravljati. Postoje tablice, postoje apsolutno sve moguće koje je on navodio, pa neka malo bolje pogleda, pa će vidjeti da laže on, a ne Vlada RH i stožer.
Hvala potpredsjedniče HS. Poštovani državni tajniče, jučer smo na sjednici sabora raspravljali upravo o uredbi koju ćemo implementirat u naše zakonodavstvo vezano za delegirane tužitelje tj. vezano za osnivanje samog ureda europskog javnog tužitelja. Ta nova institucija koliko će smanjit potrebu upravo za, za pravnom pomoći, al općenito vezano za pravosudnu suradnju ili međunarodnu pomoć gdje ćemo de facto sad bit dio jednog sustava, imat ćemo osobe zadužene tj. delegirane javne tužitelje na razini svih država članica koliko će to zapravo pospješiti vezano za pravosudnu suradnju, ali i općenito za međunarodnu pomoć u Hrvatskoj.
Vlada Andreja Plenkovića se hvali da je osigurala 24 milijarde eura za sljedećih 10 godina. To je 2,4 milijarde eura godišnje što znači ako umanjimo za godišnju članarinu koju Hrvatska uplaćuje u EU fondove, to je ispod 2 milijarde eura. Dakle, godišnje taj novac koji uplaćujemo dobivamo iz EU fondova, kako kaže Vlada RH, istovremeno doznake iz inozemstva od onih koje ste vi iselili gospodo iz HDZ-a koji dižete povrede Poslovnika i vaša Vlada šalju 2 milijarde eura godišnje kroz doznake svojim roditeljima, obiteljima. Znači više šalju iseljeni ljudi iz Hrvatske, kakve ste socijalne neprilike napravili u Hrvatskoj, da više dobivamo sredstava od iseljenih Hrvata, radno sposobnih Hrvata, iz ispražnjenih krajeva Hrvata, Hrvata koji ste natjerali da oru tuđa polja u tuđini, Hrvata koje ste natjerale da grade brodove u tuđini, a pomorska smo zemlja. 2 milijarde eura godišnje, je li čujete, 2 milijarde eura. Dignite povrede Poslovnika. 2 milijarde eura i još se cijelo vrijeme ovde smijete, dižete povrede Poslovnika, Poslovnika kojega ste vi doveli, donijeli. Zajedno doduše, s SDP-om. Da bi oduzeli manjim klubovima prava govora, smanjili ste prava govora u ovome zastupničkome Domu. Više znači sredstava, šalju naši iseljeni mladi Hrvati, kojima ste oduzeli pravo glasa jer nećete da uvedete dopisno glasanje elektronsko. Ispraznili ste cilu Hrvatsku svojim lošim politikama. I znate to dobro, da smo najgori u Europi i EU i na svijetu po upravljanju covid krizom. Najviše smrtnih, smrti po broju stanovnika, najviše oboljelih, a proglasili ste u 5. misecu pobjedu da ste uvatili virus, ponavljam koda je 120 kila u njemu obukli ste uniforme i Andrej Plenković da dobije izbore proglasio je pobjedu. Pogledajte šta se događa u Hrvatskoj. Ja ne želim, ja nisam pesimist i za ovaj Božić mi je žao šta stvarate sve više beskućnika, ljudi koji neće imati za topli obrok za Božić i Novu Godinu i vi se ovdje nadmudrivate nekakvim replikama, post povredama Poslovnika …/Govornik se ne razumije/… kojeg ste vi donili. Pa jel vas sram hrvatskog naroda? Jel vas sram? Jel zaista mislite da vam narod to honorira što ste prevarili narod i rekli da ste pobijedili korona virus? A vaše mjere su trebale biti hrabre, ako je Slovenija rekla moratorij na kamate ili kredite na godinu dana šta to niste donijeli lole? Dođe Andrej Plenković, koristi isto Poslovnik, pa se razbahati, da su 4 onaka bila kako se razbahati u Domovinskome ratu ne bi triba niko ić u rat osvoji bi sve Andrej Plenković koliki je to junak, heroj, ne bi triba general Prkačin ići u BiH, do Japana bi doša. Od Hrvatske ste napravili praznu i pustu zemlju. Mi kad govorimo o našim nacionalnim interesima, proglašenju IGP-a, pa tko će odgovarati? Europska komisija kaže da gubimo 160 do, do 260 milijona EUR-a godišnje, to je 2 milijarde kuna. Da ste ga proglasili na vrime ne bi izgubili 40 milijardi kuna, al ste morali izdat nacionalne interese, morali ste uhitit, locirat, transferirat hrvatske istaknute generale i branitelje koji su branili Hrvatsku. To ste morali napravit, to vam je Šeks zapovidio, to vam je Mesić i Sanader zaboravio i Sanader onaj kojega više vi ne znate. Ne morate ga se sjetit, niste bili s njime. I to je problem hrvatskog društva, a vi se nameće povreda Poslovnika, pošto vas ima veći broj ovdje omogućeno je tako. I rugat se sa hrvatskim narodom i hrvatskim parlamentom, Poslovnikom koji je oduzeo prava govora je više nego sramotno.
Prelazimo na iznošenje slobodnih stajališta klubova i nezavisnih zastupnika i odmah nastavlja gđa. Anka Mrak Taritaš koja će govoriti naravno u ime kluba Centra i GLAS-a. Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Provedbom i implementacijom ove uredbe i ovim zakonom MUP će postati referentna točka tj. na neki način inspekcijsko tijelo vezano upravo za ove predmete za signalizaciju i spašavanje života, pa me zanima na koji način će se to provjeravat? Hoće to biti nešto periodično ili će to samo prilikom same nabavke i hoće li to uopće biti trošak za krajnje korisnike takvih predmeta? Hvala.
Sada je na redu gđa. Zdravka Bušić koja će iznositi stajalište Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Gospođa Sandra Benčić govorit će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izvolite.
Odgovor.
Hvala lijepa. Stanka će biti odobrena. Javlja li se još tko? Kolega Grbin, izvolite.
Ali i ja moram dati povrede Poslovnika i onda prvi je g. Domagoj Prica.
Hvala lijepa. Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 15. prosinca 2020.g. organizirali su Međunarodnu konferenciju pod naslovom „Nasljeđe mira, 25 godina Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma“. Tom prilikom je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom izlaganju naglasio kako su jednakopravnost i konstitutivnost tri naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba ugrađene u temelje moderne BiH od referendumsko pitanja 1992.g. do odredbi Daytonskog sporazuma. Aneks 4 tog sporazuma utvrđuje legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda u institucijama BiH previdjeti, previdjeti ili namjerno ignorirati taj ključni dogovor to je ozbiljna pogreška, rekao je i naglasio među ostalim u svom uvodnom izlaganju predsjednik Vlade. Hrvatska već dugo otvoreno ukazuje na činjenicu da je konstitutivnost ključ stabilnost i funkcionalnost BiH. BiH je kompleksna zemlja, a konstitutivnost proizlazi iz njene višestoljetne povijesti i ne može se preko noći pretvoriti u nešto drugo kao što se ni identitet triju naroda ne mogu izbrisati. Oni nisu suprotstavljeni, želim tu naglasiti, nisu suprotstavljeni individualnim slobodama i pravima kao ni državnom identitetu BiH. Neki međunarodni čimbenici u većoj, a neki opet u manjoj mjeri prepoznaju ove činjenice. Jučer su predsjednik države, premijer Andrej Plenković i ministar Grlić Radman o tome razgovarali s ministrom Lavrovim Ruske Federacije gdje je zapravo utvrđena određena razina suglasnosti po tom pitanju. No o tome je bilo riječi i na sastanku s državnim tajnikom SAD Pompeom u rujnu ove godine, a o tome konstantno i otvoreno razgovaramo sa svim našim partnerima u EU i saveznicima u NATO-u. Neki od tih sugovornika veći naglasak stavljaju na funkcionalnost institucija što je nešto što i Hrvatska zagovara, no zato smo tu kao najbolji poznavatelji BiH u EU i NATO-u da ih upozorimo da veća funkcionalnost ne može ići na uštrb konstitutivnosti jer bi to destabiliziralo državu. Kao što smo čuli Rusija podržava izmjene izbornog zakona u BiH koje su dokinute, štetne i opasne prakse po kojoj jedan konstitutivan narod izabere političke predstavnike drugog naroda. Mogu reći da su razgovori o izmjeni izbornog zakona vrlo intenzivni s našim europskim i NATO partnerima i sigurno ćemo nastaviti naročito sa ovom idućom američkom administracijom. Zaključno, RH je vrlo otvorena u svojoj regionalnoj politici, uključujući BiH kojoj aktivno pomažemo na njenom putu integracije u EU i NATO. Drago nam je da ispravnost naših stavova prepoznata kod nekih međunarodnih aktera, a s onima koji misle drugačije nastavljamo otvoreni dijalog. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo. Ovo nije bilo namjerno, desilo se slučajno, ali obzirom da se evo javljam na daljinu u principu možda i nije loše. Stoga poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege. Tamo negdje sad već zbilja davne 1990.g. dobar dio nas se ponadao da ćemo kad se riješimo Jugoslavije ujedno riješiti i nekih zaista loših stvari koje je ona sa sobom nosila, kao što su npr. jednopartijski sustav i centralizirana socijalna ekonomija. 30 godina poslije vidimo da smo u najmanju ruku tek na pola puta do tih ciljeva jednopartijski sustav formalno zaista više nemamo, ali imamo neku vrstu dominantne partije koja je zauzela pozicije daleko iznad toga što bi jedna politička stranka trebala zauzeti. Njezini ljudi raspoređeni su uzduž i poprijeko svih službi u zemlji od portira do ravnatelja. Gospodarstvo iako formalno više nije centralizirano socijalističko gospodarstvo, istodobno nije nikad do kraja postalo zaista slobodno tržišno. Ortački kapitalizam s prevelikim utjecajem države koja potezom pera odlučuje o pobjednicima i gubitnicima tržišne utakmice nije ono čemu smo se nadali. Svakako nije ono što nas može odvesti među uspješne i razvijene. Nažalost, a vjerojatno povezano s ove dvije stvari jedinu dobru naviku iz prošlih vremena nismo uspjeli ponijeti sa sobom, a to je da budemo najrazvijenija, najuspješnija, najbogatija zemlja barem kada je Istočna Europa u pitanju. To nam nije pošlo za rukom, a bili smo to. EUROSTAT nas je ovih dana obavijestio o još jednom žalosnom plasmanu naše zemlje, potrošnji po glavi stanovnika smo druga najsiromašnija zemlja EU. Svi oni Litvanci, Česi, Slovenci, Poljaci, Rumunji, Estonci, Latvijci, Slovaci, Mađari za koje smo pred samo 20 godina bili razvijeni zapad, danas su nas ostavili u prašini daleko iza sebe. Jedini koji nas još dijele od baš zadnjeg mjesta su Bugari, ali i oni napreduju nešto brže od nas i ako nastavimo ovako, titula najsiromašnije zemlje EU za Hrvatsku je samo pitanje vremena. To je baš žalosno. S resursima koje imamo, s geografskim položajem, s početnom pozicijom s koje smo krenule, mi smo otklizali na samo dno daleko iza svih. I u borbi s koronom smo na toj poziciji i po pitanju gospodarske krize uzrokovane koronom smo najgori. Drugim riječima, opet ćemo se odmaknuti od ostalih, ali nažalost u pogrešnom smjeru. Čak i po korištenju EU fondova smo najlošiji, a premijer i dalje nije uspio proizvesti nacionalni plan oporavaka koji je uvjet da bismo mogli početi koristiti EU novac s kojim se tako voli hvaliti. Dvije su stvari koje HDZ-ovci i u Saboru i u Vladi papagajski ponavljaju iz dan u dan. Jedina dva argumenta za koja misle da nas pokrivaju. Jedan je da je Ustavni sud potvrdio da sve što Stožer radi je u redu, što je totalna neistina jer to što je taj sud prvo čekao 5 mjeseci, a onda odbio odlučivati o mjerama jer su već ukinute ili promijenjene, nije dozvola Vladi i Stožeru da radi što god im padne na pamet. Drugi tobože argument je da su dobili izbore i to je to. Sad mogu sve. Istina je, izbore su dobili i to HDZ-u prilično dobro ide, nema se tu što proturječiti ili tajiti. Šteta je samo da u ovih 30 godina nisu ama baš ništa znali raditi nakon što izbore dobiju. Šteta je da su Hrvatsku s prvog mjesta, uspjeli dovesti na zadnje. Oprostite, predzadnje, Bugari nas još nisu pretekli. Ta partija poslije partije, Hrvatskoj u svemu, gdje bismo trebali biti na vrhu, odvela na dno, a u svemu gdje bismo trebali biti na dnu, mi smo na vrhu. Hvala lijepo.
Hvala lijepa, fala. Znate da je opomena obavezna u tim slučajevima replika. g. Bernardić, vi znate isto jel da?
Poštovani državni tajnik Salapić.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem se potpredsjedniče. Danas ću govoriti o više od 20.000 radnika i radnica koji su potpuno zaboravljeni u ovoj covid krizi koji nisu obuhvaćeni bili nikakvim mjerama potpore, mnogi od kojih su izgubili poslove, a i dalje ih rade, a i dalje ih rade, a ne primaju plaću već mjesecima, to su radnici i radnice u neprofitnom sektoru. Dakle, čita naš neprofitni sektor nije bio obuhvaćen covid mjerama. Znači svi oni psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici koji rade u organizacijama civilnog društva koji rade sa najugroženijim skupinama u ovom društvu nisu dobili niti lipe pomoći niti od Ministarstva rada, niti do sada od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Dakle, ne govorimo o 10 ljudi, o 20 ljudi ili 100 ljudi govorimo o više od 20.000 ljudi kojima su primanja cijelo vrijeme u riziku ili ih više nemaju, a kada govorimo o onome što je što oni stvaraju u ovom društvu i koja je njihova vrijednost u ovom društvu, podsjetimo se da su zbog nedostatka potpore u rizik bile dovedene socijalne usluge djeci s teškoćama, o čemu je govorila udruga Anđeli iz Splita još u 6. mj., osobama s invaliditetom, starijim i nemoćnima kojima mnoge organizacije civilnog društva pomažu u kući, donose hranu, itd., rad sa beskućnicima, rad sa osobama kojima je potrebna integracija u društvo, itd., itd. Sve njih smo punih 9 mjeseci ostavili bez ikakve podrške. Mada su, naravno, tu podršku tražili. Nakon 9 mjeseci Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva se sjetila raspisati natječaj za jačanje otpornosti neprofitnog sektora na ovu krizu. Počelo se, naravno, o tome razgovarati još u ožujku, ali evo, baš je 9 mjeseci trebalo da se taj natječaj pripremi i što smo dobili sad kad se on pripremio? Da vam malo kažem u koji smo položaj sve te ljude stavili. Sve te organizacije i ljudi koji i dalje volonterski makar rade jer ne mogu ostaviti korisnike bez pomoći jer se radi o najrizičnijim skupinama, su sad stavljeni u poziciju kompeticije međusobne, dakle nemaju mjeru za radno mjesto i za plaću, nego će morati pisati projekte da bi dobili ta sredstva. I naravno, međusobno se takmičiti. A kako je takmičenje organizirano? Natječaj je raspisan 16.12., otvara se, znate kad je rok, 4.1. Znači 4.1. svi moraju podnijeti prijave jer nije to dan kad se otvara natječaj nego je to dan kada će se u nekoliko sekundi zatvoriti. Zašto? Jer su naravno, odlučili da se ide metodom najbržeg prsta. Dakle neće dobiti one organizacije čiji je rad sad najpotrebniji u ovoj krizi, neće se ocjenjivati kvaliteta projekata, nego tko prvi, njegova djevojka. Dakle, što ćemo imati kao posljedicu? Da će se prvi prijaviti oni koji imaju jaču internetsku vezu, a da će proći oni projekti koji zadovolje minimum standarda, bez obzira na njihovu kvalitetu. To znači da onaj vam onaj projekt koji ima 100 bodova, najbolji je, najkvalitetniji je, neće proći jer je podnijet 10 sekundi iza onog koji ima, recimo, 30, 40 bodova manje. To je sistem po kojem ćemo mi dodjeljivati, ljudi, sad, ni manje ni više nego 100 milijuna kuna. Da li se tako raspolaže europskim novcem, da li se tako raspolaže našim novcem jer to i Hrvatska sufinancira kao i sve druge europske fondove. Da li je to način na koji ćemo zaista pomoći onima koji pomažu najugroženijima i zamjenjuju funkciju države tamo gdje te funkcije nema i gdje te usluge država ne pruža. Mnogi od njih su licencirani pružatelji socijalnih usluga u zajednici. Stavili smo ih u položaj da idu jednu kontra drugih, položaj kompeticije i položaj gdje će se bez kvalitete dodjeljivati sredstva bez da znamo koji je cilj .../Upadica: Hvala./... i koja je svrha toga. .../Upadica: Hvala lijepa./... Dakle, još jednom, još jednom .../Upadica: Hvala./... kažemo dakle prst dolje za sve vaše natječaje najbržeg prsta.
Hvala. Javio sam se zbog povrede Poslovnika, čl. 238. Smatram da se nisu korektno odnosili prema kolegi jednom, spominjali su se neki, kolege iz HDZ-a su spominjali pobjede svoje na izborima. Činjenica da na zadnjim izborima od 6 glasača u Hrvatskoj oni su dobili jedan glas od 6 s time imaju, vidimo gotovo apsolutnu vlast, ali to nije pobjeda, to je pirova pobjeda.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Uvažene kolegice i kolege. Uvaženi g. ministre. Današnja rasprava odnosno rasprava o proglašenju IGP-a ustvari samo je kulminacija jednog postupka koji je započeo prije nešto više od 17g. u vrijeme vlade Ivice Račana kada je ovdje u HS-u isto kao što danas to predstavlja kolega Grlić Radman, tadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula predstavljao proglašenje ZERP-a. Proglašenjem ZERP-a …
Žarko Katić
Poštovani g. zastupniče. Taj posao će Ministarstvo unutarnjih poslova obavljati u okviru svoje redovite djelatnosti, skupljat će te podatke i u slučaju da je određena naprava ili oružje ima trag u nekoj nabave ili uporabe u nekoj drugoj državi, razmjenjivat će podatke sa relevantnim državama članicama. Kao što sam rekao, sam postupak provjere i tehničke specifikacije propisat ćemo i sa posebnim pravilnikom koji se već radi jer mora biti donijet i objavljen u roku od 30 dana.
Hvala gđo. Benčić.
Hvala i vama.
Povrijeđen je čl. 238. g. Borić ne samo da laže, on obmanjuje javnost i zloupotrebljava govornicu kako bi iznosio neistine i sve što je dosad govorio g. Borić u ovom parlamentu je bila jedna velika laž. Dakle, kad je g. Borić u pitanju sinonim za njegovo ime je laž, laž i samo laž.
Josip Salapić
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče. Ovdje se radi o procesnim odredbama ovoga zakona, dakle to su sedme izmjene i dopune, a odnosi se na onu pravnu suradnju kada je potrebno hitno djelovanje u odnosu na zamrzavanje imovine građana za koje su nadležni sudovi u RH. Dakle, ta dva zakona koja vi spominjete o europskom tužitelju ovaj nadopunjuje jedan drugoga, dakle to je nešto što je potrebno radi procesnog djelovanja. Ovo će pospješiti ovaj proces zamrzavanja imovine, a ovlasti europskog javnog tužitelja i njegovog ureda u RH nisu u koliziji sa ovim zakonom, dakle jedan drugog nadopunjuju. Stvar je ubrzane i brze procesne suradnje da ono efektivno od svih 25 država članica na koje se ovaj zakon odnosi bude na jednakoj snazi efektivno i brzo da ne bi došlo do nekakvih prijevara kada se tiče imovine osoba kojima se ta imovina mora oduzeti ili zamrznuti. Hvala lijepa.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Uvažena zastupnice. Krenut ću od ovog zadnjega, u zadnjem dijelu svog uvodnog govora sam to upravo rekao, dakle ne govori se o nekom novom porezu ili nekom novom nametu, dakle statistički se prati upravo ovaj dio koji se tiče nerecikliranog plastičnog otpada i primjenjuje jednaki postotak odnosno 0,8 eura po gramu na sve zemlje članice. Za isti iznos koji će se izračunati uključujući ovu korekciju za 17 zemalja članica, uključujući i Hrvatsku će se umanjiti naš doprinos po osnovi bruto nacionalnog dohotka. Dakle, što se tiče ukupnog financijskog dijela on je isti. Inače, vezano za ovaj prvi vaš dio, to je ja bih rekao jako važno za spomenuti, namjerno sam ove brojke sačuvao za replike da ih još jasnije naglasimo. Ove godine u proračunu mi ćemo iz državnog proračuna isplatiti 4 milijarde kuna u proračun EU, proteklih godina tu smo negdje na razinama između 3,5 i 4 milijarde. Kada sve skupa sumiramo od 1.7.2013. do danas 30 milijardi kuna je više povučeno nego što smo uplatili u proračun EU.
Kolega Grbin ja se ispričavam, molim kolege iz Mosta da se drže pravila igre, za što sam vas prekinuo. Izvolite.
Sljedeća replika je uvaženi zastupnik Anđelko Stričak.
Vi znate da ste dobili opomenu jel da? I tražim jer ovo što ste rekli uopće ne spada u čl. 238. g. Borić.
Kolega Lalovac, izvolite.
Znate da je replika jel da, pa je onda i opomena. g. Pavić.
Hvala lijepa. Otvaram raspravu i prvi će u ime kluba HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Proglašenjem ZERP-a ustvari konzumiran je najveći i najvažniji dio IGP-a, a to je onaj koji se odnosi na zaštitu biljnih i životinjskih vrsta u Jadranskom moru i onaj dio koji se odnosi na zaštitu ribarstva. Ulaskom RH u EU Hrvatska je počela primjenjivati zajedničku ribarstvenu politiku. Za sve one koji znaju imalo o EU, moram, ovo je ustvari ponavljanje, ali za one koji ne znaju, a nažalost i u ovom Domu ih takvih ima, ribarska politika je nešto što predstavlja domenu rada EU, a ne država članica. Pitanja ribarske politike uređuju se na razini EU i zato je izuzetno bitno da nam ministar danas jasno kaže i jasno potvrdi, da je proglašenje isključivog gospodarskog pojasa usklađeno sa drugim državama članicama EU i da Hrvatska ovdje nastupa usklađeno sa onim zemljama s kojima mora provoditi zajedničku ribarstvenu politiku. Hvala.
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče. Evo dopustite mi da u ime kolegice i kolege zastupnice, evo dozvolite mi da u ime kluba HDZ-a izrazim stajalište na Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Kao što je uvodno kazano klub HDZ-a će podržati predmetni prijedlog konačnog zakona, kao što je i kazano po predmetnom ovom zakonskom prijedlogu se u ovom domu održana je rasprava u prvom čitanju, sama rasprava održana dana 16.10. i na predloženi tekst nije bilo značajnijih zamjerki. Jedina izmjena koja je usuglašena i inkorporirana u ovaj novi konačni prijedlog zakona jest jedna nomotehnička izmjena u 8. članku dok se u preostalom dijelu predmetni tekst ostao istovjetan. Kao što je uvodno državni tajnik kazao … se u području pravosudne suradnje i jednom parničnom odnosno procesnom propisu koji usuglašava tekstove država članica EU i kao takve se transponiraju izravno u domaće zakonodavstvo i primjenjuju se kao zakon u kaznenim stvarima sa svim drugim državama članicama. Također radi se o sedmoj izmjeni tog zakona, a razlog za predlaganje novih dopuna je ugradnja provedbenih propisa prema toj direktivi koja je do sada postala sastavni dio našeg zakonodavstva. Uvodno da ne duljimo previše budući da je riječ o tekstu konačnog zakona još jednom kažem potvrđujem da će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovaj konačni prijedlog zakona. Hvala vam.
Hvala lijepo. Još jedanput moram reagirati jer je gospodin ponovno povrijedio Poslovnik opet u jednom iskazu svome koji je potpuno lažan, ne zna se ponašat uopće u sabornici, očito da mu je vrijeme koje je provodio i u Gardelandu i na Sljemenu očito krivo djelovalo na njega. A da on laže sada ću ja reći podatak, …/Govornik se ne razumije/… u SAD-u na milijun stanovnika tisuću i 948, što je bizarno da se mi uspoređujemo, ali u RH 722, ako to ne može utvrdit, pa neka pogleda u tablicu, a neću govorit što je u susjednim državama itd.
Hvala potpredsjedniče HS-a, državni tajniče, kolegice i kolege. Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao što ste već, državni tajniče naglasili, dao je jednoglasnu potporu ovom zakonu što smatram da je dobro. Svaka viša ili viši stupanj zaštite naših građana je dobrodošao, pogotovo kad govorimo o maloljetnim osobama, a najviše pirotehnike upravo u rukama tih naših najmlađih. Stoga smatramo da je ovo dobrodošlo, međutim, mi smo članica EU, vi ste tu nabrojili 10-tak države koje teže toj višoj zaštiti. Znači da bilo koji naš sugrađanin državljanin, može kupiti tu pirotehniku u jednoj od članica EU i nakon toga, da li mi imamo rješenje na to? Razumijete? Jedno je znači uvoz iz Srbije ili BiH, a drugo je kad kupiš legalno u članici EU gdje se to legalno prodaje? Hvala.
čl. 238., kolegica Benčić nije iznosila točne podatke. Naime, upravo za udruge preko 2 milijarde kuna nacionalnih sredstava, 450 milijona kuna ugovorenih europskih sredstava. Ovaj natječaj sam ja osobno sponzorirao na inicijativu 200 udruga koje su se obratili vladi. Nije točno da se ide na najbrži prst jel će se provjeravat kvaliteta, to je postupak otvorenog natječaja, 75 bodova će trebati. A moj osobni stav vjerujem da će se natječaj …/Upadica: Fala g. Pavić/……/Govornik se ne razumije/…, al ako se ne završi …/Upadica: Fala/…dat ćemo, možemo dat novac …/Govornik se ne razumije/…
Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovani ministre. Rekli ste niste zapravo stigli valjda reći u naredne tri godine koliko ćemo uplaćivati prema ovim novim izračunima, pa molim vas evo te brojke.
Sada je na redu kolega Zekanović, izvolite.
Odgovor.
Hvala lijepa. g. Borić, ovaj put čak niste ni, ni članak naveli. …/Upadica iz klupe se ne razumije/… Dobro, ali međutim bila je replika kao što znate, pa to druga opomena. A sada ovaj će govorit g. Bernardić povredu Poslovnika i vidjet ćemo što će bit od svega toga.
Vi znate da se 238. niti općenito Poslovnik ne bavi istinom i neistinom zato moram dati opomenu. Meni je neugodno, al moram dat opomenu. g. Branko Bačić. Gospođa, oprostite, Katica Glamuzina.
Hvala lijepa. Sada idemo na pojedinačnu raspravu, javio se poštovani zastupnik Ante Bačić. Izvolite.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče. Dakle, za iduću godinu iznos od 4,4 milijarde, 4,5 2022. i 4,6 ili 4,659 milijardi kuna 2023.g. Nastavno i na prethodnu repliku, što se tiče okvira koji imamo za iduće tri godine koliko ćemo uplaćivati u proračun EU, financijske perspektive i „EU Nove generacije“ dakle treba apostrofirati da mi trenutno taj odnos koji imamo i kada gledamo na otprilike jednu kunu ili jedan euro uplaćeni oko do tri eura otprilike onaj koliki je povrat nazad u smislu apsorpcije, sada sa ovom financijskom perspektivom to ide na preko četiri čak i blizu pet eura. Dakle, kapacitet i potencijal koji kao takav imamo. Ono što je važno spomenuti u ostatku replike, kao što sam i spominjao kako na razini EU od ovih ukupnih 4 do 4,5 ili 4,7 milijardi kuna najveći dio je po osnovi bruto nacionalnog dohotka, ali to se sve jasno vidi u državnom proračunu. Hvala.
Tražim stanku ispred Kluba Hrvatskih suverenista u trajanju od 10 minuta da bi se dodatno konzultirali o ovom prijedlogu zakona, odnosno o ovoj odluci. Ovo ovdje je Lisabonski ugovor, imali ste ga u rukama, pretpostavljam, poštovani ministre, mnogo puta i u onom trenutku kad je Hrvatska prihvatila Lisabonski sporazum, prihvatila je i način igre, odnosno režim ribolova u Jadranskom moru. I ono što neki ne shvaćaju, a ja ću se s vama složiti tu, ništa se ne mijenja po pitanju ribarskih politika u Jadranskom moru, apsolutno ništa. Znači ništa se ne mijenja. Mi ćemo moći graditi umjetne otoke. Baš super. Moći ćemo iskorištavati energiju plime i oseke, odnosno morskih struja i valova u našem području IGP-a što nitko ne radi na svijetu na otvorenom moru. Baš super. Ali postoji kvaka i vi znate da postoji kvaka, a radi se o tome da bi imate sada priliku kao Vlada RH, a ja ću podnijeti i upravo sam i podnio zapravo taj zaključak, EU komisiji zahtjev da se naš dio IGP-a u potpunosti zaštiti. Tek sa potpunom zaštitom od bilo kakvog ribarenja, od bilo kakvog izlova morskih organizama, Hrvatska je dobila svoj cilj. Ovako je ovo promašena priča. Dakle, za ovo vam ne treba pljeskati jer ste napravili samo jedan mali prvi korak, a ovaj drugi ključan korak, bojim se s obzirom na vaše inače nesuverenistički stav, bojim se da ćete imati hrabrosti ga napraviti. Ponovit ću, mi Hrvatski suverenisti od Vlade RH ultimativno tražimo da se pošalje EU komisiji zahtjev za potpunu zaštitu našeg IGP-a koji ćemo nadam se .../Upadica: Hvala vam./... danas odnosno za koji dan izglasati.
Povrijeđen je naravno čl. 238. jer g. Borić kao mali potrčko g. Plenkovića pokušava ulizivanjem i uvlačenjem osigurati sebi novi saborski mandat na ta, ali ne govori o tome kao što nama ovdje u SDP stižu različite prijave o nepropisnom postupanju g. Borića kao načelnika Lopara i sumnji za zloupotrebu položaja i ovlasti kao načelnika Lopara na njegovom Rabu. Dakle, to je nešto o čemu će itekako biti riječi u Hrvatskoj ovih dana.
Žarko Katić
Hvala lijepo g. zastupniče. Dakle, zabranjuje se uporaba ovih sredstava kod nas, zabranjuje se i uvoz takovih sredstava, dakle kategorije F2 koji je do sada bila dozvoljena i ako netko i unese, ponavljam, zabranjeno mu je upotrebljavati. U slučaju uporabe takvih sredstava, naravno i provjeravat će se i odakle su došla, građani će biti sankcionirani. Mi smo o tome dakle obavijestili građane, obavješteni su i poslodavci koji uvoze pirotehnička sredstva i oni već od ljeta 2019., dakle već godinu i pol dana su upoznati sa predloženim izmjenama zakona i na njih su se mogli pripremiti.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Ma isto jako kratko, evo nekoliko dana već raspravljamo upravo o materiji EU, imali smo jučer uredbu vezano za osnivanje ureda javnog tužitelja, danas smo imali raspravu cijeli dan o samom financiranju EU i sada imamo i konačni prijedlog tj. drugo čitanje zakona vezano za pravosudnu suradnju upravo u kaznenim stvarima. Što se tiče samog ovog nacrta prijedloga, znamo da je to dopuna vezano za uredbu i ono što nam je sami državni tajnik rekao vezano za priznavanje naloga o zamrzavanju i naloga za oduzimanje vezano koja se primjenjuje u državama članicama, znamo i danas sam poticaj i naših građana, ali i općenito i samog modela EU i vezano za granične kontrole i sutra ćemo ući i u schengenski prostor i Eurozonu, to sve olakšava ne samo našim građanima nego i kriminalu preko granica. Dosta naših građana normalno i živi u inozemstvu i ovo su sve jedne procesne norme, ali i određeni instituti koji pomažu da na jednoj globalnoj razini tj. konkretno ovdje na razini zajednice EU stvorimo jedno zajedničko europsko kaznenopravno područje šta je iznimno bitno i potporu nacionalnim tijelima kaznenog progona s institutima kao što je Europski uhidbeni nalog, uzajamno priznavanje sudskih odluka u kaznenim stvarima. I evo ono što moramo definitivno naglasiti jučer samo osnivanje tj. Ured europskog javnog tužitelja je već osnovan, a mi ćemo sada ovom uredbom iduće godine već poslati naše delegirane europske tužitelje. Ulazimo u taj jedan mehanizam zaštite i gospodarski interesa EU, ali i s time i gospodarskog i društvenog interesa pojedinih članica. Tako da vjerujem i sa tim zajedničkim pravosudnim prostorom bitno je da suradnja teče i normalno da sve nove oblike kriminala koji će se iz ovih novih vremena stvoriti da na adekvatan način spriječimo ili po ovom zakonu procesuiramo. Zahvaljujem.
Hvala. Kolega Begonja, izvolite.
Hvala vam. Povrijeđeni su članci Poslovnika 236. i 237. Čl. 236. u prvoj rečenici kaže da zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži, a ne kad predsjedatelj odluči da to treba. Čl. 237. red na sjednici osigurava predsjedatelj. Zaista vas g. Radin ne ide nikako danas.
Stanka će biti i vama odobrena. Kolega Vrkljan, izvolite.
Pogledajte, dajem vam drugu opomenu. Ako se nastavi još jednom ta zlouporaba Poslovnika vi ćete, vama će bit oduzeta riječ za današnju raspravu. Za raspravu, a ne samo za ovu točku. …/Upadica iz klupe se ne razumije/… Želite? Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče na riječi. Poštovani ministre. Kazali ste maloprije da smo u razdoblju 2013.-2020. preko 30 milijardi kuna povukli više, zaboravlja se da smo povlačili iz predpristupnih fondova prije nego što smo postali članica EU, također europska sredstva. Jasno mi je da ovaj Višegodišnji financijski okvir do 2027. predviđa ovu reformu prihodovnog proračuna EU i da se uvodi ova nova kategorija prihoda od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada što je u skladu sa Strategijom EU, Strategijom zelene tranzicije i održivog gospodarstva. Iako ste već odgovorili kolegici Petir, ja bih vas molio još jednom to je jako važno zbog građana, da se zna da li je to novi namet koji će u konačnici porezni obveznici plaćati ili ne i ovaj dio koji će kompenzirati se u smislu smanjenja našeg doprinosa na temelju našeg bruto nacionalnog doprinosa?
Hvala. Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? .../Govornik se ne razumije./... ne? Onda ćemo sada napraviti pauzu jer moramo zbog epidemioloških razloga, 15 minuta, znači nastavljamo u 15,20 sati. STANKA U 15,06 SATI.
237. zbog čega? Zbog čega 237.? Nisam vas shvatio.
Hvala lijepo. Kako nemamo drugih rasprava, zaključujem raspravu o ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kada se steknu uvjeti. Sada bih samo najavio da ćemo nastaviti sa radom sutra u četvrtak 17. prosinca u 9,30 sati i prva točka sastojat će se od dva dijela A) Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru i B) Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Želim vam ugodno poslijepodne. SJEDNICA PREKINUTA U 16:17 SATI
Poštovani g. predsjedniče. U ime Kluba Domovinskog pokreta tražim stanku od 10 minuta. Ne radi toga da bi se mi izkonzultirali, nego da bi se izkonzultirali kolege sa lijeve i sa desne strane. Već u samom startu našeg današnjeg druženja gdje ja definitivno ne želim da to pretvori se u neku našu svađu ili sukobe, ali radi toga bi se bilo dobro da se izkonzultirate. Naime, Klub HDZ-a nema na što bit ponosan što je danas Zakon o ZERP-u i odnosno zakon o gospodarskom pojasu na dnevnom redu. Isto tako, kolege sa lijeve strane ne smiju u samom startu kazati da je Račanova Vlada prva donijela taj zakon jer to naprosto ne odgovara istini. Vlada predsjednika Tuđmana '94. donijela prvi predzakon, odnosno zakon koji je stvorio pretpostavke da se danas-sutra proglasi ZERP, odnosno slobodni gospodarski pojas. Znači sa te dvije strane, postoje već sada dvije potpuno suprotna mišljenja koja definitivno dovode hrvatski narod u zabludu. S druge strane, molim predsjednika odnosno ministra da u svom izlaganju bude vrlo precizan, da se ne dogodi, kao što je i zadnji put izlagao i da na svako pitanje ovdje u Saboru i od novinara odgovara, to je proces. To je proces, ali u tom procesu se trebamo sjetiti što su Hidajet Biščević svojevremeno 2003., '04. morao otići u Bruxelles gdje je potpisao onaj jedan papirić temeljem koga je Italija i Slovenija ucjenjivala Hrvatsku, a predsjednik .../nerazumljivo/... premijer Sanader i predsjednik Mesić su izjavljivali lakonski da je taj papir, na ništa nas ne obavezuje da bi se kasnije pokazalo da nas silno obavezuje i da smo mi postali .../Upadica: Hvala vam lijepa./... zarobljenici te dvije zemlje. Hvala vam.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Kolega Bernardić povrijedio je čl. 238. Poslovnika jer vrijeđa zastupnike i ne ponaša se sukladno pravilima ponašanja uvriježenim ovdje u sabornici. g. Bernardiću, vama da narod vjeruje onda ne biste izgubili s 25 razlike na izborima, a vama ne vjeruju ni vaši kolege u vašoj stranci.
Zbog toga što piše da ste odgovorni održavati red na sjednici, a niste baš uspjeli.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,28 SATI Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče. Drago nam je da ste prihvatili naš prijedlog, našu primjedbu ovaj po pitanju onih 15 dana da se to ipak svede na 24 sata. Ali ja ću svakako ovdje ipak iznijeti ponovo naše druge primjedbe ili možda donesem i neke nove razloge ovaj i prijedloge zato što želim naglasiti da za nas u Klubu zastupnika zeleno-lijevog bloka sva pitanja sigurnosti, a pogotovo ovako osjetljiva pitanja, vrlo opasne stvari kao što su eksplozivne tvari i proizvodnja i promet oružja za nas u Klubu zastupnika zeleno-lijevog bloka to su vrlo važna pitanja koja treba itekako ostaviti u rukama države ili za to ovlaštenih javnih institucija i to naravno po onom načelu da isključivi monopol na primjenu sile, upotrebu sile može imati isključivo država, a svako to ovaj, svaka takva primjena sile i nasilja mora biti itekako od, od države nadzirana i od civilnog društva, od svih nas jer je to jedini način da istovremeno imamo sigurnost i da imamo maksimalnu, maksimalno razvijena ljudska prava i primijenjena. Dakle krenuti ću dalje ovako, jedna stvar koja nam nije jasna zašto nam se ne prihvaća to pitanje da se u zakonu riješi pitanje najma oružja iz dva razloga. Jedan je što stvarno bi bilo moguće možda za neke slučajeve uzeti najam, međutim ako se na taj način koristi pitanje najma onda to može biti izlika, tako nam se to vidi da neko izbjegne da to nije bila prodaja oružja nego da je to jednostavno najam. Isto tako, to ću vas pitati kasnije pod slijedećim člankom, to je mislim tamo po pitanju čl. 41. govori se o predaji na nekim drugim mjestima, prodaja, predaja. E sad, da li je ta prodaja, jedno dobro prodaja oružja to, to je jasno, ali predaja, tamo se, tu govori o pravna osoba, obrt ili udruga. Sad mene zanima, ja ne mogu sad razumjet da pravna osoba ako sam ja odlučio, to me zanima, imam doma trofejni kalašnjikov i sad sam konačno to odlučio predati ovaj da li se to odnosi na tu, u tom smislu predaja, ali onda to ne bi trebao, ne znam kojoj pravnoj osobi, to onda ne predajem obrtu ili, ili udrugi, zato me to buni ta predaja. Okej, o tome ćemo. U svakom slučaju mi predlažemo da se to vrlo jasno pravno regulira, tako da definiramo i nezakonito trgovanje da, mislimo da tu potrebno je uvrstiti i riječ „najam“. Dalje, po pitanju stručnog osposobljavanja za rad sa eksplozivnim tvarima ovaj mi tu i dalje mislimo da to osim ministarstava i specijaliziranih javnih ustanova druge pravne osobe ne bi smjele provoditi stručno osposobljavanje. I na prošloj raspravi smo na tome inzistirali jer jednostavno ne vidimo zbog čega bi se i u, zbog kojeg razloga na jednom ovako osjetljivom i važnom pitanju zbog čega bi mi osposobljavanje za rad sa eksplozivnim tvarima ovaj doveli na prostor privatizacije, jednostavno da ljudi iz sigurnosnog sektora mogu dalje osposobljavati neke druge i da mislim da tu onda dobivamo manjak učinkovitih nadzornih mehanizama na tih aktivnostima. I tu vidimo mogućnost da se osposobljavaju osobe koje bi mogle koristiti eksplozivna sredstva na štetu društva, to nam se čini preočito da neka ekstremistička grupa kojih imamo po mrežama, koje ovaj otvoreno pozivaju na nasilje i da sada neki takav privatnik sa njima ide i da ih uči proizvoditi eksplozive i raditi eksplozivna sredstva. To, mislimo da to isključivo mora bit država i javne ustanove od države koje su za to licencirane. I dalje mislimo da je nesuvislo da se rok, to je na čl. 7. ona izmjena st. 3., da se, mi tražimo da se taj članak briše. Potpuno nam je nesuvislo, neodgovorno da se rok od 4.g. koji je tamo pisao uz mogućnost produženja svakih 4.g., mislimo da treba taj koji je dobio dozvolu ipak to treba svake 4.g. provjerit u kojem je on stanju. Sada, evo sada, pogotovo kada nam liječnici, doktori i psihijatri govore da je, da je sve opasnija situacija radi ovog covida po tom pitanju. Mislimo da ti ljudi koji se bave prodajom oružja ili eksplozivnih naprava da oni moraju bit svake 4.g. nanovo provjereni i da vidimo ili su oni u međuvremenu ušli u nekakve skupine i možda nam to ovaj izvještajna agencija o tome nam nešto kaže. Mislim u svakom slučaju oni bi trebali bit svake 4.g. provjeravani. Znači to je to što sam vam već govorio. U slučaju potrebe nacionalne sigurnosti i sigurnosti građana što lakše bi se moglo utvrditi s kime je sve poslovala pravna osoba. Znači mi predlažemo da se pravna osoba, obrt ili udruga iz čl. 34. ovog zakona da je dužna voditi evidenciju o prodaji ili predaji vatrenog oružja, da vodi evidenciju ili streljiva i da ima evidencijski formular kojeg izdaje ministarstvo i onda u tom slučaju, dobro da sad ne idem u te detalje, to ćemo predati amandmane. Amandman 6 koji imamo u tome se traži da vlasnik oružja se mijenja, mijenja se … ministarstvo. To je ono podsjetit ću vas o čemu smo već inzistirali da u svrhu poticanja vlasnika oružja da onesposobljavaju oružje, da taj trošak onesposobljavanja mora preuzeti ministarstvo. Ako recimo neka udruga branitelja ima trofejnog oružja i koje nije sigurno i sama vidi u slučaju da to neko ili neki mlađi dođu sada i idu na to neko strelište da se može povrijediti, ako oni i onako nemaju dovoljno novaca, ako odluče to uništiti ja ne vidim razloga da to ne bi mi kao ministarstvo odnosno država da ne bi uništila to, to mi je potpuno nejasno. Zašto sada oni moraju to sami, ako su odlučili onesposobiti oružje, pa koja sreća da se onesposobi, pogotovo opasno loše oružje. Isto tako pitanje gdje vidimo prostor zloupotrebe oružje ili streljivo oduzeto u upravnom postupku, onda su mi neki objašnjavali da se to može odnositi i na sportska. Ne, sport ne može biti izlika za to. Ja razumijem da se neka sportska društva koja imaju i vatreno oružje i koji se natječu ili … da tu može biti nekakvih pitanja, međutim to ne može biti izlika da ako je neko muljao sa oružjem i ako je to oružje oduzeto, ja ne vidim razlog zašto se to oružje ne bi uništilo. Kakva je sada to vrijednost ili ko, jedino da država sa time posluje, ali da se to daje nekom drugom ili da se njemu to ostavlja, ja to ne razumijem i mi to ne razumijemo što smo se oko toga konzultirali. I da, na kraju ovo što ste rekli i dalje inzistirat ćemo na tome da se stvarno razumijemo ove argumente koje ste rekli, da na jednom mjestu, ali to se može tako organizirati da ne bude opasno i uvjereni smo ako je kraći taj rok da će se manji ljudi odvažiti ići kupovati, pogotovo ovu jaču pirotehniku, mislimo da je sasvim dovoljno da se zbog običaja ostane da se može pucat, da se skrati i taj rok za pucnjavu i ovaj rok za nabavu. Hvala vam.
Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, drugo čitanje, P.Z. br. 36., predlagatelj je Vlada RH. Rasprava je zaključena pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je ponovo jednoglasno, 128 glasova za donesen Zakon o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.
Izvolite odgovor.
Vama u principu stanku ne bih trebao odobriti jer niste tražili stanku za svoj klub. Ne piše u Poslovniku da jedan klub može tražiti stanku radi konzultacija drugih klubova, tako da to je jedna verbalna akrobacija, ali evo, imamo već tako i tako zahtjev, pa vas molim, da kad tražite stanku se koncentrirate na ono što je važno za vašu stranku i za te vrste konzultacija. Kolega Bačić je tražio povredu Poslovnika, izvolite.
Op, to bi bila već 5. opomena, dva, dva, pet mislim ja ne znam šta radi, tako piše u Poslovniku, a Poslovnik ste dogovorili upravo vi iz SDP-a i HDZ-a odnosno HDZ-a i SDP-a, ja ga ne bi napisao tako. Ja bi ostavio ono što je nekad bio krivi navod, ali međutim krivog navoda više nema. Pa jel još netko tražio? Gospodin Brumnić znate da oduzimamo vrijeme ovima koji moraju iznositi stajalište, vi znate da uzimamo vremena njima jel da? Dobro. Izvolite.
Oprostite, ali ovaj reko sam vam da se javite u Odbor za ustav, Poslovnik i politički sustav i vi dobite opomenu naravno jer to nije ovaj, to se, ne radi se uopće o tim stvarima, ali međutim ako inzistirate imate, imate, imate druge mehanizme.
Sljedeća rasprava u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, uvaženi zastupnik Davor Dretar.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče. Evo vrlo jasno i vezano na prethodne replike, kao što sam rekao ne radi se o novoj kategoriji prihoda proračuna ni novom nametu niti porezu, prije svega se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada kao nacionalni doprinos pojedinih zemalja. 0,8 eura po kilogramu nerecikliranog plastičnog otpada je za sve zemlje s tim da u slučaju ovih spomenutih zemalja ima određenih korekcija odnosno umanjenja pa tako i za Hrvatsku. Već smo to predvidjeli u proračunu za iduću godinu jer kao što sam maloprije uvaženom zastupniku Lalovcu odgovorio na njegov upit odnosno repliku od 4,4 milijarde recimo za iduću godinu ukupnog iznosa 3,2 milijarde po osnovi bruto nacionalnog dohotka, ova plastika nereciklirana 121 milijun 760 tisuća, PDV 116 milijuna, rabati za spomenutih pet zemalja 212 i ovaj što se tiče trgovanja emisijskim plinovima 280 milijuna, dakle vrlo jasni izračuni koji su već sada kao takvi napravljeni i uklopljeni u sam proračun države. Hvala.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Kolega Vrkljan je povrijedio čl. 238. omalovažavajući zastupnike i s ove lijeve, a i, odnosno s lijeve, a i desne strane, kroz ovu svoju raspravu. No ja bih njega također, podsjetio da, kada već pokušava svih nas izjednačiti u tom putu proglašenja IGP-a da je i vaš predsjednik 13. siječnja, 13. ožujka 2008. g. ovdje u ovom Saboru isto tako glasovao za suspendiranje ZERP-a, prema tome, taj jedan hodogram događanja dijeli i Domovinski pokret, tako da pri tome vodite računa o tome.
Poštovani potpredsjedniče HS-a. Ja mislim da ste vi povrijedili Poslovnik kada ste prvi puta uopće dozvolili kolegi Boriću da uopće raspravlja na ovakav način i niste spriječili takvu raspravu.
Poštovani g. predsjedavajući, uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege. Danas se u ovom konačnom prijedlogu zakona usklađujemo još jednom ćemo to ponoviti, sa direktivama EU sa dvije direktive preciznije i to apsolutno nije sporno. No dozvolite da ovo svoje izlaganje počnem isto onako kako sam ga počeo i u studenome kada smo ovaj prijedlog promjena imali u prvom čitanju. Damir Novak, mnogima to ime neće odmah zazvoniti, Damir Novak bio je poznati hrvatski glazbenik, operni pjevač HNK u Zagrebu i na samu staru godinu 2000. krenuo je u šetnju u predvečerje po zagrebačkoj Dubravi kada ga je pogodio zalutali puščani metak kojeg je netko ispalio tijekom slavlja. Nažalost, Damir je preminuo samo sedam dana poslije od zadobivenih ozljeda koje su bile preteške, a počinitelj naravno nikada nije pronađen i jasno je da tu niti policija nije mogla učiniti puno odnosno nije se moglo ni na koji način utvrditi iz kog je smjera došao kobni metak, a kamoli tko ga je ispalio. Velike količine oružja i streljiva i dan danas se nalaze u vlasništvu mnogih u ovoj zemlji. Iako mi kao Hrvati imamo fantastičnu vojnu povijest kojom se dičimo iako i Napoleon rekao dajte mi 10.000 Hrvata i pokorit ću svijet, iako baštinimo fantastičnu pobjedu u Domovinskom ratu činjenica je da ilegalnog oružja imamo previše, pa da imamo i jedan jedini komad previše. Zato još jednom sa ove govornice u ima svih zastupnika i zastupnica Domovinskog pokreta siguran sam i u ime svih nas u ovom Visokom domu, apeliram na sve one koji još uvijek posjeduju ilegalno oružje, streljivo ili bilo kakvu eksplozivnu napravu ili dio vojne opreme da ga u što kraćem roku vrate u najbližu policijsku postaju, a postojeći zakoni omogućavaju im da to učine anonimno i bez ikakvih administrativnih prepreka ili kazni. Prisjetimo se samo članka u jednim dnevnim novinama od prije nekoliko mjeseci u kojem je novinar u samo nekoliko dana bez ijednog problema koristeći društvene mreže došao u posjed automatskog oružja, popularnog Kalašnjikova na crnom tržištu za tek 300 eura. Novinar je odradio sjajan istraživački posao, a nama je ostala gorka spoznaja da se eto za tako malo novaca u samo nekoliko dana u Hrvatskoj može doći do smrtonosnog oružja kojim smo eto nažalost nedavno vidjeli i što se može u rukama psihički nestabilne osobe dogoditi ovdje u našem neposrednom susjedstvu. Nelegalno oružje mora se ukloniti iz našeg društva, pozivam i nadležne institucije da pojačaju medijsku vidljivost i sve moguće kampanje, pozdravljamo i provedbe do sada. Akcija pod imenom „Zbogom oružje“ i „Manje oružja, manje tragedije“, pozivam naravno da se i za takve akcije odvoji još znatno veća financijska sredstva jel ljudski život nema cijenu. Jednako tako, Domovinski se pokret zalaže za još snažniju kontrolu osoba koje legalno posjeduju oružje, za češće, strože i detaljnije liječničke preglede te konstantni nadzor nad skladištenjem i čuvanjem vatrenog oružja i naprava namijenjenih u bilo koje svrhe. Kada govorimo o eksplozivnim tvarima znamo da se one koriste u mnogim segmentima i gospodarstva, od rudarstva, građevinske industrije, cestogradnje, ovim izmjenama i dopunama zakona dodatno se osigurava i njihova proizvodnja, dostupnost te sustavi kontrole, nabavke i skladištenja takvih tvari. Jednako kao i za oružje, zalažemo se za izuzetno strogu kontrolu tržišta eksplozivnih tvari, nadzor legalnog i borbu protiv nelegalnog, jer nažalost, novinski članci o podmetanju eksplozivnih naprava pod automobile ili u lokale i kuće s pravom uzbunjuju hrvatsku javnost i stvaraju osjećaje nelagode i nesigurnosti, što i jest cilj svakog takvog čina kojeg možemo slobodno nazvati terorističkim. Moram priznati da dolazim iz regije u kojoj je pucanj iz kubura dio tradicije. Hrvatsko zagorje diči se starom .../Govornik se ne razumije./... kuburaštva i moram priznati da često vidim moje Zagorce kako pune kubure, kući nose barut u plastičnim vrećicama i vjerujem da će i oni početi odgovornije i razumnije provoditi svoje lijepe hrvatske tradicijske običaje. Ali, moram se na tren malo uozbiljiti kao stranka koja je nedavno od strane premijerove države prozvana strankom koja radikalizira stanje u društvu i potiče osobe na terorističke akte, a njezini zastupnici i zastupnice radikalima, skoro pa teroristima koje treba odvojiti tzv. sanitarnim kordonom, a vjerojatno i zabraniti, ne možemo ne zaključiti da je stanje u državi odavno izvan kontrole ove koalicije i da je to stanje nesigurnosti i način na koji ova koalicija Vlada, jedino istinsko i pravo radikaliziranje hrvatskih građana. Nitko iz Domovinskog pokreta nije, neće zazivati nasilne načine rješavanja društvenih problema, upravo nasuprot, poznate su nam strahote rata iz kojeg smo izašli kao pobjednici i nikome i nikada ne želimo da se to ponovi. Hrvatsko društvo vapi za korjenitim promjenama, ali na razuman demokratski način, bez sigurnosnih ugroza i posebno bez stranački dirigiranih istraga oporbenih zastupnika i stvaranja imaginarnih sanitarnih kordona za koje možemo samo pretpostaviti što znače. Evo nas u mjesecu prosincu pred samim krajem kalendarske godine, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i korona krizi, uskoro će doći doba za slavlje. Podsjećamo još jednom, to slavlje može proći bez pucnjave, bez rafala u zrak, bez petardi. Korištenje pirotehničkih sredstava, prvenstveno petardi, ozbiljno ugrožava zdravlje građana, posebno onih mlađeg dobnog uzrasta, kako je uvaženi državni tajnik i spomenuo, eto samo nekoliko podataka. U periodu od 15. prosinca 2017. do 8. siječnja 2018. ozlijeđeno je 16 osoba, od toga 5 djece mlađe od 14 godina. Iduće godine 23 osobe, od čega 16 djece, a prošle godine 13 osoba, od čega 5 djece mlađih od 14 godina. Najčešće se radi o ozljedama šake, prstiju na rukama te stradaju organi vida i sluha koji ozbiljno umanjuju buduću radnu sposobnost stradalih te se ispred Domovinskog pokreta zalažem za još strožu zabranu i kontrolu tržišta, kako legalnog, tako i onog crnog. Naravno, vrijedno je spomenuti i naše kućne ljubimce koji su dio našeg života i dio naših obitelji. I sam sam vlasnik psa kojeg ćemo u ovim danima, kada krenu pucnjave, morati eto, reći ću tako, drogirati sredstvima za smirenje jer je jadan pas na rubu srčanog udara. Ali, ipak, naravno, stavit ćemo ljudske živote na prvo mjesto. Domovinski pokret će podržati ove izmjene i dopune zakona. Imamo 2 amandmana u kojima ćemo zatražiti da se skrati rok prodaje dozvoljenih pirotehničkih sredstava, prvenstveno kategorije F2 i F3 građanima starijim od 18 godina, kao i dani dozvoljenog korištenja pirotehničkih sredstava i to isključivo na 31. prosinca i 1. siječnja, iako smatramo da je jedino pravo rješenje potpuna zabrana, prodaje i korištenja petardi, a pirotehniku prepustiti profesionalcima koji za to u Hrvatskoj imaju registrirane tvrtke. Iako možda i jesu dio hrvatske tradicije, pucnjava i eksplozije nisu zabava. Trajna invalidnost strašna je posljedica. Neka ovoga Božića, ove Nove godine, na hrvatskim ulicama i trgovima, vlada mir, što vam od srca želi Domovinski pokret, a ove izmjene i dopune zakona ćemo podržati. Hvala najljepša.
Da, najavljujem da ću napisati pritužbu.
Hvala. Kolegice Perić, izvolite.
Hvala lijepa. To nije bila povreda Poslovnika, to je bila replika. Zanimljiva, ali je svejedno za opomenu. Izvolite. Imamo stanku do 10 sati točno. STANKA U 9,46 SATI.
Koji članak sam povrijedio?
Hvala lijepa. Gospodin, gđa. Benčić.
Sljedeća rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a uvaženi zastupnik Mario Kapulica.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Poštovani ministre. Važno je napomenuti u smislu sveg ovog i državnog proračuna, a isto tako i europskog koliko znači i fond solidarnosti koji postoji pri EU odnosno fond u, odnosno europskom proračunu, pa je samo evo za posljedice ovog potresa u Zagrebu predviđeno preko 680 milijuna EUR-a, od čega je još u kolovozu isplaćeno predujam od 88 milijuna EUR-a. Dakle, sve su to itekako važni, važni momenti koji nam evo pomažu da uzrokovani ovakvim posljedicama elementarnih nepogoda zapravo ta solidarnost itekako puno znači za oporavak kako Hrvatske tako i drugih članica EU.
Cijeli Poslovnik, ali 238.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10 SATI. Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Kolega Bačić, molim vas, nemojte da dobijete drugu opomenu. Idemo sa onim gdje smo stali, a to je dakle obraćanje u ime predlagatelja, ministra vanjskih i europskih poslova, poštovanog Gordana Grlića Radmana. Izvolite ministre.
Povreda Poslovnika, čl. 238., dakle g. Pavić vrijeđa kada govori da ne govorimo, dakle istinu. Ja moram reći i ponovit sad, na natječaju dakle Zaklade za razvoj civilnog društva piše da se radi o natječaju koji je u modalitetu trajno otvorenog poziva. Dakle, svi koji radimo na projektima i znamo nešto o tome znamo šta je modalitet trajno otvorenog poziva i ako se ne javite do iscrpljenja sredstava nakon toga zapravo više nemate. I naravno da imaju prednost oni koji se …/Upadica: Fala, vrijeme/…jave među prvima. Nemojte ljudima …/Upadica: Vrijeme/… govoriti neistine …/Upadica: Vrijeme/… Dakle, isto tako vi ste govorili o iznosima …/Upadica: gđa. Benčić/… alociranima kroz čitavi ISF, a niste govorili o onome što je alocirano za organizaciju civilnog društva za covid krizu.
.../Govornik naknadno uključen./... HS-a, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Ne ulazeći u potpuno nepotrebne političke ocjene u vladajućoj koaliciji koju se maloprije prozvalo za radikalizaciju društva, vratit ću se na predmet ove rasprave kojoj je cilj učiniti naše društvo sigurnijim, a naše građane zaštićenijim i mirnijim u društvu koje je i bez oružja i bez pirotehnike puno izazova i opasnosti. Kao i u prvom čitanju, Klub zastupnika HDZ-a podržava ovaj zakon koji je danas pred nama u svom konačnom obliku, držimo da je to jedan od onih zakona koji zaslužuje široku potporu zastupnika neovisno o stranačkoj pripadnosti iz više razloga. Ne samo zbog toga što je skraćen rok za obvezu pravnih osobi i obrta o izvješćivanju Ministarstva unutarnjih poslova o svakoj sumnjivoj prodaji odnosno transakciji streljiva i oružja te uvrštene ispravke glede ranijih specifikaciji prostora privremenih civilnih strelišta kao i dodatnog obrazloženja članaka vezanih uz razlikovanje podnošenje kaznenih i prekršajnih prijava, ovaj zakon svakako uz predložene izmjene koje je obrazložio i predstavnik predlagatelja na kvalitetniji način uređuje područje proizvodnje, prometa, skladištenja i uporabe eksplozivnih tvari, kao i pitanja vezana uz proizvodnju, promet, obilježavanje i označavanje oružja, a u jednom svom dijelu i maloprodaju pirotehničkih sredstava i oružja. Klub HDZ-a smatra da zakon kvalitetno propisuje prava i obveze pravnih osoba, obrtnika i udruga čija je djelatnost vezana uz posjedovanje i uporabu oružja, sa svrhom da se onemogući dolazak oružja na crno tržište i da se spriječi posjedovanje nelegalnog oružja, streljiva i eksplozivnih tvari. U dosadašnjim raspravama zastupnici su uglavnom podržavali i podržali ova rješenja, među ostalim i ona koja se odnose na ograničavanje količine dozvoljenih pirotehničkih sredstava u posjedu građana, sredstava kategorije F1 u prodavaonicama robe široke potrošnje te nadzora nad zdravstvenom sposobnošću i stručnom osposobljenošću osoba koje rukuju eksplozivnim tvarima. Učinili smo to jer nam je cilj zaštita života i zdravlja ljudi s posebnim naglaskom na zaštitu djece te osiguravanje potrebne razine sigurnosti. S druge strane, odredbama kojim je pravim osobama, obrtima i udrugama, a kada je riječ o udrugama to su i speleolozi i HGSS omogućeno da sredstva iz kategorije F2 i F3 mogu i nadalje upotrebljavati za obavljanje svoje djelatnosti pokazano je u kojem je smjeru predlagatelj želio ići u smjeru opravdanosti i korisnosti njihove uporabe, a ograničavanja tamo gdje to nije opravdano, nije ni korisno, a nije ni svrsishodno. Kada je riječ o ograničavanju uporabe određenih kategorija pirotehničkih sredstava, to smo pitanje kao i pitanje opasnosti od rasta crnog tržišta kao posljedica ovih ograničenja detaljno raspravili već prilikom prvog čitanja. Uz jasan argument da je nadzor prijenosa preko državne granice do sada ovu opasnost gotovo u potpunosti eliminirao s čime se slažu i akteri na ovom tržištu te argument da uporabu kojom se stvaraju detonacije nije moguće prikriti te da same zapriječene kazne snažno djeluju demotivirajuće za moguće prekršitelje. Klub zastupnika HDZ-a pozdravlja i ovaj prijedlog predlagatelja da se odredbe koje se odnose na zabranu petardi i redenika iz kategorije F2 primjenjuju tek od 2. siječnja vodeći računa o poduzetnicima koji su ta sredstva već naručili i platili kao i o tome da se nakon isteka tog roka ona više ne smiju upotrebljavati ni po važećim odredbama zakona, s time da je također objašnjeno da se omogućuje izvoz takvih sredstava u zemlje koje nemaju ova ograničenja, tako da i to olakšavajuće djeluje na poduzetnike koji se bave ovom djelatnošću. Također Klub zastupnika HDZ-a ne vidi zapreke da stručno osposobljavanje za rad s eksplozivnim tvarima pored ustanove provode i pravne osobe koje posjeduju odobrenje MUP-a za takvu vrstu djelatnosti i za koje je ministarstvo utvrdilo da u potpunosti ispunjavaju uvjete za provedbu takvog osposobljavanja. Također podržavamo i odredbe o onesposobljavanju vatrenog oružja napominjući da se ovim zakonom propisuje onesposobljavanje vatrenog oružja u vlasništvu pravnih osoba, obrtnika i udruga, a ne građana te da je dozvoljeno onesposobljavanje samo legalnog oružja dok je nelegalno oružje potrebno predati na raspolaganje MUP-u. Obzirom da poslove onesposobljavanja vatrenog oružja obavljaju pravne osobe i obrtnici kojima je MUP izdao potrebno odobrenje za obavljanje djelatnosti onesposobljavanja oružja, troškove onesposobljavanja vlasnik oružja plaća pravnoj osobi i obrtniku koji je obavio onesposobljavanje takvog oružja, dok MUP obavlja verifikaciju da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo i uz napomenu da ministarstvo ne naplaćuju poslove provjere odnosno verifikacije onesposobljenog oružja. Dame i gospodo, Klub zastupnika HDZ-a iz svih ovih razloga podržat će donošenje ovog zakona, vjerujemo da on zadovoljava sve kriterije da ga prilikom glasovanja baš kao što je to jučer bio slučaj sa četiri prijedloga zakona na jučerašnjoj sjednici, podupremo jednoglasnom odlukom. Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Cijeli Poslovnik, imate opomenu molim vas. Izvolite. Ne želi više niko? Gospodin Rade Šimičević. Izvolite.
Gordan Grlić Radman
Uvaženi predsjedniče HS-a, poštovane gospođe zastupnici, gospodo zastupnici. Zaštita Jadranskog mora jedan je od najznačajnijih i najvažnijih strateških interesa RH i bitna je sastavnica politike ove Vlade i upravo stoga osobita mi je čast i zadovoljstvo danas biti ovdje pred vama i predstavit vam izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja IGP-a RH u Jadranskome moru kao i prijedlog Odluke o proglašenju IGP-a RH u Jadranskome moru. Dopustite mi podsjetiti vas da je prvi korak u zaštiti interesa RH na Jadranskome moru učinjen još 2003. g. kada je ovom Visokom domu donesena Odluka o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskome moru, 3. listopada 2003., kojim je uspostavljen zaštićen ekološko-ribolovni pojas RH na Jadranskome moru, kolokvijalno ZERP. Tada su proglašeni sadržaji IGP-a koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima morskih voda izvan granica, izvan vanjske granice hrvatskog teritorijalnog mora, ako i jurisdikcija glede znanstvenih istraživanja mora te zaštiti i očuvanju prirodnih bogatstava mora i morskog okoliša. Uz već postojeća prava koja Hrvatska ima na morskome dnu i podzemlju, znači u režimu epikontinentalnog pojasa, uspostavom ZERP-a Hrvatska je stekla sve bitne sastavnice IGP-a utvrđena Konvencijom UN-a o pravu mora. Jedina prava koja do sada nismo stekli su pravo na izgradnju umjetnih otoka i pravo na proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova i to su ta dodatna prava koja će Hrvatska dobiti sada proglašenjem IGP-a. Naravno, postoji još neka dodatna još i sad tako neki elementi i sastavnice. Pri tome je važno istaknuti da je već sada HS zadržao pravo proglasiti i ostale sadržaje IGP-a, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i hrvatskim Pomorskim zakonikom. Pristupanjem Hrvatske EU, od 2013. g. ostvaren je drugi značajni korak jer je područje ZERP-a, kao i svi IGP-ovi i ribolovne zone drugih država članica EU, postalo dio voda EU na kojemu se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica EU vezano za zaštitu i očuvanje prirodnih bogatstava mora i morskoga okoliša. To su upravo oni aspekti koji su nama posebno značajni, a koji su do našega pristupanja EU nisu primjenjivali na države članice EU. Potom, 3 godine kasnije, 2016. g. hrvatska Vlada je donijela Zaključak kojim je zadužilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima provede konzultacije s državama članicama EU i EU komisijom vezano za zaštitu interesa RH u Jadranskome moru, uključujući mogućnost proglašenja te punu primjenu IGP-a. Po provedenim konzultacijama s EU komisijom i državama članicama, 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izradilo je opsežno izvješće o kojem se raspravilo i u ovom Visokom domu. U izvješću su razmotrena sva prava koja Hrvatska uživa u Jadranskome moru kroz ZERP, sada kao članica EU ostvarujući prava iz Konvencije UN-a o pravu mora, samostalno i kroz mehanizme suradnje uspostavljene pravnom stečevinom EU, prije svega zajedničkom ribarstvenom politikom i suradnjom u zaštiti okoliša. Jedan od zaključaka istaknutog u izvješću bio je i da neovisno o tom o kojoj mjeri Hrvatska već sada ostvaruje svoja prava i legitimne interese u Jadranskome moru kroz ZERP, Hrvatska i dalje ima pravo odlučiti proglasiti IGP te početi s njegovom punom primjenom. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavilo je s dijalogom i poticanje suradnje na zaštiti Jadrana sa susjednim državama, poglavito s nama susjednom Italijom, budući da dijelimo i najveću obalu koja je također, razmatralo opciju proglašenja IGP-a. Krajem ove godine, dugogodišnja suradnja dviju jadranskih država, Hrvatske i Italije, dovela je do postizanja dogovora o usklađenom proglašenju IGP-ova Hrvatske i Italije. Zaštita Jadrana i održivog gospodarenja njime, bile su jedne od najvažnijih tema sastanka Koordinacijskog odbora ministara vanjskih poslova Hrvatske i Italije održanog 30. studenog 2020. g. upravo u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu, a tom je prigodom obostrano potvrđena usklađenost djelovanja dviju država s ciljem proglašenja IGP-ova, kao i spremnost pristupiti razgovorima o njihovom razgraničenju. Hrvatska jasnost je bila o ovome obaviještena. Hrvatska i Italija susjedne su države s najdužim obalama na Jadranskome moru koje je poluzatvoreno i s vrlo osjetljivim morskim ekosustavom. Stoga je iznimno važno surađivati kako bi se na odgovarajući način zaštitilo i očuvalo prirodno bogatstvo Jadranskoga mora te osiguralo održivo gospodarenje njegovim bogatstvima. Obostranom spremnošću Hrvatska i Italija zaštiti Jadransko more, omogućuje se cjelovita zaštita Jadrana između hrvatske i talijanske obale, čime se iz toga područja mora isključivo ribarice svih trećih država, a to područje mora postaje čvrsti temelj za suradnju u provedbi ribarstva kao i zaštita i očuvanja morskog okoliša te razvoja plavog gospodarstva. To je ujedno i treći važan korak koji smo do sada spremni učiniti, proglasiti IGP s obje strane Jadrana. Ovih dana se u medijskom prostoru također postavlja pitanje zašto tek sada, pa po nekima to odjednom Hrvatska pristupa proglašenju IGP-a. Hrvatska sabornica je upravo pravo mjesto na kojem to možemo pojasniti. U svim vanjskopolitičkim aktivnostima djelovanju sve ima svoju dinamiku ima svoj proces i zahtijeva isto tako odgovarajući politički instinkt. Mi nismo sami, mi smo članica međunarodne zajednice, postoje i druge zemlje koje su oko nas. Znači promišljali smo i na kraju smo procijenili da je upravo ovo najbolji trenutak da su se stekli svi uvjeti za proglašenje IGP-a, sada kada će taj čin komplementaran s talijanskim proglašenjem IGP-a polučiti najbolji rezultat. Ja mogu reći da skromno, neskromno da su to uspjesi hrvatske diplomacije kao što pratite cijelu ovu godinu i puno drugih. Kad govorimo o konzultacijama, važno je spomenuti da smo našu namjeru proglašenja IGP-a prethodno prenijeli slovenskoj strani kako na ministarskoj razini tako i na razini predsjednika vlada. Na to nas upućuje i upravo ta pristojnost razgovora sa susjedima, korektnost kako bismo i dalje uživali dobre odnose. Posebno bih ovdje istaknuo blisku suradnju predsjednika vlada naših dviju država, a također i ministara. Slovenska je strana dobila pravodobnu i cjelovitu informaciju o našim koracima uz razumijevanje da naše proglašenje IGP-a ni na koji način nema utjecaja na nerješavanje naših otvorenih pitanja, pitanja granica. Osim s Italijom i Slovenijom razgovarali smo o namjeri proglašenja IGP-a i s drugim susjednim jadranskim državama, ali također i s drugima koji nisu, ali su recimo mediteranske zemlje. Razgovarao sam osobno s ministrom vanjskih poslova, nije nužno ali je to bilo lijepo prenijeti tu informaciju, čak dobiti podršku, također i sa francuskim ministrom Le Drianom jer su i oni isto proglasili IGP u nekim prostorima Sredozemnog mora. Također sam isto razgovarao sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, a poslao sam i veleposlanika kolegu Sabolića da o tom obavijesti i predsjedavajuće Vijeće ministara Zorana Tegeltiju, također sam razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Crne Gore Đorđem RAdulovićem, naglasio sam kako se proglašenjem IGP-a ništa neće promijeniti na dosadašnji ZERP koji se već i sada i tako primjenjuje na te dvije države. Ministru RAduloviću sam dodatno naglasio kako Hrvatska ovim činom ne prejudicira konačno rješenje pitanja razgraničenja između naših dviju država koje je sada uređeno protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002.g. Naime, s njim sam obavio više telefonskih razgovora budući da je namjera proglašenja IGP-a pobudila veliko zanimanje političke javnosti u Crnoj Gori. Razgovarao sam o namjeri proglašenja IGP-a i s ministrom vanjskih poslova Republike Albanije iako mi ne graničimo s Albanijom ali je isto tako gesta koju su oni pozdravili s Gentom Cakajem, a o tome sam izvijestio i neke druge ministre država članica EU kao što sam rekao i ministre država Sredozemlja. Uz razgovore sa slovenskim i talijanskim predsjednicima Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković je o nakani proglašenja IGP-a kao i predviđenoj dinamici djelovanja i provedbenim konzultacijama sa susjednim državama razgovarao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Ove subote, prekosutra sastat ću se sa svojim talijanskim i slovenskim kolegama, dakle ministrima vanjskih poslova u Trstu i tada ćemo potvrditi trilateralnom izjavom proglašenje IGP-a Hrvatske-Italije s obje strane Jadrana te odlučnost jačanja naše trilateralne suradnje i kao država članica EU u Jadranu. Također najavit ćemo i naš trilateralni sastanak kasnije jedan drugi u siječnju 2021.g. na kojem ćemo razgovarati i raspraviti daljnje mogućnosti naše suradnje u Jadranu, uključujući jačanje povezivosti pomorske, cestovne, željezničke infrastrukture prometne i razvitka plavog gospodarstva. U želji pristupanju proglašenju IGP-a kao u suverenom pravu obalne države, sukladno Konvenciji UN o pravu mora postignuto je razumijevanje da će Hrvatska i Italija pristupiti proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova RH, Talijanske Republike i Republike Slovenije tijekom siječnja 2021.g. Poštovane zastupnice i zastupnici HS-a, prijedlogom odluke o proglašenju IGP-a RH u Jadranskome moru čiji prijedlog danas dostavljamo ovom Visokom domu proglasio bi se IGP RH u Jadranskome moru sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora. Također bi se utvrdilo područje mora u kojem bi se on protezao kao i njegove privremene granice do sklapanja međunarodnih ugovora o njegovu razgraničenju. Nastavno bi se utvrdilo da će se on provoditi sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora, Pomorskim zakonikom RH i zakonodavstvom EU i na kraju potvrdilo da hrvatski IGP ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava. Stupanjem odluke o proglašenju IGP-a na snagu stavile bi se izvan snage odluke HS-a vezano za ZERP. Poštovani g. predsjedniče HS-a, uvažene dame i gospodo zastupnici Ocjenjujem da su dosadašnjim diplomatskim i drugim aktivnostima izvršene sve potrebite predradnje i stvoreni odgovarajući uvjeti za donošenje ove odluke početkom iduće godine. Činom proglašenja IGP-a učinit ćemo najviše što možemo u pravnoj zaštiti Jadranskoga mora za koje je naš hrvatski narod povijesno, zemljopisno, zemljopisno, kulturološki i sudbinski vezan i na kojega je upućen. Pozivam vas da prihvatite izvješće o konzultacijama u svezi s namjerom proglašenja IGP-a u Jadranskome moru, te da razmotrite i podržite prijedlog odluke o proglašenju IGP-a u Jadranskome moru kako bi se nakon trilateralnog sastanka između RH, Talijanske Republike i Republike Slovenije tijekom siječnja 2021.g. donijela odluka o proglašenju IGP-a RH u Jadranskome moru u ovom visokom domu. Zahvaljujem na vašoj pažnji, ostajem otvoren za vaša moguća pitanja. Hvala lijepa.
Sljedeća rasprava je u ime Kluba zastupnika SDP-a, uvaženi zastupnik Franko Vidović.
gđa. Benčić, moram vam dat dvije opomene, zbog, dvije opomene vam moram dati zbog povrede Poslovnika, zbog toga, oprostite, dvije opomene zbog toga što ste replicirali prvo,
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvažena zastupnice. Pa evo, da ja sam isto propustio u uvodnom dijelu, al drago mi je i hvala vam da ste u replici spomenuli uz ova dva ključna izvora naravno još i Fond solidarnosti. Nažalost, za posljedice i suočavanje sa posljedicama od potresa u Gradu Zagrebu i dvije okolne odnosno dvije županije koje su osjetile te posljedice u iznosu od 687, kad se tome doda i onaj zdravstveni dio, malo i preko 700 milijuna EUR-a. Jedan dio sredstava je već stigao u smislu predujma, a evo mogu reći da preostali dio sredstava upravo stiže jel, dakle u smislu priljeva u državnu blagajnu će se i preostali dio sredstava dogoditi u ovoj godini, a naravno ćemo ga trošiti sukladno planu i onome svemu što smo govorili. I onda kada to sve skupa uklopimo sa još ovim brojkama o kojima smo govorili, možda još jedanput spomenuti da na jedan EUR-o ili jednu kunu koju uplaćujemo u proračun EU u slijedećih 7.g. nama je na raspolaganju 5 EUR-a ili 5 kuna, dakle odnos 1:5, što mislim da za hrvatske građane je sigurno možda i najvažnija poruka, između ostalog ove naše današnje rasprave.
Zahvaljujem ministru, sada ćemo prijeći na replike, prvi je na redu kolega Zekanović, izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Uvaženi zastupnik povrijedio je čl. 238. vrijeđa i omalovažava zastupnike, iznosi neistine i zapravo pokazuje svu silnu frustraciju koju je doživio. Izgubio je parlamentarne izbore, izgubio je stranačke izbore, a zapravo ne pojavljuje se na radnom mjestu na kome bi trebao biti. Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, državni tajniče sa suradnicima. Dakle, pred nama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja u svom drugom čitanju kojim se usklađuje zakonodavstvo u principu RH sa zakonodavstvom EU radi preuzimanja u pravni poredak RH dviju provedbenih direktiva. Provedbene Direktive Komisije 2019/68 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za označivanje vatrenog oružja i njegovih bitnih dijelova u skladu s Direktivom Vijeća 91/477 o nadzoru, nabave i posjedovanja oružja. I drugo, provedbene Direktive Komisije EU 2019/69 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za uzbunjivanje i signalizaciju u skladu s Direktivom Vijeća 91/447 EZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Također ono što je građanima važnije od ovog dijela Klub SDP-a pozdravlja predložene izmjene i dopune odredbi čl. 62. važećeg zakona kojima će se ispraviti dosadašnje manjkavosti i u principu polovično rješenje problema korištenja petardi i redenika kategorije F-2 i F-3 s obzirom da su prema podacima MUP-a najčešće ozlijeđene osobe djeca odnosno osobe mlađe od 18.g., dakle maloljetnici, a sve ozljede nastale su od uporabe petardi i redenika iz navedenih kategorija. Kolege su već o tome govorile sad prije mene, ali zbog javnosti imamo potrebu još jednom spomenuti da podaci MUP-a navode da je u razdoblju od 15. prosinca 2017. do 8. siječnja 2018. od uporabe petardi ozlijeđeno 16 osoba, od čega 5-ero djece mlađe od 14.g. Od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. ozlijeđene su 23 osobe od čega 16 djece, a od 15. prosinca 2019. do 8. siječnja 2020. je ozlijeđeno 13 osoba od čega 5-ero djece mlađe od 14.g. Dakle, uz buku nesnosnu koju praktički petarde i druge stvari eksplozivne rade u odnosu na kućne ljubimce, pa na kraju krajeva i u odnosu na ljude koji žele mir tijekom blagdana, barem većina ljudi, ovo je također jedan opominjujući podatak i možda najvažniji podatak. I to je najveći razlog zbog čega će Klub SDP-a podržat ove izmjene, al ne kažem da nema i drugih razloga. Sukladno posljednjoj spomenutoj Direktivi, dakle od 2019/69 zakonom će se osigurat da naprave odnosno predmeti osmišljeni za uzbunjivanje, signalizaciju ili spašavanje života podliježu provjerama radi utvrđivanja njihove usklađenosti sa tehničkim specifikacijama utvrđenim u prilogu provedbe direktive, a MUP će se odredit kao tijelo nadležno za provjeru usklađenosti naprava i kao nacionalna kontaktna točka za suradnju i razmjenu rezultata provjere naprava sa drugim državama članicama EU. Pored dosadašnje zabrane prodaje, te nabave i uporabe od strane građana petardi i redenika kategorije F-3 predloženim dopunama zabranjuje se prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika kategorije F-2 građanima za osobne potrebe, a ujedno se i dodaje zabrana posjedovanja petardi i redenika kategorije F-3. Kao što sam rekao, time predlagatelj ispravlja manjkavost odredbi čl. 62. važećeg zakona kojom nije bilo zabranjeno posjedovanje pirotehničkih sredstava kategorije F-3, te nije bilo praktički niti zakonske osnove za oduzimanje petardi i redenika kategorije F-3 građanima zatečenim u kršenju javnog reda i mira na određenim manifestacijama. Vjerujemo da će ovako predloženo rješenje smanjiti i broj stradalih i na kraju krajeva i smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja, o čemu su tijekom promijene važećeg zakona i tijekom primjene učestalo izvještavale udruge i brojni građani. Ovim izmjenama će se RH pridružiti brojnim zemljama EU gdje su petarde zabranjene, Austrija, Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Litva, Nizozemska, Slovenija, Švedska i Švicarska. Nadalje, zakonskim prijedlogom išlo se i u dopunu odredbi čl. 31. i 32. važećeg zakona koji su usmjereni ka kvalitetnijoj kontroli i prodaji streljiva ili sastavnih dijelova streljiva, te oružja, kao i pokušaja transakcije streljiva i sastavnih dijelova streljiva, te oružja koji su opravdano sumnjive, uvođenjem obveze njihovog prijavljivanja MUP-u u roku od 24 sata, što Klub SDP-a pozdravlja. Evo zaključno želim reći da Klub SDP-a podržava predložene izmjene i dopune Zakona o eksplozivnim tvarima, te proizvodnji i prometu oružjem. Hvala lijepo.
Kolega Bačić, izvolite.
a drugo zbog toga što nakon opetovanog mojeg, moje intervencije da je vrijeme isteklo, vi ste nastavili dalje kao da se to nije desilo. A meni je neugodno znate, ali to je tako. Sada smo gotovi sa, sa ovaj iznošenjem stajališta.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:02 SATI Evo poštovana kolegice, nažalost je samo kolegica Selak ovaj čas tu, ja se nadam da će ostali isto doći. Sada ćemo krenuti sa iznošenjem stajališta kluba zastupnika pa će prva u ime Kluba zastupnika Mosta govoriti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić. Izvolite.
Imate opomenu i pet minuta pauze. Hvala. STANKA U 13:24 SATI
Poštovani ministre, 3 kratka pitanja, imat ćete vremena odgovoriti, minutu je dovoljno. Prvo, namjerava li Vlada Andreja Plenkovića graditi koji umjetni otok u gospodarskom pojasu jer to je jedino što dobijamo? Drugo, mijenja li se ribolovna politika odnosno ribolovni režimi u IGP-u u odnosu na ZERP? I treće pitanje, namjeravate li vi kao ministar odnosno Vlada Andreja Plenkovića zaštititi IGP od talijanskih kočarica, znači namjeravate li tražiti od Europske komisije potpunu zaštitu IGP-a od Talijana?
Slijedeća rasprava je u ime Kluba Hrvatskih suverenista, uvaženi zastupnik Željko Sačić.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani ministre. Pa i u HS od pojedinih zastupnika često puta čujemo propitkivanje oko svrhovitosti, rekao bih, i isplativosti članstva Hrvatske u EU. Do sada je od pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU, Hrvatska bila …/Govornik se ne razumije/…čini mi se prema vašim podacima u iznosu od 29 milijardi kuna. S obzirom da je pred nama i višegodišnji financijski okvir, s obzirom da je pred nama i plan oporavka i otpornosti odnosno EU Nove generacije, interesira me hoće li prema tim podacima Hrvatska u idućih 7.g. imati na raspolaganju više od 140 milijardi kuna u odnosu na naš doprinos financiranju EU ili je to nekakva šarena laža, kako oni žele predstaviti ovdje?
Izvolite odgovor.
…/Govornik nije uključen/…hrvatski zastupnici i zastupnice, hrvatska javnosti. Svakako smo sa odobravanjem dočekali i ovaj prijedlog jer smo u kontaktu sa mnogim udrugama civilnog društva, sa udrugama branitelja, sa stradalnicima Domovinskog rata i sa, u kontaktu sa običnim ljudima, građanima RH, osobito sa onima koji su, kojima su itekako svježa sjećanja na Domovinski rat, na sve strahote iz Domovinskog rata koje smo kao narod pretrpjeli i svaka činjenica koja ide za tim da vlada ograničava uporabu kako vatrenog oružja u ovom slučaju, ali ponajprije i drugih eksplozivnih sredstava, pa tako i onih pirotehničkih za zabavu tzv. nas u Klubu Hrvatskih suverenista veseli. Sve smo činjenice čuli, one su elaborirane, podržavamo direktive i nastojanja kako EU, tako i Vlade RH koja želi otkloniti sve uvjete za zlouporabu vatrenog oružja, kako onog legalnog, a još i više ilegalnog i, jer sama po sebi jasna je činjenica da su takva stanja potencijalni povodi odnosno pogodna za izvršenje najtežih oblika kaznenih djela protiv života i tijela, a i na kraju krajeva vidjeli smo da su mnoga naša oružja ili ovaj slična sredstva negdje u Europi ili svijetu završila kao, kao ovaj sredstvo izvršenja teških kaznenih djela, pa čak i terorizma. Ono što posebno želimo naglasiti jest pozitivna namjera našeg predlagača da apsolutno restriktivno pristupa prema pirotehničkim sredstvima za dosadašnju kao zabavu koje su mnogi naši građani upotrebljavali u nekakvom periodu blagdana želeći potvrditi svoje radosno stanje, veselje što je po nama potpuno neprimjereno jer uzrokovalo je kao što smo vidjeli strahovito velike tjelesne povrede djece ponajprije, nevjerojatno teški slučajevi zlouporaba vatrenog oružja. Čuli smo od kolega završavali su u nečijoj glavi, uzrokovali smrti i naprosto nevjerojatno da smo mi tako dugo tolerirali takvo stanje i drago mi je da smo danas na ovaj način predlažemo da dođemo u krug visoko senzibilnih država EU koje zabranjuju takav način pa rekao bi to neprimjernog veselja koje neprispodobivo bilo kakvom blagdanu, posebno ne Božiću, posebno ne našim tradicijama. Hrvatima u kulturi nije bilo takvo veselje, negdje u granicama u nekim uvjetima da, ali Bogu hvala da se u MUP-u još čak za vrijeme Domovinskog obrambenog rata krenulo s inicijativom od devedesetih godina „Zbogom oružje“ „Mir i dobro“, prije svega „Mir i dobro“ i gdje smo strašno velike rezultate ipak uspjeli učiniti. Na tim iskustvima treba učiti. U javnoj kampanji, sjetite se samo kako se to devedesetih godina '91., '92., '93. unatoč toga što je bio rat mi smo bacali petarde, topovske udare, eksplozive na ponoćku, uoči ponoćke pa to je prestrašno, to je nedopustivo, to je primitivizam, to je jedna gruba zlouporaba osjećaja vjernika. E sad uspjeli smo, toga nema, ali ono što predlažemo nemojte 27.12. otvoriti rampu da mogu svi ti primitivni i ne znam kakvi osjećaji doći do izražaja nego ograničite, podržat ćemo amandman kolega naših koji kažu ograničiti tu pucnjavu. Ako već neko ima strahovito jaku želju za takvim izražavanjem primitivizma onda to na 31. dati pa nekako uključiti da to bude na Silvestrovo eto na staru godinu i maksimalno do 1. Zatvorit, štete su enormne osim kulturološke devastacije za cijeli narod, osim medicinskih šteta tjelesnih ozljeđivanja, osim naših životinja, naših ljubimaca, ptica, znači flore, faune apsolutno nisam ni pogriješio ni flore itd. koliko se samo granja potrga i što zna cvijetnjaka i svega drugog. E sad, sve su to razlozi da se prekine s time, ponajprije u to doba hrvatski narod treba mir. Ako već neko ima ludu potrebu za pucnjavom onda predlažemo da u interesu proizvođača ovih pirotehničkih sredstava oni su uložili tu vidimo tu čuli smo 150 milijuna kuna sad imaju uloženih sredstava koje treba prodati, e taj novac bi im preporučili kao što to radi duhanska industrija, kao što to radne mnoge druge industrije ako žele sačuvati tu svoju klijentelu neka otkupe, zakupe puste neke kamenolome i šume, ne bih čak šume rekao, neka ograničena sredstva za odlaganje smeća ili nasipe to neka zakupe, eventualno neka strelišta i uz naplatu takvim bolesnim umovima daju mogućnost da tu bacaju da se vesele. To bi bio prijedlog za nas da bude što se kaže i industrija na neki način u prilici da dođe do novaca, a s druge strane ovi ljudi koji imaju te određene poremećaje da na neki način, na jedan socijalno prihvatljiv način te njihove frustracije, jel bolje da baca u kamenolomu nego pred Crkvu ili pred misu ili na trg ili na ulicu, na promet, mislim to je naš konkretan doprinos konstruktivni. Podržavamo vas, smanjite rokove, zaustavimo pucnjavu, dosta nam je pucnjave, Hrvatima je dosta pucnjave za sto života. Hvala vam lijepo.
Uvaženi potpredsjedniče Sabora. Uvažena prazna sabornice i uvaženi građani Hrvatske za kojih nadam se da postoje ispred ekrana i da prate ovu raspravu. Godina je na izmaku, ovo je jedna od onih godina o kojoj ćemo dugo razgovarati i kojih ćemo se sjećati i koje će nas nešto naučiti o demokraciji i njezinoj ugrozi jednom kada se zaista računi budu zbrajali. Nadajmo se da će ta ugroza demokracije stati na ovome i da nas uskoro očekuju bolja vremena i da je ovo jedino što ćemo trebati revidirati. Jedno od osnovnih pitanja koja će se naknadno povlačiti jer trenutno za njega nema dovoljno sluha s obzirom na tešku epidemiološku situaciju u kojoj se nalazimo, razmjernost ograničenja odnosno razmjernost mjera koje se uvode, a posebice imajući u vidu da se ta razmjernost sukladno čl. 16. Ustava, st. 2. odnosi i treba odnositi s obzirom na situaciju kod svakog pojedinca. U tom smislu danas bih htjela govoriti o nečemu o čemu se manje govori, a što će biti sve veći problem odnosno pitanje koje će se donositi pred nas. Riječ je o situaciji i potrebi mjera kod onih koji su preboljeli korona virus. U Hrvatskoj trenutno imamo oko 150.000 ljudi koji su preboljeli korona virus i 186.963 oboljela od korona virusa, ja ću biti optimistična u ovo predblagdansko vrijeme i doista ću izraziti svoju nadu da će se oni svi oporaviti. U Europi trenutno imamo oko 15 milijuna oboljelih. S pravnog gledišta između njih i oni koji trenutno nisu preboljeli korona virus nema značajnih razlika, ipak u praksi s medicinskog gledišta uvode se neke razlike između onih koji su preboljeli korona virus i onih koji nisu i time se pokazuje da oni ipak nisu baš jednaki. Oni tako ne podliježu samoizolaciji ukoliko se odluče na putovanje i mogu pokazati dokaz da su preboljeli virus u zadnja tri mjeseca. Jednako tako najnovija istraživanja odnosno oksfordski članak pokazuje, istraživanje koje se provodilo među zdravstvenim radnicima da oni zdravstveni radnici koji su razvili antitijela nijedan se nije ponovo zarazio korona virusom te se sugerira zaključak da su ti ljudi imuni najmanje šest mjeseci. Budući da možemo i sada predloženih mjera zaključiti da ljudi koji su preboljeli koronu ne podliježu samoizolaciji očito se uvažava to da oni ne predstavljaju toliku prijetnju okolini kao oni koji još uvijek nisu preboljeli i naravno kao oni koji su zaraženi od korone. Zašto postavljamo ovo pitanje? Zato što smatramo da ukoliko bi se revidirale mjere i uvažilo posebnost pravnog, a onda i praktičnog statusa onih koji su preboljeli koronu takva odluka može imati pozitivan učinak na više različitih razina. Prvenstveno ona može služiti kao nekakav poticaj kao svjetlo na kraju tunela, pa i prilika za mentalno ozdravljenje nacije jer pokazuje da se život može i da će se jednom vratiti u normalu.. Drugo, pravno gledano sukladno čl. 16. st. 2. potrebno je uvažiti razmjernost mjera odnosno potrebno je dokazati da tražena mjera vrijedi za svakog pojedinca i da je nužno takvo uskraćivanje njegovih sloboda u njegovom posebnom slučaju. Ukoliko već sada priznajemo da osobe koje su preboljele i osobe koje nisu preboljele nisu jednake onda očito to treba implementirati na ostalim razinama. Treće gospodarski budući da će broj preboljelih biti sve veći, postavlja se pitanje hoće li on u jednom trenutku biti dovoljan da se omogući rad nekih gospodarskih subjekata i da time spasimo posrnulo gospodarstvo? Zatim, zdravstveno, već sada imamo problem toga da ne znamo zaista koliko je ljudi zaraženo i koliko je ljudi preboljelo koronu. Ukoliko bismo uveli nekakav oblik pravnoga, a onda praktičnog uvažavanja prava onih koji to jesu preboljeli to bi moglo služiti kao poticaj onima koji se do sad nisu testirali da to učine jer bi mogli provjeriti da li su i oni bili zaraženi, a onda bi sukladno tome možda mogli i ostvariti neka prava. Takva odluka onda bi nas dovela do novih mogućnosti da utječemo pravilnije na donošenje budućih mjera. U tom smislu smatramo da je potrebno otvoriti pitanje koje će sve češće biti na dnevnom redu s obzirom na broj oboljelih, a to je što učiniti s onima koji su preboljeli koronu? Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Gordan Grlić Radman
Hvala lijepa. Što se tiče utjecaja IGP-a na ribarstvenu politiku, te zaštitu ribolovnih resursa želio bih podsjetiti kako je riječ o ribolovnom aspektu u suradnji s Europskom komisijom i drugim državama članicama EU, RH kao država utječe na stvaranje i primjenu zajedničke ribarstvene politike na Jadranskom moru, te stvaranju uvjeta za održivo ribarstvo i ima pravo kontrolirati provedbu pravila zajedničke ribarstvene politike u ZERP-u. Ali naravno da se ovim zapravo jača i osnažuje suverenost, a zajedno sa Italijom koja proglašava isto tako IGP mi zapravo štitimo Jadran u cjelini i sigurno da je pitanje zaštite Jadrana pitanje dakle isključenja zapravo trećih država od upada u Jadransko more. Vremena je očito kratko da bih ja vama puno toga objasnio, al u principu je IGP …/Upadica: Hvala vam/…nadgradnja ZERP-a.
Hvala. Slijedi pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Ovo su vrlo egzaktni i vrlo čisti podaci da ne mogu bit čistiji. Ono što sam rekao, dakle izuzetno kvalitetna omotnica, 1:5 na jedan EUR-o, 5 EUR-a koje imamo na raspolaganju. S druge strane kada gledamo i ovu ukupnu bilancu proteklih godina otkad je naše formalno članstvo, dakle 30-tak milijardi kuna više nego što smo uplatili. Kada gledamo recimo zadnje raspoložive podatke za 2019.g. Hrvatska je među 4 odnosno 5 zemalja koje su imale najveću tu upravo taj odnos kao zemlja primateljica sredstava u odnosu na ono što je platila, dakle jedna od onih zemalja kojima je ta razlika između onoga što je uplaćeno i što je povučeno preko 3% bruto nacionalnog dohotka i to je sigurno jako dobra stvar i to je između ostaloga kada gledamo u ovom financijskom dijelu uvijek treba apostrofirati koje su to blagodati i koristi od našeg formalnog članstva u EU. Sada naravno kada govorimo o covidu onda vidimo da nisu samo financijske stvari nego …/Upadica: Hvala/…krenimo i na cjepivo i na sve ostalo.
Hvala lijepa.
Kolega Grbin izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicom. Kolegice i kolege. Moram se sa kolegom Sačićem složiti, dosta je bilo pucnjave i ne samo radi naših kućnih ljubimaca nego normalno i radi naših branitelja i osoba koje su oboljele od PTSP-a i što sve moraju prolaziti i onako u ovim teškim 11., a posebice 12. mjesec i sva stradavanja koja je prošla naša zemlja. Mislim da možemo pohvaliti ove izmjene i dopune, posebice evo sada u ovome drugom čitanju i u samom konačnom prijedlogu, znamo što sami zakon regulira. Ovdje smo isključivo raspravljali o ovome manjem segmentu vezano za pirotehniku, ne toliko o oružju. Znamo da ovaj zakon uređuje područje i proizvodnje i prometa prevoženja, skladištenja i uporabe svih pirotehničkih sredstava oružja, dijelova oružja i samoga streljiva, znamo zašto i donosimo, radi uredaba EU tj. Europske komisije vezano za tehničke specifikacije upravo vatrenog oružja. Sami državni tajnik nam je napomenu u uvodu vezano za datume i za korištenje određenih pirotehničkih sredstava, znamo da imamo i više kategorija, vrsta i razreda samih pirotehničkih sredstava tj. petardi od razreda F-1, F-2, F-3, F-4, pa do onih malo, malo težih tipova P-1, P-2, T-1 i T-2. Normalno ovi prvi, njih proizvode manje buke ima jedan niži, niži rizik. Većina ovih sredstava se i koristi u vanjskoj, u samoj vanjskoj uporabi, al trebamo i naglasit da odredbom čl. 62. upravo i građanima je zabranjena nabava i uporaba petardi kategorije F-3 tijekom cijele godine i znamo da u prijašnjim onim izmjenama iz 2017. bilo je malih problema tj. malih nelogičnosti vezano za samo posjedovanje ne toliko korištenje koliko i posjedovanje takvih pirotehničkih sredstava gdje evo u ovom prijedlogu, konačnom prijedlogu su te stvari i ti propusti otklonjeni. Što se tiče samog ozljeđivanja tu uvijek moramo, ovaj dosta pričamo o samim kućnim ljubimcima i dosta smo dobivali ovdje kao zastupnici mailova potpore od strane Udruga prijatelja životinja. Mi znamo koliko to njima znači i statistički koliko naši građani imaju kućnih ljubimaca i koje probleme imaju kroz 12. mjesec, posebice vezano za samo blagdane. Al dobili smo i komentare udruga, ali i poduzetnika i vlasnika trgovina pirotehnike i njihove statistike i vezano i za samo ozljeđivanje, ali i koliko u toj industriji radi ljudi, što u sezoni, što stalno zaposleni. Treba naglašavat normalno i ovu kariku i ovaj podatak koliko je ozlijeđenih osoba. Tu imamo jednu statistiku MUP-a, u zadnjih nekoliko godina tu varira broj ozlijeđenih od pirotehničkih sredstava između 15 i 20 i to je šta je najžalosnije većinom djece i to one djece mlađe od 14.g., što normalno daje još jedan smisao ovim izmjenama i daje još jednu potvrdu zašto bi trebalo usvojit nevezano samo za pirotehniku, tu je bitan i ovaj segment što sam u uvodu napomenuo i pitao državnog tajnika upravo vezano i za predmete koji su osmišljeni za signalizaciju, uzbunjivanje i spašavanje života, tu će MUP definitivno dobiti malo veće ovlasti oko inspekcije i samih Pravilnika za tehničke specifikacije istih, tako da evo kao što smo i poslušali ostale klubove, a i ovu pojedinačnu raspravu vjerujem da ćemo biti jednoglasni oko prihvaćanja ovih izmjena i dopuna. Hvala.
Kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani ministre, pa često čujemo ovdje u HS da mi kao vlast apsolutno ništa ne znamo kad govorimo o tim sredstvima koja dolaze iz EU, posebno iz jednog kluba kojeg danas nema, ne znam možda spavaju kada treba raspravljati o ovoj točki koja je itekako važna za naš budući život, čujemo da smo vlada koja ne zna, da nismo povukli sredstva, da nemamo programe, da je to više plod sreće nego znanja, da nije ovih, ovi novci koji se sada tu nalaze ispred nas ili u nekoj perspektivi budućnosti da to nije znanje ove vlade ili premijera nego da je to jednako moguća i sreća nekakva. Ima li uopće kriterija za sve ovo o čemu mi danas pričamo, da li se to zaista dobiva na sreću ili za to ipak treba imat nešto znanja, iza toga treba stajat nekakav rad i program i zbog čega ovaj mi kao država moramo slušati, kažem, i te priče da nam se nije isplatilo članstvo u EU? Kada stalno govorimo o brojkama, možete nam reć do 2023. kada završava ovaj, ajmo reć, 7.-godišnji okvir …/Upadica: Hvala/…koliki će bit benefit u odnosu na ono što ćemo uplatiti, nekakav okvirni iznos?
Hvala lijepo. Time zaključujem raspravu o ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Uvaženi g. ministre, hvala vam što ste u vašoj raspravi odgovorili na pitanje koje sam vam postavio u zahtjevu za stanku, a to je ono što je, pogotovo u dijelu koji se odnosi na prihvaćanje izvješća izuzetno bitno, da je ovaj prijedlog odluke komuniciran sa našim partnerima u EU i da je komuniciran sa susjedima RH jer su dobrosusjedski odnosi ključni u mogućnosti provođenja ovakve odluke o proglašenju IGP-a. Zbog toga SDP prihvaća i izvješće o provedenim radnjama, a isto tako će podržati i odluku o proglašenju IGP-a. Međutim, molim vas da konkretno odgovorite iako djelomično već jeste. IGP-om u pogledu ribarstvene politike u odnosu na ZERP što se konkretno mijenja?
Sada prelazimo na izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 43. Predlagatelj Vlada RH, rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli zastupnik Davor Dretar, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka te zastupnik Matko Kuzmanić. Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima. Poštovani Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. Najprije amandman br. 1 zastupnika Davora Dretara.