5. sjednica

Sabor

16. 12. 2020
objavljeni podaci: 16. 12. 2020

Transkript

Prelazimo sada na iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika. Prva je gospođa koja niste vi, prvo je gospođa Anka Mrak Taritaš. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Sabora. Ja sam se isto malo zbunila kad sam vidjela kolegu, ali dobro. Evo poštovane kolegice i kolege. Ima tome već neko vrijeme odnosno mjeseci su prošli kako se naš premijer slavodobitno vratio iz Bruxellesa govoreći o tome kako je tamo ni manje ni više nego osigurano 20 milijardi eura za Hrvatsku za obnovu od potresa, za oporavak od korona krize, za zeleni razvoj i … vrsta i tipova. Premijer nam se držao kao da je maltene taj novac donio sa sobom u džepu. Dobro, ne baš u džepu ali barem u nekoj crnoj torbi i to ravno u središnjicu HDZ-a. Ali eto ja se danas pitam nekih pet mjeseci poslije toga, kada će zapravo početi stizati taj silni novac. Prošlo je već pola godina, a od pripremnih koraka za povlačenje tog novca ni traga ni glasa. Dobro, bilo je problema u Uniji oko dogovora među članicama, ali ja danas javno postavljam pitanje, premijeru, Vladi i njegovoj saborskoj većini što se u tih pola godine činilo da bi novac počeo stizati? I odmah ću vam dati i odgovor jer ovo je Hrvatska, a u Hrvatskoj je na vlasti HDZ i nije se činilo ništa. Ja znam da bi oni mogli kao i za interpelaciju o zdravstvu napisati 20 stranica mjera koje se tobože poduzimaju, ali i dalje smo najlošiji u Europi. G. Plenković je 29. srpnja ove godine tu u HS kad nas je izvještavao o sastancima Europskog Vijeća rekao da će nacionalni plan oporavka predstaviti u Saboru do kraja godine. Vi ga kolegice i kolege vidite na dnevnom redu? Ja ne vidim. Taj plan se prvo morao napraviti na onda raspraviti i usvojiti u Saboru, osim ako i tu ne kane potpuno zaobići Sabor i to me ne bi čudilo. Europska komisija je pozvala članice da već od sredine listopada počnu dostavljati nacrte svojih planova. Sad je sredina prosinca, molimo premijera da nam dojavi ako je nacrt slučajno poslao svojim tajnim kanalima za koje nitko ne zna, da to prinese našoj pozornosti. Uopće mi nije jasno kako g. Plenković i njegova Vlada kane iskoristiti prvih 10% sredstava koja se mogu koristiti već iduće godine kad plan još uopće nije napravljen, a postupak odobravanja od Komisije i Vijeća kad je plan gotov može potrajati i nekoliko mjeseci. Podsjećam iz instrumenta „Next Generation“ na raspolaganju nam je 9,4 milijarde eura od toga 5,9 milijarde bespovratno odnosno da se malo ispravim, moglo bi nam biti na raspolaganju, ali već sada se čini da nismo baš najbolje krenuli, inače planovi će se ocjenjivati po tome kako se uklapaju u ciljeve zelenog razvoja s posebnim naglaskom na digitalne tehnologije, čistu energiju i energetsku učinkovitost. Ista ta Komisija koja će ih ocjenjivati Hrvatskoj je nedavno dala opomenu zato što mjesecima kasnimo sa Strategijom energetske obnove zagrada. Isto tako ne znamo uopće koliko puta sam ja osobno upozoravala na to da Hrvatska i dalje nema usvojenu strategiju … razvoja i po digitalnoj konkurentnosti smo nažalost na dnu Europe. Dakle, nije se napravilo ništa osim što je u međuvremenu u javnu raspravu poslana Strategija razvoja do 2030., sama po sebi mogla bi biti dobra stvar. Šteta da je ova naša kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji najviše bez sadržajnih općih mjesta u jednom tekstu o tome koliko je koštalo ovaj put neću govoriti. Kako stvari sada stoje? Od novca u crnoj torbi nećemo vidjeti ništa. Ne bi to zapravo bilo ni čudno od HDZ-a, nije nam to ni prvi put. Čudno bi bilo da se prime ozbiljnog posla i konačno naprave neki iskorak za vlastitu zemlju, ali nažalost kao sa interpelacijom o zdravstvu koju su bahato odbili, jedino što zaista znaju biti najlošiji u Europi kako u borbi protiv korone tako i u korištenju europskog novca. Hvala lijepo.
Hvala i vama. Prije nego sam rekao gđa. Anka Mrak Taritaš iznosila je stajalište Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.
Prelazimo na iznošenje slobodnih stajališta klubova i nezavisnih zastupnika i odmah nastavlja gđa. Anka Mrak Taritaš koja će govoriti naravno u ime kluba Centra i GLAS-a. Izvolite.
Hvala lijepo. Ovo nije bilo namjerno, desilo se slučajno, ali obzirom da se evo javljam na daljinu u principu možda i nije loše. Stoga poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege. Tamo negdje sad već zbilja davne 1990.g. dobar dio nas se ponadao da ćemo kad se riješimo Jugoslavije ujedno riješiti i nekih zaista loših stvari koje je ona sa sobom nosila, kao što su npr. jednopartijski sustav i centralizirana socijalna ekonomija. 30 godina poslije vidimo da smo u najmanju ruku tek na pola puta do tih ciljeva jednopartijski sustav formalno zaista više nemamo, ali imamo neku vrstu dominantne partije koja je zauzela pozicije daleko iznad toga što bi jedna politička stranka trebala zauzeti. Njezini ljudi raspoređeni su uzduž i poprijeko svih službi u zemlji od portira do ravnatelja. Gospodarstvo iako formalno više nije centralizirano socijalističko gospodarstvo, istodobno nije nikad do kraja postalo zaista slobodno tržišno. Ortački kapitalizam s prevelikim utjecajem države koja potezom pera odlučuje o pobjednicima i gubitnicima tržišne utakmice nije ono čemu smo se nadali. Svakako nije ono što nas može odvesti među uspješne i razvijene. Nažalost, a vjerojatno povezano s ove dvije stvari jedinu dobru naviku iz prošlih vremena nismo uspjeli ponijeti sa sobom, a to je da budemo najrazvijenija, najuspješnija, najbogatija zemlja barem kada je Istočna Europa u pitanju. To nam nije pošlo za rukom, a bili smo to. EUROSTAT nas je ovih dana obavijestio o još jednom žalosnom plasmanu naše zemlje, potrošnji po glavi stanovnika smo druga najsiromašnija zemlja EU. Svi oni Litvanci, Česi, Slovenci, Poljaci, Rumunji, Estonci, Latvijci, Slovaci, Mađari za koje smo pred samo 20 godina bili razvijeni zapad, danas su nas ostavili u prašini daleko iza sebe. Jedini koji nas još dijele od baš zadnjeg mjesta su Bugari, ali i oni napreduju nešto brže od nas i ako nastavimo ovako, titula najsiromašnije zemlje EU za Hrvatsku je samo pitanje vremena. To je baš žalosno. S resursima koje imamo, s geografskim položajem, s početnom pozicijom s koje smo krenule, mi smo otklizali na samo dno daleko iza svih. I u borbi s koronom smo na toj poziciji i po pitanju gospodarske krize uzrokovane koronom smo najgori. Drugim riječima, opet ćemo se odmaknuti od ostalih, ali nažalost u pogrešnom smjeru. Čak i po korištenju EU fondova smo najlošiji, a premijer i dalje nije uspio proizvesti nacionalni plan oporavaka koji je uvjet da bismo mogli početi koristiti EU novac s kojim se tako voli hvaliti. Dvije su stvari koje HDZ-ovci i u Saboru i u Vladi papagajski ponavljaju iz dan u dan. Jedina dva argumenta za koja misle da nas pokrivaju. Jedan je da je Ustavni sud potvrdio da sve što Stožer radi je u redu, što je totalna neistina jer to što je taj sud prvo čekao 5 mjeseci, a onda odbio odlučivati o mjerama jer su već ukinute ili promijenjene, nije dozvola Vladi i Stožeru da radi što god im padne na pamet. Drugi tobože argument je da su dobili izbore i to je to. Sad mogu sve. Istina je, izbore su dobili i to HDZ-u prilično dobro ide, nema se tu što proturječiti ili tajiti. Šteta je samo da u ovih 30 godina nisu ama baš ništa znali raditi nakon što izbore dobiju. Šteta je da su Hrvatsku s prvog mjesta, uspjeli dovesti na zadnje. Oprostite, predzadnje, Bugari nas još nisu pretekli. Ta partija poslije partije, Hrvatskoj u svemu, gdje bismo trebali biti na vrhu, odvela na dno, a u svemu gdje bismo trebali biti na dnu, mi smo na vrhu. Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Sada je na redu ispred Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a g. Silvano Hrelja. Izvolite. Već je bilo čišćeno, .../Govornik se ne razumije./... izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege, vrijeme je da na neki način ovdje za govornicom Hrvatskoga sabora napravim jednu kratku inventuru 2020. g. Ovaj mjesec, kolegice i kolege, kreće podnošenje zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe. Prije nazivana i najavljivana kao nacionalna mirovina, pod pritiskom javnosti umirovljenika, ispravljena u naknadu. Zapravo je to socijalna pomoć za sve starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu u RH. Umirovljenici iz rada, ja vas lijepo molim, nemojte se svađati i srditi na te ljude. Neki stvarno nisu imali sreće odraditi 15 godina, koliko ih ukupno ima, vidjet ćemo uskoro. Ali eto, jedna mala dobra vijest za one koji stvarno nisu imali sreće u svijetu rada. Idemo vidjeti kako je ova godina izgledala za ostale, oni koji su odradili 15, 20, 35, 40 godina. Kako se po jutru dan poznaje, tako se i ova godina po siječnju poznaje. Ljudska lomača u domu za starije u Andraševcu bila je najava jedne teške godine u kojoj će doći do izražaja nebriga za starije. Daleko od očiju, daleko od srca. Hoće li na kraju ta tragedija, otkriveni ilegalni domovi, ali i apeli onih koji posao skrbi i rade profesionalno i brižno dovesti do silno potrebnih promjena u sustavu socijalne skrbi, to ostaje za vidjeti. Zasad imamo samo najave, najave s kojima nismo zadovoljni, ali nisu zadovoljni ni sadašnji ni budući štićenici ni vlasnici domova za starije. Godine gospodnje 2020. starije osobe u RH napali su i priroda i društvo. Novi virus čini ih najugroženijom skupinom, što posebno teško pada u društvu u kojem su već socijalno i ekonomsko ugroženi, a Vlada ponavlja samo jednu rečenicu: mirovina su zadnja linija obrane. Što smo još naučili u ovoj godini lekcija. Usklađivanje mirovina nije povećanje. Lekcija poznata od prije, ove godine utvrđena jer se usklađivanje koje i inače minimalno, dodatno smanjilo promjenom izračuna. Lekcija prva, tko vlada, računa i daje najmanje moguće. Lekcija druga, Vlada nas je uvjerila da je 47 kuna više od 350, odnosno da je 61 kuna veća od 400 u pogledu cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, a u tome su joj pomogle, zamislite tko, umirovljeničke udruge. Lekcija 3, parlamentarni izbori. Od 135 izvornih umirovljeničkih kandidata na 2 izborne liste, 1 250 000 umirovljenika izabralo je i jednog zastupnika, što odgovara ukupnom broju preferencijalnih glasova svih 135 kandidata. Iščuđuju se umirovljenici nakon parlamentarnih izbora, a glasali su za svoje načelnike, gradonačelnike, župane, ideološka uvjerenja, umjesto za sebe i za svoje interese jer nitko od 135 kandidata im očito nije bio po volji. Ali ja vas pitam, ma tko je taj čudotvorac koji može naći zajednički nazivnik za starosne skupine od 50 godina do 100 godina, a radi se o individualnim pravima građana, pojedinačnim pravima. Tko to može složiti? Lekcija 4 i zato zbog toga što nismo podložni, odnosno nismo složni, pardon, nismo složni u artikuliranju interesa ostaje neriješen ključni problem mirovinskog sustava, a to su obiteljske mirovine. Najobezvrjeđenije mirovine u cijelom sustavu, mirovine u koju su bračni partneri u obitelji izdvajali desetljećima, a kad jedan umre drugi ima pravo samo na svoju ili 70% preminulog. S razlogom govorimo stariji i nemoćni, ali to su dvije skupine. Ako ste stari imate izbora možete biti koristi, mudri, solidarni, odgovorni prema sebi i drugima, a kad starost donese nemoć, e tada trebamo svu podršku obitelji, društva i sustava. Za njih, za nemoćne se moraju boriti i stari i mladi. Hvala vam lijepa.
g. Goran Ivanović iznosit će stajalište Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvažene kolege i kolegice. Evo možda sa nekih težih tema rekao bi na jednu temu koja prečesto prolazi ispod radara rekao bi da je riječ o sektoru koji je vrlo ugrožen ovom korona krizom. Naravno, riječ je o kulturnom sektoru. Kulturni radnici i djelatnici su sigurno jedan od najkreativnijih dijelova hrvatskog društva i sigurno zaslužuju pažnju. Pa dozvolite da u ovih 5 minuta progovorim o mjerama koje je poduzela Vlada RH i Ministarstvo kulture i medija da bi očuvala onaj najkreativniji, rekao bi, dio Hrvatske, a to je naš identitet i naša kultura. Čim je krenula ova korona kriza vlada i ministarstvo su bili svjesni da će tom sektoru biti itekako potrebna pomoć. Osigurano je 48 milijona kuna za krizni fond, također je osigurano 35 milijona kuna za provedbu poziva na dostavu projektnih prijedloga. Ja bi rekao da ova cijela priča oko zaštite kulturnog sektora kada je u pitanju korona kriza, se odvijala evo u 3, 3 paketa koja ću evo probati u ovih 5 minuta obrazložiti. Prvi paket mjera je usvojen u razdoblju obustave svih aktivnosti. Sjećamo se sredine ožujka kad je Hrvatska praktički bila u lockdownu i znalo se da se apsolutno neće po tom pitanju ništa moći napraviti, donešena je odluka o odgodi izvršenja ugovorenih programa javnih potreba u kulturi u uvjetima isplate sredstava za odobrene programe u posebnim okolnostima. Također je donesena odluka o obustavi revizije priznatih prava statusa samostalnih umjetnika, samostalni umjetnici su vrlo bitan segment kulturne scene, na razdoblje od 6. mjeseci, naravno ta će mjera vjerojatno biti i produžena. Kulturne i kreativne industrije uvrštene su u vladine mjere za očuvanje radnih mjesta gdje su i ljudi koji rade u ovom segmentu također bili obuhvaćeni onim svim mjerama koje su bile prema cijelom gospodarstvu RH. Također je ministarstvo osiguralo mjere komplementarne sa mjerama HZZO-a, to su bile potpore od 2 do 4.000 kuna svim onim samostalnim umjetnicima i drugim umjetnicima iz kulturnog sektora koji nisu mogli naravno izvoditi svoje programe jel Hrvatska u tom trenutku bila u lockdownu. Agencija za elektroničke medije izvršila je isplatu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2020. i također je se donijela odluka o potpori honorarnim medijskim djelatnostima koji zbog epidemije i bolesti Covid-19 otkazana suradnja odnosno onemogućeno im je redovno djelovanje. Drugi paket mjera odnosio se na poticanje i ponovno pokretanje kulturnog života, kao i proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja. Tako je umjetnost i kultura on line u ukupni iznos bespovratnih sredstava uvršten iznos od 35 milijona kuna. Kroz javni poziv poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama za 2020.g. također je osigurano 8 milijona kuna. Osigurana su dostatna sredstva za dofinanciranje filmova koji mogu odmah krenuti u snimanje putem Hrvatskog audio vizualnog centra u smislu osiguravanja sredstava potrebnih za pridržavanja preporuka HZJZ. Također tu su još mjere program dodjele državnih potpora u svrhu podrške poduzetnicima u kulturi i kreativnim industrijama i mislim da suradnja i sa HAMAG-BICRO da se tim ljudima pomogne kroz pakete kredita. Treći paket mjera tijekom jeseni 2020.g. pokrenulo je 4 nova programa potpore koji će se realizirati do kraja godine, dodatna sredstva za potporu proizvodnje filmova, javni poziv za potporu i dodjelu troška izvedbe u području kazališne plesne i glazbene, klasična i jazz glazba, djelatnosti, javni poziv za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja i također poziv za predlaganje koncertnih programa u okviru projekta „Jer svirati se mora“. Ovo je najkraće nabrojeno ono što je vlada i ministarstvo resorno učinilo i moram reći da je evo ministrica 27. studenog održala jednu on line konferenciju sa svim udrugama koje su zainteresirane za provedbu ovih programa i da je dogovoreno da će vlada i u 2021.g. nastaviti raditi i pomagati ljudima koji, ponovo kažem, su najkreativniji dio RH, a to su naši kulturni djelatnici. Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Sada je na redu gđa. Zdravka Bušić koja će iznositi stajalište Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Hvala lijepa. Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 15. prosinca 2020.g. organizirali su Međunarodnu konferenciju pod naslovom „Nasljeđe mira, 25 godina Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma“. Tom prilikom je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom izlaganju naglasio kako su jednakopravnost i konstitutivnost tri naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba ugrađene u temelje moderne BiH od referendumsko pitanja 1992.g. do odredbi Daytonskog sporazuma. Aneks 4 tog sporazuma utvrđuje legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda u institucijama BiH previdjeti, previdjeti ili namjerno ignorirati taj ključni dogovor to je ozbiljna pogreška, rekao je i naglasio među ostalim u svom uvodnom izlaganju predsjednik Vlade. Hrvatska već dugo otvoreno ukazuje na činjenicu da je konstitutivnost ključ stabilnost i funkcionalnost BiH. BiH je kompleksna zemlja, a konstitutivnost proizlazi iz njene višestoljetne povijesti i ne može se preko noći pretvoriti u nešto drugo kao što se ni identitet triju naroda ne mogu izbrisati. Oni nisu suprotstavljeni, želim tu naglasiti, nisu suprotstavljeni individualnim slobodama i pravima kao ni državnom identitetu BiH. Neki međunarodni čimbenici u većoj, a neki opet u manjoj mjeri prepoznaju ove činjenice. Jučer su predsjednik države, premijer Andrej Plenković i ministar Grlić Radman o tome razgovarali s ministrom Lavrovim Ruske Federacije gdje je zapravo utvrđena određena razina suglasnosti po tom pitanju. No o tome je bilo riječi i na sastanku s državnim tajnikom SAD Pompeom u rujnu ove godine, a o tome konstantno i otvoreno razgovaramo sa svim našim partnerima u EU i saveznicima u NATO-u. Neki od tih sugovornika veći naglasak stavljaju na funkcionalnost institucija što je nešto što i Hrvatska zagovara, no zato smo tu kao najbolji poznavatelji BiH u EU i NATO-u da ih upozorimo da veća funkcionalnost ne može ići na uštrb konstitutivnosti jer bi to destabiliziralo državu. Kao što smo čuli Rusija podržava izmjene izbornog zakona u BiH koje su dokinute, štetne i opasne prakse po kojoj jedan konstitutivan narod izabere političke predstavnike drugog naroda. Mogu reći da su razgovori o izmjeni izbornog zakona vrlo intenzivni s našim europskim i NATO partnerima i sigurno ćemo nastaviti naročito sa ovom idućom američkom administracijom. Zaključno, RH je vrlo otvorena u svojoj regionalnoj politici, uključujući BiH kojoj aktivno pomažemo na njenom putu integracije u EU i NATO. Drago nam je da ispravnost naših stavova prepoznata kod nekih međunarodnih aktera, a s onima koji misle drugačije nastavljamo otvoreni dijalog. Hvala vam lijepa.
Sada je na redu g. Davor BErnardić koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Sabora. Kolegice i kolege. Dakle, već je danima poznato da je Hrvatska najgora u Europi i po broju novozaraženih i po broju mrtvih. To je nažalost svakodnevna činjenica i po WHO-u i ISDS-u i Johnsu Hopkinsu iz Londona i po drugim relevantnim svjetskim institutima. Umire stotinjak ljudi dnevno, dakle primjera dva puta više nego u do sad najgoroj Americi po broju smrti. Stotinjak ljudi dnevno, mrtvačnice su pune, mrtvačka kola su pred bolnicama o tome se nedovoljno senzibilizira javnost. Zamislite da je 100 drugih ljudskih bića umrlo koliko bi se u javnosti govorilo pa i pisalo o tome. No, Hrvatska nažalost bilježi i mnoge druge neslavne rekorde. EUROSTAT je neki dan objavio podatak da je Hrvatska jedna od najsiromašnijih zemalja u EU, ali još zabrinjavajuće je da je po tom istom EUROSTAT-u Hrvatska i najgora po životnom standardu. Tek je Bugarska iza nas, čak nas je i Rumunjska prestigla po životnom standardu, imaju veći standard od nas. To je nekad bilo nezamislivo. Do prije samo pet godina to nije bilo ni približno tako. Primjera radi, Češka ove godine po životnom standardu je prestigla Italiju, a Slovenija joj puše za vrat. Nekad bogata i industrijski razvijena Hrvatska danas je na samom dnu EU, ali još najgore, sve se teže nosi s pandemijom korona virusa. Naravno, Hrvatska je i među najgorima kada je u pitanju pad gospodarstva zbog posljedica korone. I dok predsjednik i članovi Vlade pokušavaju obmanjivati javnost, bezočno lagati da je sve u redu, da je situacija pod kontrolom, da se kriza neće osjetiti jer su eto baš oni uspjeli osigurati silne milijarde Hrvatskoj. Podsjetit ću na možda najtužniji i na najsramotniji rezultat Plenkovićeve vlade, a to su europski fondovi. Iskorištenost strukturnih i kohezijskih europskih fondova u razdoblju od 2013. do 2020., dakle na kraju financijske perspektive je tek mizernih 40%, to je tuga, čemer i jad i svrstava nas na samo dno EU i govori jednostavno o potpunoj nekompetentnosti i nepripremljenosti hrvatske vlade. I kad se pogleda taj podatak, ta gorka, ali s druge strane tužna istina, bajke o tome kako nas čeka El Dorado od 20 milijardi, jednostavno su samo bajke i jednostavno to je nešto što iz ove perspektive izgleda itekako smiješno. U ovo vrijeme dok su mrtvačnice pune, dok su bolnički odjeli pretrpani, dok se zdravstveni sustav sve teže nosi s pandemijom, kako bi se skrenula pažnja s činjenice da je Hrvatska najgora u Europi kad je u pitanju i broj novo zaraženih i mrtvih vlada različitim spinovima pokušava prikazati kako će nas milijarde koje su navodno oni osigurali spasiti. Kao prvo to nije nikakav novac koji nas ne pripada, to je naš novac jer članstvo u EU skupo plaćamo. Kao drugo taj novac imaju i puno veći novac sve ostale članice EU sukladno svojoj veličini i ekonomskoj snazi. Kao treće, ako će iskoristivost tog novca biti kao što je iskoristivost europskih fondova na 40% Hrvatskoj se ne piše dobro. Stanje koje najbolje opisuje djelovanje sadašnje hrvatske vlade je jedna velika laž i obmana. Možete lagati neke ljude neko vrijeme, ali ne možete lagati sve ljude svo vrijeme. Propagandnom stroju koji Hrvatsku pokušava prikazati stanje kakvo nije jednostavno dolazi kraj. Hrvatska je propustila priliku za restart i javne uprave, ali i cijele ekonomije. Mi u SDP-u predložili smo više od 30-tak zakona za pomoć građanima i poduzetnicima, odbili ste sve. Odbili ste moratorij na kredite, odbili ste zaštitu sirotinje, odbili ste zaštitu umirovljenika, odbili ste zaštitu nezaposlenih, odbili ste pomoći liječnicima i medicinskim sestrama na prvoj crti obrane od virusa, odbili ste pomoć poduzetnicima. I dok predsjednik vlade napuhano docira što bi hrvatski građani trebali raditi za blagdane prikriva da je upravo on odgovoran za najveću smrtnost u Europi, za pune mrtvačnice, za to što je Hrvatska na začelju EU po životnom standardu, ali i za iskoristivost europskih sredstava od svega 40%. Tuga i jad. I ako će iskorištavanje europskog novca koji nam pripada i koji nam nitko nije poklonio biti tako uspješno kao što je Plenkovićeva pobjeda nad koronom mogu samo reći jao Hrvatskoj.
Povreda Poslovnika g. Borić.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče. Pa kolega Bernardić je povrijedio čl. 238. još jedan put je iskoristio priliku za jedan bizaran nastup u kojem je iznio niz laži da bi optuživao druge da lažu, a prije svega uspoređujući i RH i borbu protiv epidemije u našoj državi sa SAD-om, pa je tu spominjao krive i lažne podatke, tako da jednostavno teško ga je ispravljati. Postoje tablice, postoje apsolutno sve moguće koje je on navodio, pa neka malo bolje pogleda, pa će vidjeti da laže on, a ne Vlada RH i stožer.
Hvala lijepa, fala. Znate da je opomena obavezna u tim slučajevima replika. g. Bernardić, vi znate isto jel da?
Povrijeđen je čl. 238. g. Borić ne samo da laže, on obmanjuje javnost i zloupotrebljava govornicu kako bi iznosio neistine i sve što je dosad govorio g. Borić u ovom parlamentu je bila jedna velika laž. Dakle, kad je g. Borić u pitanju sinonim za njegovo ime je laž, laž i samo laž.
Vi znate da ste dobili opomenu jel da? I tražim jer ovo što ste rekli uopće ne spada u čl. 238. g. Borić.
Hvala lijepo. Još jedanput moram reagirati jer je gospodin ponovno povrijedio Poslovnik opet u jednom iskazu svome koji je potpuno lažan, ne zna se ponašat uopće u sabornici, očito da mu je vrijeme koje je provodio i u Gardelandu i na Sljemenu očito krivo djelovalo na njega. A da on laže sada ću ja reći podatak, …/Govornik se ne razumije/… u SAD-u na milijun stanovnika tisuću i 948, što je bizarno da se mi uspoređujemo, ali u RH 722, ako to ne može utvrdit, pa neka pogleda u tablicu, a neću govorit što je u susjednim državama itd.
Hvala lijepa. g. Borić, ovaj put čak niste ni, ni članak naveli. …/Upadica iz klupe se ne razumije/… Dobro, ali međutim bila je replika kao što znate, pa to druga opomena. A sada ovaj će govorit g. Bernardić povredu Poslovnika i vidjet ćemo što će bit od svega toga.
Povrijeđen je naravno čl. 238. jer g. Borić kao mali potrčko g. Plenkovića pokušava ulizivanjem i uvlačenjem osigurati sebi novi saborski mandat na ta, ali ne govori o tome kao što nama ovdje u SDP stižu različite prijave o nepropisnom postupanju g. Borića kao načelnika Lopara i sumnji za zloupotrebu položaja i ovlasti kao načelnika Lopara na njegovom Rabu. Dakle, to je nešto o čemu će itekako biti riječi u Hrvatskoj ovih dana.
Pogledajte, dajem vam drugu opomenu. Ako se nastavi još jednom ta zlouporaba Poslovnika vi ćete, vama će bit oduzeta riječ za današnju raspravu. Za raspravu, a ne samo za ovu točku. …/Upadica iz klupe se ne razumije/… Želite? Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Kolega Bernardić povrijedio je čl. 238. Poslovnika jer vrijeđa zastupnike i ne ponaša se sukladno pravilima ponašanja uvriježenim ovdje u sabornici. g. Bernardiću, vama da narod vjeruje onda ne biste izgubili s 25 razlike na izborima, a vama ne vjeruju ni vaši kolege u vašoj stranci.
Op, to bi bila već 5. opomena, dva, dva, pet mislim ja ne znam šta radi, tako piše u Poslovniku, a Poslovnik ste dogovorili upravo vi iz SDP-a i HDZ-a odnosno HDZ-a i SDP-a, ja ga ne bi napisao tako. Ja bi ostavio ono što je nekad bio krivi navod, ali međutim krivog navoda više nema. Pa jel još netko tražio? Gospodin Brumnić znate da oduzimamo vrijeme ovima koji moraju iznositi stajalište, vi znate da uzimamo vremena njima jel da? Dobro. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a. Ja mislim da ste vi povrijedili Poslovnik kada ste prvi puta uopće dozvolili kolegi Boriću da uopće raspravlja na ovakav način i niste spriječili takvu raspravu.
Koji članak sam povrijedio?
Cijeli Poslovnik, ali 238.
Cijeli Poslovnik, imate opomenu molim vas. Izvolite. Ne želi više niko? Gospodin Rade Šimičević. Izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Uvaženi zastupnik povrijedio je čl. 238. vrijeđa i omalovažava zastupnike, iznosi neistine i zapravo pokazuje svu silnu frustraciju koju je doživio. Izgubio je parlamentarne izbore, izgubio je stranačke izbore, a zapravo ne pojavljuje se na radnom mjestu na kome bi trebao biti. Hvala lijepo.
Imate opomenu i pet minuta pauze. Hvala. STANKA U 13:24 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 13:25 SATI Do kraja iznošenja stajališta ne dajem povrede Poslovnika. Gospodin Marin Lerotić ispred Kluba zastupnika IDS-a. Izvolite. Ako se ne slažete imate Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Hvala poštovani potpredsjedniče predsjedavajući. Evo pomalo se bližimo 2021.g. godini kada počinje teći vrijeme nove financijske omotnice 2021.-2027. I gdje mi kao država, kao društvo to dočekujemo? Dočekujemo u teškoj recesiji koja je uzrokovana pandemijom korona virusa, ali isto tako npr. na 51. mjestu po digitalnoj konkurentnosti u svijetu unatoč tome što imamo izvrsne mlade ljude koji su najbolji u svijetu po digitalnoj pismenosti, imamo izvrsne stručnjake i multinacionalne ICT kompanije. Međutim, unatoč svemu tome Hrvatska je nažalost daleko od realizacije svog digitalnog potencijala, a posebice kada govorimo o javnoj upravi, školstvu i poslovanju općenito. Program Digitalna Europa jedan je od najvažnijih novih programa EU i to je naša realna šansa da uhvatimo priključak sa puno razvijenijim i digitalno razvijenim zemljama poput Danske ili Njemačke, da stvorimo i stvaramo preduvjete za rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, primjenu zelenih politika, ali i jačanje digitalne konkurentnosti. Međutim da bi to ostvarili moramo se ozbiljno pripremiti krenuti raditi ozbiljan posao, puno bolji nego što smo radili u ovom periodu do 2020.g. Vjerujem da imamo ozbiljnu povijesnu šansu, šansu gdje svi imamo jednake startne pozicije i nemojmo kao država prokockati ovu priliku za budući razvoj. Jer kao što sam rekao u Hrvatskoj postoje fantastični primjeri uspješnih digitalnih firmi poput Infobipa, Nanobita ili Rimca. Također imamo i važan program na razini EU, a to je „Next Generation EU“ i ključno pitanje koje se nameće u idućem razdoblju je kako pokrenuti gospodarstvo i izbjeći dugotrajnu recesiju te kako efikasno i racionalno koristiti milijune i milijarde eura koje imamo na raspolaganju za gospodarski oporavak. Pri tom treba jasno naglasit da ne postoje euri koje proizvodi politika, postoje euri koje proizvodi privatni sektor i ljudi koji rade u istom. Čast iznimkama u vidu gospodarskih subjekata upravljanih od strane države. Sam naziv „Next Generation EU“ jasno daje naznaku da je riječ o dugu koji će otplaćivati ova, ali i mnoge buduće generacije. I zato je iznimno važno da ova sredstva budu ispravno utrošena i naše gospodarstvo koje je ostvarilo drugi najveći pad uslijed covid pandemije stavimo na zdrave noge. Mislim da smo mi jasno vidjeli u ovom periodu nakon izlaska iz krize da naš BDP konstantno raste 2 do 3%, možda malo iznad i to nam je bila jasna naznaka da mi nemamo stvorene gospodarske uvjete koji će omogućiti veći rast od onog kojeg smo imali u proteklom razdoblju. A da nismo otporni odnosno da naše gospodarstvo nije otporno vidjeli smo i ovim padom od preko 15% kada govorimo o padu BDP-a. Zato hitno trebamo raditi na ozbiljnim reformama, međutim ono što me brine i što često slušamo da se naš gospodarski rast odnosno Vlada temelji naš gospodarski rast na milijardama iz EU, međutim to samo treba biti dodana vrijednost. Međutim mi konstantno postavljamo krive prioritete i naš gospodarski rast se temelji na turizmu i novcima iz EU. To ne može biti ispravno i tako nećemo dogurati nigdje i nećemo se maknuti sa začelja svih mogućih ljestvica. Nama trebaju ozbiljne reforme, reforme u obrazovanju, porezne reforme, ali ozbiljne i hrabre. Ne ovi mali pomaci koje smo imali prilike gledati u ovih zadnjih pet krugova porezne reforme. Prioriteti su povlačenje stranih investicija i korištenje strateških prednosti koje ima ova zemlja i to je jedini put da bi stvorili kvalitetne uvjete za razvoj gospodarstva, za nove investicije, za otvaranje novih radnih mjesta, za otporno gospodarstvo koje će i u slučajevima nekih novih budućih kriza biti puno otpornije nego što je danas. Imamo ozbiljnu priliku i nadam se iskreno da ćemo je iskoristiti.
Hvala lijepa.
Sada je g. Vili Matula koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Uvažene kolegice i kolege. Ispred kluba zeleno-lijevog bloka želim jasno istaknuti da je odluka Vlade sada u trenutku globalne pandemijske krize covida-19 sada kretati u nabavu višenamjenskog borbenog aviona potpuno pogrešna. Javnosti je poznato da je 12. prosinca na Dan hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vlada trebala obavijestiti javnost o najboljoj ponudi pristigloj na natječaj za borbene avione. Taj rok je proklizao što nam govori da ponovno postoje problemi u upravljanju procesom nabave borbenog aviona kao što je to bilo u slučaju mandata ministra Krstičevića kada se pokazala zapanjujuća nekompetentnost upravljanja ovako složenim procesom. Klub zeleno-lijevog bloka ne protivi se nabavi borbenog aviona zbog toga što je taj proces nabave zahtjevan i što mu sadašnje odgovorne osobe očito nisu dorasle. Mi se jednostavno ne možemo prestati čuditi kako jedna odgovorna Vlada usred pandemije covida-19 kada imamo pad BDP-a oko 10%, kada su radna mjesta nesigurna kako se odlučuje strateški izdvajati ogromna sredstva, još ne znam točno kolika, za borbene avione. Čak i da nema pandemije otvorilo bi se pitanje prioriteta i smisla ulaganja u borbene avione u zemlji u kojoj previše ljudi živi ispod ili na granici siromaštva s dubokim regionalnim nejednakostima i tisućama ljudi koji iseljavaju. Savršeno nam je jasno da je pitanje nabave borbenog aviona i identitetsko pitanje, pa do neke mjere i pitanje ponosa zemlje koja je nedavno proživjela rat. Ali za klub zeleno-lijevog bloka Jednako je tako pitanje identiteta i pitanje ponosa, vizija zemlje u kojoj nema siromaštva, iz koje mladi ljudi ne odlaze glavom bez obzira, u kojoj ne postoji izražene društvene i regionalne nejednakosti. To moraju biti prioriteti identiteta, prioriteti ponosa, prioriteti razvoja, a kada je nešto prioritet onda u to treba ulagati i novčana sredstva. Čujemo i razumijemo važan argument da se naše ratno zrakoplovstvo nalazi u kritičnoj fazi u smislu ako se sada ne uloži u avion postoji bojazan da se čitava grana obrane ugasi. Ne okrećemo glavu od tog argumenta, ali pitamo se postoje li privremene alternative, kako premostiti tu situaciju, nije li ovo trenutak da jače iskoristimo članstvo u NATO-u da damo priliku novim mladim generacijama pilota kao iskusnim pilotima da ove krizne godine prebrode kroz partnerstvo sa nekim od zemalja članica na način da letimo na partnerskim avionima. Nije li to upravo i prilika da se naši piloti bolje upoznaju s borbenim avionima koje želimo nabaviti, da na kraju krajeva i piloti sudjeluju u donošenju odluke iz vlastitog iskustva letenja, koje avione nabaviti jednom kada naša zemlja bude ekonomski snažnija, a ne na koljenima kao što je upravo sada. Želim otvoriti još jednu dimenziju problem vezan uz nabavu aviona, to je pitanje sigurnosti. Možemo li u Hrvatskoj danas racionalno razgovarati o mogućim prijetnjama, sigurnosnim izazovima ili smo još uvijek opterećeni iskustvom rata, tako da sigurnost, a onda i obranu isključivo shvaćamo kroz oružane snage, policiju i tajne službe. 25.g. od kraja rata u Hrvatskoj mi nismo uspjeli odgovoriti na temeljne sigurnosne izazove koji su doprinjeli tome da je velik broj naših sugrađana i sugrađanki napustio Hrvatsku, a to su politička korupcija, nepovjerenje u pravosuđe, stvaranje društvene i ekonomske nejednakosti, rentna ekonomija, manjak zaštite itd. itd. Nakon svega napao nas je neprijatelj veličine 120 nanometra i okrenuo nas naglavačke. Zdravstveni sustav vodi povijesnu bitku protiv tog nano neprijatelja i sada je jasno da smo više ulagali u javno zdravstvo tu bitku bi lakše dobili. Da smo više ulagali u sustave civilne zaštite danas ne bi imali politički kompromitiran stožer civilne zaštite koji donosi politički, a ne znanstveno utemeljene odluke. Da smo ulagali u sustav civilne zaštite danas bi naši sugrađani osposobljeni kroz sustav civilne zašite mogli raditi s epidemiolozima na detektiranju svih kontakata zaraženih, metode od koje smo zbog kolapsa sustava odustali. Ta metoda spašava živote. Zahvaljujem.
Hvala vam lijepa, hvala vam.
Gospođa Sandra Benčić govorit će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izvolite.
Zahvaljujem se potpredsjedniče. Danas ću govoriti o više od 20.000 radnika i radnica koji su potpuno zaboravljeni u ovoj covid krizi koji nisu obuhvaćeni bili nikakvim mjerama potpore, mnogi od kojih su izgubili poslove, a i dalje ih rade, a i dalje ih rade, a ne primaju plaću već mjesecima, to su radnici i radnice u neprofitnom sektoru. Dakle, čita naš neprofitni sektor nije bio obuhvaćen covid mjerama. Znači svi oni psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici koji rade u organizacijama civilnog društva koji rade sa najugroženijim skupinama u ovom društvu nisu dobili niti lipe pomoći niti od Ministarstva rada, niti do sada od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Dakle, ne govorimo o 10 ljudi, o 20 ljudi ili 100 ljudi govorimo o više od 20.000 ljudi kojima su primanja cijelo vrijeme u riziku ili ih više nemaju, a kada govorimo o onome što je što oni stvaraju u ovom društvu i koja je njihova vrijednost u ovom društvu, podsjetimo se da su zbog nedostatka potpore u rizik bile dovedene socijalne usluge djeci s teškoćama, o čemu je govorila udruga Anđeli iz Splita još u 6. mj., osobama s invaliditetom, starijim i nemoćnima kojima mnoge organizacije civilnog društva pomažu u kući, donose hranu, itd., rad sa beskućnicima, rad sa osobama kojima je potrebna integracija u društvo, itd., itd. Sve njih smo punih 9 mjeseci ostavili bez ikakve podrške. Mada su, naravno, tu podršku tražili. Nakon 9 mjeseci Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva se sjetila raspisati natječaj za jačanje otpornosti neprofitnog sektora na ovu krizu. Počelo se, naravno, o tome razgovarati još u ožujku, ali evo, baš je 9 mjeseci trebalo da se taj natječaj pripremi i što smo dobili sad kad se on pripremio? Da vam malo kažem u koji smo položaj sve te ljude stavili. Sve te organizacije i ljudi koji i dalje volonterski makar rade jer ne mogu ostaviti korisnike bez pomoći jer se radi o najrizičnijim skupinama, su sad stavljeni u poziciju kompeticije međusobne, dakle nemaju mjeru za radno mjesto i za plaću, nego će morati pisati projekte da bi dobili ta sredstva. I naravno, međusobno se takmičiti. A kako je takmičenje organizirano? Natječaj je raspisan 16.12., otvara se, znate kad je rok, 4.1. Znači 4.1. svi moraju podnijeti prijave jer nije to dan kad se otvara natječaj nego je to dan kada će se u nekoliko sekundi zatvoriti. Zašto? Jer su naravno, odlučili da se ide metodom najbržeg prsta. Dakle neće dobiti one organizacije čiji je rad sad najpotrebniji u ovoj krizi, neće se ocjenjivati kvaliteta projekata, nego tko prvi, njegova djevojka. Dakle, što ćemo imati kao posljedicu? Da će se prvi prijaviti oni koji imaju jaču internetsku vezu, a da će proći oni projekti koji zadovolje minimum standarda, bez obzira na njihovu kvalitetu. To znači da onaj vam onaj projekt koji ima 100 bodova, najbolji je, najkvalitetniji je, neće proći jer je podnijet 10 sekundi iza onog koji ima, recimo, 30, 40 bodova manje. To je sistem po kojem ćemo mi dodjeljivati, ljudi, sad, ni manje ni više nego 100 milijuna kuna. Da li se tako raspolaže europskim novcem, da li se tako raspolaže našim novcem jer to i Hrvatska sufinancira kao i sve druge europske fondove. Da li je to način na koji ćemo zaista pomoći onima koji pomažu najugroženijima i zamjenjuju funkciju države tamo gdje te funkcije nema i gdje te usluge država ne pruža. Mnogi od njih su licencirani pružatelji socijalnih usluga u zajednici. Stavili smo ih u položaj da idu jednu kontra drugih, položaj kompeticije i položaj gdje će se bez kvalitete dodjeljivati sredstva bez da znamo koji je cilj .../Upadica: Hvala./... i koja je svrha toga. .../Upadica: Hvala lijepa./... Dakle, još jednom, još jednom .../Upadica: Hvala./... kažemo dakle prst dolje za sve vaše natječaje najbržeg prsta.
Hvala gđo. Benčić.
Poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, otvaram 5. izvanrednu sjednicu HS-a, kao što sam jučer i najavio. Sve vas srdačno pozdravljam. 5. izvanrednu sjednicu HS-a sazvao sam na zahtjev Vlade RH, a temeljem čl. 220. i 221. Poslovnika HS-a sa dnevnim redom koji vam je dostavljen u pozivu. Prvo ćemo raspraviti: 1. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, EURATOM, 1. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 43, 1. Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 36, 1. A) Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru B) Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Kako sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dnevnog reda nema, utvrđujem da smo usvojili dnevni red 5. izvanredne sjednice.
Imamo još jednu stvar, poštovane zastupnice i zastupnici, temeljem čl. 236. st. 5. Poslovnika dopunit ću dnevni red 5. sjednice s jednom točkom, to je: - Mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav HS o zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika HS koji je podnijela zastupnica Katica Glamuzina.
i prelazimo odmah na prvu točku, to je: 1. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, EURATOM Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 113. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za europske poslove. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Izvolite ministre.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnice i zastupnici. Evo kao što je najavljeno i kao što je rečeno ja moram reći da mi je osobno zadovoljstvo i drago da ova točka dolazi u HS, dakle takav je odluka između ostaloga bila da ne bude samo na razini Vlade nego da i u HS-u o njoj raspravimo iz nekoliko razloga. Jedan je između ostaloga da ukažemo naravno na važnost ovakve odluke i dogovora koji je postignut na europskoj razini. O tome dosta proteklih tjedana i mjeseci govorimo u javnosti, a sigurno da je HS onda i mjesto da se na najdetaljniji mogući način, ja bih rekao objektivniji, argumentiraniji način o tome progovori. S druge strane drago mi je i zbog toga što danas se malo veći fokus u ovoj odluci stavlja na nešto što je u pravilu manje u fokusu naših rasprava u javnosti. U pravilu se fokusiramo na ono što je rashodna strana europskog proračuna u slučaju nacionalnih proračuna, to je prihodna strana, dakle pomoći i fondovi EU, ovdje danas između ostaloga govorimo i o prihodnoj strani europskog proračuna, dakle sve ono što mi kao zemlje članice uplaćujemo. Pa ću iskoristiti priliku da u ovom uvodnom govoru, a naravno i kroz odgovore na replike i u raspravi ja mislim ne zbog vas toliko kao zastupnika, vi ste itekako dobro upoznati s ovim detaljima, ali ja bih rekao i zbog hrvatske javnosti malo pobliže objasnimo cijeli taj sustav i kroz brojke i kroz nekakvu strukturu približimo sve te između ostaloga detalje. Dakle, ono što je važno za reći pred nama se odnosno pred vama se nalazi jedna od ključnih zakonodavnih akata EU kojem je svrha osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje. Inače ne može niti krenuti financiranje iz ovog programa EU Nove generacije bez same ove odluke odnosno bez njenog donošenja. Kratka retrospektiva povijesna unatrag nekoliko mjeseci, godina, dakle Europska komisija je predložila 26. svibnja ove godine Plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije korona virusa te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i otpornosti europskog gospodarstva. Uzimajući u obzir izvanredne okolnosti i posljedice izazvane covid-19 krizom, predložen je koherentan i jedinstven pristup na razini EU kako bi se spriječili daljnji negativni utjecaji na gospodarstva država članica, razinu zaposlenosti i socijalnu koheziju. Čelnici država članica su 21. srpnja postigli dogovor o planu oporavka odnosno „EU za sljedeće generacije“ i Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. nakon čega je isti usuglašen s Europskim parlamentom 10. studenog te potvrđen od strane Vijeća prije nekoliko dana 14. prosinca. Hrvatska javnost i mi svi skupa smo upoznati s detaljima, međutim nije zgorega i ponoviti odnosno apostrofirati da usvojeni financijski paket se temelji na strateškom konceptu dva osnovna stupa. Jedan je plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“ i drugo je Višegodišnji financijski okvir. „EU za sljedeće generacije“ strukturiran je kroz tri osnovna stupa. Prvi stup je potpora državama članicama za investicije i reforme, prije svega kroz mehanizam za oporavak i otpornost. Taj stup također čine i pomoć za oporavak za koheziju europska područja tzv. REACT-EU, potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam za pravednu tranziciju i ojačani europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Drugi stup usmjeren je na pokretanje gospodarstva EU poticanjem privatnih ulaganja kroz ojačani program InvestEU i poticanje strateških ulaganja kao sastavni dio InvestEU-a I treći stup predstavlja dogovor odnosno odgovor na naučene lekcije iz krize i suočavanje sa europskim strateškim izazovima kroz ojačani mehanizam EU za civilnu zaštitu RESC-EU te ojačani program OBZOR-EUROPA koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije. Inače zelena i digitalna tranzicija i ti pojmovi su siguran sam nekoliko puta će biti spomenuti i kroz moj govor, a vjerujem i kroz naše rasprave. Cilj navedenog pristupa je osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje, ali isto tako osigurati i gospodarski oporavak od posljedica covid-19 pandemije, ali i jačati otpornost generiranjem rasta i poticanjem ulaganja uz ostvarivanje klimatskih ciljeva i ciljeva digitalizacije. Sredstva „EU za sljedeću generaciju“ iznose ukupno 750 milijardi eura od čega 390 milijardi su bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura su zajmovi. Također odmah ću dodati i višegodišnji financijski okvir u iznosi od 1 tisuće i 74 milijarde eura. Dakle, ukupno s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje '21.-'27. EU ima na raspolaganju 1.824,3 milijarde EUR-a, to je vrijednost i ovoga financijska težina ovog paketa. RH u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje '21.-'27. osigurano je 12,8 milijardi EUR-a, dok je u okviru instrumenta EU za slijedeću generaciju ukupno 3,4 milijarde EUR-a, uključujući naravno i sredstva za potres i covid ukupno je RH na raspolaganju 24,2 milijarde EUR-a. Ovdje ću samo kratko apostrofirati. Dakle, RH kada gledamo strukturu, ovdje ću se fokusirati na EU Nove generacije jer što se tiče višegodišnjeg financijskog okvira struktura je dobrim dijelom i poznata i kroz prošlu financijsku perspektivu. Ali što se tiče ovoga novoga čisto da razumijemo, dakle kada gledamo od 750 milijardi EUR-a možemo reći da je otprilike podjela 390:360 između bespovratnih sredstava i zajmova gotovo na razini 50:50%, dakle blago, malo preko 50% bespovratnih u odnosu na blago ispod 50% zajmova. U slučaju RH omjer je još i puno povoljniji. Od ukupnih ovih već spomenutih 10,4 milijarde EUR-a, 2/3 su u obliku bespovratnih sredstava. Najveći iznos kroz Fond za oporavak i otpornost 6 milijardi, međutim REACT-EU 735 milijuna EUR-a, Fond za pravednu tranziciju 96 milijuna EUR-a, Europski poljoprivredni Fond za ruralni razvoj 182 milijuna EUR-a. Dakle, i kada gledate po onim pokazateljima koliki je udio bespovratnih sredstava po glavi stanovnika ili u postotku BDP-a RH je na prvom ili drugom mjestu. Dakle, imamo zaista kvalitetnu naravno omotnicu. I ono što sigurno ćemo apostrofirati svi skupa, na nama svima je sada velika odgovornost da se kroz posao koji traje, mogu vam reći da što se tiče nas na razini vlade, dakle ured premijera i Ministarstvo financija je jedan od ključnih ili glavnih operativaca za koordinaciju i ovdje prisutan državni tajnik Stipe Župan, dakle na razini svih resora radimo na tom dokumentu koji ćemo u konačnici podnijeti Europskoj komisiji kao i sve zemlje članice krajem mjeseca travnja. Međutim, sve ovo vrijeme traju različite vrste konzultacija sa europskim institucijama, mi paralelno sa tim naravno komuniciramo i sa drugim zemljama članicama, između ostaloga da vidimo u kakvom su, u kojim su fazama oni i mogu u ovom trenutku reći da Hrvatska dobro ide, dobro napreduje, međutim naravno izazovi pred sve nas skupa su prije svega da ova kvalitetna omotnica bude pretočena na najbolji mogući način u naše gospodarstvo. Dakle, što se tiče samog instrumenta, ja bih ovdje samo apostrofirao nekoliko ključnih područja na koje je on usmjeren. To su mjere za oporavak tržišta rada, to su mjere socijalne zaštite i zdravstvenog sustava, mjere za oživljavanje potencijala održivog rasta i zapošljavanja radi jačanja kohezije među državama članicama i potpore njihovoj tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, mjere za pružanje potpore poduzećima pogođenima posljedicom Covid-19 krize, posebno malim i srednjim poduzetnicima, mjere za jačanje strateške autonomije EU u ključnim lancima opskrbe, mjere potpore istraživanju i inovacijama u vezi Covid-19 krizom, mjere izgradnje kapaciteta na razini EU kako bi se povećala pripravnost za buduće krize, poduprla područja EU svojim nastojanjima da ostvare pravednu tranziciju, te pomogla ruralnim područjima otklanjanjima posljedica Covid-19 krize. Naravno, instrumentom se osigurava i krizna potpora partnerskim zemljama kako bi se obnovili i unaprijedili njihovi trgovinski i gospodarski odnosi s EU i ojačala njihova otpornost. Već sam prethodno spomenuo, instrument se financira do iznosa od 750 milijardi EUR-a i to na temelju ovlasti iz čl. 5. odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava. Tako će u narednom razdoblju uspješnost u korištenju Kapitalnih fondova EU imati značajnu ulogu u oporavku svih, pa tako i našeg gospodarstva. Što se tiče spomenutoga cijenjene zastupnice i zastupnici, dakle ovdje bih istaknuo upravo ključnu ulogu u cijelom procesu financiranja kroz naredno 7.-godišnje razdoblje u ovoj odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU za koju vam je Vlada RH upravo i uputila prijedlog odluke o prihvaćanju, što i je zapravo predmet i tema odnosno točka naše rasprave danas. Sustav vlastitih sredstava EU predmet je rasprava već dulji niz godina. Inače da samo pojednostavimo, dakle vlastita sredstva EU čine prihodovnu stranu proračuna EU, te su osmišljena s ciljem osiguravanja dugoročnog financiranja politika EU pri čemu jamče pouzdan i čvrst okvir prihoda koji poštuje načelo uravnoteženosti. Međutim, potreba za značajnim poboljšanjima na prihodnoj strani proračuna EU dodatno je naglašena u kontekstu odluke Europskog vijeća iz srpnja 2020.g. o višegodišnjem financijskom okviru '21.-'27., ali i uspostavi instrumenta EU za slijedeće generacije. Kako smo i spomenuli, gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću covid potvrđuju važnost osiguravanja dovoljnih financijskih kapaciteta unije u slučaju negativnih utjecaja na gospodarstvo. Unija dakle u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ovlast komisije, Europske komisije za uzimanje zajma odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi EUR-a isključivo za potrebe financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću Covid-19 usko je povezana s povećanjem gornje granice vlastitih sredstava na temelju ove odluke i u konačnici s funkcioniranjem sustava samog, sustava vlastitih sredstava EU. Što se tiče samog sustava dozvolite kratki osvrt. Vratit ću se još u 1970. kada je reformom iz te godine zapravo po prvi puta uspostavljen sustav vlastitih sredstava, te se od tada proračunski prihodi EU uređuju pravnim aktom pod nazivom „Odluka vijeća o sustavu vlastitih sredstava“. Čl. 311. Ugovora o funkcioniranju EU propisano je da EU osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ne dovodeći u pitanje ostale prihode, proračun EU se u cijelosti financira iz vlastitih sredstava. Vijeće EU odlučujući u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvaja odluku kojom se uređuju odredbe u sustavu vlastitih sredstava, a ta odluka stupa na snagu tek nakon što ju sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima. Pojmom vlastitih sredstava, naravno, su financijska sredstva kojima EU ima na raspolaganju. Postojeći sustav vlastitih sredstava u kontekstu trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira čine tri glavne kategorije. Tzv. tradicionalna vlastita sredstva, koja se najvećim dijelom odnose na prihode od carine, dakle carine na uvoz roba i usluga iz trećih zemalja; vlastita sredstvo koje se temelji na porezu na dodanu vrijednost te vlastito sredstvo koje se temelji na bruto nacionalnom dohotku. Ovdje po kontekstu terminologije europskoj se koristi bruto nacionalni dohodak, dok mi u pravilu doma govorimo o bruto domaćem proizvodu. Razlika je, makroekonomisti to znaju, da li sumirate sve što su robe i proizvode u jednoj zemlji se proizvele i učinile ili nacionalni izvori. Tu je razlika što se tiče našeg konkretnog slučaja, kao i brojnim drugim zemljama, razlike nisu toliko velike, ali samo da znamo čisto terminološki, da u ovoj terminologiji europskoj, vezano za ovu temu se koristi bruto nacionalni dohodak. Dakle, dok se prihode od tradicionalnih vlastitih sredstava slijevaju izravno u proračun EU, dakle od 100 kuna, recimo, ili eura uvezenih, dakle carine na uvezenu robu iz trećih zemalja, u ovom trenutku 75 je odmah prihod proračuna EU, 25 kuna ili 25% se zadržava zemljama članicama, obzirom da hrvatska carina, njemačka carina ili bilo koja druga carina pojedinačnih zemalja članica, imaju neke, naravno, svoje administrativne troškove za provedbu toga. Također, što se tiče prihoda na temelju poreza na dodanu vrijednost i bruto nacionalnog dohotka su ustvari nacionalni doprinosi koje države članice stavljaju na raspolaganju proračunu EU. Ovo, ovaj dio što se tiče bruto nacionalnog dohotka, on je bio originalno osmišljen kao rezidualna stavka da zatvori cijelu konstrukciju, danas je trenutno on 70% ukupnog, ukupne prihodne stane, odnosno ukupne strukture vlastitih sredstava. To je iz one reforme iz 1988. g. Inače, EU komisija je prije korone, 2018. g. predložila već reviziju, međutim, obzirom na koronu, ta revizija je doživjela i određene modifikacije, pa onaj konačni prijedlog koji je zapravo nama ovdje na stolu su zapravo revizija novih izvora vlastitih sredstava te dodatno povećanje gornjih granica u svrhu financiranja instrumenta za oporavak. Potrebna, kako su potreba iznimna sredstva, tako se na ovaj način moraju između ostaloga i u financijskoj perspektivi koja je ispred nas, kao takva osigurati. Ovlast, već sam spomenuo vezano za uzimanje duga, odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala, ali što se tiče gornje granice za vlastita sredstva kojima se propisuje maksimalni godišnji iznos plaćanja država članica u proračunu EU usvojeno je povećanje s trenutnih 1,2% bruto nacionalnog dohotka, na 1,4, kao trajno, a onda samo isključivo vezano za pandemiju Covid još dodatnih 0,6 na 2% bruto nacionalnog dohotka. Ovdje moram samo jasno napomenuti, trenutno je 1,2% bruto nacionalnog dohotka, ali vi sami dobro znate da Hrvatska, kao i sve zemlje članice i cijeli proračun je trenutno na razini de facto od 1, dakle gornja granica je nekih 20-tak posto iznad one stvarne razine koju zemlje članice uplaćuju, odnosno koja je ukupna visina proračuna, a ova, između ostaloga, intervencija u povećavanje gornje granice je dobrim dijelom vezana, između ostaloga, za ove okolnosti, da se osiguraju ta sredstva. To ne znači nužno da će doći do povećanja naših uplata u idućim godinama. Ja ću vam pokazati, odnosno reći brojke koje imamo za iduće 3 godine, međutim, jako je važan upravo ovaj prostor koji postoji, razlika između te gornje granice i ono ga što stvarno zemlje članice uplaćuju, između ostaloga i zbog samog kreditnog rejtinga EU odnosno EU komisije. Između ostaloga, cilj je bio zadržati Triple A, dakle najviši mogući kreditni rejting, da se i ova sredstva koja se pozajmljuju na međunarodnim tržištima kapitala ostvare po najboljim mogućim uvjetima, što proteklih tjedana smo čuli, mi smo izvještavali sa razine Vlade i prve tranše onog poznatog projekta i programa Shore, vidjeli ste i sami na ročnost od 5 do 30 godina, od negativnih kamata do 0,0 nešto, dakle jako niskih i jako povoljnih kamata. Što se tiče same odluke, dozvolite tu da samo kažem dakle, samom odlukom propisane su kategorije vlastitih sredstava i posebne metode njihova izračuna, gornje granice vlastitih sredstava, upotreba sredstava pozajmljena na tržištima kapitala u kontekstu izvanrednih i privremenih dodatnih sredstava za suočavanje s posljedicama krize, izvanredno i privremeno povećanje gornje granica, već spomenuto, načelo univerzalnosti, dakle da se koristi za sve namjene, prijenos viška ako nešto nije utrošeno ide u iduću godinu te prikupljanje vlastitih sredstava i njihovo stavljanje na raspolaganje Komisiji. Glavni elementi nove odluke su uvođenje novog vlastitog sredstva od nereciklirane plastike uz primjenjivanje godišnjeg paušalnog smanjenja iznosa za ukupno 17 zemalja, uključujući RH. Za nas će to značiti nekih 13 milijuna eura manje nego što bi inače plaćali bez ove odluke. Reforma vlastitog sredstva od poreza na dodanu vrijednost koji će se računati pomoći prosječne ponderirane stope, kao i sada, zadržavanje tog, tzv. KEP-inga od 50% bruto nacionalnog dohotka, Hrvatska je jedna od 5 zemalja koja ima taj KEP, uz jedinstvenu stopu od 0,3%. Zadržava se sustav korekcija za doprinos od bruto nacionalnog dohotka za Austriju, Dansku, Nizozemsku, Švedsku i Njemačku. Već spomenuto trajno i privremeno povećanje gornjih granica, već spomenuto davanje mandata Komsiji da se zaduži do 750 milijardi eura te zadržavanje državama članicama tih 25% od prikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava. U jednoj od revizija, predloženih revizija, prije Covida bio je prijedlog da se taj postotak spusti na 10. On ostaje sada 25%, što je bolje, naravno za naš proračun. U svakom slučaju, ovdje je, ja bih rekao, jedna važna odluka, ako, evo, u zadnjih minutu i pol, da probam sumirati sve ovo što sam rekao i na neki način istaknuti one najvažnije pointe, dakle Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU uređuju se sustav financiranja EU koji se trenutno sastoji iz 3 glavne kategorije prihoda, odnosno 3 grupe vlastitih sredstava. Tradicionalna vlastita sredstva kao najveći dio, kojeg najveći dio čine carine, porez na dodanu vrijednost, bruto nacionalni dohodak. Postignutim dogovorom oko paketa dolazi do određenih reformi, prije svega nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koji bi stupio na snagu već 1.1. iduće godine. To nije novi porez, nije novi namet, nego za isti taj iznos će se umanjiti doprinos od svake zemlje po osnovi uplate po bruto nacionalnom dohotku. Međutim u isto vrijeme u perspektivi idućih godina predviđena je mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi onaj digital tax, mehanizmu granične prilagodbe emisije ugljika, porezu na financijske transakcije te prihode od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama. Predloženo je vrlo jasan vremenski okvir kada će Europska komisija izlaziti sa određenim prijedlozima i ja vam mogu reći da neke od ovih tema koje su recimo u različitim formacijama vijeća pa tako uključujući i formacije vijeća kojem osobno prisustvujem, Vijeće ministara financija već dulji niz godina, a možemo reći i desetljeće se raspravlja. Dakle, u svakom slučaju ta mogućnost kao takva je predviđena i to je također jedna od snaga ove same odluke. Evo hvala vam lijepo.
Hvala vam potpredsjedniku Vlade i ministru financija. Imamo 10 replika, prva je kolegica Petir. Izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče. Gospodine potpredsjedniče Vlade. Čestitam prije svega na postignutom dogovoru oko Višegodišnjeg financijskog okvira gdje je Hrvatska dobila 24,2 milijarde eura za desetgodišnje razdoblje kako bi pridonijeli oporavku, ali i razvitku gospodarstva i naravno poljoprivrede koja je meni izuzetno važna. Često se može čuti u javnosti jedna dezinformacija da Hrvatska ulaže u europski proračun više nego što dobiva pa bih voljela čuti vaš točan izračun, negdje prema mojim procjenama na jedan uloženi euro dobivamo više od četiri eura, ali možda vi znate točnije brojke. Također u okviru ovog dogovora koji je postignut i reforme prihodovne strane proračuna uvodi se nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada pa smo također čuli ovdje u sabornici da su neki zastupnici dezinformirali javnost i govorili da je riječ o novom porezu koje će hrvatski građani trebati plaćati. Koliko ja znam nije riječ o novom porezu pa vas molim pojašnjenje? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Uvažena zastupnice. Krenut ću od ovog zadnjega, u zadnjem dijelu svog uvodnog govora sam to upravo rekao, dakle ne govori se o nekom novom porezu ili nekom novom nametu, dakle statistički se prati upravo ovaj dio koji se tiče nerecikliranog plastičnog otpada i primjenjuje jednaki postotak odnosno 0,8 eura po gramu na sve zemlje članice. Za isti iznos koji će se izračunati uključujući ovu korekciju za 17 zemalja članica, uključujući i Hrvatsku će se umanjiti naš doprinos po osnovi bruto nacionalnog dohotka. Dakle, što se tiče ukupnog financijskog dijela on je isti. Inače, vezano za ovaj prvi vaš dio, to je ja bih rekao jako važno za spomenuti, namjerno sam ove brojke sačuvao za replike da ih još jasnije naglasimo. Ove godine u proračunu mi ćemo iz državnog proračuna isplatiti 4 milijarde kuna u proračun EU, proteklih godina tu smo negdje na razinama između 3,5 i 4 milijarde. Kada sve skupa sumiramo od 1.7.2013. do danas 30 milijardi kuna je više povučeno nego što smo uplatili u proračun EU.
Kolega Lalovac, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovani ministre. Rekli ste niste zapravo stigli valjda reći u naredne tri godine koliko ćemo uplaćivati prema ovim novim izračunima, pa molim vas evo te brojke.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče. Dakle, za iduću godinu iznos od 4,4 milijarde, 4,5 2022. i 4,6 ili 4,659 milijardi kuna 2023.g. Nastavno i na prethodnu repliku, što se tiče okvira koji imamo za iduće tri godine koliko ćemo uplaćivati u proračun EU, financijske perspektive i „EU Nove generacije“ dakle treba apostrofirati da mi trenutno taj odnos koji imamo i kada gledamo na otprilike jednu kunu ili jedan euro uplaćeni oko do tri eura otprilike onaj koliki je povrat nazad u smislu apsorpcije, sada sa ovom financijskom perspektivom to ide na preko četiri čak i blizu pet eura. Dakle, kapacitet i potencijal koji kao takav imamo. Ono što je važno spomenuti u ostatku replike, kao što sam i spominjao kako na razini EU od ovih ukupnih 4 do 4,5 ili 4,7 milijardi kuna najveći dio je po osnovi bruto nacionalnog dohotka, ali to se sve jasno vidi u državnom proračunu. Hvala.
Hvala. Kolega Begonja, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče na riječi. Poštovani ministre. Kazali ste maloprije da smo u razdoblju 2013.-2020. preko 30 milijardi kuna povukli više, zaboravlja se da smo povlačili iz predpristupnih fondova prije nego što smo postali članica EU, također europska sredstva. Jasno mi je da ovaj Višegodišnji financijski okvir do 2027. predviđa ovu reformu prihodovnog proračuna EU i da se uvodi ova nova kategorija prihoda od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada što je u skladu sa Strategijom EU, Strategijom zelene tranzicije i održivog gospodarstva. Iako ste već odgovorili kolegici Petir, ja bih vas molio još jednom to je jako važno zbog građana, da se zna da li je to novi namet koji će u konačnici porezni obveznici plaćati ili ne i ovaj dio koji će kompenzirati se u smislu smanjenja našeg doprinosa na temelju našeg bruto nacionalnog doprinosa?
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče. Evo vrlo jasno i vezano na prethodne replike, kao što sam rekao ne radi se o novoj kategoriji prihoda proračuna ni novom nametu niti porezu, prije svega se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada kao nacionalni doprinos pojedinih zemalja. 0,8 eura po kilogramu nerecikliranog plastičnog otpada je za sve zemlje s tim da u slučaju ovih spomenutih zemalja ima određenih korekcija odnosno umanjenja pa tako i za Hrvatsku. Već smo to predvidjeli u proračunu za iduću godinu jer kao što sam maloprije uvaženom zastupniku Lalovcu odgovorio na njegov upit odnosno repliku od 4,4 milijarde recimo za iduću godinu ukupnog iznosa 3,2 milijarde po osnovi bruto nacionalnog dohotka, ova plastika nereciklirana 121 milijun 760 tisuća, PDV 116 milijuna, rabati za spomenutih pet zemalja 212 i ovaj što se tiče trgovanja emisijskim plinovima 280 milijuna, dakle vrlo jasni izračuni koji su već sada kao takvi napravljeni i uklopljeni u sam proračun države. Hvala.
Hvala. Kolegice Perić, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Poštovani ministre. Važno je napomenuti u smislu sveg ovog i državnog proračuna, a isto tako i europskog koliko znači i fond solidarnosti koji postoji pri EU odnosno fond u, odnosno europskom proračunu, pa je samo evo za posljedice ovog potresa u Zagrebu predviđeno preko 680 milijuna EUR-a, od čega je još u kolovozu isplaćeno predujam od 88 milijuna EUR-a. Dakle, sve su to itekako važni, važni momenti koji nam evo pomažu da uzrokovani ovakvim posljedicama elementarnih nepogoda zapravo ta solidarnost itekako puno znači za oporavak kako Hrvatske tako i drugih članica EU.
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvažena zastupnice. Pa evo, da ja sam isto propustio u uvodnom dijelu, al drago mi je i hvala vam da ste u replici spomenuli uz ova dva ključna izvora naravno još i Fond solidarnosti. Nažalost, za posljedice i suočavanje sa posljedicama od potresa u Gradu Zagrebu i dvije okolne odnosno dvije županije koje su osjetile te posljedice u iznosu od 687, kad se tome doda i onaj zdravstveni dio, malo i preko 700 milijuna EUR-a. Jedan dio sredstava je već stigao u smislu predujma, a evo mogu reći da preostali dio sredstava upravo stiže jel, dakle u smislu priljeva u državnu blagajnu će se i preostali dio sredstava dogoditi u ovoj godini, a naravno ćemo ga trošiti sukladno planu i onome svemu što smo govorili. I onda kada to sve skupa uklopimo sa još ovim brojkama o kojima smo govorili, možda još jedanput spomenuti da na jedan EUR-o ili jednu kunu koju uplaćujemo u proračun EU u slijedećih 7.g. nama je na raspolaganju 5 EUR-a ili 5 kuna, dakle odnos 1:5, što mislim da za hrvatske građane je sigurno možda i najvažnija poruka, između ostalog ove naše današnje rasprave.
Kolega Bačić, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani ministre. Pa i u HS od pojedinih zastupnika često puta čujemo propitkivanje oko svrhovitosti, rekao bih, i isplativosti članstva Hrvatske u EU. Do sada je od pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU, Hrvatska bila …/Govornik se ne razumije/…čini mi se prema vašim podacima u iznosu od 29 milijardi kuna. S obzirom da je pred nama i višegodišnji financijski okvir, s obzirom da je pred nama i plan oporavka i otpornosti odnosno EU Nove generacije, interesira me hoće li prema tim podacima Hrvatska u idućih 7.g. imati na raspolaganju više od 140 milijardi kuna u odnosu na naš doprinos financiranju EU ili je to nekakva šarena laža, kako oni žele predstaviti ovdje?
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Ovo su vrlo egzaktni i vrlo čisti podaci da ne mogu bit čistiji. Ono što sam rekao, dakle izuzetno kvalitetna omotnica, 1:5 na jedan EUR-o, 5 EUR-a koje imamo na raspolaganju. S druge strane kada gledamo i ovu ukupnu bilancu proteklih godina otkad je naše formalno članstvo, dakle 30-tak milijardi kuna više nego što smo uplatili. Kada gledamo recimo zadnje raspoložive podatke za 2019.g. Hrvatska je među 4 odnosno 5 zemalja koje su imale najveću tu upravo taj odnos kao zemlja primateljica sredstava u odnosu na ono što je platila, dakle jedna od onih zemalja kojima je ta razlika između onoga što je uplaćeno i što je povučeno preko 3% bruto nacionalnog dohotka i to je sigurno jako dobra stvar i to je između ostaloga kada gledamo u ovom financijskom dijelu uvijek treba apostrofirati koje su to blagodati i koristi od našeg formalnog članstva u EU. Sada naravno kada govorimo o covidu onda vidimo da nisu samo financijske stvari nego …/Upadica: Hvala/…krenimo i na cjepivo i na sve ostalo.
Kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani ministre, pa često čujemo ovdje u HS da mi kao vlast apsolutno ništa ne znamo kad govorimo o tim sredstvima koja dolaze iz EU, posebno iz jednog kluba kojeg danas nema, ne znam možda spavaju kada treba raspravljati o ovoj točki koja je itekako važna za naš budući život, čujemo da smo vlada koja ne zna, da nismo povukli sredstva, da nemamo programe, da je to više plod sreće nego znanja, da nije ovih, ovi novci koji se sada tu nalaze ispred nas ili u nekoj perspektivi budućnosti da to nije znanje ove vlade ili premijera nego da je to jednako moguća i sreća nekakva. Ima li uopće kriterija za sve ovo o čemu mi danas pričamo, da li se to zaista dobiva na sreću ili za to ipak treba imat nešto znanja, iza toga treba stajat nekakav rad i program i zbog čega ovaj mi kao država moramo slušati, kažem, i te priče da nam se nije isplatilo članstvo u EU? Kada stalno govorimo o brojkama, možete nam reć do 2023. kada završava ovaj, ajmo reć, 7.-godišnji okvir …/Upadica: Hvala/…koliki će bit benefit u odnosu na ono što ćemo uplatiti, nekakav okvirni iznos?
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo. Pa evo, brojke i bilancu do sada, kao i ovu perspektivu unaprijed već govorimo. Referirao bi se između ostaloga na ovaj dio koji ste rekli da li je to i bila naša aktivna uloga u samoj omotnici, ja mislim da je više nego evidentno. Proteklih mjeseci smo svi skupa pratili, u nekim trenucima čak ja bih rekao možda i dijelom dramatične situacije, razgovore, duljinu trajanja i sve ono što je izlazilo u javnost na razini čelnika. Predsjednik vlade Andrej Plenković je osobno prisustvovao tome, znate i sami, svi dobro znamo koja je njegova uloga bila i na razini pojedinih grupacija u okviru čelnika zemalja članica, a naravno prije svega braneći interese i štiteći interese RH. I ove brojke o kojima sam rekao, ukupne brojke da na razini cijele EU govorimo o 50:50% odnos bespovratnih sredstava, a kod nas su one 2/3. Da smo zadržali određene postotke koji su nama bili važni, nacionalno financiranje odnosno sufinanciranje, pretfinanciranje, sve ove stvari o kojima sam …/Upadica: Hvala/…sada rekao, mislim zapravo pokazuju da su plod svega ovoga koje smo uložili u to. Hvala lijepa.
Hvala lijepa. Kolegice Nađ, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče. Poštovani g. ministre, rekli ste da RH ima izuzetno kvalitetnu nacionalnu omotnicu, što se slažem zapravo, ali za povlačenje tih sredstava trebaju nam i kompetentni djelatnici odnosno djelatnici u javnoj upravi. Koliko je zapravo Ministarstvo financija spremno i koliko je predvidjelo sredstava za zapošljavanje novih djelatnika za edukaciju i zapravo za, za povećanje njihovih plaća koje ne smiju biti zapravo iste kao drugih djelatnika jer je to zahtjevniji posao? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvažena zastupnice. Dobro ste rekli, naravno i to je nešto što sam i sam osobno rekao na početku, dakle, mislim da se možemo složiti da je vrlo kvalitetna, vrlo izdašna omotnica, ali naravno, izazov sada je za sve nas skupa zajedničkim snagama da prionemo poslu i da učinimo sve kako bi ovaj pripremni dio, a onda kada krene i faza implementacije, što se moguće bolje pretočila u hrvatsko gospodarstvo i u hrvatsko društvo kao takvo. Svi resori su uključeni i uz dužno poštovanje prema ovoj tematici, dakle svima nama koji radimo u državnoj i javnoj službi, ovo je sastavni dio našeg posla i zadatka. Dakle predviđanja i povećanja plaća su na tragu onoga što vodimo dijalog sa socijalnim partnerima svih ovih godina. Znate i sami da i unatoč ovim teškim okolnostima koje jesu, predvidjeli smo i dodatna povećanja i materijalnih i općenito plaća državnih i javnih službenika, da se da određeni, između ostaloga i poticaj i stimulans, da se nastavi, ja bih rekao, smjerom da imamo što učinkovitiju i javnu i državnu upravu.
Hvala. Sada će replicirati kolega Matula, izvolite.
Hvala vam. Uvaženi ministre, to da najviše dobivamo u Europi od Europe, ima li to ikakve veze sa time da trenutno najgore stojimo u Europi? I ekonomski pa čak i po ovoj Covid krizi? Zato što najmanje imamo, ima li to ikakve veze? Ili to stvarno ima jedino veze sa znanjem premijera Plenkovića, kao što ovdje čujemo od HDZ-a i recite nam molim vas, ovo na što ste aludirali ili je ipak najvažnije da se istrgovalo tada, to je to znanje, upravo ste aludirali da nam je plaćeno jer smo izlobirali mimo špicen kandidata sadašnju europsku vlast?
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici. Dakle sigurno je da jako puno elemenata utječe na, između ostalog, ove brojke o kojima govorimo dosadašnje, ali isto tako koji se tiče same perspektive, u smislu naših obveza i uplata, to je manje-više algoritam jasan koji se tiče ove strukture koji sam upravo prezentirao. Sama apsorpcija najvećim dijelom zapravo ovisi o pojedinim zemljama članicama. Koliko su razvile administrativne kapacitete, ovo što je maloprije i uvažena zastupnica spomenula, koliko se svaka pojedina zemlje je spremna i sposobna povući sredstava, a naravno, namjena i namjera tih sredstava je da se čini ravnomjerniji regionalni razvitak svih zemalja članica i naravno kad gledamo ukupnu bilancu da su one zemlje koje su uplatitelj, .../nerazumljivo/... neto uplatiteljice u državni proračun, odnosno u proračun EU, u pravilu one koje po gospodarskim pokazateljima su u samom vrhu. Bilo da govorimo o Njemačkoj, Francuskoj, skandinavskim zemljama i sl., a da su neto primateljice zemlje, između ostaloga, kao i Hrvatska. Hvala.
Kolega Pavić, izvolite.
Poštovani ministre, jedan od preduvjeta za ulazak u EU bio je izgradnja sustava za praćenje tradicionalnih vlastitih sredstava. U ta sredstva su ulazila carina zapravo i šećer, troškovi za šećer, ako se ne varam, 2013. g. pa je onda praćenje skladišta tipa D, davanja ostatak carine kod nas koje su bile, itd., itd. Kad smo ušli u EU zapravo smo ušli u jedinstvenu carinsku zonu. I unutar EU se više carine ne plaćaju. Ja bih vas molio, ako imate možda informaciju prvo koliko smo imali tradicionalnih vlastitih sredstava 2013. g., koliko imamo danas i da li imate možda procjenu kad bi se obračunavale carine unutar Europe, koliko bi Hrvatska prihodovala. Hvala.
Izvolite.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Evo, uz dužno poštovanje ali nisam toliko potegao unatrag do 2013. g., ali što se tiče ovih zadnjih nekoliko godina, upravo sam iznosio podatke odgovarajući na replike. Dakle što se tiče tradicionalnih vlastitih sredstava za ovu i iduće 3 godine, one su na razini od oko 280 milijuna kuna što se tiče našeg doprinosa tamo. Ponavljam još jedanput, dobro ste se apostrofirali i hvala na tome, i vi ste se vratili dijelom u prošlost. Činjenica je da tradicionalna vlastita sredstva u nekim prijašnjim perspektivama uz carine su imale i ove namete na šećer, .../Govornik se ne razumije./... se kaže na engleskom pa sad kako ga već prevedemo, odnosno poljoprivredne određene pristojbe, one su bile na nekakav integralni dio. Danas je manje-više to carina, opet ponavljam, trenutno ostajemo na ovome da 25% prikupljenog iznosa ostaje nacionalnim proračunima, bili su prijedlozi prije Covida da se taj postotak spusti na 10, dakle da u potpunosti postane izbor prihoda EU. Odnosno proračuna EU.
Hvala. I idemo na zadnju repliku. .../Upadica: 280 milijardi, milijuna kuna u državnom proračunu./... .../Upadica se ne čuje./... Hajde, poslije ćete, poslije ćete to. Idemo s kolegom Bartulicom sada, izvolite.
Evo zahvaljujem poštovani ministre. Pažljivo sam slušao izlaganje i ovo što je rečeno do sada, posebno me brine svako uvođenje novog poreza pa bi se osvrnuo na spominjanje digitalnog poreza i prijedlog da se razradi do kraja 2022. Hrvatska je prepoznata kao atraktivna destinacija, tzv. nomadima, ljudi koji žive i rade u toj uslužnoj industriji digitalnoj, pa me zanima kakve su moguće implikacije, pa i negativne posljedice za tu industriju, ako se taj porez uvede, posebno za našu zemlju s obzirom da imamo mnoge kompanije koje su na svjetskoj razini konkurentne i očekujete možda i .../Upadica: Hvala. Završite./... pak aktivnosti? Evo hvala.
Izvolite odgovor.
Zdravko Marić
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici. Također, dobro pitanje da se između ostaloga još jedanput kaže kako i na ovome principu nereciklirane plastike koja stupa na snagu s 1.1., tako i svakom sljedećem, eventualno novom, prema prijedlogu koji će se razmatrati u idućim godinama, pa tako i digitalnom porezu, to neće značiti povećanje nego supstituciju pojedinih izvora i uplata u sam proračun. Ovdje ja mogu reći ne generacijski, ali po stažu. Jedan sam od sada dugovječnijih ministara na formaciji Vijeća ministara financija. Od prvog dana, evo znači gotovo 5.g. što sudjelujem na tim, imamo svako malo temu, a kolege neki iskusniji i stariji kažu da je i prije toga bilo, dakle možemo govoriti na ovoj temi, desetljeće već ima rasprave, u kojem smjeru i kako će to sve naravno ići dalje, sve ovo što ste vi rekli, sigurno ne ovisi samo o Hrvatskoj, EU je tu, ali gleda se naravno i međunarodna praksa na razini OECD-a. A kratko što se tiče nomada, vidjeli ste i sami u prijedlozima Zakona o porezu na dohodak i ovoga prebivalištima …/Upadica: Hvala/…stranca da smo taj dio uredili vrlo povoljno ja bi rekao. Hvala.
Hvala ministru, za sada ste slobodni jer idemo na izvješće odbora. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu, prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a poštovani kolega Boris Lalovac.
Hvala lijepa g. predsjedniče, poštovani ministre sa suradnikom. Danas se pred nama nalazi jedan po meni, jedan od najvažnijih dokumenata uz državni proračun jel ovaj dokument ima sigurno dugoročne implikacije ne samo na hrvatski proračun nego i za hrvatsko gospodarstvo. Sama suština ovog dokumenta i zašto mislim da bi trebala biti rasprava je nešto što će sigurno i odrediti strukturu hrvatskog gospodarstva i hrvatske ekonomije u budućnosti. I zašto je dobro da danas o njemu raspravljamo ovdje? Prvo jedna mala kritika, ali dobronamjerna kritika. Vi ste puno dobrih i kvalitetnih podataka ministre ovdje rekli. Mene stvarno čudi, ja isto branim taj stav da trebamo pristupati i da je to dobro za Hrvatsku, međutim u obrazloženju, ovo je jedan dokument koji je vrijedan tisuću i 800 milijardi, da u obrazloženju nemate ništa, apsolutno ništa ovoga dobroga što ste rekli da jednog dana ne samo ljudi da slušaju vaš zapis nego da ljudi mogu pročitati u dokumentu na stranicama da kažu koji su pozitivni doprinosi Hrvatske u članstvu. To je dobronamjerna kritika. Nema veze što to sad se vezano i za odluku. Ovo je vrlo važan dokument i mislim da je dobro nama u raspravi da onima koji su, ne vjeruju u ovakve stvari, da imate napismeno ovo što ste sada nama rekli. Da imate napismeno, da tu piše kolko smo povukli sredstava, koliko ćemo povući, koliko će nas koštati, nekakve procjene, nekakve projekcije, nekakvu priču u 10-tak rečenica ovoga što ste doslovno iz vaših usta što ste rekli da to imate napisano. Mislim da je to jako važno i bitno, da je za sve one koji će sutra čitati ovaj dokument da ne moraju tražiti vašu stranicu. Evo, to vas ministre molim za u budućnosti da takve stvari …/Govornik se ne razumije/…jel ja to podržavam. Ja osobno podržavam ovaj smjer vezano za EU sredstva i reći ću zašto podržavam, zašto je to dobro. Prvo, ovdje mi dajemo i nekakvu ovlast Europskoj komisiji, što prvi put radi do sad, dajemo da se zadužuje u naše ime, u ime RH, to do sad nije bilo u višegodišnjem financijskom, u tim višegodišnjem financijskom okviru. Zašto? Jel je izazvana krizom. Došla je covid i onih tisuću milijardi, tisuću i 74 milijarde dugoročnog proračuna koji je 7.-godišnji proračun odnosno godišnje 153 milijarde EUR-a, Europa je rekla da moraju naći nove instrumente kako djelovat na krizu jel se poklopila kriza sa novim višegodišnjim financijskim okvirom. I mi ovim dokumentom, ovim dokumentom dajemo ovlast Europskoj komisiji da prvi put u svojoj povijesti radi nešto za što nije imao ovlasti, a to je zaduženje na financijskom tržištu od 750 milijardi EUR-a kako bi mogla rješavati problem krize. To izričito tu i piše. To komisija prije nije radila, to nije radila. Znači bili su sredstva koja su bila …/Govornik se ne razumije/…ovo je dodatno i ovo što je ministar rekao ima Triple A rejting i komisija zapravo postavlja jedan novi segment fiskalne discipline u budućnosti, a to je zapravo zaduživanje na financijskom tržištu za rješavanje krize. I to je onaj iskustvo i zapravo odgovor Europske komisije u odnosu na krizu 2008.g., tada toga nije bilo i različite države su različito rješavale svoje probleme, imali smo različite cijene obveznica na financijskome tržištu, nereda u Grčkoj, u Španjolskoj, u Portugalu, u drugim zemljama. Danas koja je kriza, da ne kažem da je jednako teška kao kriza 2008.g., vidite mirno financijsko tržište. Vidite i mirno, cijenu obveznica i RH. Nema udara na tržište obveznica nijedne zemlje članice. I znači Europska komisija je našla instrument u borbi, zajedničkoj borbi je našla da bi stabilizirala tržište. I cijelo vrijeme zato i govorimo da je to dobro i zato ja to podržavam da je dobro da smo našli da je komisija našla, nadnacionalna, da je našla rješavanje i nekih nacionalnih pitanja, što nije jednostavno. Nije jednostavno naći rješenje nacionalnog pitanja i javnog duga Portugala i javnog duga Grčke i javnog duga Italije, pa u konačnici i naših obveznica itd. i našli su instrument i to je ono gdje mi njima dajemo ovdje ovlasti da to, i to je pozitivno za Hrvatsku i to je pozitivno i za Europu i zato je to dobro. Druga stvar, u konačnici zašto je dobro, znači prvo se, prvo je najvažnije da smo našli instrumente rješavanja problema u krizama, što nije bilo u povijesti i zbog toga treba dati podršku Europskoj komisiji, to je moj osobni stav, to je moj osobni stav i mislim da je to dobro. Druga stvar, ovdje što ovdje govorimo je govorimo o tom višegodišnjem financijskom okviru o tisuću 74 milijarde koji je nešto vrlo sličan onome prethodnome gdje je zapravo iznosio tisuću i 33 milijarde koji zapravo određeni najveći dio doprinosa daje se zapravo iz bruto nacionalnog dohotka, što je sam ministar rekao 70% međutim ono što zapravo ovim dokumentom je dodatna specifikacija ovog dokumenta osim ovlasti što dajemo Europskoj komisiji da se može zadužiti je to što se mijenja struktura izvora eu proračuna odnosno u prvom slučaju višegodišnjeg financijskog okvira. Do sada se temeljio na bruto nacionalnom dohotku, međutim u budućnosti kao što je ovdje navedeno imat ćemo lepezu poreza koje će zamjenjivati odnosno umanjivati naš doprinos u bruto nacionalnom dohotku koji mi sada uplaćujemo i koji se ovdje negdje okvirno nalazi negdje na razini 1% BDP-a kao što je ministar oko 3,7 milijardi on će ga umanjivati. I tu sada govorimo o digitalnim porezima, porezu na recikliranu ambalažu, porezu na financijske transakcije za ugljični dioksid itd. znači Europska komisija mijenja strukturu svojih dugoročnih prihoda proračuna, mijenja je. Zašto? Zato što i ona svojim politikama kojima daje kroz proračune koje i mi koristimo potiče ekologiju, potiče smanjivanje emisije ugljičnog dioksida, potiče Europu da bude konkurentna na globalnoj razini, a s druge strane potiče investicije. Zapravo to su cjelokupne politike EU u narednih sedam godina. I zbog toga se mijenja i ovim dokumentom i struktura prihoda proračuna, a imamo instrument i krize. Ono što je bitno reći javno ovdje reći da Hrvatska da nije članica EU danas bi vrlo teško izašla iz ove krize, toga moramo biti svi svjesni, da nismo jaka integralna članica Komisije. Zašto? S druge strane kada se dogode krize, ako nismo dio najboljeg tima, a EU koliko god ima problema je najbolji tim na svijetu, koliko god ljudi mislili ili ne mislili o tome. Pogledajte što se događa u Americi, Kinu nećemo bez obzira na njihov gospodarski rast nećemo o tome komentirati, ali to je najbolji tim. I nije lako 27. ministara donositi nekakve zajedničke odluke jer imate različita mišljenja i to bez obzira ko kako kritizirao to je još uvijek liga prvaka, to je liga prvaka bez obzira šta god ko neko mislio o tome. I zbog toga kada govorimo kako bi Hrvatska postupila da nismo članica, mi bi imali samo jednog pregovarača u ovoj krizi, a vidjeli smo kako su pali prihodi od turizma, kako su pali prihodi gospodarstva do 30-ak milijardi kuna u godinu dana, nama bi bio jedini pregovarač za rješavanje minusa u proračunu MMF, jedini, kao što postoji u onim zemljama koje nisu integrativne članice, jedini. A kada pregovarate isključivo sa jedinim koji vam može posuditi sredstva onda mora dolaziti do rezanja plaća u javnom sektoru, do rezanja mirovina, do spuštanja životnog standarda. Hrvatska je to izbjegla, Hrvatska je to izbjegla integracijama i daljnjim smjerom da moramo ući u te integracije i koristiti instrumente na financijskim tržištima, a to je jedan od instrumenata je upravo ovo i zaduženje. A kasnije ću kroz svoju pojedinačnu raspravu i važnosti i korištenja eu fondova i korištenja. … /Upadica predsjednik: Hvala./ … zahvaljujem. Klub SDP-a će podržati ovo. Hvala lijepo.
Pa shvatili smo iz izlaganja. Idemo sada na Klub zastupnika HDZ-a, poštovana kolegica Grozdana Perić.
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče HS-, poštovani predsjedniče Vlade i ministre financija sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege. Evo kao što je i kolega Lalovac rekao dakako da će klub HDZ-a podržati ovaj Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU te ostavljanju izvan snage oduke 2014/335 EU-a ili EURATOM-a. Svjesni smo da sama EU i funkcioniranje proračuna EU je čl. 311. propisao da se EU osigurava sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenja politika i na način kako se prikupljaju odnosno kako se stvara proračun EU i njegova prihodovna strana. Međutim, ključno je da su dva razloga koja mijenjaju samu strukturu prihoda, a kao što znate u prethodnom razdoblju dogodila se promjena izlaska UK iz EU čime se moralo voditi brige o tome kako će se nadomjestiti prihodi jer je UK bilo velika neto uplatiteljica. Isto tako nažalost dogodila se i druga ključna stvar, a to je pandemija korona virusa koja je uz to prouzročila izuzetno velike probleme gospodarske u cijelom svijetu pa tako i u EU. Kada govorimo inače o proračunu EU onda kao što znate postoje tri vrste i tri kategorija prihoda vlastitih sredstava. Prva grupa to su vlastita sredstva koja čine carine, druga su prihod od poreza na dodanu vrijednost, a treću grupu čine prihodi od vlastitog sredstva temeljena na bruto nacionalnom dohotku i ono služi kao rezidualna kategorija u sustavu vlastitih sredstava te je s vremenom postao glavni izvor prihoda u proračunu EU. Međutim, ovim dogovorom i ovim promjenama zapravo ovaj paket višegodišnjeg financijskog okvira od 2021.-2027. je uveo i nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Ono što valja reći i ponoviti ponovno da to nije riječ o novom porezu ili pristojbi koju će izravno plaćati porezni obveznici u RH već se radi o novoj kategoriji prihoda proračuna EU, a temelji se na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Kao što znate s obzirom na nejednak stupanj razvoja kapaciteta za recikliranje po državama članicama na ovu novu kategoriju prihoda primjenjivat će se godišnje paušalno smanjenje nacionalnog doprinosa, dakle smanjuje se udio nacionalnog doprinosa i u tom smislu na niz članica EU, država EU pa tako i za RH to će biti umanjenje za 13 milijuna eura. Važno je kazati da je u toj perspektivi od idućih sedam godina predviđena i mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi, mehanizmu granične prilagodbe emisije ugljika i poreza na financijske transakcije te prihoda na prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama. Važno je reći da u ovom sustavu i kada pogledate višegodišnji financijski okvir onda RH u odnosu na proračun EU trebala ima pravo na 12,8 milijardi eura što je skoro 3 milijarde više nego u prethodnom financijskom okviru, uz to je to skoro 10 milijardi odnosno 9,4 milijarda eura iz tzv. Nove generacije. Dakle, uz sve ove ostale dodatne fondove to je preko 24,2 milijarde eura. Još jedanput bi naglasila važnost upravo našeg članstva u EU gdje i kroz Fond solidarnosti u ovim najtežim trenucima koje je proživio i preživljava Zagreb i još dvije županije uzrokovano potresom koliko je značaj upravo te solidarnosti gdje smo od predujma ostvarili u kolovozu preko 88,9 milijuna eura i evo kao što je rekao i ministar nova tranša koja dolazi upravo ovih dana. Dakle, sve su to itekako važni elementi koje treba istaknuti da ni u takvim trenucima nismo sami nego upravo članstvo i to zajedništvo nam osigurava normalno funkcioniranje i normalan život. Valja napomenuti da je kroz ovaj fond odnosno kroz sredstva Nove generacije kojom je predviđeno dakle zaduživanjem Europske komisije na financijskom tržištu od 750 milijardi eura od čega je 360 milijardi je osigurano kroz korištenje i davanje zajmova, a preko 390 bespovratno što znači da svaka država članica EU će imati 50 … zapravo mogućnosti korištenja tih sredstava kako kroz povoljne zajmove ili bespovratno. Ono što još valja reći da je našim članstvom upravo u ovoj asocijaciji itekako se stvaraju nove mogućnosti upravo kroz nastalu pandemiju koja je izazvala dugoročne posljedice za sve države, zapravo omogućava se da vrlo kvalitetno možemo povlačenjem tih sredstava omogućiti i transformaciju našeg gospodarstva i stvoriti puno kvalitetnije i održivije naše gospodarstvo koje neće ovisiti o samo jednoj grani, grani gospodarstva. Jako je važno kroz ovu odluku dakle vrlo je važno da se ona raspravlja i u Saboru, da na taj način vidimo koje su prednosti i da javnost uoči koje su prednosti upravo ove asocijacije čime je evo i ministar kazao, a i kroz replike je kazano više puta da je uplatama koje smo mi napravili kao država je uplaćeno u europski proračun 25,7 milijardi od 2013.-2020., a doznačena sredstva iz proračuna EU su preko 55,9 milijardi kuna čime je razlika preko 30 milijardi, dakle pozitivna razlika u našu korist preko 30 milijardi kuna. Dakle, to je nešto što je jako važno ponavljati i govoriti, naravno da svi mi moramo voditi računa upravo o tome da imamo što kvalitetnije timove, da napravimo što kvalitetniji program povlačenja i na taj način u što kraćem razdoblju napravimo što bolje i kvalitetnije efekte. Sigurno da je na ovaj način izazov postoji, ali ja držim da smo vrlo odgovorni, da ćemo napraviti kvalitetne i potrebne reforme čime ćemo omogućiti razvoj našeg gospodarstva i ono što je jako važno da kad pogledamo unatrag da nijedan naš zaposlenik i čovjek koji je radio u prethodnom periodu kada se osvrne oko sebe nakon što prođe ova pandemija kaže ja sam sačuvao radno mjesto, a ne izgubio radno mjesto, što je jako važno. Hvala lijepo.
Hvala i vama. Sada ćemo očistiti govornicu, a nakon toga govorit će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta poštovani kolega Bartulica. Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani ministre sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Danas zaista imamo važnu temu na dnevnom redu i zato me malo čudi da nedostaje volja i interes od strane drugih klubova da govore o ovoj temi koja ima dalekosežne posljedice za Hrvatsku. Podsjetit ću na početku da se radi o načinu financiranja europskog proračuna i ono što se zadužujemo će se vraćati do kraja 2058.g., dakle i mladi koji nas možda gledaju, nadam se da ih ima, i koji tek ulaze na tržište rada će cijeli radni vijek zapravo sudjelovati u vraćanju onog duga koji će se sada preuzeti u provođenju ovih politika. Dakle, dalekosežne su posljedice i jako je važno da posvetimo dužnu pažnju na, na ovu točku. Govorit ću o onome što nije sporno, kasnije ću možda se osvrnuti na ono što je sporno po meni, ali ono što nije sporno je da korona kriza je izazvala veliku štetu ekonomsku i da je potrebno nešto učiniti. Mi nažalost tu smo posebno ranjivi iz poznatih razloga, ono što često navodim, godine i godine nečinjenja, ne provođenja strukturnih reformi i zato Hrvatska jest ranjiva u odnosu na možda neke druge zemlje. Međutim, nije sporno da imamo određene koristi od ovog prijedloga koji je sad nama predstavljen, imamo određene koristi. Kreditni rejting EU je puno bolji nego naš kreditni rejting, dakle povoljnije se zajednica kao takva zadužuje nego što bi Hrvatska mogla sama, sama. To je nesporno. Također je nesporno da omjer je za nas prilično povoljan, ali treba isto podcrtati zašto je to tako. Jest prilično kompleksno kako se dođe do tog izračuna, međutim nacionalni BDP je važan čimbenik i tu ne stojimo jako dobro nažalost. Dakle, mi smo i dalje pri dnu među zemljama članicama, imamo šansu sad to promijeniti, volio bi da u slijedećem proračunu je omjer nešto drugačiji, da u ovoj mjeri ne ovisimo toliko o ovim sredstvima, međutim sad je situacija kakva je. Kad se usporedi sa drugim zemljama, htio bi staviti u kontekst, dakle što zaista je nama na raspolaganju. Poznata je ova brojka svima od 24 milijardi EUR-a. Međutim, Slovačka npr. koju smatram je usporediva zemlja, ima na raspolaganju otprilike 33 milijardi EUR-a za ovo slijedeće razdoblje, znači prilično više od nas i s tim, na to treba dodati da Slovačka danas ima po glavi stanovnika BDP 5.000 EUR-a viši nego mi. Dakle, unatrag nekih 15.-tak godina bili smo otprilike na istoj razini, nešto je, je Slovačka bila bogatija, ali u zadnjih 15.g. se toliko to promijenilo da danas na godišnjoj razini se stvara 20 milijardi EUR-a više u Slovačkoj nego kod nas. I pored toga imaju na raspolaganju 9 milijardi EUR-a više nego mi. Dakle, kad se gleda u širem kontekstu nije, rekao bi, tako veliki razlog za slavljenje da tako kažem što Hrvatska je na kraju dobila koliko je dobila kad se gleda u odnosu na druge nije ništa posebno. Međutim, ono što ću reć u drugom dijelu i ono što vidim kao sporno u svemu ovome, ne toliko da Europa ima svoje potrebe, treba financirati određene politike, imamo zajedničku odgovornost u tome, Hrvatska je svjesna toga i sazrije i ta spoznaja kod nas da smo evo dio jedne šire zajednice, jedne tvorevine koja zapravo na globalnoj razini predstavlja određenu politiku i snagu. To je nesporno. Međutim, ono što je sporno jest da i kad bi mi povukli sva sredstva koja će nam biti na raspolaganju, dakle do zadnjeg EUR-a, to čini otprilike 6 do 7% ukupnog BDP-a na godišnjoj razini, otprilike 6 do 7%, pa me više zanima kako stojimo sa ostatkom, dakle sa ovih 94% onoga što se stvara i troši u Hrvatskoj? I ovdje vidim velike probleme, vidim velike probleme i cijenu i onoga nečinjenja koje sam spomenuo. Dakle, strukturne reforme nisu provedene, udjel ukupne države, dakle javne potrošnje je i dalje previsok, jako visok i naš gospodarski rast je čak u normalnim okolnostima prilično anemičan u odnosu na druge. Tu ću navesti Češku, Poljsku, Slovačku, pa i druge. Dakle, u normalnim okolnostima rastemo sporije od drugih, a sad imamo izvanredno stanje gdje očekujemo pad BDP-a zapravo jest već po ovim pokazateljima, pad BDP-a od 10%, to je zabrinjavajuće. I javna potrošnja raste bez obzira da li imamo normalne okolnosti, izvanredne, javna potrošnja raste bez obzira što broj stanovnika u Hrvatskoj je u padu već godinama, u padu, država sve više troši kao nezasitna hobotnica. I tu vidimo velike probleme na koji način će se ova sredstava potrošit. Recimo primjer infrastrukture, jedan vodovod u nekom slavonskom gradu. Infrastruktura kao takva je dobra i svakako treba ulagati u našu infrastrukturu od željeznica do autocesta. Međutim, neki slučajevi pokazuju da radimo vodovode, a uspostavlja se da preko 2/3 kuća su prazne, dakle već su ljudi napustili ta mjesta. Radimo vodovode za mjesta koja su uglavnom već poluprazna ili gotovo prazna. Tako da članstvo u EU samo po sebi ne znači da će naš narod prosperirati, moramo prvo urediti vlastite dvorište, da se tako izrazim, vlastito dvorište da zaista iskoristimo ove mogućnosti i to radimo u premaloj mjeri i presporo se prilagođava javna uprava za ovu novu situaciju, presporo. Ona je i dalje golema, preskupa, dakle i dalje tvrdim da Hrvatska ne može priuštiti ovaj ustroj koji ima i zato dolazi do neapsorbiranje sredstva na najbolji način. I tu ću apelirati i kod vas ministre da u ovim mjerama i planovima da se posebno posvetite realnom sektoru, da se sredstava koja imamo na raspolaganju u što većoj mjeri usmjere na potrebe realnog sektora jer tu možemo očekivati oporavak, nadamo se i što prije gospodarskog rasta, nakon pada od 10% ne možemo čekati ponovno 7. ili 8.g. kao nakon prošle krize da iziđemo iz ove teške recesije. Jednostavno ne možemo to još jednom priuštiti, teško da ćemo se ikad oporaviti ako to, kažem, traje 7. do 8.g. Dakle, nesporno je da imamo mogućnosti, međutim jako je sporno u kojoj mjeri ćemo zaista biti u mogućnosti to iskoristiti. Hvala.
Hvala i vama. Idemo sada na 4. raspravu Klub zastupnika MOST-a nezavisnih lista i poštovani kolega Miro Bulj, izvolite.
Narode moj idućih godina ćemo u članarine uplaćivati više milijardu kuna godišnje nego do sada. To je sukus cijele priče. Inače u Hrvatsku u 7.-godišnjem razdoblju će 24 milijarde EUR-a će se kao doći kroz sve fondove i socijalni fond i svega što smo spominjali. Međutim, ovdje je ministar, pa bih ja rekao da što se tiče BDP-a, više će uplatiti od doznaka oni koji su otišli zbog loših politika, više 6% BDP-a, nije to smiješno ministre, 6% BDP-a godišnje uplaćuju naši ljudi koji su otišli vani i taj novac uplaćuju. To je prema izvješću HNB-a znači nije to isisano iz prsta, a daleko je više jel ljudi kad dođu ovdje dadu i novac svojim obiteljima bez doznaka. Znači kolki je socijalni, kolko je demografski slomljena RH da nam je 6% BDP-a od iseljenih naših ljudi u inozemstvo i zbog toga imamo pad stanovništva. Tako da ove fondove koje imamo, mi smo na začelju u ovome razdoblju prethodnome 2014.-2020. po povlačenju sredstava iz EU, zadnji. Po povlačenju sredstava iz EU smo zadnji. Znači da i tu mogućnost nismo iskoristili. Kad govorimo o vrlo kao pozitivnim učincima EU sredstava zasigurno da na tome triba raditi. Mi smo unutar EU, međutim hrvatska država to nije dobro napravila jer da je ne bi imali 2/3 Hrvatske prazne. Ponavljam, 2/3 Hrvatske prazne, 6% BDP-a imamo od naših ljudi koji su iselili isključivo zbog loših politika i to triba ponavljati, konstantno ponavljati. Mi imamo brojne, evo tu je brojne pogodnosti koje smo mogli ovdje imati, međutim mi i ono što smo tribali iskoristiti kad se pozivamo na EU, mi smo našu energetiku kao nacionalni strateški resurs prikazali ovaj učinili da nemaju naši građani koristi od toga. Što se tiče vjetra i vjetroelektrana naši građani godišnje plaćaju milijardu i po kuna skuplju struju, energiju električnu zbog vjetroelektrana, milijardu i po kuna. I vjerujte mi da se taj novac ne reinvestira u RH nego se izvlači vani. Mi imamo godišnje 4 milijarde kuna, ako ne i više od provizija i naknada banaka, 4 milijarde kuna, ne kamata nego 500-tinjak provizija i naknada i taj novac se iz godine u godinu izvlači iz džepova naših građana, naših poduzetnika i to je dobit banaka koje sestrinski ovdje, ovaj banke zasigurno koje su, ovaj ne, ne investiraju u RH jer da investiraju taj novac u RH razvoj bi bio daleko veći. Ovim pitanjima se mi moramo zabaviti. Mi imamo problema i s teleoperaterima. Zašto teleoperateri u RH imaju najveću dobit? 42%, dok u Njemačkoj taj isti teleoperater ima 20% dobiti. Najveća marža i dobit teleoperaterima je u RH, a nisu nešto dobre usluge. I ne samo to, u korona krizi u 5. mjesecu, odluka vlade čini mi se u 5. mjesecu, nemojte me uzimati, al je donesena odluka 50% su smanjene naknade za, naknade za frekvencije. To su stotine milijona kuna, nisu jeftiniji mobiteli, računi, ne. I taj novac se ne investira u RH. Njemačka kod uvođenja 5G mreže je ogroman novac sad naplatila, 21 milijardu EUR-a je naplatila da bi se uveo 5G, a u nas bez toga, ni kune, bez da su se ispitali zdravstveni rizici, ništa Hrvatskoj ne triba teleoperater. Mi se moramo potruditi da se i banke i teleoperateri i energetika ponašaju u RH kao što se ponašaju u svojim državama, pa će ova sredstva iz EU fondova koja mi uplaćujemo kroz naše članarine 4,6 milijardi, rekli ste iduću godinu, pa 4,5 u toj trogodišnji. Znači mi ćemo taj novac onda tek imat nekakvu dobit. Ovako i s ovim novcem kolko se muze iz Hrvatske novca da se ne reinvestira u RH, to je ogroman, ogroman novac po svim, po svim pitanjima. Pojavilo je se prije nekolko dana na burzama koje imamo mi potencijale. Na burzama je se voda, pitka voda je na burzama kao nafta. Kako se mi odnosimo prema tom našemu resursu koji bi daleko više bio nego ovo što nam daju iz EU fondova priko mi što plaćamo članarinu? Znači mi smo oni koji moramo zaštititi pitku vodu kao naš resurs, kao druge države koje imaju naftu. Pitke vode su resurs, energetika je resurs, sve je to naš resurs. Naše šume, naše poljoprivredno zemljište, naš krš je resurs isto što se tiče stočarstva. Mi moramo znači ekološki, ekonomski sačuvati našu republiku, našu državu. I to su resursi koje mi moramo čuvati, a ne ponašati se kao primjer, evo drago mi je sutra ćemo raspravljati o našeme IGP-u gdje nas je 2013. za vrijeme SDP-ove vlade upozorila europska, ne upozorila, Europska komisija je svojim izvješćem tj. napravila se je studija, Europska komisija je napravila studiju koju je poslala članicama EU gdje je rečeno da Hrvatska dobija godišnje i gubi ako ne proglasi IGP na Jadranu između 160 i 260 milijona EUR-a. To je ogroman novac, to su do 2 milijarde kuna godišnje. Znači mi imamo resurs i potencijale da bez obzira na fondove koji su 6% BDP-a, 6% BDP-a% ovi fondovi, ako ih maksimalno iskoristimo nećemo dostić ovo da zaštitimo ove naše tj. da koristimo naše potencijale i resurse. Jer ako godišnje 6% nam je BDP-a od naših iseljenih ljudi koji su otišli iz Dalmacije, moje Zagore, Like, Gorskog kotara, Slavonija, ako je to 6% BDP-a, ako je to 20 milijardi kuna godišnje, to je daleko više, samo na toj stavci bez banaka i energetike, bez proglašenja IGP-a, gdje kaže da to je isto, nije isto, nije isto i bit ću ponosan kad to izglasamo, bilo bi bolje da smo prija, bilo bi bolje, nismo, nema veze, sutra tribamo zajednički to izglasati i dalje se boriti da zaštitimo taj naš resurs unutar Jadrana, zaštititi našega ribara, zaštititi naš floru i faunu, našu akvakulturu graditi na tome području. Mi imamo potencijale. Nama je turizam bio primaran, međutim turizam je nama triba biti dodatna vrijednost da u mom Sinjskom polju bude navodnjeno i da mi proizvodimo i da prodajemo domaći proizvod, da budemo samodostatni. Mi, ja kad sam govorio o samodostatni, ja sam dao i zakone, u proceduri su, da ih ni ne nabrajam koji su i u prošlom mandatu, da zaštitimo domaću proizvodnju. Al ne, vi i sada želite evo zakon je bio u javnoj raspravi, da se ograniči upotreba domaćeg sjemena u poljoprivredi i repromaterijala, domaćeg sjemena umjesto da zaštitimo to. Zašto bi mi trčali za Monsanton, za glifosatom tretiranim kulturama, opasnim po zdravlje dok druge države kažu da je to štetno, pa i EU o tome se raspravljala. Tu je Hrvatska tribala još bit puno čvršća i naši europarlamentarci, glasniji, jasniji. Znači imamo potencijal u poljoprivredi jel uvozimo 3 milijarde EUR-a poljoprivrednih, prehrambenih proizvoda, a 800.000 hektara poljoprivrednoga zemljišta nam je neobrađeno, a od miliju i po hektara, kad govorimo o EU fondovima, od milijun i po hektara poljoprivrednoga zemljišta samo 7.000 hektara je navodnjeno. I to je ono na čemu mi tribamo predstavniče vlade i ministre graditi svoju budućnost. Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolegi Bulju. Sada ćemo napraviti stanku jednu s obzirom da smo iscrpili klubove. Nastavit ćemo u 11 sati i 15 minuta. Imamo još 12 prijavljenih pojedinačno i 2 kluba završno. Prvi će biti na redu kolega Bačić poslije stanke. STANKA U 11,00 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:16 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom. Idemo s pojedinačnim raspravama, prvi je na redu kolega Ante Bačić. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani ministre sa suradnikom. Kolegice i kolege. Slažem se sa raspravama prije, neke kolege su napomenuli da je ova odluka itekako bitan mehanizam i bitno je ovo prihvaćenje odluke Vijeća vezano za vlastita sredstva financiranja EU i jako bitna tema koju danas raspravljamo. Evo vidimo da nema toliko interesa, ali često u slobodnim govorima ali i u nekim drugim zakonima često spominjemo samo financiranje iz eu sredstava, ali i o položaju RH na tom financijskom planu, tako da me malo i čudi manjak interesa za prijedlog ove odluke. Znamo da Vijeće EU ono što nam je i sam ministar u uvodu napomenuo u prosincu 2020.g. donijelo odluku vezano za sustav vlastitih sredstava EU čisto da bi se osiguralo financijsko razdoblje i godišnji proračun same EU. A u toj odluci kao što smo vidjeli su sljedeće kategorije i metode njihovog izračuna, nama bitna ona odluka vezano i za gornju granicu samoga financiranja što smo dosta ovdje raspravljali koja se odnosi i na sami BDP RH i koliko ćemo uplaćivati u samu Uniju. Što se tiče vlastitih sredstava Unije ono šta često prođe ispod radara 98% proračuna Unije su prihodi odnosno izvori financiranja koji se troše vezano za političke prioritete Europe, uplaćuju se u 27 država članica i podijeljene su u tri kategorije prihoda, uglavnom carine, sredstva iz poreza na dodanu vrijednost te sredstva temeljena na samom bruto nacionalnim dohotku. Ova tema je važna i da otvorimo i da raspravimo vezano za novo financiranje jel ulazimo u novo sedmogodišnje financiranje EU. Evo i nedavno prije koji tjedan je bio sastanak samog Europskog Vijeća na kojem je konačno i postignut dogovor između država članica i to je ona omotnica koju smo čekali onih 24,2 milijarde eura koje smo često ovdje u Saboru spominjali i ona teza koju često oporbeni klubovi napominju, a to je koliko sama RH uplaćuje u proračun EU i kako mi stojimo sa povlačenjem tih sredstava. Nedavno mislim na sjednici Vlade prije nekoliko dana sama ministrica regionalnog razvoja i eu fondova je jasno iznijela brojke, od 2014.-2020.g. Hrvatska je uplatila u proračun EU 24,9 milijardi kuna, povukli smo tj. doznačeno nam je iz samoga proračuna EU 53 milijarde kuna tako da itekako sa zadovoljstvom možemo napomenut da smo u plusu 29 milijardi kuna što mislim da naši građani, općine i gradovi to i na terenu osjećaju, ne trebamo samo napominjati od izgradnje brojnih infrastrukturnih projekata među kojima je simbol ikona je Pelješki most, ali i mislim da ne postoji niti jedan kraj niti jedna općina i grad da nema tablu financirano iz sredstava EU, tako da itekako možemo osjetiti i u raznim sektorima poslova, ali evo i na vlastitoj koži koliko nam znači ulazak u EU i koliko nam znači samo financiranje. Da ulazimo u jedno teško sedmogodišnje razdoblje to je istina, vidimo koliko će same kredite otplaćivati EU, ali moramo biti zadovoljni da nikoja institucija na razini svijeta nema tu mogućnost dignuti tolike zajmove koji će evo kada gledamo samo instrument za oporavak „EU Next Generation“ iznositi 750 milijardi, od toga članicama će bespovratno ići 390 milijardi, 360 u povoljnim zajmovima. Naredno razdoblje u ovom prvom proračunu višegodišnjem plaću od sedam godina je itekako izazovno. Mislim da moramo sada cijeli fokus staviti sada na Vladu, na naše općine i gradove, na naše institucije čeka nas jedno zanimljivo razdoblje gdje moramo biti itekako brzi i efikasni jer ovih 24,2 milijarde kuna treba što prije implementirati u projekte koje ćemo pripremiti za oporavak i za naše gospodarstvo, ne kuna nego eura. Hvala.
Hvala vam. Ostanite ovdje jer ima nekoliko replika. Prvi je kolega Bačić ali Branko.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Kolega Bačić. Rekli ste koliko je ovo važna tema, tema koja će u bitnom odrediti razvoj Hrvatske u idućih 10 godina. Kolega Lalovac u ime kluba SDP-a je rekao da je ovo uz proračun jedan od najvažnijih tema koju će Sabor uopće raspraviti. Pa koliko je ta tema važna za oporbu, najbolje govori slika ove sabornice, nema nitko iz Domovinskog pokreta, nema nikog iz Mosta, nema nikog iz kluba Suverenista, nema nikoga iz kluba Možemo, nema nikog iz kluba Strane s Imenom i Prezimenom i Pametno i Centar ne znam kako se zovu, nema nikoga iz IDS-a, a sutra će govoriti kako je članstvo u EU štetno za Hrvatsku, kako Hrvatska nema svoj puni suverenizam time što je ušla u EU, a s današnjim danom i prihvaćanjem ove odluke mi ćemo idućih pet godina imati na raspolaganju 140 milijardi kuna više nego što ćemo ih uplatiti kao članica EU u zajednički proračun. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala predsjedniče. Hvala kolega Bačić na ovoj intervenciji. Apsolutno se slažem s vama, nekoliko klubova je napomenulo bitnost ove teme, ovo je tema koja će nas pratit minimalno sada sljedeće desetljeće kada pogledamo ovaj višegodišnji financijski okvir. Mene isto čudi što nema nekih kolega iz određenih klubova, pa evo konkretno spomenuli ste IDS jedno od najvećih investicija u kulturi upravo ide u Istri da ne spominjemo sva ulaganja u naše bolničke centre, infrastrukturu, Istarski ipsilon i ostalo. Meni je evo, osobno žao što se neke kolege nisu uključile u raspravu. Mislim da, evo imamo dosta gradonačelnika i načelnika iz naših lokalnih samouprava, svako od njih može dati svoj primjer i bitno je da se uključi jer u prošlom financijskom omotu smo napravili sitnih grešaka gdje neke infrastrukturne projekte nismo mogli financirati, poput, u jednom trenutku i obnove i vrtića i ostaloga, sada je bitno da se svi ti faktori uključe i da pošaljemo .../Upadica: Hvala./... jasnu poruku oko toga. Hvala.
Poštovana kolegica Petir, izvolite.
Hvala g. predsjedniče, g. zastupniče Bačiću, vi ste govorili o važnosti ovih ulaganja koja su doista poprilično visoka, 24,2 milijarde eura za buduće 7-godišnje razdoblje jest novac koji treba na pametan način iskoristiti, što znači da trebamo vrlo mudro pristupiti programiranju tih financijskih sredstava temeljeći se na dosadašnjim iskustvima jer smo vidjeli kako je bilo puno praznog hoda. Naravno, to je i rezultat i neiskustva jer smo postali tek država članica pa možda oni ljudi koji su radili na programiranju, nisu dobro znali prepoznati potrebe na terenu. Zato bi to iskustvo nam trebalo biti poduka da se sad ne ponovi ta greška. Da se u suradnji i sa općinama, gradovima, županijama, zainteresiranom i stručnom javnošću odaberu najbolji mogući projekti kako bi novac stigao u prave ruke i dao dodanu vrijednost.
Izvolite odgovor.
Hvala predsjedniče, hvala kolegice Petir. Mi smo mlada članica EU, znamo s kojim sve problemima smo naišli kada smo iskorištavali i ovu prošlu financijsku omotnicu, znamo koliko nas je i koštalo što nismo mogli ni aktivno sudjelovati u pripremi prijašnjih proračuna EU. Sada smo itekako aktivno pristupili tome, vidimo samo po aktivnostima i premijera, ali evo i ministra financija, koje je spominjao sastanke na razini EU. Sada smo u izvrsnoj prilici, samo imamo jednu malu promjenu, za razliku možda od prošlog financijskog okvira, sada imamo možda malo manjak vremena, tj. moramo biti puno brži i operativniji, zato je sada bitno da se svi dionici uključe da što bolje operativne programe složimo i da iskoristimo što više sredstava u što kraćem vremenskom razdoblju. Hvala.
Sada je na redu kolegica Baričević, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče, uvaženi kolega Bačiću. Ne stoje teze da nemamo koristi od EU i od članstva, a s jučerašnjim datumom Hrvatska je znači u plusu više od 29 milijardi kuna u odnosu na ono što je uplatila u zajednički EU proračun, a u to još nije niti uračunato ono što ćemo moći povlačiti iz starog europskog budžeta još naredne 3 godine, a ujedno Vlada RH dovršava i Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatske, koji je upravo preduvjet za korištenje rekordnih europskih sredstava koja su nam na raspolaganju iz nove financijske perspektive.
Izvolite odgovor.
Hvala predsjedniče, hvala kolegice Baričević. Brojke su ovdje jasne. Ponavljam, neki problema u prošlim omotnicama i u prošlim fondovima u iskorištavanju smo imali, to smo u zadnjem ciklusu, u zadnjem sazivu Vlade ispravili. Čujemo ovdje od nekih klubova, mislim da često teze i na aktualcu je od suverenista je koliko uplaćujemo u proračun EU, koliko smo izvukli i na kojem smo položaju na razini samog povlačenja EU sredstava. Mislim da u ovom trenutku itekako možemo biti zadovoljni. Znamo koliko uplaćujemo, znamo da smo 29 milijardi kuna u plusu, to nije došlo samo od sebe, ovo što nas čeka, 24,2 milijarde eura, to je itekako ispregovarano naporima Vlade i premijera, tako da svaka teza o našem neiskorištavanju članstva u EU pada u vodu jednostavno ovim brojkama, zato i nema tih kolega trenutno u Saboru. Hvala.
Kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo. Kolega Bačić, evo, nazočimo raspravi koja je trebala izazvati očito malo veći interes sa strane oporbe, ali došli smo na pravila, na brojke s kojima je teško komunicirati i naravno da nema zainteresiranih, ne govorimo ni o korupcijama ni o aferama, itd., jer je to dosta onda široko i o tome mogu svi. I sad je ono pitanje ili dvojbe koje stalno ostaju ovdje u sabornici, znači. Čujemo stalno, pogotovo iz Kluba suverenista, oni vjerojatno još spavaju, da te brojke koje mi izgovaramo su lažne. Znači da mi nismo ugovorili preko 100% svih dozvoljenih sredstava, ovih proteklih 7 godina, da nismo naslijedili 6%, kako su nam rekli kolege iz SDP-a, da nismo ostvarili višak u odnosu na ono što smo uplatili od gotovo 30 milijardi, itd., i sad se postavlja pitanje. Da li zaista te brojke o kojima mi govorimo, imaju podlogu i ovakvi dokumenti rješavaju i ono što će biti u sljedećih 7 ili 10 godina ispred nas. Ili moramo nazočiti dnevno raspravama u kojima je svatko dozvoljeno reći sve što misli, bez obzira što .../Upadica: Hvala./... piše i što se ostvaruje.
Izvolite odgovor.
Hvala predsjedniče, hvala kolega Borić na ovoj intervenciji. Za razliku o nešto što ste vi spominjali iz nekih klubova, neke udruge i njihov način financiranja i njihovi skriveni proračuni, za razliku od toga i proračun EU, ali i proračun RH, ali i Eurostat stranice, sve su dostupne, transparentnost je jedna od bitnih značajka i EU sredstava, znamo koliko se pazi na kontrolu provedbe od jedinih određenih projekata. Jučer smo imali itekako bitan zakon i jednu bitnu uredbu pred nama vezano za delegirane europske tužitelje, danas imamo ovu odluku pred nama koja de facto, o kojoj ovisimo vezano za financiranje i vlastita sredstva EU, sve nešto što će nas pratiti u sljedećem desetljeću. Konkretno, mandat EU tužitelja je 7 godina, a ovo je višegodišnji financijski plan EU od 7 godina, a o sabornica je prazna, toliko o značaju te rasprave. Hvala.
Hvala. Hvala vam kolega Bačiću. Idemo na drugu pojedinačnu raspravu. Poštovani kolega Zvane Brumnić. Hvala vam. Izvolite.
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre, kolegice i kolege. Što reći o tome da danas razgovaramo o dokumentu koji realno u slijedećih par godina je težak više od 1.000 milijardi EUR-a, ne 10, ne 100, nego 1.000. Da je itko prije 5.g. rekao u Hrvatskoj da će bilo tko u HS spominjat ili govorit, a kamoli glasati o dokumentu koji je težak više od 1.000 milijardi EUR-a, nitko od nas mu ne bi vjerovao. Ja moram priznati da mi je drago da danas o ovome raspravljamo, da mi je drago da smo članica EU, da mi je drago da EU ide u smjeru u kojem ide. A košto sam u jednoj od svojih prethodnih rasprava reko, tek ćemo saznati što je ova kriza donijela odnosno koliko je ova kriza ubrzala i razvoj gospodarstva i razvoj EU, kada sam rekao ovdje da nismo svjesni šta znači činjenica da smo digli euro obveznicu odnosno da nakon 15-tak, 20.g. rasprave u Europi o tome da Europa se može sama zadužit smo se zadužili zbog krize za 750 milijardi EUR-a. To je ono što je okruženje u kojem se nalazimo, to je trenutak u kojem mislim da bilo tko od nas teško može sagledati što to sve nosi u budućnosti. Stvaranjem zajedničkog sustava Europe odnosno ja to kolokvijalno znam reći „stvaranjem sjedinjenih država Europe“ mi smo postali puno jači, puno sposobniji za odgovore jer nas drugi čuvaju i mi čuvamo njih. I tu se postavljaju onda zajednički ciljevi. Europa je odlučila postaviti neke zajedničke ciljeve kao što su zelena ekonomija, razvoj digitalnih tehnologija, donošenje puno većeg europskog proračuna. Ali ono što se postavlja, ja sam to kažem 2 ili 3 puta do sada u svojim raspravama spomenuo, je pitanje koliko smo mi spremni odgovorit na to. To što nam netko daje jako brz auto ako nismo položili vozački nema koristi. To šta nam netko da kvalitetan kompjuter ili printer ako ne znamo programirat kakve nam koristi od toga. Tako isto ovo, netko nam je otvorio vrata, netko nam je otvorio mogućnost, činjenica da smo dobili, nismo dobili najviše u Europi, drugi smo u Europi po sredstvima dobivenim, u stvari govori o tome koliko nam ta sredstva nasušno trebaju da bi se razvili. To znači da se nalazimo puno prenisko na ono što bismo, barem ja što bi želio, ja bi bio puno sretniji kad bi, kada bismo mi više uplatili u Europski fond nego što bismo iz njega povukli jer bi to značilo da smo mi bolji, sposobniji, kvalitetniji od ovih drugih i da smo sposobniji uplatiti više u fond, a manje povući jer nam manje treba. Tako da pitanje ovog dokumenta u stvari nije pitanje da li njega treba donijeti. Pitanje ovog dokumenta je, i to čak nije pitanje košto sam jedanput reko na ministru financija jer on samo bilježi nego je to pitanje za vladu, da li vlada zna što treba napravit, kako to treba napravit da bi ova zemlja uz povlačenje sredstava u budućnosti bila puno kvalitetnija, puno bolja i puno, čovjek bi reko, izdašnija za naše građane. Jučer smo razgovarali o stambenim politikama i to je jedan od razloga zašto su nam europska sredstva dobro došla. Evo zahvaljujem, a htio bih odgovorit, ali nema kolege Bačića sada tu koji je spomenuo da jednog dijela ljudi nema u sabornici, danas je organizirano više nego dovoljno odbora da više od pola ljudi je na odborima, tako da, mislim da je nekorektno s jedne strane kao vladajuća stranka organizirati odbore, a onda prozivat ljude što ih nema u sabornici. Hvala lijepo.
Inače ne komentiram ovaj odaziv, ali i oni koji su na odboru mogli su naći svoje zamjene jer ovdje u sabornici stane 41 osoba, tako da sasvim sigurno nije baš 110 ljudi na odborima, ali nema veze. Nemojmo sada to. Izvolite kolega Bulj, povreda Poslovnika.
Povrijedili ste Poslovnik 238. jel kolegu Bačića niste htili upozorit jer MOST-ovi zastupnici su tu, sad trenutno 4, 2 u prostorijama, 2 ovdje. A spomenuo je MOST, to se niste sjetili uletit kao što ulićete po običaju.
Kolega Bulj, samo malo kolega Bulj. Vi ste među onima koji vječito prozivaju kad nekoga nema i ne dajem vam opomene. Dakle, nije se dogodilo ništa neobično…
A oni za proračun nisu bili 2 dana uopće ovdje.
Pa, pa, pa to ste, o tome ste govorili satima i nisam vam dao i nisam vam dao opomenu, pa zašto bi sad njemu dao zbog jedne intervencije.
Dva dana, dva dana nisu bili …/Govornik se ne razumije/…
Satima ste govorili i prozivate zastupnike kad ih nema. A sada je jednom došla kritika iz redova HDZ-a i odma sada bi ja trebao njima davat opomene.
A vi prozivate kada mi jesmo ovdje, mi kada, al kolega Bačić proziva, al kolega…
Ne pa šta, ne dajem vama, ne dajem ni njima, ajde.
Aj ti. Kolega Bačić proziva kada, kad smo mi ovdje.
Kolega Bulj ne možemo, možemo kad smo izvan kamera se obraćati s „ti“, ali ovdje u sabornici smo si na „vi“. Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica Perić, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče. Evo ja ću još jedanput istaknuti značaj i važnost ove odluke koju, koju donosimo, ali i značaj europskog proračuna i našeg udjela u njemu. Više puta ovdje za ovom govornicom kaže se kako smo loši u povlačenju, kako nam ta sredstava ne trebaju možda ili, ili nismo dovoljno dobri da ih povučemo. Međutim, kada pogledate samo izvješća koja imate i javno dostupna onda bih htjela da upravo te činjenice i konkretne činjenice imaju i javnost i svi ostali na znanje pa onda kad pogledamo da smo u ovoj prethodnoj omotnici od 2014. do 2020. zatekli ugovorenih 9% europskih sredstava, a sada je to već preko 102% onda je to itekako važno napomenuti koliki je trud i rad napravljen da bi se ta sredstva mogla povući. Isto tako, moramo napomenuti da je Vlada RH usvojila 2 paketa mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, a među kojima su i mjere Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU pa je onda važno za reći da je upravo omogućeno da se produlje trajanje EU projekata za 3 mjeseca bez dodatne administracije. Znači sve ono što je bilo dogovoreno u rokovima, moglo se bez ikakvog dodatnog administriranja realizirati u 3 mjeseca, znači 90 dana. Isto tako, napravljena je preraspodjela unutar operativnih programa oko 400 milijuna eura za saniranje posljedica koronavirusa. Osigurano je 300 milijuna kuna zdravstvu za zaštitnu opremu. Preko 750 milijuna kuna za Covid zajmove. Dodatnih 114 milijuna kuna za ESIF mikrokredite. Dakle, vidi se i vidljivo je da administracija koja radi, koja na taj način itekako prepoznaje potrebe, trenutne potrebe, i usklađuje sve te mjere i mogućosti kako bi pomogla gospodarstvu i ublažila sve posljedice koje su nastale uslijed koronavirusa. Tako da kada govorimo upravo o svemu tome, onda je bitno reći koliko upravo ta omotnica, evo i prethodna, kojom se preraspodijelilo tih dodatnih, tih 400 milijuna eura je omogućila da se nabavi kvalitetne medicinske opreme, da se osigura likvidnost gospodarstvu, za kredite i financijske instrumente i da se zadrže radna mjesta putem raznih mjera koje je HZZ proveo. Prema tome, evo, to je još jedan dokaz da upravo ovo članstvo, naše, u ovoj asocijaciji itekako pomaže da bi i poboljšali i osigurali opstanak i radnih mjesta, ali isto tako i razvili svoje gospodarstvo. Hvala lijepo.
Hvala. .../nerazumljivo/... ne, ne, kasno. Sljedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Josip Borić. Kad je bila replika, na kraju? Ma pustite. Bit će još vremena, ima.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnikom. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU, po meni jedna zaista važna, važan dokument kojim bi se trebalo voditi rasprava u ovom Domu. Vidimo danas kako to ide, očito da tu nema zadovoljstva, kad govorimo o oporbi, pogotovo iz jednog kluba koji je uvijek inače najglasniji upravo na ovoj temi i ja ih jutros pokušavam dozvati u sabornicu, ali neće. Zašto? Jer su u stanju zbunjivati, tj. izgovarati neistine hrvatskim građanima, a kad trebamo govoriti o dokumentima, o pravilima, o brojkama koje prate ta pravila, onda u sabornicu nećemo ući. Zbog toga je važno da i ovi građani, naši, koji gledaju ovo, da shvate o čemu govorimo i zašto to govorimo jer se očito radi o dokumenti koji nas određuje u budućih 7, a i više godina. Ovu odluku već je usvojilo kao o sustavu vlastitih sredstava i mi kao članica EU, bez obzira na naše rasprave ovdje, moramo, mislim jasno i otvoreno reći da mi benefite ulaska u EU osjećamo i imamo ih. I svi oni koji govore da je to bilo pogrešan potez, političari su i žene povjerenje naroda, moraju objasniti zašto je to bio pogrešan potez, zašto to nije bilo dobro i kakve brojke onda iza toga onda stoje i kakve bi poteze oni vukli da nismo u toj EU. Danas, kao i 2013. ili da se uspoređujemo s vremenima koja su i bila i prije te 2013., kada smo ušli u EU. Do sada kada smo govorili o višegodišnjim financijskim okvirima, moramo znati da su prvi počeli, a zašto ću to govoriti, da se malo usporedimo. .../Govornik se ne razumije./... su počeli već višegodišnji financijski okviri i prije nego što smo bili samostalna RH. Kada smo bili u Jugoslaviji, 988.-'92. je bio prvi višegodišnji financijski okvir. Nas nije bilo nigdje, nastajali smo kao država. Drugi od '93.-'99., sjećamo se, vrijeme rata, oslobađanja, obnove, pripajanja, tj. dijela istočne Slavonije i tek '99., kažem smo mogli reći da smo država onako kako smo htjeli u cjelini i da mi još uvijek nismo sudionici nikakvih procesa. Nakon toga, treći od 2000.-2006., počeli smo razmišljati o integracijama, tj. da se u EU treba ući i taj višegodišnji financijski okvir propuštamo. I 4., od 2007.-2013. dočekali smo 2013. ulaskom u tu EU. Prije nas, znači mnogi su koristili benefite takvih okvira dok smo mi se borili za to da budemo država i da jednog dana želimo biti u toj i takvoj EU. U 5. višegodišnjem financijskom okviru koji traje od 2014.-2020., nama je na raspolaganju bilo 10 milijardi eura i s time se borimo kako znamo i umijemo u proteklih 7 godina. Bilo je vremena kada sam bio ovdje oporba i ljutio sam se na to da smo krenuli 2013. i da smo 2015. na kraju bili na nekih 6% ugovorenih sredstava. imali smo prije toga instrumente i pretpristupne fondove da učimo itd. i nismo bili zadovoljni s tim. Ali da danas kažemo kada smo ugovorili svih 100% od onoga što nam je na raspolaganju pa čak i nešto više kako bi sve mogli povući do 2023. nije dobro da govorimo da mi nismo napravili dobar posao jer mislim da ćemo do 2023. itekako iskoristiti sve što nam je bilo na raspolaganju u prvom financijskom okviru i to se da potkrijepiti brojkama. E sada ovaj sljedeći o kojem opet govorimo vrijedan preko 24 milijarde kuna, čuli smo, pa to je ne radi vas, to je zato što su pravila takva, to je zbog ovoga, to je zbog onoga. Jedina istinska prava linija je onu koju smo imali do 2011. i kao oporba i kao vlast tada i nakon toga kada smo ušli znači kada smo zajednički htjeli ostvariti taj cilj da uđemo u EU, sada se ti benefiti pomalo vide. Neki su prije nas koristili od 2004. od 2006., zemlje s kojima se uspoređujemo, imale su prednost, nisu imale ni rat, ni obnovu ni sve zbrinjavanje prognanika i svega ostalo, mi se stalno s njima uspoređujemo i kažemo mi smo zadnji, mi smo zadnji itd. Treba nam očito vremena kao i mnogima koji su se u tom periodu od '57. pa do danas htjeli prikopčati u EU da naučimo i mi neka pravila i da rješavamo na najbolji mogući način ono što stoji ispred nas, a mislim da ovaj višegodišnji financijski okvir jasno pokazuje da mi to možemo jer smo naučili o ovome da to znamo napraviti.
Imamo nekoliko replika, prva je uvaženog zastupnika Josip Begonja.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Kolega Boriću. Sami ste kazali iznose i cifre koje nas čekaju u novoj perspektivi u novoj financijskoj omotnici sredstava EU. Mene zanima jel ta sredstva nisu samo važna za državu u cjelini nego prije svega za lokalne zajednice, za realizaciju njihovih projekata da nismo članica EU da li bi se mogli izrealizirati svi ti projekti koji su se do sada izrealizirali iz nacionalnih izvora? Ja vam na primjeru Grada Drniša mogu kazati da 20-ak europskih projekata oko 130 milijuna kuna bespovratnih sredstava Grad Drniš ne bi mogao realizirati možda u cijelom stoljeću. Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepo. Kolega BEgonja. Pa zato je bilo važno i ovo što je ministar rekao u svom uvodnom govoru, mi smo ostali u pravilima kakva smo imali u prvom financijskom okviru koji je nama bio. Nekome je kažem bio peti, a nama je bio tek prvi i s tim pravilima od 15% sufinanciranja puno smo dobili jer su drugi na 20 ili 30% sufinanciranja, opet moraš izdvojiti više nacionalnih sredstava da bi riješili investiciju recimo 10 milijuna kuna. Nije svejedno dati lokalnoj samoupravi 3 milijuna vlastitih sredstava ili milijun i pol kuna na 10 milijuna. Dobiti danas … posto ili recimo na toj investiciji 8,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava nitko vam to na ovom svijetu neće dati osim što imamo tu mogućnost da to dobivamo s ljudima, sa zemljama s kojima smo u EU iz fondova i da na taj način razvijamo sebe i svoja sredstva raspoređujemo tamo gdje imamo još najvećih potreba, a to je socijala, to je demografija, to su plaće itd., itd.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče. Kolega Borić. Šteta što danas rasprava na ovu temu nije življa, evo iza ove točke imamo Zakon o eksplozivnim tvarima, ja mislim da će biti puno življe i da će se puno više kolega prijavit. Ja ću se nadovezat na repliku kolege BEgonje, nedavno sam pričao s jednim gradonačelnikom doli u Splitsko-dalmatinskoj županiji, neformalno slučajno u razgovoru smo spomenuli koliko bi danas trebalo vremena za izgraditi jednu zračnu luku u Splitu. A imamo toliko ovdje dobrih primjera, imamo toliko ljudi iz svih krajeva iz svih općina i gradova trebali smo vratiti raspravu na to. Danas imamo obnovljenu u kratko vremena ili izgrađenu Zračnu luku Dubrovnik, Split, Zagreb morske luke neću ni spominjat. Gradovi i općine u Hrvatskoj ne bi to mogle same napraviti. Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepo. Kolega Bačić. Sjećam se vremena kad se obnašala dužnost i u ministarstvu i kako smo se bavili infrastrukturnim projektima, zaista jako malo sredstava iz predpristupnih fondova kojima smo uglavnom učili pravila kako ćemo ih koristiti kad uđemo u EU i najveći dio sredstava iz nacionalnih, ajmo reći prihoda koje smo imali kroz državni proračun. I radilo se i onda, ali ne na ovakav lakši način koji nam jednostavno omogućava da sve ono što možemo sami uprihoditi možemo rasporediti na druge prioritete koji su nam također važni, a da infrastruktura pri tom ne pati. I zato danas možemo imati moderne zračne luke, moderne morske luke, imamo moderne ceste vjerojatno ćemo imati drugih mogućnosti i od vrtića, škola itd. Evo moj je prijedlog da pokušamo u sljedećem višegodišnjem okviru osigurati sredstva za sportske objekte, dvorane koje je teško financirati, škole koje se jako teško financiraju iz nacionalnih sredstava i nema drugih mogućnosti da tu damo najveći akcent sada kad imamo ovolika sredstva na raspolaganju.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Željko Lenart.
Hvala lijepo. Poštovani kolega Borić. Pa kada se govori o povlačenju europskog novca uglavnom se u zadnje vrijeme govori u iznosima. Nije mi jasno zašto ne govorimo malo i u postocima od ponuđenoga koliko smo povukli, da li možda ovo u iznosima bolje zvuči jer kada bismo govorili o postocima onda bismo možda vidjeli da negdje nismo povukli onoliko koliko smo mogli zbog raznoraznih razloga. Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepo. Kolega Lenart evo pokušat ću objasnit na svome primjeru. Potpisao sam ugovor Ministarstvom regionalnog razvoja 2018.g. cestu koju gradimo evo realizirat ćemo ovih dana. To vam je razlog zbog čega govorimo o ukupnim sredstvima i zašto je važno N+3 s obzirom da smo prvi puta zemlja koja ima višegodišnji financijski okvir kojeg treba iskoristiti u cijelosti i zašto su nam važne sljedeće tri godine da mnoge investicije koje su pokrenute budu realizirane do kraja u tri godine, da one koje nisu uspjeli, a imaju ugovore ili su ugovorene kroz ovaj višak ugovaranja povuku i ona sredstva koja neće realizirati oni koji nažalost nisu uspjeli iako su možda imali mogućnosti tj. ili nisu osigurali vlastita sredstva ili nisu mogli naći možda zajedništvo politike na lokalnoj razini ili nekih drugih situacija, svega ima. Ali važno je da imamo financiranje i da imamo vrijeme u kojem to trebamo realizirati. Danas smo prešli ono što smo htjeli, znači preko 50% isplaćenih i vjerojatno u sljedeće 3 godine punih 100%. To je ono što treba reći hrvatskim građanima i zato su važni da bi ta pravila ostala i za sljedećih 7 godina koje su ispred nas, a to i ovakav dokument potvrđuje.
Sljedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Goran Ivanović.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvaženi ministre, državni tajniče, kolege i kolegice. Mislim da, evo čovjek sam koji sjedi ovdje u Saboru i voli slušati ono što se govori kako bi to mogao najbolje artikulirati i prenijeti onima koji su i mene izabrali da sjedim u ovom časnom Domu i da dijelim s njima i dobro i zlo. Pa ću krenuti, evo od kolege Lalovca koji je najbolje možda rekao na početku svog izlaganja, da je ovo uz državni proračun možda jedna od najbitnijih odluka o kojoj se uopće raspravlja. Zašto? Zato što smo dio te zajednice, mi smo dio EU, mi nismo više u pretpristupnim pregovorima s EU, mi smo zemlja članica i ono što dobijemo, odnosno ono što participiramo u zajedničkom proračunu EU je vrlo, vrlo bitno. Dolazim iz Slavonije, Baranje i Srijema, dosta se često ovdje u Hrvatskome saboru govori o toj regiji i dužnost mi je da ljude koje predstavljam, evo, u nekoliko možda narodskih rečenica objasnim što to, što to znači pozorno slušajući ministra o onome što je govorio. U 7 godina 30 milijardi kuna smo dobili više nego što smo uplatili. Na jednu kunu, mi smo dobili 5 kuna. Ostale zemlje članice EU otprilike participiraju negdje oko 50% kada su u pitanju investicije koje se rade. Mi smo na 85%. To su brojke koje zorno kazuju da i hrvatska Vlada i ono što naš ministar financija i ljudi koji odlaze u EU komisiju ispregovaraju. Dobit ćemo, dobit ćemo, to je možda neprikladan primjer, ali, odnosno neprikladna riječ u tom smislu, ali 24,2 milijarde u narednih 6 godina. Josip Borić je odlično govorio o tome kad smo mi tek ušli u priču stizanja ostalih zemalja članica EU. To je parametar koji se mora, ako ćemo biti pošteni, ako ćemo biti realni, onda se on mora staviti u izračun i reći, mi smo 1. srpnja 2013. g. ušli u EU i praktički je ovo druga omotnica u kojoj sudjelujemo, ako izuzmemo onaj dio priče kada smo se pripremali za ulazak u EU. Danas je ovdje bilo rasprava koje su išle u smjeru da gradimo nepotrebne infrastrukturne projekte u selima koja ionako nestaju, koja će propasti, koja vjerojatno neće zadržati ni jednog stanovnika. To je vrlo opasna teza i vrlo opasna rasprava. Zašto? Jer ako ne postavimo infrastrukturu baš u takva mjesta koja su najosjetljivija, koja ionako imaju problema sa svim stvarima, mislim da činimo veliku štetu tim ljudima i šaljemo im poruku, pa otiđite slobodno, ionako se ne isplati u vas ulagati. To je opasna teza. Vlada RH je izgradila 233 vrtića evo, u godinu i pol dana. Moje mjesto koje ima 1600 stanovnika je končano dobilo vrtić. Danas u tom vrtiću je 30 djece iz mog sela. Znači ti roditelji koji su poslali svoju djecu u vrtić mogu otići potražiti radno mjesto, mogu se zaposliti i mogu normalno živjeti i raditi. Netko bi rekao pa što će selu od 1500 stanovnika vrtić? Evo vidite, to je zorni primjer. Znate koliko je bilo ulaganje jedinice lokalne samouprave odnosno grada Valpova? Ništa, 0 kuna. Kompletan iznos je podmirila ministarstvo kroz mjeru 741 i jedan dio je podmirila županija Osječko-baranjska. To su bitne stvari. Mi ćemo se uskoro susreti ovdje sa interpelacijom o projektu Slavonija, Baranja i Srijem gdje će se pokušati napasti nešto što, kad se gleda kroz povijesni kontekst je najbolje što se dogodilo Slavoniji, Baranji i Srijemu u proteklih 150 godina. Ali mi ćemo evo imati za potrebu ovdje raspravljati kako je neki pojedinac, s imenom i prezimenom se okoristio od nekakva sredstva. Pa predajmo ga DORH-u, USKOK-u pa neka se oni razračunaju s njim. Ali napadati projekt koji je donio toliko dobra, 19 tisuća projekata se ovog trenutka priprema i realizira na prostoru Slavonije i Baranje. Ako uzmemo da taj prostor ima oko 700 tisuća stanovnika, 19 tisuća projekata. Pa zar nisu to brojke koje bi trebali slušati ovi ljudi koji nas gledaju, koji bi ih trebali ohrabriti da stvaramo tu bolju Hrvatsku za koju se zalažemo, a ne da nam je dnevna politika uvijek na prvom mjestu i sve drugo nas izvlači i odvlači iz fokusa. Hvala lijepo.
Imamo nekoliko replika. Prva je uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, kolega Ivanoviću, kako što se vi ponosite sa Slavonijom iz koje dolazite, tako se ja ponosim i sa svojom Moslavinom i mogu reći isto kao i vi da su ova sredstva iz EU itekako pripomogla razvoju tog kraja, ali i mnogim infrastrukturnim projektima. Činjenica je da Moslavina jest bitno bogatiji dio naše Sisačko-moslavačke županije od onog dijela koji je stradao ratom, posebice Banovine i zato je jako važno da je Vlada RH prepoznala taj problem razlike u razvijenosti i utvrdila u programu svog rada koji je ovdje usvojen da će i Banovinu i Liku i Gorski kotar i Dalmatinsku zagoru posebno poduprijeti dodatnim financijskim sredstvima, kao što je, evo, proteklih dana raspisan natječaj za pomoć jedinicama lokalne i regionalne samouprave za sufinanciranje EU projekata jer nemaju svi isti kapacitet.
Odgovor.
Hvala lijepo. Kakav bi ja čovjek bio kada bi zastupao samo interes Slavonije, Baranje i Srijema iz kojeg dolazim. Naravno, svi nerazvijeni krajevi RH su jednako, jednako bitni. U tome i je bit cijele priče da Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem prepozna taj dio, da moramo razviti, nema razvijene Hrvatske bez svih njenih sastavnica, a to je i Zagora i Lika i Zagorje, i Prigorje, i Slavonija i Baranja i Srijem apsolutno se slažem. Ono što sam možda zaboravio reći, a apostrofirat ću sada, vezano za ovo što je zastupnica Petir rekla, slažem se sa dijelom zastupnika koji su govorili o tome da moramo uložiti u kadrove koji su obučeni pisati projekte, koji će zaživiti, to je vrlo bitno. To je poruka čelnicima lokalnih i područnih samouprava, uložite u kadrove, bez kvalitetnih kadrova nema novca. Ovaj novac ne pada sa stabla ovaj novac se mora povući kvalitetnim projektima.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče. Kolega Ivanović, dali ste primjer možda nekih manjih gradova ili manjih općina evo iz sredine iz koje vi dolazite. Važno je tu kod privlačenja eu sredstava, imali smo veliki problem da male sredine radi malih proračuna nisu ni mogle povući veliki projekt, zato je uskočila Vlada RH zato smo imali poreznu reformu da iz Zakona o dohotku i ostalih što više sredstava upravo ostane uopće na marginama županijama ne bi li se mogli uključit upravo u realizaciju određenih eu projekata. Kada sada sumiramo sve, sve one neke mane ili manjkavosti koje smo imali u prošlom financijskom planu EU danas imamo itekako dovoljno iskustva, ali ovdje bi trebali čuti i primjere ostalih sredina, prenijet to na ministra na Vladu i jednostavno pripremit se itekako dobro da već od 1.1.2021. jednostavno iskoristimo što više što bude ispred nas. Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepo. Upravo to, ne možemo sve gledati kroz perspektivu EU i omotnice koju ćemo kroz ovih šest godina ostvariti. Bit Hrvatske države je da ona brine o svom narodu o ljudima koji žive tu i upravo kroz ovaj dio izravnanja gdje smo stvarno vrhunskim, to je odluka koja je možda jedna od najboljih u zadnjih 30 godina od kako je Hrvatske države gdje su bez obzira nema političke ideološke pripadnosti gdje su sve jedinice lokalne samouprave koje su manje razvijene povukle novac koji im bitno pomogao da realiziraju projekte upravo evo ovakve projekte o kojima je govorio kolega Bačić za koje nisu imali dovoljno kapaciteta da bi išli preko EU, to je bit. Ta sinergija europskih novaca i novaca naših ministarstava i onoga što Vlada priprema je ključna za uspjeh u budućnosti RH.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Ljubica Maksimčuk.