6. sjednica

Sabor

19. 1. 2021
objavljeni podaci: 19. 1. 2021

Transkript

Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj, zapravo nezavisni zastupnik, poštovani zastupnik Nađi, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče sabora. O volovima i Bogovima, o jednakima i jednakijima, o poštenima i koruptivnima, svaki narod sanja svoju neovisnost i samostalnost. To su stoljećima sanjali i Hrvati, ne zbog same te činjenice nego zbog onoga što smatraju da ona donosi, ravnopravnost, pravdu i prosperitet. Samostalnost i neovisnost Hrvatske smo dočekali kao činjenicu, ali ne i ono što su generacije pod tim podrazumijevale. A zašto je tome tako? Možda zato jer imamo 2 Hrvatske, jednu koja živi pošteno i po zakonu, a drugu kojoj je dozvoljeno sve i koja je iznad zakona, jednu koja poštuje sve mjere protiv korone iako im to znači gubitak poslova, egzistencija, pa čak i zdravlja, a drugu koja te mjere donosi, ali ih se ni sama ne pridržava. Pa tako imamo 10-ke primjere gdje su i sami članovi stožera i vlade kršili mjere koje su sami donosili, često kako im je i politički odgovaralo. Tako smo od Božinovića primjerice čuli one slavne izjave „dakle odgovor je nemoguć“. A Beroš kao komentar na veći broj ljudi od dozvoljenog odgovora „to tamo nije izgledalo jako loše“. Evo danas UGP dobije kaznu, a nedavno i neki poljoprivrednik jer je išao na polje, a gđa. Markotić primjerice ništa. A možda problem je i u tome što imamo jednu Hrvatsku koja marljivo radi na stvaranju nove vrijednosti koja puni proračun, a drugu kojoj je samo bitno da njima plaća bude 1. ili 10. u mjesecu bez obzira na stanje u privatnom sektoru. Možda je problem i u tome što s jedne strane imamo ljude koji samo žele raditi pošteno svoj posao, a s druge strane ljude koji ih praktički reketare kroz nebulozne državne propise koje je gotovo nemoguće ispoštovati. Možda je problem i u tome što dok marljivi radnici rade za svoju plaću različiti Ribići i Burilovići se na tome bogate mutnim poslovima ili državnom prisilom. Možda sa dvije različite Hrvatske očituju u tome što i 25 godina nakon rata dobivamo nove branitelje iako mnogi trenutačni imaju nepravedno stečene povlaštene mirovine, dok ljudi koji su stvarno branili domovinu šute i trpe društvenu nepravdu, a neki su si već i oduzeli živote nažalost. A možda se dvije Hrvatske vide i na javnim natječajima gdje sa novcem kojeg uplaćuju svi porezni obveznici financiraju podobne udruge i mediji te subvencioniraju podobna poduzeća, redovito punitelji crnih fondova. Dvije Hrvatske se očituju i kod gotovo svakog odlaska na malo kompliciraniji pregled liječniku gdje jedni mjesecima ili godinama čekaju na pregled dok drugi preko veze ili uz mito na red dolaze sutradan. Moglo bi se reći da su dvije Hrvatske i one gdje oni koji imaju stanove i poslovne prostore u centru Zagreba traže da im obnovu imovine financiraju i oni koji nemaju nikakve nekretnine, pa čak i oni koji imaju jedva za kruh. Sasvim svjež primjer dvije Hrvatske je rektor Boras, čovjek koji bi trebao biti moralna vertikala društva, a koji se preko veze dokopao cjepiva, dok recimo naši pomorci u međunarodnom prijevozu nisu imali tu privilegiju. Dvije Hrvatske predstavljaju slučaj bake koja je trebala u zatvor jer nije platila račun za režije, dok se Tomislav Horvatinčić koji je pravomoćno osuđen za smrt dvoje ljudi, ali je financirao HDZ i dalje slobodno hoda i vozi našim ulicama. Dvije Hrvatske predstavlja onaj istraživački novinar koji riskira prijetnje i ozljede pa možda i život kada objavi neku aferu dok s druge strane imamo glasnogovornika Vlade koji se često sjeti nazvati urednike medija iz njemu znanih razloga. Dvije Hrvatske predstavljaju djeca poštenih i marljivih ljudi koji su se zbog nepravde ili neimaštine iselila u uređene zemlje dok su sa druge strane djeca HDZ-ovaca poput saborskog kolega Đakića kojima je sve dozvoljeno kao malim razmaženim diktatorima i koji sigurno neće otići iz ove zemlje jer znaju da nemaju znanja ni sposobnosti drugdje pošteno zaraditi za kruh. Mogao bih ovakve primjere nabrajati u nedogled no vjerujem da ste shvatili poruku. Za mnoge takve primjere ne moramo ići dalje od Grada Zagreba koji je postao u negativnom smislu primjer korupcije dostojan udžbenika koji je do sada uspjela nadmašiti jedino aktualna Vlada. Država nam je postala samostalna, ali nažalost zarobljena od strane korumpirane kaste koja nema niti trunke obraza. Ušli su u svaku poru društva od seoskih nogometnih klubova i dobrovoljnih vatrogasnih društava do svih institucija poput policije, DORH-a i ono najgore sudstva. Čak i mnoga privatna poduzeća su pod njihovom indirektnom kontrolom jer ako se netko zamjeri vladajućima odmah se onemogućuje pristup nabavama, šalju se inspekcije, pokreću tužbe i slično. To nije zemlja kakvu smo si željeli. Hrvatsku volim i Hrvatska ima nemjerljivo velik potencijal, ali bez jakih i neovisnih institucija i bez poštenih državnika nema napretka, bez jakih institucija i dalje ćemo imati s jedne strane oni koji nemaju novca za skupe lijekove za svoju djecu s rijetkim bolestima …/Upadica Reiner: Hvala./… dok s druge strane izabrani dužnosnici …/Upadica Reiner: Hvala./… …/Govornik isključen./ …/Upadica Reiner: Hvala./…
Sada idemo na Izbor, imenovanje i razrješenja. Molim predsjednika suodbora, hvala ministre, predsjednicu Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Nadu Murganić da obrazloži prijedloge svih 35 odluka. Radi se o vanjskim članovima i neki drugih stvari ali to će poštovana predsjednica Murganić objasniti.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege. Odbor za, joj, krivo sam počela, dobro. Odbor je imao danas svoju sjednicu i donio nekoliko prijedloga, čitat ću prijedlog odluka o razrješenju i izbora članova Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. Razrješuje se članovi odbora Dražen Bošnjaković i Ljubica Maksimčuk a za članove odbora biraju se Krešimir Ačkar i Nikola Mažur. Dakle, to su zamjene unutar saborskih zastupnika. Prijedlog odluke o izboru članica i prestanku mandata člana Odbora za financije i državni proračun, za članicu odbora bira se dr. Vesna Vučemilović, budući je prestao obnašati dužnost Dario Zurovec zbog mirovanja zastupničkog mandata. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, razrješuje se član odbora dr. Milan Vrkljan a za člana odbora bira se dr. Stephen Nikola Bartulica. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru predsjednice Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora razrješuje se predsjednica Karolina Vidović Krišto a za predsjednicu odbora bira se dr. Vesna Vučemilović. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana odbora za Hrvate izvan RH razrješuje se član odbora dr. Milan Vrkljan a za člana odbora bira se dr. Stephen Nikola Bartulica. Prijedlog odluke o razrješenju članice Odbora za zaštitu okoliš i prirode Hrvatskog sabora razrješuje se članica odbora za zaštitu okoliša i prirode dr. Vesna Vučemilović. Prijedlog odluke o izboru člana i prestanku mandata člana Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu bira se Tomislav Klarić budući je 21. siječnja prestao obnašati dužnost Darko Puljašić. Prijedlog odluke o izboru člana i prestanku mandata člana Odbora za predstavke i pritužbe, za člana odbora bira se Stipan Šašlin, budući je 21. siječnja dužnost prestao obnašati zastupnik Darko Puljašić. Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, razrješuje se članica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Karolina Vidović Krišto a za člana odbora bira se dr. Zlatko Hasanbegović. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Savjeta za robne zalihe, razrješuje se član savjeta dr. Milan Vrkljan a za člana Savjeta za robne zalihe iz redova zastupnika bira se Danijel Spajić. Dakle, ove odluke stupaju na snagu danom donošenja i bit će objavljene u Narodnim novinama. Zatim imamo još odluka. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora imenuju se članovi Branko Smerdel, Mato Palić, Bosiljka Britvić Vetma, Mirela Mezak Matijević, Đorđe Gardašević i Sanja Barić. Imenovani članovi stupit će na dužnost sa danom 1. veljače. Dakle ovo su sada odluke vezane za vanjske članove odbora. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za zakonodavstvo. U Odbor za zakonodavstvo imenuju se Frane Staničić, Boris Ljubanović, Sunčana Roksandić, Alen Čičak, Nataša Delonga Poparić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za europske poslove imenuju se Tunjica Petrašević, Ivica Miškulić, Dora Zgrabljić Rotar, Iris Goldner Lang, Hrvoje Šlezak i Danijel Mondekar. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora imenuju se Božo Ljubić, Vesna Barić Punda, Tatjana Tomaić, Mislav Kraljević, Tanja Vrbat Grgić i Goran Bandov. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za obranu Hrvatskog sabora imenuju se Josip Lucić, Davor Špoljarić, Anto Šoljić, Igor Tabak, Ranko Ostojić i Željka Antunović. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za financiranje i državni proračun Hrvatskog sabora imenuju se Matija Kroflin, Iva Tomić, Marina Rožić, Marko Primorac, Josip Tica i Vuk Vuković. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora imenuju se Mladen Novosel, Ivan Mišetić, Ivan Barbarić, Dragutin Ranogajec, Tonči Tadić i Željko Požega. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za turizam Hrvatskog sabora imenuje se Luka Kolovrat, Snježana Sabo i Saša Đujić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora imenuje se Gordan Črpić, Aleksandar Mašavelski, Nura Ismailovski i Sara Lalić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora imenuje se Luka Mađerić, Snježana Vasiljević, Ivan Milotić, Tomislav Jonjić, Tonči Restović i Zlata Đurđević. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora imenuje se Željka Obradović, Milica Jovanović, Danijel Nestić i Marinko Učur. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora imenuje se Krešimir Luetić, Mario Gazić, Hrvoje Pezo, Tibor Santo, Dragan Ljutić i Joško Martić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora imenuje se Marija Bubaš, Marko Sladoljev i Dorotea Pešić Bukovac. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora u odbor se imenuje Željko Raguž, Veselko Jovanović, Darko Markušić i Igor Josipović. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora imenuje se Ivan Žeko, Stanko Bravić i Zorica Gregurić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora imenuje se Nike Sudarević, Jasminka Pilar Katavić i Krunoslav Ivanišin. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora imenuje se Robert Podrug, Dajana Paušić Podhraški, Željka Leljak Gracin. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora imenuje se Branko Petrinec, Sanja Putica, Dijana Vican, Ante Rončević, Marija Lugarić i Valter Boljunčić. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za poljoprivredu imenuje se Đurđica Sumrak, Petar Baranović i Mijo Latin. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Hrvatskog sabora imenuje se Boris Crnković, Igor Raženović i Marko Vešligaj. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora, za članove imenuje se Jadranka Fržop, Petar Valovičić, Tomislav Marić, Nikoleta Radionov i Danijel Ferić. Prijedlog odluke o imenovanju članova odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora imenuje se Aleksandar Milošević, Oliver Matijević, Damir Tomić, Neven Bosilj, Đurđica Klancir Ladišić i Anto Mikić. Prijedlog odluke o imenova članova Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora imenuje se Anesa Šabani, Verica Rupčić, Tatjana Šimac Bonačić. I prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Hrvatskog sabora imenuje se Goran Pauk, Boris Piližota, Mirjana Lihner Kristić, Zlatko Komadina, Martin Baričević, Nives Kopajtih Škrlec, Slavko Prišćan, Jerko Glavaš, Antun Vidaković. I prijedlog odluke o imenovanju članova Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije imenuje se Dario Umljenović, Marija Udiljak, Bernard Topić, Krešimir Planinić, Željko Jovanović, Zorislav Antun Petrović. Ova odluka stupa na snagu 1. veljače, dakle ove sve odluke vanjskim članovima stupa na snagu 1. veljače i biti će objavljena u Narodnim novinama a sve ove odluke zajedno sa životopisom ovih članova će biti objavljene i već jesu na web stranicama Hrvatskog sabora.
Hvala lijepa, zahvaljujem predsjednici odbora. Otvaram raspravu o tome. Nitko se ne javlja, zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti Time smo završili sa današnjim radom, nastavit ćemo raditi sutra, u petak, 29. siječnja u 9 i 30, prva točka biti će Konačni prijedlog Zakona o proglašavanju parka prirode „Dinara“, drugo čitanje, P.Z. br. 6. Želim vam ugodan ostatak večeri. SJEDNICA PREKINUTA U 21,03 SATI
Sad idemo na točku - Izbor, imenovanja i razrješenja Molim predsjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nadu Murganić da obrazloži prijedloge odluka. Izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege. Evo imamo nekoliko prijedloga odluka o izboru, o o prestanku mandata članova odbora. Prvo, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost HS-a bira se zastupnik Josip Sarić, Šarić, pardon, naravno, ove su izmjene vezano nažalost uz, radi prestanka zastupničkog mandata našeg kolege zastupnika dr. Miroslava Tuđmana. Sljedeće je Prijedlog Odluke o izboru i prestanku mandata člana Odbora za obranu HS-a, bira se Stipan Šašlin. I sljedeći je Prijedlog Odluke o izboru i prestanku mandata člana Odbora za ratne veterane HS-a, bira se Goran Ivanović. Ovo su donešene, prijedlozi odluke danas na sjednici odbora i ove odluke će stupiti na snagu danom donošenja, bit će objavljene u Narodnim novinama. Eto, hvala.
Zahvaljujem predsjednici odbora. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.
I idemo na zadnje glasovanje danas Izbor, imenovanje i razrješenja. Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove. Rasprava je zaključena. Nakon što je rasprava zaključena Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove podnio je amandmane o kojima smo već proveli raspravu. Predlažem ako ste suglasni da glasujemo u paketu o svim podnesenim amandmanima na prijedlog 25 odluka. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 107 zastupnica i zastupnika i svih 107 bili su za, prihvatili smo dakle amandmane koje je podnio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove. Predlažem sada ako ste suglasni da glasujemo u paketu o svih 38 prijedloga odluka koje su bile usuglašene. Ima li netko protiv, ako nema onda dajem na glasovanje Prijedloge odluka Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 126 zastupnica i zastupnika i svih 126 bilo je za odluke koje je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Time smo došli do kraja, hvala vam na strpljenju. Nastavljamo s radom za 15 minuta i 13:45 sati, prvo idu slobodni govori klubova i nezavisnih zastupnika, a nakon toga nastavljamo sukladno dnevnom redu. STANKA U 13:30 SATI
Prelazimo na posljednju točku dnevnog reda danas, a to je: Izbor, imenovanja i razrješenja. Molim predsjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nadu Murganić da obrazloži prijedloge odluke. Izvolite uvažena zastupnice.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice. Evo ovo je prvo vođenje jel? …/Upadica Glasovac: Nije, drugo je./ … drugo je, evo ja vas prvi puta vidim pa vam čestitam. Zahvaljujem. Imamo nekoliko prijedloga odluka sa Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbor za gospodarstvo HS-a, razrješuje se članica odbora Branka Juričev Martinčev, a za člana odbora bira se Tomislav Okroša. Prijedlog odluke o imenovanju i prestanku mandata voditelja i razrješenju člana i imenovanju članice Izaslanstva HS-a u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, za voditelja Izaslanstva HS-a u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imenuje se Ante Bačić, a razrješuje se kao član Izaslanstva HS-a u Parlamentarnoj skupštini NATO-a isto Ante Bačić, za članicu Izaslanstva HS-a u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imenuje se magistrica Zdravka Bušić. Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbora za zakonodavstvo HS-a, razrješuje se članica odbora Anita Pocrnić Radošević, a za člana odbora bira se Tomislav Okroša. Prijedlog odluke o razrješenju i izboru potpredsjednika Odbora za obitelj, mlade i sport HS-a, razrješuje se potpredsjednik odbora Ante Bačić, a za potpredsjednika bira se Veljko Kajtazi. Ove sve odluke biti će objavljene u Narodnim novinama i stupit će na snagu danom donošenja.
Zahvaljujem vam se predsjednice odbora, uvažena zastupnice. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zatvaram raspravu. Glasovat ćemo o ovoj točki kada se steknu uvjeti. Samo najavljujem da sutra sjednicu započinjemo u 9,30 sati s Izvješćem o uredbi koju je Vlada RH donijela na temelju zakonske ovlasti. Želim vam svima ugodan ostatak večeri. Doviđenja. SJEDNICA PREKINUTA U 18:38 SATI
I zadnja točka danas Izbor, imenovanja i razrješenja. Rasprava je zaključena, pa dajem na glasovanje prijedlog odluka Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je jednoglasno 122 glasa za da su donešene odluke kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Zahvaljujem se svima na glasovanju. Nastavit ćemo sada raspravama po klubovima i nezavisnim zastupnicima i nastavljamo onda u srijedu nakon toga.
Dobar dan svima. Molim vas da zauzmete mjesta. Dobro, idemo početi: - Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. Predlagatelj akta je Vlada RH temeljem čl. 172. Poslovnika HS. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za obitelj, mlade i sport, za pravosuđe i za europske poslove. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Izvolite, gđa. državna tajnica Andreja Metelko Zgombić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, izvolite.
Andreja Metelko-zgombić
Hvala vam lijepa poštovani g. potpredsjedniče HS, uvažene dame i gospodo zastupnici. Dopustite mi da vam predstavim Plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. Sukladno obvezi preuzimanja pravne stečevine u hrvatsko zakonodavstvo i za ovu godinu je izrađen program Vlade RH za preuzimanje provedbe i provedbu pravne stečevine EU, a čiji sastavni je dio je Plan usklađivanja zakonodavstva koji se sad pred vama nalazi. Ovaj plan predstavlja potpunu i pravovremenu informaciju vama saborskim zastupnicima o zakonodavnim aktivnostima koje Vlada RH planira tijekom 2021.g., a koji proizlazi iz članstva EU prvenstveno naše obveze preuzimanja novodonesenih pravnih propisa na razini EU u naše, ugrađivanje u naše zakonodavstvo. Za pravilno prenošenje, primjenu i provedbu prava EU prvenstveno su odgovorne države članice, a jedinstvena primjena prava EU u svim državama članicama ključna je za uspjeh EU koja se upravo temelji na načelima vladavine prava i oslanja se upravo na pravo kako bi osigurala provedbu svojih politika i prioriteta u EU i u svojim državama članicama. Učinkovito izvršenje pravila EU važno je i za hrvatske građane jer pozitivno utječe na njihov svakodnevni život bilo da je riječ o zaštiti potrošača, sigurnosti u prometu, zaštiti okoliša ili kvaliteti zraka. Tako npr. novim Zakonom o gospodarenju otpadom preuzima se direktiva kojoj je cilj spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda, prvenstveno proizvoda za jednokratnu uporabu na okoliš i na zdravlje ljudi. Također se u području zaštite okoliša promicanjem nabave cestovnih vozila s niskim ili nultim emisijama CO2 koji će biti propisane u izmjenama Zakona o promicanju čistih energetskih i učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, smanjit će se emisije CO2 i drugih onečišćavajućih čestica u zraku. Time će se poboljšati kvaliteta zraka u gradovima i drugim onečišćenim područjima. Uz to evo zadnji primjer, izmjenama Zakona o trgovačkom društvu trebat će se osigurati osnivanje trgovačkih društava u potpunosti putem interneta bez potrebe za osobnim pojavljivanjem podnositelja zahtjeva pred bilo kojim nadležnim tijelom ili osobom ovlaštenom za rješavanje bilo kojeg aspekta osnivanja trgovačkog društva putem interneta. Upravo ovi primjeri jasno pokazuju kako Hrvatska mijenjajući svoje zakonodavstvo usporedo s drugim državama članicama osigurava što djelotvorniju primjenu prava EU u korist svojih građana. Pri tom je važno istaknuti ključnu ulogu ovog visokog doma u tom procesu koja se očituje u donošenju nacionalnim zakonima kojima se preuzima i osigurava provedba tih propisa EU. Plan za 2021.g. koji je sad pred vama sadrži ukupno 56 zakona kojim se preuzimaju propisi EU, tih 56 zakona podijeljeno je 4 kvartala tijekom ove 2021.g. Važno je ovdje naglasiti da je upravo rad uložen u osiguravanju učinkovitog izvršavanja postojećeg prava EU jednako važan kao i rad na izradi novog zakonodavstva EU u kojem RH aktivno sudjeluje. Uz to plan usklađivanja zakonodavstva ima i preventivni učinak u odnosu na postupke koje EU može pokrenuti protiv Hrvatske zbog povrede prava EU. I s tim u svezi potrebno je istaknuti važnost pravovremenog preuzimanja pravne stečevine EU jer u slučaju kašnjenja protiv RH kao i protiv svake druge države članice može se pokrenuti postupak pred sudom EU. Dame i gospodo zastupnici, predstavivši vam ovaj plan usklađivanja zakonodavstva RH, zaista ocjenjujemo kako donošenjem ovog dokumenta potvrđujemo učinkovito funkcioniranje RH kao države članice EU-a a jednako tako time i promičemo nacionalne interese jednako tako i kroz rad i usuglašavanje budućeg zakonodavstva EU-a kojim se kreiraju i provode zajedničke politike EU-a. Možemo reći da se ovime uspostavlja učinkovit i djelotvoran sustav izvršavanja kako bi se osigurala pravovremena primjena, provedba i izvršenje pravne stečevina EU-a te građanima našim osigurao odgovarajući pravni okvir i odgovarajuća pravna zaštita. S obzirom na ključnu i nezamjenjivu ulogu Hrvatskog sabora, u raspravi, donošenju zakonskih prijedloga, Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru usvajanje ovog plana usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom za ovu tekuću 2021. godinu. Evo zahvaljujem, hvala lijepa.
Hvala lijepa, ostanite jer imamo nekoliko replika. Prvu replika je tražio g. Miro Bulj.
Državna tajnice, usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa stečevinama ili zakonodavstvom EU-a je bitnije puno od toga i najmanji je problem u biti donijeti sve te zakone, prepisati zakone EU-a jer svakodnevno o tome raspravljamo u Saboru, pitanje provedbe, spomenuli ste okoliš. O tome ću govoriti, zaštita okoliša, to u Hrvatskoj apsolutno, gospodarenje otpada, pogledajte što se događa s time. Pogledajte pitanja pravosuđa, pogledajte kako je pravosuđe u RH gdje suci županijski u Splitu arče i banče sa Kerumom, jednostavno oni to oni to prihvaćaju, znači jednostavno mi ovdje prepisivamo, donosimo zakone EU-a, ali je problem primjena. Mi u Hrvatskoj ne primjenjujemo zakone osim šta imate prevoditelja jednoga koji prepiše to i mi ovdje dignemo ruku. Šta je sa primjenom zakona u stvarnosti? Jer da se primjenjuju onda ne bi 2/3 Hrvatske bilo zaboravljeno.
Vrijeme, hvala, izvolite, odgovor.
Andreja Metelko-zgombić
Pred vama je prijedlog usklađivanja zakonodavstva i usklađivanja zakonodavstva je i donošenje i samih zakona itekako važan korak u usklađivanju i zaštiti prava i interesa RH a i Hrvatskih građana. Naravno, jednom kad Visoki dom zakon usvoji, tada on postaje obvezatan i Vlada i sva druga tijela uključujući i pravosuđe, itekako su ovdje da ih dobro provode.
G. Domagoj Hajduković.
Hvala lijepo, g. potpredsjedniče. Državna tajnice, možda bi nam željeli komentirati činjenicu da je ovim planom za prvi semestar predviđeno više od pola zakona koje treba uskladiti, dakle imamo jako veliku gužvu u prvom tromjesečju, vidimo da nam je organizacija rada ovdje u Hrvatskom saboru vrlo neefikasna što se toga tiče, neki dane završavamo već u 2 sata popodne, neke ostajemo do kasno navečer, imamo jako puno posla što se tiče usklađivanja sa pravom EU-a a s druge strane imamo jako veliku gužvu, dakle već na samom početku. Nisam siguran da ćemo moći to odraditi ovakvim tempom kako je zamišljeno ovim prijedlogom.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Andreja Metelko-zgombić
Hvala vam lijepa na ovom komentaru. U izradi .../Govornik se ne razumije./... plana, vrlo smo pažljivo gledali koje zakone rasporediti u koji kvartal, istina je da u prvom kvartalu imamo dosta veliki broj zakona ali oni jesu i u pripremi i spremni su za upućivanje u ovaj Visoki dom i jednom kada smo počeli dobro funkcionirati čak i u ovim uvjetima COVID-a, ja vjerujem da će biti prigode i mogućnosti ispuniti tako predloženu dinamiku. Naravno, uvijek je moguće da se pojedini zakon usvoji odnosno raspravi i usvoji koji mjesec kasnije. Jako je važno da imamo ovakav jedan okvir tako da ovaj Visoki dom odmah zna na početku godine što nas čeka i s kojim ćemo se sve zakonima baviti tijekom ove godine.
Hvala. Gđa. Marijana Petir.
Hvala, g. potpredsjedniče. Gđo. državna tajnice, govorili ste o nekim primjerima, ja bih tu možda istaknula jer smo evo baš danas na Odboru za poljoprivredu raspravljali o Zakonu o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse kojeg je Hrvatska donijela, u međuvremenu je donesena i direktiva na europskoj razini pa sad usklađujemo naše zakonodavstvo no valja reći da određene direktive daju jedan širi prostor ne samo da se prenese ono što je doneseno u direktivi već i države članice imaju prostor prepoznat svoje posebnosti i dodatno uvrstiti određene mehanizme. No ono što mi se čini još važnijim reći, zanima me da li se slažete, ustvari sada u procesima nastajanja svih tih možemo reći zakona odnosno direktive, sudjeluje Hrvatska što znači da smo mi za stolom za kojem se odlučuje, imamo utjecaj na to kako će to zakonodavstvo izgledati, dakle, nije tu riječ o prepisivanju već je riječ o sukreiranju zakona.
Hvala. Izvolite, odgovor.
Andreja Metelko-zgombić
Hvala lijepo na ovom pitanju, apsolutno ste u pravu, ja sam to i tijekom izlaganja spomenula, možda je dobro još jednom dakle reći, Hrvatska kao država članica sudjeluje u osmišljavanju, usuglašavanju i usvajanju svakoga od ovih dijelova zakonodavstva EU-a a točno je tako, imamo uredbe i smjernice, smjernice kada se provode države članice itekako imaju veliki prostor primijeniti te standarde, pravila koja su zajednički dogovorena u svojoj državi članici na način kako to najviše odgovara samom pravnom sustavu, nekoj tradiciji pa ako baš hoćete, možda i kulturi i ponašanju pojedinih dakle građana, pojedinih država. Tako da ovaj dokument pred vama predstavlja zaista jedan dobro promišljen prikaz a sami zakoni nisu puno prepisivanje nego upravo prilagodba tih standarda i zaštite koje EU želi ostvariti u Hrvatskoj.
Hvala, gđa. Vesna Nađ.
Zahvaljujem, g. potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice, zar mi moramo svaki puta čekati EU da nam kaže što bi trebalo uskladiti, zar ne možemo recimo trgovačka društva osnivati online i bez da nam kaže EU? Mislim, zar smo toliko nazadni? Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite.
Andreja Metelko-zgombić
Dakle, hrvatska Vlada je već i predlagala i već postoji određeni zakonodavni okvir koji omogućava svoje osnivanje trgovačkih društava online, ono što je novina a što je sama EU i države članice kad su raspravljale o toj problematici, same zaključile da nije u svakoj državi članici predviđeno potpuno online osnivanje nego da je uvijek potrebno vrlo često i neki fizički dolazak radi osnivanja. I upravo zato se na razini EU-a u tome je i Hrvatska sudjelovala, dakle donijelo pravilo kojim će se od država članica tražiti potpuno online osnivanje pri čemu se treba naravno voditi računa da su i sve druge zaštite na snazi koje će naravno onemogućiti pronevjere odnosno izbjegavanje propisa kako su oni bili zamišljeni i kako su propisani.
G. Hrvoje Zekanović.
Poštovani potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice, kakav je stav EU-a odnosno kakva je europska pravna stečevina po pitanju zaštite života odnosno vi ćete reći odnosno HDZ-ovci, po pitanju abortusa i što nas tu očekuje?
Hvala, molim vas, odgovor.
Andreja Metelko-zgombić
Znate EU je organizacija koja ima nadležnost samo one na koju su je države članice prenijele, dakle u temeljenim ugovorima i pitanje kao što ste rekli, pobačaja je i dalje u nadležnosti država članica, dakle ne postoji neki standard, neko pravilo koje se treba primijeniti, dapače, to i dalje ostaje u nadležnosti svake države članice.
Hvala. Gđa. Zgombić Metelko, nema više replika, za sada ste slobodni. I želi li izvjestitelji odbora uzeti riječi? Da, g. Hajduković, Domagoj Hajduković. Izvolite.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče. Odbor za europske poslove na temelju nadležnosti iz čl. 65. Poslovnika Hrvatskog sabora o prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU-a za 2020. g. raspravljao je kao matično radno tijelo na svojoj sjednici održanoj 19. siječnja. Državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova uvodno je obrazložila da Vlada RH svake godine predlaže u planu usklađivanja zakonodavstva kao temelj za preuzimanje europske pravne stečevine u hrvatsko zakonodavstvo. Istaknula je kako prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH sa pravnom stečevinom EU-a za 2021. g. služi za zakonodavno planiranje, preuzimanje nove pravne stečevine EU-a gdje RH usklađuje svoje zakonodavstvo usporedo s drugim državama članicama EU-a i u skladu s rokovima za preuzimanje utvrđenima u zakonodavnim aktima Unije. S obzirom na navedeno, prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva predstavlja učinkoviti instrument za praćenje i preuzimanje europskog prava kroz postupak utvrđen tijekom procesa pristupanja RH EU-u. Plan usklađivanja zakonodavstva dio je programa Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine te se njegovim donošenjem potvrđuje učinkovito djelovanje u uvjetima članstva u EU-u kao i promicanje nacionalnih interesa kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih politika EU-a. Nakon provedene rasprave, Odbor za europske poslove jednoglasno je sa 14 glasova za odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Plana usklađivanja zakonodavstva RH sa pravnom stečevinom EU-a za 2021. godinu. Hvala.
Hvala lijepa. Drugih izvjestitelja nema. Prelazimo na raspravu, otvaram raspravu, najprije po klubovima, g. Hrvoje Zekanović ispred kluba Hrvatskih suverenista. Izvolite.
Poštovana državna tajnice, evo ja sam zadovoljan sa vašim odgovorom koji ste mi dali i drago mi je da u europskoj pravnoj stečevini ne postoji neki okvir kojim bis e mi morali prilagoditi po pitanju zaštite života odnosno pobačaja jer znam gdje bi to vodilo. Ali to je razlog više da se Hrvatska po tom pitanju postavi onako kako bi se trebala postaviti. Da razmišlja svojom glavom i da onda konačno Vlada RH, konačno lupi šakom o stol i iako se radi o jednoj konzervativnoj demokršćanskoj Vladi, neka se zaštiti život od njegovog začetka. Međutim, to se dogoditi neće a štoviše što se tiče europske pravne stečevine, siguran sam da ćemo uskoro i po tom polju imati promjenu stava odnosno siguran sam kako stvari idu, da će ćemo i tu morati se prilagođavati onome što se dogovori na višoj instanci odnosno što veliki igrači dogovore, što će naravno odgovarati Vladi Andreja Plenkovića odnosno konkretno i vama. A to neće odgovarati Hrvatskim suverenistima jer sigurno neće biti u skladu sa kršćanskim načelima. Ovdje moram napomenuti da bez obzira što pravna stečevina EU-a formalno ne treba biti po nekim pitanjima usvojena, imamo neke ostale dokumente koji nam se opet dirigiraju odnosno nameću iz centara moći izvan Hrvatske. Ja ću spomenuti dva dokumenta, jedan je dokument naravno Istanbulska konvencija Vijeća Europe koju formalno nismo trebali uvesti ali smo uveli jer je to bio onaj tih diktat, jer je došao jedan prijeteći mail iz komisije koji sam ja vidio, dakle Andreju Plenkoviću, par dana prije nego što je on najavio potpisivanje i jednostavno, morali smo. Isto kao što smo morali onaj globalni kompakt o migracijama usvojiti, nije iz znači EU-a nego je iz UN-a. Dakle, ti dokumenti dolaze neovisno o ovoj pravnoj stečevini i mi ćemo siguran sam s obzirom da razmišljamo svojom glavom, s obzirom da nismo suvereni i dalje usvajat dokumente poput ovih koji, ja ću sa velikom sigurnošću ustvrditi, itekako donose štetu hrvatskom narodu i hrvatskoj državi. Evo još jedan konkretan primjer što nam donosi europska pravna stečevina. Mi smo se po pitanju obnovljivih izvora energije obvezali na mnogo toga zahvaljujući europskoj pravnoj stečevini, pa smo rekli da, evo sad da ne kažem krivo, da ćemo do tog i tog datuma imati toliko i toliko obnovljivih izvora energije, prije svega vjetroelektrana odnosno solarnih elektrana. Ono što ja nisam znao u to vrijeme kad je to bilo, vi ste trebali znati, a to je da taj kilovat proizveden iz tih izvora energije nije isplativ, te da će hrvatska država morati itekako skupo subvencionirati svaki kilovat. Jer imamo problem, imamo problem da jedan kilovat hrvatski građani plaćaju kunu, da ga ovaj proizvodi po 3 kune, a da ga hrvatska država još plaća njemu 5 kuna. Ako je to ono gdje mi idemo, ako je to europska pravna stečevina, e onda sam ja protiv toga, ja sam protiv toga. Evo po pitanju obnovljivih izvora energije mi smo prihvatili neke uvjete koji jednostavno nama financijski ne odgovaraju, koje mi jednostavno ne možemo ispuniti. Ja bi s ovim i zaključio, ali evo još jedanput ću ponoviti. S obzirom da ste ustvrdili da Hrvatska nema obvezu prema europskoj pravnoj stečevinu, nikakvu obvezu po pitanju zaštite života, e onda ja s ovog mjesta još jednom pozivam predsjednika vlade Andreja Plenkovića neka poštuje odluku ustavnog suda i neka sukladno odluci Ustavnog suda RH zaštiti život na način kako ga treba zaštititi sukladno znanstvenim činjenicama i sukladno onome čemu se on makar deklarativno zalaže.
Hvala. Sada je na redu gđa. Ružica Vukovac ispred Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Dakle, predlagatelj zakona tvrdi kako donošenjem ovog dokumenta RH potvrđuje učinkovito funkcioniranje u uvjetima punopravnog članstva EU, kao i promicanje nacionalnih interesa kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih politika EU. Vezano na prijedlog plana uskađenja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. željela bih skrenuti pozornost na odredbe neizbježnog Zakona o procijeni učinaka propisa, kao i na odredbe smjernica o procijeni učinaka propisa koje je donijela ova vlada, a u kojima je striktno taksativno navedeno, dakle konkretno da se procjena učinaka propisa ne provodi u slijedećim slučajevima. Pod jedan, kod potvrđivanja međunarodnih ugovora, dakle primjerice ugovori, memorandumi, konvencije i drugi akti koji imaju formu međunarodnog ugovora. I pod dva, kod provedbe uredbi i drugih obvezujućih pravnih akata EU koji se izravno primjenjuju na području RH. Ali u slučaju da je dio sadržaja nacrta prijedloga zakona izravno u vezi s provedbom uredbi i drugih obvezujućih akata EU, a ostatak sadržaja vezan je za uređenje upravnog područja koji je obuhvaćen tim nacrtom, stručni nositelj će provesti prethodnu procjenu i utvrditi potrebu za daljnjim provođenjem postupka procijene učinaka propisa. Skrećem vam pozornost na navedeno jer smo do sada previše puta bili svjedoci da se samo dio zakona usklađuje sa europskim zakonodavstvom, a nažalost taj mali dio se koristi kao alibi za neprovođenje procjene učinaka propisa koji u konačnici rezultira nelogičnim, nejasnim i na kraju administrativno opterećujućim i neprovedivim propisima koji se vrlo brzo opet mijenjaju. Stalne izmjene zakona i drugih akata izuzetno administrativno opterećuju tijela državne uprave, a gospodarstvenicima stvaraju nesigurnost i na kraju krajeva dovode do nedostatka investicija. Drugim riječima, administrativna preopterećenost zemlje dovodi do izbjegavanja stranih investitora, ali i do napuštanja domaćih poduzetnika koji teže većoj poduzetničkoj slobodi bez silnih opterećenja koja im naša država uporno nameće. Možda neki neće odmah vidjeti poveznicu između pravilne primjene odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa i trenutne nezavidne gospodarske slike naše zemlje, pa ću detaljnije pojasniti. Suvremeni zakonodavni okvir koji podupire razvoj građanskog društva mora poticati poduzetničku slobodu i osiguravati vladavinu prava. Zakoni i drugi propisi trebaju odgovarati sadašnjem vremenu i dati podršku poduzetničkim slobodama, gospodarskom rastu i razvoju građanskog društva. Primjena procjene učinaka propisa donosi predvidljivost zakonodavnih rješenja. To je podloga za razvoj društva. To je podloga za razvoj tržišta, stvaranja jednakih prilika za poduzetništvo, za razvoj različitih inicijativa organizacija civilnog društva, za stvaranje i jačanje socijalne pravednosti i jednakosti uz zaštitu i očuvanje životnog i prirodnog okoliša. Misija zakonodavca, konkretno nas zastupnika u saboru, kao i predlagatelja zakona trebala bi biti osiguranje izrade kvalitetnih zakonodavnih prijedloga dosljednom primjenom procjene učinaka propisa uz analizu izravnih učinaka i obavezno sudjelovanje što šire zainteresirane javnosti. Takav način izrade zakonodavnog prijedloga temelji se na odgovarajućim administrativnim kapacitetima tijela državne uprave za analizu sadašnjeg stanja, iznalaženje rješenja i sagledavanje izravnih učinaka zakona, te troškova i koristi koje to rješenje donosi, a podrazumijeva izradu stručnih analitičkih podloga, otvorenost državne uprave i sposobnost zainteresirane javnosti da zagovaraju svoja stajališta u zakonodavnom postupku. I za kraj ću navesti konstataciju ravnateljice Vladinog ureda za zakonodavstvo gđe. Zdenke Pogarčić koja kaže kako je primjena propisa o procijeni učinaka propisa proces sazrijevanja jednog društva. Obzirom da je od svih navedenih, dakle ovih predloženih zakona koji su unutar dostavljenog nam prijedloga plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. samo Zakon o gospodarenju otpadom predviđen za izradu prethodne procijene učinaka propisa držim da to jasno i nedvojbeno govori o stupnju razvoja odnosno postupka sazrijevanja na kojem se hrvatsko društvo trenutno nalazi. Hvala vam.
I vama. Ispred Kluba zastupnika MOST-a nastupat će g. Miro Bulj.
Hvala lijepo. Najbolje vidimo tj. građani osjećaju učinke provedbi primjene pravnih akata i normi europskog zakonodavstva u RH. Ja mislim da kad govorimo o planu za 2021. onda trebamo vidjeti što je se učinilo sa dosadašnjem usklađivanjem pravnih akata tj. zakonodavstva u RH osim šta u saboru ovdje redovito svaki dan imamo uredbe i direktive i o njima se raspravlja, al uvik se postavlja pitanje šta je sa primjenom i šta je sa učincima, koji su učinci? Pa možemo krenuti evo od poljoprivrede. Šta je sa učincima usklađivanja našeg zakonodavstva u poljoprivredi? Otkad usklađujemo zakonodavstvo sa EU od prisutnih pregovora, pa do ulaska u EU, što je s poljoprivredom? Koliko proizvodimo danas mlijeka, kolko smo proizvodili u trenutku kad nismo usklađivali ove odredbe? Ti rezultati me interesiraju, učinci na hrvatsko selo i seljaka. Mi nismo samodostatni i sve manje hrane proizvodimo, sve više hrane uvozimo. Korona kriza je razotkrila sve loše politike i prema EU i oni koji su bili u Europskom parlamentu naši i onih koji su provodili i dogovarali te politike, učinci su loši. 3 milijarde EUR-a uvozimo prehrambenih proizvoda, a selo izumire. 700.000 hektara imamo neobrađenog zemljišta, a od milijun i po hektara poljoprivrednog zemljišta 0,5% je navodnjeno, a program vlade premijera Plenkovića kaže da će uduplati navodnjavanje, što znači bit će 1% navodnjenog, toliko o poljoprivredi, selu i seljaku o kojemu često govorim, koji je zaboravljen u ovim svim provedbama i našim riječima i zakonima. Šta je u provedbi, koji su učinci na selo i seljaka, na naše obradivo poljoprivredno zemljište neuzorano, koji su učinci? Koji su učinci na radnička prava, da li i ovako se ponašaju npr. u EU kao što se ponašaju prema radnicima Brodotrogira kojima Končar već 6. mjeseci nije dao plaću, dok u isto vrijeme ne ispunja obaveze iz Ugovora o restrukturiranju Brodotrogira gdje mu je država davala novac za restrukturiranje tj. namjenski novac, kakvi su učinci u brodogradnji? Evo zanima me. Kad spominjete okoliš kakvi su učinci u okolišu, pa imamo sudske presude, Crno brdo u Zadru tj. vidite autoputom kad krenete, što je s tim? Govorio sam ovden, donosio sam čak tu šljaku, donirao sam vam sa crvenim fiokom, gdje ljudi žive uz to Crno brdo, gdje je otpad taj štetan, industrijski otpad i europski sud kaže kaznit će hrvatsku državu nitko ništa ne poduzima. Kad govorimo o gospodarenju otpadom na koje vi pozivate se na okoliš, na plinove iz vozila, pa baš vi ste suprotno tome što donosimo. Odluka prošle godine ispred državnog inspektorata i našega ministra ugroze i okoliša g. Ćorića da iz Vrgorca 120 km autoputem starim vozilima, kamionima po 20.g. tj. koji prevoze komunalni otpad, da autoputom prevozi se, a stara auta na naftu i da ugrozi promet i da 120 km prevozi smeće sa istih sanitarnih uvjeta u Vrgorcu sa odlagališta u Sinj. E neće proći. Lipo mi to ovdje govorimo, a i nije prošlo, stao sam ispred kamiona i opet ću, ne samo zbog mojih Sinjana, nego zbog Vrgorčana koji će duplo plaćati smeće. Štetni projekti kao šta su Marišćina i ostali centri za gospodarenjem otpadom ili planirani Centar za gospodarenjem otpadom Lećevica koji na vrh krša u Lećevici, di je krš, di je endem, di je jedinstveni svjetski prirodni potencijal, ne samo krš kao krš nego naše vode dal ih štitimo? Ne. Zbog čega ne? Pa vidite na aglomeraciji Sinj da ne, niste povukli sredstva iz EU tj. povučena su sredstva, odobrena su sredstva, projekt je išao, Hrvatske vode nisu ništa odradile zajedno sa lokalnim vodovodom i lokalnom samoupravom, ali nema komunikacije. Do 2022.g. treba biti taj projekt gotov, traže od Hrvatskih voda, lokalne samouprave, lokalnog vodovoda da taj projekat od skoro po milijardi kuna ne propane, da nam u rijeku Cetinu ne ulaze fekalije, otvorena kanalizacija gdje pije pola Splitsko-dalmatinske županije u perspektivi više vodu koriste tu vodu iz Cetine. Ništa, oćemo povuć ta sredstva? Ja tražim sastanak kao jedini zastupnik s Hrvatskim vodama oni me pozivaju, kao jedini u slučaju, po problemu aglomeracije Sinj. Kroz središte Sinja ide otvorena kanalizacija, centar Dalmatinske zagore, najveći grad u Dalmatinskoj zagori i to utječe u rijeku Cetinu kroz …/nerazumljivo/… kanale kroz sinjsko čisto polje u rijeku Cetinu odakle piju vodu ne samo Sinjani, Omišani, Makarsko primorje pa čak Hvar odakle je naš premijer porijeklom i veći dio Dalmacije. Imamo projekt, imamo točno radove odobreno, iznos koji je odobren, međutim zbog čega su radovi, troškovnik nije ispao onako kako je ispalo u natječaju, zbog čega je se pogriješilo to neka kažu Hrvatske vode koje su u projektnome timu zajedno sa lokalnim vodovodom, gradom Sinjem, neka kažu gdje su pogriješili, ali ne more ispaštati cila Dalmacija zbog toga i mi donosimo ovde odredbe, a sredstva EU su 80% osigurana i ne nepravi li se projekt aglomeracije Sinj, projekt aglomeracije tko zna kada ćemo napraviti kanalizaciju. Pa zašto bi vi moj Sinj vratili 20, u 17. stoljeće? I Hrvatske vode šalju dopis da ne mogu primit zbog nekakvih obaveza sada u Petrinji jer je tamo razotkrilo njihov nerad te Hrvatske vode koje ništa ne rade, ničem ne služe osim harača. Zašto to moji Sinjani plaćaju vodu Hrvatskim vodama? Koji su kanal očistili neka ih nabroje, evo krenite se vi odakle ste iz sela ako dolazi, kad ste vidli Hrvatske vode, sve im je plaćeno. Sve narod plaća. Toga traži, da šta je u provedbi sa zaštitom moje rijeke Cetine. Šta je sa zaštitom rijeke Krke, lagune, od tvornice Tvik koja utječe do nacionalnoga parka ulja i maziva ulaze u do Nacionalnog parka Krka rijeke. Al vi se bavite manje ovim stvarima. Šta je sa pravosuđem? Da li je usklađeno s Kerumom na, na, na Covid ovome balu, pola županijskih sudaca na balu sad u ovoj Covid krizi. Znaš šta je najveći problem šta trebamo uskladiti? Pravosuđe, pravosuđe, pravosuđe, pravosuđe, pravosuđe. Jel je najbitnija kesa, ne ove norme koje mi donosimo, kesa im je bitna ili vrećica, da netko ja govorim po sinjski. Znači il imamo mi ovdje dižemo ruke, prepišemo zakone, nađemo prevoditelja jel ima i ova aplikacija na mobitelu, prevedemo zakona i mi dižemo ruku. I šta sad? Što su učinci svih tih mjera po svim pitanjima od radničkih prava? Evo Hrvatska gospodarska komora jer to stečevina pravna da mora imati obavezno članstvo, jel pravna stečevina da poduzetnici koji jedva i preživljavaju da plate svoje radne i obrtnici da moraju plaćati ovaj obaveznu članarinu. Zato imamo 2/3 Hrvatske prazne. Pa razotkrila je sve loše politike korona kriza, sve loše politike. I nažalost i ovi potres koliko je zaboravljeno 2/3 Hrvatske od Slavnije, Banovine, Zagorja, Gorskog kotara. Šta je s našim resursima i potencijalima koje imamo, što je s našom energetikom? Zašto se teleoperateru u RH jedino ne triba građevinska dozvola, a najveću dobit imaju u za postavljanje baznih stanica, najveću dobit imaju u RH, 42%. Zašto mi kod migrantske krize prihvaćamo Marakeški sporazum, a Hrvatski sabor nema o tome pravo raspravljati? Zašto ne upotrijebimo u zaštiti naše zakonsko pravo da pomogne policiji vojska u zaštiti od ilegalnog ulaska u RH? Zašto? Zašto šta sluganski slušamo šta će nam narediti bilo iz Bruxellesa, bilo iz Berlina, bilo iz Pariza, bilo Tajani fašist koji uzurpira, prijatelj premijera koji uzurpira naše ovdje Dalmaciju i Istru.
Sada je na redu gospodin Gari Cappelli ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
Hvala lijepo predsjedavajući. Državna tajnice, kolegice i kolege dakle RH sukladno svom statusu države članice preuzima pravnu stečevinu EU usporedno s drugim državama članicama. U skladu dakle sa Člankom 288. Ugovora o funkcioniranja EU. Plan o usklađivanja zakonodavstva predstavlja osnovni instrument za praćenja planiranja provedbe prava EU i tako od 1.7.2013. Hrvatski sabor na početku dakle svake kalendarske godine donosi plan usklađivanja zakonodavstva koji je sastavni dio vladinog programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine i osnovni dokument u postupku provedbe i preuzimanja prava EU u hrvatsko zakonodavstvo. U sklopu plana usklađivanja za ovu godinu kao što vidimo predviđeno je dakle donošenje 56 zakona kojima se preuzimaju i provode obvezujući pravni akti EU. U skladu s rokovima za njihovo prenošenje u domaće pravne sustave država članica. Kao i prethodnih godina slijedom usvajanja novih zakonodavnih akata na razini EU nadležna tijela dakle državne uprave će tijekom godine nadopunjavati plan usklađivanja kako bi se osiguralo pravovremeno obavješćivanje Europske komisije o nacionalnim mjerama za prenošenje europskog zakonodavstva u hrvatski pravni sustav. Plan usklađivanja zakonodavstva dakle za 2020. sad čisto kao primjer i informacija sadržavaju 62 zakonodavne mjere. Tijekom 2020. sabor je donio 44 zakona koji su usklađeni s pravom EU, dok je 2019. godine plan sadržavao 45 prijedloga, isto tako sabor je donio ukupno 44 zakona iz čega je vidljivo da sabor kontinuirano doprinosi prenošenju pravne stečevine EU. Kod plana usklađivanja ima, ima i taj plan preventivnu ulogu u sprječavanju povrede dakle prava EU koja može nastupiti radi nepravovremenog dakle i netočnog prenošenja direktiva u domaći pravni sustav kao i zbog neispravne primjene prava EU, dakle i u cjelini. Svako nepravilno i nepravodobno prenošenje europskih akata potencijalno dakle izlaže RH pokretanju postupaka pred sudom EU što u praksi dakle predstavlja vođenje zahtjevnih postupaka u konačnici koji mogu imati i značajne financijske posljedice za RH. Prema posljednjem dakle obavljenom izvješću komisije o praćenju primjene zakonodavstva EU riječ je dakle o izvješću o 2019., objavljenom u srpnju 2020. godine koja potvrđuje da Hrvatska dobro surađuje s komisijom u provedbi dakle prava unije te da Hrvatska na ispravan način i u odgovarajućim rokovima preuzima i dakle primjenjuje pravnu stečevinu EU u čijem donošenju kao članica EU naravno sada i sudjeluje. Dakle, u očekivanju smo i izvješća komisije o praćenju primjene prava EU za 2020. i onda će biti sigurno prilika da i tu raspravimo o nekim tim stvarima da li smo, kako smo, što smo i koliko smo dakle integrirali u našem zakonodavstvu i kakve su mjere sprovođenja svega toga bile i naravno da ćemo onda moći upravo razgovarati o temama koje su moji kolege i prije mene razgovarali, koliko koristimo Europske fondove u tom usklađivanju i tome svemu skupa. Ja ne bih išao u detalje i opet ponavljao koliko ćemo mogućnosti sredstava imati za povuć, koliko investicija zahvaljujući pridruživanju u toj velikoj obitelji. Hrvatska je imala samo mogu reći u turizmu da u zadnje 4 godine da smo negdje 60% više investicija imali nego prije toga kad recimo nismo bili u EU jer naravno neke pogodnosti sigurno se osjećaju, a naravno moramo biti i samokritični, a i neke situacije koje su se događale i za vrijeme korone i koja traje još da su i neke zemlje pa i mi sami potekli u nekim situacijama da u određenim uredbama pokušamo spasiti određene situacije u gospodarstvu pa smo primijenili neke stvari koje možda u tom trenutku nisu bile u skladu s zakonodavstvom EU, ali s određenim privremenim stanjem ako možemo tako reći, da privremeno gospodarstvo držimo na nekoj razini opstanka i radne snage i pomoći koje smo pružili, ali kasnije kroz ovu pomoć koju smo dobili kroz dakle prvi korak pomoći koje smo dobili za situaciju koja se desila sa Covidom-19 sigurno je itekako važno bilo i razumljivo je da smo tim uredbama spašavali, a kažem nisu bile možda ili bile su u suprotnosti sa nekim od zakona koje smo usvajali, ali su bile privremenog karaktera i naravno da su to isto tako radile i zemlje članice sa razumijevanjem da je to jedno privremeno stanje koje je bilo od svih ili većine zemalja. Isto tako naravno da neki kritički tonovi koji su se davali u ovoj situaciji Covida-19 je postupanje, da nije bilo identično postupanje određenih zemalja u smislu otvaranja granica i nekih sličnih situacija koje nisu možda u skladu ili djelomično u skladu sa nekim zakonima EU-a, ali s obzirom na situaciju u kojoj smo se našli isto tako i pomoć možda nije bila u nekakvom skladu, ali isto tako kad je došla ta pomoć nismo se i nećemo se žaliti. Prema tome, moramo situaciju shvatit u kojoj jesmo, hrvatsko zakonodavstvo dakle se usklađuje, ali naravno da ćemo pratiti i na koji način i da li na vrijeme sprovodimo ono što smo isto tako prihvatili. Slijedom toga dakle Klub HDZ-a podržat će donošenje dakle plana usklađivanja zakonodavstva za 2021. Hvala lijepo.
Hvala i vama. Sada je na redu ispred Kluba zastupnika SDP-a gospodin Domagoj Hajduković. Ako si uzme bilješke nakon toga je pojedinačno pa onda može nastaviti.
Hvala gospodine potpredsjedniče uštedit ću jedno brisanje Hrvatskom saboru. Kolegice i kolege, potpuno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU je osnov, bio je osnovni preduvjet članstva u EU pa je ta tema bila puno zastupljenija zapravo u pretpristupnom periodu nego što je to sada. Međutim, usklađivanje zakonodavstva je trajna obaveza svake države članice EU, a s obzirom da se europsko zakonodavstvo kontinuirano mijenja i razvija, a donosi se naravno i novo zakonodavstvo, mi ga moramo usklađivati i dalje. Plan usklađivanja zakonodavstva je instrument kojeg je Hrvatska zadržala iz pretpristupnog razdoblja, a predstavlja osnovni alat za praćenje i planiranje preuzimanje europskog prava u hrvatski pravni sustav. U uvjetima članstava u uniji proces usklađivanja zakonodavstva uglavnom se odnosi na usklađivanje s direktivama europskim zakonodavnim aktima koje propisuju ciljeve koje države članice trebaju postići, ali način ostvarivanja tih ciljeva prepuštaju državama članicama. Dakle, unatoč popularnoj tvrdnji da je sad sve diktirano iz Bruxellesa nije tako tim više što i mi sami možemo utjecati na odluke u Bruxellesu, ali to je sad već druga priča koju ću spomenuti kasnije. Dakle, još u puno stvari možemo odlučivati na koji način planiramo određene ciljeve dostići. Ostali zakonodavni akti uredbe i odluke izravno su primjenjivi u državama članicama i nije dopušteno njihovo prenošenje u nacionalni pravni sustav odnosno dopušteno je samo donošenje zakonskih i podzakonskih akata kojima se stvaraju uvjeti za provedbu uredbi i odluka. Inače pravo EU nadređeno je nacionalnom pravu, a njegovu provedbu prati sud EU. Drago mi je za reći da je Odbor za europske poslove ovu srijedu sudjelovao u postupku imenovanja kandidata RH za suca i neovisnu odvjetnicu suda pri sudu EU te smo jednoglasno podržali prof.dr. Sinišu Rodina i prof.dr. Tamaru Čapetu kao kandidate. Jako mi je drago da ove zaista barem kada pričamo o europskom pravu teškaše šaljemo u Bruxelles tj. u Luxembourg i da će tamo sigurno nam osvjetlati obraz. E sada, što se tiče prijedloga koji je pred nama, to je dokument koji u ovoj godini predviđa donošenje ukupno 56 zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa europskim. Moram ovdje reći da je plan poprilično ambiciozan osobito s obzirom da je točno polovina od 56 sadržanih zakona predviđena za donošenje ne u prvoj polovici nego u prvom kvartalu godine. Tu još jedanput moram skrenuti pažnju i predsjedništvu Hrvatskog sabora i poštovanom potpredsjedniku Hrvatskog sabora da baš zbog opsežnosti toga posla i jako puno zakona koji će nam se naći na dnevnom redu iz domene usklađivanja sa pravnom stečevinom EU učinimo naše vrijeme što efikasnijim u zasjedanju i da se ne dešava da neke dane završavamo u rano popodne, a druge opet ostajemo do kasno u noć, da se moraju sazivati izvanredne sjednice itd. Uvažavajući činjenicu da se plan usklađivanja tijekom godine može mijenjati i prilagođavati okolnostima treba ipak reći kako njegova korisnost kao osnovnog alata za praćenje i preuzimanje europske pravne stečevine ovisi o njegovoj transparentnosti. Iako je u tom smislu postignut značajan napredak u odnosu na pretpristupno razdoblje te je pohvalno da se prijedlozi zakona kojima se preuzima europska pravna stečevina sada rijetko donose u hitnom postupku, a što je ranije bilo pravilo, treba ipak istaknuti određene poteškoće prvenstveno iz perspektive praćenje provedbe plana usklađivanja. Uzmimo za primjer plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2020. godinu, prošla godina je bila naravno po mnogočemu specifična i teško je o njoj govoriti kao o nekoj, kao o nekom dobrom uzorku, ali kada je riječ o planu usklađivanja obrazac je jednak kao i prethodnih godina. Plan usklađivanja za 2020. godinu sadržavao je ukupno 62 zakonodavne mjere od čega je njih čak 36 bilo planirano za prvi kvartal, dakle opet više nego polovica. U istom razdoblju tijekom 2020. godine Hrvatski sabor donio je ukupno 44 usklađena zakona, a primjerice 2019. u planu je bilo 45 zakona, a doneseno ih je također 44 sa oznakom P.Z.E. Međutim, ako analiziramo donesene i usklađene zakone u 2020. godini i usporedimo ih s planom usklađivanja zakonodavstva za istu godinu dolazimo zapravo do slijedećih podataka. Od 44 donesena zakona s oznakom P.Z.E. njih 30 navedeno je u planu usklađivanja za 2020. godinu, 4 donesena zakona su zaostaci iz plana za 2019. godinu, a 10 P.Z.E.-ova donesenih u 2020. godini nije navedeno niti u planu usklađivanja za 2020., niti u onom za 2019. Nadalje, 15 zakonodavnih mjera iz plana za 2020. godinu preneseno je u plan za 2021. uključujući 7 od 8 zakonodavnih mjera koje su bile predviđene za donošenje u četvrtom kvartalu 2020. godine, a 10 zakonodavnih mjera iz plana za 2020. godinu je u postupku donošenja. Kako sam već i naglasio, razumljivo je da se plan usklađivanja mijenja, ali pozivamo na bolju komunikaciju sa saborom kada je o tim promjenama riječ osobito s obzirom da je usklađivanje zakonodavstva proces koji ne ovisi o dnevnopolitičkim prilikama već o rokovima na europskoj razini. U svakom slučaju pred nama je dokument koji predstavlja okvir, kralježnicu onoga o čemu ćemo govoriti u Hrvatskom saboru i raditi u ovoj godini što se tiče usklađivanja sa pravnom stečevinom EU i kao takav Klub SDP-a će ga podržati. Hvala vam lijepo.
Želite odmah nastaviti pojedinačno. Izvolite.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče. Objasnit ću vam zašto sam želio uzeti i pojedinačnu riječ jer sam htio istaknuti nekoliko stvari koje mislim da su bitne, a prije svega tiču se uloge Odbora za europske poslove u ovom procesu, ali i općenito u radu Hrvatskog sabora. Dakle, kao što sam spomenuo i već prije Odbor za europske poslove je matično radno tijelo u postupku donošenja plana usklađivanja zakonodavstva kao i za praćenje cjelokupnog procesa. Moram istaknuti dakle da ne ispada da sam uvijek kritičan, da je jako dobro što našim postojećim zakonom o odnosu Hrvatskog sabora i Vlada RH u europskim poslovima parlament može i treba po meni značajno sudjelovati u procesima u EU unatoč tome što se većina odluka, dakle ako izuzmemo Europski parlament dešava na razinama Vlade i zapravo Vlada je ta koja predstavlja Hrvatsku na većini sastanaka. Uloga odbora u tom smislu značajno se promijenila u odnosu na Odbor za europske integracije koji smo imali prije pristupanja EU kojem je usklađivanje zakonodavstva bila primarna zadaća. U pretpristupnom procesu Hrvatska je imala obavezu preuzimanja europskog zakonodavstva bez mogućnosti da na njega utječe. Kao država članica Hrvatska ravnopravno sudjeluje u donošenju ove nove europske pravne stečevine i upravo je to osnovna zadaća Odbora za europske poslove nakon našeg pristupanja. Drago mi je što u ovom sazivu zastupnici i radna tijela pokazuju povećani interes za europske poslove što pripisujem osobno boljem razumijevanju činjenica da europski poslovni više nisu pitanje vanjske politike, već je riječ o unutarnjim poslovima koji se tiču svih radnih tijela u njihovom djelokrugu rada. Iskoristio bih i ovu priliku da napomenem kako je samo usklađivanje zakonodavstva i dalje jednosmjeran proces. U trenutku kad pred sabor dođe neki od zakona kojima se preuzima europska pravna stečevina Hrvatska više ne može utjecati na sadržaj europskih akata čije se odredbe preuzimaju u naš pravni sustav. Međutim, u fazi donošenja tih europskih akata aktivno sudjeluje i Hrvatski sabor upravo preko Odbora za europske poslove koji u suradnji s matičnim radnim tijelima razmatra hrvatska stajališta o europskim dokumentima i ovlašćuje Vladu za zastupanje tih stajališta. Ono što je plan usklađivanja zakonodavstva za preuzimanje europske pravne stečevine to je radni program za razmatranje stajališta RH koji donosi Odbor za europske poslove za sudjelovanje u donošenju nove europske pravne stečevine osnovni instrument. Pozvao bih još jedanput i sa ove govornice sva radna tijela i zastupnike naravno koji su članice i članovi tih radnih tijela da se uključe u postupak donošenja radnog programa za 2021. godinu te da nastave razmatrati stajališta koja vam uputi Odbor za europske poslove. Upravo sam danas potpisao dopise koji će ići svim radnim tijelima, tako da pozivam i kolegice i kolege koje predsjedavaju radnim tijelima, ali i ostale zainteresirane zastupnike da se svakako uključe. I na kraju još bih spomenuo nešto što je spominjao kolega Bulj prije mene, a to je procjena učinaka europskih propisa, europskog prava i našeg članstva u EU. Mi to kao zastupnici od vlade možemo zatražiti u svakom trenutku, možda je to nešto o čemu trebamo razmišljati u doglednoj budućnosti, ali vjerujem da kada bi procjenjivali učinke oni bi u pravilu bili pozitivni. Nažalost mogli bi biti i puno bolji da ima više inicijative, razumijevanja i dalekovidnosti sa naše strane, a nadam se da će toga u budućnosti biti više. Jer kao što sam rekao i u raspravi prije, puno stvari EU i dalje ostavlja svojim zemljama članicama da same odrede i odluče se za načine na koje će doći do postavljenih ciljeva. Ciljevi su isti, ali često upravo metode kojima ćemo do tih ciljeva doći možemo birati sami. Hvala.
Hvala i vama. Ostanite, imate nekoliko replika, gđa. Renata Sabljar Dračevac prva replika.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega Hajdukoviću, da li ste zadovoljni sa pozicijom, znači Odbora za europske poslove odnosno koliko vlada prihvaća prijedloge koji dođu iz saborskih klupa odnosno direktno sa vašeg odbora? Evo zahvaljujem.
Odgovor izvolite.
Hvala lijepo. Pa zadovoljan sam moram vam reći jer naša mišljenja koja donosimo u HS i obavezuju vladu, dakle on nije proizvoljno hoće li ih poslušati ili ne. I ne samo to nego drago mi je kako sam rekao da je u ovom sazivu puno, puno više radnih tijela nego u prošlom govoreći iz iskustva kao dugogodišnji član odbora, zapravo puno više radnih tijela ima interesa razmatrati stajalište Vlade RH, znači prijedloge odnosno nacrte stajališta. Tako da ono što i gdje vidim zapravo i našu ulogu danas u raspravi prije svega i među zastupnicima onda naravno i pri zainteresiranom javnosti zapravo osvijestiti to da HS itekako može utjecati na pozicije Hrvatske odnosno naše vlade u Briselu, znači na sastancima na koji parlamentarci zapravo nemaju upliva, ali imaju posredno utjecaj kroz Odbor za europske poslove odnosno matična radna tijela u HS.
Gđa. Andreja Marić
Hvala lijepa. Poštovani kolega, naveli ste jednu zanimljivu rečenicu u svojoj raspravi „nema diktata iz Brisela“ i „RH može ravnopravno sudjelovati u donošenju zakonskih akata“ i tu ste naveli ulogu Odbora za europske poslove. Jučer je bio na meniju Zakon o elektroničkim medijima i bilo je dosta prijepora oko pojedinih rečenica i članaka samog zakona i odgovor ministrice je bio da je to sve skupa prepisano odnosno usklađeno s direktivom EU. E sad je moje pitanje, kako pomiriti s jedne strane naše želje i potrebe RH sa tom direktivom EU, u kojoj mjeri zapravo mi možemo odstupiti od njihove direktive, pa da ne ispadne da slijedimo diktat iz Brisela? U krajnjoj liniji nama je u interesu da u RH budu primjenjivi zakoni koji će zadovoljiti sve nas. Hvala.
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepo kolegice. Ovo je zapravo sjajno pitanje. Ja se tu ne bih složio s ministricom jer ne znam možda smo čitali različite direktive, ali neke intencije, intencije direktiva kažem odnosno ove spomenute po meni nije ono što smo mi prepisali pod navodnicima u naš zakon. Znači ono što, na što EU poziva, neke dijelove smo preuzeli, ali neke naravno i ne. U dnevnopolitičke svrhe vrlo lako je reći da, da to je zločesti Brisel znate oni nam svi nameću, sve nepopularne mjere koje trebamo donijeti to je krivica nekog drugog, u ovom slučaju zločaste EU. Međutim, u istom trenutku zaboravljamo da mi itekako možemo utjecati na donošenje tih direktiva, na donošenje svih zapravo, mi možemo sudjelovati direktno u legislativnim procesima u Europskom parlamentu kroz naše zastupnike i zastupnice i da trebamo sklapati savezništva unutar EU sa drugim državama članicama kako bi naše ciljeve ostvarili. Koji su naši ciljevi i interesi često ne znamo i mislim da tu leži zapravo srž problema.
g. Davor Ivo Stier.
Hvala potpredsjedniče. E kolega Hajduković možda jedna napomena. Tu naravno komisija kao čuvar pravne stečevine je ta koja će naravno procijeniti da li je jedna država članica doista prenijela direktivu kako je trebalo ili nije i onda postoji cijeli pravni postupak ukoliko, ukoliko to nije tako. Međutim, htio sam još jednom naglasiti, a i na tragu ove vaše rasprave da nakon, pogotovo nakon Lisabonskog ugovora nacionalni parlamenti, pa tako i HS itekako imaju mogućnost utjecati, pa čak ako misle da neki zakonodavni akt ili prijedlog zakonodavnog akta EU ne bi se trebao donositi jer krši princip supsidijarnosti, može se uključiti, može zaustaviti taj proces. Prema tome, mislim da to traži puno veću odgovornost i nas saborskih zastupnika da pratimo europsku legislativu.
Fala. Odgovor izvolite.
Hvala lijepo kolega. Naravno, komisija je ta koja će odlučiti na kraju ako se potegne pitanje jesmo li dobro neku direktivu prenijeli u naše zakonodavstvo. Ja sam davao svoje viđenje stvari, naravno što je, što je sasvim legitimno. I da, slažem se sa vama. Nekako sam bio dojma da, da konačno sazrijeva svijest i zastupnika u našoj odgovornosti jer nacionali parlamenti i jesu dobrim dijelom uključeni u ono što se dešava na razini EU i mi kroz odbor odnosno COSAC konferenciju Odbora nacionalnih parlamenata koje se bave europskim pitanjima, ali ne samo, ne samo na taj način već upravo razmatrajući i raspravljajući o mišljenjima odnosno prijedlozima mišljenja Vlade RH direktno možemo utjecati na naše pozicije u vijeću odnosno pred tijelom koje je jedan od, od inicijatora zakonodavstva uz Europski parlament na europskoj razini. To je nešto o čemu trebamo puno više, puno više pažnje pridavati u budućnosti, tu se apsolutno slažem.
Hvala. Gospođa Marijana Petir.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče. Kolega Hajdukoviću govorili ste o zakonodavstvu koje je ove godine predmet našeg razmatranja i na Odboru za europske poslove, a koje treba uskladiti sa pravilima EU i sami ste rekli da stajališta koja Vlada RH priprema i s njima izlazi pred vijeće jesu i predmet našeg interesa i naše rasprave. Zanima me kako tu vidite ustvari u samom tom procesu možda veću aktivnost i samog Odbora za europske poslove i nas kao zastupnika kako bi se taj utjecaj koji zastupnici mogu imati, a po mom mišljenju još uvijek ga ne ostvaruju u pravom smislu, mogao povećati. Hvala lijepo.
Odgovor izvolite.
Hvala lijepo. Kolegice moram reći odbor koji vi vodite, Odbor za poljoprivredu je jedan od odbora koji vrlo ozbiljno shvaća tu zadaću i što je dobro jer zajednička poljoprivredna politika je jedan dio, jako veliki dio višegodišnjeg financijskog okvira i same politike unije i dobro je, jer siguran sam da tu imamo što za reći. Do sada stavljanje na dnevni red mišljenja prije svega ovisi o osobi koja vodi odbor. To je možda praksa koju bi trebali mijenjati, trebalo bi više mišljenja stavljati odnosno prijedloga mišljenja stavljati na dnevni red jer kako sam rekao i sami zastupnici moraju osvijestiti to da možemo utjecati, da trebamo utjecati i da trebamo biti ono što bi parlament trebao biti znači nadzorni, nadzorna poluga Vlade odnosno da se i naše mišljenje čuje u formiranju naših stavova u uniji jer zato su nas građani i birali. Dakle, ne možemo prepuštati svu odgovornost samo Bruxellesu i reći da sve dolazi po diktatu, mi možemo utjecati, trebamo utjecati i vjerujem da ćemo u budućnosti još više utjecati kao parlamentarci.
Posljednja replika gospodin Bulj.
U RH u proceduri je zakon o sjemenu gdje se želi uništiti tj. autohtono sjeme tj. onemogućiti se da bude na tržištu bez da se modificira, to je u proceduri. Jel to primjena europskog zakonodavstva, umjesto da potičemo poljoprivrednika. Ova Vlada upućuje zakon o usklađivanju s EU da se sjeme autohtono zabranjuje na tržištu što je opasno, loše i izdaja nacionalnih interesa jer domaće OPG-ove i seljake treba promicati kao brend, a ne samo govoriti o poljoprivredi a uništavati naše selo i seljaka. To je poruka svim vladajućim ovdje, nemate pravo zabraniti autohtono hrvatsko sjeme, nego naprotiv mi to moramo poticati …/Upadica: Hvala vrijeme./… to mora biti hrvatski brend.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo kolega o ovom zakonu sam i ja govorio čak sam uputio i otvoreno pismo predsjedniku Vlade vezano za ovaj zakon i apsolutno se s vama slažem. Dakle, radi se ako ga donesemo u ovakvom obliku o zakonu koji će teško oštetiti naše poljoprivrednike, ali i građane koji mislim da imaju pravo uživati u autohtonim sortama, ekološki proizvedenim, zdravim sortama jer znamo svi što nam se nudi u trgovačkim centrima i kakva je kvaliteta tog voća i povrća. Isto tako govorili ste kolega i o procjeni učinaka kad ste vi raspravljali, ali znate šta je porazno. Porazno je što naš ministar europskih, vanjskih i europskih poslova, ali i europskih naglašavam o tome nema poima, ali doslovno nema poima. Dakle, kad je bio u ovom domu o tome smo raspravljali on je ostao zatečen nije uopće znao o čemu se radi. E to je porazno što ministar koji bi trebao voditi taj resor o tome nema blage veze.
Hvala, nemate više replika, hvala lijepa. Sada je na redu gospođa Marijana Petir. Izvolite.
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, gospodine ministre, zastupnice i zastupnici važno je naglasiti da EU ima svoju nadležnost, a države članice imaju svoju nadležnost i zbog toga je taj princip na kojem je EU formirana, koji je potvrđen i Lisabonskim ugovorom, a odnosi se na proporcionalnost i supsidijarnost jako važno poštivati. Naravno da se tu događa i događali su se pokušaji da i pojedine institucije, ali i zastupnici u Europskom parlamentu pokušavaju gurati neke svoje ideje koje bitno zadiru upravo u narušavanje ovog principa proporcionalnosti, supsidijarnosti koju sam spomenula. Meni se čini da je važno danas ovdje reći i podsjetiti da Hrvatska samim pristupanjem u članstvo EU stekla je priliku biti sukreator zakonodavstva koje se donosi na europskoj razini i to nije nimalo nevažno. Mi danas sjedimo za stolom za kojim se odlučuje o našoj proaktivnosti i pripremljenosti argumenata možemo reći lobiranju odnosno dobroj suradnji sa drugim državama članicama možemo na najbolji način štititi hrvatske interese i interese naše države. To je bitno zbog toga što se gotovo 70% zakonodavstva koje se donosi na europskoj razini treba ugraditi i u naše zakonodavstvo. Nije tu riječ o nikakvom prepisivanju već je riječ o usklađivanju, a mnogobrojne direktive daju nam upravo i mogućnost da mi proširimo to zakonodavstvo na način na koji smatramo da će najbolje štititi interese Hrvatske. Ja ću samo reći koliko je to važno da smo na visini zadatka i da reagiramo kad treba reagirati, a za to trebamo biti pripremljeni što znači budni i vrlo radišni. Reći ću na primjeru kad sam tek izabrana u Europski parlament kao zastupnica prvo što se pojavilo na dnevnom redu je bilo pitanje tzv. povijesnih kriterija zbog kojih hrvatska djeca odnosno Hrvatska kao država nije mogla za svoju školsku djecu dobiti subvencije iz EU za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća. Ja sam radila godinu dana naravno uz podršku i drugih kolega da se taj zakonodavni okvir promijeni da dokažem da se na nas kao novu članicu ne mogu primijeniti povijesni kriteriji jer povijesni kriterij podrazumijeva da ti ove godine možeš dobiti ono što si koristio prošle, a mi godinu prije tog nismo bili država članica i na sreću uspjela sam u tome tako da se danas u hrvatskim školama, našim osnovnoškolcima besplatno uz pomoć europskih sredstava sa naših OPG-a zdravi obroci mlijeka, voća i povrća. Također ono što je izuzetno važno spomenuti da prvo zakonodavno izuzeće koje je Hrvatska dobila u EU bilo je posredstvom mog amandmana, odnosilo se je na upravljanje i gospodarenje sa šumama za koje znamo da su veliki rezervoar CO2 gdje se ustvari stavila takav jedan prijedlog i referenca da se za naše gospodarenje šumama uzima u obzir razdoblje kada smo imali Domovinski rat što znači da mi tada nismo mogli objektivno gospodariti sa šumama, a znamo da su i danas neke površine pod minama, bili smo okupirani i u tom smislu sam tražila izuzeće za Hrvatsku koje sam uspjela i izboriti, a na osnovu tog sam Hrvatskoj tim izuzećem uštedila stotine milijuna eura i omogućila da i dalje gospodarimo našim šumama. Također kad se pojavilo pitanje ruskog embarga, znate da smo ostali bez tržišta, posebno su tu stradali naši proizvođači jabuka i mandarina, tražila sam da se oni uvrste na listu obeštećenja koju je Europska komisija objavila, u tome sam uspjela. Naši proizvođači jabuka i mandarina dobivali četiri godine obeštećenje iz EU zato što su izgubili tržište, a oni su te svoje proizvode dijelili besplatno socijalnim ustanovama, Caritasu, domovima za starije i nemoćne, vrtićima, školama. Dakle, jako je važno da budemo prisutni, da budemo informirani da naši zahtjevi budu dobro pripremljeni i da utječemo u onom trenutku kada je taj utjecaj potreban. Osim toga treba reći da nas niko kao državu ne priječi u tome da mi ako prepoznamo na svom području, na svom teritoriju u različitim područjima da je potrebno mijenjati zakonodavstvo, donositi neke zakone ne trebamo čekati EU da oni donesu direktivu mi to možemo učiniti sami. Hvala lijepo.
Hvala. Ostanite imate replike, gospodin Rade Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Uvažena kolegice. Evo usklađivanjem zakonodavstva RH s tečevinama EU ja smatram da to može biti nama samo prednost, a nikako nedostatak. I s obzirom da smo mi sad dionici EU mi neka naša pravna iskustva koja su pozitivna možemo implementirati u sadržaj zakonodavstva EU. Međutim, na tragu ovoga što je već govoreno, kolega Bulj je spomenuo kakva je primjena, da li mi možemo doista ono što je stavljeno na papir možemo i odraditi i da za počnemo vjerovati u te pravne stečevine. Mi smo Hrvati ponosan narod, ja ne vidim razloga zašto mi ne bi radili ono što je već zapisano i donešeno u Europskom parlamentu. Hvala.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Hvala vam lijepo. Kolega Šimičeviću, pa ja sam nekako iščitala iz vašeg izlaganja da vi pozivate i na odgovornost, znači da moramo biti i odgovorni, nije dovoljno osmisliti dobro zakonodavstvo, nije dovoljno prenijeti zakonodavstvo iz EU u naš pravni sustav već u toj provedbi moramo biti efikasni i učinkoviti, a to prije svega znači da svi skupa moramo biti odgovorni. Mi ovdje imamo također mogućnost prepoznavat probleme, utjecati da se neka rješenja ugrade u zakonodavstvo i u tom smislu evo svatko od nas treba dati svoj doprinos jer smo ovdje izabrani od naroda i trebamo štititi interese tog naroda.
Gospodin Šašlin.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana saborska zastupnice. Zanima me konkretno vaše mišljenje o tome koliko je trenutačno zakonodavstvo RH usklađeno sa zakonodavstvom EU u segmentu poljoprivredne proizvodnje odnosno konkretnije, kada će zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji je Hrvatska usvojila odnosno ima od 2017.g. bit usklađen sa direktivom EU jer znamo da taj zakon bitno, vrlo značajno utječe na ukupno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatske jer regulira odnose između proizvođača odnosno poljoprivrednika i kupaca odnosno trgovačkih lanaca koji djeluju trenutno u Hrvatskoj. Hvala.
Odgovor, izvolite.
Hvala vam kolega Šašlin. Pa svakako taj zakon je u saborskoj proceduri, mi smo ga danas raspravili na Odboru za poljoprivredu što znači da je Vlada RH kroz ministarstvo unijela odredbe direktive, no moram reći da smo mi ustvari prije EU donijeli svoje nacionalno zakonodavstvo jer nepoštena trgovačka praksa jest rak rana hrvatske poljoprivrede i treba ju suzbijati. U provedbi tog zakona vidjeli smo da još ima puno prostora za poboljšanje i drago mi je da je tu ministarstvo prihvatilo i sugestije našeg Odbora za poljoprivredu, ali i strukovnih udruženja. Ja očekujem da doista dobijemo kvalitetan zakon koji će zaštititi interese naših poljoprivrednih proizvođača, ali koji će i ponuditi takva rješenja da budu odvraćajuća za prekršitelje jer znamo da u tom segmentu ima popriličan broj prekršitelja.
Gospodin Miro Bulj.
Hvala lijepo. Kolegice Petir, ne spominjuć vaš ogroman uloženi trud u Europskom parlamentu ja bih samo ovdje rekao, RH ušla je u EU uvozi nikada više, 3 milijarde eura prehrambenih proizvoda. Sad u ovom trenutku imamo 700.000 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, nikad manje se nije proizvodilo na hrvatskome selu. Hrvatsko selo je oslabljeno, moramo raditi na tome ne što je u proceduri da se zabrani autohtono hrvatsko sjeme nego da potičemo razvoj domaćih OPG-ova na … i da to bude brend u Europi u EU o turističkoj državi, a ne da ova Vlada gura i većina da se zabrani autohtono domaće sjeme koje uništava naše domaće proizvođače, da ga moraju modificirati. Kako? Po Monsantovom načelu GMO-a ili glifosatu da se mora tretirat. Zaštitimo domaće autohtono sjeme i ustanimo …/Upadica: Hvala./… protiv loše politike protiv hrvatskog sela.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Hvala vam kolega Bulj na vašoj replici, da ja se zalažem za zaštitu malih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava po tome sam poznata to radim cijelo vrijeme kroz svoj politički rad na svim pozicijama na kojima sam bila. Nije točno da će se Zakonom o sjemenu zabraniti autohtono sjeme, to nigdje u zakonu ne piše, stavljene su neke procedure za koje ja smatram da će otežati malim poljoprivrednim gospodarstvima proizvodnju hrane od njihovog autohtonog sjemena znači ono o čemu govorimo da su naslijedili od djedova i od baka i u tom smislu sam već obavila razgovore i adresirala svoje primjedbe. Vjerujem da ću u tom dobiti i podršku Odbora za poljoprivredu jer kao što su izuzeti ekološki poljoprivredni proizvođači od tih odredbi Zakona o sjemenu, kao što vjerujem jer ste čitali taj zakon obzirom da stalo o njemu govorite znate da i oni koji su na sortnoj listi to sjeme također ne ulazi u odredbe ograničenja znači dorade ili nekih drugih aktivnosti …/Upadica: Hvala./… tako ću tražiti i za male poljoprivredne …/Upadica: Hvala lijepa./… proizvođače da to bude jasno napisano.
Hvala lijepa. Imate jednu povredu Poslovnika, gospodina Bulja.
Hvala lijepo, hvala lijepo predsjedavajući. Uvažena kolegica Petir je povrijedila Članak 238. gdje nju ne treba zanimati što sam ja čitao i koliko sam čitao, nego samo ona kao predsjednica Odbora za poljoprivredu je stala na stranu onih koji su u ovome trenutku za zabranu autohtonog domaćeg sjemena koje se modificirati da bi bilo na tržištu. Točna definicija jer valjda i ja razgovaram sa nekakvim ljudima nije samo vaša …/Upadica: Hvala lijepa./… žrtva u EU i Europskom parlamentu …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Hvala lijepa bila je replika, hvala lijepa bila je replika imate opomenu, imate opomenu. Ja bih odustao od, budući da je opomena dana morat u i vama dati opomenu ako vi replicirate replici. Hoćete? Hoćete povredu Poslovnika? …/Upadica: Da./… Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora povrijeđen je Članak 238. jer kolega Bulj iznosi neistine. On ih iznosi zato što nikad ne pročita niti jedan zakon nego paušalno ocjenjuje što mu tko dostavi, a uglavnom se tu radi o temama koje su jako bitne i koje itekako zanimaju hrvatsku javnost. Dakle, nitko neće zabraniti autohtono sjeme niti bi ja ikada za to glasovala, niti bih to dozvolila, niti je to predloženo. Točno je da postoje neke nejasnoće u zakonu za koje tražimo …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme./… da se otklone. Hvala lijepa.
Nažalost vam moram dati opomenu. Još jedna povreda Poslovnika, izvolite gospodin Bulj.
Hvala lijepo. Kolegica Petrir je povrijedila Članak 238. gdje govori neistine, konstantno govori neistine i nju ne treba interesirati šta ja čitam i ne čitam, a vaš trud volonterski u Europskom parlamentu je strašne učinke za poljoprivredu i promociju hrvatskog sjemena napravio tako da sada u prijedlogu na tržištu nećemo moći imati autohtono domaće sjeme, a cijeneći vaš trud volonterski u Europskom parlamentu.
Hvala lijepa.
Da ste išta pročitali, da ste išta pročitali znali da ne postoji direktiva s europske razine.
Oprostite, ne nije bila replika ne možete odgovoriti.
Aha, dobro, dobro.
Nije bila replika, bila je povreda Poslovnika, ali je bila replika pa imate drugu povredu Poslovnika gospodin Bulj, svjesno naravno.
Drugu opomenu ima jel da?
Drugu opomenu.
Tako je druga opomena jer iznosi neistine cijelo vrijeme.
Gospodin Šimičević ja ću vam dati, ja ću vam dati povredu Poslovnika ali znate što slijedi jel da, to mogu biti samo replike sada dalje. Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Gospodin je povrijedio Članak 238., a isto tako vas molimo da nas zaštitite od komunikacijske diktature, ovdje gospodina iznosi neistine i što nema veze s točkom dnevnog reda. Hvala lijepo.
Da moram vam dati povredu Poslovnika, jer sam zaštitio jer sam dao opomenu. Znači povreda Poslovnika. Idemo dalje gospodin Davor Ivo Stier, replika naravno ne povreda Poslovnika.
Hvala, hvala potpredsjedniče. Kolegice govorili ste o tome kako se nacionalni parlamenti pa tako i Hrvatski sabor mogu uključiti i kada misle da su europske institucije povrijedile princip supsidijarnosti, zaustaviti takav zakonodavni akt. Mislim da u tome baš Odbor za europske poslove ima ključnu ulogu. Dobro je da ga vodi predstavnik oporbe, mi smo to nekada imali i za vrijeme naših pregovora, kasnije se išlo na neku drugu praksu, sad smo se vratili na tu poziciju, ali naravno važno je da iz te pozicije se kontrolira, kontrolira vlast, ali isto tako da se zna uspostaviti jedna dobra suradnja, ne da se to iskoristi samo za neke političke bodove, obračunavanje s ministrom itd. Mislim da je važno da imamo tu jednu dobru suradnju. Zašto? Jer onda ćemo tek, ako na taj način postupimo moći zaštititi naše nacionalne interese u europskom postupku kad se donosi europska legislativa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo gospodine predsjedniče. Kolega Stier vi ste potpuno u pravu, važna je ta uloga nacionalnih parlamenata i ja bih voljela da i mi ovdje i kroz naš Odbor za europske poslove, ali i kao zastupnici pojedinačno koristimo te mogućnosti. To naravno iziskuje pojačani angažman, ali zato jesmo ovdje, narod nas je izabrao da štitimo interese naroda i s tog aspekta moramo ponekad biti možda i budniji jer znamo da nisu uvijek interesi svih država članica u svim područjima jednaki, da postoje i neki partikularni interesi koji možda mogu prevladati ako se ne vodi dovoljno računa. Zato se slažem s vama da tu ulogu nacionalnog parlamenta koju ima kod donošenja europskih propisa i monitoriranja treba ozbiljno shvatiti i prionut na posao.
Sada je na redu kolega Hajduković, izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Kolegice Petir, evo ja sam možda malo podlegao kolokvijalnosti kada sam rekao prepisivati, naravno nisam na to mislio nego ugrađivati u naše zakonodavstvo. No želio bih podcrtati nešto drugo što ste vi isto spominjali to je rasprava u kojoj mi kao nacionalni zastupnici možemo i trebamo sudjelovati o stvarima koje se donose i odlučuju u EU. Naime, iz svog iskustva se sjećam da je najžučnija i najveća rasprava na Odboru za europske poslove bila o stajalištu Vlade RH o direktivi kojom bi se uvelo jedno jedinstveno vrijeme odnosno računanje vremena za cijelu Europu. Dakle, gdje ne bi bilo više zimskog i ljetnog vremena trivijalna stvar prema onome što se stvarno sve odlučuje o EU-u i koliko mi na to možemo utjecati, to trebamo više koristiti i moramo osvijestiti prije svega među kolegicama i kolegama, da nam je to pravo ali i obaveza po meni i drago mi je da u ovom sazivu puno više se pažnje pridaje upravo tome.
Hvala vam. Izvolite, odgovor.
Hvala vam lijepo, g. predsjedniče. Kolega Hajdukoviću, pa naravno, puno je tema koje su izuzetno važne i koje će se reflektirati na Hrvatsku i na naše građen i zato je važno da svako od zastupnika uzme obol u toj raspravi, ja sam pogledala ovih 56 zakona koji su nam na dnevnom redu, ako možemo tako reći, za ovu godinu, tu je cijeli spektar financijskih zakona, zakona koji se dotiču tržišta, trgovine, okoliša, poljoprivrede, prometa, vladavine prava, dakle to su vrlo ozbiljne teme, ne podcjenjujući niti jednu drugu temu, no ako mogu možda prevest ono što ste htjeli reći, da ponekad jako važne teme padnu u drugi plan i ne dobiju dovoljno pažnje javnosti pred onim temama koje možda intrigiraju i koje su zanimljivije za medije ali ovo su sve vrlo ozbiljni zakoni koji su pred nama i vjerujem da ćemo ih sa dužnom pažnjom razmotriti.
Idemo sada na repliku kolegice Vukovac, izvolite.
Hvala, predsjedniče. Dakle, kolegice Petir, gledajući situaciju na razini EU-a, preko 500 milijuna ljudi ima zagarantirano pravo na žalbu a svjedoci smo situacije u Hrvatskoj gdje je zapravo Ustavni sud morao naložiti Ministarstvu poljoprivrede izmjene odredbe Zakona o poljoprivredi da bi se omogućilo i našim poljoprivrednicima pravo na žalbu. Međutim, sad imamo novu situaciju, mijenja se Zakon o poljoprivrednom zemljištu i ponovno nije predviđeno pravo na žalbu našim poljoprivrednicima. Što vi mislite, treba li izjednačiti naše poljoprivrednike sa svim ostalim poljoprivrednicima i omogućiti im pristup sudu? Hvala.
Izvolite, odgovor.
Hvala vam lijepa, poštovani predsjedniče. Kolegice Vukovac, vi znate da ja mislim ne samo da treba izjednačiti naše poljoprivrednike nego da ih treba i dodatno zaštitit, u tom smislu sam dala više inicijativa od toga da smatram da treba propisati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda a primjerice bi to značilo da prevedem, da svi razumiju o čemu govorim, da propišemo da je svježe meso ono koje je od klaonice do prodavaonice stiglo u roku od 48 sati, na taj način bi zaštitili domaću proizvodnju a ne bi primjerice imali nelojalnu konkurenciju kojoj svjedočimo i zato i donosimo Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse. U svakom slučaju, kad god je riječ o nekom upravno-pravnom postupku, logično je da postoji mogućnost žalbe i dobro je da se to ugradilo i u zakonodavstvo koje smo do sad raspravljali u ovom X. sazivu Sabora kad je riječ o paketu poljoprivrednih zakona ali i one o akvakulturi a isto tako, kroz odbor ćemo adresirati sve nedostatke koje eventualno postoje u zakonima koje Vlada predlaže.
I idemo na zadnju repliku, kolega Dretar, izvolite.
Hvala lijepa, poštovani g. predsjedniče Sabora. Poštovana gđo. Petir, Slovenija je kao članica EU-a od 2004. donijela jednu preporuku gotovo sa zakonskom snagom po kojoj njihove terme i veliki hotelski kompleksi imaju obavezu uzimati proizvode lokalnih OPG-ove i tako svojim gostima osigurati svježu i prirodnu hranu a malom poljoprivrednom proizvođaču, brzi i jednostavan plasman proizvoda. Namjeravate li kao predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, podržati nešto takvo i za RH? Hvala.
Izvolite, odgovor.
Kolega Dretar, vi kucate na otvorena vrata, to je nešto za što se ja zalažem i za što smo dobili i garanciju i ministrice i predsjednika Vlade da će se prije svega krenuti kroz nabavu za javne kuhinje, dakle javnih institucija, to je prvi korak. Uspjeli smo jer sam ja to odboru predložila i ministrica je prihvatila da se to odmah implementira za područja koja su potresom stradala jer je našim poljoprivrednicima tamo doista sad potrebna žurna pomoć i tržište a znamo da imamo i vojarnu u Petrinji, kaznionicu u Glini, da na svim tim područjima imamo i bolnice i vrtiće, škole, dakle javne ustanove kroz koje ćemo pomoć našim poljoprivrednim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode a to je ujedno dio i strategije „od polja do stola“ koju Hrvatska želi provoditi, ugradila ju je u svoje strateške dokumente i cilj nam je da kroz te kratke lance opskrbe ustvari pomognemo našim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda a potrošačima ponudimo kvalitetnu domaću hrvatsku hranu. Hvala lijepo.
Sad se vraćamo na prethodnu točku koju smo bili prekinuli, pa će pojedinačno govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković. Nema je, gubi pravo na govor. Završno onda u ime Kluba zastupnika MOST-a poštovani zastupnik Miro Bulj. Izvolite.
Hvala lijepo. Evo na kraju samo što se tiče usklađivanja, ono sam rekao i u ime kluba, usklađivanja zakonodavstva Hrvatske sa europskim zakonodavstvom gdje se nažalost u RH svelo samo na prepisivanje uredbi i direktiva i učinci nažalost su vidljivi. Toga je svjesna i državna tajnica. Možemo krenuti od poljoprivrede. Evo ja sam maloprija i spominjao kroz replike, mi smo dovedeni u fazu da 700.000 hektara neobrađenog poljoprivrednoga zemljišta, imamo samo 3.g. moratorij za prodaju poljoprivrednoga zemljišta stancima dok pravne i fizičke, pravne i fizičke osobe iz Hrvatske ne mogu kupit poljoprivredno zemljište u Mađarskoj. Mađari će moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, što govori da u RH znači još uvijek samo prepisivamo zakonodavstvo. Učinci su, po meni, strašno loši jer da su učinci otkad prepisivamo zakonodavstvo RH, a ne usklađujemo ga sa stvarnošću u RH onda ne bi imali sa 60.000 u zadnjih 10.g. OPG-ova ljudi koji su se bavili mljekarskom proizvodnjom ne bi došli na 4.000, ne bi uvozili 3 milijarde EUR-a prehrambenih proizvoda, bili bi samodostatni na ovome tržištu, a ne mi smo još čak korak otišli dalje umjesto za naše potencijale koje imamo, evo ja uvijek spominjem svoj kraj, al spominjem i ostale krajeve, evo i Slavoniju, a meni je nezamislivo da mi uvozimo toliko prehrambenih proizvoda, mlijeka, jaja a imamo uvjete za stvaranje toga svega. Imamo turističku sezonu, to je naš trebao biti izvoz. Ali zašto, zato što naše zakonodavstvo kaže ne može sada, evo sad je u prijedlogu, u proceduri, autohtono sjeme, domaće, staro sjeme umjesto da bude naš brand u EU, mi ga zabranjujemo na tržištu, da ga moramo modificirati po standardima Monsanta vjerojatno koji kontrolira sve. Jer GMO treba .../Govornik se ne razumije./... kao što sam jednom rekao, pomidora koju imaš, nakon 2 g. možeš s njom igrat tenis, niti mirisa, niti okusa. I puno je tvrđa i kvalitetnija za igrat tenis nego sama loptica, izdržljivija na koji način funkcionira. Ja sam osobno dao zakon o zabrani prodaji, prijevoza, uzgoja GMO-a i trgovine u RH, zašto? Da budemo eko zaštićeno područje, ekološka hrana, da promičemo domaće sjeme, domaću proizvodnju, domaće stočarstvo a ne naša polja zarasla u korovu i ambroziji i uvozimo iz drugih država. Ako smo zbog toga ušli u EU, evo na ovome primjeru samo, što se tiče radničkih prava, dal je moguće u EU da se neko ponaša kao što se ponaša prema radnicima Brodotrogira Danko Končar? Kupuje hotele u Medenoj, ti isti radnici brodogradilišta izgrađuju mu hotele, on ih ne plaća, bez obzira na ugovor sa državom kojim preuzima brodogradilište da mora ispunjavati uvjete i namjenski trošiti sredstva koja mu je država dala. Kakva su radnička prava? Kakav je odnos prema seljaku? Kakvo nam je pravosuđe? Kakvo nam je pravosuđe, to je osnovno pitanje. Okoliš ste spominjali i ispušne plinove. Pa spomenuo sam, gospodarenje otpada nam je katastrofalno. Rekao sam, iz Vrgorca odluka ministra, iz Vrgorca se prevozi smeće da bi se dokazali EU-u da smo zatvorili jedno odlagalište, komunalni otpad se prevozi u Sinj, 120 km u jednom smjeru i u drugom smjeru, sa starim autom. Komunalni auto koji ima dizel, za njim curi doslovno živa nafta. Ugrožavamo promet na autoputu, staro vozilo, znači šta mi to doprinosimo? Kakav je naš plan CGO-a? Evo imamo primjer Crnoga brda, rekao sam kod Zadra, kod Benkovca, Europski sud nas kažnjava presudom, o tome sam upozoravao. Znači, zaštita naših rijeka, evo aglomeracija Sinj, napominjem, gdje su krivci i grad Sinj i vodovod cetinske krajine ali isključivo i Hrvatske vode. Zašto u tome smjeru ne gledamo zaštitu naših rijeka? Sad smo proglasili PP Dinara, nismo zaštitili glavne pritoke rijeke Krke i Cetine koji napajaju cijelu Dalmaciju, i Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju.
Hvala. Sada će završno u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovani zastupnik Domagoj Hajduković, izvolite.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče. Samo u jednom malom segmentu bi se htio nadovezati na kolegu Bulja, trebao je imati pojedinačnu raspravu pa sam se nadao da ću mu moći replicirati ali samo da prisnažim njegov argument Zakon o sjemenu koji se puno puta spominjao ovdje danas, samo neke od sorti koje su pred nestankom ako ovakav zakon usvojimo su vukovarska lubenica, trogirska cvjetača, istarski ljubičasti luk, šibenski šljivar, neretvanski jabučar i mnogi drugi. Dakle, trebamo tu biti pametni ali to nema veze zapravo sa usklađivanjem zakonodavstva. Htio sam po ovome još završno reći se nadam je ova rasprava poslužila kao ohrabrenje svim zastupnicima da se aktivnije uključe u razmatranje stajališta Vlade RH pri Vijeću EU-a, da se više radnih tijela odluči za sudjelovanje u davanju mišljenja na predložene stavove koje je redovito uputio Odbor za europske poslove i nadam se da ćemo tako producirati puno kvalitetnija stajališta koja će Vlada braniti u Bruxellesu. Dakle, još jedanput, ne trebamo stalno lopticu prebacivati na Bruxelles, puno toga je u našim rukama, trebamo se samo aktivirati i koristiti alate koji su nam dostupni. Hvala.
Hvala. Evo završno u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta javlja se i poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.
Hvala najljepša. Dakle, potaknuta raspravom i onime što smo čuli od kolega zastupnika koji su spominjali Zakon o sjemenu, jednostavno smatram da trebam iskoristit priliku i u ovom završnom izlaganju ispred Kluba zastupnika Domovinskog pokreta ukazati i samoj državnoj tajnici i suradnici na određene po meni vrlo nezgodne situacije koje se sada javljaju. Dakle, mi se ovdje usklađujemo sa tekovinama EU-a, dakle pokušavamo složit zakonodavstvo koje bitno ne odstupa od onoga što Europa smatra određenim kvalitetnim vrijednostima međutim kada govorimo konkretno o Zakonu o sjemenu, moram reći da se spomenutim odredbama predloženog zakona, krši Međunarodni ugovor o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. g. i isto tako odredbe Deklaracije UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnom prostoru odnosno u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obvezna poštivati, dakle konkretno, u čl. 19. stavak 2. Deklaracije navedeno je: Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i svoja tradicijska znanja“ a u stavku 8. istog članka navedeno je da države moraju poduzeti sve kako bi se politikama o sjemenu o zaštiti biljnih sorti i ostalim zakonima o pravima intelektualnog vlasništva, sustavima certifikacije i zakonima o stavljanju na tržište sjemena poštivala i uzimala prava, potrebe i stvarnost seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnom području. I treće, dakle donošenje nacionalnog zakona o sjemenu u ovom trenutku nije u skladu niti sa odlukom Vijeća EU dakle br. 2019/1905 od 8. studenog 2019., što je relativno svježa odluka, dakle o zahtjevu Komisiji da se podnese studija o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala. Dakle, sve ovo nas navodi na zaključak da moramo reagirati na vrijeme i ne dopustiti određena odstupanja od onoga od smjera u kojem Europa ide. A isto tako za kraj bih samo iznijela podatak da razini EU preko 50% sjemenja se zapravo proizvodi na vlastitim obiteljskim gospodarstvima. Zašto bi mi taj dio ugrožavali? Hvala najljepša.
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točci i o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.
Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021. Predlagatelj je vlada. Rasprava je zaključena. Sukladno prijedlozima saborskih radnih tijela dajem na glasovanje Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 128 zastupnica i zastupnika, 127 za i 1 protiv, te je tako donesen Plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g.
Sada idemo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 45 Predlagatelj je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i Klub zastupnika SDP-a na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Predlagatelj je podnio amandman koji je na temelju čl. 202. Poslovnika postao sastavni dio konačnog prijedloga zakona. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun te Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Peđa Grbin. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege. Poštovani g. potpredsjedniče. Prije godinu dana otprilike dan više ili manje čitav se svijet suočio sa činjenicom da nam prijeti jedna ozbiljna kriza, kriza kakvu pamte samo oni doista najstariji koji se još uvijek mogu prisjetiti situacije koju je svijet doživio sa pandemijom španjolske gripe prije više od 100 godina. Situaciju kakvu smo gledali u filmovima znanstvene fantastike, čitali u knjigama koje su govorile o raznoraznim katastrofama, ustvari situacija koja je cijelo vrijeme bila tu negdje blizu, ali smo valjda tako to mora biti, uvijek vjerovali da će se dogoditi nekome drugome ili negdje drugdje. Međutim, pandemija virusa covid, zbog korona virusa, virusa bolesti covid-19 pogodila je čitav svijet, a pogodila je i Hrvatsku, prošloga tjedna govorili smo o zdravstvenim aspektima te krize i naravno da prioritet u suočavanju sa zdravstvenom krizom mora biti borba sa zdravstvenim posljedicama te krize. Naš prioritet svakako u svakom slučaju u svakom pogledu mora biti očuvanje života i zdravlja ljudi. I prošloga tjedna govorili smo o tome da mi iz SDP-a ne samo da nismo protiv mjera zatvaranja, bilo bi dvolično od nas da budemo protiv mjera zatvaranja kada smo ih predlagali i zagovarali prije samo dva i pol, tri mjeseca, mi smo za njih, ali tražimo da se naprave neke stvari koje će ih pratiti. Prva je naravno ona metoda semafora o kojoj govorimo još od listopada prošle godine, metoda koja će nastup određenih mjera, ali isto tako i njihovo popuštanje vezati uz određene objektivne konkretne brojke uz nekakvo vrednovanje gdje ljudi mogu unaprijed znati što ih čeka ako dođe do pogoršanja ili poboljšanja zdravstvene situacije. Vlada to ne prihvaća, nažalost Vlada to ne prihvaća i uzvraća da oni svakodnevno valoriziraju situaciju i da na temelju toga donose nekakve odluke, nekakve mjere, nekakve ideje. Poštovane kolegice i kolege to ne funkcionira odnosno to funkcionira na način da nažalost danas u Hrvatskoj niti u smrti ne možemo biti jednaki, a to poštovane kolegice i kolege nije dobro. Međutim, drugi aspekt zdravstvenog odgovora na korona krizu odnosno onoga što ta korona kriza donosi su ozbiljne ekonomske posljedice, ozbiljno pogoršanje ekonomske gospodarske krize u RH. A ta kriza onda ima za posljedicu još nešto, a to je sveopći porast siromaštva. Svi oni koji se bave sa javnim zdravstvom reći će vam da je siromaštvo jedan od najvećih rizika za zdravlje nacije, za zdravlje društva zato što pogađa velik broj ljudi. Ljudi se ne mogu na adekvatan način hraniti, ljudi ne mogu grijati prostore u kojima žive, za boga miloga ljudi ostaju bez krova nad glavom, ljudi si ne mogu priuštiti liječenje, ljudi si ne mogu priuštiti liječenje, ljudi si ne mogu priuštiti lijekove, ljudi zbog toga pate, ne samo emocionalno zbog situacije u koju su dovedeni u ovakvim krizama bez svoje krivnje, već pate i fizički jer im se pogoršava njihovo zdravstveno stanje. Zato uz traženje jasnih kriterija i metode semafora, mi u SDP-u, mi u opoziciji tražimo još nešto drugo, a tražimo adekvatne mjere kompenzacijske mjere koje će pomoći ovoj zemlji da ovu krizu prevlada. Tih kompenzacijskih mjera čitav je niz, jedan dio trebao bi ići prema gospodarstvu, za razliku recimo od susjedne Slovenije Hrvatska nema adekvatan paket mjera pomoći gospodarstvu, ima nešto, ali to nije adekvatno kolegice i kolege. Danas je vladajuća većina jedan prijedlog, možda ne toliko krucijalan u financijskom iznosu o kojem se radi, ali svakako simboličan, a radilo se o ukidanju obvezne članarine u HGK, odbila. Nije predložila nešto drugo što bi trebalo pomoći našim poduzetnicima, ali dobro. To je odgovornost vladajućih, a na nama je da na nju ukažemo i na nama je da kontinuirano predlažemo druge mjere za koje vjerujemo da će pomoći gospodarstvu. Međutim, propast gospodarstvenika ima daljnje posljedice. Ljudi koji su radili ostaju bez posla. Ljudi koji su očekivali zaposlenje, prije svega sezonsko jer svi koji prate pokazatelje porasta i padanja broja zaposlenosti u Hrvatskoj, znaju da je zaposlenost u Hrvatskoj izrazito sezonalna, znači ljudi ostaju bez posla, a drugi koji očekuju zaposlenje, a koje bi u normalnim okolnostima po prirodi stvari došla, ne mogu do njega. To je realnost. Na takvu realnost treba odgovoriti. Nema kompenzacijskih mjera prema gospodarstvu. Nisu adekvatne. Ajmo onda vidjeti kako pomoći građanima. I upravo tu, upravo sada, upravo u tom trenutku dolazi ovaj prijedlog kojeg su uputili SDP i zeleno-lijeva koalicija, a to je prijedlog o produljenju, poštovane kolegice i kolege, ne od uvođenju, jer je ovaj moratorij već uveden, već o produljenju moratorija na ovrhe. Vladajući će reći, obveze se moraju plaćati. To je mantra kojom se često služe i Vlada i Plenković i HDZ i ja se s tom mantrom moram složiti jer obveze se doista moraju plaćati. Ali, pitam vas, kako se postavlja Vlada kada dođe u situaciju da sama ne može plaćati svoje obveze. Vlada tada diže kredit, zadužuje se. Da li to građani koji su ostali bez posla mogu? Ne. Pa nema banke koja će nekome tko je ostao bez posla i ostao bez primanja dati kredit da bi podmirivao svoje redovne dnevne potrebe, a vraćat će ga, kada? Jednog dana kad se možda zaposli. To ne postoji. Država se može zadužiti, međutim, naše građanke i građani ne. Kad su ostali bez posla, ne. I to nije populizam, to je činjenica, to je činjenica koju vidi svatko tko želi gledati. Okej, znači jedna metoda koju Vlada ima na raspolaganju građankama i građanima nije dostupna. Ajmo vidjeti šta banka radi u drugim situacijama. Ne može se zadužiti, a u slučaju lijekova, sjećate se prije nekoliko mjeseci kada ih nije bila u stanju plaćati, otišla je pregovarati sa veledrogerijama i moliti da joj se odgodi plaćanje. Moliti da veledrogerije protiv nje ne pokrenu ovršne postupke na koje su imale puno pravo uz jednostavno obrazloženje, gledajte ljudi, to sada ne možemo platiti. Nemamo sredstava. I sad vas pitam, zašto „obveze se moraju plaćati“ vrijede za građanke i građane koji su ostali bez posla, a ista poruka „obveze se moraju plaćati“ ne vrijede za RH? Ja to ne razumijem. I nadam se da će danas u raspravi biti onih koji će mi to pokušati, i onda nadam se, i uspjeti objasniti. Međutim, takva diskriminacija, neravnopravnost, nazovite ju kako god hoćete, u demokratskom i solidarnom društvu ne smije egzistirati. I upravo zato, ponovit ću još jednom, idemo s ovim prijedlogom zakona. Idemo s ovim prijedlogom zakona kako bi pomogli onima koji nemaju posao, koji su ostali bez posla, koji se ne mogu zaposliti, koji nemaju primanja, da prežive do onog trenutka kad će ova kriza, a duboko sam uvjeren da to mišljenje ne dijelim sam nego sa svima vama koji ste danas ovdje u sabornici, proći. Cijepljenje, svakako nadamo se, ali vidimo da ni to cijepljenje ne funkcionira onako dobro, onako brzo i onako učinkovito kako smo očekivali. Pitao sam prošloga tjedna ministra i odgovor je bio jasan, Hrvatska nema plan B. EU je zeznula stvar, Hrvatska nije radila na planu B. I čekat ćemo. Ovih dana dolaze nova cjepiva u daleko smanjenom broju, ali je činjenica da procijepljenost neće doći onako brzo kako smo očekivali i pitanje je kada će započeti oporavak. Ja se nadam da će započeti sa turističkom sezonom. Ali mislim da u to u ovom trenutku nitko ne može biti 100% siguran. Zato smo uz ovaj zakon predložili i jedan amandman, a tim amandmanom predlagatelji, kao predlagatelji tražimo da se jasno definira datum do kada će vrijediti moratorij. Umjesto prijedloga iz samog zakona da Vlada sama odredi trajanje moratorija, ovim amandmanom predvidjeli smo da moratorij traje do 30. lipnja ove godine. Zašto? Jer smo već prilikom rasprave o Ovršnom zakonu uspjeli ishoditi da Vlada dobije ovlast da uvede moratorij. Međutim, Vlada tu ovlast nije iskoristila. 2 mjeseca Vlada RH, i to jasno treba reći, ima zakonsku ovlast, vlastitom odlukom u bilo kojem trenutku bez pitanja bilo koga uvesti moratorij na ovrhe i pomoći građankama i građanima ove zemlje. A Vlada to ne čini. I sad vas pitam sve koji ste ovdje, ali i sve one koji nas slušaju. Da li je ekonomska situacija danas nakon godine korona krize, u trenutku kad nismo sigurni kada će ta korona kriza završiti, bolja ili lošija od one koja je bila u 4. mj.? Ako nije lošija, onda kolegice i kolege, barem je ista. A tada smo se dogovorili i zajedničkim radom i djelovanjem opozicije i vladajućih, donijeli smo odluku o uvođenju moratorija od 3+3 mjeseca jer smo znali da je to dobro, jer smo znali da je to ispravno. I vratit ću se još jednom i reći, da, obveze se moraju plaćati. Ali isto tako, da, Hrvatska je socijalna država. Socijalna država koja bi trebala brinuti o socijalnom statusu svojih građanki i građana, solidarna država u kojoj se mora pomoći onome ko je slabiji, koji nema i ne može iz objektivnih okolnosti. I prije nego što predam riječ kolegici Benčić, vladi ću poslati jednu jasnu poruku. Imate se pravo, itekako se imate puno pravo ne slagati sa ovim prijedlogom zakona, možete ga zvati populističkim, možete ga zvati kako god hoćete, ma boli me briga kako ćete ga nazvati. Al ako ovo što predlažemo ne valja, predložite nešto drugo, dajte alternativu, dajte alternativu i nemojte prozivati oporbu da nema inicijative, da nema prijedloga. Pogledajte ono što se u HS predlaže i shvatit ćete da je ironijom sudbine oporba ta koja kontinuirano dolazi sa konkretnim jasnim i boljim prijedlozima i ne morate ih usvojiti, al dajte alternativu. Ako moratorij na ovrhe ili moratorij na kredite o kojem ćemo uskoro također raspravljati nisu odgovor i nisu dobro rješenje recite što je. Al prihvatite činjenicu da u našem društvu postoje deseci tisuća ljudi koji su ostali bez posla, a još najmanje toliko onih koji se u slijedećih nekoliko mjeseci neće moći zaposliti i zbog toga neće moći podmirivati svoje obveze. Naša je zadaća pomoći im, mi smo dali svoj prijedlog. Ako on ne valja, vaša je obveza dati svoj i mi ćemo ga podržati jer je naše čvrsto uvjerenje da je u ovakvom trenutku bilo kakav prijedlog bolji od nikakvog. Hvala vam lijepo i prepuštam riječ kolegici Benčić.
Hvala. Izvolite poštovana zastupnica Benčić će iskoristit ostatak vremena.
Počet ću s time da ovdje razgovaramo o temi koja se tiče izravno u ovom trenutku 230.000 građana RH, potencijalno i puno puno više, a ovdje nas je u sabornici preostalo tolko kolko nas je preostalo 20-tak, 23. jer je petak, jer je petak. Nekima je možda danas i bila plaća, pa se neće zamarati sa tužnim sudbinama 230.000 ljudi kojima nije bila, a i da je bila neće ništa od nje imat. Ali počet ću sa nečim drugim danas, počet ću sa jednom velikom pobjedom koju smo svjedočili ovaj tjedan, doslovno pobjedi Davida protiv Golijata jer je Davida bilo puno. Počet ću sa pobjedom Udruge Franak i pobjedom svih građana ove države koji su 10.g. tvrdili da ih banke jesu prevarile i da imaju pravo na povrat onoga što su pretplatili. Ja se sjećam cijelog tog postupka od početka i sjećam se zgražanja mnogih saborskih zastupnika, političkih opcija, stručnjaka i stručnjakinja nad uopće idejom da bi se propitivao model koji je, zbog kojeg je u dužničkom ropstvu su završile desetine tisuća ako ne i stotine tisuća građana RH jer se dugovi moraju platit, jer sami ste si krivi niste dobro čitali ugovor, jer zašto se niste bolje raspitali. To su bili argumenti koji su se iznosili između ostalog ovdje i svi koji su to govorili su bili u krivu i ovaj tjedan je to potvrđeno. Zašto počinjem s tim? Jer ista argumentacija i ista logika pogleda na ekonomiju i na društvo je razlog što imamo 230.000 blokiranih. Argumenti sami su si krivi, nisu dobro čitali ugovore, zašto su se zaduživali, naime meni najdraži argument većina tih troškova je na telekomunikacije kod ovih dugova do 10.000 kuna, pa šta troše telefon. I imaju neki obraza reć taj argument u trenutku kad bez interneta ne mogu u školu, ne mogu u školu, dakle ne mogu ostvarit osnovno ljudsko pravo pohađanja osnovnoškolske ili srednjoškolske nastave, a vi ljudima govorite zašto trošite na Internet, da ne trošite na Internet ne bi bili blokirani. Dakle, hoću vam reći da ako vas presuda u slučaju Franak i borba zastupnika bivšeg Aleksića koji je ovdje to govorio godinama i žao mi je što ga tu više s nama nema, ako vas to nije naučilo da morate stvari sagledati dublje i da ono što ste prihvatili kao ekonomsku dogmu nije ono što vodi ovu državu i ove građane u prosperitet onda ne znam kad ćete naučit. Iz tog razloga smo dali ovaj prijedlog, ja znam da moratorij od 6. mjeseci, dodatni moratorij na ovrhe, ali isto tako moratorij na kredite nekima koji se kreću samo unutar te ekonomske dogme zvuče grozno jer dugovi se moraju platit, da moraju se platit, al ajmo pogledat strukturu tih dugova, ajmo priznat, a to će vam reći i kolege iz Ministarstva financija da je još uvijek najveći dio dugovanja se odnosi na dugovanje do 10.000 kuna. Vrlo često ta dugovanja počnu sa nekoliko stotina kuna, zbog zateznih kamata završe na tisućama kuna i ljudi ih ne mogu otplatiti. Kad je neko dužan iznose do 10.000 kuna, to nisu obijesni dugovi, taj si nije kupovao ni vile, ni Mercedese, ni ne znam šta, dužan je jer nije platio struju, jer nije platio vodu, jer nije platio grijanje, jer nije platio ratu kredita možda, ali ta rata kredita je za stan u kojem živi zajedno sa djecom, nije obijest, to nije obijest. Naravno ima i takvih. Ali ono što si moramo ovdje postavit kao pitanje je da li ćemo zbog takvih kojih ima manje ostaviti u dužničkom ropstvu i zaista ne na rubu egzistencije nego ispod minimuma egzistencije sve one kojih ima više i koji nisu krivi što su završili u tom položaju. A nisu krivi zato jer godinu dana zbog pandemije ne mogu raditi. Nisu krivi zato jer se četvrtina stanovništava RH nalazi u području koje su zadesila 2 razorna potresa, četvrtina Hrvatske, stanovništva je na u tom području ljudi. I mi uopće moramo raspravljati ovdje u petak popodne kad nikog više nema i nitko ne gleda da li bi trebali produžiti moratorij na ovrhe ili stavit moratorij na kredite kao što su to neke druge susjedne nam zemlje napravile. A zašto su napravile? Jer su shvatile na vrijeme da dugotrajnost ove krize i posljedice koje će ona imati koje mi uopće sada još ne vidimo, vidjet ćemo ih tek kroz pola godine, godinu dana i u narednim, narednom desetljeću. Da su toliko dalekosežne da povratak na staro nije moguć, da nam treba nova vizija, da trebamo razmišljati out of the box, da trebamo razmišljati kako ćemo 230.000 ljudi koji su blokirani vratiti u ekonomiju. Ljudi koji su blokirani bježe iz regularne ekonomije u sivu ekonomiju jer naravno da će rađe raditi za keš lovu na ruke pa će barem nešto dobiti od toga nego da prima plaću od koje više nema ništa. I osnovno ono što je bio naš zahtjev stavimo moratorij dok ne donesemo Zakon o ovrhama koji će biti pravedan i prema dužnicima i prema …/Upadica: Hvala vam lijepa./… vjerovnicima.
Imamo na vaša oba izlaganja cijeli niz replika. Pa prvo na poštovanog zastupnika Grbina, zastupnik Bulj. Izvolite.
Kolega Grbin objeručke prihvaćam ovaj prijedlog jer ljudi u RH primjera radnici Brodotrogira nisu krivi što nemaju 6 mjeseci plaću, a isključuje im se struja, voda imaju ovrhu, nisu krivi ni ugostitelji koji ne mogu zaposliti svoje djelatnike, a ni gospodarstvenici kojima su zatvorene tvrtke zbog ove epidemije. Naravno da smo mi objeručke u prošlom mandatu prihvatili prijedloge vladajućih, naravno da i moj klub cijela oporba predlagala moratorij na ovrhe, ali moratorij na kamate i na kredite u ovoj godini jer ljudi ne mogu poglavito poduzetnici i obični naši građani ne mogu vraćati te kredite, a banke su solventne. I da ne bi bilo ovdje nešto nejasno prva mjera koju je napravila Slovenija, kad je bila pandemija, bila je moratorij na kamate i kredite dok traje pandemija. Jer ovo su okolnosti gdje nisu krivi ni poduzetnici, ni građani, ni radnici, nego je kriva …/Upadica: Hvala./… pandemija. Hvala lijepa.
Odgovor zastupnika Grbina.
Poštovani kolega Bulj, dopustite da podsjetim i vas ali i javnost pogotovo kolegice i kolege iz vladajuće većine. Prije 8-9 mjeseci nakon potresa zasjedajući tamo u onoj Ininoj zgradi u Šubićevoj, postigli smo 100%-tni konsenzus oko ovoga. Dapače, kada je donijet zakon gdje smo uočili da je postojala greška pa su obuhvaćene samo ovrhe na novčanim potraživanjima mi iz oporbe smo im inicirali ne podnošenjem prijedloga nego direktnim kontaktom sa ministarstvima jer nije bilo vrijeme za dobivanje političkih poena da se proširi i na one ovrhe koje idu na stalnim primanjima kod poslodavca, da se svi zaposleni dovedu u isti položaj. Radili smo zajedno za dobrobit građanki i građana ove zemlje. Mene samo zanima i molio bih vladajuće da mi odgovore što se promijenilo jer gospodarska se situacija poboljšala nije. Što se promijenilo, gdje je nestala ta volja za pomoć? Hvala vam.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Miletića.
Poštovani kolega Grbin, 18.000 naših poduzetnika, tvrtki, obrta trenutno u Hrvatskoj ne radi, još je na tisuće onih kojima su smanjeni prihodi, smanjene su plaće radnicima, neka radna mjesta su nestala. Mnogi sezonski radnici u turizmu nisu uspjeli pronaći posao radi pada u turizmu i cijele situacije. Što mislite odnosno što mislite, što misle vladajući iz čega će građani platiti dugove, imamo stožer i vladajuće koji su im onemogućili pravo na rad, onemogućili zaradu i sada ljudi sa smanjenim primanjima, sada naši građani koji nemaju primanja trebali bi vraćati dugove i trebali bi plaćati astronomske cijene ovrha, gdje je tu načelo razmjernosti koje nam stoji u Ustavu? Hvala.
Poštovani zastupnik Grbin.
Poštovani kolega lako za razmjernost, gdje je tu logika? To je ono što vas pitam. Pogledajte samo primjer kredita. Ako se ne uvede moratorij na kredite brojni građani ih neće moći plaćati. Što će se dogoditi? Banke će morati protiv njih pokrenuti odgovarajuće postupke ili će prodati te dugove. Onda će se krenuti u prisilnu naplatu, onda će opet pasti cijena nekretnina, onda mnogi drugi neće imati novca za vraćati dugove i evo nas u krugu i onda kriza više nije samo zdravstvena, nije više financijska, kriza je sada pardon, nije još samo ekonomska, kriza je sada i bankarska. A onda ćemo se iz nje izvući pitaj Boga kada. A ako se uvede moratorij na kredite o kojem ćemo ponavljam također raspravljati nećemo dopustiti da se to izbjegne, banke te kredite neće imati kao loše, država kompenzacijskim mjerama osigurava likvidnost banaka, ljudi imaju novca za trošenje, gospodarska, cijeli ciklus gospodarski ciklus raste …/Upadica: Hvala./… i ljudi na kraju svega imaju novce za vraćanje …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./… ali to je logika koju ovdje nema.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Lalovca. Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče. Poštovani kolega Grbin prije 2-3 dana HNB je objavio podatke o bilancama banaka. I ono što je mene zapravo šokiralo je stanje depozita hrvatskih građana prošle godine. Samo prošle godine jedan dio hrvatskih građana je uštedio ponavljam 12,1 milijardu kuna. 12 milijardi kuna u godini otpuštanja, u godini krize, u godini kada su većina građana bila na 4.000 kuna, u godini kada su se borili, kada nema turizma itd., depoziti građana su narasli na 12 milijardi kuna, a ako uzmemo onu koncentraciju depozita da 1,5% Hrvata ima oko 80 milijardi kuna, pokazuje se kako krize utječu na raslojavanje društva, kako su krize u ovom društvu utjecale od 2008. g. i tu stvorile tu veliko raslojavanje društva, a zamislite što će tek napraviti ova kriza koju još ne vidimo da ćemo iz nje izaći .../Upadica: Hvala./... i zbog toga podržavam ovaj vaš prijedlog.
Odgovor zastupnika Grbina.
Poštovani kolega Lalovac, dopustite mi, prije svega da vam čestitam. Ne na ovome što ste sada rekli, iako i na tome, ali dopustite mi da vam čestitam na onoj hrabrosti koju ste imali kao ministar, kada ste bili spremni povući odgovoran i težak potez u korist hrvatskih građanki i građana. Odluka Ustavnog suda od prije nekoliko dana kulminacija je onog procesa koji je počeo 2012. izmjenama Zakona o potrošačkim kreditima koji je usvojila SDP-ova Vlada, koji je prošao i kroz Zakon o konverziji, kojeg ste vi bili autor, otac, da tako kažem i koji je doveo do toga da brojne hrvatske građanke i građani žive bolje. A pazi čuda, ceh nije platio nitko. Zašto? Jer su banke ionako sve to što moraju vratiti građanima već debelo naplatile. E zašto vam sad čestitam? Zato što na vašem primjeru želim pokazati kako hrabrost i odgovornost mogu dovesti do povoljnih i dobrih .../Upadica: Hvala. Sljedeća replika…/... rezultata za sve. Tu hrabrost koju ste vi imali .../Upadica: … je poštovanog Hajdukovića./... sada tražim od ministra Marića i drugih.
Molim vas, ajmo se držati vremena.
Može. Hvala vam lijepo. Dakle kolega, prvo moramo nešto demistificirati. Čuli smo premijera kako govori da je ova oporba bezidejna, da nema prijedloga, da se ništa konkretno ne dešava, evo još jednog prijedloga, jednog u nizu, ima ih jako puno na dnevnom redu. No, govorili ste o moratorijima na ovrhe i o činjenici da Vlada jednom uredbom, jednim komadićem papira može pomoći jako puno građana. A ja se želim retorički ovdje zapitati, ne mogu pitati vas, niste član Vlade, kako od njih očekivati tako mali pomak odnosno kako tako mali pomak nisu u stanju napraviti, a nisu u stanju napraviti i spasiti ljude od siromaštva na puno djelatniji način? O čemu govorim? Deseci tvornica u Slavoniji se zatvaraju i to najčešće zbog promašenih i loših odluka Vlade. Šećerane, Meggle, mljekari će biti u problemu, sutra neki drugi. Vlada nije učinila ništa da omogući poljoprivrednicima, proizvođačima, industrijalcima da rade.
Hvala. Poštovani zastupnik Grbin.
Poštovani kolega Hajdukoviću, u pravu ste, ali ironično je još i nešto drugo. Kada Vlada donese odluku da se građani Banije oslobode plaćanja režijskih troškova, onda je to normalno i očekivano. Nota bene, mi to podržavamo jer je to normalno i očekivano. Ali, kada mi iz SDP-a ukažemo da i na području grada Zagreba ima onih koji još uvijek žive u kontejnerima i da im treba ista takva pomoć, onda je to populizam. Kada svi zajedno u 4. mjesecu donesemo odluku o moratoriju na ovrhe, onda je to dobro i očekivano, i da ne bude zabune, to je dobro i očekivano, ali kada to tražimo danas, onda je to populizam. Dakle, ovo što ste vi rekli je ozbiljan problem dvostrukih kriterija. Ali, za ocjene g. Plenkovića boli me briga. I bolit će briga ubuduće jer da mi je do njih stalo, ne bih mogao raditi svoj posao, a moj posao je predlagati, uporno, tvrdoglavo, bez obzira na odbijanje od strane vladajućih ono za što sam uvjeren da može pomoći građankama i građanima ove zemlje, to je moj posao i moja zadaća.
Hvala. Sljedeća replika je poštovane zastupnice Jelkovac.
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani kolega, 31.1. ove godine je bilo 100 tisuća manje blokiranih nego 30.11.2016. g. To govorim iz razloga što i sami znate da je u razdoblju od 2016. do danas poduzeto niz mjera upravo u cilju da se poboljša položaj i ovršenih i blokiranih i to od strane ove Vlade. 28. studenog prošle godine stupile su na snagu izmjene zakona kojima su od ovrhe oslobođene sve naknade. Isto tako, znate da je 2/3 prosječne neto plaće u RH izuzeto od ovrhe. Tako da nemojmo manipulirati. Nisu svi, sva primanja ovršenika ta koja se ovršuju i upravo mjerama ove Vlade napravljene su te izmjene. S druge strane, imamo vjerovnike za koje isto tako vrijedi ova kriza i koji su zbog krize u teškom položaju.
Hvala. Imamo odgovor poštovanog zastupnika Grbina.
Zahvaljujem poštovana kolegice Jelkovac. Upravo zato tražimo i druge kompenzacijske mjere za gospodarstvo. Upravo zato tražimo i druge kompenzacijske mjere za gospodarstvo, a prije nego što govorite o broju blokiranih, sjetite se da su ovrhe nakon prestanka moratorija krajem 10. mj. krenule sukcesivno pa u ovu brojku koju ste rekli nisu uračunate baš sve, pogotovo one koje su krenule naknadno. Ali dobro to. Poštovana kolegice Jelkovac, ovo je samo jedan od prijedloga za pomoć našim sugrađankama i sugrađanima. Ponovit ću, prijedlog kojeg smo u 4. mjesecu usvojili svih zajedno i koji tada nije bio sporan, a ekonomska situacija sada nije bolja nego što je bila u 4. mj. prošle godine. Nije. Više je ljudi bez posla, više onih koji ne mogu do posla. Zato danas trebamo ono što smo napravili u 4. mj. i to je to, to je tako jednostavno. Jedna mala pomoć našim sugrađankama i sugrađanima zbog koje nitko neće propast.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Peović.
Evo, najprije da kažem, da naravno da pozdravljam prijedlog. Riječ je o produljenju moratorija na kredite. No, nameće mi se pitanje, što da je u nekom fikcionalnom scenariju se taj prijedlog usvoji, što će biti nakon 3 mjeseca. Taj problem ljudima neće nestati, ti ljudi neće biti zaposleni ako nisu imali posao, neće imati prihode ako nisu među onih 1,7% koje je vaš kolega spomenuo, čije se bogatstvo naraslo za preko 11 milijardi kuna u bankama, itd. I ono što mi se čini dobro je ono što SDP predlaže na zagrebačkoj razini, zašto to ne biste predložili i na nacionalnoj razini, a to je dakle otpis dugova za struju. Koliko sam upratila, dakle to je SDP-ov prijedlog prema Bandiću da se otpišu dugovi za struju imamo najveći broj dugova znači za komunalnu svrhu, za struju, vodu, plin …/Upadica: Hvala./… to bi bila vjerojatno prava pomoć.
Odgovor poštovanog zastupnika Grbina.