6. sjednica

Sabor

19. 1. 2021
objavljeni podaci: 19. 1. 2021

Transkript

Sada prelazimo na sljedeću točku, a to je: Prijedlog kandidata za pučkog pravobranitelja Predlagatelj je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Temeljem članka 10. Zakona o Pučkom pravobranitelju i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Želi li predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav dodatno obrazložiti prijedlog? Da. Poštovani Dražen Bošnjaković, izvolite.
Poštovane zastupnice i zastupnici, prije nego što pređemo na današnju raspravu, Odbor za poljoprivredu, predložio je temeljem čl. 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o današnje dvije točke. To su: - Prijedlog Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 98 - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 97 Da li ste suglasni sa ovim prijedlogom? Evo, čini mi se da smo suglasni. Kako nema primjedbi o navedenim zakonima, provest ćemo dakle objedinjenu raspravu. Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izvolite.
Sada Izvješće o Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za razdoblje srpanj 2019.-srpanj 2020., podnositelj je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. I o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44.st. 4. Poslovnika HS-a. No prije toga kolega Lerotić se javio za riječ. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,21 SATI Poštovana zastupnice i zastupnici, samo jedna zastupnica sada prelazimo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda (oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda (oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rengenskim zrakama), izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda (lasersko oružje koje osljepljuje) i izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda (namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila), drugo čitanje, P.Z. broj 124 Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava RH i članka 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora. Navedenim člankom Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom Republike Hrvatske potvrđuju međunarodni ugovori donese u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Izvolite.
Kolega Štromar ostanite ovdje odmah jer ćemo krenuti odmah sa iznošenjem stajališta u ime Kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika, pa će prvo u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika govoriti poštovani zastupnik Predrag Štromar. Izvolite.
Hvala. Sada će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovani zastupnik Davor Dretar.
Posljednja točka večerašnjeg dnevnoga reda je: Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva Molim predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva gospodina Roberta Jankovicsa da podnese izvješće.
Sada idemo na Izbor, imenovanje i razrješenja. Molim predsjednika suodbora, hvala ministre, predsjednicu Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Nadu Murganić da obrazloži prijedloge svih 35 odluka. Radi se o vanjskim članovima i neki drugih stvari ali to će poštovana predsjednica Murganić objasniti.
Prva točka: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poticanju ulaganja, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br.104. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS-a. Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Molio bih sada predstavnicu predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovana državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, izvolite.
Mi sad idemo na slijedeću točku a to je: - Prijedlog zaključka o stavljanju izvan snage zaključka Hrvatskoga sabora od 20. rujna 2019. koji je donesen uz Zakon o potvrđivanju dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma Predlagatelj: Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Možemo malo, molim vas, ima nas slovima i brojkama, četiri ili pet u dvorani, baš ne moramo vikat. Predlagatelj je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost temeljem čl. 66. a u svezi s čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Vlada je dostavila mišljenje koje ste dobili, želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Nikša Vukas, predsjednik odbora, izvolite.
Hvala vam. Dobro jutro, poštovane kolegice i kolege. Nastavljamo s radom, danas prva točka: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 96 Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Izvolite, državni tajniče.
Sada bismo prešli na slijedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 88 Predlagatelj je Klub zastupnika SDP-a temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. I 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Vlada je dostavila svoje mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Peđa Grbin u ime predlagatelja. Izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj, zapravo nezavisni zastupnik, poštovani zastupnik Nađi, izvolite.
Treća rasprava, poštovani kolega Milorad Pupovac u ime Kluba zastupnika SDSS-a, izvolite.
Idemo na slijedeću točku dnevnog reda: Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, drugo čitanje, P.Z.E. 83 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Tomislav Mihotić.
A mi ćemo sada nastaviti s radom, kako smo i najavili, prva točka: - Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu Podnositelj: Središnji državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Podnositelj je Središnji državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju čl. 15. Zakona o odnosima Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Raspravu je proveo Odbor za Hrvate izvan RH a Vlada je dostavila mišljenje. Molio bih predstavnika predlagatelja da dodatno obrazloži izvješće, s nama je poštovani državi tajnik Središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas. Izvolite, državni tajniče.
Idemo na sljedeću točku, a to je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini, prvo čitanje, P.Z. br. 47 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić. Izvolite.
Idemo na sljedeću točku dnevnog reda. To je - Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 83. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje. Raspravu su proveli Odbor za gospodarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni? Evo uvodno izvolite državni tajniče.
Sad idemo na slijedeću: Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora, drugo čitanje, P.Z. broj 11 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172., a u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Josip Salapić, izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Najprije bih vam predložio sukladno čl. 255 Poslovnika, budući da pisanih prigovora na predložene točke nije, dnevnog reda nije bilo, onda da prihvatimo dopunu dnevnog reda 6. sjednice sa 2 nove točke. Prva je Nacionalni, Prijedlog Odluke o razrješenju dijela člana Nacionalnog vijeća za šport, b) Prijedlog Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za šport, 2) Godišnje Izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije-HAMAG Bicro za 2018. i 2019. g. Podnositeljica je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Prijedlog dopuna dnevnog reda dostavljen vam je elektroničnim putem, kao što sam rekao, budući da sukladno čl. 225. Poslovnika pisanih prigovora na predložene točke dopune dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su te predložene točke uvrštene u dnevni red 6. sjednice pa možemo krenuti na prvu točku kako smo i predvidjeli današnjim planom rada. Prva točka će biti: - Informacija o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske; Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 113. Ustava RH i čl. 123. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove i Odbor za vanjsku politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Da. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, poštovana Andreja Metelko-Zgombić, izvolite.
Ovime smo došli do kraja rasprava klubova i nezavisnih zastupnika odnosno zastupnica pa prelazimo na dnevni red kako smo ga i najavili. Prvo danas: - Konačni prijedlog Zakona o izmjeni zakona o željeznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 110 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. i 206. Poslovnika HS-a. Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić. Izvolite.
Sad idemo na sljedeću točku, a to je: - Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, prvo čitanje, P.Z. br. 89; Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovani državna tajnica Majda Burić, izvolite.
Idemo dalje sa: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade RH i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 120. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207. Poslovnika HS-a. Navedenim člankom Poslovnika propisano je da se zakoni o kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost. S nama je g. Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave koji će imati uvodnu riječ o ovome zakonu odnosno viđenje njegovog ministarstva i vlade o ovom zakonu, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,00 SATI Evo kolege nastavljamo dalje. Slijedeća točka je: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, prvo čitanje, P.Z. broj 109 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvažena državna tajnica Nataša Mikuš Žigman, izvolite.
Evo, dobro jutro, kolegice i kolege, nastavljamo dalje s radom. Prva točka današnjeg zasjedanja je: - Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 99 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Izvolite, zastupnik Bulj.
Sada započinjemo s postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, to su članci 132.-139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prvi na redu za postavljanje pitanja danas je poštovani kolega Vladimir Bilek. Imamo povredu Poslovnika, oprostite, kolegica Peović. Izvolite.
Sada ćemo krenuti a glasovanjem, prvo ćemo proći kroz mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskog sabora. Imamo ih tri, pod a) koji je podnio zastupnik Nikola Grmoja, pod b) koji je podnio zastupnik Arsen Bauk i pod c) koji je podnio zastupnik Domagoj Hajduković. Sukladno čl. 236. Poslovnika Hrvatskog sabora, o mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav odlučuje se bez rasprave. Pa prvo dajem na glasovanje slijedeći zaključak, prihvaća se mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskog sabora koji je podnio zastupnik Nikola Grmoja a koja glasi: Odredbom čl. 236. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora određeno je kako predsjedatelj daje riječ zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika čim je ovaj zatraži. Uvidom u video zapis 6. sjednice koja je održana 5. ožujka 2021. g. utvrđeno je kako predsjedatelj nije dao riječ zastupniku nakon njegovog višekratnog traženja da govori o povredi Poslovnika. Stoga se smatra kako predsjedatelj nije postupio u skladu s navedenom odredbom te je bio dužan dati riječ zastupniku čim je zatražio govoriti o povredi Poslovnika Hrvatskog sabora.“ …/Upadica sa strane, ne razumije se./… Što ste rekli? Ništa, onda glasujemo… …/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Prelazimo na posljednju točku dnevnoga reda prije iznošenja stajališta. Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 74 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 207. Poslovnika Hrvatskog sabora. Za vašu informaciju radi se o prijedlogu zakona odnosno o konačnom prijedlogu zakona br. 74. Navedenim člankom Poslovnika propisano je znači da to bude u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je g. državni tajnik Josip Salapić iz Ministarstva pravosuđa i uprave, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,54 SATI Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Isto tako molim gospodu i dame iz medija da nam omoguće da nastavimo sa radom. - Prijedlog Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.g. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. čl. 172. Poslovnika u vezi s čl. 52. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH. Raspravu su proveli Odbor za europske poslove, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za gospodarstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za regionalni razvoj fondova EU, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Odbor za obitelj, mlade i sport. Sada ću zamoliti predstavnika predlagatelja da na da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Predsjedniče vlade izvolite. …/Upadica iz klupe: Grbin traži stanku/… Aha, samo malo, vidim da već imamo zahtjeve za stanku, prvi je kolega Grbin, izvolite. Samo, samo malo, ovako vas kolegice i kolege, dižete replike, dižete ruke, ja ne znam šta ko traži, dakle da li ima još zainteresiranih za stanku? Možemo odma sada to vidjeti, Kolegica Mrak-Taritaš. Javlja li se još netko? Ne. Dobro. A replike ćemo onda, kolega Tomašević isto, kolega Tomašević. Dobro, replike kasnije kad krene izlaganje. Izvolite kolega Grbin. Kolega Pavić isto četvrti.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,42 SATI Evo poštovane kolegice i kolege, nema nas puno. Koliko? Šestero svi skupa u dvorani. Prelazimo na sljedeću točku a to je - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 101. Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 175. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo, te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić. Izvolite.
Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2019., podnositelj je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2019.g.“ Tko je za? Kolega Lerotić, nakon ovoga dobro. Tko je za sam pitao. Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 131 zastupnica i zastupnik, 90 za, 41 suzdržana i na taj način donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Dobar dan svima. Molim vas da zauzmete mjesta. Dobro, idemo početi: - Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. Predlagatelj akta je Vlada RH temeljem čl. 172. Poslovnika HS. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za obitelj, mlade i sport, za pravosuđe i za europske poslove. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Izvolite, gđa. državna tajnica Andreja Metelko Zgombić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, izvolite.
Prelazimo na posljednji prijedlog zakona u današnjoj raspravi, to je: - Prijedlog Zakona o elektroničkim medijima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 62; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Kao što ste vidjeli po naslovu, radi se o prvom čitanju i odnosi se odredbe Poslovnika koje se odnose na takvo čitanje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za informiranje, informatizaciju i medije i za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je gđa. Nina Obuljen Koržinek, izvolite.
Hvala. Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj nacionalnih manjina u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Ermina Lekaj Prljaska, izvolite.
Idemo na Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i ugovorom između HRT-a i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. Podnositelj je Programsko vijeće HRT-a. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak, prima se na znanje navedeno Izvješće. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 130 zastupnica i zastupnika, 76 za, 2 suzdržana, 52 protiv te je na taj način donesen Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Prelazimo sada na dnevni red, kako smo i najavili, prva točka: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 116 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Sada bih zamolio predstavnika predlagatelja da dodatno obrazloži prijedlog zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Željko Plazonić. Izvolite, državni tajniče.
Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica Katarina Peović kao nezavisna zastupnica. Izvolite.
Poštovane saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici. Nastavljamo s radom po predviđenom dnevnom redu, dakle sada ćemo raspravljati o: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Svjetske meteorološke organizacije o pravnom statusu i djelovanju Ureda za projekte Svjetske meteorološke organizacije u Republici Hrvatskoj, drugo čitanje, P.Z. br. 119; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora. Navedenim člankom Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuje međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednom čitanju. Amandman se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje ovog konačnog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik Mile Horvat, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 19:50 SATI Nastavljamo s radom dalje, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Sljedeća točka dnevnog reda i završna večeras je: - Interpelacija o radu Vlade RH vezano za način dodjele i način raspolaganja sredstvima EU fondova u sklopu projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“ Podnositelji su 25 zastupnika u HS-u na temelju čl. 86. Ustava RH i u vezi s čl. 145. Poslovnika HS-a. prigodom rasprave o interpelaciji primjenjuju se odredbe čl. 145. i 151. Poslovnika. Vlada je dostavila izvješće. Molim predstavnika podnositelja da dodatno obrazloži prijedloge.
Sljedeći klub zastupnika je onaj Centra i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak TAritaš.
Idemo na točku dnevnog reda. Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019.g. Podnositelj je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja temeljem čl. 34. Zakona o tržišnom natjecanju. Raspravu ćemo provest na temelju čl. 44. st. 6. Poslovnika HS. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li podnositelj dat dodatno obrazloženje? Ministar? Patrlj, zamjenica predsjednika vijeća za tržišno natjecanje, izvolite.
Sad prelazimo na slijedeću točku a to je: - Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu Možemo malo tiše, molim vas? Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 10.stavka 3. Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalnoj strategiji razvojne suradnje RH za razdoblje od 2017. do 2021. Raspravu su proveli Odbor za vanjsku politiku te Odbor za Hrvate izvan RH. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Zdenko Lucić, izvolite.
Prva je na redu točka: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, prvo čitanje, P.Z. br. 87 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i odbor za regionalni razvoj i fondove EU-a. Pozdravljam ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, poštovanu Natašu Tramišak koje će nam uvodno predstaviti navedeni prijedlog zakona. Ministrice, izvolite.
Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2019.g. Podnositelj je Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44.st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak „Prihvaća se Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2019.g.“ Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 127 zastupnika, 88 bilo je za, 39 suzdržanih te je na taj način donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Idemo na sljedeću točku. Sljedeća točka je - Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. 37. Predlagatelj: Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista Na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati obrazloženje?
Sada idemo na slijedeću točku odnosno to su objedinjene dvije točke a) i b): a) Prijedlog Odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport i a) Prijedlog Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 4. Zakona o sportu. Raspravu je proveo Odbor za obitelj, mlade i sport. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Tomislav Družak. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,40 SATI Kolege nastavljamo dalje sa radom. Sljedeća točka je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, drugo čitanje, P.Z.E. br. 70. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske, a temeljem članka 85. Ustava i članka 172. u vezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmane se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovani državni tajnik Ivo Milatić. Izvolite.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj Mosta u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,52 SATI Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Na redu je: - Izvješće Državnog odvjetništva RH o radu državnih odvjetništava u 2019.g. Podnositelj je Državno odvjetništvo RH temeljem čl. 72. Zakona o državnom odvjetništvu. Raspravu su proveli Odbor za pravosuđe, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a vlada je dostavila svoje mišljenje. Molio bih sada predstavnicu predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovana glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, izvolite. Imate 20 minuta za uvodno izlaganje.
Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Rade Šimičević.
Prelazimo na drugu točku dnevnog reda: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržnog natjecanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 107 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Radi se znači o prijedlogu zakona koji nosi broj 107. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda zato se primjenjuju odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Gospođa državna tajnica Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razgovora, razvoja, ispričavam se, ovdje je s nama i upoznat će nas sa osnovnim karakteristikama ovoga zakona.
Idemo sa današnjim prijedlogom dnevnoga reda. Dobro, vidim da nema nikakvih ovaj naknadnih primjedbi. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, drugo čitanje, P.Z.E. br. 14. Prijedlog, radi se o drugom čitanju, znači na redu su odredbe koje se odnose na konačni prijedlog zakona. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, dakle amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Gospodin državni tajnik u Ministarstvu zdravstva g. Željko Plazonić je s nama, izvolite.
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Danas prva točka na dnevnom redu: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 103. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Ovdje je poštovani ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Ministre, pozdravljam vas i molim vas za uvodna izlaganja.
Sada idemo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 45 Predlagatelj je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i Klub zastupnika SDP-a na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Predlagatelj je podnio amandman koji je na temelju čl. 202. Poslovnika postao sastavni dio konačnog prijedloga zakona. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun te Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Peđa Grbin. Izvolite.
Poštovane zastupnice i zastupnici dobro jutro, nastavljamo s radom prema planu koji smo najavili, dakle prva točka danas: - Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, prvo čitanje, P.Z. br. 61. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje Zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Molio bih sada predstavnicu predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovana ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pozdravljam ministricu i izvolite, možete nam predstaviti zakon.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,47 SATI Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, nastavljamo s radom na redu je: - Izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u 2020. godini Podnositelj je predsjednik Vlade RH. Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s Člankom 11. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove. Sada bih molio predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži izvješće. Izvolite.
Hvala vas lijepa. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, sve vas najljepše pozdravljam. Na početku samo jedna najava, dakle danas ćemo dodati na kraju rasprave, prve i druge točke, dakle nakon završetka rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju zakona, imat ćemo Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva vezano za zamjenu zastupnika, a o tome ćemo glasovati sutra u 9,30, dakle o Izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva, samo to. Danas započinjemo, kao što je i najavljeno, s: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 102; Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za prostorno uređenje i graditeljstvo i za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Prije nego što dam riječ predlagatelju, javlja se kolegica Selak Raspudić, izvolite.
Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedba nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. g. Podnositelj je Nadzorni odbor HRT-a i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak, prihvaća se navedeno Godišnje izvješće. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 127 zastupnika i zastupnica, 76 je bilo za, 2 suzdržanih, 49 protiv te je na taj način donesen Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. g. Podnositelj Nadzorni odbor HRT-a i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak, prihvaća se navedeno Godišnje izvješće. Izvolite glasovati. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 130 zastupnika i zastupnica, 76 za, 2 suzdržanih, 52 protiv te je na taj način donesen Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,53 SATI Poštovane kolegice i kolege, evo sad ćemo nastaviti pa ćemo ići na Iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika i prvi će u ime Kluba Hrvatskih suverenista govoriti poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović, izvolite.
Idemo na 6.raspravu Klub zastupnika IDS-a poštovana kolegica Katarina Nemet. Izvolite.
Idemo sada na 3. raspravu. Govorit će nezavisna zastupnica poštovana Karolina Vidović Krišto. Izvolite.
NASTAVAK ZASJEDANJA 6. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA, ODRŽANE 29. SIJEČNJA 2021. Dobar dan svima. Danas na dnevnom redu prva točka je: Konačni prijedlog Zakona o proglašavanju Parka prirode „Dinara“, drugo čitanje, P.Z. br. 6 Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. S nama je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, g. Mile Horvat koji će uvoditi u temu odnosno u kratkim crtama objasnit ovaj zakon. Izvolite.
Idemo dalje, sada krećemo s radom: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, prvo čitanje, P.Z.E. br. 70 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona, poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Nastavljamo sa radom. Danas prema planu prva točka: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, prvo čitanje, P.Z. br. 71 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave i o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje prijedloga zakona, s nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Izvolite državni tajniče.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,51 SATI Evo nastavljamo dalje s radom, slijedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 90 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđenja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave shodno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Žarko Katić, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 19:29 SATI Nastavljamo s radom. Sada je na redu: Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019.g. Podnositelj izvješća je Vlada RH na temelju čl. 7. Zakona o protuminskom djelovanju. Raspravu su proveli Odbor za obranu i Odbor za unutarnju političku i nacionalnu sigurnost. Državni tajnik u Ministarstvu obrane g. Žarko Katić upoznat će nas sa izvješćem. Izvolite.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici želim vam dobro jutro, nastavljamo s radom. Prva točka: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 91. Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje Zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Pozivam sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, ovdje je poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, izvolite.
Sada je na redu: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, prvo čitanje, P.Z. br. 93 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe kao što sam već rekao i prije, prvoga čitanja. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. S nama je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, g. Žarko Katić koji će nas upoznati sa osnovnim karakteristikama ovoga prijedloga zakona. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,43 SATI Evo kolegice i kolege nastavljamo dalje s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Slijedeća točka je: Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, prvo čitanje, P.Z.E. broj 95 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Tugomir Majdak …/Upadica: Stanku, stanku traži./… Izvolite.
Dobar dan svima, dobar dan, svima, molim vas. Dobar dan, dobar dan. Na dnevnoj redu je ko prva točka: - Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu podnositelj: povjerenik za informiranje Podnositelj je povjerenik za informiranje na temelju čl. 60. Zakona o pravu na pristup informacijama. Raspravu je proveo odbor za informiranje, informatizaciju i medije i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Vlada je dostavila mišljenje koje vi imate. Želi li podnositelj izvješća dati dodatno obrazloženje? G. Zoran Pičuljan, povjerenik za informiranje, izvolite. I dobar dan.
I sada prelazimo na drugu točku dnevnoga reda, a to je - Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prvo čitanje, P.Z. br. 92. Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Ponovno potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar branitelja gospodin Tomo Medved. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro. Nastavljamo s radom. Jučer nismo završili sve što smo planirali jer je do kasno trajala rasprava o drugoj točci dnevnog reda pa ćemo danas nastaviti s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, nakon toga ići ćemo po rasporedu kako smo najavili i odmah ću sada najaviti da ćemo 4. točku od danas, to je Konačni prijedlog Zakona o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti, raditi idući tjedan, a krenut ćemo idući tjedan u utorak, tako da će to biti u utorak na dnevnom redu, sutra ćemo napraviti kako smo i planirali, Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i onda glasovanje, a prije toga ćemo se izjasniti o amandmanima. Dakle u 9,30 sutra počinjemo izjašnjavanjem o amandmanima, ima ih za sada 6, ne znam da li će još danas kroz dan biti što i nakon toga idemo s najavljenom točkom dnevnog reda, glasovanje i onda iznošenje stajališta klubova i neovisnih zastupnika. Sada ćemo dakle, kao što sam najavio krenuti s: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 117; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za turizam pa ću sada zamoliti da u ime predstavnika predlagatelja dodatno obrazloženje prijedloga zakona da poštovani državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina. Izvolite državni tajniče.
Sada idemo na slijedeću točku a to je: - Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, prvo čitanje, P.Z.E. br. 63 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, izvolite. Molim vas, možemo se malo utišati da državni tajnik reć što želi? Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,15 SATI Poštovane gospođe i gospodo, sada idemo na sljedeću točku a to je - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona u cestovnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 123. Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Izvolite.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda: - Prijedlog Zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 121; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172 Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Vidim da predstavnik predlagatelja želi dati dodatno obrazloženje. Izvolite ponovno uvaženi državni tajniče Mihotiću.
Idemo sa sljedećom točkom dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 34. Predlagatelj: Silvano Hrelja Predlagatelj je zastupnik Silvano Hrelja na temelju članka 85. Ustava RH i članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li predstavnik predlagatelja dodati dodatno obrazloženje? Poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Sada idemo na slijedeću točku, a to je: - Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018.g. i Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2019.g. Podnositelj je Vlada RH temeljem čl. 46. Zakona o otocima. Raspravu je proveo Odbor za regionalni razvoj i fondova EU. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić, izvolite.
Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2019. Podnositelj je Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2019. godinu. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 123 zastupnika i zastupnica, 113 za, 10 suzdržanih pa je tako donesen zaključak kako ga predložilo matično radno tijelo.
Sada prelazimo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. broj 79 Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za obitelj, mlade i šport. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Tomislav Družak državni tajnik u Ministarstvu turizma i športa. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16:00 SATI Dobro 16,00 sati, nastavljamo s radom. Hvala lijepa. Na redu je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, kućanstva i stanova u RH u 2021.g., hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 126 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS-a. radi se o hitnom postupku i znači objedinjuju se dva čitanja. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Predstavnik predlagatelja je g. Stjepan Čuraj državni tajnik u Ministarstvu financija. Hoćete uzet riječ? Da. Hvala. Izvolite.
Drugi je na redu Klub zastupnika HSLS-a i Reformista, poštovani kolega Darko Klasić, izvolite.
Hvala. Prije sljedećeg kluba samo da kažem s obzirom da smo malo oduljili onda ćemo nastaviti sa radom nakon što završimo ove slobodne govore u 15,45 tako da znate. A sada će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić. Izvolite.
Sada će govoriti nezavisni zastupnik poštovani Milan Vrkljan. Izvolite.
Poštovane zastupnice i zastupnici, prije nego što prijeđemo na redoviti rad želim vam reći da danas obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Tim smo povodom jutros u ime RH zajedno s predstavnicima Židovske zajednice u Hrvatskoj i Veleposlanstva države Izrael položili vijenac kod spomenika Mojsiju na Mirogoju. Ovim simboličkim činom odali smo duboko poštovanje prema svakoj pojedinačnoj nevinoj žrtvi, isto tako osudili smo nacistički i fašistički režim i njihov zločinački karakter. Na današnji dan prije 76 godina oslobođen je Auschwitz, to zloglasno mjesto simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvršen genocid nad šest milijuna pripadnika židovskog naroda, ali i sustavno istrebljivanje drugih neželjenih skupina čiji je jedini grijeh bio to što nisu bili pripadnici tzv. arijevske rase, tog monstruoznog poimanja nacističke ideologije. Nažalost, Auschwitz nas podsjeća i na logore poput Jasenovca i Stare Gradiške gdje su tijekom zločinačkog režima NDH brojni nevini ljudi Židovi, Romi, Srbi, ali i Hrvati deportirani, mučeni i ubijani. No, uvijek je važno naglasiti da je većina hrvatskog naroda ustala protiv takve fašističke politike i svrstala se na stranu pobjednika u II. Svjetskom ratu. Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta koje su UN narodi proglasili 2005.g. podsjeća nas na nečovječnost i zlo holokausta, planirano istrebljenje čitavog židovskog naroda. Cilj koji je osmišljen i provođen doveo je u pitanje smisao postojanja ljudskog bića i poljuljao sam temelj naše čovječnosti. Na današnji dan sjećamo se šest milijuna nevino stradalih ljudi, ali odajemo počast i svim preživjelima i njihovim obiteljima koji i danas svjedoče što je holokaust, koje su njegove posljedice i koje lekcije možemo iz njega naučit. Većina njih u svojim svjedočanstvima na upit što im je osim smrti i mučenja bilo najgore tijekom tog nehumanog razloga, odavaju poniženje jer nisu imali imena, nisu postojali kao ljudska bića već su bili tetovirani broj na ruci koji treba eliminirati. Stoga je naša obveza prema svim žrtvama holokausta da ih nikada ne zaboravimo i ne iznevjerimo, a to ćemo učiniti samo ako izvučemo pouke iz te strašne prošlosti i spriječimo da se ona ponovo dogodi. Holokaust i danas 76 godina kasnije postavlja pitanje, zašto se to dogodilo i što je bio uzrok? Čini se nerazumljivim normalnom ljudskom umu, ali upravo je zato naša obveza da shvatimo zašto je nešto tako bilo moguće. Jedan od preživjelih, dobitnik Nobelove nagrade koji je čitav svoj život posvetio poduci o holokaustu prof. Elie Wiesel podsjeća nas da je holokaust pravovremena priča o upozorenju koliko god ona strašne posljedice imala. Holokaust nas mora podsjećati da je uvijek moguće ono što je nezamislivo i da je zato naša dužnost nastaviti tražiti odgovore na pitanja, što ljude čini podložnima mržnji, antisemitizmu ili ravnodušnosti, kako možemo postati bolji u međusobnom slušanju jedni drugih s empatijom, poniznošću i suosjećanjem, posebno s onima koji drugačije izgledaju, mole i misle, kako promicati socijalnu koheziju u unapređivanjima općeg dobra i traženjem zajedničkih vrijednosti koje nadilaze razlike, kako prepoznati one koji nude lažna i jednostavna rješenja za složene probleme i u konačnici, kako preuzeti osobnu odgovornost za budućnost. Povijest holokausta nas uči da svaki pojedinac u dobru i zlu ima više moći nego što misli, da je tome tako svjedoče i pravednici među narodima, ti ljudi izabrali su biti na strani dobra te preuzimanjem osobne odgovorenosti spasili su mnoge živote. Među njima je i 120 hrabrih ljudi iz Hrvatske, oni su dokaz da moralna snaga i osobna savjest mogu prevladati. Poštovane zastupnice i zastupnici, povijest holokausta itekako je relevantna za današnje doba. Živimo u vremenu neviđenih brzih promjena, izazovno 21. stoljeće započelo je borbom protiv rastućeg terorizma, tehnološkom revolucijom i ozbiljnom gospodarskom recesijom. Danas pak cijeli se svijet bori protiv pandemije i svih izazova njezinih ozbiljnih negativnih posljedica. Povijest nas je naučila da su društva posebno ranjiva u vrijeme brzih promjena i kriza, nacistička ideologija bila je vješta u primjeni najnovijih tehnologija zajedno s opasnom mješavinom propagande, terora, straha i zakona i to nam mora biti upozorenje. Demokracija nam nije dana sama po sebi, demokraciju moramo čuvati. Zlo je oko nas i moramo ga prepoznati i pobijediti. Sjetimo se samo nedavnih zločina počinjenih u ime velikosrpske ideologije u Srebrenici, Vukovaru i Škabrnji, a tehnološki napredak ne znači ujedno i moralni napredak, to posebno moramo imati na umu danas kada vodimo brojne rasprave o povijesnim istinama, o odnosu slobode i odgovornosti, slobodi govora i govoru mržnje, zlouporabama tehnološkog napretka itd. Za sve te rasprave potrebna nam je povijesna perspektiva kritičko razmišljanje i posebno moralna čvrstina. U današnjem ranjivom demokratskom ozračju moramo ostati privrženi povijesnoj istini te osudi i borbi protiv svakog oblika poricanja postojanja holokausta i njegovog politiziranja i stalno osnaživati temeljne vrijednosti na kojima počivaju demokratska društva, poput slobode, mira, tolerancije, prihvaćanja različitosti, međusobnog razumijevanja i povjerenja, solidarnosti i poštivanja svakog čovjeka i njegovog dostojanstva. Tom kolektivnom spoznajom suzbit ćemo zlo, mržnju, predrasude, neprijateljstvo i ravnodušnost iz kojih proizlaze mnogi oblici radikalnog ponašanja različitih političkih denominacija i tome moramo naučiti i naše mlađe naraštaje. Prošle godine HS usvojio je Radnu definiciju antisemitizma, pozivam vas stoga da promičemo i osnažujemo svakodnevno njezina temeljna načela i vrijednosti. Zahvaljujem. Sada vas pozivam da minutom šutnje odamo počast svim žrtvama holokausta kako se ti strašni zločini više nikad ne bi ponovili. - Minuta šutnje – Neka im je vječna slava i hvala im.
Slijedeći klub zastupnika je onaj HSS-a i HSU-a u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Dobro jutro svima koji ste ovdje. Danas imamo: - Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, drugo čitanje, P.Z.E. br. 63. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Ispričavam se. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. g. Žarko Katić je iz MUP-a je ovdje s nama i upoznat će nas sa ovim Konačnim prijedlogom zakona, to je br. 63. Hvala. Izvolite.
Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između HRT-a i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2018.-31. prosinca 2018.g. Podnositelj je Programsko vijeće HRT-a. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak „Prima se na znanje navedeno izvješće.“ Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo je 130 zastupnika i zastupnica, 76 za, 2 suzdržana, 52 protiv te je na taj način donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela. Odbor za Hrvate izvan RH predlaže Saboru donošenje dva zaključka. Čitam tekst prvog, poziva se Programsko vijeće HRT-a da Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i ugovorom između HRT-a i Vlade RH za prethodnu godinu upućuje do kraja lipnja tekuće godine. Dajem na glasovanje prijedlog ovog Zaključka. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 120 zastupnika i zastupnica, 118 za, 2 suzdržana pa je donesen Zaključak kako ga je predložio Odbor za Hrvate izvan RH. Sukladno ovom zaključku, glasovanje o drugom Zaključku istog Odbora nema potrebe jer je ovdje definirana materija koja je trebala biti definirana u drugom Zaključku. Što? Aha, ispričavam se. Dakle radi se o tome da je Odbor zatražio dostavljanje određenog izvješća koje je u međuvremenu dostavljeno, tako da nema potrebe da za glasovanjem.
NASTAVAK NAKON STANKE U 15:15 SATI Poštovane kolegice i kolege idemo na sljedeću točku, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjima, drugo čitanje, drugo čitanje, P.Z. br. 89 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana državna tajnica Majda Burić. Izvolite.
To je bilo sve danas u slobodnim govorima, tako da prelazimo na dnevni red: - Konačni prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 24; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. Poštovani ministar obrane, Mario Banožić, izvolite.
pa prelazimo na dnevni red. Prva točka: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, prvo čitanje, P.Z.E. br. 118 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prilikom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona, ovdje je poštovani državni tajnik Ivo MIlatić. Izvolite.
Sljedeći je prijedlog zakona broj 79. Znači - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 79; Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Znači radi se o prvom čitanju i primjenjuju se odredbe koje se odnose na prvo čitanje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obitelj, mlade i sport. S nama je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, gospodin Tomislav Družak, hoćete nas upoznati s osnovnim karakteristikama ovoga Zakona? Da, izvolite.
Izvješće o izvršenju plana upravljanja vodnim područjima 2016. do 2021. u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Podnositelj Hrvatske vode, o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo po istim pravilima kao i za dvije prethodne. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak. Prihvaća se Izvješće o izvršenju plana upravljanja vodnim područjima 2016. do 2021. u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo je 120 zastupnika, 106 za, 3 suzdržana i 11 protiv, pa je na taj način donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. Podnositelj je Hrvatska energetska regulatorna agencija. Glasujemo po istim pravilima kao za prošle 3 točke. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje zaključak kojim se prihvaća navedeni zaključak, navedeno izvješće, ispričavam se. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujemo da je glasovao i glasovala 121 zastupnik i zastupnica, 76 za, 40 suzdržanih i 5 protiv pa je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 21,19 SATI Evo kolege nastavljamo dalje, slijedeća točka dnevnog reda je: - Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2019. godinu Podnositelj je Državni ured za reviziju na temelju odredbi Članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Zamjenica glavnog državnog revizora uvažena Nediljka Rogošić, izvolite.
Nastavljamo sa sljedećom točkom današnjeg dnevnog reda, to je: - Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2019.g. i Prijedlog Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2019.g. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 110. Zakona o proračunu. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, izvolite s nama je g. potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Izvolite.
Nastavljamo sa slijedećom točkom dnevnog reda, a to je: Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini Predlagatelj akta je Vlada RH na temelju Članka 25. Zakona o slobodnim zonama. Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Želite, izvolite s nama je uvažena državna tajnica Nataša Mikuš Žigman te ju molim da uzme uvodnu riječ. Izvolite.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2019. Podnositelj je Državni ured za reviziju, po ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2019. godinu. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 127 zastupnika i zastupnica, 119 za, 4 suzdržana, 4 protiv te je na taj način donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
STANKA U 16,00 SATI. Nastavljamo dalje s radom. Sljedeća točka je - Godišnje izvješće o državnim potporama za 2019. godinu Podnositelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 17. Zakona o državnim potporama. Raspravu su proveli Odbor za financije i državni proračun, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije. Želi li predstavnik podnositelja dodatno obrazložiti izvješće? Uvaženi državni tajnik Zdravko Zrinušić. Izvolite.
Zahvaljujem se i našim predstavnicima Vlade. Idemo sada na: - Prijedlog Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021.-2024.g. Podnositelj je Vlada na temelju čl. 130. Zakona o zaštiti potrošača. Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo. A sada ću zamoliti da u ime podnositelja dodatno obrazloženje da poštovana državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman. Izvolite državna tajnice.
Nakon ove točke dnevnog reda koja je zadnja danas, imat ćemo govor klubova, iznošenje mišljenja klubova i zastupnika. Tako da budete spremni da će to biti vjerojatno prije 1 sat. I to dosta prije 1 sat. Znači sada je: - Izvješće o radu Odbora za europske poslove za 2019. godinu Podnositelj: Odbor za europske poslove Podnositelj je Odbor za europske poslove na temelju čl. 65. Poslovnika Hrvatskog sabora. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? S nama je predsjednik Odbora za europske poslove, g. Domagoj Hajduković. Izvolite.
Prva točka: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 122; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje zakona. S nama je poštovani potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Prije toga, samo malo potpredsjedniče, kolega Bulj, izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj SDP-a, a u njegovo ime će govoriti poštovani zastupnik Davorko Vidović, izvolite.
Dobro jutro poštovane gospođe i gospodo zastupnici, otvaram 6. sjednicu HS i sve vas srdačno pozdravljam. Pozdravljam i predsjednika Vlade RH g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članice i članice Vlade RH. Ovom sjednicom započinje redovito zasjedanje HS koje prema odredbama Ustava RH i Poslovnika HS započinje 15. siječnja i završava 15. srpnja. Pozivam vas na početku zasjedanja da odamo počast domovini izvođenjem himne „Lijepa naša domovino“. - Izvođenje himne „Lijepa naša domovino“ - Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pozivam vas sada da minutom šutnje odamo počast svima onima koji su svoj život dali za Hrvatsku, palim hrvatskim braniteljima, ali ovaj put posebno svim smrtno stradalima u razornim potresima koji su pogodili našu zemlju, za 8 izgubljenih mladih života u novogodišnjoj tragediji u Posušju i svim preminulima od Covid-19. - Minuta šutnje - Neka im je vječna slava i hvala im. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 4. i 5. sjednice HS prili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbe i na zapisnike? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnike 4. i 5. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda. Konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. U konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam i 6 novih točaka pod rednim brojevima od 1 do 5 i 30. Naglašavam da su nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima. Te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Čl. 206. Poslovnika određuje da se po hitnom postupku donese zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU ako to zatraži predlagatelj, te se o njima ne glasuje. To su točke 5. i 19. konačnog prijedloga dnevnog reda. Sukladno čl. 206. st. 1. Poslovnika utvrđujem da su ovi zakonski prijedlozi uvršteni u dnevni red po hitnom postupku. Imali smo ovdje zahtjev odnosno primjedbu na prijedlog hitnog postupka kod Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite. Taj prijedlog odnosno ta primjedba je došla od Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. No, sukladno čl. 206. Poslovnika ovi zakonski prijedlozi uvrštavaju se u dnevni red po hitnom postupku automatizmom, tako da ne mogu izići u susret vašoj primjedbi. Sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo sada o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku. To su točke 2., 4. i 58. konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Ako nema primjedbi utvrđujem da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205. Poslovnika. Kako pisanih prigovora na dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu, kao ni na točke predloženog konačnog prijedloga dnevnog reda nema, dnevni red sukladno čl. 225. Poslovnika smatra se utvrđenim. Dopustite mi da objavim da je utvrđeni dnevni red onako kako sam ga predložio u konačnom prijedlogu dnevnog reda. Gospođo i gospodo zastupnici, prije nego prijeđemo na postavljanje pitanja vladi, kao što ste obaviješteni u dostavljenom vam planu redoslijeda rasprava za ovaj tjedan, u četvrtak je planirana rasprava o amandmanu Vlade na prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, a koji je Vlada podnijela nakon što je rasprava zaključena. Sukladno čl. 199. Poslovnika o ovako podnesenom amandmanu mora se složiti većina nazočnih zastupnika. Jeste li suglasni s time? Dakle, nema primjedbi, pa onda utvrđujem da smo ovaj amandman isto tako, stavili da ga raspravimo. Prije još nego krenemo sa postavljanjem pitanja u aktualnom prijepodnevu, želim vas izvijestiti da je u skladu s odredbom čl. 142. st. 1. Poslovnika HS-a Vlada RH od početka mandata, da su Vladi RH od početka mandata ukupno postavljena 173 zastupnička pitanja. Vlada je odgovorila na 105 pitanja, a za 9 pitanja rok za još nije istekao. Vlada RH odnosno pojedini članovi Vlade nisu odgovorili na 59 zastupničkih pitanja te ih temeljem čl. 144. Poslovnika pozivam da u roku od 8 dana dostave odgovore na navedena pitanja. Predstavnici Vlade znaju o kojim se pitanjima radi jer sam im uputio i pisane pozive, požurnice da odgovore. Izvolite kolega Grmoja.
Mi nastavljamo u istom tonu i u istom području sa sljedećim zakonom, a to je: - Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 108 Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani ministar Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,21 SATI Poštovane kolegice i kolege zastupnici nastavljamo s radom sjednice. Slijedeća točka dnevnog reda je: Lista kandidata za izbor sedam članova Programskog vijeća HRT-a Podnositelj je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na temelju Članka 25. Zakona o HRT-u. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da, oprostite prvo će, da imamo stanku, stanku je tražio zastupnik Nino Raspudić.
Sljedeća točka dnevnog reda: - Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu, prvo čitanje, P.Z. br. 38; Predlagatelj je Klub zastupnika Mosta na temelju čl. 85. Ustava RH… Molim? Dobro. Na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172. .../nerazumljivo/... Uvaženi zastupnik pita hoćemo li provjetravati, predviđeno je provjetravanje u 20 i 45, znači nakon vašeg obraćanja u ime predlagatelja. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Evo, uvaženi predstavnik predlagatelja, zastupnik Zvonimir Troskot će dati dodatno obrazloženje pa izvolite.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, dobro jutro. Zahvaljujem predstavnicima medija, krećemo prema najavi sa: - Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj za razdoblje 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021. Podnositelj je Vlada na temelju zaključka Hrvatskog sabora donesenom na 4. sjednici 4. prosinca 2020. Raspravu je proveo Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Prije nego što dam riječ predstavniku podnositelja za dodatno obrazloženje, vidim da su se neki javili, vidio sam kolegicu Selak Raspudić, pretpostavljam da tražite stanku, izvolite.
Dobar dan svima. Točka dnevnog reda je: - Izvješće o Uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti; Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 3. Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga HS-a. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, g. Silvio Bašić je s nama i upoznat će nas sa osnovnim karakteristikama ovoga zakona, izvolite.
Tomislav Mihotić
.../Govornik naknadno uključen./... čistih vozila u cestovnom prijevozu. U nacionalno zakonodavstvo implementiraju se odredbe direktive EU 1161 iz 2019. EU Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 33 iz 2009. EZ-a o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu. Novom Direktivom uklanjaju se određeni nedostaci u provedbi osnovne Direktive o čistim vozilima. Njenu implementaciju pravne poretke država članica, kao i manjkavosti u njenom provođenju na nacionalnoj razini. Također, utvrđuju se minimalni ciljevi javne nabave za udio čistih, lakih i teških vozila po pojedinim državama članicama kroz određena vremenska razdoblja, a koje obveznici javne nabave moraju uzeti u obzir kod svi postupaka javne nabave vozila koja će se provoditi nakon 2. kolovoza 2021. g. U skladu sa zaključcima EU Vijeća, EU teži uvođenju održivog, konkurentnog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava uz obveze da se do 2030. g. dodatno smanje emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na razine iz 1990. g., da se povećava udio energije iz obnovljivih izvora na najmanje 27%, da se ostvare uštede energije od barem 27% i da se poboljšaju Unijina energetska sigurnost, konkurentnost i održivost. Iz navedenog je vidljivo da se dekarbonizacija prometnog sektora mora ubrzati te će stoga do sredine stoljeća emisije stakleničkih plinova i onečišćivača koje nastaju pri prijevozu morati biti na putu potpunog uklanjanja. Cilj je bez odgađanja znatno smanjiti emisije onečišćivača zraka koji nastaju pri prijevozu, a koji su štetni za zdravlje i okoliš što se može postići mjerama kojima se potiče prelazak na javni prijevoz i javnom nabavom kojom se promiču čista vozila. Promicanje čistih vozila trebalo bi se provoditi usporedno s daljnjim razvojem javnog prijevoza jer je to način za smanjenje zagušenosti prometnica te slijedom toga smanjenje emisija štetnih plinova i poboljšanje kvalitete zraka. Jedna od bitnih komponenti održivog, konkurentnog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava je upravo navedeni postupak javne nabave kojim se promiču čista vozila kojima se obavlja javni prijevoz. Slijedom navedenog, ovim prijedlogom zakon u odnosu na sada važeći zakon uvodi se obveza izvješćivanja Europske komisije o ostvarenim minimalnim ciljevima javne nabave za udio čistih, lakih i teških vozila. Proširuje se područje primjene zakona na leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore za određene usluge umjesto samo za kupnju vozila. Popis usluga na koje se odnosi novi zakon bolje je definiran te sada uključuje i usluge javnog cestovnog prijevoza, posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika kao i posebne usluge dostave pošte i paketa. S druge strane kako bi se izbjeglo nametanje nerazmjernog opterećenja tijelima javne vlasti i operatorima novim zakonom izuzima se javna nabava određenih vozila sa specifičnim značajkama koje su povezane s njihovim operativnih zahtjevima. U ta se vozila ubrajaju oklopna vozila, vozila hitne pomoći, pogrebna vozila, vozila kategorije M1 s pristupom za invalidska kolica, pokretne dizalice, vozila projektirana i izrađena prvenstveno za korištenje na gradilištima ili u kamenolomima, lukama ili zračnim lukama kao i vozila posebno konstruirana i proizvedena ili prilagođena kako bi ih koristile oružane snage, civilna zaštita, vatrogasne službe, snage za održavanje javnog reda i vozila za održavanje cesta poput ralica za snijeg. Hvala.
Evo zahvaljujem, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege, gledateljice i gledatelji. Evo nalazimo se na početku drugog obrazovnog razdoblja u izuzetno složenoj situaciji koja nije zabilježena u povijesti. Dramatika ovog vremena za nas u Hrvatskoj je pandemija korona virusa te potresi u Zagrebu i okolici te potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nažalost svih nas u Hrvatskoj a posebno stanovnika ove županije gdje je od potresa stradalo 7 nevinih ljudima među kojima i jedna djevojčica. Ovaj potres ne samo što je razrušio većine ljudi na tom području, nego je i psihički opteretio i prekinuo svakodnevni život i rad. U takvom ozračju kad se tlo još uvijek trese, kad je korona virus tu, treba organizirati život pa i nastavni proces. Organizacija nastave bi svakako morala biti zaštićena od politikanstva i dnevnih prepucavanja, ne možemo vjerovati koliko jedna rečenica može izazvati panike među ljudima u ovim nemogućim vremenima. Uzimajući to sve u obzir, moramo ovdje pohvaliti ministra Fuchsa sa suradnicima koji su pravodobno odaslali sve poruke potrebne i vezane za početka drugog obrazovnog razdoblja. Ljudi su ispred zadatka i uzimajući sve nevolje u obzir, nastava je organizirana na jedino mogući način a to je model B dok se nastava na Banovini odgađa za dva tjedna i do tada će se naći kvalitetno rješenje. Ovdje u ovom časnom domu želim zahvaliti zaposlenicima škola a na poseban način svim učiteljicama i učiteljima, profesoricama i profesorima, ravnateljicama i ravnateljima, učenicima i njihovim roditeljima na aktivnoj podršci u ovoj nepredviđenoj situaciji. I ovim putem želim zamoliti sve prosvjetne djelatnike da radeći online nastavu ne stavljaju učenicima zadatke iza 20 sati jer im to može dodatno zakomplicirati snalaženje u ovoj situaciji. Država kao osnivač te lokalna administracija, omogućila je podjednake uvjete za sve učenike u provođenju nastave te u ovom trenutku je izabran najbolji model uzimajući u obzir preporuke epidemiološke situacije i brigu za svaku nastalu situaciju. Međutim, ovdje je puno važniji psihološki aspekt kako izići iz ove nevolje mentalnog zdravlja, kako bit stabilan te psihološka pomoć djeci i roditeljima je puno važnija od naučenih činjenica. Ova se odluka može i promijeniti i molim sve koji se javljaju u medijski prostor da ne ulaze u teorije zavjere u stilu „moglo je ovako, moglo je onako“ pa je moglo drugačije i svojim postupcima zbunjuju sve u sustavu iako znaju da obrazovanje nema alternative. Nastava u školi licem u lice je oblik nastave najbolji za učenike u edukativnom, psihološkom i sociološkom pogledu ali u normalnim uvjetima. S obzirom da to nije u ovom trenutku tako, Ministarstvo znanosti i obrazovanja čini ono što je jedino moguće a sve s ciljem i uvijek napameti zaštite zdravlja svih dionika odgojno obrazovnog procesa učenika, njihovih roditelja te učitelja i profesora kao nositelja odgojno obrazovnog procesa, a to je organizacija nastave po modelu B i u školu idu učenici od 1 do 4 razreda osnovne škole te maturanti srednjih škola radi mogućnosti pripreme državne mature. Ova Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem čini ogroman trud za nabavu cjepiva i nadam se da će uskoro sve biti puno bolje i na Banovini i u cijeloj Hrvatskoj i da će se cijepljenjem i virus nestati zauvijek te da će uskoro nastava i veselje na školskim hodnicima biti ono što će krasiti naše školske ustanove, a samim tim omogućiti djeci i profesorima puno bolje i lakše usvajanje nastavnih sadržaja, a da će online nastava i sva ova tehnologija koju su pripremili profesori za učenike biti isto tako korištena ali u sasvim manjem obimu. Sve to se može ostvariti ako ostanemo solidarni i svatko radi svoj dio zadatka. U košnici, pčelinjoj zajednici ima između 50 i 60.000 pčela …/Upadica: Hvala./… i uvijek ima meda. A znate zašto ima meda? Zato što se zna …/Upadica: Hvala./… tko što radi. Hvala vam.
Josip Salapić
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici. Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Den Haagu, Kraljevina Nizozemska utemeljen je Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda. Poznat je u kaznenom pravu i međunarodnom pravu kao Rimski statut, koji je usvojen na Diplomatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda o osnivanju Međunarodnoga kaznenog suda 17. srpnja 1998. godine. Republika Hrvatska koja je aktivno sudjelovala u radu Diplomatske konferencije potpisala je Rimski statut već 12. listopada 1998. godine. Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda Hrvatski sabor donio je 28. ožujka 2001. godine, čime se Republika Hrvatska svrstala u krug izvornih stranaka Rimskog statuta za koje je on stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Na dan 9. veljače 2021. godine 123 države stranke su Rimskog statuta. Međunarodni kazneni sud utemeljen je kao stalna ustanova ovlaštena sukladno članku 5. Rimskog statuta izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela značajna za cijelu međunarodnu zajednicu zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije. Ovim zakonom potvrđuje se izmjena i dopuna članka 8. Rimskog statuta (oružje koje koristi mirkobiološke ili druge biološke agense ili toksine), izmjena i dopuna članka 8. Rimskog statuta (oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rengenskim zrakama), izmjena i dopuna članka 8. Rimskog statuta (lasersko oružje koje osljepljuje), izmjena i dopuna članka 8. Rimskog statuta (namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila) kako bi iste u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Shodno prihvaćanju ovih izmjena i dopuna Rimskoga statuta Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je implementirati izmjene u Kazneni zakon Republike Hrvatske. Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Dakle predlažemo prihvaćanje izmjena i dopuna članka 8. Rimskog statuta. Hvala lijepa.
Andreja Metelko-zgombić
Hvala vam lijepa poštovani g. potpredsjedniče HS, uvažene dame i gospodo zastupnici. Dopustite mi da vam predstavim Plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021.g. Sukladno obvezi preuzimanja pravne stečevine u hrvatsko zakonodavstvo i za ovu godinu je izrađen program Vlade RH za preuzimanje provedbe i provedbu pravne stečevine EU, a čiji sastavni je dio je Plan usklađivanja zakonodavstva koji se sad pred vama nalazi. Ovaj plan predstavlja potpunu i pravovremenu informaciju vama saborskim zastupnicima o zakonodavnim aktivnostima koje Vlada RH planira tijekom 2021.g., a koji proizlazi iz članstva EU prvenstveno naše obveze preuzimanja novodonesenih pravnih propisa na razini EU u naše, ugrađivanje u naše zakonodavstvo. Za pravilno prenošenje, primjenu i provedbu prava EU prvenstveno su odgovorne države članice, a jedinstvena primjena prava EU u svim državama članicama ključna je za uspjeh EU koja se upravo temelji na načelima vladavine prava i oslanja se upravo na pravo kako bi osigurala provedbu svojih politika i prioriteta u EU i u svojim državama članicama. Učinkovito izvršenje pravila EU važno je i za hrvatske građane jer pozitivno utječe na njihov svakodnevni život bilo da je riječ o zaštiti potrošača, sigurnosti u prometu, zaštiti okoliša ili kvaliteti zraka. Tako npr. novim Zakonom o gospodarenju otpadom preuzima se direktiva kojoj je cilj spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda, prvenstveno proizvoda za jednokratnu uporabu na okoliš i na zdravlje ljudi. Također se u području zaštite okoliša promicanjem nabave cestovnih vozila s niskim ili nultim emisijama CO2 koji će biti propisane u izmjenama Zakona o promicanju čistih energetskih i učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, smanjit će se emisije CO2 i drugih onečišćavajućih čestica u zraku. Time će se poboljšati kvaliteta zraka u gradovima i drugim onečišćenim područjima. Uz to evo zadnji primjer, izmjenama Zakona o trgovačkom društvu trebat će se osigurati osnivanje trgovačkih društava u potpunosti putem interneta bez potrebe za osobnim pojavljivanjem podnositelja zahtjeva pred bilo kojim nadležnim tijelom ili osobom ovlaštenom za rješavanje bilo kojeg aspekta osnivanja trgovačkog društva putem interneta. Upravo ovi primjeri jasno pokazuju kako Hrvatska mijenjajući svoje zakonodavstvo usporedo s drugim državama članicama osigurava što djelotvorniju primjenu prava EU u korist svojih građana. Pri tom je važno istaknuti ključnu ulogu ovog visokog doma u tom procesu koja se očituje u donošenju nacionalnim zakonima kojima se preuzima i osigurava provedba tih propisa EU. Plan za 2021.g. koji je sad pred vama sadrži ukupno 56 zakona kojim se preuzimaju propisi EU, tih 56 zakona podijeljeno je 4 kvartala tijekom ove 2021.g. Važno je ovdje naglasiti da je upravo rad uložen u osiguravanju učinkovitog izvršavanja postojećeg prava EU jednako važan kao i rad na izradi novog zakonodavstva EU u kojem RH aktivno sudjeluje. Uz to plan usklađivanja zakonodavstva ima i preventivni učinak u odnosu na postupke koje EU može pokrenuti protiv Hrvatske zbog povrede prava EU. I s tim u svezi potrebno je istaknuti važnost pravovremenog preuzimanja pravne stečevine EU jer u slučaju kašnjenja protiv RH kao i protiv svake druge države članice može se pokrenuti postupak pred sudom EU. Dame i gospodo zastupnici, predstavivši vam ovaj plan usklađivanja zakonodavstva RH, zaista ocjenjujemo kako donošenjem ovog dokumenta potvrđujemo učinkovito funkcioniranje RH kao države članice EU-a a jednako tako time i promičemo nacionalne interese jednako tako i kroz rad i usuglašavanje budućeg zakonodavstva EU-a kojim se kreiraju i provode zajedničke politike EU-a. Možemo reći da se ovime uspostavlja učinkovit i djelotvoran sustav izvršavanja kako bi se osigurala pravovremena primjena, provedba i izvršenje pravne stečevina EU-a te građanima našim osigurao odgovarajući pravni okvir i odgovarajuća pravna zaštita. S obzirom na ključnu i nezamjenjivu ulogu Hrvatskog sabora, u raspravi, donošenju zakonskih prijedloga, Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru usvajanje ovog plana usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom za ovu tekuću 2021. godinu. Evo zahvaljujem, hvala lijepa.
Poštovani gospodine potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora razmotrilo je na 11. sjednici održanoj 20. siječnja 2021. godine pisanu izjavu o ostavci na zastupničku dužnost zastupnika Darka Puljašića upućenu predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 15. siječnja 2021. godine. Člankom 10. točka 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako podnese ostavku. Povjerenstvo je utvrdilo da je Darko Puljašić započeo obnašati zastupničku dužnost zastupnika u 10. sazivu Hrvatskoga sabora dana, 22. srpnja 2020. godine. Hrvatska demokratska zajednica sukladno članku 42. stavku 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor odredila je Nikolu Mažara kao zamjenika zastupniku Darku Puljašiću. Povjerenstvo je utvrdilo da su ostavkom na zastupničku dužnost ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti za prestanak zastupničke dužnosti zastupnika Darka Puljašića, kao i uvjeti za početak obnašanja zastupničke dužnosti zastupnika Nikole Mažara. Slijedom navedenog, Mandatno-imunitetno povjerenstvo temeljem članaka 10., 11. i 42. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor jednoglasno predlaže Hrvatskom saboru donošenje Odluke o prestanku zastupničkog mandata zastupnika i početku obnašanja zastupničke dužnosti zamjenika zastupnika i to sukladno članku 10. stavku 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora Darku Puljašiću prestaje zastupnički mandat na dan kada odluku o prestanku donese Hrvatski Sabor. Nikola Mažar zastupničku dužnost zamjenika zastupnika sukladno članku 9. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora započinje i obnašati kada Sabor odlukom utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja. Hvala.
Josip Salapić
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju kazne zatvora u odnosu na važeći zakon o izvršavanju kazne zatvora propisujemo brojne novine kao slijedeća poboljšanja zakona. Ubrzavamo postupak upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, ubrzava se postupak upućivanja osuđenika na izdržavanje kazne zatvora na način da je propisan rok bez odgode, a najduže u roku od 3 radna dana prvostupanjskom sudu za dostavu presude i ostale dokumentacije od dana pravomoćnosti i izvršnosti presude sucu izvršenja prema važećem zakonu radi se o roku bez odgode odnosno roku od 3 dana. Dakle, daje se rok da u roku od 3 dana se treba donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora. Nadalje, omogućavamo smještanje istražnih zatvorenika i kažnjenika u kaznionica u boljim uvjetima. Poboljšavamo uvjete izvršavanja kazne zatvora i istražnog zatvora na način da je prijedlogom zakona omogućeno smještanje istražnih zatvorenika u kaznionicu zatvorene uvjete, a prema važećem zakonu istražni zatvorenici izvršavaju istražni zatvor isključivo u zatvorima. Omogućeno je smještanje kažnjenika, osoba koje su osuđene na kaznu zatvora u prekršajnom postupku kaznionice sa blažim uvjetima. Iznimno moguće je zajednički smještaj različitih kategorija zatvorenika što do sada nije bilo moguće. Poboljšavamo uvjete za ostvarivanje prava zatvorenika na zdravstvenu zaštitu. To je posebno i važno za naglasiti. Konačnim prijedlogom zakona nužno usklađujemo odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu zatvorenika u zatvorskom sustavu Ministarstva pravosuđa i uprave na način da je postojanje i djelovanje Zatvorske bolnice u Zagrebu utvrđeno na način da ista u smislu izvršavanja kazne zatvora kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove. Također povezujemo zatvorski sustav sa sustavom CEZIH centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom RH nakon ispunjavanja određenih uvjeta čime bi se primjerice liječnici primjerice u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i odjelima zdravstvene zaštite zatvorenika u kaznionicama i zatvorima imali pristup navedenoj informatičkoj platformi što bi omogućavalo da samostalno, izravno izdaju uputnice i recepte za zatvorenike čime bi se znatno ubrzalo i olakšalo pružanje zdravstvene zaštite zatvorenicima u okviru zatvorskoga sustava te na određeni način rasteretio sustav javnog zdravstva RH. Također povećavamo materijalna prava službenika u vidu otpremnina, poboljšanje materijalnih prava službenika, ovlaštenih službenih osoba osiguravanjem većih otpremnina s obzirom na dužinu efektivnog radnog staža 10, 20 i više od 20 godina u zatvorskom sustavu te povišenom jednokratnom novčanom pomoći uzdržavanim članovima obitelji ovlaštene osobe sa 6 na 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe ukoliko ovlaštena službena osoba izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanje službe u zatvorskom sustavu RH. Također, uvodimo nove tehnologije u zatvorski sustav, korištenjem novih tehnologija u zatvorskom sustavu primjerice audio video posjete zatvorenika, online izobrazba, audio video konferencije zatvorenika sa državnim i javnim tijelima kad je potreba postupaka koji se vodi pred tim javnim tijelima čime poboljšavamo uvjete izdržavanja kazne zatvora. Također, uvodimo elektroničku komunikaciju u zatvorski sustav. Posebna važnost pridaje se zaštiti prava žrtava kaznenih dijela i prekršaja odnosno njenoj obitelji na način da se prijedlogom zakona pruža pravna osnova, mogućnost da se žrtvu određenih kaznenih djela i prekršaja odnosno na njeno traženje obavještava o svakom samostalnom izlasku zatvorenika iz kaznionice odnosno zatvora ili o bijegu zatvorenika iz kaznionice odnosno zatvora o čemu bi se žrtvu obavještavala služba za podršku žrtvama i svjedocima Uprave za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave. Također, konačnim prijedlogom zakona pruža se pravna osnova za donošenje pravilnika o uvjetom otpustu pod elektroničkim nadzorom kao novog podzakonskog akta, a donosi ga ministar pravosuđa u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu prijedloga zakona. Što se tiče prava djeteta konačnim prijedlogom zakona uvodimo računa i o pravima djeteta na način da je predviđena mogućnost da dijete rođeno u zatvorskom sustavu ostane uz majku na majčin zahtjev i ukoliko centar za socijalnu skrb procijeni da je to u najboljem interesu djeteta do navršene 3 godine života djeteta ili iznimno do kraja kazne ako preostala kazna nije dulja od 6 mjeseci, a prema važećem zakonu dijete može ostati uz majku do navršene 3. godine života. Što se tiče postupanja u izvanrednim okolnostima koje smo na žalost imali u ovom zadnjem potresu u Sisku, Glini i Petrinji okolnosti koje su nastale uslijed epidemije COVID-19, jakog potresa u Zagrebu kazale su potrebu propisivanja posebnih ovlasti ministru pravosuđa i uprave da u izuzetnim slučajevima kao što su izvanredne okolnosti katastrofe i epidemije većih razmjera poduzimamo mjere i aktivnosti u odnosu na mjere organizacije, promjene mjesta i načina izvršavanja kazne zatvora, mjere mobilizacije, organizacije rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjete rada u pojedinim kaznionicama odnosno zatvorima dok te okolnosti traju sa ciljem što uspješnije prilagodbe procesa rada i postupanja kaznionica odnosno zatvora radi zaštite zdravlja života svih osoba u kaznionicama, zatvorima te osiguranja kontinuiteta njihovog rada i postupanje izvršavanja kazne zatvora. Također proširili smo razloge za prekid izdržavanja kazne zatvora. Riješili smo određene mogućnosti kada zatvorenici mogu istupiti u sredstvima javnog priopćavanja. Dakle, omogućava se da tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvorenik istupi u sredstvima javnog priopćavanja o čemu odlučuje Središnji ured na temelju obrazložene molbe i uz prethodno mišljenje upravitelja, a koji istupanje zatvorenika se može odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih razloga i organizacijskih razloga ili zaštite prava žrtve te ukoliko bi isto bilo protivno svrsi kažnjavanja. Također uređujemo pitanja psihološke pomoći službenicima zatvorskoga sustava, državnim službenicima i namještenicima zatvorskog sustava omogućava se psihološka pomoć ukoliko su u obavljanju poslova neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili u drugoj višestresnoj i kriznoj situaciji kao što smo imali u nedavnom potresu. Dakle, poštovane zastupnice i zastupnici predlažemo da se Konačni prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora u Hrvatskom saboru prihvati.
Nina Obuljen Koržinek
…/Govornik naknadno uključen/…poštovane zastupnice i zastupnici. Pred vama je Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Napomenula bih uvodno da ovaj zakon datira iz, važeći zakon iz 2003.g. i od tad je 6 puta mijenjan i dopunjavan radi usklađivanja s razvojem europskog i međunarodnog pravnog okvira i s obzirom da je donesena Direktiva o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i Direktiva o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog i srodnih prava koje se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacije za radio difuziju i reemitiranje televizijskih i radijskih programa i na opseg predloženih izmjena predložen je ovaj cjeloviti novi zakon. Važno je uvijek istaknuti kad se govori o ovom području zakonodavstva da ono pripada dijelu međunarodnog privatnog prava i ima, i autorska prava i srodna prava imaju izrazito naglašeno međunarodno pravno obilježje ne samo u odnosu na EU nego i na druge međunarodne konvencije. Direktiva s kojom se usklađujemo bila je predmetom dugih rasprava na razini EU, moglo bi se reći i iscrpnih rasprava u razdoblju od 2016. do 2019. u kojoj su naši predstavnici, predstavnici RH vrlo aktivno sudjelovali zastupajući nacionalne interese nositelja autora, autorskog prava i adekvatne rasprave i javne rasprave vođene su i na nacionalnoj razini. Željela bih reći s obzirom da ovaj zakon obuhvaća jedan zaista veliki broj dionika koji su vezani ili imaju interes uređenja ovog područja, tako je i naša radna skupina brojila više od 60 dionika, sam proces izrade zakona vodio je Državni zavod za intelektualno vlasništvo, tu je ravnateljica Ljiljana Kuterovac. U ovom uvodnom dijelu još bih spomenula da je donošenje ovog zakona ključno za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija. Prije ove krize procjenjuje se da je njihov doprinos ekonomiji RH iznosio približno 4,6% u ukupnoj zaposlenosti i 6,3% u BDP-u, a da smo u izvozu kulturnih i kreativnih industrija postizali rezultate puno bolje nego u izvozima nekih drugih roba i usluga. Međutim, covid kriza razorno je utjecala upravo na ovo područje i neka od najnovijih istraživanja pokazuju da je uz avioprijevoz upravo kultura i kulturne i kreativne industrije najviše pogođene covid krizom. Ističem to jer je puno toga prešlo u digitalnu sferu, a ovaj zakon naglasak stavlja upravo na definiranju, uređenju i zaštiti autorskih i srodnih prava u digitalnom okružju. Što se tiče osnovnih pitanja koja se uređuju zakonom istaknula bih jedan dio pitanja koja se odnose na otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti, dakle bolje uređenje onih odredbi koje se tiču, koje su pitanje našeg nacionalnog odabira u pitanju uređenja, posebno recimo pitanje rudarenja, korištenja digitalnih sadržaja u knjižnicama, drugim ustanovama, u nastavi, u tom smislu uvodi se iznimka za tzv. rudarenje teksta, zatim iznimka za korištenje zaštićenih sadržaja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi i iznimka kad treba čuvati i zaštititi kulturnu baštinu. Drugo važno područje uređenja odnosi se na poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanje šireg pristupa zaštićenom sadržaju i tu bih istaknula reguliranje korištenja dijela i drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu od strane institucija koje čuvaju kulturnu baštinu, kao i olakšan pristup audiovizualnim dijelima na platformama na tzv. videu na zahtjev. Ovo je jednim dijelom vezano i uz Zakon o elektroničkim medijima o kojem ćemo raspravu imati nakon ove. Treće područje uređenja odnosi se na stvaranje tržišta autorskih prava koje dobro funkcionira, pa se u ovom zakonu propisuje zaštita prava izdavača informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja takvih publikacija i uređuje se korištenje autorskim ili srodnim pravima zaštićenih sadržaja od strane pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta. Drugim riječima, jedan novi režim zaštite posebno hrvatskih izdavača, ali i svih onih autora čiji se sadržaji vrlo često dijele i koriste na različitim platformama, a bez da oni od toga imaju ikakvu materijalnu korist ili da se poštuju njihova moralna prava. Četvrto područje odnosi se na osiguravanje pretpostavki za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite na način da se u ovom zakonu propisuje jasno načelo odgovarajuće i razmjerne naknade, da se uvodi obveza vezana uz transparentnost informacija o korištenju predmeta zaštite, propisuje se mehanizam za prilagodbu ugovora u slučaju da se izvorno propisana naknada pokaže nerazmjerno niska u odnosu na prihode od korištenja, ovo je ponovno posebno važno za velike internetske platforme i četvrto, autorima i izvođačima omogućuje se opoziv isključive licencije ako nije došlo do iskorištava djela ili drugog predmeta zaštite što je ponovo jako važno u slučaju kad autori zapravo bez svoje volje i potpisanih ugovora pronalaze svoje sadržaje. I ne samo da ih pronalaze za korištenje, nego i da ih netko drugi monetizira. Isto tako, slijedom ove direktive kojoj je zapravo cilj osigurat povoljnije uvjete za širenje u državama članicama televizijskih i radijskih programa, donose se propisi koji će olakšati licenciranje autorskog prava i srodnih prava, tu posebno ističem odgovarajući način utvrđivanja primjene načela zemlje podrijetla kad organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge, zatim proširivanje obveznog kolektivnog ostvarivanja prava na sve vrste reemitiranja programa i uvođenje jasnih pravila reguliranja autorskog i srodnog prava u situacijama prijenosa, programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka, termin poznat u praksi kao direct injection. Pored navedenih izmjena koje proizlaze iz obveza članstva EU-a u predloženom zakonu izvršene su i daljnje izmjene i dopune uređenja pojedinih pitanja na temelju problema koje smo uočili ili nedostataka u primjeni dosadašnjeg propisa. Tu bih posebno istaknula uređenje autorskih djela stvorenih u radnom odnosu bez obzira radi li se o državnoj ili javnoj službi, ugovori o stvaranju autorskog djela po narudžbi, ugovori i stvaranje autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima, npr. nakladničkoj, izdavačkoj, audiovizualnoj ili glazbenoj produkciji, zatim opsežnije uređenje prava nakladnika informativnih publikacija, detaljnije uređenje uvjeta za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od strane neovisnih upravljačkih subjekata, jasnije reguliranje prerade djela, zatim detaljnije definiranje autorskih i srodnih prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite itd. Što se tiče očekivanja od donošenja ovog predloženog zakona, istaknula bih nekoliko važnih točaka. Prvo, da očekujemo da će se jasnijim pravilima postići veća pravna sigurnost za sve nositelje autorskih i srodnih prava a s tim se zapravo izravno doprinosi gospodarskoj održivosti kulturnih i kreativnih i medijskih industrija. Isto tako, povećat će se pravna sigurnost u području djelatnosti istraživačkih organizacija, organizacija kulturne baštine, obrazovnih institucija, ovo je jako važno jer je bilo određenih nedoumica oko toga do koje mjere se određeni sadržaji koji su zaštićeni autorskim pravom mogu koristiti u ove svrhe i isto tako uredit će se pitanje rudarenje teksta i podataka što je jako važno za znanstvenu i istraživačku zajednicu. Naglašavam da se ovim zakonom propisuje novo pravo, novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, drugim riječima ako neki agregatori poput npr. Google newsa koriste sadržaje koje objavljuju mediji, i od toga naravno zarađuju plasirajući reklame, imat će obvezu urediti pravo na prenošenje takvih sadržaja i nadoknaditi autore takvih sadržaja. Isto tako, ovim prijedlogom uređuju se sadržaji koji se putem tih platformi pohranjuju i dijele i zapravo po prvi put se jasno propisuje odgovornost davatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za te zaštićene sadržaje koji se putem njihovih platformi prenose, pohranjuju i dijele, drugim riječima, ako ne budu uređena autorska prava, bit će moguće zatražiti da se sadržaji za koje nisu uređena prava uklone. Spomenula bih još pitanje pravične naknade autora i izvođača kao važno pitanje o kojem se vodilo dosta rasprave među različitim dionicima, autorima i producentima odnosno posebno pitanje izvođača i diskografa. Ono što možda još treba spomenuti da se ovim predloženim zakonom olakšava licenciranje autorskog prava i srodnih prava za djela i druge predmete zaštite koji su sadržajni u emitiranjima određenih vrsta televizijskih i radijskih programa vodeći računa o doslovnoj primjeni pravila zemlje porijekla a isto tako propisuju se i jasna pravila u slučaju kad se prijenos programskih signala obavlja pomoću tehničkog postupka izravnog protoka. Očekujemo da će posljedica uvođenja ovih novina biti lakše širenje u država članica EU-a, nacionalnih televizijskih i radijskih programa kao i veća dostupnost u RH, televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a. Ocjenjujemo da će se preciznijim uređenjem uvjeta za obavljanje djelatnosti neovisnih upravljačkih subjekata kao i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava pridonijeti većoj transparentnosti u njihovom poslovanju i ukupnoj djelotvornosti sustava kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava ponovo kao u našoj tradiciji, europskoj tradiciji, još uvijek najboljeg načina osiguravanja prava autora i svih drugih nositelja srodnih prava. Jasnije definiranje prerade djela razriješit će određene nejasnoće do kojih je dolazilo u praktičnoj primjeni kod korisnika predmeta zaštite te time pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti kod svih dionika na tržištu. Ista posljedica očekuje se i u pogledu reguliranja situacije kada fizičke ili pravne osobe temeljem vlastite inicijative dostavljaju nakladniku informativnih publikacija ili organizacija za emitiranje autorsko djelo ili predmet srodnih prava sa svrhom objave vijesti i informiranja javnosti o aktualnim vijestima. Također, uređenjem postojećih otvorenih autorsko-pravnih pitanja u vezi sa audiovizualnim djelima koji se nalaze u arhivi HRT-a a koja su nastala prije 1990. g., osigurat će se preduvjeti za njihovo uređeno korištenje. Na kraju ističem da s obzirom da je ovaj zakon uređuje prvenstveno privatno-pravna pitanja iz područja autorskog prava i srodnih prava i tu se unaprjeđuju određeni aspekti već postojećeg uređenja sustava zaštite autorskih prava i srodnih prava, on prema našoj procjeni neće zahtijevati nikakva dodatna sredstva iz državnog proračuna, njegov cilj je na dobar način postaviti okvir za pravičnu redistribuciju prihoda između nositelja i korisnika pojedinih autorskih ili srodnih prava. S kolegama i kolegicama iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo koji su nositelji izrade ovoga zakona pratit ćemo pažljivo raspravu, željela bih u ovom uvodnom djelu još naglasiti da je nekoliko pitanja kao i uvijek kad se radi o ovakvim zakonima ostalo otvoreni i nakon rasprave unutar radne skupine i nakon javne rasprave, neki od tih dionika kontaktirali su i saborske zastupnike i klubove zastupnika i mi ćemo pažljivo pratiti i vaše rasprave jer mislim da je cilj i interes svih da se postigne i usvoji takva norma koja će svim dionicima u području kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj omogućiti pravičnu naknadu ali i olakšati poslovanje jer to je na dobrobit svih koji djeluju u tom području. Ovo je zaista jako važan zakon za hrvatsku kulturnu i kreativnu industriju, za njen budući razvoj u digitalnom okruženju, vodili smo se dvama interesima ili dvama principima, kao prvo urediti hrvatsko tržište da bude sigurno, da osigura pravične naknade i da na dobar način, kvalitetan način uredi odnose između svih dionika, to je ono što je zadaća na nacionalnom tržištu, međutim jednako važno bilo je postići i usvojiti, predložiti ovom Visokom domu takva rješenja koja će osigurati adekvatnu zaštitu o čuvanje održivosti budućeg razvoja hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija u odnosu na globalne digitalne platforme. Završit ću ovo uvodno izlaganje podsjećanjem da je za nama nekoliko mjeseci u kojima je najveći broj sadržaja kulturnih i kreativnih industrija bio dostupan digitalnim putem, bili smo zadovoljni da smo mogli tim sadržajima pristupati u velikoj mjeri besplatno međutim moramo biti svjesni da je autorima i nositeljima srodnih prava, dakle izvođačima i ostalima taj njihov kreativni rad, njihov jedini izvor prihoda. Jedna od važnih zadaća ovog zakona jest da ih i u tom digitalnom vremenu kad nam se možda ponekad čini da se mora biti dostupno svakome besplatno, da budemo svjesni da postoje ljudi koji tog prihoda i isključivo od tog prihoda žive i da moramo svojim zakonskim rješenjima naći način da im osiguramo pravičnu naknadu. Bez obzira na određene prijepore oko pojedinih rješenja u ovom zakonu, sasvim je jasno iz svih rasprava da je to nešto što vodi sve dionike pa zaključit ću samo da vjerujem da će nam i ova rasprava danas pomoći da do drugog čitanja možda ovaj zakon još u nekim područjima i unaprijedimo i što prije donesemo ga u ovaj Visoki dom na drugo čitanje. Hvala.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS, poštovani g. predsjedniče Vlade RH, uvažene kolegice i kolege. U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bi još jednom prije početka ove rasprave ukazali na probleme prilikom izrade Nacionalne strategije. Neću samo govoriti o tome da je cijena izrade Nacionalne razvojne strategije izvan svih okvira, neću govoriti samo o tome da recimo ova jedna stranica razvojne strategije, samo jedna koja se odnosi na korupciju kao da korupcija pogotovo ona politička nije gorući problem u RH, ova jedna stranica košta 230.000 kuna, neću govoriti samo o tome, govorit ću o jednom puno većem problemu Nacionalne razvojne strategije. Ovaj je dokument trebao biti dokument za sve hrvatske građanke i građane za čitavu RH i trebao je odrediti kako će se naša domovina razvijati u slijedećih 10.g. Ideja je bila da u izradu, pa onda i u kontrolu provedbe ovog dokumenta budu uključeni svi. Nažalost iz izrade ovog dokumenta bio je isključen HS, a time bila je isključena i oporba u HS. Tražili smo da se u odbor koji će biti zadužen za izradu te strategije uključi više predstavnika HS, odbili ste. Sada ćemo ponoviti taj zahtjev zato što taj odbor ne nadzire samo izradu strategije već i kako će se ona provoditi, kako će se ona mijenjati, kako će se na temelju nje donositi i drugi dokumenti važni za planiranje budućnosti Hrvatske. Ako želimo da ovaj dokument bude dokument sviju nas, a ne samo vladajuće većine, ovaj zahtjev ćete prihvatiti. …/Upadica: Hvala vam/… Hvala.
Ivo Milatić
Hvala g. predsjedniče, uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je pred vama bavi se i uređuje pitanja kao što javnost postupka istraživanja eksploatacije ugljikovodika, stvaranje poticajnog okruženja za istraživanje i eksploataciju biotermalnih voda čija se akumulirana toplina može koristiti u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida i zabranu masovnog hidrauličkog fakturiranja. Povod za izmjene i dopune zakona prije svega nalazi se u potrebi za usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU-a, tako se poboljšava transparentnost postupka koji se provode temeljem ovog zakona te se jamči dodatno uključivanje javnosti u postupke vezane uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalnih voda za energetske svrhe i podzemna skladišta plina na način propisan EU direktivom. U potpunosti se dakle prenosi Direktiva 2014/52 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2011/92 o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Prema direktivi, učinci na okoliš moraju se uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi prilikom donošenja odluka o projektu a mjere zaštite okoliša moraju biti ugrađene u konačnu odluku i dane javnosti na uvid a to je ovim dopunama ugrađeno u zakon. U zakon se unose pojmovi odnosno definicije javnosti i zainteresirane javnosti. Uvodi se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole za naftno-rudarske objekte i postrojenja a čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem ovog zakona omogućava se javnosti uvid i u pojedine uvjete koji izdaju nadležna tijela za projekte i građevinske dozvole. Sve to će biti javno dostupno na mrežnim stranicama resornog ministarstva. Također javnosti i zainteresiranoj javnosti će se omogućiti pristup pravosuđu u pogledu odobrenja za zahvate koji se izdaju temeljem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Jasno se definira kada se provode postupci i koji vezani uz Zakon o zaštiti prirode kao i postupci vezani uz Zakon o zaštiti okoliša te koje su to vrste projekata gdje je nužna i očekivana provedba postupka koji proizlaze iz područja zaštite okoliša i prirode. Budući da Agencija za ugljikovodike provodi pripremne radnje za jedinstveni postupak nadmetanja za istraživanje i eksploataciju, ovim izmjenama utvrđeno je obveza agencije u pripremi i dostavi inicijativa za izmjene i dopune prostornih planova a prije objave jedinstvenog postupka nadmetanja odnosno natječaja. Usklađivanje prostorno planske dokumentacije u suradnji sa tijelima državne uprave nadležnim za prostorno planiranje i okvirnog plana i programa istraživanja i eksploataciji ugljikovodika u RH, otkloniti će se dosadašnji zastoji u realizaciji projekata nakon izdanih dozvola odnosno sklopljenih ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. U cilju učinkovitog korištenja energije geotermalne vode koja predstavlja obnovljivi izvor a kako bi se ubrzala energetska tranzicija, zakonom je postavljen jasan pravni okvir za usporedno izvođenje naftno-rudarskih radova kada oni uključuju različite svrhe korištenja, kao što su ugljikovodici, geotermalne vode za energetske svrhe. Time će se omogućiti korištenje postojeće infrastrukture, odnosno maksimizirati upotreba postojećih objekata i napraviti tranziciju iskorištenja ugljikovodika prema korištenju geotermalnih voda u energetske svrhe, ali i omogućiti skladištenje i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Stoga se ovim izmjenama zakona omogućava novom investitoru da preuzme obvezu sanacije u slučaju da podložno dogovoru s drugim investitorom želi preuzeti naftno-rudarski objekt, tj. bušotinu koji je u vlasništvu tog drugog investitora. Sanacija postojećih bušotina jedna je od glavnih premisa ovog zakona te njihova daljnja uporaba za različitu svrhu u isto vrijeme optimizira korištenje postojeće infrastrukture te osigurava njihovu sanaciju nakon toga. Također, ovom izmjenom zakona omogućeno je osnivanje razvojnog društva koje može doprinijeti razvoju obnovljivih izvora energije, ali ujedno i razvoju ostalih gospodarskih elemenata. Cilj je u što većoj mjeri razraditi modularni odnosno kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije, u toplinarstvu te u poljoprivredi kako bi se iskoristio njihov maksimum i doprinos smanjenje emisije stakleničkih plinova, razvojnih kapaciteta za trajno skladištenje ugljikova dioksida u geološkim strukturama, a na korist cjelokupne zajednice. Ovim izmjenama RH slijedi preporuku EU komisije 2014/70 od 22. siječnja 2014. o minimalnim načelima o pogledu istraživanja i proizvodnji ugljikovodika i po prvi puta zakonskim izmjenama u odnosu na druge europske zemlje radi iskorak i zakonski onemogućava masivno frakturiranje kao rizičnu i opasnu djelatnost. Zaključno, smatramo da se ovim izmjenama i dopunama zakona doprinosi stvaranju sigurnog pravnog okruženja za investitore, štiteći pritom interese RH te istovremeno stvara sigurno, jasno i razvojno okruženje izvođenja održivih naftno-rudarskih aktivnosti. Hvala na pažnji.
Željko Plazonić
Hvala lijepo. Pozdrave nećemo ponavljati. Dakle, pred nama je konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke. Ovim predloženim odredbama zakona predlažu se mjere zaštite od buke kojima se nastoji spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke odnosno smanjenje postojeće razine buke nedopuštene razine. Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, zatim JLS-ovi, te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Zakonskim se prijedlogom dopunjuju i mijenjaju odredbe važećeg zakona u vezi instrumenata usklađivanja odnosno osiguranja provedbe Uredbe EU iz 2019.g. br. 1010 koja mijenja pojedine odredbe direktive iz 2002.g. o procijeni i upravljanju bukom okoliša. Izvršeno je usklađivanje važećih pojmova sa odredbama posebnih propisa kojima se uređuje izdavanje okolišne dozvole. Nadalje, propisuje se da u postupku izdavanja alokacijske dozvole i posebnih uvjeta građenja, potvrde glavnog projekta, te građevinske ili uporabne dozvole i to prema posebnom zakonu sudjeluju sanitarni inspektori državnoga inspektorata koji utvrđuju uvjete odnosno potvrđuju ispunjenost uvjeta zaštita od buke. Nadalje, uvedena je nova definicija pojma „repozitorij podataka“. Da ponovim, informacijski sustav je, znači repozitorij podataka je informacijski sustav kojim upravlja Europska agencija za okoliš i koji sadržava informacije i podatke o buci iz okoliša koji su stavljeni na raspolaganje putem Nacionalnog tijela za izvješćivanje i razmjenu podataka. Znači racionaliziraju se i određuju se novi rokovi izvještavanja Europskoj komisiji u pogledu strateških karata buke, te akcijskih planova, propisuje se obveza dostupnosti javnosti i strateških karata buke, kao i akcijskih planova, kao i obveza dostavljanja ažuriranih informacija elektroničkim putem nadležnom tijelu u Europskoj komisiji. Odredbe zakona usklađuju se i sa odredbama Zakona o državnom inspektoratu, te odredbama Zakona o sustavu državne uprave. Razlika koja se odnosi na prvo čitanje je u nomotehničkoj doradi zakonskog prijedloga, te propisivanja prekršajne odgovornosti za odgovornu osobu u pravnoj osobi, a sukladno pristiglim primjedbama tijela državne uprave kojima je zakonski prijedlog bio upućen na mišljenje. Slijedom svega ovoga navedenoga predlažem usvajanje ovoga zakonskog prijedloga. Hvala vam lijepo.
Andrej Plenković
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici prošla godina bila je izuzetno izazovna, nepredvidiva i teška u svakom pogledu. Ušli smo u nju puni nade i optimizma spremni predstaviti Hrvatsku u svijetu kao zemlju koja s ponosom u tom trenutku preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti EU. No povijest je za nas imala druge planove. Cijeli je svijet pogodila pandemija korona virusa koja je odnijela veliki broj život, nanijela ogromnu štetu gospodarstvima i iz temelja promijenila način života i poslovanja. Nas u Hrvatskoj još su dodatno pogodila i dva katastrofalna potresa, prvo onaj zagrebački u ožujku, pa pred Novu godinu i ovaj u Sisačko-moslavačkoj županiji i na dijelu susjednih županija. Sve su to izazovi kakve ne pamtimo koji su nas stavili na najveće kušnje, ali i koji su izvukli iz nas ono najbolje. Hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i brigu za bližnjega brojnih volontera, veliko srce i visoki stupanj odgovornosti naših sugrađana. U ovim teškim vremenima sve su to razlozi za optimizam i još čvršću vjeru u Hrvatsku i u snagu duha hrvatskih ljudi čije jedinstvo i zajedništvo u nevolji možda i najpostojanija osobina našeg naroda kroz povijest. Dame i gospodo, usprkos svim tim nedaćama pa i globalnim izazovima položaj Hrvatske na međunarodnoj sceni osnažen je. Veliki razlog tomu je naše članstvo u EU. Godina iza nas pokazala nam je sve prednosti pripadnosti velikom i snažnom bloku zemalja sa kolektivnim mehanizmima reagiranja i zaštite. Nakon prvog potresa u Zagrebu Hrvatska je iz Fonda solidarnosti unije dobila 683 milijuna EUR-a kao pomoć za obnovu razrušenog i stradalog grada što je dosada najveći iznos pomoći iz ovoga fonda po glavi stanovnika nekoj državi. Sigurno će i još razorniji potres kod Petrinje, Siska i Gline dobiti odgovarajuću pomoć koju je već najavio povjerenik Lenarčič koji je posjetio upravo ova potresom pogođena područja s potpredsjednicom Šuicom. U ovoj situaciji Hrvatska nije sama i može računati na brojne prijatelje. Svi europski lideri te brojni dužnosnici uputili su nam potpore, poruke potpore i iskazali spremnost da pomognu. Unutar unije aktivirani su krizni i drugi mehanizmi koji su osmišljeni da mogu pružiti brzu i solidarnu pomoć. Podnijeli smo zahtjeve za potporom iz svih drugih fondova na raspolaganju. U suradnji s komisijom radimo na nacionalnom planu oporavka i otpornosti kojeg ćemo, iz kojeg ćemo moći povlačiti dodatna sredstva iz posebnog instrumenata EU slijedeće generacije. Zahvalni smo na svakoj potpori i konkretnoj pomoći koju smo do sada dobili, a to je praktički već 30-tak zemalja sa konkretnom potporom. Zahvaljujemo i našim iseljenicima širom svijeta za svu financijsku pomoć koju su sakupili i poslali pogođenim područjima, a sve će to pridonijeti bržoj obnovi razorenih krajeva, sela i gradova. Potrebno je da se u ovom trenutku prisjetimo i samoga početka pandemije. Dakle, nešto manje od godinu dana od danas. Tada je Hrvatska bila u ulozi predsjedateljice Vijećem, reagirali smo promptno, aktivirali sve nadležne mehanizme koordinacije među državama članicama. U iznimno kratkim rokovima omogućili smo učinkovitiju i fleksibilniju potporu iz europskih sredstava svim članicama, poduzetnicima i građanima pa tako i Hrvatskoj. Cjepivo, najdjelotvornije oružje u borbi protiv pandemije zajednički smo nabavili i distribuirali. Hrvatska je započela s cijepljenjem protiv korona virusa kao što znate neposredno nakon Božića kao i ostale članice unije s dobrom početnom brzinom procjepljivanja za koju se nadamo da će se intenzivirati. EU, a kroz nju i Hrvatska kao država članica osigurala je dovoljan broj cjepiva za sve naše građane. Koristim ovu prigodu da pozovem sve da se cijepe i da misle na druge jer samo ćemo masovnim cijepljenjem postići otpornost velikog broja stanovnika pa se virus neće više na koga imati širiti, a to znači da će epidemija splasnuti. Hrvatska je kao gospodarstvo koje je itekako usmjereno na turizam procijepljenost važna i iz financijskih i razvojnih razloga. Da kažem nekoliko riječi o sastancima Europskih vijeća u ovoj 2020. godini. Sve skupa održano je 5 sastanaka. Ovo je izvješće, dobili ste i pismeno izvješće o svim sastancima koji su održani. No spomenuo bih da je nakon onog fizičkog sastanka kojeg smo imali u veljači u Bruxellesu do polovice srpnja bio zastoj i pauza zbog epidemije u pogledu održavanja fizičkih susreta. Hrvatsko je predsjedništvo organiziralo niz neformalnih video konferencija i drugih sastanaka vijeća, o tome je iscrpno izvijestio ministar vanjskih i europskih poslova kad smo podnosili izvješće o našem predsjedanju. Najčešće teme bile su pandemija, višegodišnji financijski okvir i plan oporavka. Uz odgovor na krizu izazvanu pandemijom najvažnije postignuće u proteklih godinu dana je dogovor o proračunu. Taj paket usuglašen je u srpnju, sjećate se to je bilo dan dva prije konstituiranja ovoga saziva sabora. Za Hrvatsku je taj dogovor bio osobito značajan, dobar, povoljan, izdašan, dolazi u pravom trenutku s obzirom na okolnosti. I upravo bi ti financijski instrumenti trebali pomoći da krenemo putem društvenoga i gospodarskoga oporavka. Europsko vijeće u više je navrata ove godine raspravljalo i o važnoj globalnoj temi, a to je tema klimatskih promjena. Utvrdili smo da do 2030. trebamo na razini unije smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 50% u odnosu na '90.-tu godinu. To je važno za postizanje klimatske neutralnosti unije, do 2050 i njenu održivu budućnost na dobrobit novih generacija kao i za naš kolektivni doprinos globalnim ciljevima i provedbi Pariškoga sporazuma. U listopadu smo raspravljali o jedinstvenom tržištu, industrijskoj politici, digitalnoj tranziciji koja uz zelenu tranziciju postaje ključan prioritet unije u idućem višegodišnjem razdoblju. Sve su to područja koja otvaraju velike mogućnosti za ubrzavanje našega gospodarstva, kao i šansu da ih što bolje iskoristimo. Glede vanjskih odnosa ključne su teme u ovoj godini bile odnosi sa Turskom osobito aktivnosti bušenja podmorja u istočnom Sredozemlju, situacija u Bjelarusu, u Kini, Gorskom Karabahu, južnom susjedstvu, odnosima unije i Afrike, te u konačnici jedne od ključnih vanjsko političkih tema odnosima sa SAD-om. Sve su te rasprave pokazale visoku usklađenost stavova na području vanjske politike i unatoč razumljivim razlikama u nekim inicijalnim stavovima na kraju smo pokazali da smo u stanju kao i 27 država naći zajednički nazivnik i poslati jedinstvene poruke uniji. Kad je riječ o hrvatskom predsjedanju spomenuo bih i da je jedan od naših ključnih sastanaka bio zagrebački sastanak na vrhu, 20.g. nakon onog prvog sastanka, premda je bio u video formi on je poslao važne poruke o važnosti procesa proširenja, snažnoj politici potpore Hrvatske prema susjedima, osobito prema BiH, položaju hrvatskoga naroda u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda. Tu su donesene i važne odluke za vrijeme našeg predsjedanja o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Usvojena je kao što znate i nova metodologija pristupnih pregovora, postignuti su iskoraci na samom početku rada nove komisije. U tom pogledu očekujemo da upravo putem kojim je išla Hrvatska nastavi i aktualno portugalsko predsjedanje. Održali smo i sastanak sa zemljama istočnoga partnerstva, željeli održati fokus i na tih 6 zemalja uz sve razlike i probleme koji među njima postoje. Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, danas sam ujutro kazao da mi na raspolaganju imamo 12,7 milijardi EUR-a za 7.g., na kohezijsku politiku 8,4 milijarde EUR-a, izravna plaćanja 2,3, ruralni razvoj 1,9. Uz dodatna sredstva koja će moći koristiti iz različitih programa instrumenata unije i za ribarstvo i za pravednu tranziciju, unutarnju sigurnost, migracije, istraživanje i razvoj. To je rezultat našeg intenzivnog zalaganja za hrvatske interese koje je trajalo mjesecima, u biti je taj proces počeo još u svibnju 2018. kada je Junckerova komisija izišla sa ključnim dokumentima komunikacije upravo o ovom sedmogodišnjem proračunu. Inzistirali smo i na važnosti demografske obnove, sjećate se još u veljači smo to uspjeli markirati hrvatsku poziciju jer nam je taj problem egzistencijalan problem i upravo zbog toga važno je da u ovoj novoj NUTS 2 podijeli statističkih regija u kojoj Hrvatska ima Panonsku Hrvatsku, a to je upravo onaj dio na kojem inzistiramo da trebamo napraviti iskorake. Možemo biti zadovoljni jer su te naše specifičnosti i potrebe prepoznate. Također pomalo i zaboravljamo da je stopa nacionalnog sufinanciranja za koheziju ostala na 15%. Podsjetit ću vas da je inicijalni prijedlog komisije bio sufinanciranje od 25% što bi zemlji poput Hrvatske predstavljalo vrlo zahtjevan zadatak u pogledu nacionalne kontribucije. Također smo zadržali i provedbeno pravilo M+3, a to je da se projekti mogu provoditi od godine koja je recimo startna za još 3.g. i tu je inicijalni prijedlog bio M+2. Dakle, ostvarili smo ne samo ukupno velika sredstva nego smo istodobno omogućili i da apsorpcija ide onom dinamikom koja je primjerena ja bih rekao uhodanosti naših institucija i tijela. Spomenut ću i ukupnu 7-godišnju uplatu Hrvatske u europski proračun. Ona će u godinama koje su pred nama iznositi 661 milijun EUR-a godišnje, dakle 4,6 milijardi EUR-a u razdoblju koje je pred nama. To je višestruko manje od ukupnog iznosa europskih sredstava koja će Hrvatska iskoristiti. To je još jedan od pokazatelja koristi našeg članstva u uniji. Nije na odmet spomenuti da je upravo HS na čemu vam zahvaljujem i to moramo malo i više emancipirati, na prijedlog Vlade prihvatio odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije i to 18. prosinca prošle godine. Mi smo na taj način bila prva država članica od 27 koja je potvrdila ovu odluku i to kroz Sabor, dakle kroz Parlament. Mnoge zemlje još nisu ni započele proceduru, a neke neće ići parlamentarnim putem. I tu smo dali jedan signal kako vidimo i aspekt ove prihodovne strane europskoga proračuna. Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije, javnosti je poznato da je taj instrument stvoren kako bi svi skupa izašli što prije iz krize. Riječ je o 750 milijardi eura za Europsku uniju od 27 članica, 390 milijardi bespovratne pomoći, 360 milijardi za zajmove. Najveći iznos odnosi se na mehanizam za oporavak i otpornost 672 milijarde eura. Pri tom su bespovratna sredstva u iznosu od 312, a zajmovi 360. Ciljevi ovog mehanizma su ublažavanje i otklanjanje posljedica krize uz potporu reformskim procesima i izgradnju otpornosti. Unutar toga paketa Hrvatska je dobila 9,6 milijardi. Bespovratnih je praktički 6, a zajmovi iznose 3,6 milijardi. S te strane važno je podcrtati da za ovaj mehanizam nije potrebno nacionalno sufinanciranje, a Hrvatska je ostvarila i uspjeh kroz prihvaćanje prijedloga za isplatu predujma u iznosu od 13% bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost koji će doći na račune Ministarstva financija u 2021. i to u iznosu od 780 milijuna eura. Samo da shvatimo o kakvim se razmjerima sredstava kao predujmu radi. To će omogućiti rasterećivanje državnoga proračuna, osigurati sredstva za brz početak provedbe reformi. Imajući na umu da Unija ima prvorazredni kreditni rejting kamatna stopa za zajmove je izrazito niska. Također želim još jednom spomenuti da se taj naš plan oporavka i otpornosti izrađuje. Svi resori su angažirani. Razmjenjujemo dokumente sa Europskom komisijom. Riječ je o vrlo vuluminoznom dokumentu koji ima 5 komponenti. Prva je gospodarstvo, to uključuje privatni sektor. Potom ide javna uprava, pravosuđe i državna imovina. Zatim, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, te zadnje jačanje otpornosti zdravstvenoga sustava. I jedna posebna horizontalna inicijativa koja se odnosi na obnovu zgrada od potresa, a kroz sve komponente više je nego jasno ugrađena naš prioritet, a to je demografska revitalizacija. Podsjetit ću da ovih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava predstavlja oko 11% našega BDP-a. Tako visok postotak nema niti jedna druga članica Europske unije i stoga je važno da to imamo na umu. Mi smo u ovoj godini puno raspravljali o klimatskim promjenama u čemu će naravno biti ključan prioritet tzv. zelene ekološke energetske tranzicije. Stoga je zadnji sastanak Europskog vijeća koji je bio u prosincu pretočio raspravu o klimi i u čvrste ciljeve o kojima sam govorio na početku. Cilj je imati održiv gospodarski rast, otvoriti radna mjesta na području zdravlja i okoliša. To će u konačnici pridonijeti globalnoj konkurentnosti gospodarstva Unije promicanjem inovacija u zelenim tehnologijama. Svjestan da će postizanje zacrtanih ciljeva značiti i značajna dodatna ulaganja naglasili smo važnost mobilizacije javnog financiranja i privatnoga kapitala. Vijeće je tada također podsjetilo i na usmjeravanje najmanje 30% ukupnog rashoda iz višegodišnjeg financijskog okvira i paketa EU iduće generacije na tzv. zelene politike i zelene projekte. Važno je da je ovaj dokument Nacionalni program oporavka i otpornosti u potpunosti kompatibilan sa Nacionalnom razvojnom strategijom, da se veže i za partnerski sporazum te posebne programe koje ćemo pripremiti za idući sedmogodišnji proračun. Mi smo kada sve skupa analiziramo prilično zadovoljni. Zadovoljni smo s onim što smo osigurali za desetljeće koje je pred nama. Zadovoljni smo sa prioritetima i zelene i digitalne transformacije. Mislimo da su upravo ta nova radna mjesta budućnosti važna za prilagodbu Hrvatske 4. industrijskoj revoluciji za pozicioniranje zemlje vodeći računa o svim našim komparativnim prednostima upravo u onaj razvojni smjer koji je najbolji i za Hrvatsku i za Europu prateći globalne okolnosti. Spomenut ću da je na kraju ove godine postignut i konačni sporazum o tome kakvi će biti novi odnosi sa Ujedinjenom Kraljevinom. Vi kao što znate oni su prestali biti članica na početku našega predsjedanja, a dogovor koji je postignut uz vještinu našeg zajedničkog pregovarača Michela Barniera je dobar za države članice Europske unije premda je Hrvatska po svim kriterijima, svim analizama i s obzirom na staž u članstvu bila zemlja koja je najmanje dotaknuta izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Na kraju, ova je godina koliko god bila teška bila i godina stvaranja poluga za Hrvatsku, poluga u smislu da se možemo nasloniti na ono što nam članstvo u Europskoj uniji daje bez obzira jel' to gospodarski razvoj ili je to pak obnova od potresa. Članstvo u Uniji učinilo nas je sigurnijom, snažnijom zemljom, omogućilo nam je da za naše građane a to je u konačnici jedino bitno i najvažnije radeći predano osiguramo zaštitu nacionalnih interesa, osnažimo našu suverenost kroz članstvo u Europskoj uniji te razvijamo politiku suradnje i solidarnosti. Stoga je Hrvatska zahvaljujući trendovima koji su bitni na razini Europe sa onim što je radila Vlada, što je radio ministar sa svojim suradnicima, svi resori iz mog kuta gledanja u ovakvim okolnostima napravila najviše što je mogla. Ostaje žal da predsjedanje Vijećem nije bilo realizirano u onoj punini promidžbi i vidljivosti kako smo to naravno željeli i pripremali ali s obzirom na ovo što smo osigurali za idućih 10 g., možemo reći da je to dobra i kvalitetna kompenzacija a na nama je da u suradnji sa Hrvatskim saborom, nastavimo putem kojeg smo započeli u prošloj godini. Evo, hvala vam.
Zlata Hrvoj-šipek
Hvala vam lijepo poštovani g. predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici. Pokušat ću u kratkom izlaganju iznijeti najvažnije podatke o radu državnih odvjetništava iz izvješća u 2019.g. Ovo ne samo zbog toga što je vrijeme izlaganja ograničeno već i zbog činjenice da je u samom izvješću dan detaljan prikaz rada državnih odvjetništava kroz indikatore učinkovitosti i kvalitete, a koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Europe na temelju koje se prati i rad sudova. Ovo izvješće daje uvid u rad državnih odvjetništava u RH u obim njihovog rada ukupno po vrstama predmeta i na svim razinama. Možete pronaći podatke za svako pojedinačno državno odvjetništvo, naravno podaci se iznose i za USKOK i za Državno odvjetništvo RH. Osim ovih navedenih podataka statističkih ovo izvješće prikazuje i rezultate državnog odvjetništva kroz prikaz donesenih odluka, a onda valorizacija kvalitete našeg rada kroz odluke suda. 1. siječnja '19.g. započela su s radom 3 nova Općinska državna odvjetništva u Metkoviću, Pazinu i Vinkovcima tako da su u RH na kraju '19.g. bila ustrojena ukupno 42 državna odvjetništva računajući i USKOK u kojima je bilo zaposleno ukupno 1812 osoba, što je 2,2% više nego godinu ranije. Državno odvjetničku dužnost obnašalo je 636 državnih odvjetnika, a na pravnim poslovima je radilo i 179 državno odvjetničkih savjetnika. Tijekom godine je zaposleno 16 vježbenika, što je vrlo pohvalno mislim poželjno sa stajališta državnog odvjetništva, ali smatramo još uvijek premalo s obzirom na prosječnu životnu dob dužnosnika, 69,6% dužnosnika čine žene. Zbirni podaci o kretanju predmeta u državnim odvjetništvima i pokazatelji uspješnosti rada prikazuju kretanje i kaznenih predmeta tako i građanskih i upravnih predmeta kroz 4.g. s obzirom da statistike koje državno odvjetništvo vodi nije moglo dati prikaz kao što to zakon kaže kroz 5.g. Ukupno su državna odvjetništva primila 215.000 novih predmeta ili 19% više nego godinu dana ranije, a u radu iz prethodne godine preneseno je 50.000, dozvolite mi da zaokružujem brojke neću ih čitati do jedinica. Tako da je bilo ukupno u radu preko 266.000 predmeta, a riješeno je 219.000 predmeta, što je 14% više nego broj primljenih. Na taj način je broj spisa u radu državnog odvjetništva smanjen za 10%. Prikazani podaci se odnose, to moram naglasiti, odnose se samo na predmete koji se nalaze u radu pred državnim odvjetništvom jer se indikatori uspješnosti mogu primijeniti samo na njih i na odluke koje je državno odvjetništvo donijelo. To su odluke pokazane u prijavi, optužnice, tužbe, pravna mišljenja. Predmet u kojima se postupak nastavlja nakon donošenja državno odvjetničke odluke pred sudom i javnopravnim tijelima oni su prikazani odvojeno u tablicama jer upravljanje ovim postupcima i njihovo trajanje ne ovisi o državnom odvjetništvu. Podaci iz informacijskog sustava državnog odvjetništva pokazuju da se povećao broj predmeta u postupku pred sudovima i javnopravnim tijelima za 16%, tako da se broj svih predmeta u kojima se postupak vodi ili u kojima sudjeluje državno odvjetništvo je ukupno porastao za 8% u odnosu na '18.g. i iznosi 451.000 predmeta. Mislim da su to podaci koje treba imati u vidu kada se ocjenjuje opseg rada i opterećenje državnih odvjetnika. Indikatori uspješnosti dakle koje primjenjuje kao što sam rekla Vijeće Europe, temelje se s jedne strane na broju riješenih predmeta u državnom odvjetništvu, s druge strane na broju rješavatelja odnosno osoba koje su bile stvarno prisutne na radu, a to je u odnosu na broj zaposlenih dužnosnika i savjetnika pravna struke bilo je prisutno 78,3% zaposlenih odnosno rješavatelja na radnom mjestu. Iako je zapravo po rješavatelju primljeno 23% premeta više nego u '18. uspjelo se riješiti 21% predmeta pojedinačno više. Promatrajući kroz godine vidimo da imamo oscilaciju broja predmeta zbog čega ne možemo govoriti o trendovima, ali s druge strane je i promjena načina statističkog praćenja dovela do određenog odstupanja i nedosljednosti, ali je nesporno da se na svim razinama državnom odvjetništva stopa ažurnosti povećava, a vrijeme potrebno za rješavanje neriješenih predmeta skraćuje. Kad promatramo pojedine vrste predmeta stopa ažurnosti i vrijeme trajanja se naravno razlikuju jer je to uvjetovano vrstom predmeta, složenošću postupka i na koncu konca pravilima po kojima se postupak provodi. Stopa, prosječna stopa ažurnosti na predmetima iz nadležnosti kaznenih odjela iznosila je 102%, a potrebno vrijeme rješavanja 113,8% Kod građanskih i upravnih predmeta prosječna ažurnost je bila 101%, s time da je vrijeme rješavanje potrebno za rješavanje neriješenih predmeta 24,7 dana, dakle kraće od jednog mjeseca. USKOK je u '19. g. primio 1553 nova predmeta, a u radu su iz 2017. imali 775. Riješili su ukupno 1626 predmeta i stopa njihove ažurnosti za '18. g. iznosi 105%. Na kraju godine, bez presude je ostalo 1035 osoba, pa se nažalost nastavlja trend povećanja nepresuđenih osoba koje su '18., kojih je '18. g. bilo 958. Kad govorimo o radu DORH-a ažurnost je povećana, ali moramo priznati da je to zbog povećanog broja rješavatelja. Prosječna stopa ažurnosti iznosi 104%. Ukupno je riješeno više predmeta nego li je primljeno, a moramo naglasiti da za rad svih državnih odvjetništava su bila odobrena sredstva u iznosu od 354 milijuna kuna, pri čemu se na DORH odnosi 600 milijuna kuna, međutim, od toga čak 70% je namijenjeno isključivo za troškove zastupanja u međunarodnim arbitražama. O radi kaznenih odjela u '19. govori podatak da su državna odvjetništva zaprimila ukupno 35, praktično 36 tisuća kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja. Analiza pokazuje da je ukupan broj prijavljenih poznatih osoba porastao zbog većeg broja kaznenih prijava koje je podnijela policija. Ona je podnijela kaznene prijave protiv 18 700 poznatih osoba, što je 3100 osoba više nego godinu ranije. DORH je odbacilo 18,5% policijskih kaznenih prijava, dok je od 17 tisuća kaznenih prijava koje su podnijeli ostali, dakle građani, udruge, druga državna tijela odbačeno 47% prijava. Razlog je tome što su kaznene prijave podnesene od strane policije argumentirane, potkrijepljene činjenicama i dokazima, tako da državni odvjetnik na temelju tako podnesenih prijava može donijeti odluku o daljnjem postupanju. Kad se radi o odbačajima kaznenih prijava policije, najčešće je razlog to leži u objektivnim okolnostima, a to je na koje policija nije mogla utjecati, primjerice, naknada promjena iskaza okrivljenika, odluka žrtve da iskoristi blagodat nesvjedočenja, povlačenje prijedloga za kazneni progon i sl. 2019. doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv 4000 osoba, što je 450 više nego godinu ranije, a istrage, odnosno trajanje istrage koje su zapravo vrlo često i nerijetko predmetom kritike javnosti, pokazuje da se prosječno trajanje istrage, da prosječno trajanje istrage iznosi 6 mjeseci. Od 3 664 dovršene istrage, 12% istrage je dovršeno u vremenu do 12 mjeseci, 2,6 je trajalo do 18 mjeseci i samo 0,7% istraga je trajalo dulje od 18 mjeseci ili govorimo o 25 predmeta. Državna odvjetništva su podigla optužnice protiv 16 800 osoba, pritom se misli na fizičke i pravne osobe bez maloljetnika, a po optužnim vijećima sudova potvrđeno je 96,7% svih optužnica. Visok postotak odluka o potvrđivanju optužnice ukazuje na zaključak o osnovanosti državnoodvjetničkih odluka. Tijekom '19. g. prvostupanjski sudovi su donijeli presude u odnosu na 16 200 punoljetnih osoba, što je 5,3% više nego '18., ali od čega je 94,7% osuđujućih presuda, pa je razina uspješnosti u odnosu na prethodnu godinu 3% viša. Pri tome treba istaknuti da je na kraju pred nadležnim sudovima na kraju '18. g. ostalo 26 700 osoba bez presude. U strukturi izrečenih sankcija na kazne zatvora presuđeno je ukupno 23% osoba, od toga je njih u 29,9% slučajeva zamijenjeno radom za opće dobro na slobodi, dok su 3 osobe ili 0,08% presuđene na dugotrajnu kaznu zatvora. Na uvjetnu osudu presuđeno je 72,9% osoba, novčana kazna izrečena prema 2,5% osoba, a u odnosu na ostale su ostale osobe. Ovdje treba spomenuti i zakonsku mogućnost konsenzualnog rješavanja kaznenih predmeta kao što je institut sporazumijevanja DORH-a s okrivljenicima. Dobili smo takve 402 presude, odnosno podizanje optužnice s kaznenim nalogom, što je učinjeno u 6 308 slučajeva. Oba se, po mojoj ocjeni mogu koristiti i češće nego što je trenutna praksa, pogotovo u redovitoj nadležnosti. Najbolji su primjeri uskočki predmeti u kojima od ukupno 270 presuda, njih 61% doneseno na temelju sporazuma stranaka. Razlog sklapanja sporazuma je brže i učinkovitije okončanje postupka, smanjenje troškova i velike, samim time, i velike uštede u odnosu na proračunska sredstva. Imovinska korist oduzeta je od 829 osoba u iznosu 123 i pol milijuna kuna, što je znatno manje nego 2018., međutim, pad je posljedica toga što je ured, odnosno USKOK imao tada jedan izuzetno predmet sa izuzetno velikim iznosom oduzete imovinske koristi od 52 milijuna kuna. Ukupno su državna odvjetništva podnijela 547 optužnih prijedloga u prekršajnim postupcima, međutim, treba naglasiti da opće ovlaštenje općinskog državnog odvjetnika za prekršajni progon je zapravo supsidijarne prirode što znači da se prekršajni progon odnosno postupci pokreću samo na temelju postupanja po prijavi za kazneno djelo kad se zaključi da kazneno djelo nije počinjeno ali da prijavljene kažnjive radnje sadrže sva bitna obilježja zakonskog bića prekršaja. Izuzetak su prekršaji iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe koji su u nadležnosti Državnog odvjetništva. Na kraju ako sumiramo rad .../Govornik se ne razumije./... podataka o odlukama, treba istaknuti da su sva Državna odvjetništva uključujući u USKOK u radu na kaznenim predmetima sudjelovala na 54 000 rasprava i ročišta, provela ispitivanje 12 000 okrivljenika, ispitali 14 000 svjedoka i proveli 11 902 radnji. Kad je riječ o pojedinim vrstama kaznenih predmeta, detaljnije je to izloženo u pisanom izvješću. Želim naglasiti da se posebna pažnja posvećuje radu na predmetima ratnih zločina, korupcije i organiziranog kriminaliteta kao i gospodarskog kriminaliteta te sve aktualnijim pojavama u pojavnim oblicima govora mržnje. Dozvolite mi da u svega par riječi kažem nešto o kaznenim predmetima odnosno o ovim vrstama kriminaliteta. Kad je riječ o ratnim zločinima, moram naglasiti da se tu radi o kontinuiranom radu u zadnje skoro 30 godina. Na taj kontinuitet ukazuju i rezultata rada u 2019. godini. Govorim o postupcima pokrenutim protiv gotovo 3700 osoba a optuženo je njih preko 2100 bez obzira na vojnu ili nacionalnu pripadnost. U ovom trenutku imamo 594 optuženih osoba bez presude. Unatoč znatnim poteškoćama oko pribavljanja dokaza, provjeravaju se sve kvalitetna informacije i ulažu napori da se do dokaza dođe pa slijedom toga i nastavljamo zajedno raditi sa tužilaštvima susjednih zemalja ali isto tako sa međunarodnim tijelima i koristimo njihove baze podataka. USKOK je na područje korupcije i organiziranog kriminaliteta smatramo odradio vrlo kvalitetan posao, ulaže se puno truda i ambicija. No kako se radi na složenim predmetima, ti se rezultati ne mogu očekivati preko noći. To više jer je rad opterećen velikim brojem prijava koje su vrlo često neutemeljene pa struktura donesenih odluka govori o tome da se radi o čak 70% odbačaja. Zašto toliki broj odbačaja? Iz razloga što se radi o prijavama građana protiv službenih osoba koje su nezadovoljne njihovim radom ili odlukama pa smatraju da se radi o nezakonitom i koruptivnom radu. Sve relevantne sumnje na korupciju se pomno provjeravaju ali USKOK nije nadzorno tijelo što često gubimo iz vida. Moram istaknuti da USKOK-u na kraju 2019. g. nije ostalo neriješenih prijava u radu što pokazuje da je pokazao postignuta iznimna ažurnost. Također, nakon dovršene istrage, USKOK je optužio 372 osobe a optužno vijeće nadležnih sudova su potvrdila 99% podignutih optužnica. Za kazneno djelo govorom mržnje odnosno javnog poticanja na nasilje i mržnju, prijavljeno je ukupno 60 osoba. Za počinjene zločine iz mržnje od toga je policija sama prijavila 46. optuženo je 40 osoba, a odbačeno je ukupno 7 kaznenih prijava. Sudovi su donijeli osuđujuće presude u odnosu na 13 osoba, jednu oslobađajuću i dvije odbijajuće. Kad govorimo o radu građansko-upravnih odjela, treba reći da Državno odvjetništvo poduzima pravne radnje radi zaštite imovine RH kroz zakonsko zastupanje pred domaćim sudovima i javno-pravnim tijelima, kroz zastupanje u imovinskim sporovima pred inozemnih i međunarodnim sudovima i tijelima, zatim kroz izvan sudsko rješavanje sporova te davanje pravnih mišljenja. Tijekom 2019. g. građansko-upravni odjeli zaprimili su 75 000 novih predmeta što je 8,3% više nego godinu ranije. Zastupanje pred sudovima i upravnim tijelima odnosilo se na 57 000 predmeta a analiza sudskih odluka u parnicama pokazuje da je prema vrijednosti spora uspjeh 63%. Na pad ovog uspjeha u određenoj mjeri odnosno u značajnoj mjeri, utječe broj ravnopravnih sporova koji proizlaze iz kolektivnih ugovora i onda su svi na kraju riješeni jednoobrazno. Također po punomoći je Državno odvjetništvo zastupalo u 175 predmeta. Radi se pretežno u upravnim sporovima u kojima zastupamo tužena ministarstva ali nažalost zbog ograničenih kapaciteta nismo u mogućnosti preuzeti veći broj zastupanja iako je interes za to vrlo velik. U strukturi sudskih predmeta najzastupljeniji su ovršni predmeti, zatim parnični te stečajni. Parnični predmeti bilježe porast zbog većeg broja ravnopravnih predmeta koji imaju karakter oglednog spora i nadajmo se da će upravo institut oglednog spora uveden posljednjim izmjenama ZPP-a, doprinijeti da se ujednači sudska praksa i ovi predmeti brže rješavaju. Održano je ukupno 30 00 ročišta, izjavljeno 27000 pravnih lijekova. Što se tiče zastupanja RH pred inozemnim sudovima i tijelima, izdvojit ću međunarodna arbitraža radi zaštite stranih ulaganja koje se provode pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova ili po pravilima UNCITRAL-a. Protiv RH u 2019. vođeno je 9 arbitražnih postupaka pred IKSID-om i jedan po UNCITRAL-ovim pravilima. U tim postupcima Državno odvjetništvo RH koordinira rad, dogovara strategiju obrane s odvjetničkim društvima koja zastupaju RH i daje pravnu podršku u pogledu primjene domaćeg prava. Prikupljamo i analiziramo činjenice bitne za postupak i provodimo koordinaciju. Troškovi koji nastaju vođenjem međunarodnih arbitraža su izuzetno visoki ne samo zbog honorara stranih odvjetničkih društava koji su za naše pojmove vrtoglavi, već i zbog toga što su visoki honorari i troškovi stručnih eksperata, troškovi prijevoda kompletne dokumentacije, troškovi vještaka i arbitara. Moram istaknut da je u travnju '19. donesena arbitražna odluka u jednom postupku u kojem je utvrđeno da je RH povrijedila bilateralni sporazum…
Poštovane kolegice i kolege. Poštovani g. potpredsjedniče. Prije godinu dana otprilike dan više ili manje čitav se svijet suočio sa činjenicom da nam prijeti jedna ozbiljna kriza, kriza kakvu pamte samo oni doista najstariji koji se još uvijek mogu prisjetiti situacije koju je svijet doživio sa pandemijom španjolske gripe prije više od 100 godina. Situaciju kakvu smo gledali u filmovima znanstvene fantastike, čitali u knjigama koje su govorile o raznoraznim katastrofama, ustvari situacija koja je cijelo vrijeme bila tu negdje blizu, ali smo valjda tako to mora biti, uvijek vjerovali da će se dogoditi nekome drugome ili negdje drugdje. Međutim, pandemija virusa covid, zbog korona virusa, virusa bolesti covid-19 pogodila je čitav svijet, a pogodila je i Hrvatsku, prošloga tjedna govorili smo o zdravstvenim aspektima te krize i naravno da prioritet u suočavanju sa zdravstvenom krizom mora biti borba sa zdravstvenim posljedicama te krize. Naš prioritet svakako u svakom slučaju u svakom pogledu mora biti očuvanje života i zdravlja ljudi. I prošloga tjedna govorili smo o tome da mi iz SDP-a ne samo da nismo protiv mjera zatvaranja, bilo bi dvolično od nas da budemo protiv mjera zatvaranja kada smo ih predlagali i zagovarali prije samo dva i pol, tri mjeseca, mi smo za njih, ali tražimo da se naprave neke stvari koje će ih pratiti. Prva je naravno ona metoda semafora o kojoj govorimo još od listopada prošle godine, metoda koja će nastup određenih mjera, ali isto tako i njihovo popuštanje vezati uz određene objektivne konkretne brojke uz nekakvo vrednovanje gdje ljudi mogu unaprijed znati što ih čeka ako dođe do pogoršanja ili poboljšanja zdravstvene situacije. Vlada to ne prihvaća, nažalost Vlada to ne prihvaća i uzvraća da oni svakodnevno valoriziraju situaciju i da na temelju toga donose nekakve odluke, nekakve mjere, nekakve ideje. Poštovane kolegice i kolege to ne funkcionira odnosno to funkcionira na način da nažalost danas u Hrvatskoj niti u smrti ne možemo biti jednaki, a to poštovane kolegice i kolege nije dobro. Međutim, drugi aspekt zdravstvenog odgovora na korona krizu odnosno onoga što ta korona kriza donosi su ozbiljne ekonomske posljedice, ozbiljno pogoršanje ekonomske gospodarske krize u RH. A ta kriza onda ima za posljedicu još nešto, a to je sveopći porast siromaštva. Svi oni koji se bave sa javnim zdravstvom reći će vam da je siromaštvo jedan od najvećih rizika za zdravlje nacije, za zdravlje društva zato što pogađa velik broj ljudi. Ljudi se ne mogu na adekvatan način hraniti, ljudi ne mogu grijati prostore u kojima žive, za boga miloga ljudi ostaju bez krova nad glavom, ljudi si ne mogu priuštiti liječenje, ljudi si ne mogu priuštiti liječenje, ljudi si ne mogu priuštiti lijekove, ljudi zbog toga pate, ne samo emocionalno zbog situacije u koju su dovedeni u ovakvim krizama bez svoje krivnje, već pate i fizički jer im se pogoršava njihovo zdravstveno stanje. Zato uz traženje jasnih kriterija i metode semafora, mi u SDP-u, mi u opoziciji tražimo još nešto drugo, a tražimo adekvatne mjere kompenzacijske mjere koje će pomoći ovoj zemlji da ovu krizu prevlada. Tih kompenzacijskih mjera čitav je niz, jedan dio trebao bi ići prema gospodarstvu, za razliku recimo od susjedne Slovenije Hrvatska nema adekvatan paket mjera pomoći gospodarstvu, ima nešto, ali to nije adekvatno kolegice i kolege. Danas je vladajuća većina jedan prijedlog, možda ne toliko krucijalan u financijskom iznosu o kojem se radi, ali svakako simboličan, a radilo se o ukidanju obvezne članarine u HGK, odbila. Nije predložila nešto drugo što bi trebalo pomoći našim poduzetnicima, ali dobro. To je odgovornost vladajućih, a na nama je da na nju ukažemo i na nama je da kontinuirano predlažemo druge mjere za koje vjerujemo da će pomoći gospodarstvu. Međutim, propast gospodarstvenika ima daljnje posljedice. Ljudi koji su radili ostaju bez posla. Ljudi koji su očekivali zaposlenje, prije svega sezonsko jer svi koji prate pokazatelje porasta i padanja broja zaposlenosti u Hrvatskoj, znaju da je zaposlenost u Hrvatskoj izrazito sezonalna, znači ljudi ostaju bez posla, a drugi koji očekuju zaposlenje, a koje bi u normalnim okolnostima po prirodi stvari došla, ne mogu do njega. To je realnost. Na takvu realnost treba odgovoriti. Nema kompenzacijskih mjera prema gospodarstvu. Nisu adekvatne. Ajmo onda vidjeti kako pomoći građanima. I upravo tu, upravo sada, upravo u tom trenutku dolazi ovaj prijedlog kojeg su uputili SDP i zeleno-lijeva koalicija, a to je prijedlog o produljenju, poštovane kolegice i kolege, ne od uvođenju, jer je ovaj moratorij već uveden, već o produljenju moratorija na ovrhe. Vladajući će reći, obveze se moraju plaćati. To je mantra kojom se često služe i Vlada i Plenković i HDZ i ja se s tom mantrom moram složiti jer obveze se doista moraju plaćati. Ali, pitam vas, kako se postavlja Vlada kada dođe u situaciju da sama ne može plaćati svoje obveze. Vlada tada diže kredit, zadužuje se. Da li to građani koji su ostali bez posla mogu? Ne. Pa nema banke koja će nekome tko je ostao bez posla i ostao bez primanja dati kredit da bi podmirivao svoje redovne dnevne potrebe, a vraćat će ga, kada? Jednog dana kad se možda zaposli. To ne postoji. Država se može zadužiti, međutim, naše građanke i građani ne. Kad su ostali bez posla, ne. I to nije populizam, to je činjenica, to je činjenica koju vidi svatko tko želi gledati. Okej, znači jedna metoda koju Vlada ima na raspolaganju građankama i građanima nije dostupna. Ajmo vidjeti šta banka radi u drugim situacijama. Ne može se zadužiti, a u slučaju lijekova, sjećate se prije nekoliko mjeseci kada ih nije bila u stanju plaćati, otišla je pregovarati sa veledrogerijama i moliti da joj se odgodi plaćanje. Moliti da veledrogerije protiv nje ne pokrenu ovršne postupke na koje su imale puno pravo uz jednostavno obrazloženje, gledajte ljudi, to sada ne možemo platiti. Nemamo sredstava. I sad vas pitam, zašto „obveze se moraju plaćati“ vrijede za građanke i građane koji su ostali bez posla, a ista poruka „obveze se moraju plaćati“ ne vrijede za RH? Ja to ne razumijem. I nadam se da će danas u raspravi biti onih koji će mi to pokušati, i onda nadam se, i uspjeti objasniti. Međutim, takva diskriminacija, neravnopravnost, nazovite ju kako god hoćete, u demokratskom i solidarnom društvu ne smije egzistirati. I upravo zato, ponovit ću još jednom, idemo s ovim prijedlogom zakona. Idemo s ovim prijedlogom zakona kako bi pomogli onima koji nemaju posao, koji su ostali bez posla, koji se ne mogu zaposliti, koji nemaju primanja, da prežive do onog trenutka kad će ova kriza, a duboko sam uvjeren da to mišljenje ne dijelim sam nego sa svima vama koji ste danas ovdje u sabornici, proći. Cijepljenje, svakako nadamo se, ali vidimo da ni to cijepljenje ne funkcionira onako dobro, onako brzo i onako učinkovito kako smo očekivali. Pitao sam prošloga tjedna ministra i odgovor je bio jasan, Hrvatska nema plan B. EU je zeznula stvar, Hrvatska nije radila na planu B. I čekat ćemo. Ovih dana dolaze nova cjepiva u daleko smanjenom broju, ali je činjenica da procijepljenost neće doći onako brzo kako smo očekivali i pitanje je kada će započeti oporavak. Ja se nadam da će započeti sa turističkom sezonom. Ali mislim da u to u ovom trenutku nitko ne može biti 100% siguran. Zato smo uz ovaj zakon predložili i jedan amandman, a tim amandmanom predlagatelji, kao predlagatelji tražimo da se jasno definira datum do kada će vrijediti moratorij. Umjesto prijedloga iz samog zakona da Vlada sama odredi trajanje moratorija, ovim amandmanom predvidjeli smo da moratorij traje do 30. lipnja ove godine. Zašto? Jer smo već prilikom rasprave o Ovršnom zakonu uspjeli ishoditi da Vlada dobije ovlast da uvede moratorij. Međutim, Vlada tu ovlast nije iskoristila. 2 mjeseca Vlada RH, i to jasno treba reći, ima zakonsku ovlast, vlastitom odlukom u bilo kojem trenutku bez pitanja bilo koga uvesti moratorij na ovrhe i pomoći građankama i građanima ove zemlje. A Vlada to ne čini. I sad vas pitam sve koji ste ovdje, ali i sve one koji nas slušaju. Da li je ekonomska situacija danas nakon godine korona krize, u trenutku kad nismo sigurni kada će ta korona kriza završiti, bolja ili lošija od one koja je bila u 4. mj.? Ako nije lošija, onda kolegice i kolege, barem je ista. A tada smo se dogovorili i zajedničkim radom i djelovanjem opozicije i vladajućih, donijeli smo odluku o uvođenju moratorija od 3+3 mjeseca jer smo znali da je to dobro, jer smo znali da je to ispravno. I vratit ću se još jednom i reći, da, obveze se moraju plaćati. Ali isto tako, da, Hrvatska je socijalna država. Socijalna država koja bi trebala brinuti o socijalnom statusu svojih građanki i građana, solidarna država u kojoj se mora pomoći onome ko je slabiji, koji nema i ne može iz objektivnih okolnosti. I prije nego što predam riječ kolegici Benčić, vladi ću poslati jednu jasnu poruku. Imate se pravo, itekako se imate puno pravo ne slagati sa ovim prijedlogom zakona, možete ga zvati populističkim, možete ga zvati kako god hoćete, ma boli me briga kako ćete ga nazvati. Al ako ovo što predlažemo ne valja, predložite nešto drugo, dajte alternativu, dajte alternativu i nemojte prozivati oporbu da nema inicijative, da nema prijedloga. Pogledajte ono što se u HS predlaže i shvatit ćete da je ironijom sudbine oporba ta koja kontinuirano dolazi sa konkretnim jasnim i boljim prijedlozima i ne morate ih usvojiti, al dajte alternativu. Ako moratorij na ovrhe ili moratorij na kredite o kojem ćemo uskoro također raspravljati nisu odgovor i nisu dobro rješenje recite što je. Al prihvatite činjenicu da u našem društvu postoje deseci tisuća ljudi koji su ostali bez posla, a još najmanje toliko onih koji se u slijedećih nekoliko mjeseci neće moći zaposliti i zbog toga neće moći podmirivati svoje obveze. Naša je zadaća pomoći im, mi smo dali svoj prijedlog. Ako on ne valja, vaša je obveza dati svoj i mi ćemo ga podržati jer je naše čvrsto uvjerenje da je u ovakvom trenutku bilo kakav prijedlog bolji od nikakvog. Hvala vam lijepo i prepuštam riječ kolegici Benčić.
Radovan Fuchs
Poštovani predsjedniče HS, uvažene zastupnice i zastupnici. Pred vama se nalazi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru sa konačnim prijedlogom zakona. Dozvolite mi da započnem sa nekoliko uvodnih riječi o samom alatu hrvatskog kvalifikacijskog okvira odnosno o povezanim pitanjima koja predstavljaju razlog i poticaj za predlaganje izmjena i dopuna postojećeg zakona. Hrvatski kvalifikacijski okvir uveden je Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je usvojen 2013.g. i riječ je o reformskom instrumentu za uređenje cjelovitog sustava kvalifikacija u RH odnosno ostvarivanje strateških ciljeva kvalitetnog obrazovanja relevantnog s obzirom na potrebe tržišta rada, posljedice i za samo društvo i za pojedince, ali i za jednako tako i društvo u cjelini. Okosnica hrvatskog kvalifikacijskog okvira su standardi kvalifikacija koji sadrže minimalne kriterije kvalitete i relevantnosti i koji su podloga za izradu odnosno unaprjeđenje obrazovnih i studijskih programa. Standard kvalifikacija povezuje se sa standardima zanimanja u kojima se u suradnji sa poslodavcima uređuju kompetencije potrebne za tržište rada. Svaka kvalifikacija u hrvatskom kvalifikacijskom okviru smješta se na određenu razinu koja se utvrđuje prema razini pripadajućih ishoda učenja, a smještanje kvalifikacija na razine omogućuje se da se kvalifikacije mogu usporediti i povezati na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini. Naime, hrvatski kvalifikacijski okvir ima uporište u europskim politikama, te omogućava povezivanje razina kvalifikacija stečenih u RH sa razinama europskog kvalifikacijskog okvira, kao i kvalifikacijskog okvira europskog prostora visokog obrazovanja. Važećim Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je izmijenjen 2018.g. predviđeno je smještanje cjelovitih kvalifikacija na 11 razina i pri tom su na razini 6, razina 6 smještene kvalifikacije koje se stječu preddiplomskim sveučilišnim i preddiplomskim stručnim studijima. Nadalje, na istu razinu, razinu 7.1. slijedeću smještene su kvalifikacije koje se stječu sveučilišnim diplomskim, te integriranim preddiplomskim i diplomskim odnosno specijalističkim diplomskim stručnim studijima. U vezi s tim odlukom ustavnog suda od 10. ožujka 2020.g. prihvaćen je prijedlog Sveučilišta u Zagreba i Pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu za ocjenom suglasnosti sa ustavom pojedinih članaka zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Odluka ustavnog suda uputila je na nužnost jasnog razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U tom smislu ukinute su alineje koje su razinama hrvatskog kvalifikacijskog okvira pridruženi preddiplomski stručni studiji i specijalistički diplomski studiji i ukinut je dio zakona koji je prestao važit i ukinuti dio zakona prestao je važiti 31. prosinca 2020.g. Nastavno na odluku ustavnog suda Ministarstvo znanosti i obrazovanja pripremilo je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. O prijedlogu je provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti u trajanju od 3. prosinca 2020. do 3. siječnja 2021.g.. Radi rješavanja pravne praznine koja proizlazi iz odluka upravnog suda Vlada RH predlaže da se donošenje zakona provede po hitnom postupku. Kao ključno prijedlogom zakona predlaže se rješenje za odgovarajuće smještanje kvalifikacija koje se stječu završetkom stručnih studija na razini hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Jasno se razlikuju stručni i sveučilišni studijski programi i kvalifikacije koje se njima stječu uz uvažavanje njihove vrijednosti i različitosti. U tom smislu umjesto 11 razina cjelovitih kvalifikacija kao u važećem zakonu predlaže se uvođenje 13 razina. Pri tom se kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini smještaju na različite razine i to preddiplomski stručni studij na razinu 6 ST a preddiplomski sveučilišni studij na razinu 6 SV, specijalistički diplomski stručni studij na razinu 7.1 ST a sveučilišni diplomski studij i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni na razinu 7.1 SV. Prijedlog zakona time udovoljava zahtjevima postavljenim odlukom Ustavnog suda, uvažava se binarnost sustava visokog obrazovanja u RH koja se očituje u postojanju stručnih sveučilišnih studija te osigurava njihova dosljedna primjena. Također, omogućuje se i jasno razlikovanje prohodnosti jer je uvjeti pristupanja poslijediplomskim sveučilišnim doktorskim studijima razina, to je razina 8.2, kvalifikacija stečena završetkom diplomskog sveučilišnog studija iz razine 7.1 SV. Predloženim zakonskim rješenjem omogućava se nastavak upisivanja standarda kvalifikacija u Registar HKO-a što je ključno za osiguravanje kvalitete i relevantnosti kvalifikacija s obzirom na zahtjeve tržišta rada i projekcije potrebe za zanimanjima i vještinama u budućnosti kao i usporedivost na međunarodnoj razini. Nadalje, omogućuje se vrednovanje kvalitete studijskih programa u postupcima njihovog donošenja i vanjskog vrednovanja na način da se provjerava usporedivost sa kvalifikacijskim okvirima i pripadajućim opisnicama radi razina pojedinih ishoda učenja. Kriterij kvalitete opisani u standardima kvalifikacije pomažu osigurati jednaku kvalitetu svih studijskih programa koji vode do određene kvalifikacije. Osim za provedbu reformskih ciljeva, navedeno je važno i u kontekstu obaveza Hrvatske u europskom prostoru visokog obrazovanja kao i sudjelovanja u europskim udruženjima vezanima za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Od posebne je važnosti priznavanje kvalifikacija u EU-u i europskom prostoru visokog obrazovanja što je ključno za osiguravanje zapošljivost i osoba koje su određene kvalifikacije stekle. Prijedlogom zakona nastoji se omogućiti i brže i djelotvornije provedba reformskih procesa u cilju povećavanja kvalitete i prohodnosti hrvatskog obrazovanja u skladu sa nacionalnim reprogramom reformi kao i strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. I stoga prijedlogom zakona, Vlada RH predlaže cjelovito uređenje relevantnih pitanja vezanih za HKO i unaprjeđenje sustava kvalifikacija na svim obrazovnim razinama. U tom smislu uz smještanje kvalifikacija stečenih završetkom stručnih studija na razine, predlažu se i dodatne promjene koje Vlada RH smatra nužnim za učinkoviti daljnji razvoj i provedbu HKO-a. Nastavno na dosadašnje iskustvo u provedbi HKO-a, predlažu se izmjene za ciljem unaprjeđenja, učinkovitosti pojednostavljivanja i ubrzavanja postupka upisa standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u Registar HKO-a te unaprjeđenje njihove primjenjivosti i kvalitete. Pri tom se nastoji ojačati izravno sudjelovanje u procesima HKO-a te osnažiti i više uključivosti povećanja resursa u sustavu obrazovanja u čitav proces. Navedeno kao ključno, uključuje promjene koje se odnose na donošenje i dodjeljivanje nadležnosti postojećim agencijama u sustavu obrazovanja, postupke vrednovanja i donošenja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, ulogu sektorskih vijeća kao i imenovanje i razrješenje predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. Zaključno, namjera je Vlade RH prijedlogom zakona na cjelovit način pristupiti ključnim pitanjima vezanim uz daljnji razvoj i provedbu HKO-a. Predloženim izmjenama nastoji se postići konsenzus svih zainteresiranih dionika te izbjeći daljnje prijepore u vezi sa smještajem stručnih studija na razine HKO-a. Također, uzimajući u obzir praktično iskustvo i naučene lekcije iz dosadašnje provedbe HKO-a, nastoji se unaprijediti postojeći sustav kako bi se unaprijedila provedba ključnih reformskih procesa u sustavu obrazovanja. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovani g. potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege. Pred nama je Prijedlog zaključka o stavljanju izvan snage zaključka Hrvatskoga sabora od 20. rujna 2019. koji je donesen uz Zakon o potvrđivanju dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma. Kao što je poznato, 20. rujna 2019. većinom glasova, znači o potvrđivanju dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, u tekstu kako ga je predložio, donio je taj dodatni zaključak koji je glasio da prilikom polaganja isprave o ratifikaciji, RH je dužna odrediti područje ili područja na koje će se dodatni protokol primjenjivati. U rujnu 2020. odbor je zaprimio prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave u kojem se predlaže stavljanje izvan snage predmetnog zaključka Hrvatskoga sabora od 20. rujna 2019. koji je donesen u Zakonu o potvrđivanju dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma. Ministarstvo pravosuđe i uprave je svoj prijedlog obrazložilo, između ostalog i time da čl. 12. dodatnog protokola koji nosi naziv teritorijalna primjena, propisuje da svaka država ili EU može u trenutku potpisivanja ili prilikom polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, odrediti područje ili područja na koje će se dodatni protokol primjenjivati. Ono što je bitno naglasiti, ističe se da je posebno bitno da RH u slučaju davanja takve izjave prethodno treba izmijeniti Zakon o potvrđivanju dodatnog protokola što se iz naprijed iznesenih razloga čini nesvrsishodno i Odbor je unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno predložio da se Hrvatskom saboru odluči predložiti donošenje zaključka kojim se stavlja izvan snage zaključak Hrvatskog sabora od 20. rujna 2019. koji je donesen uz Zakon o potvrđivanju dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma s ciljem da se postupak ratifikacije čim prije dovrši na međunarodnoj razini kako bi dodatni protokol mogao stupiti na snagu u odnosu na RH. Hvala.
Žarko Katić
Hvala lijepo g. predsjedavajući. Poštovane gospođo zastupnice i gospodo zastupnici. Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019.g. je dokument kojim je svrha izvijestiti HS, ali dakako i najširu javnost o aktivnostima i ciljevima koji su ostvareni na području protuminskog djelovanja u 2019.g. kao i financijskim sredstvima koja su osigurana i utrošena za tu namjenu. Sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju iz 2015.g. sa novelama iz 2018. i '19. Vlada RH donosi Plan protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje i sukladno spomenutom zakonu odnosno njegovom čl. 7. st. 9. kao što je g. predsjedavajući napomenuo podnosi se Vlada podnosi Izvješće o provedbi Plana HS-U. Minski problem koji RH ima i kojim se susrela od rata je svakako jedno pitanje koje nas već dugo muči i otežava jednu gospodarsku revitalizaciju područja koja su bila okupirana ili su bila na ratnoj liniji i koja su bila minirana sa obje strane tih linija razdvajanja u najvećem broju slučajeva. Unatoč velikim utrošenim sredstvima i znatnom trudu minski problem nismo još u cijelosti riješili, to je naš unutrašnji problem koji želimo riješiti zbog naših građana da oni ne stradavaju, zbog naših gostiju, a i zbog našeg gospodarstva da dakle i ta područja mogu uživati u punini svoga razvoja. Ukupno smanjenje minski sumnjivog prostora u 2019.g. za koju podnosimo izvješće iznosi 45,8 km2 od čega je poslovima razminiran minski sumnjiv prostor smanjen za 38,8 km2, a tehničkim i općim izvidom za dodatnih 7 km2. Time ako se usporedi plan moram reći da on nije u cijelosti ispunjen, naime ispunjen je ovaj dio koji se obavljao poslovima razminiranja, ali dio plana ili dio minski sumnjivog prostora za koje se planiralo isključiti ga i vratiti zajednici na korištenje od planiranih 15,8 dakle tehničkim i općim izvidom smanjen je taj minski prostor za 7 km2. Razlog tomu su određeni smanjeni kadrovski kapaciteti zbog odlaska 20-ak pirotehničara u mirovinu, a i nemogućnost korištenja strojeva u onoj mjeri kako su oni inače korišteni zbog konfiguracije i zahtjevnosti terena na kojem se razminiranje obavlja. Podsjetit ću da je u RH najprije razminirano dijelovi naselja, infrastrukturni objekti, pa onda okućnice, poljoprivredno zemljište, a sada je manje-više ostalo planinsko zemljište, šumsko zemljište i neki dijelovi uz velike vode, rijeke, jezera itd. Ovaj broj preostalih km2 minski sumnjivog prostora u prošloj godini 2020.za koju ne podnosimo izvješće u ovom trenutku nego će biti uskoro je smanjeno za dodatnih 60 km2, tako da je na dan 1.siječnja ove godine minski sumnjiv prostor u RH iznosio još 249 km2. Podsjećam još jednom, a većina vas to sigurno zna da je RH se obvezala i prema Ottawskoj konvenciji riješiti minski problem i razminirati cjelokupni državni teritorij do ožujka 2026.g. Minski problem postoji još u osam hrvatskih županija, on je na početku postojao u 14 i u međuvremenu je šest županija u cijelosti razminirano, a u evo recimo u jednoj Zadarskoj županiji se planira taj problem riješiti ove godine. Preostale su samo još samo da podsjetim Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibenska i Splitsko-dalmatinska. Evo na današnji dan, gledao sam izvješće, dakle na današnji dan bukvalno danas su i ovih dana se poslovi obavljaju u četiri županije u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj. … postoji plan neke druge će biti vjerojatno Lika kad dođu malo topliji dan, postoj plan koji će se ove godine vjerujem ostvariti u punom opsegu. Ukupno je u 2019.g. tekućim financijskim planom za protuminsko djelovanje planirano 400 milijuna 976 tisuća i 40 kuna a izvršenje je bilo 99,57%. Nastavljena je uspješna praksa iz prijašnjih godina u pogledu osiguranja sredstava za razminiranje iz fondova EU tako da ta sredstva u 2019.g. iznose 39% od ukupno osiguranih financijskih sredstava. Za protuminsko djelovanje u 2019.g. iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ je utrošeno 153 milijuna 131 tisuća 550 kuna. U rujnu 2019.g. završena je realizacija poslova razminiranja na zaštićenim „Natura 2000“ područjima Osječko-baranjske županije, prema projektu „Naturavita“. Razminirano je 25,2 km2, a utrošeno je 259 milijuna 269 tisuća 729 kuna sa PDV-om. U studenom 2019.g. započelo je razminiranje prema projektu „Fearless Velebit“ koji podrazumijevanje razminiranje i obnovu degradiranih i zapuštenih šumskih ekosustava u Parku prirode „Velebit“ i ostalim „Natura 2000“ područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji. Provedbom tog projekta će se razminirati 16,5 km2 šuma i šumskog zemljišta, a vrijednost ugovorenih poslova iznosi 210 milijuna 797 tisuća 873 kune s PDV-om. Podsjetit ću da poslove razminiranja kada smo već kod brojki, obavljaju trenutno 42 tvrtke sa licencom sa ukupno 534 pirotehničara, 70 voditelja radilišta i oko 100 pomoćnih radnika te ukupno 40 strojeva i 40 pari pasa za razminiranje. Vratit ću se na sredstva, sredstva prikupljena kao naknada za korištenje opće korištenja funkcija šuma tzv. OKFŠ od Ministarstva poljoprivrede u 2019.g. ukupno su iznosila 60 milijuna 584 tisuće 134 kune. Radi se o solidnom, izdašnom, stalnom izvoru financijskih sredstava za razminiranje, formaliziranim kroz poseban pravilnik kojim je utvrđeno da se razminiranje šuma i šumskog zemljišta osigurava 30% od sredstava od ove naknade dakle naknade za OKFŠ-a prema Zakonu o šumama i propisima koji iz toga proizlaze. Ministarstvo poljoprivrede aktivno sudjeluje u procesu razminiranja te je sa MUP-om u pripremi poslova razminiranja te praćenju stanja na terenu i koristeći podatke i informacije i od Hrvatski šuma i od Poljoprivredne savjetodavne službe. Prilikom obavljanja poslova razminiranja u 2019.g. nakon kojih je MUP izdalo potvrde o isključenju razminiranog područja ili građevina iz minski sumnjivog prostora, pronađeno i uništeno ukupno 5278 minsko-eksplozivnih sredstava i 3006 komada NUS-a dakle neeksplodiranih ubojnih sredstava što je višestruko povećanje pronalazaka u usporedbi s prijašnjim godišnjim izvješćima. Primjerice u 2018.g. pronađeno je i uništeno 2388 takovih sredstava, a u 2017. 1800 komada. Veliki broj pronalazaka minsko-eksplozivnih i NUS-a sredstava prilikom izvršavanja poslova razminiranja rezultat su planiranje i realizacije projekata na područjima koji su zagađeni odnosno područja za koja su postojale potvrđene informacije o minskim poljima. Većina ih se odnosila u ovom slučaju iz 2019. na dio Kotar šume kod Petrinje te jednom od pet područja razminiranih u okviru projekta „Naturavita“ koji se odnosio na zaštićeni dio Kopačkoga rita. Dakle, uglavnom se ne radi o naknadnim pronalascima nego o ciljanom razminiranju područja za koje se imaju potvrđene informacije o postojanju mina. Nadalje, i u 2019.g. održavan je sustav obilježenosti minski sumnjivog prostora. Naime, jako je važno da građani i osobe i to oni koji možda nisu s tog područja, dakle lovci, izletnici, planinari, turisti kroz aktivnost kontrole postavljenih dakle da oni znaju da je to minski sumnjivi prostor da tamo ne ulaze i da izbjegavaju i kroz aktivnost kontrole postavljenih te postavljanje dodatnih oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i moguć pronalazak NUS-a štiti se ustvari građanstvo da ne strada od tih sredstava. Na dan 1. siječnja 2019.g. na početku ovog izvještajnog razdoblja, minski sumnjivi prostor RH bio je obilježen sa 12.280 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i moguć pronalazak NUS-a. Na kraju tog razdoblja dakle 31. prosinca 2019., minski sumnjivi prostor je bio obilježen sa 11.540 tabli minske opasnosti odnosno sa 37 tabli po km2 minski sumnjivoga prostora. Dakle, taj je broj bio nešto manji, ali dio dakle ukupno 39 km2 je razminirano dakle taj prostor je bio manji. Uz to postoji i problem u nekim sredinama da se te table i otuđuju, ali za to postoje i sankcije u zakonu tko neovlašteno uklanja ove table se kažnjava. Zadovoljavajuća obilježenost minski sumnjivog prostora i kontinuirana edukacija o minskoj opasnosti kao i raspoloživi e-servisi koji omogućuju uvidi u minski sumnjivi prostor doprinose izostanku odnosno smanjenju minskih incidenata i nesreća. Kad o tome govorim mogu spomenuti do 2019.g. u RH nije bilo minskih incidenata sa smrtnim stradavanjem. Od mina su u toj godini stradale dvije osobe, jedan civil i jedan pomoćni djelatnik u razminiranju, al dakle dobili su tjelesne ozljede. I u prošloj 2020.g. stradala je jedna osoba, tako da je do danas ukupan broj od završetka rata do danas stradalih osoba je točno 600, znači 600 je stradalo od mina, od kojih 203 osobe od tih 600 je smrtno stradalo. Obavljajući poslove razminiranja u RH nastradao je i 132 pirotehničara od kojih nažalost 38 smrtno. Zadnje je smrtno stradavanje civila bilo 2014., a zadnje smrtno stradavanje djece, koji je uvijek najveći gubitak, 2004.g., dakle prije 17.g. U skladu s planiram za 2019.g. obavljene su edukacije o opasnostima od minsko eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstva, te je nastavljena i međunarodna suradnja na pod području protuminskog djelovanja. Plan protuminskog djelovanja za 2019.g., dakle realiziran je prema postavljenim ciljevima, reko bih u cijelosti osim realizacije smanjenja minski sumnjivog prostora poslovima općeg i tehničkog izvida za što postoje objektivni i obrazloženi razlozi. Reći ću i nekoliko riječi, tako smo se dogovorili i o razminiranju vojnih objekata, tu je i kolega Branko Hrg iz Ministarstva obrane, pa da se ne javljam u ime predlagatelja dva puta. Ispričavam se. Dakle, razminiranje vojnih lokacija i građevina u 2019.g. provodila je Inženjerijska postrojba oružanih snaga RH. Provedeno je ukupno 8 zadaća razminiranja od kojih su bile 4 planske, a 4 izvan planske, dakle govorimo o vojnim objektima. Razminiranje je provođeno na području dviju vojarni, dvaju vojnih poligona i jedne vojne lokacije i dvaju vojno skladišnih kompleksa. Ukupno je tretirano bilo 471.272 m2, a razminirano je 304.917 m2 ili da se izražavam onim brojkama koje sam prije govorio u kilometrima, to je onda 0,3 km2. Pronađeno je, uklonjeno i uništeno 12 komada protupješačkih mina i 929 komada raznih i neeksplodiranih ubojnih sredstava, a protuoklopne mine nisu pronađene. Dakle, to je razminiranje obavljeno na području, prema ovim zadaćama iz plana Vojarne „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu kod Velike Gorice i na vojnoj lokaciji Panos na Velebitu, a izvan plana zadaće su se obavljale na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ kod Slunja i Vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem, a trošak nastao provedbom plana razminiranje vojnih objekata u 2019.g. iznosio je 562.664 kune, a ukupan trošak 2.418.316 kuna. Zaključno, vraćam se dakle na cjelokupno izvješće. Strukturna reforma sustava protuminskog djelovanja u prvoj godini primjene rezultirala je učinkovitošću sustava, bržom razmjenom i obradom podataka, a uz centralizirani sustav objedinjavanja podataka, te bržu i kvalitetniju međuresorsku i međusektorsku suradnju. Ostvareno je smanjenje troškova sustava za operativne poslove, objedinjavanje stručnog kadra i brža razmjena profesionalnih znanja i iskustava, te je postignuta viša razina učinkovitosti većine sastavnica sustava. Evo hvala vam na vašoj pozornosti.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege i poštovani hrvatski narode. Danas raspravljamo o ukidanju obveznih članarina Hrvatskoj obrtničkoj komori. U ime predlagatelja ovog zakona, obratio bih vam se s nekoliko riječi. Pošto smo nedavno raspravljali o ukidanju obveznih članarina HGK, vjerujem da vam ne trebam posebno naglašavati da sama intencija ovog zakona nije rušenje institucija, u ovom slučaju Obrtničke komore. Dapače, cilj je potaknuti HOK na snažnije zalaganje, kako bi zadovoljila svoje korisnike odnosno obrtnike. Želimo povećati stupanj produktivnosti i efikasnosti, a pružiti više slobode našim obrtnicima, u donošenju odluka koje se tiču njihovog poslovanja. Prije nego uđemo u samu bit ovog prijedloga zakona, kao i svih djelatnosti kojima se HOK bavi, dotaknuo bih se nekih temeljnih postavki na kojima funkcionira naše gospodarstvo i obrtničke djelatnosti. Iako smo se nakon osamostaljenja načelno deklarirali kao demokratska država sa slobodnim gospodarstvom, koje prihvaća tržišno natjecanje, 30 godina nakon osamostaljenja, funkcioniramo u sustavu kojeg ekonomisti definiraju kao ortački kapitalizam. Ortački kapitalizam oblik je kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika kompanija i političara na vlasti. U svom osnovnom obliku, tu bliski odnosi političara i kompanijama imaju oblik davanja posebnih povlastica kompanija i raznim izmišljenim institucijama, što je puno bliže načinu na koji je ekonomija funkcionirala u socijalističkim društvima, poput Jugoslavije, nego bliže zapadnoeuropskim državama koje navodno nastojimo dostići po pitanju standarda života. A zašto je ovo važno? Važno je iz razloga što je naša ekonomija slaba i zaostaje za razvijenim članicama EU upravo zbog parafiskalnih nameta koje u Hrvatskoj trenutno ima preko 400 i općenito prevelikih poreza. Iz tih poreza i parafiskalnih nameta namiruju se razni ortaci, kumovi, prijatelji, rodbina i u političkom smislu, korisne osobe, itd. Jedan od tih parafiskalnih nameta je i obvezna članarina HOK-u te ovim zakonom želimo poslati jasnu poruku kakvu Hrvatsku mi vidimo, kakvu Hrvatsku želimo i za kakvu Hrvatsku ćemo se boriti. Želimo da se u Hrvatskoj, financijama odnosno sredstvima poreznih obveznika i naših građana upravlja racionalno i odgovorno na dobro svih njih, a ne povlaštenih elita. Želimo više slobode za naše građane i poduzetnike i obrtnike, ugostitelje, želimo pravednu Hrvatsku s jakom ekonomijom u kojoj će mladi moći zasnivati svoje obitelji i živjeti dostojanstveno od svoga rada. HOK je samostalna, stručno poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Također, navodi da se članstvom ostvaruju posebne pogodnosti poput pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana s kojima Hrvatska obrtnička komora potpiše ugovore o suradnji putem projekta HOK zajednička nabava. Informiranje o novostima u poslovanju, besplatni savjeti o poslovanju, informacije i savjeti vezani uz redovno i cjeloživotno strukovno obrazovanje za obrtništvo, licenciranje radionica, provedba majstorskih ispita, povoljniji nastup na sajmovima, besplatna objava web stranica, seminari i edukacije, zastupanje interesa kod donošenja propisa, upis u bazu obrta, burza ponude i potražnje, digitalno poslovanje. Sve ove navedene inicijative pogodnosti i usluge načelno su pozitivne i u većoj mjeri podržavamo da postoji organizacija koja pruža navedene usluge no postavlja se slijedeće pitanje. Zbog čega vodeći ljudi Hrvatske obrtničke komore i vladajuće stranke toliko bježe od mogućnosti da članarina u komori bude dobrovoljna? Komora ukoliko navedene usluge pruža na kvalitetan način neće imati nikakvih problema u pronalaženju korisnika tih usluga te će od svog rada bez problema moći i opstati i jačati. I problem je upravo u tome što uljuljana u sigurnosti vlastitih prihoda koje ćemo kasnije dotaknuti koje joj dolaze od obveznih članarina, komora i vodeći ljudi komore nemaju imperativ borbe i truda za rezultate komore koji su u RH očito rezervirani samo za privatni sektor. Rješenje je jednostavno. Ukinuti prisilne članarine što bi onda potaknulo na još veći angažman same obrtničke komore. Argument broj 1. jedina smo bivša socijalistička zemlja koja i dalje ima obveznu članarinu u komorama, a da smo u EU. A kako je došlo do toga da hrvatski ekonomski model danas više sliči onom kakvog smo imali u Jugoslaviji nego onom kakvog imaju zapadne europske zemlje? Došlo je tako što je većina političkih, društvenih i ekonomskih elita na neki način povezana s bivšom državom i režimom. Naravno da osobe koje su u takvom režimu živjele dobro nemaju namjeru i interes izgubiti status kojeg trenutno imaju, a očito se boje i ne vjeruju u vlastite sposobnosti kada se tako grčevito svi bore za opstanak jednog sustava koji dokazano uništava svaku državu u kojoj je na snazi. Hrvatska obrtnička komora nije izolirana institucija unutar RH nego institucija koja je itekako umočena također u ortački kapitalizam odnosno način funkcioniranja kakvog svjedočimo na ovim prostorima nakon raspada Jugoslavije. Da RH nikada nije prošla tranziciju kakvu su prošle ostale zemlje u kojima je na vlasti bio socijalistički model upravljanja pokazuje i činjenica da od svih zemalja koje su imale socijalizam, a sada su članice EU jedino RH i dalje ima obvezne članarine u komorama. Postoje neke zemlje koje imaju obvezno članstvo u komorama, ali osim što njihove komore ostvaruju znatno bolje rezultate one imaju i puno dužu tradiciju tržišnog natjecanja. No da ovakve trendove nije potrebno slijediti pokazuju brojni primjeri bivših socijalističkih zemalja koje sada cvatu i uživaju brojne plodove ekonomskih i administrativnih reformi kojima su bile podvrgnute. Bugarska, u Bugarskoj djeluje oko 15.000 obrtničkih poduzeća koje pružaju oko 70.000 radnih mjesta, a nacionalna komora kvalificiranih obrta Bugarske je krovna obrtnička komora koja okuplja sve malene obrte i poslovne organizacije pod svoje okrilje. Članstvo je dobrovoljno i kao takva nacionalna komora kvalificiranih obrta Bugarske je čak član Europske udruge obrtnika, malih i srednjih poduzetnika koju mnogi europljani pamte pod akronimom UEAPME. Da li propala bugarska obrtnička komora kao institucija samom činjenicom da je uvela dobrovoljno članstvo i dobrovoljnu ovaj naknadu? Naprotiv, u 2005. godini su sudjelovali zajedno s partnerima u 5 zemalja EU koji je sadržavao mjere uštede energije u različitim europskim obrtničkim organizacijama koje su uključivale bugarske tesare, njemačke pekare, grčke ciglare, irske proizvođače hrane i španjolske proizvođače mesa. Program je koštao oko milion EUR-a trajao je 2 godine i pola od tog iznosa je financirala EU. I osim što je EU financirala stvorena je interdisciplinarna energetska mreža između različitih obrta i različitih zemalja s razrađenim modelima uštede energije. Ovo je primjer zemlje koju dobrovoljno članstvo nije ugasilo svoju komoru već ju je naprotiv katapultiralo u sfere EU u kojoj je dala veliki doprinos novim modelima i spoznajama uštede energije. I dok se vladajuća stranka bavi raznim igrokazima poput slučaja vezanog uz riječki kafić ili političkim spinovima kako ovakvi zakonski prijedlozi ruše institucije koje su 150 godina stare Bugarska nam je s druge strane prepustila začelje EU po većini ekonomskih parametara isto kao što su to učinili Slovenija i Slovačka, a sve su to zemlje koje smo i nekada bili ekonomski snažniji, a koje danas želimo dostići po ekonomskoj razvijenosti, a nikako to ne uspijevamo jer ne želimo provoditi reforme koje su prošle sve bivše socijalističke zemlje koje su sada članice EU osim Hrvatske. Slovačka, u Slovačkoj su identificirane dvije horizontalne poslovne organizacije za poduzeća u obrtničkom sektoru. Pod broj 1. Slovenska živnostenska komora ili Slovačka obrtnička komora osnovana '98., članstvo je dobrovoljno. I 2. Slovenski žiovostenski zvez ili Slovačka federacija zanatske industrije, poslovne organizacije su dobrovoljni članovi. Udruga se pridružila Europskoj udruzi obrtnika, malih i srednjih poduzetnika koju mnogi europljani također pamte pod akronimom UEAPME. Slovačka federacija zanatske industrije, ovo je interesantno, ojačala je s međunarodnim projektom u razdoblju 1996. do 2002. godine u suradnji s obrtničkom komorom Trier u Njemačkoj, uživajući podršku ni manje ni više nego njemačke savezne vlade. Ovaj projekt bio je usredotočen na financijsku, materijalu i ljudsku potporu stvaranja novih regionalnih trgovačkih zajednica i cehova i njihovih jačanja u području stručnog obrazovanja i pripreme kao i podrška u poboljšanju kvalitete obrta. U ovom slučaju ukinuto obvezno članstvo ih nije srušilo kako bi to argumentirala vladajuća stranka u Hrvatskoj, već ih je dovela u situaciju da ih financira zemlja koja je majska obveznih komorničkih članarina odnosno Njemačka. Zanimljivo, toliko su dobro slovački obrtnici radili po tržišnim principima da je Slovačku federaciju zanatskih industrija financirala ni manje ni više nego perjanica germanskog obvezničkog komorskog modela odnosno Njemačka. Možda ipak tržišni model komorskog financiranja i nije takva baba roga kakvog ga predstavlja vladajuća stranka u Hrvatskoj. Na temelju primjera ovih dviju zemalja EU vidljivo je da ovim zakonskim modelom ne govorimo o rušenju bilo kakvih sistema ili institucija, ovdje govorimo isključivo o dva važna aspekta. Pod broj 1, regularnog preispitivanja komorskog sustava u smislu njegove efikasnosti i produktivnosti i 2 ispitivanje nužnosti obveznosti naplate članarine od strane same komore. No ako primjeri Bugarske i Slovačke nisu dovoljno bliski, mislim da nam primjer Slovenije odnosno Slovenske obrtničke komore ne može biti geografski i mentalitetno bliži nego što on jest. Dobrovoljne članarine u Slovenskoj obrtničkoj komori postoje od 2012.g. plaćaju se u iznosu do 10 do 30 eura, a ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da komora i dalje obavlja neke javne djelatnosti poput izdavanja raznih licenci i dozvola te organiziranja programa doškolovanja. Osim toga komora im je većinom fokusirana na savjetodavne djelatnosti i organizaciju te provođenje raznih projekata financiranih eu sredstvima, slično kao u slučaju Bugarske obrtničke komore. Tako im komora već ima više od 20 odrađenih velikih eu projekata gdje surađuju sa firmama i institucijama iz Norveške, Austrije, Njemačke, Bugarske, Portugala, Mađarske, Češke i mnogi drugih EU zemalja te i šire. I postavlja se sada pitanje, ako Slovenska obrtnička komora može i dobrovoljnim članarinama biti funkcionalna institucija koja čak obavlja i javne i privatne poslove, zašto to ne bi mogla i HOK. Nitko me ne može danas ovdje uvjeriti da susjedna zemlja koja je udaljena svega 25km od našeg glavnog grada, može graditi komorski sustav po principu dobrovoljnih članarina, a da naša Hrvatska to ne može. Na kraju dana dijelili smo istu državu sa Slovenijom dugi niz godina, no ekonomski Slovenija danas hvata prosjek EU, a mi smo ekonomski u ovom smislu ostali u Jugoslaviji. Što se tiče javnih ovlasti iz navedenih primjera Slovenske obrtničke komore, vidimo da činjenica jest da su HOK prebačene određene javne ovlasti u smislu izdavanja certifikata, provođenja programa doškolovanja Suda časti ili Centra za mirenje ne može biti opravdanje za obvezne članarine komori. Možemo sasvim jasno utvrditi da činjenica zbog javnih ovlasti HOK-a ne može biti isključivo tržišni subjekt, jednostavno ne pije vodu. Prvi razlog tomu je da HOK može funkcionirati bez nekih od ovlasti što najbolje pokazuje činjenica recimo da je Sud časti pri HOK-u u 10. mjesecu 2020.g. ukinut zbog korone službenom odlukom, glavni razlog je da je Sud časti bio financijski neodrživ. Upitno je koliko i sami članovi komore javnih ovlasti od HOK-a to i traže kada se zna da u slučaju ozbiljnijih nesporazuma ili problema među obrtnicima postoji trgovačko pravo i trgovački sudovi. Taj argument Vlade toliko ne stoji da bi to značilo da svi trebaju biti članovi primjerice policijske, sudske ili učiteljske komore jer sudovi, policija i škole imaju javne ovlasti. Ostale manje probleme obrtnici mogu rješavati i između sebe odnosno tržište samo po sebi razdvaja dobre od loših partnera. U tom kontekstu ovaj argument zvuči kao običan klišej i izgovor. Također važno je napomenuti da je ukupan iznos članarina daleko veći od potencijalnih troškova koji takva časna sudišta mogu generirati na godišnjoj razini i ne samo to nego svako novo pojavljivanje pred Sudom časti ili Centrom za mirenje znači dodatni trošak u vidu određenih pristojbi koje obrtnik mora platiti neovisno o članarini. Ono što ostaje kao jedina valjana činjenica u svim ovim jalovim argumentima vladajućih jest da se vladajući boje odškrinuti vrata tržišnom natjecanju jer to u perspektivi znači slabljenje njihove moći i utjecaja. Kada govorimo o poslovanju komore dovoljno je istaknuti nekoliko pokazatelja, prihodi od prodaje usluga u 2019.g. iznosili su samo 1,5% ukupnih prihoda komore odnosno 321.000 kuna što je pad od 10% u odnosu na 2018. taj trend pada je vidljiv zadnjih nekoliko godina. Prihodi od članarine iznosili su 65% prihoda sukladno revizorskom izvještaju i odnosno 14,6 milijuna kuna što je rast od gotovo 10%. Postavlja se sljedeći zaključak, komora se sve više financira iz prihoda od članarina, a sve manje od prodaje usluga i proizvoda i mi želimo obrnuti taj trend. Zašto komora ne bi bila na tržištu i nudila npr. svoje savjete o poslovanju, edukaciji o raznim zanimanjima iz područja obrtničkih djelatnosti ili posredništvu kada je riječ o nastupima na sajmovima i onda to tržišno naplaćivala. Vjerujem da ne postoji racionalni odgovor na postavljeno pitanje jer ukoliko postoje druge organizacije na tržištu koje obavljaju navedene djelatnosti, ne vidimo razloga zašto ih ne bi mogao obavljati ni HOK. I na kraju zaključak, HOK odraz je stanja u društvu i dokazanog lošeg ekonomskog modela iako su usluge koje nudi načelno dobre. One nisu jednako dostupne svima, te hrvatski obrtnici njima nisu zadovoljni. Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo jedina zemlja koja je imala socijalistički sustav i koja dalje ima obvezne članarine u komorama, a da smo po ekonomskim pokazateljima na samom dnu EU postavlja se slijedeće pitanje. Zašto se ne povedemo za primjerom ostalih zemalja u okruženju? Čvrsto vjerujemo da će izvođenjem obrtničke komore na tržište doći do podizanja produktivnosti i efikasnosti komore, a usluge koje komora pruža bit će kvalitetnija. Ako komore mogu svugdje poslovati na profitabilan način pružajući usluge koje privlače korisnike i kupce zašto to naše komore nisu u stanju, možda im samo nismo dali priliku? Tradicionalno obrtništvo kao nematerijalna kulturna baština je vrlo važan ekonomski faktor u Hrvatskoj s obzirom da njihova povijest datira još od rimskog doba gdje preko srednjovječnih bratstava koje su bili zaštićene svecima dolazimo do važne 1447.g. za povijest obrtnika kada je Gradska uprava Gradeca odnosno današnjeg Zagreba dala krojačima prve privilegije. Kasnije 1852.g. osnivaju se trgovačke obrtničke komore u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. U tom smislu treba shvatiti i afektivnu stranu s obzirom da brojna obiteljska stabla našeg hrvatskog naroda svoje pretke nalaze u obrtima i zanatima koje bi onda članovi obitelji naslijedili i dalje nadograđivali. No danas imamo situaciju da mnogi ugostitelji se žale na kazne od strane države, pa onda i one poticaje koje im je država dala na ime pada poslovanja moraju nazad platiti državi. Do sada je više od 11.000 ljudi u ugostiteljskom sektoru ostalo bez posla. Ljudi mijenjaju zanimanje jer ne mogu izdržati bez rada, a mnogi neće imati dovoljno sredstava za pripremiti sezonu, što praktički znači njihovo zatvaranje i lošiju turističku ponudu. S ovakvim mjerama Vlade RH pretvaramo našu Hrvatsku u „kava za van“ turističku destinaciju. U tom smislu obrtnici i poduzetnici ne vide niti državu niti komore svojim saveznicima i doživljavaju namete od strane komora kao parafiskalni namet koji bi po anketama većine poduzetnika, obrtnika i ugostitelja trebala biti dobrovoljna. I naša dužnost kao njihovih saborskih zastupnika jest da budemo njihov glas i da to omogućimo. Hvala lijepo.
Marija Vučković
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene gđe. zastupnice, gospodo zastupnici. Pred vama su prijedlozi dva zakona, Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu. Zakonom o službenim kontrolama osigurava se provedba Uredbe EU br. 625 iz 2017. g. koja je u cijelosti obvezujuća i koja se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU-a od 14. prosinca 2019. godine. Trenutno je na snazi u RH zakon o službenim kontrolama koji se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja koji je donesen 2013. g. s ciljem osiguranja tada važeće Uredbe 882 iz 2004. g. uredbe parlamenta i vijeća o službenim kontrolama koja je spomenutom uredbom iz 2017. a u primjeni od kraja 2019. g. stavljena izvan snage. U odnosu na postojeći zakon o službenim kontrolama, ovaj prijedlog zakona proširuje se na zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja te je potrebno urediti pitanje nadležnosti pojedinih tijela državne uprave a posebno vezano za uspostavu Državnog inspektorata te izdvajanja inspekcija u području hrane, hrane za životinje, zdravlje i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstava za zaštitu bilja iz Ministarstva poljoprivrede odnosno Ministarstva zdravstva u sklopu kojih su te inspekcije provodile službene kontrole prije uspostave Državnog inspektorata. Nacionalnim programom reformi za 2018. g. utvrđene su mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja, mjera 4.1. i podmjera 4.1.1. te s njima u vezi podmjera objedinjavanja gospodarskih inspekcija kao temelj za učinkovitije obavljanje službenih kontrola temeljem čega od 1. travnja 2019. inspektorat objedinjuje inspekcije koje provode službene kontrole koje su se do tada obavljene u različitim tijelima državne uprave. Prijedlogom zakon uspostavlja se jedinstveni pravni okvir za integrirani pristup organizaciji, koordinaciji i provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu. Stvaraju se pretpostavke za stručno, učinkovito i racionalno obavljanje službenih kontrola i dr. službenih aktivnosti kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinju, pravila, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja s cilj osiguranja visoke razine zdravlja ljudi, životinja i bilja odnosno jednog zdravlja te dobrobiti životinja kao i nastavak funkcioniranja i osiguranja sustava sigurnosti hrane. Zakonom se utvrđuju nadležna tijela za sva područja obuhvaćena primjenom Uredbe 625 iz 2017. g. i njihove zadaće vezane za organizaciju, koordinaciju, provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, financiranje službenih kontrola, načini administrativne pomoći i suradnje, komunikacije i izvješćivanja, granične kontrolne postoje, kontrolne točke, ostale granične prijelaze i carinska mjesta za uvoz, pristojbe i naknade za službene kontrole, uređenje sustava službenih i referentnih laboratorija, uspostavljanje računalnog informacijskog sustava za upravljanje informacijama i podacima u vezi sa službenim kontrolama te prekršajne odredbe. Ovaj prijedlog zakona sukladno uredbi obuhvaća službene kontrole kojima se verificira usklađenost uspostavljenim pravilima radi primjene zakonodavstva u slijedećim područjima: hrana i sigurnost hrane, cjelovitost i zdravstvena ispravnost hrane u svakoj fazi proizvodnje, preradi i distribucije uključujući pravila kojima je cilj zaštititi interese potrošača, informacije za potrošače te proizvodnju i upotrebe materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, namjerno uvođenje u okoliš GMO-a u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, hrana za životinje i sigurnost hrane za životinje u svakoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije takve hrane te upotreba hrane za životinje, zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, sprječavanje rizika za zdravlje ljudi i životinja koji proizlazi iz nusproizvoda životinjskog podrijetla te njihovo svođenje na najmanju mogu mjeru, zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja, zaštitne mjere protiv organizama štetnih za zdravlje bilja, zahtjevi za stavljanje na tržište i uporaba sredstava za zaštitu bilja i održiva uporaba pesticida uz iznimku uređaja za primjenu pesticida, ekološka proizvodnja i označavanje ekoloških proizvoda, upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčenih tradicionalnih specijaliteta te označivanje, korištenje oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete i neobveznih izraza kvalitete. Predloženi zakon određuje da nadležna tijela koja djeluju u javnom interesu imaju odgovarajuće resurse i opremu te jamče nepristranost i profesionalnost. Nadležna tijela trebaju osigurati kvalitetu, dosljednost i djelotvornost službenih kontrola. U tu svrhu zakonom je osigurano da se službene kontrole provode na temelju pisanih dokumentiranih postupaka i mehanizama za trajno verificiranje djelotvornosti vlastitog djelovanja te poduzimanja korektivnih mjera kad se utvrde nedostaci. Nadležna tijela za provedbu ovog zakona kao i ostalih propisa kojima su uređena područja službenih kontrola definiranih prijedlogom zakona jesu Državni inspektorat, ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za zdravstvo. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Hrvatski šumarski institut. Nadalje, Državni inspektorat surađuje s Ministarstvom financija odnosno Carinskom upravo i Ravnateljstvom policije MUP-a u provođenju službenih kontrola životinja i robe koje ulaze u EU. Nadležna tijela neke svoje zadaće povjeravaju drugim tijelima sukladno odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava očuvanje nepristranosti, kvalitete i dosljednosti službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti. U tu svrhu, zakonom je omogućeno povjeravanje određenih zadaća službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti delegiranim tijelima i ovlašćivanje fizičkih osoba za obavljanje poslova službenih aktivnosti kao stručnih poslova od javnog interesa u skladu sa važećom uredbom, posebnim propisima iz područja veterinarstva i poljoprivrede te Zakonom o sustavu državne uprave. Po prvi puta se u sustav provedbe drugih službenih aktivnosti kao stručnih poslova od javnog interesa, uvodi mogućnost povjeravanja istih fizičkim osobama. U odnosu na nadležnost, za povjeravanje određenih zadaća, isto je prijedlogom zakona omogućeno Državnom inspektoratu i Ministarstvu poljoprivrede sukladno posebnim propisima iz područja veterinarstva i poljoprivrede. Zakonom se uređuje sustav službenih i referentnih laboratorija na način da se osigurava provedba odredbi uredbe o službenim kontrolama po pitanju laboratorija pod istim uvjetima za sve laboratorije uključene u provedbu analiza u svim područjima primjene čl. 1. stavka 2. Uredbe o službenim kontrolama te se daje temelj nadležnim tijelima da donesu pravilnike u svrhu pobližeg omogućavanja provedbe uredbe o službenim kontrolama. Kako bi se osigurala stalna dostupnost adekvatnih i financijskih sredstava za odgovarajuće osoblje i opremu nadležnih tijela koja provode službene kontrole i druge službene aktivnosti te smanjila ovisnost sustava službenih kontrola u javnim financijama, nadležna tijela naplaćuju pristojbe i plaćaju naknade za pokrivanje troškova koji nastaju pri provedbi službenih kontrola određenih subjekata. U tu svrhu, zakonom su određena nadležna tijela za financiranje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti te se pobliže uređuje pitanje prikupljanja pristojbi i naknada. Za provedbu djelotvornih službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti važno je da nadležna tijela u državama članicama i komisija mogu brzo i učinkovito razmjenjivati podatke i informacije u vezi sa službenim aktivnostima ili njihovim rezultatima. U tu svrhu, zakonom je bilo potrebno odrediti nadležna tijela zadužena za pojedini informacijski sustav komisije te osigurati da se prema potrebi integriraju i nadograđuju svi relevantni postojeći informacijski sustavi. Ovim prijedlogom zakona se uređuju prekršajne odredbe o svim područjima primjene u skladu s novim ustrojem inspekcijskih službi u predmetnim područjima i svih nadležnih tijela uključenih u provedbu ovog zakona a koje su određene kao učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne sankcije čija težina uzima u obzir moguću štetu za zdravlje ljudi koja može biti izazvana kršenjima, među ostalim slučajevima kad subjekti ne surađuju tijekom službene kontrole te u slučajevima kad se izrađuju ili upotrebljavaju lažni ili obmanjujući službenici certifikati ili potvrde te u slučajevima kršenja pravila počinjenih prijevarnim ili obmanjujućim praksama. Ovim zakonom također su dane ovlasti ministrima i glavnom državnom inspektoru za donošenje provedbenih propisa u svrhu donošenja detaljnih odredbi za provedbu ovog zakona za što je predviđeno odgovarajuće prijelazno razdoblje. Također je predviđeno prijelazno razdoblje od 3 mj. za preuzimanje određenih poslova od Ministarstva poljoprivrede vezano za povjeravanje nekih zadaća delegiranim tijelima i fizičkim osobama kao i njihovo financiranje koje preuzima Državni inspektorat. Promjene koje je Uredba o službenim kontrolama donijela reflektirale su se i na ustroj veterinarske službe i službene kontrole koje ona provodi pri čemu je dodatni izazov donijelo izdvajanje veterinarske inspekcije iz vertikalnog ustroja veterinarske službe i njenog pripajanja Državnom inspektoratu RH koji se dogodilo 2019. godine. Obzirom na ulogu i značaj veterinarske službe od službenih kontrolama hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja bili su nužni i prilagodbe zakona o veterinarstvu koje su sadržane u ovom prijedlogu zakona a glavne promjene koje izmjene Zakon o veterinarstvu predlažu su slijedeće: mijenja se i dopunjuje popis EU legislative s kojom je Zakon o veterinarstvu usklađen, usklađuje se terminologija s uredbom te se definira što u području su delegirana tijela i službene osobe za certificiranje. Naime, uredbom je sada, osim područja delegiranja službenih kontrola uređeno i područje delegiranja ostalih službenih aktivnosti, a to su tehnički poslovi od posebnog javnog interesa, kao što su cijepljenje ili uzorkovanje u svrhu provedbe službenih programa te se u tu svrhu rabi termin delegirana tijela koji obuhvaća i pravne osobe kojima se delegiraju poslovi službenih kontrola, kao i one pravne osobe kojima se delegiraju poslovi ostalih službenih aktivnosti. Hrvatska koristi mogućnost delegiranja u veterinarstvu već duži niz godina te su ove promjene ustvari isključivo terminološke naravi. Iz Zakona o veterinarstvu se izuzimaju odredbe vezane uz uvozne kontrole, budući se iste definiraju Zakonom o službenim kontrolama. Mijenja se nadležnost za delegiranje poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti veterinarskim organizacijama, na način da tu ovlast, umjesto ministarstva nadležnog za poljoprivredu, uprave nadležne za područje veterinarstva, sada ima Državni inspektorat RH. Ovo je bitna promjena u ustroju nacionalne veterinarske službe koja je nastala kao rezultat načela da poslove može delegirati isključivo ono tijelo koje ima izvornu nadležnost za obavljanje tih poslova. Izdvajanjem Veterinarske inspekcije i sastava upravne organizacije Ministarstva poljoprivrede nadležne za veterinarstvo i pripajanje DIRH-u to je postao Državni inspektorat te je nužno, u skladu s tim, izmijeniti i nadležnost u povjeravanju poslova delegiranja službenih kontrola. Brišu se odredbe koje reguliraju postupak odobravanja i registracije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, budući da se iste uređuju Zakonom o službenim kontrolama. Omogućava se povjeravanja pojedinih poslova drugih službenih aktivnosti poput uzorkovanja u sklopu državnih programa za kontrolu zaraznih bolesti životinja ili državnog programa monitoringa rezidua antimikrobnih tvari, hormona, pesticida, doktorima veterinarske medicine, kao fizičkim osobama. Sama uredba po prvi put omogućava i povjeravanje poslova službenih kontrola fizičkim osobama, što bi u Hrvatskoj bilo korisno kao alternativna opcija za neka područja, npr. za otoke, u kojima zbog nedostatne ekonomske osnove za rad i visokih troškova akreditacije nema veterinarskih organizacija, odnosno pravnih osoba zainteresiranih za obavljanje službenih kontrola. U nekima od tih područja postoje pak veterinarske prakse kojima bi to moglo biti zanimljivo, a što bi bilo ekonomičnije rješenje za sustav službenih kontrola. Ova mogućnost će se uključiti u Zakon o veterinarstvu čim se to omogući u Zakonu o sustavu državne uprave koji trenutno predviđa povjeravanje poslova državne uprave pravnim osobama. Ukidaju se odredbe o financiranju delegiranih poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti budući da se ta materija regulira Zakonom o službenim kontrolama. Ponovno se uvode odredbe koje omogućavaju veterinarskim inspektorima da donose rješenje o otklanjanju nedostataka, kao prvu mjeru kod utvrđenih nesukladnosti pri provedbi inspekcijskog nadzora. Uvođenje zakonskog temelja koji veterinarskim inspektorima omogućuje donošenje mjere zabrane izdavanja certifikata svim subjektima koji nisu podmirili pristojbe za poslove certificirana u roku od 60 dana, od dana izdavanja računa, a do dana podmirenja pristojbi, analogno sankcijama koje su već na snazi za subjekte koji na isti način ne podmiruju pristojbe za službene kontrole. Redefiniraju se uvjeti za imenovanje i poslove ovlaštenog veterinara u skladu s novim mogućnostima povjeravanja poslova, kao i potrebama na tržištu. Umjesto dosadašnjih 2 godine u struci, za imenovanje ovlaštenim veterinarom, uvjet postaje minimalno 6 mjeseci rada u struci. Naime, poslodavci u veterinarstvu su ukazali na problem nedostatka doktora veterinarske medicine s najmanje 2 godine iskustva rada u struci na tržištu, prvenstveno zbog njihovog odljeva u zemlje zapadne Europe, ali i zbog povećanog interesa veterinara za rad u maloj praksi. Slijedom izražene potrebe za ranijim uključenjem mladih veterinara u provedbu programa za koji je potrebno ovlaštenje, a uvažavajući i činjenicu da je od vremena uvođenja uvjeta od 2 godine iskustva za dobivanje ovlaštenja unaprijeđen kurikulum Veterinarskog fakulteta, taj je uvjet sada spušten na 6 mjeseci stručnog iskustva. Omogućava se primjena blažih mjera sankcioniranja ovlaštenih veterinara u slučaju manjih nesukladnosti u obavljanju povjerenih poslova. Do sada je u Zakonu o veterinarstvu, u slučaju kad se utvrde nepravilnosti u radu ovlaštenog veterinara, postojala zakonska osnova isključivo za ukidanje ovlaštenja, u praksi se pokazalo da postoji potreba i za blažim mjerama, poput opomene, kad se radi o manjim nepravilnostima u radu, odnosno potreba za trenutnom privremenom suspenzijom dok traje postupak, bilo pred nadležnim tijelom, bilo pred Hrvatskom veterinarskom komorom ili pred sudom. Ažuriraju se prekršajne odredbe s ovim izmijenjenim normativnim odredbama, ali i uredbama EU koje su stupile na snagu nakon donošenja posljednjeg Zakona o veterinarstvu 2018. g., a koje reguliraju sljedeća područja, identifikacijski dokument za kopitare, nekomercijalno korištenje kućnih ljubimaca i kontrola trihineloze. Poštovani g. potpredsjedniče HS-a, poštovane gospođe saborske zastupnice i gospodo saborski zastupnici, kako se radi o iznimno važnim zakonima kojima se prvenstveno osigurava sigurnost hrane i zdravlja ljudi, pozivam vas na njihovo razmatranje te ne sumnjam da će kvalitetna i fokusirana rasprava dodatno doprinijeti boljem razumijevanju i poboljšanju predloženog teksta. Na vaša pitanja postavljena tijekom rasprave, dat ćemo dodatna pojašnjenja i odgovoriti na njih. Zahvaljujem.
Hvala poštovani predsjedniče HS-a. Naime, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj uskratilo je prethodno odobrenje za izvođenje integriranog studija preddiplomskog i diplomskom studija medicine na Sveučilištu Juraj Dobrila u Puli. Smatram da je vrlo bitno za istaknuti kako je Sveučilište Juraj Dobrila u Puli ispunilo sve zakonske uvjete za što je dobilo i pozitivnu ocjenu Agencije za visoko obrazovanje kako bi fakultet medicine u Puli zaživio. Nažalost, unatoč tome što su čak ispunjeni i dodatni uvjeti o suradnji sa Medicinskim fakultetom u Rijeci i u Splitu sa KBC u Rijeci i Splitu ovakve odluke su nažalost nelogične i apsurdne tim više kada znamo, ponavljam, da su ispunjeni svi zakonski uvjeti, kada znamo da se gradi nova Opća bolnica u Puli, kada znamo da se gradi nova Medicinska škola u Puli i u trenutku kada imamo deficit zdravstvenih kadrova smatram da ovakve odluke su ponavljam, nelogične i nažalost apsurdne. Hvala.
Evo, ovako. Povrijeđen je Poslovnik po čl. 132. st. 2. prema kojem svi zastupnici koji nisu organizirani u klub, imaju pravo postavljati pitanja i to po jedan zastupnik političkih stranaka koje nisu organizirane u klub, ima pravo postaviti pitanje, vi ste to pravo odbili nekim zastupnicima, tako je dva zastupnika izgubilo, dvoje zastupnika je izgubilo pravo postavljanja pitanja, to bi pitanja znači povećalo samo sa 2 pa ne bi baš bila neka velika šteta, a ono što se ovim želi poručiti zastupnicima je .../Upadica: Hvala vam lijepa, vrijeme je isteklo./... očito da su zastupnici drugog reda.
Tonči Glavina
Poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi zastupnici i zastupnice. Zadovoljstvo mi je predstaviti vam nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Naime, važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. g. te koji je u međuvremenu dva puta izmijenjen i dopunjen u 2019. g. te jednom u 2020. g. se propisuje način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu pružati usluge u turizmu. Izmjene i dopune zakona koji se danas nalaze pred vama, donose se prvenstveno zbog 2 postupka povrede prava EU koji se vode protiv RH, a koji je pokrenula EU komisija i to vezano uz Direktivu 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima u odnosu na vaučere i Direktive 2006/123 o uslugama na unutarnjem tržištu i Direktive 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija u odnosu na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Obje povrede prava EU su u drugoj fazi postupka povrede, dakle obrazlaženo mišljenje, odnosno u posljednjoj fazi prije pokretanja postupka pred sudom EU. Kako bi se osigurala likvidnost turističkih agencija, ali i zaštitila prava putnika, uključujući i pravo na povrat uplaćenog novca za neizvršena putovanja uslijed pandemije bolesti Covida-19, u travnju 2020. g. donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je turističkim agencijama dao mogućnost izdavanja vaučera za neizvršena putovanja umjesto obveze povrata novca putnicima u roku od 14 dana kako je propisano Direktivom o putovanjima u paket aranžmanima. Navedenim izmjenama zakona iz travnja 2020. g. propisano je da je uslijed posebnih okolnosti za neizvršene ugovore o putovanju o paket aranžmanu koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020. g. putnik ima pravo na raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu po isteku 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti, a organizatori putovanja za iste, putnicima izdaju vaučere. Ukoliko se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mu mora izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana po isteku 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Zbog neizvjesnosti roka vezanih uz prestanak epidemije bolesti Covida-19, brisanjem odredbi o vaučeru, dakle čl. 38a važećeg zakona, putnici će stupanjem na snagu predmetnih izmjena moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Ističemo kako se ovim izmjenama osigurava primjena razine zaštite potrošača i potpuno usklađivanje s Direktivom o paket aranžmanima. Dopustite mi da se osvrnem na primjedbu izrečenu na Odboru za turizam, kako bi predmetne izmjene mogle predstavljati opterećenje organizatoru putovanja koji bi se nakon stupanja na snagu ovih izmjena mogao naći u velikim financijskim poteškoćama. Naime, Vlada RH je na sjednici održanoj 4. veljače 2021. g. donijela Odluku o usvajanju programa dodjela državnih potpora sektorima turizma i sporta u aktualnoj pandemiji Covida-19, a koji je odobren od strane EU komisije i njenom odlukom od 11. siječnja 2021. g. Cilj programa je osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma i sporta radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na njihovo poslovanje. Program će provoditi Ministarstvo turizma i sporta u suradnji sa HBOR-om, HAMAG Bicro-om te poslovnim bankama. Izdavanjem državnih jamstava za kreditne plasmane omogućit će se lakši pristup likvidnosti kod financijskih institucija kako bi se očuvao kontinuitet gospodarske aktivnosti u sektoru turizma i sporta. Ministarstvo turizma i sporta je 9. ožujka 2021. g. objavilo poziv poduzetnicima za korištenje sredstava iz programa državnih potpora u sklopu mjera gospodarskog oporavka Vlade RH. Ukupan iznos predviđenih sredstava po navedenom programu iznosi milijardu i 500 milijuna kuna. Posredničko tijelo HAMAG Bicro-a i HBOR-a provodit će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka 3.1., dakle ograničeni iznosi potpore i to u maksimalnom planiranom iznosu od milijardu kune te iz odjeljka 3.2. u obliku jamstva za zajmove i to u maksimalnom planiranom iznosu od 500 milijuna kuna. Zahtjeve za kredite koji će biti osigurani ovim jamstvom, poduzetnici mogu podnositi svim bankama u RH i HBOR-u. Dodatna je pogodnost što će kamatna stopa za kredite osigurane ovim jamstvom biti snižena za najmanje 0,5%-tnih bodova, u odnosu na kamatnu stopu uz koje bi kredit bio odobren bez korištenja jamstva. Također, želim skrenuti pažnju kako prema podacima koje smo dobili od Udruge hrvatskih putničkih agencija, tijekom kolovoza 2020. g. od ukupnih sredstava uplaćenih za neizvršena putovanja, među anketiranim članicama, 50% sredstava je bilo već vraćeno putnicima neovisno o zakonskoj odredbi i mogućnosti izdavanja vaučera. Nadalje, vezano uz turističke vodiče, Nacionalnim programom reformi 2020. g. kroz reformski prioritet 4.1.1. unaprjeđenje poslovnog okruženja s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja, predviđena je liberalizacija tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama uklanjanjem prepreka slobodi poslovnog nastajanja i pružanju usluga na unutarnjem tržištu. U vezi s tim, a i radi usklađivanja s Direktivom o uslugama i Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, potrebno je smijeniti zakon u dijeli koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Naime, povreda prava EU koja se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča se odnosi na obvezu polaganja posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče iz EU i Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije koji žele prekogranično pružati usluge na privremenoj ili povremenoj osnovi. Važeći zakon koji je na snazi od 1. siječnja 2018. g. propisuje da turistički vodič iz druge zemlje članice EU, EGP-a i Švicarske Konfederacije koji žele privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča u RH, može iste pružati na zaštićenim cjelinama i lokalitetima samo ako položi posebni dio stručnog ispita koji je sada organiziran po županijama, dakle 21 ispit. Također je propisano da se posebni dio ispita odnosi na zaštićene cjeline, lokalitete koji su propisane po županijama i koji prema važećem pravilniku ima otprilike 550. Prenutnim prijedlogom izmjena i dopuna zakona u čl. 7 riječi „po županijama“ se briše iz važećeg zakona čime se stvara preduvjet za drugačiji način organizacije i polaganja samog posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče. U ovom dijelu želim se osvrnuti na komentare koji su izneseni na Odboru za turizam prema kojem bi se način organizacije posebnog dijela ispita trebao već sada regulirati u zakonu i to na način da isti bude organiziran umjesto, po županijama, dakle 21 poseban ispit, po regijama, predlaže se 5 povijesno i geografski povezanih regija. Naime, iz važećeg zakona proizlazi da turistički vodič koji želi pružati usluge na području cijele RH, morao položiti ukupno 21 poseban dio stručnog ispita te se navedeno zbog trajanja i financijskog opterećenja može smatrati ograničavajućim kada je pristup navodnoj reguliranoj profesiji u pitanju. Stručni ispit za turističkog vodiča trenutno se polaže pred ispitnom komisijom pri odgovarajućim visokim učilištima koji izvode najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma, a sukladno Pravilniku o stručnom ispitu za turističke vodiče. Novim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče čije je donošenje planirano do kraja lipnja 2021. g. točno će se definirati organizacija ispita za turističkog vodiča, a za izradu navedenog Pravilnika imenovan je odlukom od 8. ožujka 2021. g. i posebna radna skupina u kojoj se nalaze predstavnici visokih učilišta koji provode navedeni stručni ispit, kao i udruge turističkih vodiča te ostala stručna javnost, dakle ukupno 39 članova. Prvi sastanak radne skupine već je održan, dakle 11. ožujka 2021. g. Umjesto po županijama, Pravilnikom će se definirati polaganje posebnog dijela stručnog ispita prema jednoj od sljedeće tri opcije. Posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline i lokalitete za područje cijele Hrvatske, posebni dio stručnog ispita organiziran prema NUTS regijama ili posebni dio stručnog ispita organiziran prema prijedlozima i ishodu rasprave u radnoj skupini. S obzirom da će se posebnim dijelom stručnog ispita baviti stručna radna skupina, smatramo kako bi propisivanjem već sada u zakonu načina organizacije ispita, jedan ili po regijama, prejudicirali rad i ishod stručne radne skupine, a navedena tematika zahtjeva naravno, stručnu analizu svih aktera. Dodatno napominjemo da je sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Ministarstvo turizma i sporta u postupku donošenja navedenog Pravilnika dužno provesti i ocjenu proporcionalnosti te savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o istom. Također, trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, u čl. 7 nadopunjuje se čl. 70 st. 3 važećeg Zakona, vezana uz osobe koje su državljani EU, EGP-a i Švicarske Konfederacije koji privremeno i povremeno žele pružati usluge turističkog vodiča u RH na način da isti moraju položiti poseban dio stručnog ispita za turističke vodiče dakle zaštićen lokalitet bez obveze polaganja općeg dijela stručnog ispita za turističke vodiče. Sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju kvalifikacija kojim je nacionalno zakonodavstvo ponesena Direktiva o reguliranim profesijama je propisano da nadležno tijelo ne smije ni zbog jednog razloga vezano uz stručne kvalifikacije ograničavati osobe koje žele pružati usluge u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, osim u iznimnim situacijama, a i tada ta ograničenja moraju biti proporcionalna i bez diskriminacije. Dakle važećim zakonom koji je na snazi od 2018. g. osobe iz EU i EGP-a i Švicarske Konfederacije u RH mogu pružati usluge turističkog vodiča na privremenoj i povremenoj osnovi samo ako polože posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče, sada je to 21 poseban ispit za cca. 550 lokaliteta. Takvih osoba u RH na godišnjoj bazi ima otprilike nešto manje od 100 te isti pružaju usluge na godišnjoj bazi u prosjeku 2 do 3 tjedna. Nadalje, prijedlogom izmjena i dopuna zakona, zaštićene cjeline i lokaliteti će biti definirani kao zaštićene cjeline, povijesne, kulturne, umjetničke baštine, što je sukladno praksu Suda EU priznato kao prevladavajući razlog općeg interesa za uvođenje dodatnih uvjeta za pružanje usluge. Nastavno, time će se omogućiti donošenje provedbenog propisa, pravilnika koji će propisati prema prijedlozima i ishodu rasprave u radnoj skupini dakle za izradu Pravilnika. Želim se također, osvrnuti na još jednu primjedbu rečenu na Odboru za turizam vezano uz definiranje, u važećem zakonu, poznavanja jezika u dovoljnoj mjeri za strane turističke vodiče te potrebu regulacije poznavanja jezika prema standardnim razinama, poznavanje jezika primjerice, razine B2 zajedničkog Europskog referentnog okvira za jezike. Dakle u važećem zakonu koji je na snazi od 1.1.2018. g. iz čl. 73. koji nije, nije predmet izmjena i dopuna ovog prijedloga zakona, već sada proizlazi kako turistički vodič treba znati jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira o razumijevanju i govoru, hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. Kako je vidljivo mjera dostatna za pružanje usluga turističkog vodiča je B2. Navedenim izmjenama i dopunama zakona se olakšava pristup profesiji podjednako budućim domaćim turističkim vodičima, kao i državljanima EU odnosno EGP-a koji žele pružati usluge u RH. Također prelaznim i završnim odredbama uređuje se priznavanje već stečenih stručnih kvalifikacija turističkih vodiča na način da će isti moći pružati usluge sukladno ishođenim rješenjima za županije. Ostale izmjene i dopune zakona se odnose na usklađivanje izričaja u vezi sa dostavom pojedinih podataka iz rješenja nadležnim tijelima iz središnjeg registra, obveze registracije i pružatelja usluga rent-a-cara radi suzbijanja zlouporaba iznajmljenih vozila od korisnika usluge u svrhu krijumčarenja ljudi, te propisivanje određenih prekršajnih odredbi radi učinkovitijeg provođenja inspekcijskog nadzora, dakle državni inspektorat. Komentari Odbora za zakonodavstvo su u cijelosti prihvaćeni, te će biti dijelom konačnog prijedloga zakona. Ministarstvo turizma i sporta je provelo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u razdoblju od 8. siječnja do, 8. siječnja 2021. do 7. veljače '21. u trajanju od 30 dana. Ukupno je na nacrt prijedloga zakona zaprimljeno 445 komentara na koje je Ministarstvo turizma i sporta i odgovorilo, dakle u izvješću koje je objavljeno 12. veljače. Od ukupnog broja komentara prihvaćeno je, djelomično je prihvaćeno 95 komentara, 232 nisu prihvaćeni, a 121 komentar je primljen na znanje. Naime, veliki broj sudionika e-savjetovanja je iznio primjedbe koje su istovjetne sadržaju prijedloga Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koji je dostavljen Ministarstvu turizma i sporta tokom izrade nacrta prijedloga izmjene i dopune zakona. Treba naglasiti kako je Ministarstvo turizma i sporta održalo 4 sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske prije objave zakona na e-savjetovanje, a na posljednjem sastanku dakle 20. studenog 2020.g. predstavljen je i sam prijedlog zakona. Većina zaprimljenih komentara na nacrt prijedloga se odnosila na način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče što nije predmet izmjena i dopuna ovoga prijedloga zakona, to je jako bitno. Isto će se urediti i Pravilnicima o stručnom ispitu za turističke vodiče i popisu turističkih cjelina odnosno lokaliteta. Manji dio komentara se odnosio na izmjene zakona kojim se dodatno osigurava korištenje punog prava potrošača na povrat uplaćenog sredstava za neizvršena putovanja u paket aranžmanima za koje su turističke agencije putnicima izdavale vaučere, te kojima su turističke agencije izrazile zabrinutost tokom mogućnosti isplate novca potrošačima, te daljnje likvidnosti turističkih agencija. Predlažem HS da usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Hvala vam lijepo.
Tomislav Mihotić
Osnovni razlozi donošenja ovoga zakona su usklađivanje s Direktivom 645. od 2018. kojim se mijenja Direktiva 59 od 2003. EZ-a o početnim kvalifikacijama i periodičkoj izobrazbi profesionalnih vozača, a koja je prenesena u nacionalno zakonodavstvo kroz odredbe sada važećeg zakona, te propisivanje zakonske osnove za sufinanciranje cestovnog prijevoza putnika kao javne usluge. Svi profesionalni vozači teretnih vozila i autobusa moraju imati početne kvalifikacije koje se stječu izobrazbom i polaganjem ispita ili kroz srednje školsko obrazovanje za zanimanje vozač. Osim toga, profesionalni vozači nakon stečenih početnih kvalifikacija moraju svakih pet godina prolaziti dodatnu periodičku izobrazbu u trajanju od 35 nastavnih sati ili svake godine po 7 sati ili 35 sati nakon 5 godina. Vozačima teretnih vozila i autobusa koji su stekli propisanu izobrazbu za profesionalne vozače početne kvalifikacije i periodičnu izobrazbu upisuje se odgovarajuća oznaka EU kod 95 u vozačku dozvolu ili se izdaje posebna kartica za vozača koja dokazuje stečene kvalifikacije. Ministarstvo će voditi evidenciju o vozačima teretnih vozila i autobusa koji su u Republici Hrvatskoj stekli početne kvalifikacije i periodičnu izobrazbu, te će te podatke razmjenjivati sa nadležnim tijelima drugih država članica. Odredbama Direktive 645 iz 2018 EZ-a se osim Direktive 59 iz 2003. EZ-a mijenja i direktiva 126 iz 2006. EZ-a o vozačkim dozvolama, a te odredbe su u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo već prenesene kroz zadnje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ovim zakonom stvara se zakonska osnova za sufinanciranje cestovnog prijevoza putnika kao javne usluge. Javna usluga će se financirati od prodaje voznih karata i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grada Zagreba. Javna usluga u cestovnom prijevozu putnika se može sufinancirati iz sredstava jedinica lokalne samouprave i državnog proračuna. Najviše iznose sufinanciranja kao i mjerila i kriterije na temelju kojih će se sufinancirati javna usluga u cestovnom prijevozu iz državnog proračuna utvrdit će se uredbom Vlade. Ovim zakonom među ostalim prijevoz i financiranje određenih kategorija otočnog stanovništva koje ima pravo na povlašteni cestovni prijevoz prema Zakonu o otocima preuzima ministarstvo nadležno za promet. Odredbama ovog Zakona ukida se obveza posjedovanja putnog lista u unutarnjem prijevozu putnika i obveza ishođenja licence za poduzetnike koji teretnim vozilima iznad 12 tona obavljaju samo prijevoz za vlastite potrebe. Time se poduzetnike oslobađa od nepotrebnih administrativnih postupaka. Budući se javni cestovni prijevoz putnika u RH još uvijek odvija uglavnom na komercijalnoj osnovi u sufinanciranje samo određenih kategorija korisnika usluga, prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola, prijevoz otočnog stanovništva, prijevoz osoba sa invaliditetom i slično to je dovelo do ukidanja autobusnih linija u pojedinim područjima posebno onim slabo naseljenim zbog čega građani koji žive na tim područjima nemaju nikakvu mogućnost korištenja javnog prijevoza ili nemaju odgovarajući broj autobusnih linija koje bi im trebale, tj. omogućavale normalan život i zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Situacija je trenutno dodatno otežana zbog pandemije i mjera koje se provode radi sprječavanja širenja zaraze, pa je za očekivati da će se zbog neisplativosti obavljanja prijevoza ukidanje linija nastaviti. Stoga je bilo neophodno čim prije osigurati sredstva za sufinanciranje javnog cestovnog prijevoza i sklapanje ugovora o javnoj usluzi u cestovnom prijevozu putnika između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika. Hvala.
Poštovani, umirovljenika je puno, više od 1.250.000 ljudi je prednost prije izbora jer ste onda potencijalni glasovi, nakon izbora je brojnost uteg, otegotna okolnost jer ste onda, jer onda postajete gladna usta, zato imamo obećanja tako božićna, a ostvarenja tako posna. I sam sam opterećen brojnošću jer sa zahtjevima ispadam nerealan, čak nerazuman. Često čujem, pa vidiš li ti kakva je situacija. Ja vidim. Vide li drugi, vidi li vlada? Situacija je takva da prosječna mirovina iznosi 38% prosječne plaće, a gotovo pola milijuna umirovljenika živi s manje od 2.500 kuna. Kažu mi čekaj. Umirovljenici, ponavljam, vremena za čekanje nemaju. Jedini sam predstavnik jedine parlamentarne umirovljeničke stranke i ponosan glas tih ljudi. Trudim se biti razuman, ali vidim veliku potrebu i tražim ono što se na prvu čini nemoguće, ali podsjećam za ljude se mora moći naći i pomoći. To je karakteristika zdravog društva. Moje je da pitam, a njihovo je da odbiju, a ja pitam odnosno tražim 2.500 kuna covid dodatka za sve koji imaju, jednokratno za sve koji imaju manje od 2.500 kuna mirovine i 1.500 kuna dodatka za one koji imaju između 2.500 i 4.000 kuna. Moje je da ukažem, njihovo je dakle oni, a vi, obraćam se vladi, možete ih ignorirati. Slovenija nije ignorirala. U zemlji u kojoj je prosječna mirovina oko 700 EUR-a dala je svim svojim umirovljenicima s mirovinama od 714 EUR-a covid dodatke u rasponu od 130 do 300 EUR-a. Srbija u kojoj je prosječna mirovina u protuvrijednosti 1.600 kuna u dva navrata je dala 250 do 300 kuna svojim umirovljenicima. I sad zašto da ja pitam možemo li, a znam kao što i vi znate da moramo, da bismo trebali, trebali pomoći. Kao da ova svjetska epidemija nije bila dovoljna. RH su pogodila i 2 razorna potresa zagrebački i banijski. Ovaj drugi potres zahvatio je područje koje je toliko zapušteno i devastirano da su se mnogi pitali koju je štetu napravio potres, a koju država? Stvar su spasili volonteri i donacije, što znači da je ostalo nešto prostora da još i država uskoči. Područje s više umirovljenika nego radnika trebat će puno puno više od novih krovova i zidova, trebat će vratiti život u taj kraj, život koji je ionako već bio na izdisaju, tome se ja toplo nadam u budućnosti jer sam obišao taj kraj i osobno se uvjerio u cijelu tragediju. U sadašnjosti tamo živi više od 20.000 umirovljenika s prosječnom mirovinom do 2.500 kuna. Prijedlog moje stranke je da se tim umirovljenicima život olakša dodatkom u visini te prosječne mirovine od 2500 kuna i to svakih 6 mjeseci u ovoj godini jer se nadamo da će većina nekih problema egzistencijalnih, što se tiče stanovanja i stambene problematike biti riješena. Potres nam je puno otkrio o državi u kojoj živimo i o ljudima sa kojima smo okruženi. Država je malo preskupa s obzirom na uslugu, tamo gdje je treba, nema je, tamo gdje ne treba, ima je previše, a ljudi, toliko su strpljivi i dobri da zaslužuju od države bolje, da zaslužuju bolju državu i zato danas, prvoga 21. dana '21. godine 21. stoljeća tvrdim da država mora moći pomoći svojim građanima. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo, g. predsjedavajući. Kolegice i kolege zastupnici. Dakle, pred nama se nalazi Izvješće o radu Odbora za europske poslove za 2019. godinu. Riječ je kako je predsjedavajući rekao, o izvješću koje odbor podnosi sa u skladu sa obavezom iz čl. 65. Poslovnika Hrvatskog sabora te u 5. takvom izvješću podnesenom Saboru od osnivanja Odbora za europske poslove u srpnju 2013. godine. Izvješće za 20119. g. odbor je usvojio 8. svibnja 2020. ali sa ga Sabor nije raspravio zbog raspuštanja 9. saziva. Nakon konstituiranja 10. saziva Hrvatskog sabora, imenovanja predsjednika, potpredsjednika i članova Odbora za europske poslove, odbor je 2. studenog 2020. g. odlučio ponovno postali u proceduru izvješće o svojem radu za 2019. godinu. Prije svega zato kako na plenarnoj sjednici ne bi imali da se tako izrazim rupu u svojim izvješćima, ali isto tako ovo je dobra prilika za još jedanput raspraviti i pred hrvatskom javnošću i zainteresiranom javnošću što naš odbor radi i na koji način pratimo europske poslove u Hrvatskom saboru. Odbor će uskoro podnijeti novo izvješće za 2020. godinu, a u dijelu izvješća za 2019. godinu koja se odnosi na pripremu i provedbu parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU već su sadržani neki podaci koji se odnose na prvih 5 mjeseci 2020.-te godine. No budući da je i 2019-ta bila obilježena pripremama mislimo da je to također važno podcrtati. Iako to nismo znali 2019. godina bila je posljednja godina uobičajenog funkcioniranja odbora s obzirom da su već u ožujku 2020.-te godine nastupile izvanredne okolnosti. Iz perspektive odbora 2019. bila je obilježena intenzivnim pripremama za provedu parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU osobito u drugoj polovici godine. Uz navedene pripreme nastavljene su i uobičajene aktivnosti odbora. Održavane su redovite sjednice, članovi su sudjelovali u nizu bilateralnih i multilateralnih međunarodnih aktivnosti te je odbor nastavio s aktivnim, aktivnostima pardon povezanim s koordinacijom i obavljanjem europskih poslova u Hrvatskom saboru. S obzirom da je ovo prvo izvješće ovakvo u ovom sazivu dozvolite mi da ponovim nekoliko osnovnih informacija o Odboru za europske poslove. Odbor je ulaskom Hrvatske u EU umjesto dotadašnjeg odbora za europske integracije kako bi u skladu s uobičajenom parlamentarnom praksom u državama članicama izvršavao ovlasti sabora u europskim poslovima postao Odbor za europske poslove. Ovlasti i djelokrug rada odbora određeni su zakonom o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima saborskim Poslovnikom i Poslovnikom o radu odbora koji smo donijeli na 1. sjednici odbora u ovom sazivu u srpnju 2020.-te godine. Dakle, to je sigurno jedna od posebnosti našeg odbora budući da je njegov rad reguliran i posebnim zakonom, ali jedini odbor koji ima vlastiti Poslovnik. Odbor za europske poslove ima predsjednika, 2 potpredsjednika i 14 članova te je jedino radno tijelo sa 2 potpredsjednika od kojih se jedno bira iz reda vladajućih, a drugo iz reda opozicije. Odbor ima i 6 članova imenovanih iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Najopćenitije govoreći obavljanje europskih poslova podrazumijeva aktivnosti sabora koje proizlaze iz članstva Hrvatske u EU. Ovisno o tome postupa li odbor za europske poslove izravno prema Europskoj komisiji i ostalim institucijama EU ili prema Vladi koja potom sudjeluje u donošenju odluka u europskim institucijama, obavljanje europskih poslova može se podijeliti na posredno i neposredno. Posredno obavljanje europskih poslova odnosi se na postupke putem kojeg sabor nadzire djelovanje Vlade u europskim institucijama, a prvenstveno je riječ o razmatranju stajališta RH o dokumentima EU kao i nacionalnih stajališta za sastanke Vijeća EU. Neposredno obavljanje europskih poslova odnosi se na izravnu komunikaciju između sabora i institucija EU. U 2019.-toj godini Odbor za europske poslove održao je ukupno 16 sjednica od čega su 3 bile tematske. I to o razvojnoj politici EU, europskom istraživanju o vrednotama te o rezultatima studije Odredište EU budućnost mladih u Hrvatskoj. Od preostalih sjednica valja istaknuti da su 3 bile povezane s pripremama za provedbu parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanjem Vijećem EU. Tijekom predmetne godine Odbor za europske poslove je raspravljao o ukupno 32 stajališta o prijedlozima zakonodavnih akata EU i donio jednako toliko zaključaka o stajalištima. Od ta 32 stajališta njih 18 bilo je vezano uz radni program za 2018.-tu, a njih 14 uz radni program za 2019.-tu godinu. Naime, kako sam rekao i prilikom predstavljanja radnog programa na odboru koji smo nedavno usvojili često se neke, neka razmatranja i neka stajališta prenose iz godine u godinu odnosno nasljeđujemo ih ajde recimo to tako iz prošlog radnog programa. U istom razdoblju odbor je uputio matičnim radnim tijelima na razmatranje 25 stajališta RH o dokumentima EU-a iz radnog programa za 2019.-tu godinu. Rad na stajalištima koja nisu raspravljana do kraja 2019.-te godine nastavljen je u 2020. godini. U 2019.-toj godini odbor je od Vlade primio i ukupno 59 stajališta RH za sastanke Vijeća EU u svih 10 formata u kojima vijeće djeluje. Stajališta je Odbor za informaciju proslijedio matičnim radnim tijelima ovisno o temi. Nadalje, sabor pripada manjoj skupini nacionalnih parlamenata država članica EU koji sudjeluje u izboru nacionalnih kandidata za institucije i tijela EU što je svakako nešto što treba podcrtati. Ovu zadaću u ime sabora izvršava naš odbor koji je u 2019.-toj raspravljao i podržao kandidature za članicu Revizorskog suda te za članicu Europske komisije. Suradnja s radnim tijelima sabora, institucijama i drugim tijelima EU, rekao bih nekoliko riječi i o ovome, naime za kvalitetan rad Odbora za europske poslove posebno je važna suradnja sa ostalim radnim tijelima u saboru. Ne samo prilikom donošenja radnog programa već osobito i kad je riječ o radu na samim stajalištima. S obzirom da europski poslovi podrazumijevaju širok spektar tema i veliki broj raznovrsnih politika EU mišljenja radnih tijela koja su specijalizirana za pojedine teme su ključna za kvalitetan rad po stajalištima. Naime, mi u Odboru za europske poslove ne možemo znati sve niti biti upućeni u poljoprivredu, u ne znam zaštitu okoliša, u gospodarstvo, u financije i sve ostalo što je vezano za europske poslove. Tako je izuzetno da i matična radna tijela sudjeluju u formiranju stajališta. Tijekom predmetne godine matična radna tijela su donijela ukupno 23 mišljenja o hrvatskim stajalištima o prijedlozima zakonodavnih akata EU. Drago mi je posebno što taj broj raste iz godine u godinu te me osobito raduje povećani interes radnih tijela za europske poslove u novom sazivu sabora o čemu ću naravno detaljnije izvijestiti u izvješću za 2020.-tu godinu, ali tome svjedoči primjerice i činjenica da smo od 1. listopada 2020.-te do danas već zaprimili 33 mišljenja matičnih radnih tijela o stajalištima iz radnog programa za 2020.-tu godinu. Dakle, vidite da se radi o značajnom povećanju mišljenja i ako tako nastavimo i u ovoj godini mislim da će to biti još više. Suradnja s matičnim radnim tijelima važna je u održavanju kontakta sa institucijama i tijela EU-a posebice kada je riječ o sastancima sa europskim povjerenicima koje uvijek održavamo zajedno s matičnim radnim tijelom ili tijelima, ovisno o portfelju koji predstavlja određeni povjerenik ili povjerenica. Takvih je sastanaka tijekom 2019. bilo manje nego što je bilo uobičajeno ranijih godina, zbog održavanja izbora za 9. saziv Europskog parlamenta i dugotrajne postupke izbora nove Europske komisije. Iz današnje perspektive, daleka 2019. g. bila je na europskoj razini obilježena upravo navedenim izborima a da se ne vraćamo na tu u više navrata raspravljenu temu, podsjetit ćemo samo kako je nakon izlaska UK-a iz članstva u EU-u, Hrvatska dobila jedno dodatno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu pa tako danas imamo 12 europarlamentaraca i europarlamentarki izabranih u Hrvatskoj. Odbor za europske poslove član je COSAC-a, Konferencija odbora za poslove Unije parlamenata EU-a te su izaslanstva odbora sudjelovala na svim sastancima COSAC-a održanim u izvještajnom razdoblju a od srpnja 2019. g. i finskog predsjedanja Vijećem EU-a, sudjelovali smo u radu predsjedavajuće trojke COSAC-a. Trojka se obično sastaje od zemlje koja predsjedava, zemlja koja je završila predsjedanje i zemlja koja će naslijediti predsjedanje od zemlje koja predsjedava. COSAC se sastaje 4 puta godišnje, po dva puta u svakoj od država predsjedateljica, jednom u formatu sastanaka predsjednika odbora a jednom na plenarnom sastanku. Osim ovog multilateralnog formata, odbor je bio aktivan i u bilateralnim aktivnostima, izaslanstvo Odbora za europske poslove boravilo je u lipnju 2019. g. u radnom posjetu Sj. Makedoniji, dok smo u veljači 2019. g. u Zagrebu ugostili zajedničko izaslanstvo Odbora nadležnog za europske poslove, dvaju domova austrijskog parlamenta te izaslanstvo Odbora za europske poslove mađarske nacionalne skupštine. Još nekoliko riječi o predsjedanju Odbora za europske poslove COSAC-om, naime provedba parlamentarne dimenzija hrvatskog predsjedanja Vijeće EU-a i predsjedanjem Odbora za europske poslove COSAC-om trebala je biti kruna rada odbora od ulaska Hrvatske u EU. Naravno, okolnosti koje su nastupile, nismo mogli predvidjeti niti u najcrnijim scenarijima onoga što bi mogli poći po krivu tijekom hrvatskog predsjedanja. Odbor za europske poslove je u danim uvjetima predsjedao COSAC-om od 1. siječanja do 30. lipnja 2020. g., sastanak predsjednika COSAC-a održan je u Zagrebu, u Hrvatskom saboru i NSK-u 19. i 20. siječnja 2020. godine. Ako posebnu zanimljivost ovdje bi istakao da je upravo taj sastanak bio posljednji međuparlamentarni sastanak na kojemu je sudjelovalo i izaslanstvo UK-a kao članice EU-a s obzirom da je tzv. politički Brexit stupio na snagu u ponoć 31. siječnja 2020. Plenarni sastanak COSAC-a trebao se održati od 24. do 26. svibnja 2020. u hotelu Westin u Zagrebu međutim sastanak je otkazan zbog pandemije COVID-a 19 i posljedica potresa koje je pogodio Zagreb 22. ožujka. Umjesto plenarnog sastanka, odbor je bio domaćin video konferencijskog izvanrednog sastanka predsjednika COSAC-a koji je održan 16. lipnja 2020. Iako nam to prilikom pripreme predsjedanja nije bila namjera, održavanje ove video konferencije Odbor za europske poslove ostat će zabilježen kao organizator prvog u povijest virtualnog sastanka COSAC-a. Nažalost, nije riječ o posljednjem takvom sastanku jer su i dva sastanka COSAC-a tijekom njemačkog predsjedanja te zasada jedan tijekom portugalskog predsjedanja, održani također video konferencijskim putem no ono što možemo reći i to sam podcrtao i kad smo raspravljali o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a, definitivno smo u ovome bili u pioniri i postavili neke standarde koje su nakon nas svi slijedili. Saborski Odbor za europske poslove je u svojem lipanjskom sastanku uspostavio dobru praksu i model za nadolazeća predsjedanja koja su se dakle također suočila sa nemogućnošću fizičkih sastanaka. I zaključno, teme koje su dominirale na europskoj razini tijekom 2019. su svakako pitanje Brexita, donošenje višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. do 2017., političke smjernice nove Europske komisije itd., itd., ali sve je to manje-više bilo u sjeni na kraju pandemije COVIDA odnosno korona virusa. Pandemija je razotkrila određene slabosti EU-a no rad na svim navedenim temama je nastavljen zahvaljujući i naporima hrvatskog predsjedanja. Odbor za europske poslove nastavio je aktivno sudjelovati u raspravama o navedenim temama i sudjelovati u formuliranju i zastupanju hrvatskih stajališta. Osobito smo se zauzimali za zadržavanje financiranja kohezije iz zajedničke poljoprivredne politike u slijedećem višegodišnjem financijskom okviru te za nastavak proširenja EU-a na države jugoistočne Europe a osobito za nastavak i europskog puta BiH-a te otvaranje pristupnih pregovora za Sj. Makedonijom i Albanijom. Unatoč promjeni saborskog saziva, rad Odbora za europske poslove nastavlja ovisi prvenstveno o događanjima na europskoj razini. Svakako se veselim novim izazovima uz nadu da ćemo što skorije vratiti na tzv. staro normalno. Odbor za europske poslove je međutim pokazao i nastavlja pokazivati da može odgovoriti na sve izazove zahvaljujući između ostaloga i otvorenoj suradnji sa ostalim radnim tijelima u Saboru i svim zastupnicima i zastupnicama na čemu im ovim putem još jedanput zahvaljujem u ime cijelog odbora. Zahvala naravno ide i bivšem predsjedniku Odbora Domagoju Ivanu Miloševiću koji je u predmetnoj godini p predsjedao odborom, njemu se posebno zahvaljujem jer je isto svojim radom postavljao neke standarde, bio je uključiv i ovo izvješće je zapravo pred vama rezultat njegovoga rada. Naravno, zahvala ide i našem tajništvu na čelu sa tajnicom Odbora koje su predano i neprekidno radili i rade da ni na pomogli u funkcioniranju odbora da bi dostavili svoja mišljenja, da bi sve išlo svojim tijekom ali također i da bi postavili neke nove standarde. I naravno zahvala svim članovima Odbora za europske poslove iz prošlog saziva i iz ovog i veselim se budućoj konstruktivnoj suradnji. Hvala vam lijepo.
Alen Gospočić
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici. Aktualni Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka primjenjuje se na hrvatske luke u kojima pristaju brodovi u međunarodnoj plovidbi. U skladu sa navedenim zakonom Lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije luke posebno namijenjene odgovorene za sigurnost zaštitu takve luke što se prije svega odnosi na obvezu izrade procjene i plana sigurnosti zaštite luka odnosno lučkog operativnog područja, te na primjenu mjera utvrđenim planom sigurnosne zaštite. Izradu, procjenu i planove sigurnosne zaštite luke obavljaju se priznate organizacije za sigurnost i zaštitu luka. Navedenim se zakonom stvoreni uvjeti za primjenu uredbe EZ br. 725/2004 Europskog parlamenta i vijeća od 31. ožujka 2004. godine, o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka, te u nacionalno zakonodavstvo prenesena Direktivom 2005/65 EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. godine o jačanju sigurnosne zaštite. Slijedom inspekcijskog nadzora koji je provela Europska komisija u razdoblju od 18. ožujka 2019. godine do 22. ožujka 2019. godine u RH a vezano za primjenu naprijed spomenute uredbe i direktive zaključeno je kako treba pristupiti odgovarajućim izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka na način da se osigura da sve luke iz obuhvata zakona bez iznimke moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite kako nalaže članak 6. stavak 1. Direktive. Naime, suprotno tome aktualni članak 7. Stavak 4. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka propisana je iznimka od takvog pravila na način da se izrade takve procjene koje mogu izuzeti one luke koje imaju godišnje manje od 12 ticanja brodova i ista takva odredba nikada nije konzumirana. Stoga se ovim zakonom briše stavak 4. članak 7. a sve kako je unaprijed pojašnjeno. Radi pravne sigurnosti i jasnoće izričaja zakonskog teksta, ovim se zakonom dodatno uređuju i odredbe koje se definira sastav povjerenstva koje djeluje temeljem odredbi istog zakona a na način da se precizno utvrđuje njihov sastav ovisno o poslovima koje obavljaju u danom trenutku. Napominje se i kako članovi istog povjerenstva ne pripada pravo na naknadu za rad povjerenstva, pa za povredu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Završno. Donošenjem ovog zakona RH će se u potpunosti uskladiti područje sigurnosne zaštite brodova i luka sa europskim zakonodavstvom. Temeljem preciznijeg definiranja sastava povjerenstva koje djeluje temeljem primijenjene izmjene ovog zakona doprinijet će jačoj pravnoj sigurnosti, a bez daljnjih troškova proračunskih sredstava. Temeljem svega iznesenog predlažem donošenje ovog zakona Hrvatskom saboru.
Željko Plazonić
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Dakle, cilj ovoga zakona je regulirati zanimanje dentalnog higijeničara te im omogućiti pristup tržištu rada. U pružanju dentalne skrbi koliko znamo sudjeluju zdravstveni radnici i to doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i dentalni asistenti koji su ujedno i članovi Hrvatske komore dentalne medicine. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o dentalnoj medicini regulira se ujedno i članstvo dentalnih higijeničara u Hrvatskoj komori dentalne medicine. Naime, od 2016.g. upisane su prve generacije dentalnih higijeničara na sveučilišni preddiplomski izvanredni studij dentalne higijene te su tri završile svoje školovanje i to pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku te stekli akademski naziv prvostupnika dentalne higijene. Sveučilišni preddiplomski studij dentalne higijene završila je jedna generacija studenata u Rijeci pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, sada na Fakultetu dentalne medicine. Dentalni higijeničari neće biti dio mreže javne zdravstvene službe niti ugovorni subjekti HZZO-a, njihovo prisustvo na tržištu rada doprinijet će proširenju usluga i dati dodatnu kvalitetu u zdravstvenome turizmu. Predloženim zakonom propisuje se rad dentalnih higijeničara, kao izvan timskim zdravstvenih suradnika. Također propisuje se dozvola za rad te uvjeti za njezino izdavanje. Provedba ovog zakona nema financijski učinak na državni proračun RH. Osim navedenoga ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o dentalnoj medicini usklađuje se naziv nadležne komore koji sada u zakonu glasi Hrvatska dentalna komora kao sada u Hrvatska komora dentalne medicine. Slijedom navedenoga predlaže se usvajanje ovog zakonskog prijedloga. Samo još jedno kratko dozvolite moje pojašnjenje. U Hrvatskoj postoje dva studija dentalne medicine Sveučilišni preddiplomski studij dentalne higijene u Rijeci na Medicinskom fakultetu, a sada na Fakultetu dentalne medicine i onaj malo stariji sa tim programom preddiplomskih studija u Osijeku. Ono što je bitno za istaknuti da na ta dva studija ukupno je bilo upisano po 20 studenata i godišnji upis 25 studenata u Osijeku, a do sada je ukupno 88 naših mladih završilo ovaj studij na ova dva sveučilišta. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo. U ime Kluba Mosta tražim stanku po pitanju prijedloga zakona o hrvatskim, izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima. Prije 3 godine se donosio Zakon o hrvatskim braniteljima. Tada je rečeno da je to cjelovit zakon koji će riješiti probleme hrvatskih branitelja, nakon 30 godina od početka Domovinskog rata. Međutim, kolegice i kolege, tada sam upozoravao i ministra i predstavnike Vlade da je zakon neprovediv. Da je zakon neprovediv i danas vidimo, nakon 3 godine, hrvatska Vlada je se sjetila da je zakon neprovediv, a rezultat zakona donesenog prije 3 godine je 500 umrlih hrvatskih branitelja koji su dali zahtjev, a nisu ostvarili svoje pravo. Tada sam upozoravao, uvaženi ministre, da nije odrađeno u praksi u stvarnosti, u provedbi infrastruktura za rješavanje problema hrvatskih branitelja, ali govorimo nakon 30 godina od početka Domovinskoga rada i još danas u isto vrijeme kada donosimo zakon koji je potreban, o civilnim žrtvama Domovinskog rata jer oni koji su stradali od granata srbočetnika, nije pitanje koje je nacionalnosti, ali su stradali od srbočetnika, međutim, a što je riješeno da ne dobiju ti srbočetnici koji su granatirali, ubijali i palili Hrvatsku da oni neće ostvariti to pravo civilnih žrtava Domovinskog rata. Nemamo popis srpskih agresora, njihovih postrojbi, njihovih dragovoljaca, i u isti dan rješavati ovo vrijeme, još se postavlja jedno pitanje. Zbog čega uvijek u predizborno vrijeme davati obećanja? Vrijeme je davno tribalo riješiti da zakonom riješimo probleme hrvatskih branitelja i civilnih žrtava .../Upadica: Hvala vam lijepa./... međutim, nažalost .../Govornik se ne razumije./...
Hvala. U ime kluba Mosta tražim stanku od 10 min po ovome štetnom zakonu kojim i dalje želite našu djecu da budu pokusni kunići, GMO proizvođačima i ne zdravoj hrani. Umjesto da naše sjeme bude autohtono sjeme koje ćemo gajiti, koje ćemo čuvati, koje ćemo razvijati mi ovdje našim poljoprivrednicima, našim PG-ovcima, stotinama tisuća ljudi koji su ostali na selu namećemo nove troškove, dorađivanje sjemena, nekakva kalibriranja. Ne znam sve što ćete raditi. Pa ko će to platiti tim ljudima? Pa vidite da u svijetu, u EU-u se ljudi bore, znači poljoprivrednici, znanstvenici, samo u Hrvatskoj je potpisalo 100 000 ljudi peticiju. Između ostalog, brojni znanstvenici, stručnjaci koji upozoravaju da je ovo zadnji čavao u lijes hrvatske poljoprivrede. Pa ne možete sjeme hrvatsko, autohtono sada dorađivati, u biti poskupljivati našem seljaku, našem OPG-vcu, čovjeku koji teško živi u ovim vremenima, poglavito u kriznim vremenima koliko je bitna samodostatnost. Pa ja ne znam kako vam je palo ovo na pamet i ne mogu shvatiti zbog čega danas ovdje nije došla najgora ministrica poljoprivrede otkad je hrvatske države. Zbog čega je nema o ovako bitnom zakonu? gdje se raspravlja o sjemenu? Ja vas molim kolegice i kolege, nemojte podržati ovaj zakon, iz većine i molim vas još jednom, neka dođe ovdje ministrica i neka objasni ko joj je naredio da radi za multinacionalne kompanije, za Monsanto i ekipu koja želi uništiti domaće proizvođače. Ovo ne smijemo dozvoliti. Još jednom pozivam ministricu poljoprivrede da se usudi doć pred nas saborske zastupnike … …/Upadica Sanader: Vrijeme./… … i poljoprivrednike koji su ovdje ispred zgrade koji prosvjeduju.