Gospođe i gospodo zastupnici, počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do čl. 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prva na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj i pitanje upućuje ministru unutarnjih poslova i potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću, izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Kao što je rečeno, prvo pitanje upućujem ministru g. Božinoviću. G. Božinović, od 1. siječnja ove godine u primjeni je novi Zakon o strancima. Zakon u jednom djelu doprinosi brzom rješavanju pojedinih slučajeva no s druge strane, praksa nam pokazuje i niz manjkavosti u procesu zapošljavanja državljana trećih zemalja. Kritike poslodavaca idu u smjeru nepostojanja jedinstvenog i potpunog popisa potrebne dokumentacije, neusklađenosti praksi referenata prilikom produženja dozvola za rad, dugog postupka za izdavanje EU plave karte i čitavog niza administrativnih zapreka koje usporavaju postupak testa tržišta rada i izdavanje dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. Molim vas stoga da mi odgovorite što se misli učiniti po pitanju unapređenja zakona odnosno što se čini da se uklone manjkavosti i da se sustav izdavanja dozvola za boravak i rad ubrza i poboljša? Hvala vam.

Izvolite, odgovor.

Hvala lijepa. Hvala vama, uvažena zastupnice Prljaskaj. Da, točno ste rekli, imamo novi Zakon o strancima koji je na snazi od 1. siječnja, zakon kojim smo zapravo s jedne strane nastojali i nastojimo zaštititi domaće tržište radne snage ali također otvorit se i za strane radnike, pogotovo u deficitarnim zanimanjima. Točno je, tim zakonom smo napustili onaj model godišnjih kvota dozvola koji je bio dosta rigidan i novi model je upravo pozicioniran tako da bi se samo tržište rada, da bi bilo fleksibilno za sve oni koji posluju uredno u RH, dakle takvi poslodavci sada mogu prethodno tražiti od HZZZ-a test tržišta radne snage i mora im se odgovoriti u roku od 15 dana, ukoliko postoji potreba za tim zanimanjem, onda se podnosi zahtjev MUP-u. MUP mora riješiti taj zahtjev u roku 15 dana, dakle sve skupa u roku 30 dana cijeli taj postupak mora biti dovršen, s tim da je upravno vijeće HZZZ-a početkom godine donijelo i listu deficitarnih zanimanja gdje spadaju zanimanja poput zidara, klesara, mesara, vozača teretnih vozila, programera i ukoliko je neko zanimanje s te liste, onda ne treba ni raditi test tržišta radne snage već se odmah upućuje zahtjev MUP-u koji onda traži mišljenje od HZZZ-a ali cijeli proces onda mora biti dovršen u roku od 15 dana. Ja mislim da je već sada možemo reći da je ovaj zakon u tom djelu zasigurno pokazao opravdanost jer imamo riješenih od 15 000 takvih zahtjeva a ovo što ste rekli da postoje određeni problemi, vidite, to je novi zakon međutim u njegovoj izradi su se od početka involvirali svi oni koji su za to zainteresirani, od HUP-a, raznih firmi, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i na redovitoj bazi se sastaju. Evo danas je primjerice sastanak koji je potakao Hrvatska udruga poslodavaca gdje će biti svi koji su i radili na izradi tog zakona i koji već imaju određena iskustva i sigurno da će i prema mojim saznanjima biti razgovora i o toj dokumentaciji koja je potrebna, o edukacijama za sve službenike koji zaprimaju zahtjeve, tako da sam siguran, kao što smo partnerski napravili taj zakon zajedno sa poslodavcima, da će se naći rješenje za svaki problem koji se može pojaviti u njegovoj provedbi. Evo, hvala.

Hvala vama. Sada će zastupnik Josip Šarić postaviti, pardon, evo, ispričavam se, imate pravo na očitovanje, izvolite.

Poštovani g. ministre, djelomično sam zadovoljna vašim odgovorom. Obzirom na stanje na tržištu rada i činjenicu da neovisno o posljedicama pandemije očekujemo zapošljavanje državljana trećih zemalja tijekom turističke sezone, nužno je unaprijediti Zakon o strancima i maksimalno eliminirati sve zapreke kako bi se ubrzao postupak testiranja tržišta rada te izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca. Hvala vam.

Zahvaljujem i vama.

Sada idemo na zastupnika Josipa Šarića koji postavlja pitanje ponovno potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova, Davoru Božinoviću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade. Poštovani potpredsjedniče Vlade i uvaženi ministre unutarnjih poslova RH. Dozvolite da vam postavim zastupničko pitanje, a vezano za digitalne nomade. Čini mi se da u javnom prostoru nije dovoljno zapaženo, prošlo stupanje na snagu Zakona o strancima, propisano da se privremeni boravak u svrhu digitalnog nomada može odobriti do godinu dana, kao niti pogodnosti koje po toj osnovi ostvaruju osobe koje svoj profesionalni posao obavljaju putem komunikacijskih tehnologija na daljinu, a također, niti činjenica da u toj pogodnosti ostvarujemo ekonomske benefite za našu državu. Koliko je poznato u EU, ima tek nekoliko država članica koje su zakonski regulirale mogućnost boravka državljana trećih zemalja digitalnih nomada duže od 90 dana, na teritoriju tih država članica, a koji svoje poslove obavljaju preko komunikacijskih tehnologija za strane poslodavce. Molim vas da mi odgovorite, u čemu je ova Vlada prepoznala priliku u otvaranju prema digitalnim nomadima i što to u konačnici znači za Hrvatsku? Također, je li utjecaj korona krize doveo do bržeg rješavanja zakonodavnog okvira, odobrenja privremenog boravka digitalnim nomadima? Zahvaljujem na odgovoru.

Izvolite odgovor.

.../Govornik naknadno uključen./... Hvala lijepo. Evo, još jednom se referiramo na Zakon o strancima, kao i kod prvog pitanje. Digitalni nomadi, kao što ste rekli, su državljani trećih zemalja, koji svoje poslove obavljaju online, dakle nisu fiksirani, nemaju fiksirano radno mjesto već koriste digitalne tehnologije i na taj način zarađuju za život, međutim, upravo ta činjenica da nisu vezani za konkretno fizičko radno mjesto im omogućava mobilnost i Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje su prepoznale da je, da postoji mogućnost se pozicionirati na tržištu digitalnih nomada. U ovom trenutku od .../nerazumljivo/... zemalja članica EU, samo Hrvatska i Estonija su eksplicitno otvorile taj prostor, a ima ih još nekoliko koje to rješavaju kroz druga zakonska rješenja. Dakle, hrvatska Vlada je prepoznala činjenicu da postoji jedna skupina ljudi, danas ih se procjenjuje u svijetu oko 5 milijuna, koji imaju želju raditi iz područja koja su im ugodna za život, gdje je dobra gastronomija, gdje ima dosta toga za obići, kad govorimo i o kulturnom i o prirodnom bogatstvu i Hrvatska je tu definitivno svoje prednosti iskoristila i vrlo brzo provela određene zakonske izmjene, od Zakona o strancima koji omogućava da reguliraju boravak do godinu dana, naravno uz mogućnost da im se pridruže i članovi obitelji, onda je tu Uredba o načinima izračuna i sredstvima potrebnima za život koja iznosi, dakle oni moraju dokazati da raspolažu sa 2,5 neto prosječne plaće u Hrvatskoj, dakle 2240 i onda još 10% na svakog člana obitelji. S obzirom da njihova poduzeća nisu u Hrvatskoj, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak, a što se tiče zdravstvenog osiguranja, sami ga podmiruju. Činjenica da smo to napravili, da je Vlada vrlo brzo spojila rad nekoliko resora, prije svega Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva turizma je dovela do toga da se o Hrvatskoj danas već govori kao primjeru zemlje koja je itekako poželjna za digitalne nomade, o tome npr. je izvješćivao i CNN i Lonely Planet i Washington Times i Washington Post, dakle, ta priča o Hrvatskoj se širi, a kad ste spomenuli koronu, je, točno je da je ona s jedne strane ubrzala donošenje svih ovih propisa, a s druge strane je povećala višestruko broj ljudi koji danas rade online, a kako se radi o visokokvalificiranim ljudima koji imaju zapravo ozbiljne prihode, to su s jedne strane i influenceri i novinari i blogeri i informacijski i telekomunikacijski eksperti, dakle to su ona zanimanja koja su danas najbolje plaćena ili među najbolje plaćenima, naš je itekako i ekonomski i svaki drugi interes da imamo tu grupaciju ljudi da se taj posao širi. Evo, hvala vam na pitanju.

Hvala vam. Idemo dalje. Sada će, očitovanje kolege Šarića.

Zahvaljujem se potpredsjedniče Vlade, zadovoljan sam vašim odgovorom i želim evo istaknuti činjenicu da je Hrvatska uz Estoniju, Portugal, Češku Republiku i Njemačku jedine zemlje u EU koje su se ozbiljno pozabavili ovom problematikom i pozitivno je riješile. Hvala lijepo.

Hvala i vama, pa idemo na treće pitanje. Zastupnik Hrvoje Zekanović postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Vlade, imam dva konkretna i kratka pitanja, a najviše se tiču građana Šibensko-kninske županije i samog grada Šibenika. Prvo pitanje se odnosi na projekt kojeg ste vi nazvali projektom vašeg mandata, vi i vaš tada resorni ministar Marić, ministar državne imovine. Dakle, radi se o projektu valorizacije zone TEF bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Pa me zanima što se dogodilo s tim projektom odnosno da date izvještaj hrvatskoj javnosti što se događa s valorizacijom te zone jer koliko građani Šibenika vide i ja osobno ne događa se ništa. I drugo pitanje onako hipotetsko, što biste napravili kad bi jedan gradonačelnik ili načelnik koji dolazi iz vaše stranke bio direktno odgovoran za nekoliko desetaka milijuna kuna gubitka novca iz gradskog proračuna, isključivo svojim neradom, indolencijom zbog toga što na vrijeme nije provodio europske projekte. Eto to su dva konkretna pitanja.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa poštovani zastupničke Zekanović. Što se tiče TEF-a ja ću zamolimo ministra državne imovine da vam uputi pismeni odgovor detaljno o stanju projekta. Što se tiče hipotetskih pitanja na njih i inače ne odgovaram, ali onaj tko ne koristi mogućnosti, tko gubi proračunska sredstva bilo da su nacionalna bilo da su europska na kraju će sigurno dobiti sankciju od birača na lokalnim izborima. Hvala.

I izvolite očitovanje.

Poštovani predsjedniče Vlade, evo hvala vam što ste mi odgovorili na oba pitanja. Moram izraziti nezadovoljstvo odgovorom jer ako ste jedan projekt nazvali projektom mandata, ne ovog mandata nego prošlog mandata koji je završio, a trajao je 4 godine i ako niste kadri onda u nekoliko suvislih rečenica, a imali ste 4 minute vremena elaborirati što se dogodilo smatram da je to zapravo i odraz čitavog vašeg mandata. I to je loše. Ako niste znali ja ću vam reći da se stvarno osim što je formirana tvrtka Batižele, nije napravilo apsolutno ništa. A za sve one koji ne znaju radi se o najvrednijem prostoru na, trenutno na obali Jadrana o 350 miliona kuna vrijednom terenu koji nažalost već desetljećima stoji nevaloriziran. Ovo drugo hipotetsko pitanje, evo više neće biti hipotetsko to ste i pretpostavili pretpostavljam. Dakle, radi se o gradu Šibeniku i radi se o vašem HDZ-ovom gradonačelniku Buriću koji je direktno odgovoran kao menadžer grada za ne realizaciju projekta valorizacije uređenja tvrđave Sv. Ivana. Dakle, taj projekt je potpisan još 2016. godine, trebao je biti završen 2019. godine, danas je 2021. godina, dakle sad se kasni 2 godine, a kad bi sad sve bilo u redu radilo bi se još barem 2 godine. Zbog kašnjenja radova ta tvrđava košta građane grada Šibenika, porezne obveznike oko 20 milijuna kuna više. Ovo je vama na informaciju, da je vaš gradonačelnik direktno ili indirektno odnosno čitav menadžment grada HDZ-ov odgovoran za nekoliko desetaka milijuna kuna troška koji su stvoreni isključivo neradom i nebrigom.

Idemo dalje. Sada će zastupnica Dragana Jeckov postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade gospodine Božinoviću moje pitanje odnosi se na prekluzivni rok kojim je određen novim izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, a koji je stupio na snagu početkom 2020.-te godine. Taj prekluzivni rok odnosi se na podnošenje zahtjeva i iznosi 2 godine. Te 2 godine ističu krajem ove 2021. godine. Nakon toga zainteresirane stranke neće biti u mogućnosti podnijeti ovaj zahtjev temeljem ovog zakona. Inače, taj prekluzivni rok od 2 godine bio bi dovoljan, ali zbog okolnosti koje su nastupile, a koje tiču korona virusa i banijskog i zagrebačkog potresa taj proces izvjesno je zakompliciran i moje pitanje je vama jeste da li razmišlja u vašem ministarstvu o produženju ovog prekluzivnog roka koji je kao što sam rekla iznosio 2 godine, a koji je zbog objektivnih okolnosti zaista koje su dakle i postojale. Zahvaljujem.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepo uvažena zastupnice Jeckov. Da, točno je da zakonom koji je o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu 1. Siječnja 2020. godine postoje 2 odredbe koje imaju privremenu primjenu od 2 godine. Jedna čini mi se Članak 5. Stavak 2. koji govori o stjecanju odnosno priznavanju državljanstva osobama koje su rođene nakon 8.10.'91., a starije su od 21 godine ukoliko im je u trenutku rođenja jedan od roditelja bio hrvatski državljanin. Dakle, oni trebaju podnijeti zahtjev i taj posao ide. Koliko je meni poznato do sada ih je nešto više od 1.700 podnijelo zahtjev, nekih 455 se već riješeno i postoji onaj druga kategorija koja se odnosi na osobe koje su rođene u razdoblju između '77., 8. siječnja i 8. listopada '91. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja bili hrvatski državljani i takvih zahtjeva je skoro 200 već podneseno, nešto više od 100 je riješeno. Točno je ovo što ste rekli da pogotovo vezano za prvu kategoriju osoba, tu je postupak nešto malo složeniji jer treba vidjeti da li postoje nekakve obveze prema RH, treba najčešće obaviti nekakve razgovore, saslušanja, a to znači dolazak tih osoba u RH. Kao što vidimo, neki su to uspjeli riješiti, tako da bez obzira na koronu i ograničenja, nije taj postupak u niti jednom trenutku bio zaustavljen. Međutim, činjenica je također, da moramo uvažiti situaciju da je kroz proteklih, nešto više od godinu dana bilo dosta ograničenja putovanja iz inozemstva u Hrvatsku, pa iz Hrvatske. Znamo kako je, na što je sve ličila ova protekla godina. Znam da je i kroz razgovore o operativnom programu za manjine 2021.-2024. bilo govora o tome. Ono što mi u Ministarstvu unutarnjih poslova, o čemu mi razgovaramo, a to je da ćemo pričekati naravno u suradnji i sa Ministarstvom vanjskih i europskih poslova negdje do ljeta ove godine, da vidimo zapravo jesmo li i u koliko zaostatku, a ukoliko utvrdimo da jesmo, onda naravno da ćemo učiniti ono što i treba, kako bi se omogućilo, s tim da je važno imati u vidu da taj rok je rok za podnošenje zahtjeva. Dakle, svi koji podnesu zahtjev do kraja godine, oni su .../Upadica: Hvala vam./... unutar roka, a riješit će se kad se riješi, je li?

Hvala vam ministre. Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem potpredsjedniče Vlade. Djelomično sam zadovoljna vašim odgovorom zato što bih voljela da sam čula, da, bit će produžen. Zašto? Zato što, kao što rekoh, koronavirus, banijski i zagrebački potresi sigurno da su utjecali na dinamiku podnošenja tih zahtjeva, kao i na dinamiku rada državnih i javnih tijela te diplomatsko-konzularnih predstavništava u kojima taj postupak, složit će se, ipak traje daleko dulje od onoga što smo očekivali. Zahvaljujem.

Idemo sada na 5. pitanje, poštovani kolega Ante Prkačin postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani g. predsjedniče HS-a, predsjedniče hrvatske Vlade, ministri, uvažene kolegice i kolege. Evo, kako je aktualni sat počeo mirno, gotovo idilično, ja ću predsjedniku Vlade postaviti jedno prijateljsko pitanje. Prijateljstvo zato što sadrži jedan ozbiljan, a lako rješiv problem sa vrlo malo uloženog truda, rada i energije, skinut ćete mlinski kamen s pleća hrvatskom narodu, a pomoći nekim državama u susjedstvu, prvenstveno Crnoj Gori, jer Crna Gora i Hrvatska imaju sličan problem, imaju zajedničkog neprijatelja, a to je destruktivno i neprijateljsko djelovanje Srpske pravoslavne crkve. Ta institucija je samo formalno vjerska, ona je zapravo politička i vojna i ona svojim terorističko diverzantskim djelovanjem razara i uništava Crnu Goru i čini političku štetu Hrvatskoj, pljačka jednako Crnu Goru i Hrvatsku, problem je u tome što je Crnogorcima jasno o čemu se radi, ali oni nažalost nemaju dovoljno snage da se elegantno riješe ovoga problema, no, ja vjerujem i nadam se da će se oni ovoga problema ipak riješiti. A mi u Hrvatskoj nemamo dovoljno pameti da se tog problema riješimo, posebno nije imao dovoljno pameti jedan od vaših prethodnika prije 18 godina, kad je potpisao jedan skandalozan ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Dakle, tada je Ivica Račan kao legalni predsjednik Vlade, stvarne Vlade, stvarne države, potpisao ugovor sa nepostojećim predsjednikom nepostojećeg episkopskog savjeta nelegalne Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Hoćete li revidirati taj ugovor, odnosno kad ga pregledate, on je zreo za poništiti.

Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

.../Govornik naknadno uključen./... Hvala lijepa poštovani zastupniče Prkačin. Koliko je meni poznato, vi ste prvi koji podiže ovo pitanje. Ja moram priznati da nisam u HS-u, pa evo, u zadnjih 10 godina, otkad sam ja ovdje izabran prvi put, čuo da netko dovodi u pitanje taj sporazum. Ne vidim koje argumente ste iznijeli da dovedemo u pitanje sadržaj. Ja ću ga, sada više iz radoznalosti pogledati da vidim što to u njemu piše, što bi bilo u suprotnosti sa eventualno našim pravnim poretkom, što bi bilo u suprotnosti sa drugim ugovorima koje Hrvatska ima sa vjerskim zajednicama i mogu vas o tome obavijestiti, ali ne vidim što je to u tom Ugovoru sporno pa da se evo, 18 godina nitko toga nije sjetio do vas danas. Ali, dopustite da vam na to odgovorimo kada proučim ugovor. Hvala vam.

Izvolite očitanje.

Bolje ikad nego nikad. Kad pogledati hrvatski Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, u čl. 1 traži da svaka vjerska zajednica bude upisana u evidenciju. Kad pogledate evidenciju vidjet ćete da Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj na taj način u evidenciji nema. Ima na desetke kojekakvih organizacijskih oblika, ali Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj ne postoji. Dalje, kad pogledate Ustav srpske pravoslavne crkve, ni u jednom članku Ustava nećete naći epskopski savjet niti predsjednika koji je to potpisao, da je vremena, ja bih rado objasnio razloge zbog čega srpska pravoslavna crkva nije upisana u evidenciju i zbog čega nema u Ustavu jer ustav koji ja citiram, to je srbijanski Ustav, zapravo bi se ja morao prvo ispričat g. predsjedniku Sabora pa kompletnoj Vladi, svima nama i samom sebi što jedan pravni dokument susjedne neprijateljske zemlje kao relevantan spominjem u Hrvatskom saboru ali on nije relevantan uopće nego ga spominjem samo da pokažem na jednu potpuno promašenost ugovora koji je potpisan prije 18 g. a dakle nisu u evidenciji i nemaju svoj status u Hrvatskoj odnosno status imaju sjajan, nego nemaju statut, pardon, nisu radi toga što ne priznaju hrvatsku državu i hrvatsku samostalnost. To je najžilaviji, najotporniji dio velikosrpstva i to onog prvo jugoslavenskog velikosrpstva, ne Jugoslavije Brozove nego Karađorđevićevske pa ako hoćete, ne ni princa Pavla nego Aleksandra Karađorđevića, crnorukaška Jugoslavija je to koja vrlo destruktivno djeluje na svim ovim prostorima. Hvala lijepa.

Idemo na pitanje br. 6., poštovana kolegica Martina Vlašić Iljkić pitanje upućuje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću, izvolite.

Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovani ministre Aladroviću, smrt djevojčice je nažalost u posljednjih nekoliko godina samo jedan u nizu od tih teških i mučnih slučajeva zlostavljanja i usmrćivanja djece ali sjetimo se samo i stradavanja starijih u domovima socijalne skrbi. Jučer je i preminula beba u domu Klasje u Osijeku. Dok se vi kao ministar uhodavate u sustav socijalne skrbi, koji vam je uguran u resor rada i mirovinskog osiguranja, jednako kao što se vaša prethodnica Vesna Bedeković uhodavala godinu dana i obilazila Hrvatsku na teret državnog proračuna, sustav socijalne skrbi se lomi i ranjive skupine stradavaju. Za rasterećenje sustava socijalne skrbi niste napravili ništa. Socijalni radnici u centrima 70% svog vremena se bave administriranjem upravnih prava i provođenjem upravnih postupaka. Proširili ste krug korisnika za prava koja ne podliježu imovinskom ili dohodovnom cenzusu a niste osigurali ljude koji će taj povećan opseg poslova odrađivati. Ono što se sad događa je javni linč socijalnih radnika za koje mogu posvjedočiti da rade u zadanom sustavu koji ih maltretira i ne dopušta da rade ono za što su se školovali a to je pomoć obitelji i pojedincu. Uz to su nezaštićeni i podložni agresiji sa svih strana, bez stvarne međuresorne podrške. Ukratko, nemoćni su jer ste vi kao odgovorna osoba od njih digli ruke, marginalizirali ste sustav, ne slušate struku i nemate političke volje. Jel vas sram vašeg nerada što niste donijeli Zakon o socijalnoj skrbi i niti jedan propis u 5 g. koji bi utjecao na reorganizaciju centara? Osjećate li se odgovornim za slom sustav socijalne skrbi i za marginaliziranja sustava koji bi trebao štititi najslabije?

Izvolite, odgovor.

Hvala, g. predsjedniče. Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanju, koliko god ono bilo u ovim trenucima kada se tragedija u Novoj Gradišci dogodila, a koliko god bilo ono teško. Vezano za sustav socijalne skrbi, mislim da smo svi svjesni strukturnog problema sustava socijalne skrbi, siguran sam da ste ga i vi na kraju krajeva svjesni jer ste bili ravnateljica CZSS-a koliko je meni poznato i siguran sam i nadam se da ste u tom svom djelovanju učinili pozitivne pomake za sustav. Ono što je činjenica je dakle da imamo izvjesne poteškoće i izazove u ovom sustavu ali smo isto tako odlučni i riješiti ih. Vezano za Zakon o socijalnoj skrbi koji spominjete, ja sam siguran da vi znate da će on u vrlo kratkom vremenu ući u javno savjetovanje, siguran sam isto tako da znate da na njemu radi radna skupina koja se sastoji prije svega od stručnjaka iz ministarstva, od stručnjaka iz struke socijalnih radnika, pedagoga, pravnika koji rade u sustavima socijalne skrbi, isto tako sam siguran da ste upoznati s tim da na tom aktu rade stručnjaci iz akademske zajednice koji se bave ovim problemima i ja sam na temelju toga siguran da že taj propis kao temeljni propis politika, socijalnih politika odnosno politika socijalne skrbi, učiniti pozitivne pomake za sustav. Nažalost, ovu tragediju nismo izbjegli. Ja sam siguran da ćemo drugim izmjenama koje smo na kraju krajeva i najavili, već učiniti za sustav pozitivne pomake kako bismo minimizirali mogućnosti ovakvih događaja u budućnosti. Spomenuli ste i radnike i tu mogu izraziti čak djelomično slaganje s vama, da je u proteklom periodu određena količina javnih poruka koja je išla, bila obasuta i govorom mržnje i govorom koji je definitivno neprimjeren prema jednoj struci. Ono što mi moramo učiniti unutar sustava socijalne skrbi a ja se kao resorni ministar smatram djelom tog sustava, moramo odvojiti one djelatnike u svim strukama koje se nalaze u sustavu socijalne skrbi koji rade odgovorno svoj posao i oni koji ne rade odgovorno svoj posao. Oni koji rade odgovorno svoj posao će biti apsolutno zaštićeni od sustava ali isto tako želim javno naglasiti, oni koji neažurno, neodgovorno i bez dovoljne odgovornosti obavljaju svoj posao, nažalost za njih mjesta u sustavu neće biti. Siguran da vi dijelite moj stav jer još jednom napominjem, bili ste ravnateljica CZSS-a i siguran sam da su vam ovi problemi vrlo, vrlo poznati iz prve ruke. Ne samo da ćemo mijenjati Zakon o socijalnoj skrbi nego ćemo mijenjati i Zakon o udomiteljstvu, 4 komorska zakona koja uređuju različite struke unutar sustava socijalne skrbi i vrlo brzo ćemo predstaviti hrvatskoj javnost akcijski plan kojim ćemo to provesti. Hvala vam.

Izvolite, očitovanje.

Zahvaljujem. Iz ovog vašeg odgovora, ja ne vidim konkretno opet što će Zakon o socijalnoj skrbi zaista polučiti u onom dijelu rasterećenja sustava i centara za socijalnu skrb prema onim najavama što sam imala prilike i pratit posljednjih dana u medijima. Znači ukoliko Zakon o socijalnoj skrbi stvarno ne rastereti socijalne radnike novčanih prava odnosno ako ne izdvojimo određena novčana prava iz sustava socijalne skrbi, primjerice doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu, naknadu zaposlenja, koja prava stvarno nemaju veze sa sustavom socijalne skrbi nego je isključivo naslonjeno na zdravstveno stanje korisnika i nema veza sa imovinskim i dohodovnim cenzusom, mi nećemo napraviti ništa. Znači nekakvim obrazovanjem dodatnim socijalnih radnika, nekakvim osnivanjem akademija ponovno se neće napraviti ništa. Znači socijalni radnici su kompetentni za svoj rad, oni imaju znanja, završili su fakultete kao i svi drugi stručni radnici, ali dajmo im priliku da zaista rade na svom poslu ono što bi trebali raditi, znači da se bave obiteljima. Rasteretite sustav, ako vam nije odgovarao onaj jedinstveni novčani centar kojeg je SDP-ova vlada ostavila, mogli ste gdje bi se takav sustav rasteretio i izdvojila bi se određena prava, mogli ste ponuditi određeni novi sustav, a niste. Obiteljski zakon niste donijeli, a bio je prijeporan još prije 5.g., niste donijeli, govorite o Zakonu o udomiteljstvu kojeg ste vi donijeli, sad izmjene, i sad se čudite nekim nelogičnostima u tom zakonu, a vi ste ga donijeli prije, znači 2018., a počeo je, stupio je na snagu od 1.1.2019.g. Znači, Zakon o privremenom uzdržavanju, Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, to su sve zakoni koje je donijela SDP-ova vlada. Vi niste donijeli niti jedan osim Zakona o udomiteljstvu kojeg sad želite mijenjat i čudite se nelogičnostima u tom zakonu.

Hvala vam lijepo.

Idemo dalje s pitanjima, sada su na redu dva potpredsjednika, prvi je na redu kolega Škoro, on će svoje pitanje postaviti ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.

Hvala vam lijepa poštovani g. predsjedniče. Poštovana gđo. ministrice, volio bih vam skrenuti pozornost na jedno imenovanje koje se dogodilo u vašem resoru nedavno. Naime, Spomenka Đurić dugogodišnja državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondove EU prije nekoliko dana smijenjena je s mjesta državne tajnice i imenovana u upravno vijeće Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za one koji ne znaju, gđa. Đurić je nakon Vojno-tehničkog fakulteta JNA bila djelatnica OESS-a, te Srpskog narodnog vijeća, a na dužnosti državne tajnice došla je temeljem trgovačke pogodbe SDSS-a i HDZ-a u kvoti SDSS-a pretpostavljam. Smijenjena je nedavno kada je otkriveno da je tijekom obnašanja dužnosti državne tajnice uspjela potpisati preko 1700 različitih nezakonitih rješenja. Dosada je 12-ero nezadovoljnih prijavitelja kojima je gđa. Đurić ponavljam, nezakonito potpisala rješenja, podnijelo tužbe i ministarstvo je na sudu sve te sporove glatko izgubilo. Nije dakle slučajno da će i ostali oštećeni biti ti koji će podići optužbe i ministarstvo će naravno dalje gubiti, a država će gubiti javni novac. No čini se da vladu takva situacija uopće ne uzbuđuje obzirom da su na zatvorenom dijelu sjednice prije nekoliko dana kao što rekoh gđu. Spomenku Đurić imenovali novom članicom upravnog vijeća spomenute državne agencije. Poštovana ministrice, pitanje koje vam upućujem je jeste li znali za ove podatke vezane uz gđu. Đurić, naime ako jeste, zašto je gđa. za nagradu imenovana na novu dužnost, a ako niste što ćete poduzeti sada nakon što ste saznali ove inkriminirajuće podatke? Hvala.

Izvolite ministrice odgovor.

Poštovani g. zastupniče, zahvaljujem na pitanju. Suprotno vašem navodu, gđa. Spomenka Đurić je imenovana kao državna tajnica u upravno vijeće Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Naime, članovi upravnog vijeća se sukladno propisima biraju iz redova Ministarstva poljoprivrede odnosno ministar je po funkciji iz radničkog vijeća i iz Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i bira ih vlada na prijedlog ministra poljoprivrede koji sakuplja prijedloge nadležnih drugih ministarstava, dakle u skladu s procedurom, na prijedlog, na moj prijedlog vlada je imenovala državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU gđu. Spomenku Đurić. Što se tiče sudskih sporova ja ih u ovom trenutku ne mogu komentirati, dakle gđa. Spomenka Đurić prema njezinim očitovanjima imala je potrebna ovlaštenja za potpis, a sud je procijenio drukčije.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo. Ja se ispričavam ako sam pogriješio kod procedure, međutim i dalje govorimo o istoj osobi i dalje se to imenovanje dogodilo, ali i dalje se dogodilo tih 1700 nezakonito potpisanih rješenja, uostalom država je izgubila te sporove i to je sve skupa evidentno. Dakle, mi govorimo ovdje o situaciji u kojoj je gđa. oštetila državni proračun jer su isplaćene odštete temeljem izgubljenih sporova. Govorim o činjenici da je naštećeno percepciji političara koji već imaju percepciju kakvu imaju ili kakvu imamo i pitanje je to na neki način i kaznene odgovornosti jer ne možete se ne složiti da je tu bilo zloupotrebe položaja i ovlasti. Jedino ako ćete mi reći da se sve skupa događa zbog toga što je gđa. Đurić svojevremeno bila žena koja je ne znam osigurala posebno predavanje g. Plenkoviću na Političkoj akademiji SNV-a i temeljem toga joj je dopušteno da potpisuje nezakonitih rješenja koliko hoće. Naime, postavlja se pitanje koliko nezakonitih rješenja u hrvatskoj državi smiješ potpisati i da bi dalje ostao u službi?

Kolega Pupovac, molim vas. Idemo dalje, sada će kolega Reiner postaviti pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.

Poštovani g. ministre, budući da smo se do jučer, a možda će i u budućnosti biti drugačije, suočavali sa pogoršanom epidemiološkom situacijom u svezi s Covid-19. Postavit ću vam slično pitanje kakvo sam postavio u jeku prošlog, prošlog vala u studenom prošle godine. Postavit ću ga iako sam svjestan rizika da će opet neki potpuno objektivni i potpuno neovisni portali kao i tada pisati da sam vam to pitanje postavio samo da biste se mogli hvaliti sa učinjenim, ali ja ipak držim da građane hrvatske to pitanje itekako zanima. Pa ako će vaš odgovor biti pozitivan to bi trebalo sve dobronamjerne učiniti zadovoljnim, a ne nesretnim. Dakle, jesu li hrvatske bolnice spremne za prihvaćanje, zbrinjavanje povećanog broja oboljelih od Covid-19 koji može doći i do kojeg, do takve potrebe uistinu može doći? Imam i potpitanje jer mislim da i to zanima hrvatske građane kojih je po službenim podacima više od 280.000 u realnosti zacijelo i mnogo više preboljelo Covid-19, a to je koje su aktivnosti poduzete da bi se adekvatno zbrinuli bolesnici s posljedicama Covida odnosno sa tzv. postcovid sindromom kojeg jedan broj bolesnika ima i nakon preboljenja akutne bolesti?

Izvolite ministre odgovor.

Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene saborske zastupnice, saborski zastupnici, uvaženi akademiče, dakle od početka ove ugroze nastojim promptno i adekvatno odgovoriti na sve one izazove koji su pred nama. U jeku je aktualno pogoršanje epidemiološke situacije i danas imamo 1.750 hospitaliziranih bolesnika i odgovaramo iz dana u dana analizirajući epidemiološku situaciju i elemente koji se navezuju na nju, a oni su vrlo različiti u našim županijama da bi našli optimalni koncept odgovora odnosno da bi racionalno koristili sve naše resurse kako kadrove tako i materijalno tehničke. Svjedočimo da smo i u prvom i u drugom valu upravo na osnovu odluke o mobilizaciji naš kadar, dakle liječnike i sestre prilagođavali na dnevnoj razini, izmjenjivali iz onih županija koje su bile manje opterećena ka bolnicama koje su u tom trenutku u aktualnom epidemiološkom bile više opterećene. To nas i dalje čeka i danas, svakodnevno dakle analiziramo epidemiološku situaciju i razgovaramo o tim detaljima. Jučer sam razgovarao sa ravnateljem KBC-a u Rijeci koji je sad izložen velikom opterećenju. U Rijeci je bilo jučer 185 hospitaliziranih, 28 bolesnika u intenzivnoj, 17 na respiratoru i ravnatelji svi zdravstvenih ustanova, pa tako Rijeke rade sve da povećaju kapacitete, dakle prilagođavaju se. Uvode poglavito ono što je važno to su instalacije za kisik, ali isto tako i video nadzor koji olakšava nadziranje tih bolesnika. Slična situacija je u Zadru. Zahvaljujem svim tim ravnateljima koji iz dana u dan nalaze nove mogućnosti proširenja kapaciteta. U Rijeci je dodatno ustanovljen i sekundarni centar, a to je Thalassotherapia u Opatiji, u Zadru je ustanovljen također jedan dostatni sekundarni centar, a to je Specijalna bolnica u Biogradu. Dakle, svakodnevno nam je zadatak analizirati sliku, ona je u ovom trenutku u našim južnim županijama više pogoršana nego u zelenim, dakle i na taj način se prilagođavamo. Kada je riječ o kadrovima, reći ću vam da je Hrvatska među vodećim zemljama u iskazanom interesu za dodatnu edukaciju liječnika i sestara za rad u intenzivnim jedinicama gdje smo dakle prijavili 1.900 naših zdravstvenih djelatnika i 300 trenera u daljnjoj edukaciji do svibnja 2021. godine za dodatnu edukaciju koja se zbiva u 20 hrvatskih bolnica. Kada je riječ o materijalnim tehničkim uvjetima reći ću vam da je recimo recentno nabavljeno 54 respiratora preko robnih rezervi, da smo sudjelovali u zajedničkoj javnoj nabavi Europske komisije i na taj nabavili 169 respiratora, da smo nabavili preko 300 HI-Flow ventilatora. Dakle, radimo sve da i kadrovski i materijalno tehnički ojačamo naš zdravstveni sustav da bi odgovorio na uvjete ove epidemije kao u prvom i kao u drugom valu. Međutim, mi radimo sve da budemo spremni, ali odgovornost hrvatskih građana i poštivanje mjera je onaj faktor koji je osnovan u odgovoru na ovu epidemiju. Dakle, moramo znati da se broj novozaraženih na dnevnoj bazi reflektira u slijedećih 2 do 3 tjedna na broju novu hospitaliziranih i na broj bolesnika koji su nažalost i teže oboljeli, ali isto tako i na broj umrlih. Prema tome, o osobnoj odgovornosti i poštivanju mjera nema premca u borbi protiv ove epidemije, a zdravstveni sustav će nastojati biti u potpunosti spreman. Zahvaljujem.

Izvolite očitovanje.

Hvala vam lijepa. Iz vašeg odgovora razabirem da se očito u Hrvatskoj neće dogoditi ono što se dogodilo u nekim zemljama EU, a to je potreba da zbog kraha zdravstvenog sustava i nemogućnosti za zbrinjavanje pacijenata iz vlastite zemlje moraju tražiti pomoć i seliti bolesnike u druge zemlje, pa su tako i od nas tražili neke zemlje pomoć, ovaj po ovome što ste vi rekli očito je da mi čak i ako se pogorša situacija, a nitko ne zna hoće li se pogoršati ili ne nećemo doći u takvu situaciju. Jako je važno ono što ste naglasili na kraju i što svi mi trebamo ja mislim stalno ponavljati da zapravo ključno za suzbijanje epidemije jest prevencija, jest poštivanje svih onih epidemioloških preporuka i toga da se svi čuvamo od toga da sami ne dobijemo Covid-19 i da ne prenesemo nekom drugom Covid-19. Pa ja sam uvjeren da će naši građani se toga pridržavati i da će situacija krenuti na bolje. Hvala vam lijepo na odgovoru.

Sada će zastupnik Peđa Grbin postaviti pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče Vlade. Problem cijepljenja nije samo hrvatski problem. To je problem čitave EU. Za njega vi direktno, kada govorimo na razini EU ne možete biti odgovorni jer je prvenstveno kriva EU komisija koja nije dobro odradila svoj posao. Možete, doduše, biti indirektno jer ste se hvalili da ste imali ključnu ulogu u formiranju ove EU komisije i izbora njene predsjednice, ali to je druga tema. Međutim, ono za što možete biti odgovorni i ono za što jeste odgovorni je kako funkcionira distribucija cijepljenja unutar RH, a ona funkcionira grozno jer čak i ove doze cjepiva koje su došle u RH, ne uspijevaju se podijeliti na adekvatan način. Imali smo prilike jučer vidjeti kako to ne funkcionira u Zagrebu. Imamo situaciju da se ljudi cijepe preko reda, ako red uopće i postoji. Imamo situaciju da se liječnicima opće prakse cjepivo daje bez obzira na to kakva je struktura njihovih pacijenata pa se s jedne strane cijepe ljudi od 30 i 40 godina, a s druge strane, rizične skupine ne mogu doći do cjepiva na koje imaju pravo. Međutim, kao da to sve nije dovoljno, osim problema sa cjepivom, u Hrvatskoj imamo i kroničan problem sa lijekovima. Lijekovi se hrvatskim bolnicama ne isporučuju zbog nagomilanih dugova koje vaša Vlada ne rješava, hrvatske bolnice, a što je važnije, pacijenti u tim bolnicama ostali su bez lijekova. Mene zanima što ćete poduzeti kao bi se stanje popravilo, kako bi ljudi došli do cjepiva, a kako bi bolesnici došli do lijekova bez kojih, za mnoge od njih nema života. Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa poštovani zastupniče Grbin. Što se tiče cjepiva i cijepljenja i situacije u Europi i globalno. Dakle, Hrvatska je do sada naručila 8,85 milijuna doza cjepiva. Do sada je isporučeno 664 500 doza cjepiva. Do kraja travnja očekujemo još 500 tisuća doza. U ukupnom iznosu 2. tromjesečja sve skupa 2,5 milijuna doza. To uključuje dodatnih 747 tisuća doza Pfizer cjepiva koje smo, kao što znate, za razliku od nekih drugih, vrlo argumentiranim stavom ispregovarali protekloga tjedna od ovih akceleriranih doza Pfizera. Zašto je to bitno? Bitno je da javnost čuje cjelinu informacija. U vremenu ljeta ove godine, cjepivo AstreZenece je po svim tada dostupnim informacijama, to može potvrditi ministar zdravstva i čelnici HZJZ-a, djelovalo da će temeljem kliničkih ispitivanja biti i prvo dovršeno i prvo odobreno i upravo je na tom tragu narudžba naših stručnjaka bila da najveći broj doza naručimo od AstreZenece. Potom smo naručivali dodatne doze i Moderne i Pfizera i Johnson & Johnsona, a ujedno smo naručili do sada još i neodobrenih CureVaca i Novavaxa. Dakle 6 različitih vrsta cjepiva. Organizacija distribucije cjepiva je problem koji je jedna od kompanija u ovom trenutku imala na globalnoj razini. U EU AstraZeneca je isporučila umjesto 120 milijuna doza u prvom tromjesečju, svega 30 milijuna doza. Ta činjenica je usporila dinamiku cijepljenja. Mi smo, da bismo kompenzirali te doze, tražili i naručili dodatne doze Pfizera, prije svega, koji se pokazao najučinkovitijim i najbržim u distribuciji i svojim proizvodnim kapacitetima. Tako ćemo se i ponašati. Prilagođavati se promijenjenim okolnostima u odnosu na pojedina cjepiva. Ambicija je naša da do 1.7. imamo procijepljeno otprilike 55% odrasle populacije. To je cilj koji možemo postići sa ovom trenutku dostavljenim i uskoro pristiglim dozama cjepiva. Kada je riječ o zdravstvu i dugovima prema veledrogerijama, ja sam nekoliko puta o toj temi govorio. Prvo, u ovom trenutku nema bolnica kojima nedostaje lijekova. Dakle, ako vi želite kao predsjednik SDP-a ljude plašiti time da nema lijekova, to je vaša odgovornosti i vi se nosite onda sa svojim riječima. Tako nešto se ne događa, dakle naši građani mogu dobiti lijekove u zdravstvenim ustanovama. Mi smo prije Božića isplatili milijardu i 300 milijuna kuna veledrogerijama, 340, čini mi se, još 300 milijuna kuna ljekarnama, sada je dostavljeno 980 milijuna kuna. Razgovori se nastavljaju, ali ono što ćemo napraviti, ući ćemo u strukturu tih troškova i vidjeti odgovornost za dug koji nastaje u tako velikim količinama. To je problem koji je svaka Vlada imala, a ono što je posebno zabrinjavajuće je da se baš uvijek isporučuju te fakture Vladi pred izbore ili pred .../Upadica: Hvala vam./... ključne blagdane.

Izvolite očitanje.

Molim vas mikrofon. Hvala. Nije baš svaka, predsjedniče Vlade, nije baš svaka. Za vrijeme SDP-ove Vlade dugovi u zdravstvu su dramatično smanjeni i nije se događao problem sa neisporukom lijekova. 5 godina na čelu hrvatske Vlade, 5 godina se gomilaju dugovi. 5 godina se novac upumpava u sustav, 5 godina prihodi, odnosno novac koji je na raspolaganju je narastao sa 23 na 28 milijardi kuna, 5 godina se troši i 5 godina se ne čini ništa kako bi se sustav zdravstva reformirao. Ništa. Novac se pumpa i onda se čudimo, čudimo zašto dug i dalje raste. A to da u bolnicama nema lijekova, nisam rekao ja, nego su rekli brojni pacijenti koji se su sa time sami suočili, koji su se suočili s time da im njihovi liječnici govore da ne dolaze jer neće moći dobiti terapiju. Ja time ne plašim, ja samo iznosim činjenicu a vaš je zadatak da se tom činjenicom pozabavite i da spriječite i da sutra, preksutra, slijedeći tjedan, neki od pacijenata koji trebaju dobiti kemoterapiju ili neki drugi lijek, ne budu vraćeni kući jer lijeka nema. To je vaš posao, vi ste ga prihvatili, nitko vas na njega nije tjerao. A što se tiče cjepiva, jedino što sam od vas čuo su isprike. Nijedna riječ o rješenju, isprike i obećanja. A tim obećanjima bez uvrede, više nitko živ ne može vjerovati. Hvala.

Idemo na 11. pitanje, zastupnik Stipan Šašlin postavlja ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.

Poštovani g. predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, ministrice i ministri, kolegice i kolege. U zadnjih 10-tak dana u medijima često se govori o mogućnosti odnosno izmjenama Zakona o elektronskim medijima u kontekstu vertikalne integracije odnosno mogućnost da taj dio zakona doživi određene promjene. Možete li nam konkretno pojasniti o čemu se radi odnosno što to znači i hoće li takve najave odnosno kakve će reperkusije i kako će se odraziti na lokalne medije? Naime, mi saborski zastupnici koji smo ujedno i čelnici jedinica lokalne samouprave, poznajemo i znamo koliko su nam lokalni mediji bitni u našim zajednicama jer oni doista osim političkih vijesti prenose i razne druge sve potrebite vijesti, od kulture, sporta itd., jel. Doista nam je to bitno da se tim medijima pomogne. Isto tako, moje drugo konkretno pitanje odnosi se na to da li je i kako Vlada pomogla lokalnim medijima na prostorima zahvaćenim potresom odnosno na Banovini? Hvala.

Hvala lijepo. Odgovor, poštovane ministrice kulture i medija, dr. Nine Obuljen Koržinek, izvolite.

Hvala vam, g. zastupniče na tom pitanju. Vi ste spomenuli vertikalnu integraciju, doista zadnjih dana u javnosti, zadnjih tjedana bilo je dosta rasprave o toj temi a pokrenuta je od strane jednog zapravo vlasnika operatora koji ujedno je i vlasnik jednog naplatnog kanala i tu su došli do određenih poteškoća u pregovorima između dakle tog nakladnika i operatora i počelo se postavljati u javnosti pitanje hoće li zakon u drugom doživjet neke promjene, ja bih u prvom redu podsjetila da sam ovdje prije 2 mj., kad je bila rasprava o Zakonu o elektroničkim medijima, u prvom čitanju najavila da će taj dio zakona doživjeti određene promjene, dakle ako se bude išlo u liberalizaciju, onda je očekivano da će se razmotriti uvođenje određenih instrumenata koji postoji u drugom zakonodavstvima, drugim riječima, ako se odobri da operator, a to će naravno biti ovdje na raspravi, istovremeno može biti nakladnik, bilo televizije ili linearne ili nekog nelinearnog sadržaja, da se u tom slučaju uvede mehanizam ili must carry ili must offer, dakle ili obveze prenošenja ili obveze ponude u kojem slučaju bi za nakladnike koji su nositelji nacionalnih koncesija se utvrdili određeni kriteriji pod kojim uvjetom ti kanali moraju biti u ponudi svih operatora pod istim uvjetima. Vaše konkretno pitanje što će to značiti za lokalne medije, o tome se još uvijek raspravlja, to je jedna specifična situacija gdje lokalni mediji dobivaju koncesiju na lokalnoj razini i takav mehanizam se ne može uvesti. Međutim se opravdano očekivati da bi takav drugačiji hajdemo reći, liberalniji zakonski okvir koji bi ujedno unio određene instrumente za zaštitu pluralizma, stvorio i više prostora za lokalne medije, slažem se s vama, na njih trebamo posebno misliti, oni su jako važni za pluralizam, jako su važni i za informiranje ali i uopće promociju vrijednih sadržaja na lokalnoj razini. Na vaše konkretno pitanje, njim se posebno u ovoj krizi pomoglo, što se tiče potresom pogođenog područja, tu je reagiralo Vijeće za elektroničke medije i iz svojih sredstava pomoglo sve elektroničke medije na području Sisačko-moslavačke županije međutim mi smo i tijekom krize uzrokovane pandemijom korona virusa, reagirali kao Vlada i osigurali potpore putem Vijeća za elektroničke medije onima koji su inače korisnici sredstava iz Fonda za pluralizam medija, dakle lokalnim i regionalnim nakladnicima kroz ubrzanu isplatu sredstava, otvorili smo mogućnost i donošenjem programa državnih potpora, dakle ti poduzetnici koji ranije nisu imali pristup za zaduživanje, mogu uz 100%-tno jamstvo države se zadužiti za svoju tekuću likvidnost a osigurane su i potpore neovisnim profesionalcima u području medija i pratit ćemo kako će se situacija dalje odvijati i drago mi je da ste postavili ovo pitanje i uoči rasprave o Zakonu o elektroničkim medijima u drugom čitanju, ja vjerujem da će biti zanimljiva i da će se ponuditi rješenja koja će pomoći lokalnim medijima.

Hvala. Slijedeće pitanje, oprostite, poštovani zastupnik Stipan Šašlin.

Hvala vam. Poštovana ministrice, zadovoljan sam vašim odgovorom i pozivam i vas osobno i ministarstvo i Vladu da prilikom upućivanja ovog zakona u drugo čitanje doista vodite računa o potrebama odnosno situaciji lokalnih medija. Činjenica je da je njima u ovo vrijeme korona krize odnosno korona pandemije opao promet odnosno postotak oglašavanja i mogućnost financiranja iz drugih izvora. Tako da doista evo na, tijekom ovog drugog čitanja i kroz javnu raspravu da se pokuša kako god je moguće zaštiti jel znamo doista koliko su ti mediji nama na lokalnoj razini bitni i koliko oni ukupno utječu na kvalitetu života i rada lokalnih zajednica. Evo, hvala.

Hvala lijepa.

Slijedeće pitanje postavit će zastupnica Ankica Zmajić ministrici poljoprivrede gospođi Mariji Vučković. Izvolite.

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovana ministrice Vučković, jedna od mjera ruralnog razvoja je izvanredna mjera 21 koja treba pomoći ublažavanju posljedica korona krize sektoru poljoprivrede sa 360 milijuna kuna. Od otvaranja te mogućnosti izmjenom uredbe EU prošlo je dosta vremena, pa stoga pitam jesmo li mi tu priliku iskoristili i kada se mogu očekivati prve aktivnosti za povlačenje sredstava. Hvala.

Odgovor poštovane ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Izvolite.

Poštovana gospođo Zmajić zahvaljujem na pitanju, riječ je o relativno novoj mjeri programa ruralnog razvoja koja je uspostavljena tijekom krize uzrokovane epidemijom Covid-19 i to na inicijativu hrvatskog predsjedništva koji je za takav svoj prijedlog dobilo potporu na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstvu u zadnjem tjednu hrvatskog predsjedanja EU. Na prvom natječaju za mjeru 21 bilo je, prijavljeno je nekoliko tisuća projekata pri čemu je financirano nešto više od 1.400 projekata u ugovorenoj vrijednosti od 128 i po milijuna kuna. Iako je mjera trebala trajati sukladno proceduri i odlukama do kraja 2020. godine, također na inicijativu Hrvatske i još nekih drugih zemalja produženo je vrijeme za korištenje te smo uspjeli ove godine objaviti i drugi natječaj. Prijave zaprimamo do 13. travnja. Prema našim podacima u sustavu je negdje oko 450 prijava koje se odnose na poljoprivrednike i negdje oko 160 prijava koje se odnose na prerađivače odnosno mala i srednja gospodarstva. Mjera je značajno pomogla svima onima koji su osjetili gubitke uzrokovane epidemijom Covid-19. Ona je bila namijenjena u protekle godine na prvom natječaju za sve one koji su imali priljev, koji su imali umanjen priljev za više od 15% u odnosu na 2019. godinu. Za drugi natječaj uspjeli smo u dogovoru s komisijom ishoditi određene olakšice pa olakšati uvjete te očekujemo da će mjera potpuno uspjeti.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem i zadovoljna sam vašim odgovorom jer će privremena potpora uistinu pomoći našim poljoprivrednicima koji su pogođeni krizom uzrokovanom Covid-19.

Hvala i vama.

Sada ćemo preći na pitanje broj 12., poštovana kolegica Barbara Antolić Vupora postavlja to pitanje predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani premijeru, umirovljenici su jedna od najugroženijih skupina danas u vrijeme pandemije. Njihove mirovine nisu dostatne za kupovinu zaštitne opreme, rukavica, maski, nisu dovoljna za kupovinu kvalitetne i dostatne hrane, dodataka prehrani, za lijekove koji ne idu na recept. Životno im je potrebna pomoć iz državnog proračuna. Moje pitanje je, hoćete li im isplatiti covid dodatak na mirovinu ili ne? Ako da hoće li to biti prije ili poslije lokalnih izbora?

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa poštovana zastupnice. Kao što znate od naše Vlade, dakle od listopada 2016. kada je prosječna mirovina bila 2.434 kune danas ona iznosi 2.786 kuna. Dakle, dignuta je za 12%. Puno više nego što smo obećali još tada, tad smo rekli 5%, a to je sada 12%. Najniže mirovine su mirovinskom reformom podignute za još 3%. Da ne govorim o tome da je prosječna plaća u Hrvatskoj u našem mandatu povećana za 1.350 kuna i sad iznosi skoro 7.000 kuna. To vam je više nego u 3 vlade prije nego što sam je bio predsjednik Vlade zajedno, ali to vjerojatno se nitko ne sjeća. Što se tiče covid dodatka, da razgovaramo sa strankama umirovljenika, sa HSU-om konkretno, njihovim predsjednikom, razgovaramo sa Maticom umirovljenika Hrvatske, razgovaramo sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, svjesni smo teškog i zahtjevnog položaja naših najstarijih sugrađana i ministar Aladrović će u dogovoru i sa mnom i sa ministrom financija iznaći sredstava za covid dodataka osobito onima koji imaju najniže mirovine i taj će dodatak biti isplaćen u slijedećih nekoliko tjedana. Hvala vam.

Izvolite odgovor.

…/Govornica naknadno uključena./… o najavama isplate koja nikako da stigne. Žao mi je što evo samo 700 milijuna kuna u državnom proračunu je dovoljno za takvu neku isplatu onima sa najnižim mirovinama. To je malo naspram onome koliko je samo Ledo izgubio prilikom stečajne nagodbe kada su, kada je prodan dakle sada nakon stečajne nagodbe za njega se je dobilo 4,6 milijarde kuna. Mirovinski fondovi bili su većinski vlasnici Leda. Prilikom stečajne nagodbe koje su vladini savjetnici savjetovali i isto tako i savjetnici iz Borga vidljivo je da je takva poslovna odluka odnijela mirovincima čistu zaradu od 52% koliko bi zaradili da su ostali u prijašnjem sustavu upravljanja. Zato nisam i ne mogu biti zadovoljna, činjenica je da mirovinci nemaju čime pokriti ono što bi donijelo bitno povećanje njihovih mirovina i zato ide vama i HDZ-ovoj vladi Snjeguljica iz Leda, slatko, a umirovljenicima tek drveni štapić jer to je za njih od povećanja jadno.

Dobro, idemo sad na 13. pitanje, poštovani kolega Nino Raspudić postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Zahvaljujem. Predsjedniče vlade Plenkoviću, izbor Marije Pejčinović Burić, vaše nekadašnje ministrice vanjskih poslova i desne ruke u vladi na funkciju glavne tajnice Vijeća Europe, svojevremeno ste nazvali, citiram, najvećim hrvatskih diplomatskim uspjehom u kandidaturama za međunarodne institucije i potvrdom snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas. No što smo dočekali? Hladan tuš došao je nedavno nakon 5-to dnevne virtualne posjete BiH nižerazrednog birokrata iz Vijeća Europe koji se zove Christophe Poirel, šef Uprave za ljudska prava Vijeća Europe koji je tada izjavio, citiram: Vrijeme je da BiH pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima. Tom protuustavnom, rekao bih zločinačkom izjavom jer je aneks 4. Daytonskog mirovnog sporazuma Ustav BiH kojim je zaustavljen strašan rat i postignut krhki kompromis, Poirel je dolio ulje na vatru, uslijedile su trijumfalističke izjave Željka Komšića i Bakira Izetbegovića, pa Komšić tu izjavu naziva i kaže da ima historijski značaj i citiram „ i da je vrijeme za uspostavljanje građanske države“. A očito je to ohrabrilo i Bakira Izetbegovića da prekine započete pregovore s hrvatskim predstavnicima o promjeni Izbornog zakona. Na moju inicijativu Odbor za Hrvate izvan Hrvatske uputio je pismo Mariji Pejčinović Burić sa upitom je li to službeno stajalište Vijeća Europe i dal ga i ona dijeli, dobili smo skandalozan odgovor u kojem uopće ne odgovara na to pitanje nego nam docira citirajući presudu Europskog suda za ljudska prava, pismo je izgledalo kao da je stiglo iz ureda Željka Komšića ili Bakira Izetbegovića. Pa vas pitam, što se događa s Marijom Pejčinović Burić, imate li ikakav kontakt s njom i hoće li vaša vlada reagirati jer Hrvatska je članica Vijeća Europe i ima pravo ukazati na tu očito službenu politiku Vijeća Europe koja je destruktivna po BiH i pogubna po Hrvate?

Hvala. Izvolite odgovor.

Hvala lijepa. Zastupniče Raspudić, što se tiče Marije Pejčinović Burić i njenih stavova kao glavne tajnice Vijeća Europe, to morate pitat nju, dakle ona je bila potpredsjednica vlade, bila je nekada i saborska zastupnica, bila je ministrica vanjskih poslova i tada je provodila politiku RH koja je više nego jasna kada je riječ o pravima Hrvata i konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH. U konačnici sve naše diplomatske inicijative koje imamo bilo da su na razini bilateralnih odnosa bilo da su na razini EU, NATO-a, drugih multilateralnih foruma, pregovora sa kontaktnom skupinom, sa kvintom, sa svim akterima koji su bitni, vezani su za poštivanje prava Hrvata u BiH. Budući da je vaše porijeklo iz BiH vjerujem da ste dobro upoznati sa svime što Vlada RH na tom tragu radi, što radim u konačnici i ja osobno, da nije bilo HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu 2016. tada bi Draganu Čoviću primjerice kao u to doba predsjedavajućem predsjedništvu BiH bilo dosta teže podnijeti zahtjev za članstvo u EU. Kad je riječ o stavovima gospodina kojeg spominjete, ja ga ne poznam, ne znam što je on tamo točno radio, ali je sigurno došao u okviru svojih funkcija i kakvi su njegovi stavovi, pretpostavljam da je to bila uobičajena linija Vijeća Europe o potrebi provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, dakle otkad postoji te presude znamo kako je uopće do nje došlo, zašto je do nje došlo, kako ona konceptualno gleda na pitanje građanske BiH ili BiH tri konstitutivna naroda i svih drugih koji žive u njoj, to je fundamentalna razlika, jedna dihotomija međunarodne zajednice, slike Daytona i Pariza '95.g. i slike te presude Europskog suda za ljudska prava. Pozicija Hrvatske je jasna, čvrsta, stabilna, neće se promijenit niti milimetra. Nama je jako drago da su se izbori u Mostaru održali i da HDZ sada nakon 12.g. ima ponovno svog novog gradonačelnika i to gradonačelnika sa novim legitimitetom. Naša je pozicija da je ključno, nužno, kapitalno pitanje od najvećega značaja za budućnost i koheziju BiH izmijeniti Izborni zakon, Izborni zakon koji će biti plod dogovora političkih stranaka u BiH, institucija BiH i koji će omogućiti i pravedne izbore bez inženjeringa i legitimnu zastupljenost osobito kada je riječ o izborima unutar Federacije BiH. Što se tiče kontakata sa Marijom Pejčinović Burić, ona kada dođe u Hrvatsku, a to je povremeno, ona se javi i obavimo konzultacije, ali ona danas ne predstavlja samo Hrvatsku, ona je glavna tajnica cijele organizacije Vijeća Europe i činjenica da Hrvatska ima glavnu tajnicu Vijeća Europe je ogroman vanjskopolitički uspjeh. To nismo imali do sada nikada, to nije nikakvo mjesto koje se dobije nekakvom rotacijom, to nije mjesto koje je bilo rezervirano za nekoga iz Hrvatske, to je mjesto koje smo dobili aktivnim, proaktivnim diplomatskim angažmanom, na tome su pomogli i neki zastupnici ovdje i to i pozicije i opozicije unutar hrvatskoga izaslanstava pri Vijeću Europe. Ja nisam vidio pismo koje je ona vama poslala, ja ga sa interesom želim vidjeti da vidim što to točno piše unutra pa vi imate takav stav, ali stav Hrvatske o Hrvatima u BiH bit će uvijek za njihovu ravnopravnost i …/Upadica: Hvala./… konstruktivnost i za promjenu izbornoga zakona.

Hvala lijepa. Izvolite očitovanje.

Uputili ste me na to da se obratimo gospođi Pejčinović Burić, pa upravo to smo i učinili. Evo apeliram gospođa Bušić koja je predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske može vam proslijediti taj njen skandalozni odgovor. Ja ne znam koja je vanjska politika Hrvatske prava. S pravom ste rekli da su se mnogi upleli za to da ona dođe na tu funkciju. Vi ste lobirali u Europskoj pučkoj stranci, javna je tajna da je mjesecima hrvatska diplomatska mreža uglavnom radila za njen izbor da bismo danas dočekali to da ona de facto provodi apsolutno protuhrvatsku politiku Vijeća Europe. Dakle, kako može biti veliki diplomatski uspjeh Hrvatske izabrati na visoku funkciju u europskoj instituciji gospođu koja provodi politiku ukidanja konstitutivnih naroda kojoj plješću Željko Komšić i Bakir Izetbegović. Ja to ne mogu, ne mogu shvatiti gdje je tu uspjeh Hrvatske. Važno je da ovo čuju i Hrvati u BiH, važno je da ovo čuje i hrvatska javnost kojoj je stalo do opstanka Hrvata u BiH što je dugoročno i opstanak znači RH jer vidjeli smo što znači ne imati svoje predstavnike kao što su Željko Komšić i Bakir Izetbegović htjeli zaustaviti međunarodnom tužbom izgradnju Pelješkog mosta pa nas je spasio Milorad Dodik koji ulaže veto i spali smo na to da skupština Republike Srpske mora izglasati taj veto da bi Hrvatska mogla graditi Pelješki most. Ovo su vrlo ozbiljne i teške stvari i katastrofalno je da netko za svoju karijeru pa makar ona i primila 300.000 EUR-a godišnje na ovakav način može biti jedan od grobara političkih svoga naroda. Dakle, ne prihvaćam ovakav odgovor to očito nije nikakav diplomatski uspjeh Hrvatske nego realizacija jedne njene karijere, radi ono što je službena politika Vijeća Europe, a smatram da bi Hrvatska morala reagirati prema Vijeću Europe jer to je očito njihova službena, službena politika, pitanje konstitutivnih naroda. Nije Dayton stvoren tako što je bilo 100 modela pa nekom greškom rekli ajmo staviti konstitutivne narode nego je to bio jedini način da se spriječi rat i stvori krhki mir i državni okvir koji se sada …/Upadica: Hvala vam./… razvrgava na vrlo opasan način. Hvala.

Idemo na 14. pitanje, poštovana kolegica Anamarija Blažević postavlja pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedniče. Poštovani ministre Aladrović, prvo želim pohvaliti digitalizirani postupak prijave i obrade zahtjeva potencijalnih korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja na novoj web stranici. I moram reći da u mojoj županiji u veljači je bilo 255 korisnika dostupnih mjera, od toga je preko 50% potpora za zapošljavanje, a odmah iza tih potpora su potpore za samozapošljavanje. I dalje se s velikim zanimanjem prate sve izmjene i dopune kao i kreiranje novih mjera. Ono što mene zanima koje su najznačajnije mjere aktivne politike zapošljavanja i što one predstavljaju na tržištu rada?

Izvolite odgovor.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana zastupnice zahvaljujem vam se na pitanju, da bih vam mogao dati odgovor moram napraviti kratki uvod o tržištu rada i trenutnom stanju na tržištu rada. Dakle, svi smo svjesni pandemijske krize koja nas je zadesila prošle godine međutim u ekonomskom smislu ona na tržište rada sa pravovremenim, adekvatnim i velikim intervencijama Vlade RH nije imala bitniji značaj. Ono što sada možemo vidjeti na kraju 3. mjeseca dakle ožujka 2021. u odnosu na ožujak 2020. godine je da je tržište rada i više nego stabilno. Imamo 17.000 osiguranika više što znači da smo ekonomsku aktivnost naših tvrtki uz velike intervencije Vlade i naravno uz otpornost našeg gospodarstva uspjeli prevladati. To su sigurno pozitivni trendovi, a kada još u to, kada tome dodamo da je potražnja za radom u ovom trenutku puno veća nego što je bila u prethodnom razdoblju odnosno u istom razdoblju prethodne godine možemo izraziti generalno zadovoljstvo. Ono što je Vlada učinila u prethodnom razdoblju je više od 10 milijardi kuna direktnih poticaja za očuvanje radnih mjesta, direktnih poticaja poslodavcima i direktnih poticaja zaposlenima i sada to možemo vidjeti kao jedan pozitivan efekt na tržištu rada. Ono što ćemo činiti u slijedećem razdoblju je također poticati i poslodavce i zaposlene kako bi održali ekonomsku aktivnost kako ne bi ugrozili poslovnu aktivnost i kako bi se taj segment rada kao rada u Hrvatskoj očuvao. Moram napomenuti iz vašeg pitanja možemo vidjeti zadovoljstvo mjerama aktivne politike zapošljavanja one postoje već duži niz godina. U posljednje 4 godine u mandatu obje Vlade Andreja Plenkovića obuhvatili smo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja više od 100.000 sada zaposlenih osoba. Te mjere najznačajnije je samozapošljavanje koje smo samo u protekloj godini imali više od 5.000 osoba kojima smo ih odobrili, zatim mjere za zapošljavanje, javne radove i mjere koje ne idu ka tome da se samo direktno utječe na zapošljavanje nego i posredno kroz stjecanje određenih kvalifikacija, kroz edukacije i kroz obrazovanje. Digitalizacija samog portala koji služi za aplikaciju na mjere aktivne politike zapošljavanja je samo posljednji korak u razvoju mjera. U slijedećem periodu ćemo također dodatno razvijati mjere, a moram napomenuti da smo kako smo i obećali u našem predizbornom programu u prvih 6 mjeseci povećali, povećali alokaciju mjera na razinu od do 130.000 kuna po samozaposlenoj osobi. To je sigurno jedan od naših prioriteta. To je prioritet sa, prioritet možda i broj 1 na tržištu rada kao takvog i nastavit ćemo i dalje s poticajima. I još želim naglasiti na kraju da smo samo za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu za 2021. godinu osigurali milijardu i 200 milijuna kuna. Ja sam siguran da će to imati i daljnje pozitivne efekte na tržište rada i daljnje pozitivne efekte na povećanje zaposlenosti i naravno isto, istovremeno smanjenje broja nezaposlenih osoba u RH. Hvala vam.

Izvolite očitovanje.

Hvala. Evo, ja ću još jednom izraziti svoje zadovoljstvo inovativnom web stranicom, mislim da je to važno ponoviti i mislim da će ona korisnicima olakšati i prijavu, ali i njihove poduzetničke korake. Ali vidjela sam da postoji novi sustav bodovanja koji će isto tako potaknuti razvoj ruralnih krajeva i inovativnost djelatnosti u zelenoj digitalnoj tranziciji koju isto smatram da je važno spomenuti da se na tom polju nešto radi. Ja sam sigurna i uvjerena da će mjere aktivne politike zapošljavanja ostvariti svoj cilj koji ste naveli, a to je prvenstveno smanjiti nezaposlenost, ali i pomoći novim poduzetnicima u njihovim poduzetničkim pothvatima i da će se sva sredstva koja su planirana i utrošiti u tu namjenu. Hvala lijepo.

Sada će zastupnik Krešo Beljak postaviti pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani predsjedniče HS. Postavio bi pitanje koje se na neki način nadovezuje na ono što je govorio, govorio ministar Aladrović. Govorio je o 10 milijardi kuna koliko otprilike iznosi pomoć Vlade RH hrvatskim stanovnicima i gospodarstvu u proteklih godinu dana i nešto više od godinu dana otkad traje ova nesretna pandemija odnosno kriza uzrokovana pandemijom. Kada gledamo čistu matematiku lijepo se, neću reć razbacivati, nego lijepo je osiguravati sredstva, ljude u konačnici nije niti briga odakle dolazi novac, bitno je da im se pomogne i to u ovom trenutku i nije toliko bitno. Ja mogu govoriti o tome da nije samo Vlada RH pomogla, nego su pomogle i jedinice lokalne uprave i županije i općine i gradovi. Konkretno, grad Samobor je pomogao 10 milijuna kuna, izdvojio 10 milijuna kuna za pomoć ljudima u toj krizi i plus odnosno minus toga što smo 10 milijuna kuna izgubili. Al ja ću reć na koji način smo došli do tih novaca. Na način da smo nažalost morali zaustaviti cijeli niz komunalnih projekata, cijeli niz stvari koje smo mogli napraviti iz tih 10 milijuna kuna. I to sve skupa nije problem i ne bi bio problem kad bi se kriza uskoro završila, lako ćemo onda dalje. No prema svemu sudeći, gledajući situaciju u Europu, u susjedstvu, pa i u Hrvatskoj, ova kriza neće završiti tako dugo i moje pitanje ide vama premijeru, imate li plan kako i što dalje, trebat će pomagati i dalje, odakle novac, da li zaduženjem, da li računamo na EU i najbitnije, da li računamo, da li vi računate …/Upadica: Hvala vam/… i mi svi skupa na znatno smanjenje određenih troškova …/Upadica: Hvala lijepa/…kako bi se, pa dopustite da završim rečenicu.

Izvolite sjesti, hvala, isteklo vam je vrijeme. Izvolite odgovor.

Hvala lijepa zastupniče Beljak, evo koincidiralo je vaše pitanje sa pitanjem koje je zastupnica uputila ministricu Aladroviću kada je riječ o svemu što smo učinili u kontekstu covid krize. Dakle, ja ću još jednom napomenuti, ukupna cijena pandemije Covid-19 je u ovom trenutku 32 milijarde kuna, 32 milijarde kuna, od toga 13 milijardi je pad proračunskih prihoda, a 19 milijardi kuna su različiti troškovi naravno neplanirani koje smo imali da bismo postavili jastuke za naše gospodarstvo, za naše građane, prije svega za hrvatske radnike u ovim izrazito nepredviđenim i zahtjevnim okolnostima. Vi znate da smo prošlo proljeće donijeli vrlo brze, jasne, čvrste odluke, odluke koje su imale vrlo precizan cilj da hrvatska država stane iza hrvatskoga radnika i ona je stala i stoji praktički 14 mjeseci, to pokazuju rezultati. U Hrvatskoj nema 400.000 nezaposlenih o kojima je tada uoči izbora za HS govorio SDP. Nema, nema novih 400.000 nezaposlenih, to se nije dogodilo, niti onih 68 mandata o kojima je govorio jedan svojevremeno suspendirani potpredsjednik SDP-a, ni to se nije dogodilo, jako slaba proročanstva. Jednako tako ridikulozni stavovi sada jedne zastupnice koji se odnose na spašavanje radnih mjesta kompanija Agrokora prije 4.g. i usporedba sada sa isplatom Covid-19 i ulogom mirovinskih fondova. Ne znam što je ridikuloznije, al je na tom tragu, ali dobro. Što ćemo učiniti dalje? Mjera od 4.000 kuna je do sada spasila 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika, 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika su imali izravne koristi od mjere vlade tj. HZZ-a za očuvanje radnih mjesta. Mi ćemo iznaći sredstva da nastavimo potporu u okolnostima u kojoj se s pandemijom borimo na dva kolosjeka, jedan su protuepidemijske mjere, drugo je cijepljenje, a da bismo održali ekonomiju, da bismo održali radna mjesta. Vidjeli ste i danas informaciju u medijima da je naša politika u smislu restriktivnih mjera bila takva da je omogućila da ekonomija radi, da pulsira, prihodi od PDV-a, potrošnja za vrijeme Uskrsa, odete malo dalje od Hrvatske vidite policijske satove, vidite praktički sve zatvoreno osim nužnih malih prehrambenih trgovina, da o uslugama ne govorim. Mi to nismo napravili zato što smo izbalansirali i ekonomiju i školu i gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta i zdravstvene mjere. Na tom tragu, a meni je drago da ste spomenuli da su doprinos dale i jedinice lokalne i područne samouprave pa i grad Samobor iz kojeg vi dolazite, ja ću samo podsjetiti da je zahvaljujući reformi financiranja jedinica lokalne i područne samouprave 2017., gotovo svaka jedinica, županija, grad ili općina dobila više sredstava. Možda je Samobor toliko razvijen da je morao uštedit kao vi, ali većina drugih je, vjerujte mi, dobro poznam situaciju po županijama i po gradovima i općinama i na tom tragu ćemo i nastaviti, stati iz hrvatskih radnika … …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… … i raditi protiv gospodarskih poteškoća i ove pandemije. Hvala.

Hvala lijepa. Izvolite, očitovanje.

Hvala lijepa na odgovoru. Ali dobro ste se korigirali, nije Samobor dobio, naravno, Samobor je dobio manje ali dobro, nije nam žao, Hrvatska se treba ravnomjerno razvijati i mi to pozdravljamo i ne žalimo. Mislim, nije ni Koprivnica dobila više nego manje i brojni najbogatiji, to je tako, ne. Zahvaljujem se na odgovoru, žao mi je što ste veći dio odgovora meni uputili drugim zastupnicima ali dobro i onda ću sebi dopustiti da protestiram na ponašanje g. Jandrokovića jer ovo što je on meni sad napravio, da mi nije dopustio dvije riječi dopustit, to jednostavno je ispod svake razine. Tako se g. Jandrokoviću ste se mogli razgovarati sa g. Sanaderom, sa gđom. Kosor, sa g. Karamarkom a sa mnom se tako nećete razgovarati, vi niste bog, vi ste samo jedan od saborskih zastupnika koji ste prvi i mislim da je krajnje bezobrazno od vas da ne dopustite bilo kome pa i meni dvije riječi da završim rečenicu tim više što nisam nikoga vrijeđao nego sam postavio sasvim normalno, konstruktivno pitanje. To što vi radite, to je bahatost i bezobrazluk kakvog jednostavno u ovom Saboru dugo nije bilo.

Kolega Beljak, čime ste izazvani da govorite na ovaj način, vama je vrijeme isteklo gotovo 10 sekundi. U nekakvoj šestoj sekundi kada je vrijeme isteklo sam vas upozorio da završite, dakle isto činim sasvim zastupnicima, isto činim s predstavnicima Vlade, tako da ne znam zašto bi vi bili iznimka. Ako smo postigli dogovor da replika odnosno odgovor traje 2 minute, onda se trebamo tih 2 minute držati i ja tome inzistiram. Ako je to bahatost zato što se držim reda koji smo definirali svi zajedno, onda ne znam što bih rekao o ponašanju nekih kolegica i kolega koji se uopće ne drže tog reda. Mislim da je to puno bahatije nego držati se reda. Izvolite, kolega Beljak, povreda Poslovnika.

Smatram da ste povrijedili čl. 358. Poslovnika i ne govorite istinu. Ne govorite istinu. …/Upadica predsjednik: Pa možete si pogledati snimku./… Pa mogu, pa gledam je cijelo vrijeme. …/Upadica predsjednik: Ne gledate./… Dakle, imate, nemate jednake kriterije prema svima. Dakle niti sam bio bezobrazan, niti se prevršio ne znam, htio sam za dvije, doslovno dvije riječi mi niste dopustili da završim. Dvije riječi. …/Upadica predsjednik: Kolega Beljak./… Nego ono „ajde, ajde prekini, prekini“. Pa mislim, to je bezobrazno ponašanje.

Kolega Beljak, molim vas sjednite jer ovo što govorite je potpuno neprimjereno, kao svima, i vama sam mjerio 2 minute… …/Upadica Beljak: Vi niste profesor da ćete mi govoriti da sjednem, ja mogu sjediti, mogu stajat./… Izvolite sjesti, dobivate opomenu.

…/Upadica Beljak: Pa ne možete vi meni govoriti što da ja radim./…

Ajde sjednite, držite se reda, ne tražim ništa drugo nego da se držite reda i da poštujete Poslovnik. Samo to kao i za sve druge, kao i za sebe. …/Upadica Beljak: Ali vi se ne držite Poslovnika./… Kolega Beljak, dobivate i drugu opomenu. Izvolite sjesti.

Kolega Jakšić, vaš je red sada, pitanje postavljate predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Hvala, poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, g. Plenković. Pitanje je vezano uz stanje u našem hrvatskom pravosuđu. Dakle ono što traje sigurno već 30-ak godina, ali što posebno zaokuplja našu javnost u nekoliko posljednjih mjeseci su brojne zgode, dogodovštine, prekršaji izrežirani od strane naših sudaca, ljudi za koje svi vjerujemo da bi trebali biti neovisni, štititi interese hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva. Ono što nam je pokazalo se unazad nekoliko mjeseci, da ti ljudi su nažalost jednim djelom jer čast onim svim poštenim iznimkama, zaronili u svoje .../Govornik se ne razumije./... u svoj klijentelizam gdje se doista postavlja pitanje da li možemo vjerovati u to da je naše pravosuđe neovisno i da na jednak način štiti sve građane ove zemlje. Jučer smo imali prilike vidjeti jedno neovisno istraživanje na jednoj medijskoj kući u RH gdje je naše pravosuđe dobilo ocjenu 2,7 ako se ne varam, s tim da se ocjenjivalo od 1 do 10, gdje 60% građana ove zemlje smatra da je pravosuđe zaronilo u korupciju pa čak i birači HDZ-a u ocjenjivanju od 1 do 10, daju ocjenu koja je manja od 5. Stoga ono ključno pitanje je da li je konačno došlo do političke svijesti da u jednom zajedničkom nastupu možemo konačno krenuti u raščišćavanje stanja u hrvatskom pravosuđu koje je doista kao jedna rak rana izjeda našu državu, izjeda naše društvo jer i brojna istraživanja su pokazala da manjak investicija poglavito stranih koje imamo, s jedne strane dolazi do toga zato jer jednostavno ne vjeruju u naše pravosuđe i pravosudnu zaštitu a i masa naših ljudi koja je napustila ovu zemlju je isto tako rekla da dobar dio njih ne odlazi zbog malih plaća nego jednostavno odlazi zato jer više ne vjeruje da može normalno živjeti i funkcionirati u ovoj državi i društvu.

Izvolite, odgovor.

Hvala vam lijepa, poštovani zastupniče Jakšić. Najprije moram reći da mi je drago prateći vaše nastupe, da ste vi oduševljeni sa novom predsjednicom Uprave Podravke, da ste nasmijani i sretni jer je dionica skočila, reorganizacija je krenula a plaća se povećala. I to je dobro, zato je i poslana tamo da napravi iskorake koji su dobri za Podravku a to će bit onda dobro i za sve Koprivničane i za cijelu Koprivničko-križevačku županiju i drago mi je da ste nasmijali jer znate da govorim istinu i da ste to kazali javno i dobro je da to ponavljate i naročito da kažete kolegici koja je sjedila desno od vas iza, pa da i ona malo se prosvijetli o tome što je naša Vlada u prvom mandatu napravila za hrvatsko gospodarstvo, za OPG-ove, za dobavljače, za radnike i za opstanak hrvatske ekonomije, to stalno treba ponavljat, uprkos i unatoč brojnim anketama. Ne znam na koju se anketu referirate, ali kada je riječ o pravosuđu, dakle mi smo svjedoci jedne rasprave u kojoj recimo, vaš predsjednik stranke cementira na 16%, kaže da ga nije briga za zakon. Čovjek je pravnik, bio predsjednik Odbora za Ustav, on javno kaže da ga nije briga za zakon. Je li vi mislite da je to dobro za hrvatsku javnost, za kredibilitet SDP-a i vas kao stranke koja će biti u opoziciji skoro 9 godina, da li mislite da time pridonosite jačanju koncepta vladavine prava, poštivanja zakona, poštivanja Ustava, i u konačnici, reformi pravosuđa. Ja mislim da ne. Ja mislim da fundamentalno griješite. Da politizirate stvari i predstavljate ih javnosti onakve kakve nisu. Što se tiče neovisnosti pravosuđa, i tu moramo neke stvari reći jer ove floskule, etikete, pamfleti koji se plasiraju uglavnom iz vaših krugova u medije, o tome da će, primjerice, promjena čelne osobe na Vrhovnom sudu značiti .../Govornik se ne razumije./... reformu hrvatskog pravosuđa. To je laž, to je neistina, to je netočno, to se prvi put koristi u javnom prostoru u zadnjih 30 godina. Nikad do sada pri izboru predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, taj argument nije korišten. Znate zašto? Zato što ne postoji. I to je važno za kazati. Isto je tako važno za reći da naš Ustav u čl. 120 kaže da je sudačka dužnost stalna. A tko bira suce u Hrvatskoj, tko bira državne odvjetnike, ako izuzmemo predsjednika Vrhovnog suda i glavnu državnu odvjetnicu? Tko ih bira? Bira ih DSV, bira ih DOV, a tko su članovi tih tijela? 7-2-2, jednaka formula. 7 sudaca, 2 profesora iz akademske zajednice, i po jedan saborski zastupnik, pozicije i opozicije, ista stvar, analogno u DOV-u. E, pa onda moramo reći da već godinama u Hrvatskoj politika ne bira suce. Ono što politika treba činiti i čini i to radi ministar, i to smo radili u prošlom mandatu, jačati mehanizme kontrole njihovog rada, akcijske planova za smanjivanje broja predmeta, brži rad, učinkovitiji rad, kvalitetnije pravosuđe. To su ciljevi s kojima ja vjerujem, da se vi kao predsjednik Odbora za pravosuđe sigurno slažete i radimo zajedno na tome da to tako i bude. Hvala vam lijepo.

Hvala vam. Idemo na 17. pitanje, pardon. Očitovanje imate, jasno, izvolite.

Poštovani predsjedniče Vlade, napredujemo, posljednji puta ste mi probali sve staviti u usta, ovaj puta ste mi stavili u usta samo pola toga što sam rekao ili nisam rekao. Kad pričamo o Podravki, Podravka je prevažna stvar, ne samo za Koprivnicu, Podravinu i Prigorje, nego i za cijelu RH i vi to jako dobro znate i razumijete zašto u našem kraju uvijek postoji opravdana briga i borba za Podravku. Imamo pravo o tome pričati i kao gradonačelnik i kao potomak ljudi koji su nekoliko generacija stvarali tu firmu, ali imamo pravo govoriti i kao Koprivničanac jer znam koliko je Podravka donijela i u Domovinskom ratu, a i vi jako dobro znate koliko vam je značilo u početku korona krize, jer jedno od prvih odluka je bila da se Podravki uzme dobit za potrebe državnog budžeta. Toliko o Podravki. Drago mi je da ide naprijed, neka samo ide, dionica previše nemam jer jednostavno nemam love da bih se s time igrao. Što se tiče stanja u pravosuđu. Dakle, ne zanima me uopće rasprava ni o predsjedniku Zoranu Milanoviću ni o tome što je tko rekao unazad 10, 20, 30 godina. Činjenica je da ljudi nemaju povjerenja u naše pravosuđe i da osim nekih velikih riječi koje obično isplivaju nakon nekih afera, pucanja mjera, bježanja preko granica se mi malo pozabavimo stvaranjem nekakvih akcijskih planova. Tako dugo dok neće prevladati volja da imamo jasno ocjenjivanje sudaca, da imamo jasno kažnjavanja sudaca, tako dugo nećemo moći reći da smo nešto dobro napravili. I ono što, sad se referiram na gđu. Dalić, iako nema veze s njom, nije lijepo za reći, ali drago mi je da jedan bjegunac kojeg su jednim dijelom, vaši prethodnici na mjestu predsjednika HDZ-a uzgojili, tako takvoga u hrvatskom prostoru, radi se o Zdravku Mamiću sa svojim sumanutim divljanjem unazad nekoliko tjedana je očito potaknuo i vas da počnemo ozbiljno razmišljati o tome kako ćemo reformirati hrvatsko pravosuđe na jasan, pošten i pravedan način bez .../Upadica: /... „šeksizama“.

Hvala vam. Idemo na pitanje zastupnika Ivana Celjaka koji će uputiti ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darku Horvatu. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Vlade RH g. Andrej Plenkoviću, poštovane ministrice, poštovani ministri, poštovani predsjedniče HS-a, uvažene zastupnice i zastupnici. Poštovani ministre Horvat. Na potresom zahvaćenom području govori se da je za podnošenje zahtjeva za obnovom potrebno 6 kilograma dokumentacije odnosno 90-tak obrazaca. S druge strane, komunicira se da je dovoljna osobna iskaznica podnositelja. Možete li nam, molim vas, reći na koji se ispravan način podnosi zahtjev i koja je dokumentacija točno potrebna? Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala .../Govornik naknadno uključen./... Sabora, poštovani saborski zastupniče. Zahvaljujem uopće na mogućnosti demistificirati jednu teoriju koju slušam u proteklih 3 mjeseca, a demanti je vrlo jednostavan. 7 917 zaprimljenih ili, ja ću se usuditi reći, prikupljenih zahtjeva u proteklih, nešto više od 3 mjeseca, dokaz je da je proces u toj mjeri pojednostavljen da za podnošenje zahtjeva, mimo ovih 6 kilograma dokumenata, odnosno 90 priloga, koji su generirali, moram reći, malo i zlobnici koji žele, pa usudit ću se reći, stvoriti pomutnju, prvenstveno kod onih koji na sufinanciranje obnove imaju pravo. Mobilni timovi, dislocirani uredi Ministarstva i infocentar ovdje u Zagrebu pomažu na dnevnoj bazi svima kojima je to potrebno dajući im pravovremenu i vjerodostojnu informaciju, pomažući im u popunjavaju zahtjeva, a velika je razlika između onih zlobnika koji su Zagrepčancima, Zagrepčankama, stanovnicima Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije probali prodati lažnu informaciju da je uz podnošenje zahtjeva potrebno otprilike 90-tak priloga. Dakle, najkompliciraniji zahtjev sadržan je na 2,5 strane A4 papira i za njegovo popunjavanje danas, ako ga želite popuniti i predati u papirnatoj formi, nužno je i potrebita vjerodostojna osoba iskaznica. Ako nam se može pomoći identifikacijom vlasništva ili aktom temeljem kojeg je oštećeni ili srušeni objekt građen, to je korak naprijed u pomoći službenicima Ministarstva u generiranju odluke temeljem koje se stječe pravo na obnovu. Dakle u protekla 3 mjeseca, s jedne strane, konstruirajući efikasan model podnošenja i zaprimanja zahtjeva, a oni se danas mogu podnesti Ministarstvu i samo isključivo Ministarstvu, i u pisanoj formi na 5 dislociranih lokacija, u pisarnici Ministarstva, mailom, odnosno poštom. Dakle aplikacija koju smo producirali, u velikoj mjeri pojednostavljuje metodologiju podnošenja zahtjeva, ali isto tako i generiranja rješenja jer, kad odgovaram na pitanja, da li smo mi sa aktivnim procesom obnove započeli, da, javna nadmetanja su objavljena, od iznosa zaprimljenog kroz Fond solidarnosti, a on je 5,1 milijarda kuna, svi javni pozivi su vani, projektanti rade svoj posao, ugovara se tehničko-financijska kontrola, revidenti, operativni koordinatori, a samo na prostoru Banovine, kolega Hanžek, državni tajnik središnjeg državnog ureda, u ovom trenutku ima prioritetni zadatak i listu 20-tak tisuća obiteljskih kuća za koje izrađujemo projektnu dokumentaciju za koje se pribavili oko 400 milijuna kuna, da bismo u konačnici, sve ono što ćemo ugovoriti i naručiti, moći i platiti.

Hvala vam lijepa. Izvolite očitanje.

Poštovani ministre, hvala vam lijepa na odgovoru. Nužno je da postupak obnove bude maksimalno pojednostavljen i ubrzan, u svim dijelovima. Od podnošenja zahtjeva do izgradnje. Svjesni smo da je obnova složen postupak, da se tlo još uvijek trese, da i ovaj nepredvidivi potres proizveo krizu koja nadilazi i ljudske i institucionalne kapacitete jedinica lokalne i jedinica regionalne samouprave. Nama na području Sisačko-moslavačke županije osobito je važan projekt dovršetka autoceste do Siska sa odvojkom prema Petrinji kako bi se i stanovnicima s petrinjskog i glinskog područja omogućila kvalitetnija i brža komunikacija prema Zagrebu sa svim prednostima koje takva prometna komunikacija sa sobom donosi. Važna je istako tako činjenica, da će poduzetnici, za buduća ulaganja, na području Sisačko-moslavačke županije ostvarivati bespovratna sredstva do 70%, dakle mali do 70%, srednji do 60% i veliki do 50%. Mi na području Sisačko-moslavačke županije ovaj nažalost tragičan i katastrofalan potres vidimo kao priliku za pravi početak, kao priliku za dolazak gospodarstvenika, za dolazak investitora, kao priliku za otvaranje novih radnih mjesta jer jedino visokodohodovna radna mjesta osiguravaju ostanak stanovnika na području Sisačko-moslavačke županije i naravno, povratak naših sugrađana koji su privremeno otišli. Hvala vam lijepo.

Sada će zastupnik Nikola Mažar postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja, Tomi Medvedu. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, cijenjene ministrice i ministri, kolegice i kolege zastupnici. Svoje pitanje bih uputio potpredsjedniku hrvatske Vlade i ministru hrvatskih branitelja. Iako je epidemiološka situacija još uvijek vrlo zahtjevna, vi ste prepoznali važnost prevencije i potrebe nastavka provedbe aktivnosti koje pridonose smanjenju smrtnosti i pobola u populaciji hrvatskih branitelja te ste ih za ovu godinu donijeli Program preventivnih sistematskih pregleda. Molio bih vas da nas izvijestite o konkretnim mjerama i planu aktivnosti Programa za ovu godinu. Zahvaljujem.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepo g. predsjedniče Sabora. Uvaženi zastupniče Mažar. Hvala vam na ovom važnom pitanju. Dakle, 2016. g. svjesni činjenice o velikoj smrtnosti i pobolu hrvatskih branitelja, pokrenuli smo mjeru i upravo u Vukovaru smo pravili pilot-projekat preventivnih medicinskih pregleda za hrvatske branitelje jer to su aktivnosti koje su usmjerene smanjenju stope pobola i smrtnosti i očuvanju općenito zdravlja hrvatskih branitelja. Dakle, od 2017. g. na ovamo provodimo projekat u cilju prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti. Nakon pilot-projekta od 2017. g. potpisali smo ugovor sa svim županijskim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, gdje smo na godišnjoj razini proveli za više od 20 tisuća hrvatskih branitelja preventivne medicinske preglede. Rezultati tih pregleda koje je obrađivao HZJZ su poražavajući u pogledu zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja, što nas i nadalje obvezuje i usmjerava na nastavak tog programa. Naime, samo 8% od pregledanih hrvatskih branitelja po obrađenim rezultatima HZJZ-a dobili su ocjenu bez preporuke daljnjeg liječenja odnosno bez daljnjih specijalističkih pretraga. To u dovoljnoj mjeri ukazuje koliko je zdravstveno stanje hrvatskih branitelja kao posljedica sudjelovanja obrane suvereniteta RH narušeno i koliko moramo pružati potporu. I na tom tragu dakle nastavljamo i za 2021. godinu ali dakako svjesni okolnosti i poteškoća koje imaju zdravstvene ustanove, a glede pandemije. Dakle, tijekom 2020. godine u skladu sa aktualnim stanjem u pojedinoj županiji nismo ni u jednom trenutku prekidali preventivne preglede nego smo u koordinaciji sa bolnicama sa koordinatorima bolnica, sa ravnateljima pronalazili kad je postojao prostor i kad je bio manji broj oboljelih od Covida da smo u tim trenucima koristiti maksimalno i upućivali hrvatske branitelje na preglede. 25. ožujka ove godine donijeli smo na Vladi odluku o nastavku pregleda za 2021. Godinu. Za tu mjeru smo osigurali 10 milijuna kuna i ovih dana upravo koordiniramo s ravnateljima županijskih bolnica, kliničkih bolničkih centara i određenim brojem domova zdravlja upravo tu dinamiku koju moramo kreirati u skladu sa stanjem odnosno sa brojem novozaraženih osoba u toj bolnici. Dakle, bez obzira na teškoće koje imaju bolnice u uskoj koordinaciji, sinergiji Ministarstva hrvatskih branitelja i bolnica iskoristit ćemo svaki trenutak kako bismo omogućili hrvatskim braniteljima preventivni medicinski pregled sa ciljem spašavanja njihovih života, doprinosu, kvaliteti njihovog zdravlja za što se zahvaljujem Ministarstvu zdravstva, svim ravnateljima ustanova na razumijevanju i potpori u provedbi ove aktivnosti i dakle ovo je potvrda u kojoj mjeri je naša Vlada usmjerena ka stvaranju pretpostavki za očuvanje kvalitete života i zdravlja hrvatskih branitelja. To je naša obveza i to je naš dug prema hrvatskim braniteljima. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem poštovani ministre hrvatskih branitelja. Mogu izraziti svoje zadovoljstvo vašim odgovorom što niti u jednom trenutku pandemije ovaj program nije doveden u pitanje, niti u jednom trenutku nije prestao niti u jednoj bolnici. Ono što mene posebno veseli i raduje, a evo istaknuli ste i vi da je pilot projekt ovog programa započeo upravo u gradu Vukovaru, u Općoj županijskoj bolnici Vukovara koja je u međuvremenu dignuta na nivo nacionalne i memorijalne bolnice i bolnice hrvatskih veterana. Upravo u početku provođenja tog programa samo u prva 3 mjeseca prošloga mandata ove Vlade kada je program i započeo točnije 17. listopada zahvaljujući tome 823 hrvatska branitelja su bila na pregledu u Općoj bolnici Vukovar. Danas je taj program zaživio na području cijele RH odnosno na području svih županija i bitno je i važno da se on i unutar specifičnoj situaciji unazad godine dana pandemije nastavlja i da će biti proveden i ove godine vjerujem prije svega na zadovoljstvo hrvatskih branitelja koji će putem njega moći preventivno ustanoviti svoje zdravstveno stanje, eventualno otkriti možda i neke pobole odnosno reagirati na vrijeme i svakako time spasiti i svoje živote. Nadam se da će i ove godine kao i proteklih godina upravo to biti cilj ovoga programa i podržavam dakle njegov nastavak.

Hvala vam lijepa.

Idemo na 19. pitanje, kolega Marin Miletić postavit će ga ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću. Izvolite.

Hvala lijepa predsjedniče sabora. Poštovani ministre Butkoviću ovo pitanje upućivam ne samo kao ministru u Vladu, nego kao saborskom zastupniku izabranom iz 8. izborne jedinice, iz našeg dvorišta. Vidjeli smo da je Vlada na svojoj sjednici održanoj prošlog četvrtka dala još jednu potrebnu suglasnost kako bi se u riječkom brodogradilištu 3. Maj mogla dovršiti gradnja broda 514. Nakon što je RH nedavno na stečajnoj dražbi kupila taj brod tim potezom je zatvoren jedan krug poslova u našem 3. Maju. Državna institucija i RH postala istovremeno kupac tog broda, kreditor tog broda i jamac za gradnju istog broda. Sve to je vrlo točno i precizno popratio premijer svojom izjavom istaknuvši da bez države 3. Maj u ovakvom stanju ne bi mogao funkcionirati, ali istovremeno svi smo svjesni pa sigurno i vi ovoj Vladi da ovaj model brodogradnje na ovakav način ne može funkcionirati. To je jedna prijelazna i kratkoročna faza. Ja bih isto volio da mi kao država imamo neki čarobni štapić i da čarolijom proizvodimo novac, ali to nije moguće. Dakle, mi nećemo moći plaćati brodove, naručivati, biti kreditor, jamac i ostalo. Stoga je vrijeme da čujemo i odgovore na pitanja o budućnosti 3. Maja, riječke i hrvatske brodogradnje, kakvo dugoročno rješenje Vlada ima za Brodogradilište 3. Maj? Kakav je plan? Svašta smo mi ovdje čuli i naslušali smo se svega. Sjećamo se velikih priča o dolasku Kineza, a sada se sve više i češće spominju polarni kruzeri, ugovorene su i podkoncesije u brodogradilištu za dio škvera …/Upadica: Hvala vam lijepa./… a vi u Vladi vrlo jasno pokazujete da očekujete realizaciju dogovora u budućnosti.

Hvala lijepa. Izvolite odgovor.

Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani zastupniče, vi ste u svom pitanju dosta toga konstatirali točno, uglavnom sve i drago mi je da i vi kao saborski zastupnik iz Primorsko-goranske županije kao što sam to i ja ste ustvrdili da bez Vlade RH, bez vlade u prethodnom sazivu, pa i u ovom, brodogradnja u Rijeci a i u Istri jer je ono što sad radimo u ovom trenutku, ne bi opstala, ne bi izašla iz poteškoća i ne bi imala svoju budućnost. To govori u prilog sve ove odluke koje je Vlada donosila, ja ću samo neke nabrojati najvažnije, od ljeta 2019. g. kad je išla prva odluka zaključka Vlade o iskazivanju spremnost za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje u Trećem maju te dovršetak započetih gradnji, konkretno novogradnja 723, 733 i 514. Da su te odluke bile ispravne, govori u prilog to da je dovršetak broda 723 odnosno 733 dovršen 29. rujna 2020. g. i da je u državni proračun vraćeno jamstvo kao i ukupan kredit HBOR-a a to se očekuje i kod završetka i drugih brodova u Trećem maju. Taj model nije loš, tu Hrvatska ne gubi nego hrvatska Vlada odnosno hrvatska država, hrvatski proračun daje jer drugog modela i nema u ovom trenutku, daje podršku za završetak započetih brodova i time ne gubi, što nije bio slučaj u prošlosti da ne spominjem sva ona jamstva koja su naplaćena i onaj iznos od preko 4 milijarde kuna zbog kojih i jesu brodogradilišta u Rijeci i u Puli došla u pitanje i u probleme. Što se tiče budućnosti Trećega maja, vi znate da će ubrzo početi izgradnja broda novogradnja 101, to je tek prvi u nizu brodova koji će se graditi u Trećem maju, bit će ih 5 luksuznih plovila koji se naravno rade po modelu 80-20, gdje će trup broda gradit brodogradilište Treći maj a društvo MKM Yachts koji je nositelj podkoncecije koju ste također spomenuli je uključen u taj posao i mislim da je to dobar jedan joint venture, jedan konzorcij koji će graditi brodove u Trećem maju i zapravo priznanje Trećem maju i ljudima da znaju graditi, koji znaju graditi brodove da jedni od najluksuznijih jahti će se graditi upravo u Trećem maju. Ono što Vlada RH također sprema, to je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je kroz mehanizam i za otpornost da ćemo imati određeni dio sredstava 100% bespovratnih, da će i Jadrolinija i drugi hrvatski brodari nadam se u hrvatskim brodogradilištima, graditi brodove bespovratnim sredstvima i to je nešto na čemu je Treći maj i druga hrvatska brodogradilišta imaju priliku, naravno to će se ugovarati putem javnog natječaja, vjerujem da će se svojom tehnologijom, ljudima i naravno ponudom biti konkretni za gradnju tih brodova. Drugim riječima, spašena je brodogradnja u Rijeci, ona ima budućnost, za budućih 3 do 5 g. ima se što se graditi u Trećem maju, a sve ovo što Vlada čini popratno, ovo što sam spomenuo, to je definitivno prilika za Treći maj u kojeg ja duboko vjerujem. Hvala lijepo.

Izvolite, očitovanje.

Drago mi je ministre Butković, da iz vaših riječi se vidi veliki interes za očuvanje brodogradnje ali moram ovdje ipak spomenuti neke druge još stvari. Prošlog četvrtka javnosti ste predstavili sažetak nacionalnog plana oporavka i otpornosti, čuli smo iz Vlade, i iz Vlade od onih ministara dobili smo informaciju o nekim konkretnim projektima koji će se financirati iz tog plana. S nestrpljenjem ja osobno a vjerujem i svi naši Riječani, čekamo vidjeti punu verziju tog plana. Isto ko i mnogi naši zaposlenici u brodogradilištima, kooperanti brodogradilišta i svi ljudi koji žive od te industrije kako bismo vidjeli koji su projekti hrvatske brodogradnje ušli u tu usku konkurenciju i što od onih 49 milijardi kuna će biti namijenjeno transformaciji brodogradnje. Ulaganje u restrukturiranje, modernizaciju, robotizaciju, ljudske potencijale te istraživanje i razvoj, sve to su potrebe naše brodogradnje ali ujedno i prilika za razvoj cijelog jednog segmenta gospodarstva koji je istovremeno i proizvodni i izvozni a može biti inovativan, što je rijetkost, treba priznati, rijetkost u današnjoj Hrvatskoj, barem u ovom pogledu. Zato s optimizmom čekam vidjeti što ste to pripremili, što je to pripremila Vlada za hrvatsku brodogradnju, za riječku brodogradnju u narednom periodu oporavka.

Zahvaljujem.

Sada ćemo još jedno pitanje napraviti, nakon toga ćemo imati 10 minutnu stanku, malo da se prozrači prostorija. Znači na redu kolega Štromar koji pitanje postavlja ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darku Horvatu, izvolite.

Hvala lijepa, g. predsjedniče. Poštovani ministre Horvat, u ožujku 2019. država je darovala kompleks Varteksa gradu Ivancu a tamo su najavljivali veliki projekt i poduzetnički pothvati. I niste bili onda ministar ali to je onda bivši ministar Marić dodijeli gradu Ivancu. Međutim na kraju od svega toga ništa. A Ivanec je postao jedan od rijetkih gradova koji je vratio darovano zemljište, darovanu nekretninu državi i to samo godinu dana nakon darovanja. Ministre Horvat, moje pitanje, tko je odgovoran za to što kompleks koji je primjerice mogao biti namijenjen za obrazovne programe i poduzetništvo, još uvijek zjapi prazan i propada? Je li odgovornost na gradonačelniku, njegovoj ekipi i nesposobnosti da se prostor iskoristi ili je krivica na državi kako tvrdi sam gradonačelnik Ivanca? I pravo pitanje, ima li država planove za ivanečki Varteks ili ste spremni objekt ponovno prepustiti gradu na upravljanje kada dođe novi gradonačelnik koji će znati iskoristiti nekretnine i zemljište za razvoj cijele sredine?

Izvolite, odgovor.

Hvala, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupniče. A da, jedan predmet iz 2019.g. ja moram priznati da je i mene iznenadio. Dakle, nakon procesa procjene, nakon što su tehničke službe ministarstva odradile svoj posao, nakon generirane odluke i nakon potpisanog ugovora jednog prostora koji je trebao biti pretvoren u poduzetnički inkubator stigla je odluka odnosno dopis kojim grad Ivanec vraća predmetno zemljište odnosno dio starog kompleksa „Varteksa“ državi uz obrazloženje da u ovom trenutku postoji interes da se predmetni kompleks kupi od strane privatnih poduzetnika. S obzirom da su nam relativno blizu izbori mi ćemo pričekati rasplet situacije u Ivancu. Bude li novi gradonačelnik imati perspektivu predmetni prostor razvijati siguran sam da ćemo i puno brže novom odlukom i novim ugovorom predmetni prostor moći ustupiti ponovno gradu Ivancu za gospodarsku odnosno poduzetničku namjenu, a ne bude li takve inicijative putem javnog nadmetanja ponudit ćemo ga privatnim poduzetnicima. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa g. ministre. Naime, zamolio me kandidat za gradonačelnika Nikola Sedlar da vas to pitam jer njega izuzetno interesira razvoj obrazovanja u gradu Ivancu, a konkretno u gradu Ivancu, a ima više od 10.000 stanovnika, nema nijedan obrazovni proces za studente. I on bi tamo htio smjestiti jedan kampus, studentski kampus, naravno ne ogroman, ali mini kampus gdje bi Ivančani, mladi Ivančani mogli studirati, a upravo je ta nekretnina optimalna za to. Zahvaljujem vam na odgovoru.

Hvala i vama. Dakle, nastavit ćemo kao što sam rekao nakon 10 minuta, to je točno u 12 sati pitanjem koje će kolegica Vesna Vučemilović uputiti ministru Horvatu. Nakon završetka aktualnog prijepodneva imat ćemo slobodni govor. Prva točka dnevnog reda bit će u 15 sati. STANKA U 11,50 SATI

NASTAVAK NAKON STANKE U 12,02 SATI Evo poštovane kolegice i kolege, nastavit ćemo sa radom, sada će zastupnica Vesna Vučemilović postaviti pitanje ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu, izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani ministre, moje pitanje je vezano za upravljanje državnom imovinom. Svima nam je poznato da RH u svom vlasništvu ima brojnu imovinu, između ostalog i turističko i građevinsko, ostalo građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije. Prošle godine u svibnju sabor je donio zakon kojim su sve uredbe koje su do tada bile na snazi, kao i izmjene i dopune istih postale nevažeće. Trebalo je u roku od 60 dana od donošenja zakona, a to je 10.7.2020. donijeti novu uredbu kojom bi se reguliralo to područje, odredila bi se visina koncesijske naknade, vrijeme dospijeća naknade, postupak, način i uvjeti za dobivanje koncesije itd.. Ministarstvo kojem ste vi na čelu, a koje je nadležno do dana današnjeg istu nije donijelo, pa ću vam postaviti pitanje koje je vrlo kratko i vrlo konkretno. Kada ministarstvo kojem ste vi na čelu ima namjeru donijeti navedenu uredbu, a koju je trebalo sukladno zakonu koji je donio ovaj visoki dom u svibnju, trebalo donijeti prije 8 mjeseci?

Odgovor poštovanog ministra Darka Horvata.

Hvala poštovani potpredsjedniče HS. Poštovana saborska zastupnice, svi procesi u segmentu donošenja odluke osim definirane cijene po kojoj će budući vlasnici ili najmoprimci koristiti neprocijenjeno građevinsko zemljište u turističke svrhe je urađeno, dakle napravili smo jednu široku i javnu i stručnu raspravu i ono što nam nedostaje za predmetnu uredbu je samo iznos cijene. Da nam ta cijena ne bude politička odluka formirano je jedno stručno povjerenstvo od eminentnih stručnjaka koji se bave procjenom nekretnina i istog trenutka kada predmetna studija bude završena, istog trenutka kada predmetne elaboracije unutar te studije budu evidentirane i hrvatskoj javnosti stavljene na stol, kroz novi proces prvo stručne, a nakon toga i javne rasprave definirat ćemo i toliko željenu brojku odnosno cijenu i time ćemo zadovoljit odnosno izvršit sve ono što je HS nam postavio kao zadatak.

Poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.

Hvala lijepa. Poštovani ministre, meni je drago da vi uvažavate struku za razliku od nekih kolega vaših iz vlade i drago mi je što ste tome pristupili na tako jedan temeljit način, ali i vi i ja vrlo dobro znamo da se upravo iz te koncesijske naknade puni ne samo državni proračun, a podsjetit ću vas da je javni dug narastao prošle godine za 35 milijardi kuna, nego isto tako i proračun JLS-ova, te Fond za turizam. Ostaje nejasno što će se desiti sa ovim razdobljem u kojem mi nemamo pravno regulirano plaćanje koncesijske naknade? Što će se desiti sa prihodima koje mi nismo oprihodovali? Ha podsjetit ću vas, cijelo vrijeme ove pandemije seljaci i poljoprivrednici u Slavoniji i Baranji plaćaju naknadu zato što obrađuju državno zemljište, dok evo turističke tvrtke u stranom vlasništvu uglavnom ne plaćaju koncesiju na kojima su njihovi kampovi i turistička naselja. Isto tako iz fonda se financira uglavnom turistička djelatnost u manje razvijenim krajevima. Opet moji Slavonci i Baranjci, gdje su projekti koji bi njima pomogli? Nema ih. Znači zbog tog nečinjenja, nažalost vi niste jedini ima još u ovoj vladi tih koji ne čine ono što bi trebali činiti, brojni ostaju zakinuti. Ali evo nadam se da će vaše rješenje, pa i retrogradno polučiti nekakve rezultate, ali molila bih i odgovor u pisanom obliku. Hvala lijepo.

Slijedeće zastupničko pitanje postavit će poštovani zastupnik Darko Klasić ministru Olegu Butkoviću, izvolite.

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici, uvaženi ministre Butković. Prije 9.g., 2012.g. odabran je model koncesije zagrebačkog aerodroma koji je pogodovao samo onima koji su dobili na dar stari aerodrom na Plesu i pravo gradnje nove predimenzionirane aerodromske zgrade. Kada je novi koncesionar Međunarodne Zračne luke dobio državno jamstvo od 196 milijuna EUR-a, te u koncesijski ugovor ugradio sudbinu Croatia airlinesa sve ostalo postalo je nevažno. Uz to kompleksnost vlasničke strukture Međunarodne Zračne luke Zagreb dodatno doprinosi lošem upravljanju i pogrešnim poslovnim odlukama. Nekoliko mjeseci nakon što je preuzeto upravljanje Međunarodne Zračne luke Zagreb koncesionar je …/Govornik se ne razumije/…da osigura drastično povećanje cijena aerodromskih naknada, kao i naknadu za zaštitu zračnog prostora uz suglasnost RH i time je osigurao vlastiti dodatni prihod od 580 do 620 milijuna EUR-a u 30-godišnjem trajanju koncesije. Tim astronomskim povećanjem cijena svojih usluga i pogrešnim poslovnim odlukama onemogućio je i ostvarivanje našeg strateškog cilja zračne luke kao ulazne destinacije za letove sa Dalekog istoka u Europu i poželjnu destinaciju za aviokompanije. Umjesto toga zračna luka je postala preskupa svim aviokompanijama. Padom prometa zračne luke od preko 85% radi Covida ovo javno privatno partnerstvo došlo je slijepu ulicu. Najavom dolaska jedne niskotarifne kompanije naš nacionalni prijevoznik neće sigurno biti u mogućnosti zadržati broj letova, a koncesionar zagrebačkog aerodroma sigurno će aktivirati aneks ugovora u koncesiji i nastojat troškove poslovanja prebaciti na RH. Poštovani ministre što će učiniti Vlada RH da zaštiti javni i strateški interes RH …/Upadica: Hvala./… u ovom slučaju.

Odgovor poštovanog ministra Olega Butkovića. Kolega Klasić, molim vas isključite se.

Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče hvala vam na vašem pitanju. Budući da je pitanje dosta kompleksno i sveobuhvatno neće mi biti dovoljno sve ovo da vam odgovorim, pa ću vam uz ovaj odgovor koji ću vam dati poslati i pisani odgovor budući da zadire u ugovor o koncesiji, aneksima i svemu onome što je vezano za izgradnju i koncesiju Međunarodne zračne luke Dr. Franjo Tuđman. Međutim, ono što vam mogu reći da je koncesionar zračne luke Franjo Tuđman svoju poslovnu i cjenovnu politiku vodi sukladno primjenjivim propisima nacionalnom i EU zakonodavstvu i naravno sukladno ugovoru o koncesiji i da je on ovlašten određivati i naknade zračne luke u skladu naravno sa primjenjivim propisima, ali je dužan isto tako provesti postupak i konzultacija sa ministarstvom i sa naravno jednim tijelom kojim predsjeda najveći domaći avioprijevoznik tako da je morao i zatražiti suglasnost nadležnog tijela prilikom podizanja određenih naknada. Što se tiče interesa RH, Vlade RH on nije ugrožen, to vam mogu reći, ni potpisivanjem onih aneksa ugovora koji su se potpisivali tako da ne vidim u ovom trenutku bojazan što se tiče zračne luke i odnosa sa međunarodnom zračnom lukom. Međutim, činjenica je da je Covid kriza udarila najviše zračni promet. U tom smislu i naravno Međunarodnu zračnu luku Zagreb koja od 2013. godine u redovnom prometu je tada, to ću vam jedan primjer da je Zagreb bio povezan sa 34 destinacije i imao je 2,3 milijuna putnika, a krajem 2019. je Zagreb imao preko 3,5 milijuna putnika i bio je povezan sa 48 destinacija tako da je ipak Zagreb u tih nepunih 6 godina imao određeno povećanje i prometa i naravno povezivanje sa značajnijim destinacijama. Ponavljam Covid kriza je donijela određene probleme i međunarodna zračna luka kao i druge zračne luke u Hrvatskoj ali i u Europi i u svijetu otežano funkcionira i nisu tražili nikakvu dodatnu pomoć od strane Vlade RH. Naravno mi smo, oni sve izazove u poslovanju uglavnom da tako kažem premoštavaju sa, sa instrumentima koji su im dostupni na financijskom tržištu tako da ćemo im vjerojatno ovih dana dati određenu suglasnost za zaduženje čime će oni osigurati sredstva, neophodna sredstva da mogu ovaj dio krize prebroditi na bezbolniji način. A isto tako budući da je u 2018. godini bilo jedno refinanciranje postojećeg kredita za koji smo im dali i morali smo im dati suglasnost, tu su stvorena određena sredstava, akumulirala su se određena sredstva koja su im omogućila da budu u plusu i da mogu, da mogu bolje funkcionirati. Nisu naravno znali da će doći korona kriza, ali im je to dobro došlo. Drugim riječima ne vidim zaista gdje bi bio ugrožen interes, nacionalni interes. Činjenica je da je to ugovor o koncesiji potpisan 2012. godine, postojali su određeni aneksi, ali ni u jednom dijelu po našem viđenju u ministarstvu nije ugrožen interes RH. Hvala lijepo.

Hvala. Poštovani zastupnik Darko Klasić.

Evo, hvala poštovani ministre na odgovoru i ja se nadam da će se u ovom smjeru razviti slijed događaja šta se tiče Zračne luke Zagreb, ali iskreno ne slažem se da su oni ostvarili naš strateški interes jer su zapravo svi u okruženju zračne luke podigle značajno zračni promet, mi stagniramo sa 3,8 miliona dolazaka. Kao što znamo predviđen zapravo razlog i ulaženje u koncesiju je bilo povećavanje putnika na 5 milion kao što je bila i Zračna luka Split. Ja ono šta mi je zapravo, zbog čega me je i potaknulo ovo pitanje je bojazan jer vidim da u aneksu ugovora od 12. mjeseca 2013. je navedeno da niz, uz niz razloga zapravo ne pad prometa Croatia Airlines-a ili eventualni stečaj s čime RH preuzima jamstvo kredita 196 miliona EUR-a na sebe. To je ono što mi izaziva zabrinutost. Što se tiče zračne luke dapače ovoga očekivao sam da će zbog, da se neće doći povećanje cijena i da ćemo postati konkurentni i da ćemo privući što veći broj i da ćemo povući što veći broj niskotarifnih kompanija. Kao što znamo turizam je naša dominantno privredna grana i to bi značajno utjecalo da nije bilo ove Covid krize na gospodarstvo RH. Hvala još jedanput na odgovoru.

Hvala. Slijedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Tomislav Okroša, ministrici regionalnog razvoja i fondova EU, poštovanoj Nataši Tramišak. Izvolite.

…/Govornik nije uključen./…

Kolega Klasić, možete se isključiti, molim vas. Hvala.

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovana ministrice, na 51. sjednici Vlade RH predstavili ste izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u RH koje je potom i usvojeno. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. g., RH je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura. Do 25. ožujka 2021. g. ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,38 milijardi eura odnosno preko 115% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,41 milijardu eura odnosno 54% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijardi eura odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava. U razdoblju od 2013. g. pa do ožujka 2021. g. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU-a u proračun RH iz sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračuna EU-a iznosi 38,23 milijarde kuna, u korist proračuna RH. Moje pitanje je koji program ima najbolji postotak ugovorenost sredstava te koji program ima najbolji postotak isplaćenih sredstava i zašto je to tako?

Poštovana ministrica Nataša Tramišak.

Poštovani potpredsjedniče. Poštovani saborski zastupniče, zahvaljujem se na pitanju. Vrlo važna tema, iskorištenost sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. do 2020. Dakle, točno je da smo ugovorili 115% alociranih sredstava za RH, upravo slijedom toga kako bismo podigli razinu i iskorištenosti fondova kako bismo do 2023. g. došlo do maksimalno mogućeg iznosa od 10,7 milijardi dostupnih eura. Nastavno na vaše pitanje koji operativni program bilježi najveći postotak ugovorenosti, naravno ovdje je operativni program konkretnost i kohezija koji sa sobom nosi i velike infrastrukturne projekte, taj program konkretno ima postotak ugovorenost veći od 126%. Najbolji postotak isplaćenih sredstava je zapravo u programu ruralnog razvoja ali to vam je i slijedom toga što program ruralnog razvoja sa sobom nosi niz i manjih produktivnih ulaganja ali i neproduktivnih, tu govorimo konkretno i o izravnim plaćanjima, znači ta omotnica ruralnog razvoja i izravna plaćanja je nešto što se koristi u značajno velikom postotku. Tako da iako program ruralnog razvoja još nije ugovorio u cijelosti maksimalni iznos, on bilježi najveći postotak isplaćenosti sredstava samim korisnicima. Kada govorimo o isplaćenim sredstvima korisnicima na razini svih operativnih programa, mi ovdje govorimo već sada o više od 50% a to je bio i jedan od velikih prioriteta i ove nove Vlade da sve procedure maksimalno skrate i da se ubrza upravo ta isplata svim korisnima europskih fondova a u konačnici i da maksimalno u što kraćim rokovima ovjeravamo sredstva prema Europskoj komisiji. Dakle trenutni podatak, 38,23 milijardi kuna u korist proračuna RH ali nastavljamo i dalje i plan je u narednih 2 mj. ovjeriti dodatnih 3 milijarde kuna prema Europskoj komisiji a time će taj postotak značajno i porasti do lipnja ove godine. Hvala vam.