7. sjednica

Sabor

7. 4. 2021
objavljeni podaci: 7. 4. 2021

Transkript

Poštovane kolegice i kolege, prije nego što pređemo na prvu točku dnevnog reda želio bih vas izvijestiti da me pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zamolila da odgodimo današnju raspravu o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020.g. Prihvatio sam njezinu molbu, te ćemo isto raspraviti sutra kao prvu točku umjesto točke Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020.g. koju ćemo raspraviti u nekom drugom terminu, možda već idući tjedan. Kao druga točka dakle danas bit će Izbor, imenovanja i razrješenja jer imamo još nekih promjena i prijedloga koje moramo raspravit. Sada prelazimo na prvu točku današnje sjednice HS, a to je: -Prijedlog odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda RH. Predlagatelj je predsjednik RH. Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH uređen je čl. 119. st. 2. Ustava RH i čl. 44., 44a. i 44b. Zakona o sudovima, te se na njega primjenjuju odredbe Poslovnika HS iz čl. 214. Poslovnika. U skladu s navedenim postupak izbora sastojao se od slijedećih koraka: 1. Postupak izbora pokrenulo je DSV sukladno čl. 44a. st. 1. Zakona o sudovima objavljivanjem drugog javnog poziva nakon što prvi javni poziv nije rezultirao izborom predsjednika vrhovnog suda. 1. DSV je sukladno čl. 44a. st. 4. Zakona o sudovima dostavio predsjedniku republike prijave pristigle na javni poziv. 1. Na temelju istog članka zakona ured predsjednika zatražio je prethodno mišljenje o kandidatima od opće sjednice vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe HS. 1. Opća sjednica vrhovnog suda na sjednici održanoj 18. svibnja nije dala pozitivno mišljenje niti za jednog kandidata. 5. Odbor za pravosuđe HS na 17. sjednici održanoj 8. lipnja nakon provedene rasprave nije dao pozitivno mišljenje niti za jednog kandidata. 6. Predsjednik RH na temelju odredbe čl. 119. Ustava RH dostavio je predsjedniku HS prijedlog odluke o izboru Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda RH. 7. Prema čl. 224. st. 3. Poslovnika HS u roku od 15 dana u prijedlog dnevnog reda uvrstio sam zaprimljeni prijedlog odluke koji ćemo sada raspraviti. Molio bih prvo predstavnika Odbora za pravosuđe da dodatno obrazloži mišljenje odbora sa sjednice, kao što sam kazao, koja se održala 8. lipnja, izvolite. Kolega pardon, nisam vas najavio, predsjednik Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić, izvolite.
Kolegice i kolege, predlažem da nastavimo sa radom. Možemo se sjesti tko želi prisustvovati odnosno govoriti, tko želi otići neka ode da možemo nastavit s radom. Kolege Bauk, Bošnjaković možemo? Dakle, idemo na iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika i prva će u ime nezavisnih zastupnika govoriti poštovana zastupnica Karolina Vidović Krišto. Izvolite.
Dobar dan svima, dobar dan gospođa pravobraniteljice, poštovani zastupnice i zastupnici prije nego što pređemo na današnju raspravu Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće tri točke: Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu i Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu Tako je bilo i na matičnom odboru, na matičnim odborima. Da li ste suglasni s ovim prijedlogom? Ima li primjedbi? Nema. Kako nema primjedbi o navedenim točkama provest ćemo objedinjenu raspravu. Podnositeljica je pučka pravobraniteljica na temelju Članka 16. Zakona o pučkom pravobranitelju, Članak 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije, Članka 9. Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu sprečavanje mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, Članku 215. Poslovnika Hrvatskog sabora te Članku 39. Poslovnika pučkog pravobranitelja odnosno pravobraniteljice. Raspravu su proveli slijedeći Odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za zdravstvo i socijalnu politiku i za pravosuđe. Vlada je dostavila mišljenje i imate to mišljenje. Želi li podnositeljica dati dodatno obrazloženje? Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, izvolite. Dobar dan, izvolite.
Izvješće o obavljenoj reviziji i učinkovitosti i spremnosti RH za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz programa održivog razvoja do 2030. Podnositelj je Državni ured za reviziju. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak: Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji i učinkovitosti spremnosti RH za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz programa Održivog razvoja do 2030.g.“ Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 111 zastupnika i zastupnica, 78 za, 33 suzdržana i na taj način je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Gospođa Natalija Martinčević iznosit će stajalište Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista. Izvolite.
Sljedeća točka dnevnog reda je - Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za nagradu za promicanje prava djeteta Podnositelj: Odbor za obitelj, mlade i sport Predlagatelj je Odbor za obitelj, mlade i sport na temelju članka 44., 87. i 161. Poslovnika Hrvatskog sabora, te članka 6. Zakona o nagradi za promicanje prava djeteta. Žele li predstavnici predlagatelja dodatno obrazloženje? Poštovana zastupnica Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora. Vesna Bedeković, ispričavam se.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12:43 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo sa sljedećom točkom, a to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o vodama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 129 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Mario Šiljeg, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,35 SATI. Poštovane kolegice i kolege, evo stanka nam je istekla pa vas molim da zauzmemo mjesta i da počnemo sa drugom točkom. Najprije će, ta točka je: A) Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. godine B) Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine C) Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine D) Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine. Podnositelj je Vlada RH sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora donesenom na sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine. Raspravu je proveo Odbor za regionalni razvoj i fondove EU. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, Velimir Žunac. Izvolite.
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, ispričavam se zbog malog kašnjenja, počinjemo sa najavljenim dnevnim redom, prva točka: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 155 Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članaka 152. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Sada bih molio predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog konačnog prijedloga zakona. S nama je poštovani ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. Ministre izvolite.
Nemamo više iznošenja stajališta, prelazimo na slijedeću točku dnevnoga reda. - Prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. broj 160. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja ministar gospodarstva i održivog razvoja g. Tomislav Ćorić uzeti riječ uvodno? Izvolite.
NASTAVAK ZASJEDANJA 7. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA ODRŽANE 1. SRPNJA 2021. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, dobro jutro. Na početku predložit ću da objedinimo raspravu o prvoj i drugoj točci dnevnog reda, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. I jedno i drugo je hitni postupak, prvo i drugo čitanje. Jesmo li suglasni s tim prijedlogom? Hvala vam. Onda ću ovaj, krenuti, dakle, objedinjena je rasprava, dvije točke: ¬- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 147 - Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 153; Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog da se ovi zakonski prijedlozi rasprave po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za pravosuđe, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Sada bih zamolio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenih zakona. S nama je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Ministre, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,03 SATI Molim vas, nastavljamo s radom. Na redu je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 122 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. I amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane. Želi li predstavnik predlagatelja, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, g. Tomo Medved uzeti riječ? Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,12 SATI Dobro, na redu je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. broj 108 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i za obrazovanje, znanost i kulturu. Želi li predstavnik predlagatelja, s nama je državni tajnik gospodin Tomislav Paljak uzeti riječ i upoznati nas s ovim prijedlogom zakona? Izvolite.
Idemo sada na raspravu sukladno najavljenom dnevnom redu. Prvi je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 96. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu, a amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Onda sačekajte državni tajniče, javlja se za stanku kolegica Selak Raspudić, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,05 SATI. Poštovane zastupnice i zastupnici, prije nego prijeđemo na glasovanje, želio bih se osvrnuti na važnost današnjeg dana. Dan neovisnosti obilježavamo kao spomendan na 25. lipnja 1991. g. kada je Hrvatski sabor donio 2 povijesne odluke. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnost RH i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH. Nakon sjednice RH zatraženo je od svih stranih predstavnika akreditiranih u Zagrebu da njihove Vlade priznaju državu Hrvatsku. Ove odluke predstavljale su ustavnopravni temelj za samostalnost i neovisnost na kojima je nastala suverena hrvatska država. Tim je činom RH pokrenula postupak razdruživanja od SFRJ i drugih republika te zatražila međunarodno priznanje. Bio je to jedan od najvažnijih dana u modernoj hrvatskoj povijesti. Tom danu je prethodio referendum o hrvatskoj samostalnosti. Naime, zbog nepostizanja napretka u pregovorima s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o razrješenju državne i političke krize, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma koji je održan 19. svibnja 1991. g. Na referendumu je više od 93% birača glasovalo za Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Time je otvoren put da Hrvatski sabor poštujući volju hrvatskog naroda 25. lipnja 1991. g. donese ove dvije povijesne odluke. Datum 25. lipnja važan je pravno, politički i povijesno jer su toga dana doneseni temeljni državni akti kojima je RH stekla međunarodnopravni subjektivitet. Odlučeno je, dakle da prestaje vrijediti državnopravni sustav SFRJ i da započinje primjena zakona suverene RH. Istoga dana kad je Hrvatska, svoju neovisnost i samostalnost proglasila i Slovenija. Idućeg dana, 26. lipnja stiglo je iz Slovenije prvo međunarodno priznanje države Hrvatske. Stupanje na snagu ovih dviju odluka, odgođeno je za 3 mjeseca, uz posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se kriza pokušala riješiti mirnim putem. Međutim, istekom moratorija na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje hrvatsko državno vodstvo. Postalo je jasno da svoju tek proglašenu neovisnost Hrvatska, nažalost, neće moći ostvariti mirnim putem, primjenom demokratske volje hrvatskog naroda izraženoj na referendumu, već će se morati izboriti za svoju slobodu u Domovinskom ratu. U obrani hrvatske slobode i samostalnosti, posebno priznanje zaslužuje prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Svi oni, ali i velik broj drugih ljudi koji su se aktivno uključili u obranu Hrvatske pokazavši iznimnu hrabrost, odlučnost i ljubav prema domovini, najzaslužniji su za to što danas živimo u demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj. Stoga su Domovinski rat i njegove vrijednosti temelj postojanja današnje Hrvatske, a naša obaveza je da te vrijednosti čuvamo i ostavimo u nasljeđe budućim naraštajima. Dame i gospodo, u ovih 30 godina neovisnosti ostvarili smo sve velike strateške ciljeve koje smo definirali na početku stvaranja moderne hrvatske države, a članstvo u NATO-u i EU donijelo nam je novu perspektivu i mogućnost. Pred nama su sada novi izazovi. Izgradnjom Pelješkog mosta povezat ćemo državni teritorij RH, nastavit ćemo s pripremama za ulazak u Schengen i Eurozonu, realizirati nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafalea te ubrzati reforme pravosuđa, državne uprave, zdravstva i socijale, čime ćemo ojačati našu sigurnost, zaštiti granice i osigurati gospodarski napredak. Kao što su naši prethodnici iz 1. saziva HS-a imali odgovornost svoga vremena, na čemu im odajemo priznanje, tamo i mi danas imamo svoju obvezu prema hrvatskom narodu. Našim djelovanjem trebamo pridonositi stvaranju pozitivnog političkog ozračja u društvu i donošenjem zakonodavnog okvira odgovoriti na potrebe naših građana. Prethodna i ova godina koji su obilježili pandemija i razorni potresi, pokazale su koliko je važno usklađeno djelovanje HS-a i Vlade RH u zaštiti života, zdravlja ljudi te njihove sigurnosti. Nastavak borbe protiv pandemije i obnova područja razorenih potresom i dalje ostaju prioriteti našeg djelovanja. Poštovane kolegice i kolege, budućnost Hrvatske u svijetu brzih promjena možemo graditi samo zajedničkim djelovanjem i međusobnim uvažavanjem imajući u vidu kao glavni cilj boljitak i životni standard hrvatskih ljudi. Zato još jednom pozivam sve nas, saborske zastupnike, da se na temeljnim vrijednostima na kojima je nastala današnja Hrvatska, ali i uvažavajući svjetonazorske i političke razlike, u našim raspravama okrenemo temama budućnosti i izazovima modernog doba. I na kraju, još jednom, svima vama i svim građankama i građanima te Hrvaticama i Hrvatima diljem svijeta, čestitam Dan neovisnosti. Hvala vam.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u raspravi. Sada ćemo sukladno zaključku Odbora za financije i državni proračun koji je predložio na temelju čl. 247. Poslovnika da provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće tri točke, dakle: - Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. s prijedlozima izmjena i dopuna Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., s obrazloženjem za: - Hrvatske vode, - Hrvatske ceste, - Centar za restrukturiranje i prodaju, - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, - HZZO, - Hrvatske autoceste, - HŽ Putnički prijevoz i - HŽ Infrastruktura - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021., drugo čitanje, P.Z.E. br. 145 i - Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g. Dakle, glasovat ćemo o tome da li ćemo provesti objedinjenu raspravu sukladno prijedlogu Odbora za financije i državni proračun. Ima li netko protiv tog prijedloga? Ako nema onda ni nema potrebe za glasovanjem. Suglasili smo se, dakle provest ćemo objedinjenu raspravu za navedene tri točke. Još jednom ću ponoviti, to je Prijedlog izmjene i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. I Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g. Predlagatelj akata je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 39. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a te na temelju čl. 109. Zakona o proračunu. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Kod donošenja državnog proračuna primjenjuju se odredbe Članka 211. i 212. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za poljoprivredu i Odbor za gospodarstvo. Podsjećam na Članak 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i projekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manjka državnog proračuna i projekcije. U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i projekcija podeseni se amandmani kojima se predlažu povećanja proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna. Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja. S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu. Članak 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave. Sada bih molio predstavnika Vlade da dodatno obrazloži Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna i ostale navedene akte, pozdravljam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića. Potpredsjedniče izvolite.
Dobro jutro poštovane zastupnice, poštovani zastupnici. Nastavljamo s radom. Danas prva točka na dnevnom redu: Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, drugo čitanje, P.Z. br. 109 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Sada bih molio predstavnicu predlagatelja da da dodatno obrazloženje zakona, s nama je poštovana državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman. Izvolite.
Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije, investicije HAMAG-BICRO za 2018.-2019.g. Podnositelj je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije, investicije, o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44.st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije, investicije HAMAG-BICRO za 2018.-2019.g.“ Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 112 zastupnika i zastupnica, 76 za, 7 suzdržanih, 29 protiv te je na taj način donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,50 SATI Ah, imamo čini mi se zahtjev za stankom jel? Nismo, nismo još ni počeli, možemo počet točku da bude po Poslovniku pa ćemo onda ovaj. Evo ga, ovaj stanka nam je istekla pa ćemo nastaviti s radom i idemo na slijedeću točku, a to je: - Prijedlog Odluke o imenovanju članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Predlagatelj je Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu temeljem Članka 159. Poslovnika i Članka 11. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Imamo zahtjev za stanku, poštovani zastupnik Marin Lerotić. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,12 SATI. Poštovane kolegice i kolege, molim vas zauzmimo svoja mjesta pa ćemo ići na prvu točku današnjeg dana a to je 1. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 128. – predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina. Izvolite.
Ovime smo došli do kraja slobodnih govora, pa sada prelazimo na dnevni red kako je najavljeno, prva točka: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 134 Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno Članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona, s nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić. Izvolite.
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Danas započinjemo s: - Konačnim prijedlogom Zakona o gospodarenju otpadom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 132 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Sada će nam predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat. Izvolite.
Gospođe i gospodo zastupnici, počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do čl. 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prva na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj i pitanje upućuje ministru unutarnjih poslova i potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću, izvolite.
Zahvaljujem predstavnicima medija. Dobro jutro cijenjene gospođe i gospodo zastupnici, otvaram 7. sjednicu HS, sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike vlade i ostale nazočne članove i članice vlade. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 6. sjednice HS primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 6. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda. Konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u Konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima. Te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U Konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 17 novih točaka pod rednim brojevima 8., 9., 10., 13., 20., 21., 22., 27., 28., pa točke od 69. do 73. i točke 78., 80. i 84. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlogu zakona za koji je predlagatelj predložio donošenje u hitnom postupku. To je točka 1. Konačnog prijedloga dnevnog reda, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 128. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovog zakona? Ako nema primjedbi utvrđujem da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205. Poslovnika. Pisanih prigovora na dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu nije bilo, te se taj dnevni red sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika smatra utvrđenim. Sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika na sjednici sabora prigovor se može podnijeti u pisanom obliku samo na one točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu. Sukladno navedenom članku Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka podnio je pisani prigovor na točku 13. Informacija o sažetku nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. koju nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu kojim predlaže da se ista vrati predlagatelju na doradu budući sadržava sažetak, a ne cjeloviti dokument. Međutim, ovaj prijedlog nije moguće prihvatiti budući da se radi samo o informaciji o sažetku nacrta Nacionalnog plana, a koji je vlada uputila temeljem čl. 123. Poslovnika kako bi zastupnike i javnost informirala o izradi ovog važnog dokumenta. Dakle, ovaj dokument došao je na inicijativu predsjednika vlade kako bi zastupnici u ovoj fazi, dokument dakle još nije usvojen, bili informirani i hrvatska javnost o tome što vlada planira učiniti i on se i zove kako ste i vidjeli iz dokumenta Informacija o sažetku nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Izvolite kolegice Benčić.
Sljedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 117 Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske, a temeljem članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za turizam. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Tonči Glavina. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,11 SATI. Poštovane kolegice, jer ste samo 2, nema kolega uopće. Nastavit ćemo sa radom. Evo, stižu i kolege, - Izvješće o radu stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu, s financijskim pokazateljima; bit će naša sljedeća točka. Podnositelj je Vlada RH temeljem čl. 6 Zakona o strateškim robnim zalihama. Raspravu su proveli Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnika podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Ivo Milatić, izvolite. Pardon, samo, zastupnica Selak Raspudić, čini mi se da će zatražiti stanku, ako sam dobro shvatio. Izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Rada Borić, izvolite.
Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019. g., podnositelj je HZMO. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019. g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo je 114 zastupnica i zastupnika, 103 za, 9 suzdržanih i 2 protiv te je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Hvala. Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Centra i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.
Slijedeći će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti poštovani zastupnik Željko Sačić. Izvolite.
Došli smo do kraja sa iznošenjem stajališta klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika i zastupnica, pa ćemo sada prijeći na dnevni red kako smo i najavili. Prva točka: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br. 140. Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje konačnog prijedloga zakona, s nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj. Izvolite državni tajniče.
Sada prelazimo na slijedeću točku, a to je: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, prvo čitanje, P.Z. broj 154. Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za obrazovanje znanost i kulturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani Ivica Šušak, državni tajnik. Imamo prije toga zahtjev za stanku poštovane zastupnice Marije Selak RAspudić. Izvolite.
Idemo na slijedeću točku dnevnoga reda: - Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti Covid-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u RH za razdoblje od 16. siječnja do 31. svibnja 2021. Podnositelj je Vlada RH na temelju zaključka HS donesenog na 4. sjednici od 4. prosinca 2020. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? S nama je g. ministar zdravstva, g. Vili Beroš, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,24 SATI Hvala novinarima, hvala kamermanima i snimateljima. Idemo sada prema dnevnom redu kako smo najavili: - Izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća. Podnositelj je predsjednik Vlade RH. Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove. Pozdravljam predsjednika vlade i molim ga da da dodatno obrazloženje navedenog izvješća, poštovani predsjednik vlade Andrej Plenković, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:48 SATI Evo poštovane kolegice i kolege, stanka nam je završila pa idemo na sljedeću točku, a to je: - Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo, P.Z.E. br. 159 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Ivo MIlatić. Izvolite.
Objedinjeno izvješće o obavljanim financijskim revizijama trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, podnositelj Državni ured za reviziju, ponovo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a glasujemo pa dajem na glasovanje sljedeći Zaključak. Prihvaća se navedeno Objedinjeno izvješće. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 110 i svih 110 zastupnika i zastupnica bili su za pa je donesen Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskih revizijama lokalnih jedinica za 2019. Podnositelj je Državni ured za reviziju. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo ponovo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno objedinjeno izvješće.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 111 zastupnika i zastupnica, svi su bili za te je na taj način donesen zaključak kako ga je predložili matično radno tijelo.
Slijedeća točka dnevnog reda je: - Prijedlog Odluke o proglašenju 2021. godine „Godinom Marka Marulića“ Predlagatelj: Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Predlagatelj je Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu na temelju čl. 159. Poslovnika. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo. Molim predsjednicu Odbora Vesnu Bedeković da uvodno obrazloži prijedlog.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:48 SATI Evo poštovane kolegice i kolege, stanka nam je završila pa idemo na sljedeću točku, a to je: - Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo, P.Z.E. br. 159 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Ivo MIlatić. Izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Evo kao što je jučer najavljeno započet ćemo sa prvom točkom, a to je: - Izvješće o stanju u prostoru RH za razdoblje 2013.-2019.g. Podnositelj je Vlada RH temeljem čl. 39. Zakona o prostornom uređenju. Raspravu su proveli Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izvolite. Poštovani zastupnik Brumnić traži stanku, izvolite.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, dobro jutro. Nastavljamo s radom prema planiranom dnevnom redu, prva točka danas: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, prvo čitanje, P.Z. br. 142; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja, Ivo Milatić, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,03 SATI. Poštovana kolegice jer je jedna kolegica i kolege, idemo dalje sa našim dnevnim redom i sada je točka: - Prijedlog Zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, prvo čitanje, P.Z.E. br. 150; Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje. Da, poštovana državna tajnica Nataša Mikuš Žigman, izvolite.
Evo, dobro jutro kolegice i kolege, sve vas srdačno pozdravljam, nastavljamo dalje s radom. Jutros sukladno čl. 226 st. 2 Poslovnika predložit ću dopunu dnevnog reda 7. sjednice sa 9 novih točaka. Prijedlog dopune dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Čl. 227 Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakoni donesu po hitnom postupku. Ima li tko od zastupnika primjedbu na prijedlog hitnog postupka kod donošenja zakona pod točkom 1 predložene dopune, a to je točka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 155? Ako nema primjedbi, smatram da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205 Poslovnika. Kako sukladno čl. 225. st. 4 Poslovnika pisanih prigovora na preostale točke prijedloga dopunjenog dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 7. sjednice. Prije nego prijeđemo na današnju raspravu, Odbor za financije i državni proračun predložio je temeljem čl. 247 Poslovnika HS-a da provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke. Prva je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 151 i - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 152; ¬Da li ste suglasni sa ovim prijedlogom? Jeste. Ako nema primjedbi o navedenim točkama, provest ćemo objedinjenu raspravu. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Stjepan Čuraj, izvolite.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici dobro jutro. Prije nego što krenemo jedno podsjećanje, HS je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva kao trajan spomen na tu odluku 2008.g. na ulazu u HS postavljen je reljef sv. Josipa rad kipara Šime Bulasa. Evo započinjemo u mirnom, svetom tonu. Izvolite kolegice Vidović Krišto.
Dobro jutro kolegice i kolege. Nastavljamo dalje s radom. Jutros ćemo sukladno čl. 226. st. 2. Poslovnika HS predložiti dopunu dnevnog reda 7. sjednice sa 10 novih točaka. Prijedlog dopune dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Kako sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika pisanih prigovora na točke prijedloga dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 7. sjednice. Jutros nastavljamo sa: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 127. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., a u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbor za obitelj i mlade. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovana državna tajnica Marija Pletikosa, izvolite.
Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2020. g., podnositelj je Povjerenstvo za rad po pritužbama. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prima se na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2020. g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 114 zastupnika i zastupnica, 109 za, 5 suzdržanih i donesen je zaključak kako ga je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Idemo sada na drugu točku, to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona zaštiti novčarskih institucija, drugo čitanje, P.Z. br. 93; Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava i članka 172. Poslovnika, u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, poštovani Žarko Katić. Izvolite, državni tajniče.
Četvrta rasprava, nezavisna zastupnica, poštovana Katarina Peović, izvolite.
I posljednja točka današnje sjednice: - Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva Molim predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva g. Roberta Jankovicsa da podnese izvješće.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnoga reda, to je: - Prijedlog Odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje mogućih nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi kuća, stanova i zgrada javnih namjena na području Republike Hrvatske; Predlagatelji su 44 zastupnice i zastupnici u HS-u na temelju čl. 5 i 6 Zakona o istražnim povjerenstvima. G. Grbin traži stanku vjerojatno.
Dobro jutro, nastavljamo danas s radom - Izvješćem o radu Državnog ureda za reviziju za 2020. godinu Podnositelj je glavni državni revizor na temelju Članka 24. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li podnositelj dodatno obrazložiti izvješće? Uvaženi glavni državni revizor Ivan Klešić, izvolite.
Poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici dobro jutro. Prije nego što prijeđemo na raspravu o prvoj točki današnjeg rasporeda, Odbor za poljoprivredu predložio je temeljem čl. 247. Poslovnika HS-a da provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke: - Konačni prijedlog Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 98; - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 97 Jeste li suglasni s ovim prijedlogom? Ako nema primjedbi o navedenim zakonima provest ćemo objedinjenu raspravu. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. U vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molio bih sada predstavnika predlagatelja, poštovanog državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka da da obrazloženje navedenog prijedloga zakona. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,16 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom kao što smo i najavili. - Informacija o sažetku nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 123. st. 2. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za pravosuđe, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za poljoprivredu, Odbor za europske poslove, Odbor za regionalni razvoj i fondove EU, Odbor za gospodarstvo i Odbor za financije i državni proračun. Pozdravljam predsjednika vlade, pozdravljam potpredsjednike, ministre i ministrice i pozivam sada poštovanog predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži informaciju, izvolite. Samo malo, ajde, držite, držite pločice dok vam ne signaliziraju kolegice i kolege da su vas snimili. Dobro. Molim vas, počinje predsjednik vlade. Izvolite predsjedniče. A kolegica Selak Raspudić, izvolite. Samo, samo, samo, samo malo. Ovako, kolegice Selak Raspudić, dakle predsjednik vlade je došao ovdje, stanka može biti poslije njegovog izlaganja. Dakle, ne možete usred njegovog govora tražiti stanku. …/Upadica iz klupe: Nije on još počeo/… Ne, ne, on je došao za govornicu, stao ovdje, dignute su bile replike, nije tražena stanka prije nego što sam ja najavio, nemojte se ljutiti. …/Upadica iz klupe: Tražena je stanka/… …/Upadica iz klupe: Išle su i replike prije izlaganja i replike su išle/…Kada je tražena stanka? Dobro, ma u konačnici izvolite zahtjev za stanku. Dobro. Sjednite onda predsjedniče vlade. Izvolite vi na mjesto, sjednite, a sad ćemo onda čuti obrazlaganje stanke. Imamo za sada dva zahtjeva, kolegica Selak Raspudić i kolegica Vučemilović, izvolite. Spustite onda sad pločice za repliku jer ajde idemo redom, prvo zahtjevi za stankom, izvolite.
Sada je na redu g. Silvano Hrelja koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a. Izvolite.
Posljednja točka dnevnoga reda večeras je - Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice, predlagateljica je pučka pravobraniteljica Na temelju članka 12. Zakona o Pučkom pravobranitelju raspravu je proveo Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Želi li pučka pravobraniteljica dati dodatno obrazloženje? Tena Šimonović Einwalter.
Sad ćemo prijeći na slijedeću točku, a to je: - Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije Covid-19 Podnositeljica je pučka pravobraniteljica temeljem Članka 16. Zakona o pučkom pravobranitelju. Raspravu su proveli Odbor za zaštitu okoliša i prirodu, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li podnositeljica dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, izvolite.
Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnog proračuna za 2019. Podnositelj je Državni ured za reviziju i ovdje glasujemo sukladno čl. 44. i st. 4. Poslovnika. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno objedinjeno izvješće.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Jednoglasno 110 glasova za, donesen je zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2020. Podnositelj Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno izvješće.“ Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 113 zastupnika, 111 za, 2 suzdržana tako da smo donijeli zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u Jadranskom moru. Podnositelj je Državni ured za reviziju. Glasujemo isto tako sukladno čl. 44. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno izvješće.“ Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 112 zastupnika i zastupnica, 109 za, 3 suzdržana te je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,32 SATI. Dobar dan. Na redu je: ¬- Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 44; Predlagateljica je zastupnica Anka Mrak-Taritaš na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predlagateljica dati dodatno obrazloženje, zastupnica Anka Mrak-Taritaš? Da. Izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj HDZ-a u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.
Sljedeći Klub zastupnika biti će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Prica. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,47 SATI Evo ga poštovane kolegice i kolege, stanka nam je istekla, pa idemo na slijedeću točku a to je: - Prijedlog Zakona o porezu na digitalne usluge, prvo čitanje, P.Z. br. 105 Predlagateljica: Katarina Peović Predlagateljica zakona je Katarina Peović temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Vlada je dostavila mišljenje, raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državi proračun. Želi li predlagateljica dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana zastupnica Katarina Peović, izvolite.
Poštovane kolegice i kolege ja bi vas zamolio da tko želi ostati ostanete, sjednete, a tko želi izaći da izađe kako bismo mogli nastaviti sa radom. Nema, nema, poslije će biti. Evo uglavnom, uglavnom smo se smirili pa možemo nastaviti, sada ćemo ići na iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika. Kolegice Borić možemo? Ovaj i prvi će govoriti u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina poštovani zastupnik Veljko Kajtazi. Izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj MOST-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.
Sljedeća točka dnevnoga reda je: - Izbor, imenovanja i razrješenja Prijedlog odluke o imenovanju člana i zamjenika člana u Radnu skupinu za koordinaciju nacionalnih aktivnosti u okviru Konferencije o budućnosti Europe. Molim predsjednicu Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Nadu Murganić da obrazloži Prijedlog odluke.
I sada prelazimo na prvu točku dnevnoga reda danas i ovaj tjedan, to je: - Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2020.g. Podnositeljica je pravobraniteljica za djecu na temelju čl. 19. Zakona o pravobranitelju za djecu. Raspravu je proveo Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li gospođa podnositeljica izvješća gospođa pravobraniteljica za djecu gospođa Helenca Pirnat Dragičević uzeti riječ? Sad možete stanku tražiti, da izvolite gospođa Peović.
Hvala. Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Ružica Vukovac. Izvolite.
Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj IDS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Marin Lerotić. Izvolite.
Idemo na drugu raspravu, neovisni zastupnik, poštovani kolega Milan Vrkljan, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,20 SATI. Sljedeća točka dnevnog reda je - Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 106. Predlagatelj je Klub zastupnika SDP-a na temelju članka 85. Ustava RH i članka 174. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave shodno članku 197. Poslovnika. Vlada je dostavila mišljenje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje, graditeljstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati obrazloženje? Uvaženi zastupnik Arsen Bauk.
Kao što smo jučer odlučili sada prelazimo na objedinjenu raspravu sljedeće dvije točke, a to je: - Prijedlog odluke o razrješenju glavnog ravnatelja HRT-a, te - Prijedlog odluke o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Predlagatelj je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na temelju čl. 19. i 20. Zakona o HRT-u. Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Predstavnik pardon, poštovani Željko Pavić potpredsjednik odbora, mislio sam da će predsjednica ali potpredsjednik će nam dati dodatno obrazloženje. Izvolite.
Dobro jutro svima, koliko god da vas ima. Nešto manje interesa danas ujutro no mi ćemo nastaviti s radom, imamo: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/2011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 91 Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava i članka 172. u svezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani državnik tajnik u Ministarstvu financija, Stjepan Čuraj, izvolite.
Slijedeća točka biti će: Izvješće o radu policije u 2018. i 2019. godini Podnositelj je Vlada RH temeljem čl. 4. Zakona o policiji. Raspravu je proveo Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbor za obitelj, mlade i sport. Želi li predstavnik podnositelja izvješća dat dodatno obrazloženje? Poštovana državna tajnica Irena Petrijevčanin-Vuksanović.
Sada ćemo prijeći na, kao što sam najavio u petak, na prvu točku današnjeg dnevnog reda, a to je: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 148. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić, izvolite.
Idemo na slijedeću točku dnevnog reda, to je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a pardon, - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, drugo čitanje, P.Z.E. broj 101 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Ivo Milatić, izvolite.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u iznošenju stajališta i sada ćemo prije prelaska na dnevni red samo obavijest. U dnevni red 7. sjednice uvrstio sam dvije nove točke i to na temelju čl. 242. st. 4. Poslovnika „Prigovor protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice“ koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković i na temelju čl. 236. st. 5. Poslovnika „Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o zahtjevu za mišljenje o povredi čl. 238. Poslovnika HS“ kojeg je podnio zastupnik Domagoj Hajduković. Sada ćemo prijeći na raspravu prema predviđenom dnevnom redu, prvo je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini, drugo čitanje, P.Z. br. 47. Predlagatelj je vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molio bih sada predstavnika podnositelja da dodano obrazloži navedeni prijedlog zakona. S nama je poštovani državni tajnik Željko Plazonić, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 20,33 SATI Poštovane kolegice i kolege, molim vas, zauzmite ponovo svoja mjesta da nastavimo s radom i slijedeća točka nam je: - Konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, drugo čitanje, P.Z. br. 92 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172 u svezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Tomo Medved, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja, izvolite.
Gospođa Ermina Lekaj Prljaskaj iznosit će stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.
gđa. Anja Šimpraga iznosit će stajalište Kluba zastupnika SDSS-a. Izvolite.
Evo poštovane kolege i kolegice dobro jutro. Nastavljamo dalje sa dnevnim redom, današnja točka je: Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 144 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno Članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Zdravko Zrinušić, izvolite.
Sada bismo prešli na prvu točku današnjeg rada, a to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, drugo čitanje, P.Z. br. 87; Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172 u svezi s čl. 190 Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za regionalni razvoj i fondove EU. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana državna tajnica Spomenka Đurić. Izvolite.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u raspravi i sada ćemo prijeći na naš dnevni red, prva točka. Prijedlog Zakona o tržištu električne energije, prvo čitanje, P.Z.E. broj 146 Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Zamolit ću sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona, s nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić. Izvolite.
Sada prelazimo na drugu točku: - Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2020. g.; Podnositeljica je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom na temelju čl. 17 Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom. Raspravu je proveo Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Želi li prestojnica, podnositeljica Izvješća dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom, Anka Slonjšak. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,56 SATI Poštovane kolegice i kolege, evo istekla nam je stanka, prelazimo na slijedeću točku, to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, drugo čitanje, P.Z. br. 142. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za gospodarstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Ivo Milatić, izvolite.
Četvrta rasprava danas, poštovana kolegica Katarina Peović u ime Kluba zastupnika HSS-a i Radničke fronte. Izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Sukladno čl. 226. st. 2. Poslovnika predložit ću dopunu dnevnog reda 7. sjednice sa 5 novih točaka. Prijedlog dopune dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Kako sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dopune dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 7. sjednice. I prelazimo na prvu točku, a to je: - Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2019.g. Podnositelj je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave temeljem čl. 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo. Vlada je dostavila svoje mišljenje. Želi li podnositelj dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana ministrica, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14:36 SATI Dakle, - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 107 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. S nama je opet državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja gospođa Nataša Mikuš Žigman. Želite li dati uvodno obrazloženje? Da. Hvala.
Pravilnik o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka, potvrđivanje, podnositelj Agencije za zaštitu osobnih podataka. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeću odluku: Potvrđuje se Pravilnik o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 106 zastupnika i zastupnica, 105 za i 1 glas je bio protiv pa je tako donešena odluka kako je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019. Podnositelj je Vijeće za vodne usluge. I o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeću odluku: Prihvaća se Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019. g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 108 zastupnika i zastupnica, 77 za, 29 suzdržanih i 2 protiv i tako je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Hvala snimateljima. Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Budući da je u nedjelju 30. svibnja Dan državnosti, a danas obilježavamo Dan hrvatske vojske i Dan hrvatske kopnene vojske, te 30. obljetnicu ustrojavanja Zbora narodne garde, molim vas da minutom šutnje odamo počast svim hrvatskim braniteljima poginulima u Domovinskom ratu, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, te svima onima koji su svoj život dali za našu domovinu. Nek im je vječna slava i hvala im. Poštovane kolegice i kolege, dame i gospodo, na Dan državnosti obilježavamo konstituiranje prvog povijesnog demokratski izabranog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990.g. kao predstavničkog tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti u RH. Još uvijek se sa zanosom sjećamo toga dana kada smo učinili prvi korak prema ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskoga naroda u stvaranju slobodne, neovisne i demokratske Hrvatske. Upravo 30. svibnja prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u ovom visokom domu iznio je najvažnije državne ciljeve koji su stajali pred novom demokratskom vlasti Hrvatske. Jednu od prvih presudnih odluka donijeli su upravo zastupnice i zastupnici tog prvog saziva HS i prepoznavši prijelomni povijesni trenutak usvojili su Božićni Ustav RH. Na taj način uspostavljen je novi politički i pravni poredak države. Time je HS potvrdio povijesnu ulogu tijekom mnogih stoljeća očuvanja hrvatske državnosti i nacionalnog identiteta. Nakon toga donesena je odluka o raspisivanju Referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske. Odlučujući o budućnosti Hrvatske u tada dramatičnim okolnostima građani su se gotovo plebiscitarno izrazili o suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj. Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu HS je donio odluku, ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH, a zatim i odluku o raskidu državnopravnih sveza sa bivšom državom. Hrvatsku državnost potvrdile su sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice, a nakon toga i druge države i međunarodne organizacije, čime je ostvarena potpuna afirmacija hrvatske države u okviru međunarodne zajednice. Vojnim pobjedama u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, te mirnom reintegracijom hrvatskom Podunavlja zaokruženo je najvažnije razdoblje moderne hrvatske povijesti, ali uz visoku cijenu ljudskih života i žrtava brojnih naših branitelja i civila. Domovinski rat i njegove vrijednosti temelj su današnje Hrvatske. Stoga obilježavajući ovaj svečani dan s dubokim poštovanjem izražavam trajnu zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i vojnicima, njihovim obiteljima, te svima koji su na različite načine sudjelovali u stvaranju, obrani i afirmaciji Hrvatske. Upravo zbog svih njih danas živimo u modernoj, slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, članici EU i NATO-a koja svakim danom na svom bogatom nasljeđu gradi Hrvatsku za buduće generacije. Poštovane zastupnice i zastupnici, nakon što smo uz velike žrtve obranili domovinu, osigurali međunarodno priznanje, te ostvarili dva najveća strateška cilja i postali članicom EU i NATO-a moramo se snažnije okrenuti budućnosti Hrvatske. Kao što smo onda bili ujedinjeni i okupljeni oko uspostave i izgradnje hrvatske države, danas su pred nama drugi izazovi koji pozivaju na zajedništvo. Nitko od nas nije mogao predvidjeti ono što se dogodilo 2020.g., cijeli svijet pogodila je neviđena pandemija koronavirusa, a nas u Hrvatskoj dodatno i razorni potres. Hrvatska se suočila s najtežom kriznom situacijom poslije Domovinskog rata. To je promijenilo naše prioritete i natjeralo nas da preispitamo ciljeve koji su pred nama. Zaštita života i zdravlja naših ljudi, te obnova potresom razrušenih krajeva postali su najvažnije zadaće. No svjesni smo da se Europa i svijet rapidno mijenjaju i globalni utjecaji vidljivi su i u našem društvu. Razvoj sofisticiranih tehnologija i umjetne inteligencije, mobilnost mladih ljudi i demografija, pitanja sigurnosti, zaštite okoliša i ekologija postali su sve važnije teme. Vodeći računa o njima pri tom ne smijemo zaboraviti čuvati naše tradicionalne vrijednosti i kršćanske korijene koji su utkani u hrvatski narod. Poštovane zastupnice i zastupnici, pred nama je i ostvarivanje nekih novih nacionalnih ciljeva. Iduće je pred nama ulazak u Šengen koji je važan zbog sigurnosnih razloga, nakon toga ulazak u Eurozonu i OECD na čemu se intenzivno radi. Kao zastupnici sudjelujemo u dijalogu s europskim kolegama i institucijama i možemo utjecati na kreiranje europskih politika, to je i bio smisao našeg dugogodišnjeg puta za članstvom u EU. U narednom desetljeću želimo ostvariti viziju Hrvatske koja će se temeljiti na samodostatnosti našeg gospodarstva i izgradnji održivog društva, te provesti zelenu i digitalnu transformaciju Hrvatske, želimo osigurati ostanak naših ljudi u Hrvatskoj i stvoriti uvjete za obitelj i mlade da mogu raditi, posebno u ruralnim krajevima. Za tu transformaciju imat ćemo u idućim godinama na raspolaganju gotovo 30 milijardi EUR-a. Osnovne smjerove te transformacije zacrtali smo kroz Nacionalnu razvoju strategiju koju smo nedavno raspravljali u HS. Želimo staviti fokus na ulaganje u ljude, inovacije, očuvanje resursa, poboljšavanje standarda i životnih uvjeta naših građana. U isto vrijeme naše gospodarstvo i društvo želimo učiniti otpornim na krize, te dati dodatni poticaj ravnomjernom razvoju naših regija. Poštovane kolegice i kolege, zato na današnji dan valja podsjetiti da je naša zadaća donošenje modernih zakona i strategija koje će osigurati budućnost Hrvatske i bolje mogućnosti za naše građane. Iskoristio bih ovaj trenutak i pozvao sve nas saborske zastupnike na bolju suradnju, međusobno poštovanje i uvažavanje, te solidarnost. Pozivam vas da sve svoje rasprave u ovom povijesnom domu usmjerimo upravo na budućnost Hrvatske. I na kraju svim pripadnicama i pripadnicima Hrvatske vojske čestitam njihov dan, a svima vama i svim hrvatskim građankama i građanima te Hrvaticama i Hrvatima širom svijeta čestitam Dan državnosti uz završne riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana tog povijesnog 30. svibnja 1990., „Neka nam živi i napreduje demokratska i suverena Hrvatska.“ Hvala vam. Želim vam samo reći da smo prije zasjedanja položili vijence na Mirogoju i povodom Dana hrvatske vojske i povodom Dana državnosti, zahvaljujem se svim kolegicama i kolegama koji su bili na Mirogoju, bilo je jedno veliko izaslanstvo, bili su svi potpredsjednici HS-a i predstavnici velike većine parlamentarnih stranaka i stranačkih klubova. I prije nego što krenemo sa radom samo još jedna obavijest, idući tjedan radit ćemo utorak i srijedu budući da je četvrtak Tijelovo nije radni dan i započet ćemo u utorak raspravom o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Viliju Berošu ministru zdravstva u Vladi RH, a u srijedu u 12,00 sati bit će glasovanje.
Sada prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je: - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 95. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, izvolite.
, pa sada prelazimo na dnevni red kako je najavljen. Prva točka: - Prijedlog zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU u RH, prvo čitanje, P.Z. br. 135 Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za regionalni razvoj i fondove EU. Pozdravljam ministricu regionalnog razvoja i fondova EU poštovanu Natašu Tramišak i molio bih ju da u ime predlagatelja da dodatno obrazloženje prijedloga navedenog zakona. Izvolite.
Prema tome sad bismo prešli onda na slijedeću točku, a ona ima dva djela A) Prijedlog Odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije i - B) Prijedlog Odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 11. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji. Raspravu je proveo Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Ne. Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu i u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Danica Baričević. Izvolite.
I sad prelazimo na prvu točku današnjeg dana, to je: -Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 129. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje Zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg, izvolite.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda: - Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020.g. Podnositelj je Hrvatska narodna banka temeljem čl. 62. Zakona o HNB-u. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun i Vlada je dostavila mišljenje. Želi li predstavnik podnositelja guverner HNB-a Boris Vujčić dati dodatno obrazloženje? Izvolite.
Mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora na temelju prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dostavio je mišljenje u roku propisanom čl. 242. stavkom 7. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno čl. 242. stavku 8. Poslovnika Hrvatskog sabora o mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabor odlučuje bez rasprave a pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor i izvjestitelj Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav a njihov govor može najdulje trajati 5 minuta. Želi li zastupnica Dalija Orešković dodatno obrazložiti svoj prigovor? Izvolite.
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Danas prva točka dnevnog reda: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, drugo čitanje, P.Z.E. br. 118 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo, amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog zakona. S nama je poštovani državni tajnik Ivo Milatić. Izvolit.
Idemo na slijedeći prijedlog zakona, to je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja, drugo čitanje, P.Z. broj 71. Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Izvolite.
Sada idemo na sljedeću točku, a to je: Konačni prijedlog Zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 121 Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. U svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. Izvolite.
Sada ćemo krenuti sa radom kako je i najavljeno: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje čl. 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P.Z. br. 141 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207.a Poslovnika Hrvatskog sabora. Navedenim člankom propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani državni tajnik u MUP Žarko Katić. Izvolite.
Mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav o zahtjevu za mišljenje o povredi čl. 238. Poslovnika HS koji je podnio zastupnik Domagoj Hajduković. Sukladno čl. 236. Poslovnika HS o mišljenju Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav odlučuje se bez rasprave. Dajem na glasovanje mišljenje Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 116 zastupnika i zastupnica, 76 za, 4 suzdržana i 36 protiv, te je na taj način potvrđeno da predsjedatelj nije postupio protivno odredbi čl. 238. Poslovnika HS.
Prelazimo sada na drugu točku dnevnog reda, pod: a) Prijedlog Odluke o razrješenju članica Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i b) Prijedlog Odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Predlagatelj akta je Vlada RH na temelju Članka 23. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, poštovani državni tajnik Ivo Milatić. Izvolite.
Idemo na slijedeću točku, a ona ima dio a) i b). a) Prijedlog odluke o razrješenju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost a) Prijedlog odluke o imenovanju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 5. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. Raspravu je proveo Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik Ivica Šušak, izvolite.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Ja vas molim da zauzmete svoja mjesta i da započnemo sa današnjim radom. Kao što znate počet ćemo sa točkom: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 127 Predlagatelj je Vlada temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za obitelj, mlade i sport. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana Marija Pletikosa državna tajnica. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:35 SATI Poštovane saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici nastavljamo s radom. Zahvaljujem predstavnicima medija. Kao što smo i najavili: - Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja izv. prof. dr.sc. Viliju Berošu, ministru zdravstva u Vladi RH Predlagatelji su 41 zastupnica i zastupnik u HS-u na temelju čl. 116. Ustava RH i čl. 125. Poslovnika HS-a. Pozdravljam predsjednika Vlade, pozdravljam potpredsjednike i ministra Beroša. Vlada je dostavila očitovanje. A sada bih pozvao predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga, govorit će poštovani kolega Peđa Grbin. Izvolite.
Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.g. Podnositeljica je Agencija za zaštitu osobnih podataka. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak: Prihvaća se godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 113 zastupnika i zastupnica, 105 za, 8 suzdržanih, pa je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Slijedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog Zakona o naknadama u području intelektualnog vlasništva, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 139. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Predstavnik predlagatelja može dati dodatno obrazloženje. Uvaženi državni tajnik Stipe Mamić, izvolite.
Hvala. Slijedeći će govorit poštovani zastupnik Davor Nađi, izvolite.
Hvala lijepa, time smo završili iznošenje stajališta i idemo na prvu točku današnjeg dnevnog reda, to je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 140. Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje Zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,27 SATI Kolegice i kolege, stanka nam je istekla pa ćemo ić na slijedeću točku a to je: - Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu Podnositelj: Odbor za predstavke i pritužbe Podnositelj akta je Odbor za predstavke i pritužbe temeljem čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora. Želi li predstavnica podnositelja izvješća dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Ivana Posavec Krivec.
I sada bismo prešli na prvu točku današnjeg programa, a to je: - Prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 12. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za gospodarstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode te Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Izvolite.
Tugomir Majdak
Hvala. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, Zakon o uzgoju domaćih životinja stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine i objavljen je u Narodnim novinama dakle 115 iz te godine. Analizom sadašnjeg normativnog okvira ocijenjena je potreba daljnjeg unapređenja nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva. Zakonom je propisano da se u RH uzgaja siva pčela koja je naša izvorna pasmina, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele na oplodnim stanicama dodatno urede pravilnikom. Odredbe zakona propisuju da registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede. Ovim zakonskim izmjenama predlaže se da registar uzgajivača matica vodi uzgojno udruženje što ne ograničava vođenje predmetnog registra na jedno uzgojno udruženje. Svaka pravna osoba koja se bavi uzgojem domaćih životinja s namjerom stvaranja uzgojno valjanih domaćih životinja može podnijeti zahtjev za priznavanje nadležnom ministarstvu u skladu s Člankom 5. važećeg zakona o uzgoju domaćih životinja. Odredbe zakona koje propisuju pravila vođenje katastra pčelinje paše brišu se radi otežane primjene u praksi. Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano važećim zakonom te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osnova za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda. Poslove pašnog reda Hrvatski pčelarski savez za potrebe Ministarstva poljoprivrede provodi operativno od 2008. godine u čemu sudjeluje 125 pčelara u svojstvu pašnog povjerenika na čitavom prostoru RH. Nadzor nad provedbom navedenih poslova ima Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat RH. Glavni cilj izmjena i dopuna zakona jeste osigura pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja u zaštiti izvorne sive pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženje vođenje registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova i pašnog reda. U odnosu na prvo čitanje dodani su novi Članci 4. i 5., a dosadašnji Članci 4. i 5. su postali Članci 6. i 7. Novim Člankom 4. prekršajne odredbe zakona se usklađuju vezano za dodani Članak 22. stavak 4. ovog zakona kao i prijelazna odredba iz novog Članka 5. konačnog prijedloga zakona. Člankom 5. konačnog prijedloga zakona propisana je prijelazna odredba na ostanku, o ostanku na snazi pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, a do stupanja na snagu novog propisanog pravilnika. Hvala.
Boris Vujčić
Poštovani g. potpredsjedniče Sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, sve vas srdačno pozdravljam i u skladu sa zakonskom obvezom, ukratko ću predstaviti Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike koja se odnosi na prvo polugodište 2020. godine. Cijelu prošlu godinu kao što znamo, presudno je obilježila pandemija bolesti COVID-19. Pandemija je uzrokovala globalnu krizu a za razliku od prethodnih financijskih ili gospodarskih kriza, ova je doista obuhvatila baš cijeli svijet. Iako nije imala ishodište u gospodarstvu, što je inače tipično za gospodarske krize u financijskom sektoru ili u realnom sektoru, ne postoji niti jedan ekonomski segment koji je ostao njome netaknut. Od cijena nafte i inflacije, dostupne potrošnje i opskrbnih lanaca, sve se preko noći promijenilo. Na gospodarsku krizu ovakvog intenziteta i karaktera, bilo je potrebno odgovoriti hitno i snažno. HNB je to i učinila pružajući izvanredno veliku potporu državi i gospodarstvu velikim paketom mjera. Podsjećam da smo se odlukom o zatvaranju ekonomije, tzv. lockdownu prošle godine u ovo vrijeme, našli u situaciji koja nije opisana niti u jednom udžbeniku. Ekonomija je gotovo stala. Sve ranije projekcije gospodarskih kretanja postale su bespredmetne a međunarodna financijska tržišta reagirala snažnim padom i visokom volatilnošću. Kao što sam tada rekao, situacija koja nije predviđena niti u kakvom priručniku, niti imamo iskustva s njom a najsličnija je u biti bila ratnoj situaciji. U takvim okolnostima potpune neizvjesnosti, mogli smo razviti sasvim nove metode praćenja tekućih ekonomskih kretanja i istodobno ih komunicirati kako tržištima, tako i javnosti. Da smo se oslanjali na uobičajene statističke pokazatelje i modele koji inače koristimo, to bi značilo da kasnimo za stvarnim gospodarskim kretanjima i nismo u stanju na vrijeme intervenirati. U to doba imali smo na financijskim tržištima dvije vrste pritisaka koje su međusobno vrlo komplicirani s jedne strane, imali smo pritisak na deviznom tržištu, snažan pritisak na deprecijaciju domaće valute a na druge strane, imali smo veliki pritisak na tržištu državnih obveznica. Znači, praktički likvidnosti na tržištu državnih obveznica je nedostajalo, ja se sjećam trenutaka kad bi ujutro gledali tržišta na Reutersu ili Bloombergu i ne samo da je nedostajala likvidnost na tržištima domaćih državnih obveznica, nego u nekim trenucima nismo imali kotacije ni za njemačke državne obveznice, znači jednostavno nije bilo kotacije, morali smo intervenirati na tržištu a bio je problem prodati njemačku, naj znači sigurniju državnu obveznicu. Znači vrlo teška situacija jer vi kad intervenirate na deviznom tržištu, a to smo morali raditi kako bi održali stabilnost tečaja, onda stvarate dodatnu likvidnost. Stvaranjem te dodatne likvidnosti, vi podgrijavate opet napad na domaću valutu. Znači, dodatne deprecijacijske pritiske. Znači dvije stvari koje morate raditi, jedna da stabilizirate devizno tržište a druga da stabilizirate tržište državnih obveznica su u principu međusobno nekonzistentni, jel, na jedan način povlačite kune, na drugi način kreirate kune a pokušavate u isto vrijeme stabilizirate jedno i drugo tržište i u toj situaciji pitanje je samo koliko dugo to može ići, koliko vi imate municije, koliko ste kredibilni da zaustavite takvu situaciju. Kako bi adresirali te probleme, od početka ožujka 2020., poduzeli smo niz mjera iz područja monetarne politike i to u tri smjera. Znači deviznim intervencijama kao što sam rekao smo očuvavali stabilnost tečaja, osiguravajući dovoljnu deviznu likvidnost zbog potražnje za devizama. Time smo spriječili u biti da pandemija bude okidač za realizaciju tečajnih rizika a time i velikih gubitaka kako u financijskom sustavu, tako i u gospodarstvu. HNB od 9. ožujka do početka srpnja bankama je plasirao 2,7 milijardi eura deviznih sredstava, što čini 5,7 BDP-a. Napomenut ću samo da smo usprkos tome upravljanjem međunarodnim pričuvama u prvih 6 mj. 2020. ostvarili zaradu od 54 milijuna eura iako je u tih 6 mj. 60% državnih vrijednosnih papira nosilo negativan prinos. Znači ne ni nulu nego negativan prinos. Pritom su likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama i dalje bili zadržani. Na smirivanje tečaja početkom travnja, posebno povoljan utjecaj imao je sporazum koji smo postigli sa Europskom središnjom bankom o valutnom swapu. Taj je sporazum zaključen 15. travnja i time je Hrvatskoj na raspolaganje Europska središnja banka u zamjenu za kune, dala još 2 milijarde eura. Sporazum je dva puta produljen i prema trenutnom aranžmanu, traje do ožujka 2022. godine. Najava tog swap aranžmana a moram napomenuti da je to prvi puta da zemlja koja nije odnosno Središnja banka koja ne izdaje rezervnu valutu, znači nije jedna od glavnih igrača na međunarodnim financijskim tržištima a nije u tečajnom mehanizmu je dobila Swap aranžman. Prije toga zemlje nisu dobivale Swap aranžmane i druge centralne banke koje su tražile taj Swap aranžman su u principu dobile repo aranžmane. A repo aranžmani su puno manje korisni zato jer podrazumijevaju angažiranje opet devizne imovine zemlje i skraćuju deviznu poziciju zemlje. U trenutku kada je to objavljeno na Bloombergu ta vijest tržišta su odmah reagirala povoljno i pritisak na kunu je pao. Znači …/Govornik se ne razumije./… tog aranžmana na dalje situacija na deviznom tržištu se smirila. To nam je otvorilo veći prostor za intervenciju na obvezničkom tržištu. Strukturnim i redovnim operacijama i smanjenjem obvezne pričuve sa 12 posto na 9 posto povećali smo kunsku likvidnost bankovnog sustava. Na taj način su kamatne stope u stresnoj situaciji zadržane na niskim razinama. Dapače, tijekom 2020. Unatoč ovako snažnoj krizi kamatne stope su nastavile padati i bile su niže nego 2019. godine. Napokon stabilnost tržišta državnih vrijednosnih papira gdje je volatilnost tog tržišta uzrokovala da je velik dio investitora u fondove u jednom trenutku odlučio povući svoje udjele u fondovima, izaći iz fondova i to je stvorilo velik pritisak na tržištu jer su se morali likvidirati državni vrijednosni papiri. To je prijetilo rastom kamatnih stopa na hrvatski dug i isto tako s druge strane je prijetilo time da fondovi u jednom trenutku moraj prestati isplaćivati udjele u fondovima. Kako je većina fondova u Hrvatskoj prodavana kroz banke na istim šalterima na kojima ljudi obavljaju svoje bankovne operacije to je prijetilo stvaranju nepovjerenja i u bankovni sustav jer bi vjerojatno ljudi teško razlučili razliku između nemogućnosti fondova da ih isplate i sigurnosti depozita u bankama. U toj situaciji došlo bi u pitanje stabilnost cijelog bankovnog sustava. Zbog toga smo se odlučili na program kupovine državnih vrijednosnih papira kako bi stabilizirali to tržište naravno na sekundarnom tržištu koristeći u velikoj mjeri i činjenicu da je u Hrvatskoj razvijen drugi stup mirovinskoga sustava, kapitalizirane štednje koji se u tom trenutku pokazao vrlo korisnim. To je naravno bilo nužno kako bi država uopće mogla se razmjerno povoljno financirati na domaćem inozemnom tržištu i tako s jedne strane pomoći i gospodarstvu u očuvanju radnih mjesta. Prvenstveno zbog toga je smanjenje broja radnih mjesta bilo svega 50 000, a s druge strane za normalno funkcioniranje vitalnih javnih sustava ali bez financiranja ni to ne bi bilo moguće. Osim spomenutih mjera monetarne politike poduzeli smo i supervizorske mjere čijom smo upotrebom osigurali prostor za optimalno korištenje instrumenata monetarne politike. Privremeno dopustili smo bankama da se koriste zaštitnim slojem likvidnosti, tzv. liquidity coverage ratio ispod propisanog najmanjeg iznosa od 100% što je izravno podupiralo likvidnost gospodarstva i time dodatno olakšavalo uvjete financiranja, ali je doprinijelo i očuvanju stabilnosti tečaja kune prema euru i time u biti štitilo sve dužnike u eurima u Hrvatskoj. Također HNB je privremeno omogućio pristup supervizorskim pravilima o klasifikaciji postojećih i novih izloženosti prema stupnju njihove naplativosti. Naime, kreditnim institucijama omogućili smo da do tada nerizične klijente, znači one koji su na kraju 2019. bili nerizični i nadalje tako tretiraju neovisno odgodama plaćanja ili novom financiranju za ublažavanje posljedica pandemije. Istodobno smo radi očuvanja solventnosti i likvidnosti kreditnim institucijama naložili da zadrže dobit ostvaren u 2019. I rasporede u kapital, te da prilagode isplate varijabilnih primitaka, raznih bonusa, nagrada i slično. Posljedično dobit banaka u prvoj polovici 2020. je smanjena, praktički prepolovljena zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja kao i rasta troškova uzrokovanog povećanjem kreditnog rizika. Dodatno poduzeli smo niz izravnih mjera kojima smo nastojali građanima olakšati poslovanje kao što su ukidanje naknada za podizanje gotovine na bankomatima iz mreže drugih banaka, hitno izdavanje kartica za zaštićene račune, povećanje limita za beskontaktna plaćanja bez pina na 250 kuna i slično. Posebnu smo brigu posvetili zaštiti potrošača, te smo vezano uz moratorije na kredite potrošača odredili da novi uvjeti i rokovi otplate ne smiju narušiti postojeća prava potrošača, te da potrošači moraju biti pravodobno i jasno obaviješteni o svojim pravima. Naglasio bih posebno da su unatoč svim ovim intervencijama koje smo radili u prvoj polovici 2020. godine devizne pričuve se do danas vratile na predkriznu razinu, a ove godine će biti i znatno više nego što su bile krajem 2019., znači prije krize. S obzirom na poduzete monetarne i supervizorske mjere, te visoke rezerve kapitala u bankama nije bilo potrebe za poduzimanje mjera makro bonitetne politike za očuvanje financijske stabilnosti što nije bio slučaj u velikom broju drugih zemalja. Drugim riječima, unatoč izvanrednim okolnostima nije bilo potrebe da primijenimo sve mjere koje su nam bile na raspolaganju, jer smo razboritim izborom politika prethodnih godina učinili financijski sustav dovoljno otpornim da uspije izdržati šok ovakvih razmjera i intenziteta. Dodao bih još da kako smo mi u Hrvatskoj osim pandemije imali i potres u Zagrebu, a kasnije i pokupski potres koji je izvan okvira ove polugodišnje informacije, onda smo neke mjere, koje smo donijeli zbog pandemije proširili na građane i poduzeća pogođene potresom. Tipa moratorija odgode otplate kredita i tako dalje. Sve se to odvijalo istovremeno s intenzivnim pripremama za ulazak za tečajni mehanizam 2. Blisku suradnju, odnosno ulaska Hrvatske u, odnosno Hrvatske narodne banke u jedinstveni sanacijski mehanizam i jedinstveni mehanizam nadzora banaka. To je sve usprkos, znači, krizi, u proljeće realizirano 10. srpnja 2020. godine. Ja moram reći da na proljeće kad je počela pandemija gotovo nitko nije vjerovao da ćemo to uspjeti napraviti, svi su rekli zaboravite 10. srpnja, to ćemo rješavati nakon pandemije, međutim upornošću mi smo uspjeli i tijekom pandemije napraviti završne korake prema ulasku u tečajni mehanizam, što je onda i realizirano početkom srpnja. Na kraju, HNB je također kao institucija interno bio pogođen pandemijom, morali smo organizirati specijalne režime rada kako bismo istodobno brinuli o zdravlju zaposlenika i osigurali kontinuitet ključnih funkcija koji ni u jednom trenutku ne smiju stati, poput naše riznice, upravljanja međunarodnim pričuvama, platnog prometa u zemlji i sličnoga ili opskrbe građana i gospodarstva sa gotovinom. Potres je teško oštetio zgrade i urede iz kojih radimo, naša druga zgrada je praktički dobrim dijelom izvan funkcije još uvijek, nadamo se da ćemo je do jeseni staviti u funkciju, što je uz pandemiju dodatno otežalo organizaciju posla. Kako je izgledalo gospodarsko stanje kroz brojke na kraju za prvo polugodište 2020.? Očekivano, zabilježen je izniman pad realnog bruto domaćeg proizvoda, u prvom polugodištu čak za 7,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Osnovni razlozi su bili smanjenje osobne potrošnje, tijekom lock downa, investicija i ukupnog izvoza, a posebno izvoza usluga, odnosno turizma. Potrošnja države blago je porasla dok se osobna potrošnja smanjila za 6,8% na godišnjoj razini. Pad osobne potrošnje bio je rezultat smanjenja raspoloživog dohotka uslijed negativnih kretanja na tržištu rada. Povoljna kretanja na tržištu rada početkom 2020. zabilježena su do ožujka, međutim nakon toga, ova 4 mjeseca došlo je do snažnog pada tržišta. Na kraju prvog polugodišta smanjen je broj zaposlenih, osobito u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. Višegodišnji povoljan trend pada nezaposlenosti također se zaustavio, a rast plaća se znatno usporio. Sredinom 2020. godine prosječna nominalna bruto plaća bila je nešto viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zbog snažnih mjera potpore očuvanja zaposlenosti u vidu isplata potpora poduzećima. Širenje pandemije je, naravno, utjecalo na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom, zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara zbog smanjenja investicija. Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 1,4% u prosincu 2019. na minus 0,2% u lipnju 2020. uglavnom zbog znatnog smanjenja cijene energije, poglavito naftnih derivata. Temeljna se inflacija blago usporila s 1,2% u prosincu 2019. na 1,1 u lipnju 2020. Pandemija je utjecala i na dinamiku u ekonomskim odnosima s inozemstvom, smanjen je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, znači višak kojeg imamo praktički od ulaska u Europsku uniju, prvenstveno naravno zbog značajnog smanjenja neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam. Završavaju ovaj presjek prvog polugodišta 2020. htio bih vas ponovno pozvati u HNB, na otvorenu razmjenu mišljenja saborskim Klubovima koji su došli u radni posjet HNB-u od prošlog izvještaja, to su tri Kluba do sada, zahvaljujem na prihvaćanju poziva, a ostale srdačno pozivam i nadam se da ćete se uskoro odazvati posjeti. Na kraju, želim vam svima dobro zdravlje, zahvaljujem se na vašoj pozornosti i sad ću rado odgovoriti na pitanja. Hvala lijepo.
Tomo Medved
Gđe. i gospodo zastupnici, poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru u ožujku ove godine, pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Tri godine nakon donošenja zakona iz 2017. G. pristupili smo donošenju izmjena koja su isključivo tehničke i organizacijske naravi. Zakonom iz 2017. g. postignut je veliki napredak u skrbi za braniteljsku stradalničku populaciju međutim nakon 3 g. primjene zakona, uočeno je kako određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. U postupku ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida pokazali su se problemi koji utječu na trajanje postupka a tiču se većinom provođenja prethodne stručne procjene. Zbog dugotrajnosti postupka, potrebno je izostaviti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida a što ne utječe na kvalitetu postupka. Radi ubrzanja postupka vještačenja u postupku ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida koji sada obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, predlažemo vještačenje staviti u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja a vještačenje će i nadalje obavljati neovisni medicinski vještaci. Vještačenje se izdvaja iz nadležnosti ZOSI-ja iz razloga što se u postupku utvrđivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida ne utvrđuje samo stupanj oštećenja organizma već i uzročno-posljedična veza tog oštećenja sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu što predstavlja za specifičnost i zahtijeva posebnu metodologiju rada koja se razlikuje od ostalih postupaka vještačenja u nadležnosti ZOSI-ja. Želim podsjetiti da je ovakav model bio u primjeni do 2015. godine. Radi ubrzanja postupka stambenog zbrinjavanja, pored organizirane stambene izgradnje koju provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja, predviđena je mogućnost kupnje stanova kao i pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja. Izmjenama se želi ubrzati postupak ostvarivanja prava namijenjenima socijalno ugroženima a uvjete dodatno prilagoditi njihovim potrebama. Izmjene u odnosu na prijedlog zakona u prvom čitanju uglavnom se odnose na novotehničku doradu članaka. Za provedbu zakona osigurana su sredstva u državnom proračunu. I zaključak, uvažavajući uočene potrebe tehničke i organizacijske prilagodne Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, pozivam sve zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru za jedinstven pristup radi usvajanja zakona kojim bismo najzaslužnijima za obranu domovine omogućili dostojno ostvarivanje zasluženih statusnih prava. Hvala lijepa.
Hvala lijepa, g. potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege. Prijedlog Odluke o proglašenju 2021. g. 2Godinom Marka Marulića“, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu na temelju 159. Poslovnika Hrvatskog sabora podnosi u svojstvu predlagatelja. Naime, Ured predsjednika Hrvatskog sabora odboru je uputio prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje i društva profesora hrvatskog jezika u kojemu podnositelji predlažu da se razdoblje od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. proglasi godinom „Judite“ Marka Marulića. Jednako tako, uzimajući u obzir izniman značaj i jednako tako ulogu marka Marulića kao najvrjednijeg hrvatskog srednjovjekovnog pisca i tvorca prvog epa na hrvatskom jeziku je svakako klasika kršćanske književnosti a svakako i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, Ured predsjednika Hrvatskog sabora predložio je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu da upravo uvažavajući cjelokupan Marulićev književni opus, razmotri prijedlog za proglašenjem 2021. g. „Godinom Marka Marulića“ i u razmatranju ovoga prijedloga, odbor je raspolagao pisanim mišljenjima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i na svojoj sjednici održanoj 10. ožujka, odbor je dakle tijekom rasprave istaknuo da se ove godine obilježava 500 g. od tiskanja „Judite“, prve autorske knjige Marka Marulića na hrvatskom jeziku, koji je upravo zbog to djela i nazvan ocem hrvatske književnosti a podsjetit ću da je i Marulićeva „Judita“ prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti koji je napisan 1501. g. i to na narodnom jeziku a objavljen je 1521. g. u Veneciji i podsjetit ću da je „Judita“ doista bila svojevremeni europski bestseler svoga vremena, da je prevedena na mnoge svjetske jezike i za vrijeme Marulićeva života, doživjela je čak 3 izdanja u samo 18 mj. i naravno kao takva svjedoči o značajnom mjestu hrvatske kulture u europskim okvirima. I u tome smislu, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu na svojoj 11. sjednici jednoglasno je podržao prijedlog Ureda predsjednika Hrvatskog sabora za proglašenjem 2021. „Godinom Marka Marulića“ i upravo u tom smislu, članovi odbora smatraju da je riječ o hvalevrijednoj inicijativi koja prije svega ima za cilj promicanje vrijednosti Marulićevog književnog opusa, jednako tako promicanje njegove važne uloge u nacionalnom literarnom fondu kao i promicanje iznimnog i nadaleko priznatog Marulićevog značaja u povijesti hrvatskog jezika i svakako ukorijenjenosti hrvatske književnosti u europskom kulturnom kontekstu. I u tom smislu evo, uz to i činjenicu da su svi članovi odbora jednoglasno podržali ovu inicijativu, pozivam i vas uvažene kolegice i kolege, da podržite da se 2021. g. proglasi „Godinom Marka Marulića“. Hvala vam lijepa.
Tena Šimonović Einwalter
Poštovane zastupnice i zastupnici, članak 12. stavak 1. Zakona o Pučkom pravobranitelju propisuje da Pučki pravobranitelj ima najmanje 3 zamjenica. Isti članak u sljedećem stavku propisuje da Pučki pravobranitelj predlaže Hrvatskom saboru kandidate za zamjenike, a u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv, a bira ih Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina. Isti članak ovoga Zakona propisuje i uvjete za zamjenika a to su hrvatsko državljanstvo s prebivalištem na području Republike Hrvatske, završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Najmanje 8 godina radnog iskustva. To da je osoba istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda odnosno vladavine prava. Da bude osoba koja nije osuđivana za kaznena djela. Protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti te koja nije član političke stranke. Što se tiče postupka, javni poziv za izbor zamjenika objavljen je u Narodnim novinama od 7. svibnja ove godine i na web. stranici institucije, a dodatno u dvoje dnevnih novina i na društvenim mrežama kako bi došao do što većeg broja kandidata. Rok za podnošenje prijava istekao je 24. svibnja. 9. i 10. lipnja osobno sam obavila razgovore sa svim kandidatima koji su podnijeli potpune prijave te nakon toga 16. lipnja upućen je Prijedlog Hrvatskom saboru za izbor sljedeće tri osobe za zamjenike pučke pravobraniteljice. Inače njihove detaljne životopise imali ste priliku vidjeti. Predložene osobe su: Dijana Kesonja diplomirana pravnica sa završenim specijalističkim studijem prava europskih integracija, položenim pravosudnim ispitom i 21 godinom radnog iskustva u struci. Saša Rajić diplomirani defektolog socijalni pedagog, doktor znanost s 32 godine radnog iskustva u struci te Tatjana Vlašić diplomirana etnologinja anglistica sa završenim magisterijem iz područja demokracije i ljudskih prava s 15 godina radnog iskustva u struci. Također članak 12. stavak 7. Zakona o Pučkom pravobranitelju propisuje da se zamjenici pučkog pravobranitelja biraju na način da se osigura rodna ravnopravnost što je uvjet koji je također zadovoljen. Hvala.
Željko Plazonić
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane saborske zastupnice i zastupnici, cilj je ovoga zakona regulirati zanimanje dentalnog higijeničara te im na taj način omogućiti pristup tržištu rada. U pružanju dentalne skrbi sudjeluju zdravstveni radnici, doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i dentalni asistenti koji su ujedno i članovi Hrvatske komore dentalne medicine. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o dentalnoj medicini regulirat će se i članstvo dentalnih higijeničara u Hrvatsku komoru dentalne medicine. Naime, od 2016. godine upisane su prve generacije dentalnih higijeničara na sveučilišni preddiplomski izvanredni studij dentalne higijene te su 3 generacije završile svoje školovanje i to pri Medicinskom fakulteta Sveučilišta u Osijeku te stekli akademski naziv prvostupnika dentalne higijene. Sveučilišni preddiplomski studij dentalne higijene završila je i jedna generacija studenata u Rijeci pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a sada na Fakultetu dentalne medicine. Dentalni higijeničari neće biti dio mreže zdravstvene službe, niti će biti ugovorni subjekti HZZO-a. Njihovo prisustvo na tržištu rada doprinijet će proširenju usluga i dati dodatnu kvalitetu naročito i u zdravstvenom turizmu. Predloženim zakonom propisuje se rad dentalnih higijeničara kao izvan timskih zdravstvenih suradnika. Također, propisuje se dozvola za rad, uvjeti za njezino izdavanje. Provedba ovog zakona nema financijski učinak na Državni proračun RH. Osim navedenoga ovim prijedloga izmjena i dopuna Zakon o dentalnoj medicini usklađuje se i sam naziv nadležne komore koji sada u zakonu glasi Hrvatska dentalna komora do sada, a sada će glasiti Hrvatska komora dentalne medicine. Slijedom ovoga izvedenoga, navedenoga predlažem usvajanje ovog zakonskog prijedloga. Hvala lijepo.
Tugomir Majdak
Hvala poštovani g. predsjedniče HS, poštovane gđe. saborske zastupnice i gospodo saborski zastupnici. Zakon o poljoprivredi uređuje dakle ciljeve i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, odredbe o hrani uključujući i Nacionalni sustav kodeks alimentarius, kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane, te odredbe o mineralnim, izvorskim i stolnim vodama. Nadalje, Zakon o poljoprivredi uređuje sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uključujući i ekološku proizvodnju, savjetovanje i obrazovanje poljoprivrednika, baze podataka u poljoprivredi, te administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu, te upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona. Predloženim izmjenama i dopunama trenutnog akta u primjeni osigurat će se provedba odluke Ustavnog suda RH i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s normom pravnom stečevinom EU. Također predlažemo unaprjeđenje određenih postojećih normativnih rješenja koja su se pokazala neodgovarajućim, kao i nomotehničku doradu teksta. Izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi osigurava se pravni okvir za donošenje strategije poljoprivrede kao akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji obuhvaća područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, za donošenje strategije biogospodarstva, te ostalih akata strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike. Ustavni sud RH u svojoj odluci od 20. listopada 2020. ukida čl. 15. st. 4., te čl. 67. st. 2. trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi s danom 1. ožujka 2021. Uvažavajući citiranu odluku i pravna shvaćanja Ustavnog suda RH izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi korisnicima mjere poljoprivredne politike omogućuje se podnošenje žalbe na odluke Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u pravnom postupku, kao i podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja kojima je odlučeno o žalbi. Time se osigurava jasna, predvidiva i učinkovita sudska zaštita prava i korisnika u provedbi mjera poljoprivredne politike. U dijelu mjera organizacije unutarnjeg tržišta uvodi se pravi okvir za donošenje posebnih programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije hrvatskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Nadalje, propisuje se mogućnost ukidanja ovlaštenja pravnim osobama za obavljanje poslova razvrstavanja i označavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova u slučaju neispunjavanja uvjeta i obveza za obavljanje navedenih poslova. Isto tako normativno se preciznije uređuju zahtjevi stavljanja na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća. Ujedno je i modificiran tekst odredbe o pravilima za proizvođačke organizacije na način da se normira mogućnost donošenja rješenja o izmjeni i dopuni popisa proizvoda za koje je proizvođačka organizacija priznata, a što se u praksi pokazalo potrebnom. U području pravila o alkoholnim pićima provedeno je usklađivanje i osigurana provedba nove uredbe Europske komisije, Unije iz 2019.g. Slijedom navedenog propisan je i postupak priznavanja novih oznaka u svim njegovim koracima. U svrhu terminoloških usklađivanja s odredbama Direktive Europskog parlamenta i vijeća o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda u dijelu kojim se propisuje stavljanje prirodnih izvorskih voda na tržište naziv „prirodna izvorska voda“ korišten u trenutno važećem zakonu mijenja se u „izvorska voda“. U području sprječavanja nastajanja otpada od hrane nužno je transponirati mjerodavne odredbe Direktive EU o otpadu. Slijedom toga definira se pojam „otpada od hrane“, ciljevi i obvezne mjere plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, kao i praćene procijene provedbe tih mjera, uspostavlja se pravna osoba za donošenje programa potpore projektima koji doprinose i na sprječavanju i na smanjenju nastajanja otpada od hrane u svrhu provedbe plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, a s ciljem poticanja istraživačkog rada i inovativnih rješenja koja doprinose sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. U cilju unaprjeđenja sustava doniranja hrane uspostavlja se pravna osoba za donošenje programa potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane. U području uređenja sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode jasno se definira podnositelj zahtjeva za zaštitu naziva u nacionalnom postupku, zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Također se uspostavlja pravna osnova za donošenjem rješenja o ukidanju prijelazne nacionalne zaštite i propisuje postupak izmjene specifikacije proizvoda za koji je priznata oznaka iz Nacionalnog sustava kvalitete. Radi terminološkog usklađenja s odredbama relevantne uredbe EU iz 2017. g. pojam kontrolno tijelo, zamjenjuje se pojmom delegirano tijelo. U području ekološke proizvodnje, promjene se posebno odnose na izuzeće od pravila koja se primjenjuju u ekološkoj proizvodnji. U području definiranja informacijskog sustava poljoprivrede, elektronička baza izvora podataka normativno se redefinira elektronička poljoprivredna iskaznica i osigurava pravni okvir za njezinu širu primjenu, što će omogućiti digitalizaciju poslovnih procesa. Normativnim intervencijama uređuje se poljoprivredno-izvještajni upravljački sustav na način da se detaljno definira postupak razmjene podataka iz svih baza podataka, registara, upisnika i evidencija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ali i Agenciji za plaćanje poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Proširuje se mogućnost ustupanja podataka iz podataka Ministarstva poljoprivrede trećim tijelima u vidu privatnih subjekata i osigurava se javnost podataka iz Upisnika poljoprivrednika. Normativno se uređuje upisnik voćnjaka i upisnik maslinika, koji se trenutno vode kao neslužbene evidencije Agencije za plaćanje poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Izmjenama i dopunama trenutno važećeg zakona u poljoprivredi, propisuje se mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja poljoprivredne inspekcije i odgovarajuće se dodatno usklađuju odredbe vezano za djelokrug rada i područja nadzora nadležnih inspekcija u području poljoprivrede, ali i stočarstva te jakih alkoholnih pića, kvalitete hrane i doniranja hrane s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, odnosno na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u HS-u, nomotehnički je dorađen izričaj teksta odredbi konačnog prijedloga zakona. U čl. 11 kojem se dodaje čl. 46 Zakona, izrekom je naglašeno kako provedbu programa za promociju hrvatskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, ministar propisuje pravilnicima, kako bi se ispravno ukazalo da će se program potpore za svaki pojedini sektor razraditi posebnim podzakonskim aktom. U dijelu u kojem je uređeno savjetovanje poljoprivrednika, čl. 45 konačnog prijedloga zakona, predloženo je propisati da savjetovanje korisnika u području javne savjetodavne djelatnosti koju obavlja ministarstvo, među ostalim, obuhvaća i poslove edukacije te pružanje i stručne i tehničke podrške pomoći u vezi s korištenjem elektronički poljoprivredne iskaznice, ili skraćeno EPI. Čl. 6 konačnog prijedloga zakona, kojim se mijenja čl. 15 osnovnog propisa, uvažavajući specifičnosti područja isplate potpora, dodatno se propisuju odredbe o načinu dostave odluke elektroničkim putem i to putem Agronet sustava, kao trenutak kojim se takav način dostave smatra obavljenim. Novim čl. 46 konačnog prijedloga zakona izrekom se propisuje da stranka protiv odluke o povratu sredstava može podnijeti žalbu kako bi se na jasan način ukazalo da se o navedenom pravnom lijeku odlučuje primjenom pravila upravnog postupka. Zaključno, predloženim zakonom, osigurat će se odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, ali i sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg zakona u cjelini, uvođenjem novih normativnih rješenja i nomotehničkog doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi. Time se poboljšava i pojednostavljuje trenutni okvir za provedbu ciljeva i mjere poljoprivredne politike, a prijedlogom zakona, u konačnici omogućava se jasnije i ujednačenije postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav. Hvala.
Poštovani potpredsjedniče HS tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba SDP-a kako bismo dodatno se konzultirali na koji način pristupiti analizi ovog izvješća. Naime, zakon jasno nalaže, a i vi ste i pročitali u čl. 39. Zakona o prostornom uređenju da se izvještaj daje za 4-godišnje razdoblje, a ne za 7-godišnje kao što je ovdje slučaj, pa stoga nismo sigurni da li se ovo izvješće sada daje zato što se 3.g. zakasnilo sa davanjem izvješća ili da bi se prikrila činjenica koliko je loše ova vlada radila u proteklim godinama. Izvješće nije dano na vrijeme jer je to vrijeme bilo možda nezgodno HDZ-u jer je bilo predizborno vrijeme kad je trebalo dat, pa bi se podaci koji bi se vidjeli iz ovog izvješća ukazivali u loš smjer kojim ide ova zemlja. A sve ovo što sada govorim u stvari govorim zato da sagledamo još jednu činjenicu. Kada je predsjednik HS temeljem čl. 170. Poslovnika odbio prijedlog predsjednika države koji je bio u skladu s ustavom, ali je predsjednik HS zaključio da nije u skladu sa zakonom, zanima me kako je sada zaključio da je ovaj prijedlog u skladu sa zakonom kada zakon jasno definira što treba napraviti? Pa onda pozivam vas da se prvo očitujete na koji način je ovaj prijedlog koji dolazi pred HS u skladu sa zakonom koji ste sami pročitali. Hvala lijepo.
Ivan Malenica
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane potpredsjednice i potpredsjednici, cijenjene zastupnice i zastupnici. Pred vama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Što se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, dakle njima se, ovim izmjenama se prenosi Direktiva EU Parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413 u nacionalno zakonodavstvo. Uz to, Vlada RH predlaže i izmjene Kaznenog zakona u cilju dodatnog jačanja mehanizama zaštite žrtava i osnaživanja mehanizama sankcioniranja počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Prihvaćanjem ovih izmjena osigurat će se jača kaznenopravna zaštita žrtava nasilja te poslati jasna poruka da je takvo ponašanje apsolutno neprihvatljivo i da će se strogo sankcionirati. Što se tiče prenošenja Direktive 2019/713 u nacionalno zakonodavstvo, dakle tu se predviđa dopuna čl. 87 Kaznenoga zakona, značenjem izraza bezgotovinskog instrumenta plaćanja dopunjuju se novo kazneno djelo nedozvoljeno posjedovanje bezgotovinskog instrumenta plaćanja u čl. 244.a Kaznenog zakona. Dakle to kazneno djelo se uvodi kao tzv. ciljni delikt kojim se inkriminira posjedovanje ukradenog ili na drugi način protupravno prisvojenog ili krivotvorenog bezgotovinskog instrumenta plaćanja u kojem je stjecanje protupravne imovinske koristi za sebe ili drugoga propisano kao subjektivno obilježje kaznenoga djela. Također, dopunjuje se kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278 Kaznenog zakona generalnom klauzulom ili na drugi način, a kvalificirani oblik počinjenja drugim bezgotovinskim instrumentima plaćanja. Također, dopunjuje se kazneno djelo računalne prijevare iz čl. 271 Kaznenoga zakona. U čl. 331 propisat će se novo kazneno djelo, izrada, nabavljanje, .../nerazumljivo/... prodaja ili davanje na uporabu sredstava za protupravno prisvajanje bezgotovinskih instrumenata plaćanja. U pogledu revizije Direktivom 2018/1673 analizom Kaznenoga zakona utvrđena je usklađenost sa zahtjevima Direktive, stoga izmjene i dopune Kaznenog zakona u ovoj dijelu nisu potrebne. Dodatno, ovim izmjenama i dopunama kaznenoga, kazneno djelo ratnog zločina iz čl. 91 Kaznenog zakona, usklađuje se s izmjenama i dopunama čl. 8 Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda u pogledu dopune novih vrsta oružja. Kada je riječ o jačanju kaznenopravne zaštite žrtava Vlada RH 6. izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže sljedeće, širenje značenja izraza bliske osobe iz čl. 87 st. 9 Kaznenoga zakona na sadašnje ili bivše partnere u intimnoj vezi. Ova izmjena, ja, ova izmjena rezultirat će jačom kaznenopravnom zaštitom u vidu kaznenog progona počinitelja po službenoj dužnosti i višom propisanom kaznom zatvora kada je u pitanje počinjenje kaznenog djela prema sadašnjem ili bivšem partneru u intimnoj vezi. Zatim, promjene se odnose na redefiniranje procesne pretpostavke progona za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz čl. 156 st. 3 Kaznenoga zakona. Tom izmjenom Kaznenog zakona će se postići da će se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava. Posljedično rok od 3 mjeseca za prijavu kaznenog djela po prijedlogu žrtve se više neće primjenjivati za ovo kazneno djelo. Želio bih naglasiti da će se ovim usvajanjem ove izmjene sva kaznena djela protiv spolne slobode goniti po službenoj dužnosti. Promjene se odnose na propisivanje novog kaznenog djela, zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja u čl. 144 Kaznenoga zakona. Ovim kaznenim djelom sankcionirat će se onaj tko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimljene osobe učiniti dostupnim trećoj osobi snimku spolnog eksplicitnoga sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost. Dakle riječ je o tzv. kaznenom djelu osvetničke pornografije. U st. 2. ovog kaznenog djela inkriminirat će se i onaj tko uporabom računalnog sustava i na neki drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku uporabi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci. Riječ je o tzv. Deep fake pornografije, za ovo kazneno djelo predlaže se propisivanje kazne zatvora do jedne godine zatvora odnosno kazne zatvora do tri godine za kvalificirani oblik kada je djelo učinjeno putem računalnog sustava ili mreže ili na drugi način zbog čega snimka učinjena dostupnim većem broju osoba. Također izmjene KZ-a odnose se i na proširenje kaznenopravne zaštite zajamčene djeci kroz čl. 173. KZ-a, riječ je o kaznenom djelu neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i na druge kategorije ranjivih osoba, na osobe koje su ranjive zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće te preciznije inkriminiranje nečinjenja kao načina počinjenja ovoga kaznenog djela. Na taj način nečinjene bi se ostvarilo pravodobnim neispunjavanjem zakonske obveze ili očitim ne postupanjem po pravilima struke službene ili odgovorne osobe u zaštiti djeteta ili druge ranjive osobe zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće. Također promjene se odnose na revidiranje sigurnosnih mjera na način da se predlaže obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva uz zadržavanje uvjeta opasnosti na strani počinitelja u trenutku donošenja presude te obvezno izricanje sigurnosne mjere zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti pod uvjetom utvrđenja opasnosti od recidiva odnosno opasnosti da će zlouporabom dužnosti ili djelatnosti počinitelj ponovno počiniti kazneno djelo iz kataloga čl. 71. st. 3. KZ-a. Također sigurnosna mjera iz čl. 76. KZ-a, zaštitni nadzor po punom izvršenju koje se do sada primjenjivala ex lege odnosno po slovu zakona predlaže se propisati na način da je izriče sud prilikom donošenja presude. To će u slučaju njenog kršenja dovesti do počinjenja novog kaznenog djela neizvršenja sudske odluke iz čl. 311. KZ-a. Također izmjenama KZ-a proširuje se katalog kaznenih djela koje kazneni program i izvršenje kazne ne zastarijeva na teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz čl. 166. st. 2. KZ-a, navedene izmjene i dopune nastavak su jačanja kaznenopravne politike zaštite žrtava nasilja koje je HS usvojio 2019.g. izmjenama Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Što se tiče izmjene i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da se zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a predlaže proširenje kruga bliskih osoba na način da se značenje bliske osobe budu obuhvaćeni i sadašnji ili bivši intimni partneri. Ta promjena svakako znači snažniju kaznenopravnu zaštitu žrtava kaznenih djela i iz tog razloga bilo je bitno i važno uskladiti i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji te smo u prijedlogu izmjena zakona o članku osoba propisali krug osoba na koji se taj zakon primjenjuje na način da smo proširili to i na bliske partnere odnosno sadašnji ili bivši partneri u intimnoj vezi. Ova dopuna potrebna je i zbog mogućnosti primjene kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a koje je propisano kao blanketna dispozicija odnosno koja u svom zakonskom opisu upućuje na teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. To znači da bi netko bio počinitelj kaznenog djela nasilja u obitelji mora počiniti teži oblik kršenja odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a da bi mogao biti prekršitelj odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinitelj mora biti u krugu osoba na koji se Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i primjenjuje. Dopustite mi još da podsjetim da je izmjenama iz 2019.g. čitavog niza zakona KZ-a, ZKP-u i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji poboljšano razlikovanje i prekršaja od kaznenog djela nasilja u obitelji, ukinuto je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka proširen je opis kaznenog djela nasilje u obitelji odnosno uvedeno je stanje dugotrajne patnje, a kazna za nasilje u obitelji tjelesne i teške tjelesne ozljede, sakaćenje ženskih spolnih organa, bludne radnje i spolno uznemiravanje su povećani. Evo za kraj poštovane zastupnice i zastupnici, nasilje u obitelji, nasilje nad ženama je veliki društveni problem koji traži jedan snažan društveni odgovor i kao odgovorni ljudi i obnašatelji najviših dužnosti trebamo poslati jasnu poruku da nasilje niti ni u kakvom obliku nije dopušteno i prihvaćanjem ovih izmjena ova dva zakona osigurat će se veća zaštita žrtava i poslati jasna poruka nasilnicima da nasilje se neće tolerirati i da će svi nasilnici za svoja nedjela odgovarati. Slijedom svega navedenog pozivam vas da podržite zakonski prijedlog. Hvala.
Marija Pletikosa
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče, poštovane gospođe i gospodo zastupnici. Sustav volontiranja u RH definiran je Zakonom o volonterstvu iz 2007.g. kojim se uređuju osnovni pojmovi vezani za volontiranje. Temeljna načela volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja kao i druga pitanja od značenja za volonterstvo. Početkom 2013.g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu. Značajnije su se izmjene odnosile na dugotrajno i kratkotrajno definiranje, definiciju volontera i organizatora volontiranja, situacije u kojim aje obvezeno sklapanje ugovora o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, kompetencije stečene volontiranjem, uvođenje pojma volontiranja u kriznim situacijama kao i načela inkluzivnog volontiranja. Cilj izmjena i dopuna zakona jest njegovo usklađivanje sa trenutnim stanjem na području volonterstva te uklanjanje postojećih prepreka odnosno nejasnoća vezanih uz primjenu trenutno važećeg zakona. Najvažnije izmjene i dopune Zakona o volonterstvu odnose se na usklađivanje zakona sa pozitivnim propisima RH, na definiranje četverogodišnjeg trajanja mandata za Nacionalni odbor za razvoj volonterstva i mogućnost imenovanja zamjena članova, lakše organiziranje sjednica odbora. Uključivanje u nacionalni odbor predstavnika tijela državne uprave nadležnog za mlade, Civilnu zaštitu, turizam i sport te nacionalne agencije nadležne za provođenje programa EU koji se odnose na volonterstvo. Definiranje pojma volontiranja poslovnog subjekta, definiranje pojma koordinatora volontera zaduženog za učinkovito upravljanje programom volontiranja. Definiranje pojma programa volonterskog centra i načina njihovog financiranja, jasna dinstikcija između pojmova volontiranje i pripravnički staž, redefiniranje pojma dugotrajnog volontiranja, trajanje tri mjeseca bez prekida najmanje dva puta mjesečno, omogućavanje dugotrajnog volontiranja maloljetnih volontera, uređenje pojma odgoja za volontiranje te dodatna zaštita djece uključene u volontiranje, a posebno na relaciji organizator volontiranja korisnik volontiranja. Izmjena odredbi o sadržaju potvrde o volontiranju, ukidanje potpisa volontera i pečata organizatora volontiranja i mogućnost izdavanja elektroničkim putem. Uređenje načela zabrane iskorištavanje volontera u slučaju nastupa izvanrednih i nepredvidivih situacija dopušteno je volontiranje kojim se u cijelosti zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi kao i volontiranje u trajanju duljem od 38 sati tjedno u razdoblju duljem od tri mjeseca. Slijedom navedenog predlaže se da HS prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu. Hvala.
Josip Salapić
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče HS, uvažene zastupnice i zastupnici. Danas raspravljamo o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Ovim izmjenama ukidamo Direktivu 199/44 Europske zajednice, Europskog parlamenta i vijeća u određenim aspektima prirodne robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu, te u hrvatski javni sustav implementiramo Direktivu EU iz 2019.g. 771 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019.g. u određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe. Zakon o obveznim odnosima uređuje osnove obveznih odnosa, te ugovorne i izvanugovorne obvezne odnose u dijelu koji se odnosi na ugovorne odnose Zakon o obveznim odnosima sadrži odredbe odgovornosti za materijalne nedostatke, te jamstvu za ispravnost prodane stvari o garancijama. Ovom Direktivom 771 mijenjamo određena pravila odgovornosti za materijalne nedostatke, te jamstvima za nedostatke prodane stvari, a to su ponajprije slijedeće izmjene. Redefinira se pojam „materijalnog nedostatka“, propisuju se subjektivni i objektivni kriteriji za ocjenjivanje postoji li takav nedostatak. Propisuje se hijerarhija prava kupca na način da kupac može najprije birati između popravka ili zamjene stvari, a tek potom ako ne dobije zahtijevani popravak odnosno zamjenu, sniženje cijene ili raskid ugovora. Uvode se pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari sa digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima. Ova pravila do sada nisu postojala u Zakonu o obveznim odnosima jer nije ni postojao pojam „stvari sa digitalnim elementom“. Produljuje se rok u kojem se, na prodavatelju je teret dokaza da stvar u vrijeme prelaska rizika na kupca nije imala nedostatak sa 6 mjeseci na godinu dana, a osim u trgovačkim ugovorima gdje se zadržava rok od 6 mjeseci. To je pravilo koje se odnosi na potrošačke ugovore sa digitalnim elementom, to su različiti, npr. pametni telefoni, pametni satovi i slično. Mijenjaju se odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari, izmijenit će se naziv u komercijalno jamstvo. Ovo što je važno za naglasiti u Direktivi 771 za razliku od ove ranije iz 1999. g., direktiva je ova maksimalne harmonizacije, a to znači da ne dopušta prevelika odstupanja od odredbi direktive prilikom prenošenja u hrvatski pravni sustav. Do sada stara direktiva imala je različita rješenja u zemljama EU, tako da se ovom direktivom želi uspostaviti harmonizacija na cijelim području EU. Predlažemo prihvaćanje izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima. Hvala lijepo.
Hvala, predsjedavatelju. Izrazito je važno obrazložiti ovaj prigovor, prije svega zato što se u njemu o Hrvatskom saboru ne raspravlja, a potom i iz razloga što u trenutku kada sam se suprotstavila divljanju Željka Reinera kao predsjedavatelja Hrvatskog sabora, u samoj sabornici od strane oporbe je bilo svega dvoje, troje saborskih zastupnika. Naime, ovdje se ne radi samo o meni. Radi se o svakome pojedinačno od nas, radi se između ostalog i o dignitetu i o ulozi Hrvatskog sabora koji upravo predsjedavatelj Željko Reiner učestalo krši. Prije svega načinom na koji se odnosi prema oporbenim zastupnicima primjenjujući dvostruke kriterije kada se tumači je li podini zastupnik izišao izvan teme raspravljanja. A ono što je ovdje najvažnije, činjenica je da će se o ovom prijedlogu raspravljati onako kako gazda kaže, kako je odlučila saborska većina. Na kraju krajeva, to je pokazalo i glasovanje unutar samog odbora. A ja postavljam pitanje, ako danas zauzmemo takav stav, na što ćemo zapravo svesti Hrvatski sabor kao mjesto koje je trebalo biti centralna točka raspravljanja o svim bitnim i krucijalnim problemima hrvatske države i hrvatskog društva? Sve ono na što sam ja ukazala ili barem pokušala ukazati kada smo govorili o načinu na koji je matično radno tijelo predložilo kandidate za Nacionalno vijeće za znanost je jedno od krucijalnih pitanja i krucijalnih problema hrvatske države i hrvatskog društva, a to je korupcija koja je prožela sve pore, koja je ušla u sve strukture i sve sustave pa tako i u samu znanost. I ukoliko se iz onoga što sam ja tada govorila zaključi da sam na bilokoji način izašla izvan teme, ja postavljam pitanje trebam li dizati ovu palicu povrede Poslovnika svaki puta kada bilo ko od vas zastrani makar za milimetar? Za jednu riječ, za jednu rečenicu? Za broj sisa na kravama u Cetinskoj krajini? Za sve doskočice kojima svatko od nas u raspravi pokušava poentirati ili privući na sebe pažnju? I zanima me ne samo od strane oporbe, tu računam da će stat na moju stranu, ali koliko će biti vjerodostojnosti u zastupnicima iz redove vladajuće većine koje kada govorimo o sadržaju, kada govorimo o meritumu, najmanje imaju za reći i ako itko izlazi izvan teme dnevnog reda zbog nepripremljenosti, zbog pokušaja da se govori ili unutar šablone koja nekakvu svoju supstancu ili onako šarlatanski da priča eto što god, tek toliko da se za raspravu javi, onda su to HDZ-ovci. Hvala.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a da bih zamolili predlagatelja da još jednom razmisli o intenciji ovog zakona i hoće li sukladno tome ovaj zakonski prijedlog doista ukinuti nepoštene trgovačke prakse. Naime u čemu je problem? Mi se svi slažemo da treba ukinuti nepoštene trgovačke prakse. Što su nepoštene trgovačke prakse? Nepoštene trgovačke prakse su recimo kada mali dobavljač svježeg mlijeka prodaje svoj proizvod „Vindiji“, a ta „Vindija“ mu ne plaća u ugovorenom roku od 30 dana nego zloupotrebljava svoju snažniju poziciju na tržištu i plaća mu puno kasnije nego što bi smjela. I naravno da smo u toj situaciji svi mi na strani malog dobavljača mlijeka ili našeg poljoprivrednika koji se pokušava probiti u veliki trgovački lanac jer nepoštenih trgovačkih praksi i to je važno istaknuti je zaista mnogo. Kada čitate izvješća agencije, gotovo da nema velikog trgovačkog lanca koji nije kažnjen zbog nepoštene trgovačke prakse. Međutim, gdje se pojavljuje problem? Problem je u tom što je ovaj zakon koji to pokušava dokinuti i koji je spustio prag onih koje će obuhvatiti s 50 na 15 milijuna, tako da bude još pravedniji je jednostran. On samo govori o pregovaračkoj snazi kupca i to nam je jasno kada imamo Lidl u odnosu na našeg poljoprivrednika. No što ako imamo velikog proizvođača voća i puno manjeg kupca nego što je taj proizvođač voća? Ili što kada imamo nekoga u Hrvatskoj koji je kupac u odnosu na puno većeg dobavljača unutar EU-a? Dakle, ovaj zakon treba urediti dvostrano tako da uvažava snagu i kupca i dobavljača, stoga još jednom pozivam zakonodavca da razmili hoće li ostvariti svoju intenciju.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, uvaženi kolege. Evo danas iz medija čitam da od 1. lipnja ide popuštanje mjera no opet se ne kaže ni što, koje točno mjere niti u kojem obliku ni ništa. I postavlja se pitanje zašto se uvijek s tim čeka doslovno dan, dva prije nego što se te mjere mijenjaju? Zašto se toliko otežava prvenstveno privatnom sektoru ali i svima drugima, da se to, što će biti za 7 dana toliko drastično različito u odnosu na danas da se ne može danas već reć u kojem smjeru će se te mjere mijenjati? S tim da svi smo vidjeli kroz ovu epidemiju da su te mjere često znale bit apsurdne a sada zadnjih dana smo vidjeli i primjere apsurdnih eksperimenata gdje imamo neka testna slavlja gdje imamo zapravo samo grupe cijepljenih građana i provjereno negativnih dok sa druge strane nemamo kontrolu grupu necijepljenih ljudi. Tako bi se s nečim i rezultati mogli usporediti. Sad onda postavlja se pitanje koja je svrha takvih istraživanja? Čak se moglo teoretski dogoditi i da netko tko je cijepljen da se tog eventa negdje drugdje zarazi jer cjepiva, da, štite preko 90%, ali ne štite baš 100% i kako bi onda ljudi znali da li se ta osoba zarazila na tom eventu ili negdje drugdje. Dakle nisam znanstvenik, ali jednostavno logika mi govori da to baš i previše smisla nije imalo. E sad, ako pogledamo evo zadnje vrijeme na sreću, u cijeloj Europi zapravo te brojke zaraženih padaju, mislim da je otprilike isto tako bilo i prošle godine u ovo vrijeme, očito da taj virus zapravo ima sezonalni karakter i nadama se zapravo da će sad od 1. lipnja kad će se ić u smjeru popuštanja tih mjera da će se ipak mjere u potpunosti ukinuti i da nećemo raditi diskriminaciju zdravih ljudi, bilo oni cijepljeni, bilo necijepljeni jer mnogi ljudi zapravo još nisu imali niti priliku doći na red za cijepljenje, pa čak i da su imali priliku, ako je netko zdrav, jednostavno ne vidim logike da ga se diskriminira. Da, ja pozivam ljude da se cijepe, da se cijepe što prije, ali mislim da jednostavno je naša obveza štititi ljudska prava i ako je netko zdrav, jednostavno ne smijemo ga diskriminirati ni na koji način. Hvala.
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege. Zakonom o nagradi za promicanje prava djeteta propisano je da RH dodjeljuje nagradu za promicanje prava djeteta za iznimna dostignuća u zaštiti dobrobiti prava i interesa djece, a nagrada se dodjeljuje kao nagrada za životno djelo, odnosno kao godišnja nagrada. I svake se godine može dodijeliti jedna nagrada za životno djelo i do tri godišnje nagrade, a dodjeljuje se u obliku posebnog priznanja i u novcu. Nagrada se svake godine dodjeljuje 20. Studenoga i to na dan prihvaćanja Konvencije o pravima djeteta na sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Odredbom članka 6. Zakona propisano je da nagradu dodjeljuje Odbor za nagradu za promicanje prava djeteta kojega imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od 2 godine. Odbor čini 5 osoba, poznatih javnih djelatnika koji se bave pitanjima vezanima za prava djeteta, a Hrvatskom saboru predlaže ih matično radno tijelo, odnosno Odbor za obitelj, mlade i sport. Mandat dosadašnjih članova odbora ističe 18. listopada ove godine i stoga je Odbor za obitelj, mlade i sport na svojoj 11 sjednici održanoj 18. lipnja ove godine razmatrao pristigle kandidature za članstvo u odboru i konstatirano je da je pristiglo ukupno 7 kandidatura i to prof. dr. Buljan Flander, Ante Čajkušića, Mirele Dežman, Katje Jajaš, Mladena Kožića, Elvisa Kralja i Maje Pavlović. A kako se u Odbor za nagradu imenuje ukupno 5 članova na 11. Sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport provedeno je tajno glasovanje i utvrđen je prijedlog sastava odbora kako je i navedeno u prijedlogu odluke. Dakle, odbor predlaže da se u Odbor za ovu nagradu imenuju prof. dr. Gordana Buljan Flander, Elvis Kralj, Katja Jajaš, Ante Čajkušić i Maja Pavlović. I stoga poštovane kolegice i kolege molim vas da podržite ovu odluku i prijedlog sastava Odbora za nagradu za promicanje prava djeteta onako kako ju je predložio Odbor za obitelj, mlade i sport. Hvala lijepa.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici. Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o tržištu kapitala, dakle razlozi kao i nekoliko puta prije ovoga sa sličnim tematikama je naravno usklađivanje sa pravnom stečevinom EU i transponiranjem određenih direktiva i uredbi, konkretno ovdje radi se pet direktiva i dva odnosno čak tri uredbe. Sve zapravo imaju isti cilj, a to je da se osiguraju jednaki uvjeti u cijeloj EU što se tiče poslovanja odnosno koja jamče učinkovit bonitetni nadzor i zadržavajući pri tome same troškove usklađenja pod kontrolom i kojima se onda u onim liberalizacijama omogućava osigurava zapravo dovoljna količina kapitala za pokriće rizika odnosno za daljnje investiranje. Naravno, kod nas u Hrvatskoj situacija na tržištu kapitala u toj mjeri ne prati trendove odnosno ne prati brojke kako god hoćete same EU. Dakle, mi imamo 26 društava koja se bave koje nude usluge investicijskog savjetovanja odnosno investicijskih aktivnosti, a samo šest investicijskih društava. Usporedno radi to je otprilike njihove ukupne imovine nešto više od 67 milijuna kuna dok su dobiti prijavile oko 2,7 s podacima na 31.12. Samo kad gledamo kreditne institucije odnosno bankarski sektor koji je imovina preko 450 milijardi kuna i tisuću puta veća dobit dakle oko 2,7 milijardi, pa onda imamo tu što se tiče samog financijskog sektora i osiguravajuće društva, lizing kuće itd. Dakle, očigledno da i ovdje osim ovih, zašto to govorim, zato što osim ovih transponiranja odnosno oprez koji imamo odnosno direktiva koju imamo obvezom prenijeti u naš zakonodavni sustav i uredbi koje s time postaju i automatski vrijede. Mi smo pri ovim izmjenama išli ka još dodanim izmjenama i dopunama kako bi uvelike odnosno potakli to naše financijsko tržište koje naravno kako svugdje u Europi tako i kod nas, ako gledamo samo i našu Zagrebačku burzu koja je prošle godine u vrijeme pandemije preko 35% pala, mislim na 1300 i nešto baznih bodova sa 2000 i nešto. Dakle, sigurno da to tržište je nešto što je prilika da se poboljšava i zato uz sve ove izmjene idemo i sa izmjenama koje imaju s tim u cilju, naravno i kroz još neke druge različite operacije na samim financijskim tržištima kao one, vidjet ćete kasnije iz samog materijala i OTC ulaganja odnosno izvedenice, način trgovanja zapravo kojim je zabilježen pad preko 67% u Hrvatskoj. Ja ću samo probati s obzirom na opsežnost materije proći one najbitnije stvari, naravno ovdje smo uspjeli ovim izmjenama dodati onu najnoviju uredbu o prospektima EU prije svega u sklopu oporavka dakle Capital Markets Ricovery Package dakle za oporavak na tržište kapitala koji također prepoznajemo koji bi trebalo pogotovo koji ima ciljano za mala i srednja poduzetništva omogućiti lakše stjecanje kapitala do čak iznosa od 150% postojećega. No, krenimo redom, dakle što se tiče direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima, dakle tu se odnosi na jednu od najvažnijih novosti na razdvajanje regulatornog okvira kreditnih institucija i investicijskih društava. Kako u trenutno važećem zakonodavnom okviru nije adekvatno prepoznata činjenica različite rizičnosti kreditnih institucija i investicijskih društava na koja su se primjenjivala ista pravila tzv. navedenom IFD direktivom, ali i Uredbom o bonitetnim zahtjevima također koja je jedna od bitnijih promjena ili skraćeno IFR propisuje se novi bonitetni okvir i nova reklasifikacija za investicijska društva i propisuju se novi zahtjevi za izvješćivanje i objavljivanje odnosno kapitalne zahtjeva izloženost likvidnost te primitke investicijskih društava. IFD i direktiva također utvrđuju načela i alate bonitetnog nadzora investicijskih društava od strane nadležnih tijela na način koji je u skladu s regulatornim okvirom utvrđenim u pravilu spomenute uredbe. Cilj je zapravo osigurati, a ono što sam rekao na početku, jednake uvjete u cijeloj EU dakle jedinstveni regulatorni nadzorni okvir za investicijska društva koji ovisno naravno o njihovoj veličini i kompleksnosti što će omogućiti i učinkovitiji bonitetni nadzor uz zadržavanje troškova pod kontrolom. Dakle, uz to je cilj osigurati dovoljnu količinu kapitala za pokriće rizika investicijskih društava. Dakle, kada se vratimo na onu krizu i sve ono što Europska komisija odnosno EU pokušava napraviti i osigurati stabilnije tržište, umanjivati rizike, a pri tome sada u vidu ove nove krize omogućiti da je što više prilagodljivije i da se što više može i kroz određene uredbe kasnije o sekuritizacijama osloboditi kapitala za daljnje investiranje. Dakle, novi bonitetni okvir prvenstveno se odnosi na posebne bonitetne zahtjeve za inicijalni kapital investicijskih društava, a prijedlogom zakona propisuje se jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava ovisno o investicijskim uslugama odnosno aktivnostima koje investicijsko društvo obavlja, a sukladno njihovoj veličini i kompleksnosti. Pri tom valja napomenuti kako se prijedlogom zakona ne predviđa povećanje … kapitala za investicijska društva koja trenutno posluju na tržištu RH, dakle ostaje na razini 6 milijuna kuna. Zapravo ovdje imamo jedan raspon upravo ovisno o ovome što sam rekao od 75.000 eura, 150.000 eura, pa do 750.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, praktički to su neki pragovi koji se odnose na inicijalni kapital. Što se tiče Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao nadzorno tijelo ovim prijedlogom zakona dobiva sve ovlasti za provjeru usklađenosti poslovanja investicijskih društava sa navedenom direktivom i uredbom odnosno bonitetni nadzor i zahtjev inicijalni kapital, ali i dodatne obveze objavljivanja u dijelu bonitetne regulative i nadzora investicijskih društava odnosno npr. HANFA će moći naložiti dodatne kapitale zahtjeve investicijskom društvu u slučaju da kapital kojim ona raspolaže ne pokriva sve rizike kojima je investicijsko društvo izloženo. Dakle, u realnom vremenu prati poslovanja i sukladno i pragovima može odrediti da za zaštitu rizika, naravno sve sa ciljem zaštite ulagača. Prijedlogom zakona revidirana su pravila u pogledu politike i prakse primitaka i standarda korporativnog upravljanja koje je potrebno uskladiti s profilom rizika samog investicijskog društva kako bi se spriječilo preuzimanje prekomjernih rizika i omogućilo uredno financiranje investicijskih društva. Malim i međusobno nepovezanim investicijskim društvima ukida se primjena pojedinih zahtjeva o sustavima upravljanja te politikama i postupcima primitaka uvažavajući načelo razmjernosti. Opet s druge strane društvima iz treće, iz trećih zemalja uvode se strože mjere od izdavanja odobrenja do pravno obvezujućih zahtjeva u području bonitetnih i organizacijskih pravila te pravila poslovnog ponašanja. Što se, znači osim ove glavne, glavnih odredba IFD direktive i IFR uredbe ovim prijedlogom zakona dodatno se prenose i druge kao što sam napomenuo na početku značajnije pravne stečevine, dakle …/nerazumljivo/… još 4 direktive pa se tako uređuje provođenje nadzora na …/nerazumljivo/… osnovi nad grupom investicijskih društava te se daje mogućnost uspostave kolegije supervizora. Jednom direktivom, drugom direktivom uređuje se režim izdavanja odobrenja i nadzora nad pružateljem usluga dostave podataka. Također ovlast licenciranja i nadzora nad značajnijim pružateljima usluge dostave podataka prelazi u nadležnost Europskog nadležnog tijela za vrijednosne papire ESMA i tržište kapitala dok će na nacionalnoj razini i dalje licencirati, nadzirati pružatelji usluge čije poslovanje nije od velikog prekograničnog značaja. To smo imali već u niz prijedloga ovdje pred vama koji su bili što se tiče sanacija, likvidacija, dakle u pravilu odobrenja za rad banaka i sve velike banke idu na razinu Europe, ulazak u našu eurozonu, a za manje ostaje nacionalni regulatori tu. Također uređuje se i izuzeće od primjene zakonskih odredbi na pružatelje usluga skupnog financiranja. Dakle odnosno jasno se propisuje da pružatelj usluga skupnog financiranja odnosno …/nerazumljivo/… popularno je li platforme ne podliježu zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala. Dakle, to apsolutno se jasno definira u ovom prijedlogu. Ukidaju se i formalna opterećenja te se uređuje, postizanje ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu najviših standarda zaštite i prihvatljivih troškova ispunjenja zahtjeva za pružanje financijskih usluga. Dakle, to je onaj balans administrativnog i naravno financijskog opterećenja aktera na financijskom tržištu sa ciljem da se zaštite ulagači, a s druge strane i njihovih tih troškova koji oni moraju to poduzimati vidjet ćete kasnije pogotovo kada govorimo o određenoj izradi prospekata gdje se mijenjaju pragovi. Sami prospekti prilikom izdavanja bilo kakvih vrijednosnih papira znaju biti skupi i ovime se malo to liberalizira i diže taj prag na 8 miliona EUR-a sa 4 koliko je bilo. Ono što sam još uvodno rekao treba reći odnosno spomenuti da se tu prenosi regulatorna rasterećenja iz EU paketa oporavak u segmentu tržišta kapitala, navedeni Capital Markets Recovery Package koji je objavljen u veljači ove godine. Konkretno to znači uvođenje novog, kraćeg prospekta odnosno prospekta EU za oporavak putem kojeg će se izdvajati, omogućiti povećanje kapitala u narednih godinu dana, a posljedno će se onda, posljedično će se onda mijenjati i zahtjevi o minimalnim informacijama koje prospekt za oporavak mora sadržavati kod donošenja investicijskih odluka upravo ovo o čemu sam vam malo govorio. Dakle, ujedno treba naglasiti kod malih i srednjih poduzeća tzv. …/nerazumljivo/… prepoznata je njihova potreba za kapitalom te će se svakako ovaj oblik rasterećenja u vidu pojednostavljenog prospekta olakšavati pristup tržištu kapitala i omogućiti alternativni pristup samom kapitalu dakle ne samo kod kreditnih zaduženja nego i na ovaj način. E sada dolazimo do onih ostalih izmjena i dopuna zakona, uz prijenos same pravne stečevine kao što sam rekao ovdje se dorađuju i pojedine odredbe na način koji bi trebali doprinijeti pojednostavljenu poslovanja investicijskih društava prvenstveno kroz postupno odnosno postepeno ukidanje metoda komunikacije u papirnatom obliku odnosno uvođenja pravila i elektronične dostave podataka, dakle digitalizacije. Zatim vezano za ublažavanje zahtjeva u pogledu upravljanja proizvodima za obveznice te olakšavanju poslovanja s profesionalnim ulagateljima i kvalificiranim nalogodavateljima. Investicijskim društvima također omogućit će se uz zadovoljavane određenih uvjeta zajedničko plaćanje pružanja usluga istraživanja i usluga izvršenja. U svrhu zaštite interesa korisnika investicijskih usluga propisuje se da financijsku promociju investicijskih društava u svezi ulaganja u financijske instrumente osim reguliranih subjekata dakle tu mislimo na investicijsko društvo ili vezanog zastupnika mogu obavljati tržišni posrednici. Dakle, proširena je djelatnost tržišnog posrednika i na poslove financijske promocije za strana i domaća investicijska društva pa će tržišni posrednik moći obavljati promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva, ponudu usluga investicijskog društva potencijalnim klijentima te savjetovanje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje nude investicijsko društvo. Dakle, sa ciljem bolje informiranja o mogućnostima građana odnosno poslovnih subjekata, o mogućnosti samih investiranja. Evo zapravo na ovaj način se ujedno izjednačavaju uvjeti promidžbe za sve koji izravno komuniciraju sa potencijalnim ulagateljima što opet posljedično naravno podiže i njihovu razinu zaštite. Ono što se još ovim zakonom uvode i određene promjene koje se odnose na uređeno tržište odnosno burzu pa se tako dosadašnji postupak prethodnog obavještavanja HANFE u odnosu na naknade za usluge uređenog tržišta odnosno konkretno cjenik burze ukida i uvodi se obveza da HANFA mora odobriti cjenik burze. Dakle, nije poslije nego je prije tj. s burze će morati dobiti prethodno odobrenje. Navedena izmjena se uvodi radi činjenice da je burza važna institucija tržišne infrastrukture te je nužno da HANFA u prethodnom postupku provjeri jesu li naknade za usluge uređenog tržišta određene na transparentan, konkurentan i korektan i ne diskriminirajući način vodeći se razvojnim komercijalnim uvjetima. Također predlaže se uvođenje obveze izdavatelja odobrenja HANFA-e za statusne promjene burze, osnivanja njezine podružnice izvan RH i stjecanja udjela koji prelazi 25% glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi umjesto dosadašnjeg postupka prethodnog obavještavanja, dakle opet selimo dosadašnje ono što je bilo obavještavanje uz odobrenja. Što se tiče zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica sa uređenog tržišta dakle iznos pravične naknade i elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice revidiran od strane neovisnog i ovlaštenog revizora. Izdavatelj mora u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti najkasnije pet dana prije održavanja glavne skupštine koja odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu, a sve kako bi dioničari mogli donijeti informiranu podlogu. Također u svrhu administrativnog rasterećenja ukida se obveza izdavatelja vezano za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica. Također se relaksiraju obveze izvještavanja nefinancijskih drugih ugovornih strana o trgovanju sa OTC izvedenicama prema HANFA-i u tom smislu se umanjuju pragovi za izvještavanje na način da se obvezom obuhvate samo značajnije pozicije za one koji su sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama. Inače OTC ili Over-The-Counter znači direktno praktički onako najjednostavnije, najplastičnije pojednostavljeno to je direktna između dva subjekta direktna trgovina određenim vrijednosnim papirima, dakle ne preko burze pri čemu njihov ukupni bruto nominalni iznos prelazi 300 milijuna kuna, dosadašnji kriterij za izvještavanje je bio 50 te one koji su imali ugovorne pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom bruto nominalnom iznosu od preko milijardu kuna, a dosadašnji kriterij je bio 100 milijuna. Također u dijelu nadzornih aktivnosti HANFA-e predlaže se dodatno uređenje završetka postupka nadzora na način da će HANFA ako su zadovoljeni uvjeti morati donijeti deklaratorno rješenje kojim će se utvrditi da su nezakonitosti i nepravilnosti koje su prethodno utvrđeni rješenjem HANFA-e otklonjeni te da je postupak nadzora okončan što će doprinijeti pravnoj sigurnosti subjekata nadzora. Dakle, zaključno samo ukratko, kako je i prethodno pojašnjeno najvažniji dijelovi ovog prijedloga zakona odnose se na prenošenje odredbi direktiva kao i osiguravanjem provedbi uredbe i time se zapravo osigurava odgovarajuća razmjena primjena novog bonitetnog okvira i zahtjeva za poslovanjem investicijskih društava te učinkoviti bonitetni nadzor od strane ovlaštenih nadležnih tijela, konkretno kod nas je to HANFA istovjetna kao i drugim državama članicama. I time će RH ispuniti svoju propisanu obvezu i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, dok ovim ostalim izmjenama prijedloga omogućiti bolje funkcioniranje tržište kapitala u RH. Zahvaljujem na pozornosti.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege. Hrvatske šume državna su kompanija i monopolist na tržištu drvne sirovine i samim time su Hrvatske šume jedina mogućnost za nabavu te sirovine potrebne za razvoj i održavanje proizvodnje svim hrvatskim proizvođačima. I kako te Hrvatske šume rade svoj posao? Tako da tu svoju monopolističku poziciju besramno zloupotrebljavaju. Pokazat ću to na vrlo konkretnom primjeru tvrtke „Požgaj“ iz Varaždinske županije kao jednog od naših najvećih izvoznika. Ta je tvrtka morala otpustiti nedugo 200 radnika zato što je Hrvatske šume već nekoliko godina odnosno od dolaska nove uprave sustavno zakidaju i smanjuju joj kvote. U konkretnim brojkama to izgleda ovako, Hrvatske šume su „Požgaj Grupi“ odobrile 38% manju kvotu sirovine za period od 2018.-2020.u odnosu na ono što su imali pravo temeljem kriterija. „Požgaj Grupi“ time je direktno izbijen prihod u visini od 211 milijuna kuna čime je zaustavljen rast i razvoj ove tvrtke koja se gradi i razvija već generacijama. Prvog dana mandata ove uprave Hrvatskih šuma „Požgaj Grupa“ zapošljavala je 680 djelatnika na osam proizvodnih lokacija u Hrvatskoj te je zbog ovakve politike Hrvatskih šuma taj broj je pao na 550 radnika na šest lokacija. Tvrtka je zbog svega navedenog podnijela naravno cijeli niz odštetnih zahtjeva protiv Hrvatskih šuma u ukupnom iznosu od 70 milijuna kuna, a kulminacija ovakvog protupravnog i selektivnog postupanja Hrvatskih šuma dogodila se ove godine kada niti jedno društvo iz „Požgaj Grupe“ nije stavljeno na listu odobrenih kupaca. Kasnije se u raspletu priče uspostavilo da bi „Požgaj Grupa“ mogla ipak dobiti godišnje ugovore odnosno sirovine, ali uz mali uvjet da odustane od odštetnih zahtjeva. Ovo je samo jedan konkretan primjer iz županije iz koje dolazim, zloporabe, manipulacije i direktne ucjene, ali ovakva poslovna politika nazovimo to tako Hrvatskih šuma nakon tri godine mandata ove uprave donijela je cijeli niz negativnih pokazatelja u cjelokupno drvno-prerađivačkom sektoru. Tako su smanjene kvote sirovina za finaliste u 2020. za 20% u odnosu na 2018. u domeni velikih kupaca ugovorne kvote pale su za 58% prije mandata ove uprave na 46% u 2020., značajno se smanjuju kontribucije državnom proračunu od svih ugovornih kupaca za 40 milijuna kuna godišnje. Ukupna zaposlenost, ovo je iznimno važno, smanjena je za više od 1900 radnika u razdoblju od 2019.-2020., tri godine uzastopnog i neopravdanog povećanja cijena sirovine dovele su preradu i industriju na rub kalkulacije isplativosti rada. I zaključno, takvom klijentelističkom raspodjelom sirovine Hrvatska drvna industrija ostvaruje produktivnost od 36.000 EUR-a po zaposlenom godišnje, dok druge zemlje EU ostvaruju prihode od najmanje 87.000 EUR-a u Poljskoj po zaposlenome do čak 95 u Francuskoj. Hrvatska ovakvom poslovnom politikom Hrvatskih šuma postaje sve više zemlja izvoza sirovina, a uvoza jeftinih gotovih proizvoda. Sa ovim problemima tvrtke iz branši upoznale su sve odgovorne, no nažalost rezultata nema. Stoga pozivam sve odgovorne da se hitno uključe u rješavanje ovog problema zbog kojeg i tvrtke i ljudi ostaju bez posla, tim više što rješenja uopće nisu komplicirana, smijeniti upravu Hrvatskih šuma i uvesti hitan red u sustav. To je posao prije svega ministrice poljoprivrede gđe. Vučković za koju nam je posebno drago da ima vremena u tijeku kampanje davati podršku HNS-ovim kandidatima, ujedno i svojim zaposlenim, novozaposlenim posebnim savjetnicima u Ministarstvu poljoprivrede, ali bilo bi dobro da je u rutu posjeta Velikoj Grabi stavila i tvrtku „Požgaj“ i ponudila rješenje za 200 ljudi koji su s jedne strane zbog bahatluka i bezobrazluka Hrvatskih šuma, a s druge strane šutnje Ministarstva poljoprivrede ostali bez posla i plaća. Hvala.
Nismo više dvije, čak nas je četvero. Dakle, teško je razgovarati o ovom Izvješću jer ovo Izvješće je jedno ključno izvješće koje nam pokazuje kakva je naša otpornost na krize. No, mi smo u jednoj paradoksalnoj situaciji koja se opetovano događa u Saboru, a to je da 2021. raspravljamo o Izvješću za 2019., uredno preskačemo jednu godinu. Ne znam odakle takvo kašnjenje. Kada govorimo o robnim zalihama, ako se prisjetimo povijesti robnih zaliha, onda nalazimo probleme, malverzacije, USKOK-ove istrage i različita pogodovanja. Prije ove krize u kojoj se više nego ikada otkrilo koliko su nedostatne naše robne zalihe i ne služe svojoj svrsi, pa smo ovisili o humanitarnoj pomoći u Petrinji da bismo dobili broj potrebnih šatora i kontejnera umjesto da smo to imali spremljeno za krizu kao što je i najavljeno, u robnim zalihama, radili su se uobičajene javne nabave koje su suspendirane u ovoj godini pod izlikom krize i nikad nam nije rečeno kada će se one vratiti. A zašto ja tražim stanku u ime Kluba Mosta? Dala sam si truda i prošla kroz javne nabave za ono što se nalazi u našim robnim zalihama u Izvješću za 2019. g. I sad pazite ove neobične podudarnosti. Mesne konzerve samo 1 ponuditelj, tjestenina samo jedan ponuditelj, sir samo jedan ponuditelj. Tražim stanku jer ovdje postavljam temeljno pitanje koje je nužno razmotriti prije nego što uopće krećemo raspravljati o ovom izvješću, a to je je li ovo poslovanje s državom javno ili tajno pogodovanje? Je li je riječ o javnim nabavama ili fiktivnim javnim nabavama .../Upadica: Hvala lijepa./... na kojima imate .../Upadica: Naravno da ću vam … /... samo jednog ponuđivača.
Velimir Žunac
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici u Hrvatskom saboru, kao što ste čuli tema su Polugodišnja izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine. Dakle, radi se o 4 polugodišnja izvješća. Temeljem zaključka Hrvatskog sabora donesenog na 14. sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine Vlada RH obvezna je Hrvatskom saboru podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju europskih strukturnih investicijskih fondova i pretpristupnih pristupnih programa pomoći EU. Izvješća daju pregled financijskih pokazatelja iskorištenosti i opisni pregled stanja provedbe korištenja sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014. do 2020. kroz prikaz operativnih programa i to Operativnog programa konkurentnost i kohezija, Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali, Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo i programa ruralnog razvoja. Također, polugodišnja izvješća o korištenja pretpristupnih programa pomoći i europskih strukturnih instrumenata obuhvaćaju ključne podatke o provedbi 1, 2 i 5-te komponente IPA te operativnih programa financijskog razdoblja 2007. – 2013., a to su bili Operativni program regionalna konkurentnost, Operativni program promet, Operativni program zaštita okoliša, Operativni program razvoj ljudskih potencijala i Operativni program za ribarstvo. Sada ću vas ukratko izvijestiti o stanju iskorištenosti sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. dakle i to kroz izvještajna razdoblja, ali prije toga naravno reći ću da je ukupno dodijeljena alokacija za RH za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 10,73 milijardi EUR-a. Dakle, tijekom izvještajnog razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. godine, dakle prva polovica 2019. godine ugovoreno je projekata u vrijednosti 957,39 milijuna EUR-a, a kad to kumulativno zbrojimo sa od prvog dana provedbe do polovice 2019. godine ukupno je ugovoreno 7,59 milijardi EUR-a odnosno 70,78% dodijeljene nam alokacije. Isplaćeno je krajnjim korisnicima 687,33 milijuna EUR-a, a kad kumulativno pogledamo od početka provedbe to je 2,67 milijardi EUR-a odnosno 24,89% dodijeljenih sredstava. I ovjereno je ukupno, dakle sveukupno od početka provedbe 2,01 milijarde EUR-a odnosno 18,76% od dodijeljenih sredstava. Što se tiče drugog izvještajnoj razdoblja, dakle od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine ugovoreno je projekata u vrijednosti 1,40 milijardi EUR-a, a kad promatramo kumulativno od početka provedbe to je 8,99 milijardi EUR-a odnosno 83,78% ukupno dodijeljene alokacije. Isplaćeno je krajnjim korisnicima 640,82 milijuna EUR-a, a kumulativno od početka provedbe do kraja 2019. godine 3,31 milijardu EUR-a odnosno to je 30,85 dodijeljenih sredstava. Ovjereno je dakle u tom istom periodu ukupno, sveukupno od početka provedbe 3 milijarde EUR-a odnosno 27,92% dodijeljenih sredstava. Kad govorimo o prvoj polovici 2020. godine, dakle od 1. siječnja do 30. lipnja ugovoreno je projekata u vrijednosti 1,25 milijardi EUR-a, a kumulativno od početka provedbe 10,24 milijardi EUR-a odnosno 95,43% dodijeljenih sredstava. Isplaćeno je krajnjim korisnicima 677,59 milijuna EUR-a, dakle kumulativno od početka 3,99 milijardi EUR-a odnosno 37,17% dodijeljenih sredstava. A ovjereno je dakle sveukupno do tog trenutka do polovice 2020. godine 3,31 milijarda EUR-a odnosno 30,81% dodijeljenih sredstava. I konačno za zadnje izvještajno razdoblje koje danas izvještavam je od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine ugovoreno je projekata u vrijednosti od 1,84 milijarde EUR-a što kumulativno dovodi do ukupne brojke od 12,08 milijardi EUR-a odnosno do stope od 112,57% dodijeljenih sredstava. Isplaćeno je krajnjim korisnicima 1,01 milijarda EUR-a što kumulativno dovodi do brojke od 5 milijardi EUR-a odnosno 46,62% od dodijeljenih sredstava. I na kraju ovjereno je sveukupno od početka provedbe 4,39 milijardi EUR-a odnosno 40,89% dodijeljenih sredstava. Ako zbrojimo sva ta četiri izvješća i to dakle sažmemo u nekoliko brojki i postotaka dobit ćemo da smo tijekom izvještajnog razdoblja u 2019.-toj i 2020.-toj godini ugovorili projekata u vrijednosti 5,45 milijardi EUR-a što zapravo predstavlja 45% sveukupno do tad ugovorenih sredstava. Plaćeno je 3,02 milijarde EUR-a što predstavlja zapravo preko 60% do tad ukupno plaćenih sredstava prema krajnjim korisnicima, a ovjereno je 2,61 milijarda EUR-a što isto tako predstavlja gotovo 60% ukupno ovjerenog iznosa od početka do kraja 2020. godine. Nekoliko riječi o stanju iskorištenosti sredstava pretpristupne programa pomoći i europskih strukturnih instrumenata iz financijske perspektive 2007. – 2013., dakle za financijsko razdoblje 2007. – 2013., u 2019. i 2020. naravno da nije bilo novih ugovaranja, a vrijednost ugovornih sredstava na taj datum je iznosila 1,27 milijardi EUR-a. Ukupno plaćeni iznos do kraja 2020. godine iznosi 1,12 milijardi EUR-a, a budući da je u financijskom razdoblju 2007.-2013. dakle su svi projekti već završeni ne postoji mogućnost prijavljivanja nekakvih novih troškova, nije bilo ugovaranja, nije bilo plaćanja krajnjim korisnicima, dakle ono što je jedino moguće da se po završetku i završne analize svih projekata i revizija moguće su jedino ili određene financijske korekcije ili povrati po ugovoru. Pa tako imamo slučaj da smo u ovom izvještajnom razdoblju je ukupna vrijednost plaćenih sredstava umanjena za 3,52 milijuna eura ukupno i to je umanjenje od 0,31% ukupno plaćenog iznosa. Tako da ukupno ovjereni iznos do kraja 2020.g. iznosi 1,16 milijardi eura. U navedenom izvještajnom razdoblju tijekom '19., '20., ovjereno je 0,36 milijuna eura odnosno 0,03% od ukupno ovjerenog iznosa. Nekoliko ću rečenica reći i o nepravilnostima, dakle u izvještajnim razdobljima u 2019. i 2020.g. Europskom uredu za borbu protiv prijevara prijavljen je 141 novi slučaj utvrđenih nepravilnosti i to 43 slučaja iz okvira Europskog fonda za regionalni razvoj, 24 slučaja u okviru Kohezijskog fonda, 6 slučaja iz Europskog socijalnog fonda, 57 slučajeva u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i 11 slučajeva u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. I zaključno, u ovom izvještajnom razdoblju u prvoj i drugoj polovici u 2019. i 2020.g. nastavljen je značajan rast i ugovaranja projekata i plaćanja prema krajnjim korisnicima, isto tako i ovjeravanja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ostvareni brojčani pokazatelji kako u apsolutnim tako i u postotnim iznosima jamac su da smo na dobrom putu i da je realno očekivati da će RH u potpunosti iskoristiti sva dodijeljena sredstva iz europskih strukturnih investicijskih fondova. Toliko u ovom uvodnom izlaganju.
Tomislav Paljak
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici kao što ste čuli pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji te vam se prije svega želim zahvaliti na konstruktivnoj raspravi prilikom prvog čitanja kao i na iznesenim prijedlozima i mišljenjima. Predmetne izmjene odnose se na 2 članka Zakona o prosvjetnoj inspekciji, to je Članak 13. i 16. kojima se regulira postupanje inspektora s predstavkama građana i pravnih osoba koje se odnose na djelokrug prosvjetne inspekcije te se preciznije određuje postupanje s podacima iz inspekcijskih postupaka u skladu s propisima o zaštiti podataka. Navedene izmjene su na neki način hitne intervencije kako bismo u najkraćem roku odgovorili na najistaknutije potrebe svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, posebno prosvjetnih radnika. Naime, prosvjetni radnici koji obavljaju javnu službu svjesni su da njihov rad podliježe formalno-pravnom i stručno pedagoškom nadzoru, no za ravnatelje i učitelje spornima su se ispostavila službena postupanja koja su potaknuta tzv. anonimkama. Predmetne izmjene donesene su kako bi svi građani ostvarili svoja zakonska prava, ali i kako bi prosvjetni radnici odnosno školske ustanove koje podliježu nadzoru prosvjetne inspekcije bile zaštićene od proizvoljnih ili neutemeljenih prijava. Tako se zbog problematike anonimnih podnesaka predloženim zakonom jasnije precizira da se predstavkom smatra ona koja sadrži podatke o prijavitelju i to ime i prezime, adresu stanovanja, te podatke za kontakt odnosno za pravnu osobu je to naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Time se naglašava potreba da se podnositelj prema prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz zakona. Također, predmetnim izmjenama jasnije se utvrđuje obveza čuvanja inspekcijske odnosno druge službene tajne i propisuje kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskim postupkom te se precizira postupanje s podacima o podnositelju predstavke. Napominjem da je sukladno primjedbi u raspravu u tekstu vezanom uz obrazloženje Članka 1. konačnog prijedloga zakona izostavljena formulacija nepoznatog prijavitelja, no ističem da u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, konačni prijedlog zakona u normativnom dijelu ne sadrži razlike. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je kao predlagatelj razmotrilo i analiziralo prijedloge i mišljenja dana u prvom čitanju te ćemo obrazložiti zašto pojedini prijedlozi vezani uz izmjene nisu mogli biti prihvaćeni. Pri tome još jednom moramo naglasiti da su se komentari koje ste iznijeli na predložene izmjene odnosili uglavnom na slučajeve koje se tiču pritužbi na stručno pedagoški rad učitelja i nastavnika, a što nije nadležnost prosvjetne inspekcije i ne može se regulirati ovim zakonom. Razmotren je prijedlog koji se odnosi na vlastoručni potpis u prijavi kada je prijavitelj fizička osoba, a koji nije prihvaćen jer je intencija ovakvog zakonskog prijedloga bila identificiranje podnositelja podneska, međutim ne i dodatno stavljanje administrativnih zapreka za podnošenja predstavki. Osim toga, podnošenje podnesaka prosvjetnoj inspekciji omogućeno je putem pristupne točke e-podnesak na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja koristeći nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Također pravim i fizičkim osobama omogućeno je podnošenje podnesaka elektroničkom poštom putem pristupne točke, elektroničke adrese pisarnica&mzo.hr uz napomenu da će se odgovori dostavljati na isti način, dakle elektroničkim putem osim ako ministarstvo ocjeni da dostava na opisani način nije primjerena, u tim će se slučajevima dostava izvršavati na drugi prikladan način kao što je npr. običnom poštom. Također, nismo u mogućnosti prihvatiti prijedlog koji se odnosi na plaćanje takse za podnošenje prijave koja se u slučaju lažnih i nedokazivih prijava ne bi vraćala. Naime, ovim zakonskim prijedlogom se umjesto te naplate takse propisuje drugi način smanjenja pojava lažnih i nedokazivih prijava, a to je obveza identifikacije samog podnositelja prijave. Zatim, nije prihvaćen prijedlog koji se odnosi na nepropisivanje posljedica u slučaju kršenja obveze dužnosti čuvanja osobnih i drugih povjerljivih podataka koje prosvjetni inspektor sazna u obavljanju svoje dužnosti i to zato što je postupanje sa tim podnescima odnosno osobnim ili drugim podacima već regulirano propisima kojima se uređuje uredsko poslovanje te zaštita i tajnost podataka pa nije potrebno dodatno. Ovlasti i odgovornosti službenih osoba o postupanju su propisane, a pojedini komentari odnosili su se na neformalnu razmjenu podataka unutar školskog ili lokalnog okruženja. Primjedba vezana uz propisivanje rokova za odgovor na podnesak nije prihvaćena jer je isto regulirano Zakon o općem upravom postupku. Ostala mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog zakona iz rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora nisu bili direktno vezani u predmet prijedloga zakona te se o njima predlagatelj nije mogao posebno očitovati, što ne znači da nisu razmatrani. I na kraju, kao što je ministar istaknuo prilikom prvog čitanja, želim još jednom naglasiti da je s obzirom na aktualnu situaciju u području odgoja i obrazovanja te prateće propise, utvrđena potreba za sustavnijim izmjenama i dopunama odnosno cjelovitom izmjenom Zakona o prosvjetnoj inspekciji a koji će biti usklađen sa važećim zakonima i propisima. Međutim za tu cjelovitu promjenu, potrebno je naravno donošenje novih odnosno izmijenjenih provedbenih propisa iz tog područja odgoja i obrazovanja nakon čega će se pristupiti donošenju novog Zakona o prosvjetnoj inspekciji koji će biti učinkovitiji, jasniji i od pomoći za sve sudionike u djelatnosti odgoja i obrazovanja. Evo, zahvaljujem.
Oprostite.
Oprosti nam Nikol. Oprosti nam malena djevojčice, jer niti 30 godina od kako imamo svoju državu nismo izgradili sustav institucije koje bi svojom stručnošću i znanjem zaštitile tvoj mladi, nedužni život od razjarenih šaka ubojice. Nismo čuli tvoj plač i nismo čuli tvoje pozive u pomoć. A zašto nismo? Nismo jer nam stranačka iskaznica upravlja životima, plastificirani komad papira koji jasno nema osjećaje, papir koji gazi sve pred sobom i ne čuje suze prognanih, potrebitih, pa ni zlostavljanih do smrti poput tebe. Koliko je žrtava stranačke iskaznice za koje javnost nikada nije saznala? Koliko će ih tek biti dok ovaj narod ne odluči prekinuti tiraniju nad vlastitom sudbinom? Je li prekasno smijenjeni ravnatelj novogradiškog Centra za socijalnu skrb kao istaknuti član HDZ-a čovjek koji je iskazao čitav splet političkih vještina po kojima je ova stranka prepoznatljiva u hrvatskoj javnosti od zataškavanja i prikrivanja ozbiljnosti situacije, do otvorenog iznošenja laži i poluistina rob svoje stranačke iskaznice ili je ipak slobodan čovjek koji je trebao zahvaljujući svojim stručnim kompetencijama prepoznati da modrice na tijelu dvogodišnje djevojčice i nekontrolirano povraćanje zovu na uzbunu? Podsjećam, isti je najprije tvrdio da je curica možda sama to učinila jer je bila sklona autoagresiji, pa se vjerojatno i sama ozlijedila. No, kriminalistička istraga je jasno pokazala da je djevojčica bila brutalno premlaćena. Spomenuti je tvrdio da se tragedija nikako nije mogla naslutiti odnosno da je centar radio sve po propisima. Međutim, inspekcijski nadzor Ministarstva obitelji u roku od 24 sata pokazao je da je bilo puno znakova koji su upućivali na to da su službe centra počinile niz propusta koji su doveli do tragedije. S priličnom vjerojatnošću možemo pretpostaviti da se ova tragedija ne bi dogodila da je ravnatelj Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški biran po stručnoj liniji, a ne prema političkoj podobnosti. Jer ono što je potpuno jasno jeste činjenica da je ravnatelj postao ravnateljem zbog stranačke iskaznice. Isti je bio i predsjednik novogradiškog ogranka i član Središnjeg odbora HDZ-a. 2004. je bio i pomoćnik ondašnje HDZ-ove ministrice za obitelj Jadranke Kosor. Kasnije i HDZ-ov predsjednik Gradskog vijeća Nove Gradiške. Oprosti nam Nikol, jer krivi smo što smo činjenjem i nečinjenjem stvorili ovakav sustav. Krivi smo jer smo glasali za njegove tvorce ili smo jednostavno svojim neizlaskom na izbore omogućili da truli i nakaradni sustav i dalje ubire svoje žrtve.
Zdravko Zrinušić
Hvala vam lijepa uvaženi predsjedniče Hrvatskoga sabora. Cijenjene zastupnice i zastupnici, dakle pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznome poslovanju. Sam zakon je inače usvojen 2003. godine u Hrvatskome saboru, a naknadne izmjene i dopune ovoga zakona bile su isključivo radi usklađenja sa pravnom stečevinom EU. Nakon toga je bilo u 2 navrata usklađivanje toga zakona sa Direktivama EU. Ona koje je možda upečatljivija u kontekstu današnjih izmjena i dopuna je Uredba 1889 iz 2005. godine gdje je u sada važećem zakonu sadržana odredba kojim je propisana obveza pisanog oblika prijave prijenosa gotovine i to kada fizičke osobe prilikom ulaska u EU ili izlaska iz EU preko RH unose ili iznose gotovinu vrijednosti od 10.000 EUR-a ili veći iznos. Nastavno na to je dodatno izmijenjen pravni okvir 2015. odnosno 2018. donesena je potpuno nova Uredba pod brojem 2018/1672 Europskog parlamenta i vijeća i izvan snage je stavljena spomenuta Uredba 1889 iz 2005. Ova uredba u cijelosti je obvezujuća u državama članicama i izravno se primjenjuje od 3. lipnja ove godine, znači za nešto više od, nešto manje od mjesec dana. To znači da države članice moraju nacionalnim zakonom odrediti nadležna tijela ovlaštena za provedbu kontrola prekograničnog prijenosa gotovine, mjere privremenog zadržavanja gotovine i sankcije koje se primjenjuju za nepoštovanje obveze prijavljivanja prijenosa iznad utvrđenog praga za prijavom. Slijedom svega navedenoga ovim konačnim prijedlogom zakona osigurava se provedba spomenute uredbe. Obzirom da uredba u svojim definicijama sadrži pojmove koji su biti za naglasiti u smislu primjene kod naših građana u ovome zakonu smo u jedan ili dva članka dodatno išli to naglasiti kako bi se bolje shvatile te odredbe, a prije svega u kontekstu pojma gotovine koji kada se u žargonu govori onda ljudi obično misle da je čisto samo novac u džepu, ali što se tiče same uredbe, a onda i ovoga zakona gotovina obuhvaća i druge ekvivalentne oblike, a to su instrumenti na donositelja npr. moguće dionice na donositelja, kartice sa unaprijed uplaćenim sredstvima, kovanice s udjelom zlata u najmanje 90%, zlatne poluge ili grumeni zlata s udjelom zlata od najmanje 99,5%, naravno i sam gotov novac. Dakle, pojam je preciziran kako bi se spriječilo zaobilaženje obveze prijenosa gotovine kroz sredstva koja su ekvivalentna gotovom novcu u smislu likvidnosti i anonimnosti. Do sada odnosno trenutno važećim zakonom pojam gotovine obuhvaćao je gotov novac, kovanice i novčanice i instrumente na donositelja. Dodatno u ovim izmjenama uvode se još u dvije, u dva slučaja kada se ta prijava treba obaviti i to na traženje ovlaštenoga tijela to je u ovome zakonu Carinska uprava odnosno uredbom ako Vlada donese uredbu može se ovlastiti i granična policija ako to dopuštaju sigurnosni razlozi ili ako je to zbog ekonomičnosti postupanja. Dakle, prva ostaje ova odredba koju imamo i sada vezano za ovaj prijenos odnosno unos i iznos iz EU preko RH odredba od 10.000 EUR-a ili više, a uvodi se i tzv. prijenos gotovine u pratnji za kontrole prijenosa gotovine u poštarskim paketima, …/nerazumljivo/… pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima. Dakle, prijenos gotovine bez pratnje tako se definira unutar same norme, a treće je tzv. nacionalne kontrole gotovine gdje je po uzoru na Italiju, Austriju, Njemačku, Belgiju, Dansku RH uvodi i obvezu na zahtjev ovlaštenoga tijela prijave prijenosa gotovine unutar granica pojedinih država EU odnosno u ovom slučaju ako bi netko ulazio, izlazio iz RH na zahtjev carinske službe osoba je dužna ako ima gotovinu iznad iznosa koji je dakle propisan, to je 10.000 i više to prijaviti. Dakle, nije obveza samoinicijativno nego na zahtjev. Što se tiče načina provedbe obveze prijave gotovine prema ovom konačnom prijedlogu zakona u okviru nacionalne kontrole gotovine on je slijedeći. Dakle, ova prva koju smo spomenuli koja je sada na snazi ostaje i dalje na snazi pa ću ponoviti. Dakle ove za samoinicijativne prijave kad dođete na graničnu crtu dužni ste carinskom službeniku prijaviti ako ulazite ili izlazite iz RH iznos koji je 10.000 EUR-a ili veći, a u kontekstu pojma gotovine dakle podrazumijevamo i sve ono što smo uvodno rekli da su to instrumenti na donositelja, kartice eventualno koje su unaprijed prepaid ono uplaćenim iznosom ili udjeli zlata odnosno, odnosno kovanice s udjelom zlata od 90%. Ovaj drugi dio koji smo spomenuli da se, da se na zahtjev nadležnog tijela prijavljuje, dakle pošiljatelji i primatelji gotovine u iznosu od 10.000 ili više koje se preko RH unosi u uniju ili iznosi iz unije u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi za bez pratnje ili kao teret u kontejnerima dužni su dakle na zahtjev ovlaštene osobe Carinske uprave podnijeti prijavu na propisanome obrascu i ta prijava je potrebna se podnijeti u roku 30 dana od zahtjeva carinskog službenika. Dakle, ovo je nova obveza po uredbi osmišljena kako bi se carinskim tijelima država članica omogućilo primijeniti diskrecijsko pravo od pravnih i fizičkih osoba pošiljatelja odnosno primatelja i od njihovih zastupnik zahtjeva podnošenje prijave o prijenosu. I ova zadnja koju smo spomenuli unutar granica EU, dakle isto tako obveza prijave na zahtjev nadležnog tijela. Fizičke osobe koje sa sobom nose gotovinu u iznosu od 10.000 EUR-a ili više dužne su taj iznos prijaviti na zahtjev ovlaštene osobe Carinske uprave. U pogledu postupanja nadležnih tijela zakonom se propisuje ovlast Carinske uprave privremeno zadržati gotovinu u odnosu na koju nije ispunjena, eventualno nije ispunjena obveza prijave gotovine u pratnji, obveza prijave gotovine u bez pratnje kao i u slučajevima svakog prijenosa gotovine ako postoje naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću neovisno o iznosu i neovisno o tome radi li se o gotovinu u pratnji ili bez pratnje. Privremeno zadržavanje smije iznositi 30 dana uz mogućnost produljenja na najduže ukupno 90 dana u slučajevima poteškoća u dobivanju informacija. Ako postoje naznake da je gotovina povezana sa kriminalnom aktivnošću Carinska uprava će bez odgode u tim slučajevima obavijestiti nadležno državno odvjetništvo znači dat će mu podatke i okolnosti kako je došlo do toga slučaja, a državni odvjetnik će poduzeti mjere naravno sukladno važećem Zakonu o kaznenome postupku. U tom smislu Carinska uprava nadležna je evidentirati, razmjenjivati i čuvati podatke o prijenosu gotovine. I zaključno vezano za prekršajne odredbe. prijedlogom zakona uvode se djelotvorne i razmjerne novčane kazne za povredu obveze prijave gotovine. Novčane kazne predstavljaju jedine sankcije odnosno za buduće više neće biti mogućnost ove, novci koji se oduzmu a nisu iz kriminalnih aktivnosti ih trajno oduzeti nego će se ovaj ta ti prekršaji odnositi samo na izricanje prekršajne mjere. Glede samoga prekršaja uveden je i kvalificirani oblik prekršaja kako bi se većim rasponom novčanih kazni osigurala razmjernost sankcioniranja ovisno o vrijednosti gotovinskih prijenosa koji su predmet prekršaja. Dakle, granica za primjenu kvalificiranog prekršaja je 100.000 EUR-a. Prijedlogom zakona prvi put se uvodi i ograničenje visine izrečene novčane kazne koja ne smije prelaziti iznos od 60% iznosa neprijavljene gotovine, a to je sukladno presudama Suda EU pa s obzirom da tu obvezu, su inače u EU presude Europskoga suda obvezatne one se sada ujedno ugrađuju u sami propis kako bi poslije u slučaju postupanja suda, sudbenih vlasti imali smjernice za određivanje visine kazni. Evo to je ukratko vezano za ove izmjene koje inače nisu velike. Naglašavam sama uredba se ovaj primjenjuje od 3. lipnja ove godine pa je slijedom toga i Hrvatski sabor je dobio da ovaj zakon ide po hitnome postupku. Hvala vam lijepa.
Mario Šiljeg
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnici i zastupnici. Pred vama je dakle Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o vodama u drugom čitanju. Kao što znate ovaj Visoki dom je na 7. sjednici održanoj 7. svibnja 2021.g. donio zaključak kojim se prihvaća prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o vodama, sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućeni su Vladi RH kao predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su sudjelovali u toj raspravi. Sukladno navedenom zaključku pripremljen je konačni prijedlog zakona koji je Vlada podnijela HS-u 1. srpnja 2021.g. radi donošenja u drugom čitanju. Razlike između rješenja koja se predlažu u Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o vodama u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona iz prvog čitanja su sljedeće, prvo, dodatno se prilagođava odredba čl. 110. st. 2. Zakona o vodama vezano za iznimku od obvezne provedbe postupka odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za zahvate vađenja šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta. U konačnom prijedlogu zakona se u pogledu te iznimke upućuje na primjenu posebnih propisa o zaštiti okoliša i prirode, a ne nabrajaju se svi slučajevi kao što je bilo u prijedlogu zakona i to u pojedinačnom slučaju kao odgovor na izvanredna stanja. Ova odredba je usuglašena s predstavnicima Glavne uprave za okoliš Europske komisije što je potvrđeno i u zaključku s objedinjenog sastanka vezanog za predmete iz područja okoliša koji je s predstavnicima Europske komisije održan 16. lipnja 2021.g. Navedenom izmjenom ujedno se na odgovarajući način prihvaća i primjedba zastupnice Benčić koja je iznesena u raspravi u Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o vodama. Napominjemo da se takvim rješenjem ispunjavaju obveze iz odgovora RH na pismo službene obavijesti Europske komisije od 11. listopada 2019.g. i otklanjaju posljedice mogućeg pokretanja sudskog postupka zbog povrede prava EU. Druga izmjena odnosi se na dodatno uređenje odredbe o Institutu za vode, tako da se sada propisuje da statut, financijski plan te pravilnik o radu donosi Upravno vijeće instituta uz prethodnu suglasnost ministarstva, a ne kao ranije uz suglasnost ministarstva što je sukladno prihvaćenoj primjedbi Odbora za zakonodavstvo HS-a. I u trećoj izmjeni imamo dodatno uređenje odredbi vezanih za osiguravanje prava svih zemljišnoknjižnih vlasnika za naknadu tržišne vrijednosti nekretnina koje su po sili Zakona o vodama postale javno vodno dobro. Sada se propisuje da se isto osigurava pod uvjetom da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva, a isto je prihvaćeno sukladno primjedbi DORH-a. Odredbe vezane za usklađivanje osnovnog teksta zakona sa Zakonom o sustavu državne uprave te ispravljanjem pogrešnog upućivanja ostaju iste. Konačni prijedlog zakona je raspravljen na radnim tijelima HS-a Odboru za poljoprivredu, Odboru za zakonodavstvo i Odboru za zaštitu okoliša i prirode te ovim putem zahvaljujem također na konstruktivnoj raspravi uvaženim zastupnicima i zastupnicama članovima navedenih odbora. Podsjećam da je ovom izmjenom Zakona o vodama bilo neophodno pristupiti prvenstveno radi ispunjenja obaveza iz odgovora RH na pismo službene obavijesti Europske komisije od 11. listopada 2019.g. prema kojem je Europska komisija ocijenila da RH nije ispravno prenijela u nacionalni pravni sustav određene odredbe Direktive o procjeni učinka na okoliš, Direktive o staništima i Okvirne direktive o vodama. Konkretno, Europska komisija spornim je ocijenila odredbu čl. 110. st. 2. Zakona o vodama u dijelu u kojima je propisan izuzetak od provedbe odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima, a koji se odnosi na slučajeve čišćenja korita rijeka radi povećavanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda u daljnjem slijedu sprečavanja poplava i održavanja njihovog vodnog puta. Prijedlogom Zakona o izmjenama Zakona o vodama u prvom čitanju navedeni dio odredbi je brisan. U daljnjoj komunikaciji sa Europskom komisijom i sukladno zaključku sa spomenutog objedinjenog sastanka s predstavnicima Glavne uprave za okoliš Europske komisije iz lipnja 2021.g. ovim konačnim prijedlogom zakona dodatno je prilagođena odredba čl. 110. st. 2. Zakona o vodama tako da se sada kao što je rečeno u pogledu iznimke upućuje na primjenu posebnih propisa zaštite okoliša i prirode u pojedinačnim slučajevima kao odgovor na izvanredna stanja utvrđena tim propisima i primjenjujući pravila postupanja iz tih posebnih propisa. Na taj način osigurava se usklađenost sa navedenim direktivama EU i ujedno otklanjaju moguće posljedice zbog pokretanja sudskog postupka zbog povrede prava EU. Nadalje, ovim konačnim prijedlogom zakona dodatno se uređuju odredbe o Institutu za vode, čije je osnivanje predviđeno Strategijom upravljanja vodama još iz 2008.g., a mogućnost njegova osnivanja predviđena je i Zakonom o vodama u kontinuitetu zadnjih deset godina o čemu se u HS-u raspravljalo i prilikom donošenja Zakona o vodama u lipnju 2019.g. Kao što je poznato monitoring površinskih i podzemnih voda je osnova za kvalitativno i kvantitativno upravljanje vodnim resursom i sada ga u skladu sa Zakonom o vodama provode Hrvatske vode. Dijelom posredstvom ovlaštenih laboratorija, a dijelom putem glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda. Rezultati monitoringa tvore bazu podataka i za provedbu plana upravljanja vodnim područjima glavnog planskog dokumenta sukladno EU okvirnoj direktivi o vodama i služe između ostalog za izvješćivanje Europske komisije o stanju voda u RH u odnosu na postizanju cilja okvirne direktive o vodama, a to je dobro stanje svih voda. Europska komisija sukladno smjernicama Europskog zelenog plana relevantnog za vode iz navedenih planova kako bi se u narednom šestogodišnjem planskom ciklusu postiglo dobro stanje voda uz smanjenje postojećeg pritiska na vodne resurse i prekomjerno korištenje vodnih resursa upućuje upravo na nedostatke u dosadašnjem provođenju monitoringa voda. Sve navedeno razlog je za izdvajanje ovog važnog segmenta iz inače široko nadležnog predmeta poslovanja Hrvatskih voda i njegovu provedbu u okviru Instituta za vode. Predloženim izmjenama Zakona o vodama organizacijski oblik Instituta za vode na odgovarajući način će se prilagoditi njegovom mješovitom predmetu poslovanja, stručno operativnom i znanstvenom kao javne ustanove sukladno Zakonu o ustanovama. Naime, Institut za vode ne može steći pravni položaj još uvijek znanstvene organizacije u ovom trenutku svog osnivanja jer ne ispunjava niti može ispuniti uvjete za zdravstvene organizacije iz popisa o znanstvenim djelatnosti. S obzirom na navedeno Institut za vode će nakon osnivanja ishoditi dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti i stječi pravni položaj znanstvene organizacije u skladu s propisima o znanstvenoj djelatnosti u roku propisanom uredbom o osnivanju Instituta za vode ili statutom Instituta za vode. Ovim konačnim prijedlogom zakona također će se proširiti krug općih akata koje uz prethodnu suglasnost ministarstva kao osnivača instituta donosi upravno vijeće instituta te se uz statut kao takvi akti određuju i financijski plan i pravilnik o radu u skladu s općim propisima o radu kako bi se zadržala izravna kontrola ministarstva nad pitanjima od važnosti za poslovanje instituta. I nadalje, ovim konačnim prijedlogom zakona osigurat će se pravo svih zemljišno-knjižnih vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti nekretnina koje su po sili Zakona o vodama postale javno vodno dobro pod uvjetom da se ne radi pod uvjetom da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva. Naime, u praksi postoje slučajevi kada dolazi do pogrešne uknjižbe javnog vodnog dobra te je s ciljem osiguranja pravne sigurnosti napravljena distinkcija pod uvjetom da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva. Na taj način se ostavlja pravo privatnom vlasniku na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava i Člankom 50. stavkom 1. Ustava RH, ali ako se u interesu RH ograničava ili oduzima vlasništvo. Time je ujedno zaokružen pravni okvir upravljanja javnim vodnim dobrom uveden Zakonom o vodama iz '95.-te kao pravo rješenje za slučajeve u kojima se sve zemljište pod površinskim i drugim vodama uz vodotoke, jezera, akumulacije i retencije pravno određuje kao vodno dobro odnosno pravna cjelina s odgovarajućim pravnim režimom. Kako bi Članak 236. Zakona o vodama bio u potpunosti primjenjiv konačnim prijedlogom zakona bilo je potrebno ispraviti i pogrešno pozivanje u istome te je ispravno navedeno pozivanje na Članak 231. stavak 1. i Članak 232. stavak 4. odnosno radi jasnoće stavka izmijenjen je cijeli stavak 1. Isto tako, konačnim prijedlogom zakona ispravljeno je pogrešno pozivanje u Članku 141. stavak 2. točka 3. Zakona o vodama. Uzevši u obzir sve navedeno kao i činjenicu da se radi o iznimno važnom zakonu za hrvatsko zakonodavstvo očekujemo konstruktivnu raspravu o ovom konačnom prijedlogu zakona i njegovo usvajanje. Hvala vam lijepo.
Ivo Milatić
Hvala g. potpredsjedniče HS-a. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Iako je potpora razvoju obnovljivih izvora energije kroz niz podzakonskih akata uvedena još 2007.g. danas važeći Zakon o obnovljivim energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji stupio je na snagu 1. siječnja 2016.g. Njime je u zakonodavstvo RH prenesena između ostalih i Direktiva 2009/28 EU Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Zakon je 2018.g. doživio izmjene i dopune, a najviše kako bi se omogućilo preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te kako bi se omogućilo provođenje natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom i natječaja za dodjelu tržišne premije, a sve u skladu s važećim europskim smjernicama o državnim potporama. Nastojanje EU za povećanjem uporabe energije iz obnovljivih izvora rezultiralo je donošenjem Direktive 2018/2001 EU parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Istom je određeno da države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji iznosi barem 32% obnovljivih izvora energije u 2030.g. Direktivom su obuhvaćeni svi energetski sektori kao i sektori krajnje potrošnje u kojima se trebaju plasirati obnovljivi izvori pa su tako ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje pa tako i ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje obnovljive energije u prometu. Dio direktive vezan uz promet ove godine je već ovaj cijenjeni dom usvojio u Zakonu o biogorivima za prijevoz dok ovim zakonom RH postavlja nacionalni cilj da do 2030.g. najmanje 36,6% obnovljive energije bude u konačnoj potrošnji. Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji se stvara okvir za poticanje korištenja obnovljive energije na održiv način, o tome je ministarstvo dužno Europskoj komisiji podnositi izvješća te se zakonom propisuje sadržaj izvješća i obveza praćenja ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom klimatskom planu za RH. Naglašava se važnost informacija o mjerama potpore koje su na raspolaganju svim relevantnim akterima uključujući potrošače, ranjive potrošače s niskim prihodima, potrošače vlastite obnovljive energije, zajednicu obnovljive energije, graditelje, instalatere, arhitekte, opskrbljivače opreme sustava za grijanje i hlađenje te korisnike električne energije putem opskrbljivača u prijevoznim sredstvima koji upotrebljavaju obnovljivu energiju. S obzirom na već ranije spomenuti cilj za 2030.g. kako bi se isti postigao ili premašio ovim zakonom je propisano da RH može primjenjivati programe potpora kao i do sada planira se nastaviti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora putem zajamčene otkupne cijene i tržišne premije. Zakonom će hrvatski operator tržišne energije HROTE se odrediti kao kontakt točka koja će pružati smjernice tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanje dozvole vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije. HROTE kao kontakt točka dužan je na transparentan način usmjeravati podnositelja zahtjeva tijekom postupka izdavanja dozvola od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka donošenja jedne ili nekoliko odluka nadležnih tijela na kraju postupka, pružati podnositelju zahtjeva sve potrebne informacije te prema potrebi uključivati druga upravna tijela. Isto tako operator tržišta je dužan izraditi priručnik o postupcima ishođenja dozvola za izgradnju poslovnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te isti obavljati na svojim mrežnim stranicama. Operator tržišta električne energije i dalje radi sve poslove koji su bili predviđeni i dosadašnjim zakonom. Osim dosadašnjih prihoda HROTE-a zakonom se predviđaju i nova sredstva financiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora preko HROTE-a, a ona su predviđena u planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe u RH. Također iz prikupljenih sredstava i za naknadu za izdavanje energetskog odobrenja koje će biti u Zakonu o tržištu električne energije inaugurirano te potencijalno iz naknada za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koje koriste ugljen. Kao i prema trenutno važećem zakonu i ovaj prijedlog zakona omoguće preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Razlika u odnosu na dosadašnji zakon je ta da će se ubuduće u to moći uključiti zajednica obnovljive energije, a postrojenja za samoopskrbu će moći imati i ustanove što je bitna novina zbog opće društvene i svake koristi. Krajnji kupci imaju pravo sudjelovati u zajednici obnovljive energije zadržavajući pri tom prava ili obveze koje imaju kao krajnji kupci i ne podliježu neopravdanim ili diskriminirajućim uvjetima ili postupcima koje bi spriječili njihovo sudjelovanje u zajednici energije iz obnovljivih izvora. To se prije svega odnosi na kupce iz kategorije kućanstva. Isto tako u tome mogu sudjelovati i privatna poduzeća pod uvjetom da njihovo sudjelovanje nije njihova primarna, komercionalna ili profesionalna djelatnost. Zajednica obnovljive energije će imati pravo proizvodi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju. Među ostalim putem Ugovora o kupnji obnovljive energije. Isto tako imat će pravo unutar zajednice obnovljive energije dijeliti obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice, a omogućit će se pristup svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminirajući način. Ovim prijedlogom zakona je propisano da će RH promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja, te će sukladno tome nastojati povisiti udio obnovljive energije u tom sektoru okvirnu za 1,1%-tna boda kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje od 2021. do 2025.. Zato je važno jučer zakon koji je ovdje raspravljen, a to je Zakon o agenciji za ugljikovodike koja će promicati geotermalni dio da bi se između ostalog ovi postoci mogli i postići. Opskrbljivači toplinskom energijom dužni su osigurati krajnjim kupcima informacije o energetskoj učinkovitosti i udjelu obnovljive energije u njihovim centraliziranim sustavima za grijanje i hlađenje i to barem jednom godišnje uz račun odnosno uvijek na zahtjev krajnjeg kupca. Korisnik sustava za grijanje i hlađenje koji nije učinkovit ili koji nema odobren plan da do 31. prosinca 2025. postane učinkovit ima pravo isključivanja iz tog sustava, a za stjecanje prava isključivanja iz sustava korisnik mora dokazati da planirano alternativno rješenje za opskrbu grijanjem ili hlađenjem rezultira znatno boljom energetskom učinkovitošću. Također zakon sadrži i odrednice kojima se promovira korištenje obnovljivih goriva, posebice bioplina i vodika. Tako je propisano da su Operator transportnog sustava plina i Operator distribucijskog sustava plina dužni kad je to relevantno procijeniti treba li proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže radi lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora. Hvala vam na pažnji.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a u trajanju od 10 minuta. Nismo dobili plan oporavka, dobili smo tek informaciju o sažetku nacrta, dakle ni nacrt, niti sažetak. Stoga ćete se danas opravdano kroz cijeli dan naslušati kritika da je ovo stiglo prekasno i da vremena nema dovoljno. No Hrvatska nema vremena za naša međusobna prepucavanja. Tražili ste prijedloge oporbe. Stoga ću ja ovu stanku iskoristiti konstruktivno, dat ću vam 5 konkretnih prijedloga kako poboljšati ovaj sažetak da bismo zajedno iznjedrili dokument koji će u bitnome odrediti našu budućnost u slijedećem desetljeću, a od vas očekujem da budete konstruktivni kao što ste najavljivali i prihvatite prijedloge oporbe. Prvo što nedostaje u sažetku i što nam treba je uključivanje prerađivačke industrije tzv. 4.0 Industrija, digitalizacija industrije koja će donijeti višu dodatnu vrijednost, vrijeme je za iskorake, a ne zadržavajuće na postojećim pogonima poput turizma. Drugo što vam nedostaje, a što je zahtjev EU je ravnopravnost spolova u svim segmentima koja mora biti prisutna u dokumentu. To se može iskoristiti i pozitivno. Primjerice, na 10 žena za vrijeme krize umrlo je 13 muškaraca zbog nedostatka preventivnih pregleda, morate uključiti taj aspekt kako bismo bili otporni na buduće krize. Govorite o digitalnoj …/Govornik se ne razumije/…vrijeme je da krenemo i prema elektroničkom glasovanju i da iskoristimo ovo za demokratizaciju društva. Obrazovanje. Osim pukog pozivanja na stem trebamo pratiti svjetske trendove i konačno krenuti prema interdisciplinarnosti. I socijalna politika. Niti riječi o zaštiti žena od nasilja …/Upadica: Hvala vam lijepa/…skloništima i svemu ostalome.
Nataša Mikuš Žigman
Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora, poštovani zastupnici i zastupnice. Evo, drago mi je da imam priliku predstaviti ovaj Prijedlog zakona. Ono što uređujemo odnosno predlažemo urediti ovim prijedlogom su specifični ugovorni odnosi koji su karakteristični za ovo brzorastuće doba digitalizacije. Radi se o pravnom uređenju kao što i sam naziv propisa govori, dakle aspekata ugovora o isporuci digitalnih sadržaja i digitalnih usluga. Ovim se Prijedlogom zakona prenosi Direktiva 2019/770 u nacionalno zakonodavstvo RH. Tom se Direktivom, a onda posljedično, naravno i ovim prijedlogom zakona po prvi puta reguliraju pravni odnosi koji su do sada na razini svih država članica EU, pa tako i Hrvatske bili nedovoljno zakonski regulirani, dakle postojale su određene pravne praznine, a tiču se upravo ovih određenih aspekata, dakle kada govorimo o digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama te se tako Direktivom, a onda i ovim zakonom uređuju pitanja vezana za usklađenost takvog sadržaja sa ugovorom, načina isporuke digitalnog sadržaja i usluge, pravne posljedice koje proizlaze u slučaju da nema takve usklađenosti ili da nije došlo do isporuke specifičnih sadržaja i usluga i pojedini aspekti i ispunjenja odnosno preinake digitalnog sadržaja i digitalne usluge. Ono što bi željela naglasiti je da se sama Direktiva temelji na načelu maksimalnog usklađivanja, što znači da države članice ne mogu odstupati od zahtjeva koje su propisani u direktivi, a sve to u cilju da se osigura ujednačena primjena u svim državama članicama EU. Naime, jedan od ključnih čimbenika koji su na neki način odgovorni za pomanjkanje osjećaja sigurnosti potrošača, dakle svih nas koji kupujemo takve sadržaje, odnosno usluge je u ovom trenutku, zato sam govorila o pravnoj praznini, dakle nedostatak jasnog ugovornog okvira za dakle isporuku takvog sadržaja ili usluge. Naime, brojni potrošači nailaze na poteškoće u pogledu kvalitete ili isporuke takvih sadržaja ili usluga, npr. ono što se može dogoditi je da dobivaju pogrešan ili neispravan digitalni sadržaj, da ne mogu pristupiti određenom sadržaju ili usluzi i radi toga, naravno, trpe onda financijsku ili nefinancijsku štetu. Kao što sam rekla, u većini država članica pa tako i u Hrvatskoj, do sada nije bilo posebnog nacionalnog propisa koji bi na sveobuhvatan način uređivao navedeno područje i čak i u onim segmentima gdje je u pojedinim zemljama članicama to bilo ne neki način uređeno, postojale su značajne razlike između jedne i druge države i upravo zbog takvih razlika, poduzeća koja dakle sada gledamo onu stranu isporučitelja usluga, odnosno sadržaja, poduzeća koja to čine i koja izlaze na tržište su imala dodatne troškove usklađivanja prilikom plasiranja svojih proizvoda na inozemno tržište, a potrošači onda time i određeni manjak povjerenja prilikom prekogranične kupnje budući da nisu mogli računati na ujednačena potrošačka prava na razini cijele EU. Zbog toga bi, dakle i poduzeća i potrošači, temeljem ove Direktive, a i ovog propisa bi se trebali moći osloniti dakle na potpuno usklađena ugovorna prava u određenim ključnim područjima u pogledu isporuke upravo takvih sadržaja i usluga. Što donosi ovaj prijedlog propisa? S jedne strane su propisani jasni kriteriji sukladno kojima se smatra da je određen digitalni sadržaj ili digitalna usluga u skladu sa ugovorom. Nadalje, propisana su pravila koja se odnose na modalitete isporuke takvog sadržaja ili usluge, kao i načini pretpostavki ispunjenja ugovora, propisana su prava i obaveze trgovaca i potrošača i posljedično tome, dakle pravne posljedice koje proizlaze u slučaju neusklađenosti ili neisporuke. Obzirom na specifičnosti ove vrste ugovora, dakle uz digitalni kontekst takvih ugovora propisana su, isto tako pravila o mogućnosti preinake digitalnog sadržaja, znači da znamo da je to jedna materija koja se brzo mijenja u brzom vremenskom, kratkom vremenskom razdoblju i zbog toga se dakle podrazumijeva mogućnosti preinake sadržaja u smislu određivanja pretpostavki odnosno uvjeta pod kojima do toga može doći. I konačno, propisan je i nadzor nad primjenom ovog Zakona koji će provoditi Državni inspektorat RH, inspekcijske mjere, postupci i naravno prekršajne sankcije u slučaju da dođe do kršenja odredbi ovog Zakona od strane trgovaca. Evo, zaključno mogu reći da će se donošenjem ovog Zakona izvršiti, kao što sam rekla, pravovremeno i potpuno usklađivanje s europskih propisima, s europskim zakonodavstvom, povećat će se sigurnost za potrošače i za poduzeće koji djeluju na tom tržištu i usklađenim pravilima u svim državama članicama bi se, dakle poduzećima, a posebno ono što je za Hrvatsku bitno, dakle malim i srednjim poduzećima, olakšala isporuka digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga širom EU odnosno na jedinstvenom europskom tržištu. Direktiva se primjenjuje od 1. siječnja '22. g., a donošenjem ovog propisa će se omogućiti, dakle nekoliko mjeseci za prilagodbu trgovcima, ali naravno i potrošačima. Evo, slijedom toga, predlažem da HS potvrdi ovaj Prijedlog zakona i zahvaljujem na pažnji.
Dobar dan, lijep pozdrav svima. Dakle Odbor za pravosuđe prvi put ima ovakvu situaciju da smo imali više kandidata na samoj sjednici Odbora za pravosuđe i na predpripremnoj sjednici je donijeta odluka da svih 5 kandidata pozovemo na Odbor za pravosuđe, tako da su bili pozvani Boris Vuković, Zlata Đurđević, Lana Peto Kujundžić, Snježana Rizvan i Šime Savić. g. Boris Vuković je odustao prije same sjednice, tako da nije prisustvovao raspravi. Ostali kandidati su pristupili raspravi i rasprava je provedena i nakon završene rasprave se pristupilo glasovanju. prof. Zlata Đurđević je dobila 3 glasa za, 6 glasova je bilo protiv, dr. Lana Peto Kujundžić 1 glas za, 2 glasa suzdržana i 6 glasova protiv, mag. Snježana Rizvan 1 glas za, 2 glasa suzdržana i 6 glasova protiv i dr. Šime Savić 1 glas za, 2 glasa suzdržana i 6 glasova protiv, čime smo konstatirali da Odbor za pravosuđe nije dao pozitivno mišljenje niti za jednog kandidata koji je pristupio na samu sjednicu odbora. Eto, hvala vam lijepo.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Mandatno-imunitetno povjerenstvo HS-a na 13. sjednici održanoj 7. travnja 2021.g. razmotrilo je zahtjev privatne tužiteljice Viktorije Knežević iz Dubrovnika upućen predsjedniku HS-a za davanje odobrenja za nastavak vođenja kaznenog postupka protiv Mate Frankovića zastupnika u HS-u zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 9. Kaznenog zakona. Mato Franković zastupnik je 10. Saziva HS-a te na temelju čl. 76. Ustava RH i čl. 23. poslovnika HS-a ima imunitet te se bez odluke HS-a protiv zastupnika ne može pokrenuti niti voditi kazneni postupak. Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika HS-a predlaže HS-u predlaže sljedeće odluke: „Za vrijeme trajanja zastupničkog mandata uskraćuje se odobrenje za nastavak vođenja kaznenog postupka protiv zastupnika Mate Frankovića zastupnika u HS-u po zahtjevu privatne tužiteljice Viktorije Knežević iz Dubrovnika koji se vodi pod poslovnim brojem 40K-552/2018 pred Općinskim sudom u Dubrovniku zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. u svezi st. 2. Kaznenog zakona.“ Obrazloženje, Mandatno-imunitetno povjerenstvo je zauzelo načelan stav da će u slučajevima privatnih tužitelja predlagati HS-u uskraćivanje odobrenja. Međutim, po zahtjevu DORH kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela koje je dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela HS-u će predlagati davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka kako bi se omogućilo da na temelju Ustava i zakona samostalno i neovisno obavlja sudbenu vlast. Naime, stav je povjerenstva da institut imunitetnog prava utvrđeno u cilju zaštite digniteta zastupničke dužnosti, a ne u cilju zaštite zastupnika kao pojedinca. A vođenje kaznenog postupka kao i sve radnje koje bi se u svezi s tim morale poduzeti mogle bi onemogućiti zastupniku u obnašanju njegove redovne zastupniče dužnosti te time utjecati na rad HS-a. Kazneni postupak može se nastaviti nakon isteka zastupničkog mandata s obzirom da zastara ne teče dok postoje opravdani razlozi zbog kojih se postupak ne može provesti.
Poštovani g. predsjedniče. Znam da je .../Upadica: Stanka, ne?/... pomalo neuobičajeno, .../Upadica: Stanka, ne?/... dopustite da kažem. Znam da je pomalo neuobičajeno s obzirom da sam predlagatelj po ovoj točki dnevnog reda, ali moram zatražiti stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a zato što držimo da se u ovom trenutku nisu stekli uvjeti za raspravu o ovom prijedlogu. Zbog čega? Naime, o ovom prijedlogu se nisu očitovali niti Vlada RH niti matična radna tijela, a kao što vidimo, ovdje nema niti nikoga tko bi predstavljao Vladu RH da znamo koji je njen stav. Ja znam da Poslovnik o radu HS-u dopušta da se o pojedinim točkama provede rasprava bez da se o tome očituju, bilo radna tijela, bilo Vlada RH, ali isto tako znam da to baš u parlamentarnoj proceduri nije uobičajeno. Zbog toga vas molim da odredite stanku i da zatražite od Vlade RH da pošalje predstavnika jer u protivnom, bojim se da će ova rasprava biti, da tako kažem, šepava. Odnosno, nedostajat će joj jedan bitan dio. Hvala.
Ja razumijem i stoga tražim stanku u ime kluba Mosta u trajanju od dvije minute kako ste vi zamislili vaš idealan scenarij, tako da ćete pred ljeto ovo neopaženo gurnuti u HS po mogućnosti prije jedne točke koja zaokuplja pažnju javnosti kao što je razgovor o covid mjerama. S obzirom na iscrpljenost saborskih zastupnika nakon lokalnih izbora postojala je velika vjerojatnost da će nešto ovako proći mimo očiju hrvatske javnosti. E pa klub Mosta vam tako nešto neće dopustiti. O čemu se ovdje konkretno radi? Radi se o tome da se Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja stavi pod šapu Ministarstva znanosti. Što to još konkretnije znači? Znači da ćemo izgubiti neovisni subjekt koji bi trebalo evaluirati rad i akcijski plan ministarstva i o njemu donositi sud. Dakle, to je vaš perfidni plan i on vam, barem koliko naše verbalne snage ovdje sigurno neće tek tako proći. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je izrazito važna institucija koja štoviše raspolaže podacima o ljudskim potencijalima, mladim ljudima koji izlaze iz sustava srednjoškolskog obrazovanja. Ona nikada ne smije doći u ruke politike jer se može zloupotrebljavati za nečije trenutne političke ciljeve. Isto tako da bismo bili suverena i demokratska država moramo imati vanjskog aktera koji će evaluirati rad ministarstva i njegove akcijske planove, a onda o njima obavještavati Vladu. Na ovaj centar upirala je i ministrica Divjak jer ju je kritizirao, a sada vi pokušavate ukinuti njegovu neovisnost. Mi vam to nećemo dopustiti.
Tomo Medved
Hvala lijepa, uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Gospođe i gospodo zastupnici. Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata odgovor je na potrebu i obvezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata kao i zadovoljavanje pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene RH. Kako bi ispravili dugogodišnji neadekvatan pristup prema civilnim stradalnicima Domovinskog rata, potrebno je donijeti zakon kojim će njihova prava biti regulirana na jednome mjestu. Naime, prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. g. koji je od tada mijenjan čak 12 puta i bez cjelovitog rješenja. Unatoč brojnih izmjenama, zakonom i dalje nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici, tako da ni 25 g. nakon Domovinskog rata nemamo odgovarajući pravni okvir. Ovaj zakonski prijedlog bio je na prvom čitanju ovdje u Hrvatskom saboru u ožujku i sada je pred nama konačni prijedlog zakona. Predloženim zakonskim rješenjem omogućit će se ostvarivanje statusa i prava onih civilnim stradalnicima Domovinskog rata koji do sad nisu mogli ostvariti iako se u javnom prostoru pokušava provući teza da su svi civilni stradalnici svoja prava već ostvarili kroz važeći zakon. Zakonom će se definirati tko je civilni stradalnik iz Domovinskog rata te će se omogućiti stjecanje statusa civilnog stradalnika i osobama stradalima uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 13. lipnja 1996. g. izvan ratnih operacija ali u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata. Članovima obitelji nestalih civilnih žrtava u Domovinskom ratu omogućit će se ostvarivanje prava po ovom zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Naime, do sad su članovi obitelji nestalih civila prava mogli ostvariti tek nakon donošenja rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom. Otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida po osnovi bolesti koji je zatvoren 2003. godine. Uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika koji će Ministarstvo hrvatskih branitelja koji će uvid biti omogućen samo službenim tijelima RH. Uvođenjem novih prava poboljšat će se socio-ekonomski položaj korisnika. Umjesto opskrbnine koja je ukinuta 2013. g., uvest će se novčana naknada za civilne stradalnike, uvest će se jednokratna novčana pomoć koja će iznositi do najviše 3326 kn a ovisno o situaciji po osnovi koja se traži. S obzirom da je u tijeku izgradnja i osnivanje veteranskih centara, njihovo korištenje je predviđeno i za civilne stradalnike. Procjenjujemo do 2500 novih korisnika statusnih prava invalida i članova obitelji. Naravno da u zakonu su predviđene i zapreke i postupak ostvarivanja. Kako bismo osigurali da prava iz zakona ostvaruju samo nevine žrtve Domovinskog rata, izričito je propisano da statuse i prava iz ovog zakona ne mogu ostvariti pripadnici pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koje su sudjelovali u oružanoj agresiji na RH. Da bi se utvrdilo tko može a tko ne može ostvariti statuse i prava iz ovog zakona, koristit će se svi raspoloživi resursi i podaci institucija RH, a sukladno Zakonu o općem postupku svi podaci o kojim se vodi službena evidencija, pribavljat će se po službenoj dužnosti, dok je na podnositelju zahtjeva obveza dokazivanje navoda na kojima je temelji svoj zahtjev. Važnu ulogu u pribavljanju dokumentacije imat će se Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata a podsjećam, on je osnovan Zakonom o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata kao javna znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv od interesa za RH. Centar prikuplja, objedinjuje, sređuje i zaštićuje dokumentaciju i podatke nastale u Domovinskog ratu i vezane uz Domovinski rat. Kako smo tijekom izrade ovog zakonskog prijedloga kvalitetno surađivali s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike Domovinskog rata odnosno sa zajednicom udruga civilnih stradalnik Domovinskog rata, upravo su oni na samom početku izrade ovog zakona jasno izjasnili kako nikad ne bi sudjelovali u izradi niti bi podržali zakon koji bi omogućio ostvarivanja prava onima koji su izvršili agresiju na RH. I dozvolite mi da u ovoj prigodi pozdravim ovdje u zgradi Hrvatskoga sabora članice zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata predvođenih gospođom Julijanom Rosandić. Na temu važnosti Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, zajednica je organizirala Okrugli stol na kojemu je bilo riječi o sociološkom odnosno društvenom aspektu razumijevanja, priznanja i legitimacije iskustva civilnih stradalnika Domovinskog rata, pravnom aspektu, u metodologiji dosadašnjim rezultatima istraživanja o smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu. Na tom Okruglom stolu doneseni su i zaključci da je opravdano i nužno donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim se rješavaju dugo godina zanemareni problemi civila stradalima u velikosrpskoj agresiji na RH. Podržavajući ovaj prijedlog zakona, zaključeno je kako pravno u potpunosti reguliran postupak ostvarivanja statusa civilnih stradalnika kao i dokaz o stradavanju te neopravdana i neutemeljena teza da će agresorima biti omogućeno ostvarivanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata. Udruge stradalnika iz Domovinskog rata naglasile su važnost prepoznavanja problema i rješavanja pitanja svih stradalnika Domovinskog rata te podržale donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Zaključno, ovaj konačni prijedlog zakona izrađen je uz opsežne analize, temelji se na načelima pravde, društvene solidarnosti i odgovornosti a nadasve na vrijednostima za koje su se borili hrvatski branitelji. I dok se mnogi pitaju zašto baš sad donosimo ovaj Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, upravo civilni stradalnici se pitaju zašto tek sada. Znamo da ništa ne može nadoknaditi gubitak života ni dijelove tijela no vjerujem kako ćemo ovim zakonom ispraviti nepravde u odnosu na civilne stradalnike Domovinskog rata. Osim materijalnog učinka, zakon će civilnim stradalnicima donijeti priznanje od strane društva koje je ključno za izgradnju demokratskih odnosa i naše vlastite budućnosti. Hvala lijepa.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem. Uvaženi predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici. Kao što ste čuli uvodno pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, nešto što smo imali prije nekoliko tjedana u prvom čitanju, nešto što se nadovezuje na prošlotjedne rasprave o zakonu o izmjenama i dopunama zakona koji su bili u prvom čitanju što se tiče investicijskih, na istome tragu sa istim ciljem, sa istom motivacijom što se tiče same EU. Naravno mi ovdje apsolutno transponiramo određene direktive, pet direktiva koje se vežu uz dvije uredbe i prije svega time idemo k potpunoj usklađenosti s važećom pravnom stečevinom same EU, europskim standardima, sa ciljevima liberalizacije tržišta kapitala i prekogranične suradnje te visoke razine zaštite ulagatelja i suradnje nadležnih tijela. To je nazivnik ovih svih izmjena i dopuna koje smo mi transponirali, ali ne samo to, mi smo u svakoj ovoj prilici odnosno svakim ovim izmjenama i dopunama odnosno transponiranju direktiva za osiguranje provedbi uredbi išli korak dalje, uvijek prepoznavajući, osluškivajući samo tržište kapitala u Hrvatskoj upravo ka toj liberalizaciji, ka nekoj mogućnosti veće aktivnosti na samom tržištu, tako i ovdje slučaj, naravno u suradnji prije svega sa regulatornim nadzornim tijelom HANFA-om, ali i ostalim dionicima. Tako da isto i u ovim konačnim dopunama smo predložili i predlažemo ovdje sada u drugom čitanju određene stvari koje će upravo pratiti tu egidu, a egida je pojačavanje mogućnosti financiranja prije svega malog i srednjeg poduzetništva odnosno kapitala uz zaštitu i povećavanje same sigurnosti ulagača i svih rizika koji to nose. Tako da naravno opet ćemo se svi složiti vjerojatno u raspravi da mi i ostatak EU i svjetsko tržište kapitala nisu u korelaciji što se tiče samih brojeva i odnosa i da mi tu kaskamo, to je istina iz razloga koje možemo sada o njima raspravljati, ali mislim da su manje-više svi realni i razumni, dakle to je tržišta samo po sebi vrlo dinamično i uvijek je podložno promjenama i upravo zato ove izmjene idu ka usavršavanju. Mi danas i generalno imamo priliku uskočiti u vlak daleko prije nego što neki bili prije 50 godina kada su bili u situaciji ko što smo danas mi što se tiče kao države i samog razvoja tržišta kapitala i to je naša prilika da upravo to iskoristimo. Konkretno dakle ovdje se preuzimaju u hrvatski pravni sustav dva akta, to je Direktiva o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i Uredba koja je vezana zapravo o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva. Dakle, ona je jedna od najvažnijih novosti se odnosi na razdvajanje regulatornog okvira kreditnih institucija i investicijskih društava. Kako to nije trenutno u važećem zakonodavstvu prepoznato u … činjenica različitih rizičnosti samih kreditnih institucija investicijskih društava na koje su se zapravo primjenjivala ista pravila. Dakle, to je jedan novi bonitetni okvir, nova reklasifikacija, investicijska društva kojima se propisuju se novi zahtjevi za izvješćivanje, za objavljivanje, kapitalne zahtjeve, izloženosti likvidnosti te same primitke investicijskih društava. Nešto općenito samo što se tiče našeg tržišta, kod nas trenutno posluje 26 pružatelja usluga savjetovanja odnosno investicijskih aktivnosti i 6 samih investicijskih društava, čisto da vam to stavim u neki kontekst. Kada gledamo njihovu ukupnu imovinu ona je s krajem prošle godine iznosila 67,5 milijuna kuna uz dobit od 2,7, a kada gledamo kreditne institucije prije svega banke to je 460 nešto više od 462 milijardi kuna imovine i dobit od 2,7. Naravno tu su još i društva za osiguravanje koja su gotovo 48 milijardi kuna imovine, a dobit nešto manja od 700 milijuna kuna, lizing društva 20 milijardi, dobit 210 itd., dakle očigledno je da smo mi do sada i jesmo uvijek vezani uz te kreditne institucije i da je to glavni izvor kapitala naših poduzetnika i to govore i sami brojevi, to je svojevrsni bankocentrični sustav. Međutim, ovo i brojevi koje danas mi bilježimo i najnovija kretanja koja su na samoj burzi što se tiče razvoja tržišta kapitala i gledano i kad smo imali u travnju izdavanje municipalnih obveznica, a Erste banka je ovaj mjesec odnosno prošli mjesec također išla u novo izdavanje na zaduživanje odnosno obveznica na vanjskom tržištu. Dakle, malo ipak to tržište pa kad gledamo i same surove podatke raste, pogotovo u dionicama gdje je promet što se tiče lipnja porastao za gotovo 29% u odnosu na mjesec prije. Recimo ovi ETF-ovi o kojima smo prošli tjedan razgovarali kao vrsta UCITS fonda su rasli 14% više nego u svibnju, a sama tržišna kapitalizacija je isto također narasla za 14%. Dakle, sigurno da su indeksi, indeksi rastu i vraćamo se na ono pred pandemijsko razdoblje, u lipnju smo dosegnuli tih baznih preko 2.000 baznih bodova što se tiče same indeksa same naše burze. Ukupni promet recimo u burzi u svibnju iznosio je 224 milijuna kuna i bio je upravo ovo što sam rekao 29,9% viši nego prethodni mjesec. Ta tržišna kapitalizacija je trenutno nešto se smanjila na mjesečnoj razini, ali trenutno je na 262,5 milijardi kuna. Ono što sam također rekao, znači cilj ovih izmjena i dopuna na razini EU zapravo osigurati jednake uvjete kao što smo prošli tjedan o tome razgovarali, jednaka pravila igre za sve što se tiče nadzora, što se tiče uvjeta poslovanja, što se tiče prekograničnih transakcija kako da ne bi se dogodilo upravo da bi se osiguralo onaj promet usluga tržišta odnosno samog protoka kapitala i samih vrijednosti što pravedniji, na pravedni način. A opet sve sa ciljem da se osigura dovoljna količina kapitala za pokriće rizika investicijskih društva, dakle onaj sigurnosni aspekt. Znači novi bonitetni okvir prvenstveno se odnosi na posebne bonitetne zahtjeve za inicijalni kapital investicijski društava i tu se propisuje ovim izmjenama i dopunama jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava ovisno o investicijskim uslugama i odnosno aktivnosti koje ono društvo obavlja, a sukladno njihovoj veličini i kompleksnosti. Dakle, da li samo radi uslužnu, da li je depozitar ovisno praktički izvori kapitala se kreću od 75.000 EUR-a do 750.000 EUR-a sa …/nerazumljivo/… 150 upravo ovisno o ovim uvjetima. Ono što još dalje propisuje se odnosno predlaže se propisati da naša HANFA dakle kao nadzorno tijelo dobiva sve ovlasti za provjeru usklađenosti poslovanja investicijskih društava sa direktivom i Uredbom za bonitetni nadzor. Također može ona naložiti dodatne kapitalne zahtjeve investicijskom društvu u slučaju da kapital kojim ona ne raspolaže ne pokriva sve rizike kojima je društvo izloženo. Dakle, tu su također revidirana pravila u pogledu politike i prakse primitaka i standarda korporativnog upravljanja koje je potrebno uskladiti sa profilom rizika samog investicijskog društva kako bi se spriječilo preuzimanje prekomjernih rizika naravno i omogućilo uredno funkcioniranje investicijskih društava. Opet kažem onaj sigurnosni aspekt zaštite imovine jer mi ovdje možemo se svi složiti kako je premalo, kako ljudi trebaju dobivati informacije naravno, ali jedna kriva ulaganje može izazvati velike gubitke i onda će se pitati tko je kriv i zašto ste vikali da to treba raditi. Dakle, uvijek je taj rizik prisutan i na njega mora se uvijek taj sigurnosni aspekt posebno paziti ako govorimo pogotovo u aspektu one financijske krize prije 10-tak godina. Dakle, investicijska društva svojim politikama primitaka će utvrđivati odgovarajuće mjere varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka uzimajući u obzir svoje poslovne djelatnosti i povezane rizike ali će se i njima omogućiti dodatna fleksibilnost u vezi isplate odnosno omogućuje im se varijabilnih primitaka. Međutim, odnosno malim i međusobno ne povezanim investicijskim društvima ukida se primjena pojedinih zahtjeva u sustavima upravljanja te politikama i postupcima primitaka uvažavajući načelo razmjernosti. To ide ovo u ovaj dio priče oko smanjivanja administrativnih opterećenja. Društvima opet s druge strane iz trećih zemalja uvode se strože mjere od izdavanja odobrenja do pravno obvezujućih zahtjeva u području prioritetnih i organizacijskih pravila te pravila poslovnog ponašanja. Također tu se prenosi i ostale druge neke odredbe. Dakle, uređuje se provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskih društava te daje se mogućnosti uspostave kolegija supervizora, uređuje se režim izdavanja i odobrenja nadzora nad pružateljima usluga dostave podataka, ovlast licenciranja i nadzora nad značajnijim pružateljima uslugama. Ona predlaže …/nerazumljivo/… samim tim pružateljima podataka dosta podataka i prelazi u nadzor Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišnog kapitala ESME. To smo slično imali ulaskom u eurozonu, dakle sve veće banke idu pod europski nadzor upravo kako bi osigurali jedinstvena primjena, jedinstvena pravila igre i jedinstvena kontrola. A ove niže i dalje se kontroliraju na nacionalnoj razini i dalje će se licencirati i nadzirati od strane našega, našeg ovlaštenog tijela. Dakle, nitko nikom ne govori da nema pravo nešto pratiti. Uređuje se izuzeće od primjene od, zanimljivo je napomenuti, ovih zakonskih odredbi na pružatelja usluga skupnog financiranja tzv. crowdfunding, dakle jasno se propisuje da pružatelj skupnog, usluga skupnog financiranja ne podliježu zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala. Inače tu je na snazi uredba koja je donešena ja mislim u listopadu prošle godine koja stupa na snagu od 7. studenog ove godine, upravo uredba o ovo crowdfunding-u. Ukidaju je formalna opterećenja, uređuje se postizanje ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu najviših standarda zaštite i prihvatljivosti troškova i ispunjenja zahtjeva za pružanje samih investicijskih usluga. Također ono što među onim stvarima koje smo spomenuli, ono što je novo i što mi ovdje radimo dosta promptno to su da se prenose i regulatorna rasterećenja iz EU paketa oporavku segmentu tržišta kapitala tzv. Capital Markets Recovery Package koji je objavljen ove godine u veljači. Znači to konkretno će značiti uvođenje novog kraćeg prospekta odnosno prospekta EU za oporavak putem kojeg će se izdavateljima omogućiti povećanje kapitala u narednih godinu dana. Dakle, tu se posljedično onda će se mijenjati i zahtjevi o minimalnim informacijama koji prospekt mora imati, dakle prospekt kao jedan informacijski dokument koji mora izdavatelj koji ide osigurati, koji puno iziskuje i vremena i truda odnosno i samih troškova izrade. Sigurno da za neke manje, manja, manje operacije na financijskom tržištu se znalo dogoditi da je sami trošak i vrijeme izdavanja odnosno izrade tog prospekta puno veći. On je katalog informacija od financijskih, upravljačkih i svih drugih o pojedinoj …/nerazumljivo/… i onome što radi i svih onih financijskih pokaza da to praktički kao jedan svojevrsni …/nerazumljivo/… je dosta skup i kompleksan, a za neke male iznose i male aktivnosti onda se pokazao da ljudi odustaju praktički od toga jer im je kako u narodu se kaže skuplja pita od tepsije. Također, ono što što upravo je i naglasak na cijelom Capital Markets Recovery Package je kod malih i srednjih poduzeća njihova potreba za kapitalom koja je prepoznata. Inače taj oblik rasterećenja sigurno njima olakšati zapravo pristup samom kapitalu i omogućiti alternativni pristup. Od ovih ostalih izmjena napomenio bih da bi ovim izmjenama i dopunama i zakona trebalo je doprinijeti pojednostavljivanju poslovanja investicijskih društava prije svega kroz postupno ukidanje metoda komunikacije u papirnatom obliku, dakle odnosno digitalizacije ili uvođenja pravila elektroničke dostave podataka, zatim vezano za ublažavanje zahtjeva u pogledu upravljanja proizvodima za obveznice, te olakšavanju poslovanja s profesionalnim ulagateljima i kvalificiranim nalogodavateljima. Također investicijskim društvima omogućuje se uz zadovoljenje određenih uvjeta i zajedničko plaćanje pruženih usluga istraživanja i usluga izvršenja. Prošli tjedan smo govorili o predmaketingu, ovdje imamo u svrhu zaštite interesa korisnika investicijskih usluga da financijska promocija investicijskih društava, dakle to je ono što je isto bitno ka popularizacija s druge strane i ka, da se jasno utvrde pravila samih promotivnih aktivnosti po kojim uvjetima se mogu i kako raditi da upravo u svezi toga ulaganja u same financijske instrumente da osim reguliranih subjekata, znači tu mislimo na investicijsko društvo ili vezani zastupnik, mogu obavljati i tržišni posrednici, pa se onda tu sama ta proširena, proširenjem djelatnosti tržišnog postupka se ovim prijedlogom zakona točno uređuje po kojim i kakvim uvjetima mogu oni obavljati te usluge same financijske promocije koja je prepoznata kao bitnost same …/Govornik se ne razumije/…, ali opet kažem imali smo one primjere „grinvošinga“ isto u nekim izmjenama i dopunama zakona, dakle mora se točno znati po kojim uvjetima se nešto promovira. Zakon uvodi i određene promjene koje se odnose na uređeno tržište odnosno samu burzu, u korelaciji burze i HANFA-e kao nadležnog tijela dakle dosadašnji postupak prethodnog obavještavanja u odnosu na naknade iz usluge o uređenju tržišta odnosno cjenik burze sada ukida i uvodi se obveza da HANFA mora odobriti taj cjenik odnosno burza mora dobiti prethodno odobrenje i prije svega koje će imati za cilj da se provjeri jesu li naknade za usluge uređenog tržišta određene na transparentnim i korektnim i ne diskriminirajući način vodeći se naravno i razumnim komercionalnim uvjetima. Također se predlaže uvođenje obveznog izdavanja odobrenja HANFA-e za statusne promjene burze, za osnivanje podružnice izvan RH, za stjecanje udjela koji prelaze 25% glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi, također radi zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica sa uređenog tržišta, to smo prošli tjedan također imali sličnu, sličnu stvar zapravo koji je isti samo za otvorene investicijske fondove što se tiče samih obavijesti i naknada. Također u svrhu već navedenog administrativnog rasterećenja ukida se obveza izdavatelja vezana za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica. Predmetna obveza je uvedena ovim zakonom 2018., ali je utvrđeno kako se tom odredbom nije postizala dostatna transparentnost već …/Govornik se ne razumije/…administrativno opterećenje, pa se ona sada ovim prijedlogom briše iz zakona. To je ono što smo rekli da osluškujemo i stalno nadzorno tijelo je u komunikaciji sa samim dionicima na tržištu. Završno bi samo napomenuo nešto što smo i u prvom čitanju imali rasprave oko samih iznosa vezano je izvještavanje nefinancijskih i drugih ugovornih strana u trgovanju sa OTC izvedenicama prema HANFA-i ili ono što bi u prijevodu bilo …/Govornik se ne razumije/… odnosno direktno trgovanje vrijednosnih papira mimo burze, pa tu i dalje stojimo kao što je bilo u prvom čitanju, ostao je isti prijedlog, dakle da samo da se ta potreba za izvještavanjem da se obvezom obuhvate samo značajnije pozicije na one koji su sklopili više od 100 takvih transakcija njihovim …/Govornik se ne razumije/… i izvedenicama odnosno pri čemu njihov bruto nominalni iznos prelazi 300 milijuna kuna i ovaj kriterij 50 milijuna ili koji su imali otvorene pozicije, dakle ukupno bruto nominalni iznos preko milijarde, do sada je bilo 100 milijuna kuna. Sigurno da je to nešto što će potaknuti tržište i vezano uz to mislim da smo, da sam vidio podatak da je promet na OTC tržištu za svibanj porastao za 78,1%. Zadnji put smo imali omjere što se tiče samih milijardi, dakle to je bilo prije 208 milijuna što se tiče tih subjekata mislim da je bilo 8 subjekata ostalo je bilo trgovanje vrijednosnim papirima ministarstva odnosno obveznicama koje izdaje Ministarstvo financija koji su primatelji imali, pa je zato taj bio neki nesrazmjer u odnosu na Zagrebačku burzu 28 milijardi, 3 milijarde, kad se to izmaknulo zapravo vidimo da je ovo tržište dosta, dosta slabo, a tu sigurno se pruža mogućnost za poticanje i veće aktivnosti. I završno, ono što je recimo administrativno da se dodatno uređuje završetak postupka nadzora dakle bit će HANFA nakon obavljenog nadzora da li, kad se ispune uvjeti morati donijeti deklaratorno rješenje kojim će se utvrditi da su te nezakonitosti i eventualno nepravilnosti prethodno utvrđene rješenjem otklonjene i da je postupak okončan, dakle nema onoga nekog limba di ne znaš gdje si, dakle točno se mora riješiti. Evo, mislim da generalno i zaključno najvažniji dijelovi su oni koje bi sumirao vezano da izdvajamo investicijska društva van ovih uvjeta kreditnih institucija i njihove bonitetne zahtjeve. Što se tiče samog kapitala oni manje-više ostaju na istoj razini, dosad su bili 6 milijuna kuna, to je tih 750.000 EUR-a. Ja sam rekao imamo 6 investicijskih društava, 4 su kategorizirane kao d.d., 2 kao d.o.o., oni po nekakvoj klasifikaciji spadaju, dakle nemao klasu 1 i 1a, 1b odnosno 1 minus, nego klasu 2 i 2 su klasa 3, dakle to govorimo o veličinama, samo mislim da je 15 milijardi EUR-a za klasu 1 neki prag, dakle u klasi 2 što se tiče njihovih veličina i to je jedan sigurno potencijal za daljnji razvoj aktivnosti da …/Govornik se ne razumije/… na liberalizacija koju ne samo mi prepoznamo nego i cijela EU koja usmjerava cijelo tržište će doprinijeti i ekonomskom oporavku koji je zapravo cilj i jedan posredičnih ovih izmjena uz naravno opet ću ponoviti zaštitu sigurnosti ulagatelja. Evo zahvaljujem na pozornosti.
Dame i gospodo. Zaposlenici jednog poznatog europskog trgovačkog lanca koji rade u odjelu hladnjača u distributivnom centru u Hrvatskoj proborave i po šest sati u prostorijama u kojima je temperatura ispod nule. Pravilo je tvrtke pak da zaposlenik ne smije biti dulje od dva sata na toj temperaturi, tako njihovi kolege u Njemačkoj, Sloveniji ili Slovačkoj ili Češkoj ne borave dulje od dva sata jer je to štetno za zdravlje. U Hrvatskoj naravno isto ne bi smjeli biti dulje od dva sata, ali s obzirom na nefunkcionalnost institucija, u ovom slučaju Državnog inspektorata hrvatski radnik trpi, šuti i radi. Zašto medicinska sestra u Hrvatskoj s 20 godina radnog staža zarađuje 800 eura, a isto to radno mjesto u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj plaćeno je dvostruko ili trostruko više? Odgovor je u potpunosti jasan, zato što naše institucije ne rade svoj posao, zato što mediji ne služe javnosti već političko gospodarskim moćnicima. I zato naši zaposlenici imaju loše uvjete rada, naši mladi lošu perspektivu, a sve to samo kako bi uska šačica HDZ-ovsko SDP-ovske strukture i njihovih pomagača mogla živjeti kao arapski šeici jer netko mora financirati korupciju, a to su prosječni građani. Neki dan je objavljeno da je lešinarski fond Knighthead imao korespondenciju s guvernerom Vujčićem u kojoj guverner HNB-a djeluje kao niže rangirani službenik nekog fonda, a ne kao guverner jedne nacionalne banke. U isto vrijeme objavljeno je da je DORH podiglo optužnicu protiv Ivice Todorića i ostalih 18 suoptuženika jer su pričinili štetu od ni manje ni više nego 18 milijardi kuna. U vremenu pričinjavanja te štete taj Vujčić je bio viceguverner, a poslije i guverner. Da imamo P od pravne države takva bi šteta morala izazvati generalno pospremanje unutar državnih službi od Porezne uprave, policije, DORH-a, sudova do Narodne banke ali i medija. U vrijeme vladavine tog gospodina iz dvorca iznad Zagreba njegovo se ime pisalo s visokim poštovanjem i pisalo se isključivo pozitivno jer kritičko propitkivanje hrvatskim mainstream mediji ne poznaju. Tako ti hrvatski mediji o Todoriću, TEdeschiu, Sanaderu dok je bio na vlasti, Račanu, Anti Vlahoviću, Plenkoviću tzv. sucu Šeparoviću i ostaloj eliti smiju pisati samo u superlativima. Taj jugotutoistički stil je naravno znao pisati o Tuđmanu i o 200.000 maraka koji sjetimo se nisu bili ilegalni, ali o milijardama koji su koruptivni o tom se ne smije pisati. Zamislite da mediji počnu istraživati taj tzv. Borg ili o TEdeschiu primjerice o svim novcima mirovinskih fondova koji su dati TEdeschiu, kad bi mediji o tome istraživali, taj sustav bi se raspravo. Da imamo funkcionirajuću pravnu državu onda Vujčić ne bi bio guverner, ali tada ni banke, ni lihvarske agencije ne bi mogle kršiti europske uredbe i bacati hrvatske građane na ulicu već bi banke i agencije bile pod kontrolom i morale bi poštivati zakone, a hrvatski građani, e oni bi tada bili zaštićeni. Ključ hrvatskog razvoja jest vladavina prava i jednakost pred zakonom, a to je interes ogromne većine hrvatskih građana. Ali isto tako treba reći to nije u interesu onima koji imaju koristi od sadašnjeg stanja, a to su društveni moćnici koji zbog ne primjene zakona, neometano nastavljaju sa svojim rabotama. Primjena zakona podrazumijeva da nema iznimke zato što mi je netko rođak, stranački prijatelj ili drug. Mi Hrvati imamo kao i svi drugi europski narodi pravo na konzumiranje zakona, mi imamo pravo biti jednaki u svojoj državi koja sve svoje građane tretira na isti način. Nitko nam to pravo ne može uzeti, nikakva udbaška duboka država i nikakvi moćnici koliko god moćni oni bili i na kakav god način oni tu moć stekli. Samo država funkcionalne vladavine prava može stvoriti uvjete za uspješno gospodarstvo i društveni napredak. Zato nam je obveza urediti Hrvatsku kao pravednu državu, a one koji stvaraju kaos i sprječavaju zakonito funkcioniranje državnih tijela, njih treba privesti i treba ih kazniti.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Kao što je rečeno, prvo pitanje upućujem ministru g. Božinoviću. G. Božinović, od 1. siječnja ove godine u primjeni je novi Zakon o strancima. Zakon u jednom djelu doprinosi brzom rješavanju pojedinih slučajeva no s druge strane, praksa nam pokazuje i niz manjkavosti u procesu zapošljavanja državljana trećih zemalja. Kritike poslodavaca idu u smjeru nepostojanja jedinstvenog i potpunog popisa potrebne dokumentacije, neusklađenosti praksi referenata prilikom produženja dozvola za rad, dugog postupka za izdavanje EU plave karte i čitavog niza administrativnih zapreka koje usporavaju postupak testa tržišta rada i izdavanje dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. Molim vas stoga da mi odgovorite što se misli učiniti po pitanju unapređenja zakona odnosno što se čini da se uklone manjkavosti i da se sustav izdavanja dozvola za boravak i rad ubrza i poboljša? Hvala vam.
Ivo Milatić
Hvala g. potpredsjedniče HS, uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Pred vama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike. Obzirom na nedavno vođenu raspravu u prvom čitanju dopustite da se samo ukratko podsjetimo. Agencija za ugljikovodike osnovana je 2014.g. temeljem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je po prvi puta donesen iste te godine. Agencija je osnovana kao regulatorno tijelo zaduženo za nadzor aktivnosti prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika sukladno izmjenama i dopunama tog zakona i izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata. Hrvatska agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata je 1. rujna 2017.g. pripojena Agenciji za ugljikovodike čime je Agencija za ugljikovodike stekla nove obveze i područje djelovanja. Nadalje, 2018.g. donesen je novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je ove godine usklađen s relevantnim direktivama EU kao i najboljim svjetskim praksama zemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ali koje u energetskoj tranziciji žele naglasak staviti na obnovljivu energiju. Cilj izmjena i dopuna ovoga zakona je dakle osnažiti agenciju u dva smjera. Prvi da se njena aktivnost usmjeri prema razvojnim projektima niskougljične tranzicije, drugi da se osiguravaju svi mehanizmi kako bi agencija i nadalje ispunjavala zadaće vezane za uspostavljanje, čuvanje i obnavljanje hrvatskih zaliha nafte i naftnih derivata. Tako se zakonom usklađuju poslovi agencije koji se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i skladištenje CO2 u podzemnim strukturama. Proširuju se djelatnosti agencije u vidu sudjelovanja u postupku izmjena i dopuna prostornih planova, ovlasti izvođenja naftno rudarskih radova za potrebe procjene geotermalnog potencijala, te kao predlagatelja za osnivanje razvojnoga društva u Vladi RH. Uvodi se djelatnost trgovina na veliko naftnim derivatima radi upisa u sudski registar. Predlaže se novi sastav upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, te uz članove državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja. Dva člana mogu biti iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva. Produžuju se i primjereni rokovi podnošenja izvješća Vladi RH jer su dosadašnji rokovi bili prekratki, te se zakon terminološko usklađuje sukladno Zakonu o sustavu državne uprave. U ovom zakonu u prvom čitanju provedena je opsežna saborska rasprava i temeljem iste u konačnom prijedlogu u odnosu na rješenja iz prijedloga je dodatno proširenje čl. 3. Zakona o osnivanju agencije na način da se daje ovlast Agenciji za razvoj i primjenu novih održivih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije. Smatramo da je ovako rješenje dobro jer pred nama je intenzivan period u kojem će se zahtijevati brza implementacija određenih tehnologija za koje nužno nisu stvoreni svi preduvjeti, posebice kada se radi o uključivanju, o uključivanju istih u prostorne planove kao novih inovativnih tehnologija. Naime, agencija raspolaže bazom geoloških i geofizičkih podataka, kao i podataka o bušotinama odnosno o cjelokupnoj infrastrukturi koja se trenutno koristi u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, te podzemno skladištenja plina i u tom smislu mjerodavno je upravljati resursima i potencijalima. Koristeći se s tim podacima može se maksimizirati iskoristivost energetskog potencijala i u svrhu utvrđivanja potencijala novih održivih tehnologija, te novih izvora energije za konkretnu proizvodnju. U kontekstu donošenja ovog zakona, a vezano za nedavni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je prošlog tjedna donijela pozitivnu ocjenu Europske komisije na hrvatski Nacionalni program za oporavak i otpornost, potrebno je naglasiti i ovo. Komisija aktivno prati nastojanje RH da iskoristi svoj potencijal geotermalnih izvora u funkciju ne samo za proizvodnju električne već i toplinske energije, te jednako tako omogući niskougljičnu tranziciju mehanizmima skladištenja i pohrane CO2 u geološke strukture. Tako je prepoznata i aktivnost agencije koja je u posljednje 3.g. intenzivno radila na aktivaciji ovog vrijednog resurstva, te je uložila znatni napor u promicanju potencijala geotermalne energije. Nastojanja da se kroz europske inicijative ostvare ulaganja u geotermalnu energiju, a koja će biti usmjerena prema aktivaciji projekata lokalnih zajednica koje su pokazale interes za ove projekte pokazale su se ispravnima. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti odobrena su sredstva u iznosu od blizu 30 milijuna EUR-a za ispitivanje 6 od promatranih 9 lokacija za koje će se pripremiti kompletna dokumentacija, a na dvije lokacije će se provesti i istražna bušenja, jasno na trošak agencije. Pri tome naglasak će biti na povezivanju postojećih toplinskih sustava ili izgradnji novih obzirom da je obveza RH podizati udio obnovljivih izvora u Toplinarstvu po stopi od 1,1% godišnje do 2030.g.. Nositelj ovih aktivnosti kao što sam rekao bit će agencija. Također aktivnosti se planiraju nastaviti kroz kohezijske fondove koji imaju dulji vremenski rok provedbe. Predložene lokacije su Velika Gorica, Zaprešić, Osijek, Vukovar, Požega, Vinkovci, Donji Miholjac, Đurđenovac i Sisak. Ovo je rezultata predanog i kontinuiranog rada Vlade RH, ovog Ministarstva i Agencije, koja je procjenama na temelju dostupnih bušotinskih podataka izolirala predložene projekte, ali svakako i novih usklađenih zakonskih prijedloga sa stečevinom EU, koju su, jasno, to također, potakli. Ovim korakom RH bi mogla postati jedna od prvih zemalja unutar EU koja će na takav način otvoriti geotermalni potencijal kroz sinergiju državne agencije i lokalnih tijela. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike doprinijet će bržoj i efikasnijoj provedbi koraka nužnih za .../Govornik se ne razumije./... navedenih projekata. Stoga Vlada RH predlaže da se usvoje predmetne izmjene i dopune Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
Ivo Milatić
Hvala g. potpredsjedniče HS-a. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Iako je potpora razvoju obnovljivih izvora energije kroz niz podzakonskih akata uvedena još 2007.g. danas važeći Zakon o obnovljivim energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji stupio je na snagu 1. siječnja 2016.g. Njime je u zakonodavstvo RH prenesena između ostalih i Direktiva 2009/28 EU Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Zakon je 2018.g. doživio izmjene i dopune, a najviše kako bi se omogućilo preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te kako bi se omogućilo provođenje natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom i natječaja za dodjelu tržišne premije, a sve u skladu s važećim europskim smjernicama o državnim potporama. Nastojanje EU za povećanjem uporabe energije iz obnovljivih izvora rezultiralo je donošenjem Direktive 2018/2001 EU parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Istom je određeno da države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji iznosi barem 32% obnovljivih izvora energije u 2030.g. Direktivom su obuhvaćeni svi energetski sektori kao i sektori krajnje potrošnje u kojima se trebaju plasirati obnovljivi izvori pa su tako ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje pa tako i ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje obnovljive energije u prometu. Dio direktive vezan uz promet ove godine je već ovaj cijenjeni dom usvojio u Zakonu o biogorivima za prijevoz dok ovim zakonom RH postavlja nacionalni cilj da do 2030.g. najmanje 36,6% obnovljive energije bude u konačnoj potrošnji. Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji se stvara okvir za poticanje korištenja obnovljive energije na održiv način, o tome je ministarstvo dužno Europskoj komisiji podnositi izvješća te se zakonom propisuje sadržaj izvješća i obveza praćenja ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom klimatskom planu za RH. Naglašava se važnost informacija o mjerama potpore koje su na raspolaganju svim relevantnim akterima uključujući potrošače, ranjive potrošače s niskim prihodima, potrošače vlastite obnovljive energije, zajednicu obnovljive energije, graditelje, instalatere, arhitekte, opskrbljivače opreme sustava za grijanje i hlađenje te korisnike električne energije putem opskrbljivača u prijevoznim sredstvima koji upotrebljavaju obnovljivu energiju. S obzirom na već ranije spomenuti cilj za 2030.g. kako bi se isti postigao ili premašio ovim zakonom je propisano da RH može primjenjivati programe potpora kao i do sada planira se nastaviti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora putem zajamčene otkupne cijene i tržišne premije. Zakonom će hrvatski operator tržišne energije HROTE se odrediti kao kontakt točka koja će pružati smjernice tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanje dozvole vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije. HROTE kao kontakt točka dužan je na transparentan način usmjeravati podnositelja zahtjeva tijekom postupka izdavanja dozvola od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka donošenja jedne ili nekoliko odluka nadležnih tijela na kraju postupka, pružati podnositelju zahtjeva sve potrebne informacije te prema potrebi uključivati druga upravna tijela. Isto tako operator tržišta je dužan izraditi priručnik o postupcima ishođenja dozvola za izgradnju poslovnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te isti obavljati na svojim mrežnim stranicama. Operator tržišta električne energije i dalje radi sve poslove koji su bili predviđeni i dosadašnjim zakonom. Osim dosadašnjih prihoda HROTE-a zakonom se predviđaju i nova sredstva financiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora preko HROTE-a, a ona su predviđena u planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe u RH. Također iz prikupljenih sredstava i za naknadu za izdavanje energetskog odobrenja koje će biti u Zakonu o tržištu električne energije inaugurirano te potencijalno iz naknada za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koje koriste ugljen. Kao i prema trenutno važećem zakonu i ovaj prijedlog zakona omoguće preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Razlika u odnosu na dosadašnji zakon je ta da će se ubuduće u to moći uključiti zajednica obnovljive energije, a postrojenja za samoopskrbu će moći imati i ustanove što je bitna novina zbog opće društvene i svake koristi. Krajnji kupci imaju pravo sudjelovati u zajednici obnovljive energije zadržavajući pri tom prava ili obveze koje imaju kao krajnji kupci i ne podliježu neopravdanim ili diskriminirajućim uvjetima ili postupcima koje bi spriječili njihovo sudjelovanje u zajednici energije iz obnovljivih izvora. To se prije svega odnosi na kupce iz kategorije kućanstva. Isto tako u tome mogu sudjelovati i privatna poduzeća pod uvjetom da njihovo sudjelovanje nije njihova primarna, komercionalna ili profesionalna djelatnost. Zajednica obnovljive energije će imati pravo proizvodi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju. Među ostalim putem Ugovora o kupnji obnovljive energije. Isto tako imat će pravo unutar zajednice obnovljive energije dijeliti obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice, a omogućit će se pristup svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminirajući način. Ovim prijedlogom zakona je propisano da će RH promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja, te će sukladno tome nastojati povisiti udio obnovljive energije u tom sektoru okvirnu za 1,1%-tna boda kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje od 2021. do 2025.. Zato je važno jučer zakon koji je ovdje raspravljen, a to je Zakon o agenciji za ugljikovodike koja će promicati geotermalni dio da bi se između ostalog ovi postoci mogli i postići. Opskrbljivači toplinskom energijom dužni su osigurati krajnjim kupcima informacije o energetskoj učinkovitosti i udjelu obnovljive energije u njihovim centraliziranim sustavima za grijanje i hlađenje i to barem jednom godišnje uz račun odnosno uvijek na zahtjev krajnjeg kupca. Korisnik sustava za grijanje i hlađenje koji nije učinkovit ili koji nema odobren plan da do 31. prosinca 2025. postane učinkovit ima pravo isključivanja iz tog sustava, a za stjecanje prava isključivanja iz sustava korisnik mora dokazati da planirano alternativno rješenje za opskrbu grijanjem ili hlađenjem rezultira znatno boljom energetskom učinkovitošću. Također zakon sadrži i odrednice kojima se promovira korištenje obnovljivih goriva, posebice bioplina i vodika. Tako je propisano da su Operator transportnog sustava plina i Operator distribucijskog sustava plina dužni kad je to relevantno procijeniti treba li proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže radi lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora. Hvala vam na pažnji.
Hvala g. potpredsjedniče. Često čujemo magičnu riječ odgovornost, zbog česte upotrebe previše izlizanu. Zašto je koristimo? Za ukazati odgovornima da budu odgovorni i da ostanu odgovorni? Zar to treba toliko isticati? Što se više ove riječi i poruke promoviraju, to ih manje ima. Isto je sa cijepljenjem jer kad kreneš krivo, ne možeš to porukom ispraviti. Emitiraju na svim radio i tv-kanalima, mrežama i portalima. Ne ide. Dolazi do zasićenja. Dodatni je problem kad na odgovornost pozivaju oni koji stalno rade i dopuštaju izuzetke. Vjerska okupljanja, sprovodi, obljetnice. U tijeku je ozbiljna devastacija pojma odgovornosti. Zbog izostanka odgovornosti gore starci, umiru nevina djeca, bolesni ostaju bez lijekova, zdravi bez posla, siromašni i stari napušteni, bez igdje ikoga i sredstava za život. Stanje je alarmantno, sustavi nam se raspadaju, a kuća gori. Zbog čega, pitam vas, zbog čega? Jer odgovornost ne stanuje ovdje. Možemo i moramo zamjeriti ministrima da su previše političari, a prema u struci ili strukama koje pokrivaju. Osobno sam im na predstavljanju Vlade rekao da su upravo sjeli za upravljač teških kamiona i da je to njima početak svakodnevnog učenja. Funkcija ministra neće donijeti znanje i iskustvo. Neće, neće jer ne učiš, jer ne pitaš, ne pitaš stručnjake u svom resoru kako problem riješiti već namećeš svoja rješenja, a ti stručnjaci u strahu za vlastitu egzistenciju šute. Znači, formalno odgovorni ne pitaju, formalno odgovorni ne odgovaraju, a oni ovisni o odgovornima, stradavaju. Nakon tragedije, slušamo izjave koje oslikavaju sav jad ovog našeg amoralnog društva. Nema djelatnika, nema vremena, nije moj posao, nema novca i onda kažu da ljudski život nema cijenu. Ima, ima. Nažalost, kod nas je obično vrlo mala. Što smo mi kad ostavljamo nevinu djecu bez zaštite? Nevinu djecu, pazite, društvo, nismo, horda, rulja, što smo? Ni čopor nismo jer bi i životinje zaštitile svoje mlade. Ministru nije lako, ali vidim da mu je stalo, vidim da ga je potreslo, zdrmalo, čak uzdrmalo. Ministre, očekujem akciju, ministre, rasturi to, dokaži da si ministar, nema stranačkih iskaznica, nema trutova, nema parazita, životi nevine dječice su u pitanju. Nitko nema pravo dočekati mirovinu na radnom mjestu čije dužnosti ne izvršava. Posebno na radnom mjestu koje odlučuje o ljudskim životima. Već mi je zlo kad čujem reforma, upravna nadzor, stručni nadzor, dokumentacija, sve je to ustvari prikrivanje i odgađanje rješenja dok se javnost ne ohladi i prebaci pozornost opet na ustaše i partizane do neke slijedeće tragedije. Molim vas sve, ama baš sve, zavolite ovaj narod, budite dio tog naroda, cijenite život, čuvajte budućnost, većinu vremena govorim i pišem o umirovljenicima i upozoravam kako nemamo poštovanja prema vlastitoj prošlosti. To me jako rastužuje. Kad vidim odnos ovog društva prema djeci, kako ne brine ni za budućnost, e tome doista plaši. Hvala vam lijepa.