Zahvaljujem. Uvaženi predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici. Kao što ste čuli uvodno pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, nešto što smo imali prije nekoliko tjedana u prvom čitanju, nešto što se nadovezuje na prošlotjedne rasprave o zakonu o izmjenama i dopunama zakona koji su bili u prvom čitanju što se tiče investicijskih, na istome tragu sa istim ciljem, sa istom motivacijom što se tiče same EU. Naravno mi ovdje apsolutno transponiramo određene direktive, pet direktiva koje se vežu uz dvije uredbe i prije svega time idemo k potpunoj usklađenosti s važećom pravnom stečevinom same EU, europskim standardima, sa ciljevima liberalizacije tržišta kapitala i prekogranične suradnje te visoke razine zaštite ulagatelja i suradnje nadležnih tijela. To je nazivnik ovih svih izmjena i dopuna koje smo mi transponirali, ali ne samo to, mi smo u svakoj ovoj prilici odnosno svakim ovim izmjenama i dopunama odnosno transponiranju direktiva za osiguranje provedbi uredbi išli korak dalje, uvijek prepoznavajući, osluškivajući samo tržište kapitala u Hrvatskoj upravo ka toj liberalizaciji, ka nekoj mogućnosti veće aktivnosti na samom tržištu, tako i ovdje slučaj, naravno u suradnji prije svega sa regulatornim nadzornim tijelom HANFA-om, ali i ostalim dionicima. Tako da isto i u ovim konačnim dopunama smo predložili i predlažemo ovdje sada u drugom čitanju određene stvari koje će upravo pratiti tu egidu, a egida je pojačavanje mogućnosti financiranja prije svega malog i srednjeg poduzetništva odnosno kapitala uz zaštitu i povećavanje same sigurnosti ulagača i svih rizika koji to nose. Tako da naravno opet ćemo se svi složiti vjerojatno u raspravi da mi i ostatak EU i svjetsko tržište kapitala nisu u korelaciji što se tiče samih brojeva i odnosa i da mi tu kaskamo, to je istina iz razloga koje možemo sada o njima raspravljati, ali mislim da su manje-više svi realni i razumni, dakle to je tržišta samo po sebi vrlo dinamično i uvijek je podložno promjenama i upravo zato ove izmjene idu ka usavršavanju. Mi danas i generalno imamo priliku uskočiti u vlak daleko prije nego što neki bili prije 50 godina kada su bili u situaciji ko što smo danas mi što se tiče kao države i samog razvoja tržišta kapitala i to je naša prilika da upravo to iskoristimo. Konkretno dakle ovdje se preuzimaju u hrvatski pravni sustav dva akta, to je Direktiva o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i Uredba koja je vezana zapravo o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva. Dakle, ona je jedna od najvažnijih novosti se odnosi na razdvajanje regulatornog okvira kreditnih institucija i investicijskih društava. Kako to nije trenutno u važećem zakonodavstvu prepoznato u … činjenica različitih rizičnosti samih kreditnih institucija investicijskih društava na koje su se zapravo primjenjivala ista pravila. Dakle, to je jedan novi bonitetni okvir, nova reklasifikacija, investicijska društva kojima se propisuju se novi zahtjevi za izvješćivanje, za objavljivanje, kapitalne zahtjeve, izloženosti likvidnosti te same primitke investicijskih društava. Nešto općenito samo što se tiče našeg tržišta, kod nas trenutno posluje 26 pružatelja usluga savjetovanja odnosno investicijskih aktivnosti i 6 samih investicijskih društava, čisto da vam to stavim u neki kontekst. Kada gledamo njihovu ukupnu imovinu ona je s krajem prošle godine iznosila 67,5 milijuna kuna uz dobit od 2,7, a kada gledamo kreditne institucije prije svega banke to je 460 nešto više od 462 milijardi kuna imovine i dobit od 2,7. Naravno tu su još i društva za osiguravanje koja su gotovo 48 milijardi kuna imovine, a dobit nešto manja od 700 milijuna kuna, lizing društva 20 milijardi, dobit 210 itd., dakle očigledno je da smo mi do sada i jesmo uvijek vezani uz te kreditne institucije i da je to glavni izvor kapitala naših poduzetnika i to govore i sami brojevi, to je svojevrsni bankocentrični sustav. Međutim, ovo i brojevi koje danas mi bilježimo i najnovija kretanja koja su na samoj burzi što se tiče razvoja tržišta kapitala i gledano i kad smo imali u travnju izdavanje municipalnih obveznica, a Erste banka je ovaj mjesec odnosno prošli mjesec također išla u novo izdavanje na zaduživanje odnosno obveznica na vanjskom tržištu. Dakle, malo ipak to tržište pa kad gledamo i same surove podatke raste, pogotovo u dionicama gdje je promet što se tiče lipnja porastao za gotovo 29% u odnosu na mjesec prije. Recimo ovi ETF-ovi o kojima smo prošli tjedan razgovarali kao vrsta UCITS fonda su rasli 14% više nego u svibnju, a sama tržišna kapitalizacija je isto također narasla za 14%. Dakle, sigurno da su indeksi, indeksi rastu i vraćamo se na ono pred pandemijsko razdoblje, u lipnju smo dosegnuli tih baznih preko 2.000 baznih bodova što se tiče same indeksa same naše burze. Ukupni promet recimo u burzi u svibnju iznosio je 224 milijuna kuna i bio je upravo ovo što sam rekao 29,9% viši nego prethodni mjesec. Ta tržišna kapitalizacija je trenutno nešto se smanjila na mjesečnoj razini, ali trenutno je na 262,5 milijardi kuna. Ono što sam također rekao, znači cilj ovih izmjena i dopuna na razini EU zapravo osigurati jednake uvjete kao što smo prošli tjedan o tome razgovarali, jednaka pravila igre za sve što se tiče nadzora, što se tiče uvjeta poslovanja, što se tiče prekograničnih transakcija kako da ne bi se dogodilo upravo da bi se osiguralo onaj promet usluga tržišta odnosno samog protoka kapitala i samih vrijednosti što pravedniji, na pravedni način. A opet sve sa ciljem da se osigura dovoljna količina kapitala za pokriće rizika investicijskih društva, dakle onaj sigurnosni aspekt. Znači novi bonitetni okvir prvenstveno se odnosi na posebne bonitetne zahtjeve za inicijalni kapital investicijski društava i tu se propisuje ovim izmjenama i dopunama jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava ovisno o investicijskim uslugama i odnosno aktivnosti koje ono društvo obavlja, a sukladno njihovoj veličini i kompleksnosti. Dakle, da li samo radi uslužnu, da li je depozitar ovisno praktički izvori kapitala se kreću od 75.000 EUR-a do 750.000 EUR-a sa …/nerazumljivo/… 150 upravo ovisno o ovim uvjetima. Ono što još dalje propisuje se odnosno predlaže se propisati da naša HANFA dakle kao nadzorno tijelo dobiva sve ovlasti za provjeru usklađenosti poslovanja investicijskih društava sa direktivom i Uredbom za bonitetni nadzor. Također može ona naložiti dodatne kapitalne zahtjeve investicijskom društvu u slučaju da kapital kojim ona ne raspolaže ne pokriva sve rizike kojima je društvo izloženo. Dakle, tu su također revidirana pravila u pogledu politike i prakse primitaka i standarda korporativnog upravljanja koje je potrebno uskladiti sa profilom rizika samog investicijskog društva kako bi se spriječilo preuzimanje prekomjernih rizika naravno i omogućilo uredno funkcioniranje investicijskih društava. Opet kažem onaj sigurnosni aspekt zaštite imovine jer mi ovdje možemo se svi složiti kako je premalo, kako ljudi trebaju dobivati informacije naravno, ali jedna kriva ulaganje može izazvati velike gubitke i onda će se pitati tko je kriv i zašto ste vikali da to treba raditi. Dakle, uvijek je taj rizik prisutan i na njega mora se uvijek taj sigurnosni aspekt posebno paziti ako govorimo pogotovo u aspektu one financijske krize prije 10-tak godina. Dakle, investicijska društva svojim politikama primitaka će utvrđivati odgovarajuće mjere varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka uzimajući u obzir svoje poslovne djelatnosti i povezane rizike ali će se i njima omogućiti dodatna fleksibilnost u vezi isplate odnosno omogućuje im se varijabilnih primitaka. Međutim, odnosno malim i međusobno ne povezanim investicijskim društvima ukida se primjena pojedinih zahtjeva u sustavima upravljanja te politikama i postupcima primitaka uvažavajući načelo razmjernosti. To ide ovo u ovaj dio priče oko smanjivanja administrativnih opterećenja. Društvima opet s druge strane iz trećih zemalja uvode se strože mjere od izdavanja odobrenja do pravno obvezujućih zahtjeva u području prioritetnih i organizacijskih pravila te pravila poslovnog ponašanja. Također tu se prenosi i ostale druge neke odredbe. Dakle, uređuje se provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskih društava te daje se mogućnosti uspostave kolegija supervizora, uređuje se režim izdavanja i odobrenja nadzora nad pružateljima usluga dostave podataka, ovlast licenciranja i nadzora nad značajnijim pružateljima uslugama. Ona predlaže …/nerazumljivo/… samim tim pružateljima podataka dosta podataka i prelazi u nadzor Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišnog kapitala ESME. To smo slično imali ulaskom u eurozonu, dakle sve veće banke idu pod europski nadzor upravo kako bi osigurali jedinstvena primjena, jedinstvena pravila igre i jedinstvena kontrola. A ove niže i dalje se kontroliraju na nacionalnoj razini i dalje će se licencirati i nadzirati od strane našega, našeg ovlaštenog tijela. Dakle, nitko nikom ne govori da nema pravo nešto pratiti. Uređuje se izuzeće od primjene od, zanimljivo je napomenuti, ovih zakonskih odredbi na pružatelja usluga skupnog financiranja tzv. crowdfunding, dakle jasno se propisuje da pružatelj skupnog, usluga skupnog financiranja ne podliježu zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala. Inače tu je na snazi uredba koja je donešena ja mislim u listopadu prošle godine koja stupa na snagu od 7. studenog ove godine, upravo uredba o ovo crowdfunding-u. Ukidaju je formalna opterećenja, uređuje se postizanje ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu najviših standarda zaštite i prihvatljivosti troškova i ispunjenja zahtjeva za pružanje samih investicijskih usluga. Također ono što među onim stvarima koje smo spomenuli, ono što je novo i što mi ovdje radimo dosta promptno to su da se prenose i regulatorna rasterećenja iz EU paketa oporavku segmentu tržišta kapitala tzv. Capital Markets Recovery Package koji je objavljen ove godine u veljači. Znači to konkretno će značiti uvođenje novog kraćeg prospekta odnosno prospekta EU za oporavak putem kojeg će se izdavateljima omogućiti povećanje kapitala u narednih godinu dana. Dakle, tu se posljedično onda će se mijenjati i zahtjevi o minimalnim informacijama koji prospekt mora imati, dakle prospekt kao jedan informacijski dokument koji mora izdavatelj koji ide osigurati, koji puno iziskuje i vremena i truda odnosno i samih troškova izrade. Sigurno da za neke manje, manja, manje operacije na financijskom tržištu se znalo dogoditi da je sami trošak i vrijeme izdavanja odnosno izrade tog prospekta puno veći. On je katalog informacija od financijskih, upravljačkih i svih drugih o pojedinoj …/nerazumljivo/… i onome što radi i svih onih financijskih pokaza da to praktički kao jedan svojevrsni …/nerazumljivo/… je dosta skup i kompleksan, a za neke male iznose i male aktivnosti onda se pokazao da ljudi odustaju praktički od toga jer im je kako u narodu se kaže skuplja pita od tepsije. Također, ono što što upravo je i naglasak na cijelom Capital Markets Recovery Package je kod malih i srednjih poduzeća njihova potreba za kapitalom koja je prepoznata. Inače taj oblik rasterećenja sigurno njima olakšati zapravo pristup samom kapitalu i omogućiti alternativni pristup. Od ovih ostalih izmjena napomenio bih da bi ovim izmjenama i dopunama i zakona trebalo je doprinijeti pojednostavljivanju poslovanja investicijskih društava prije svega kroz postupno ukidanje metoda komunikacije u papirnatom obliku, dakle odnosno digitalizacije ili uvođenja pravila elektroničke dostave podataka, zatim vezano za ublažavanje zahtjeva u pogledu upravljanja proizvodima za obveznice, te olakšavanju poslovanja s profesionalnim ulagateljima i kvalificiranim nalogodavateljima. Također investicijskim društvima omogućuje se uz zadovoljenje određenih uvjeta i zajedničko plaćanje pruženih usluga istraživanja i usluga izvršenja. Prošli tjedan smo govorili o predmaketingu, ovdje imamo u svrhu zaštite interesa korisnika investicijskih usluga da financijska promocija investicijskih društava, dakle to je ono što je isto bitno ka popularizacija s druge strane i ka, da se jasno utvrde pravila samih promotivnih aktivnosti po kojim uvjetima se mogu i kako raditi da upravo u svezi toga ulaganja u same financijske instrumente da osim reguliranih subjekata, znači tu mislimo na investicijsko društvo ili vezani zastupnik, mogu obavljati i tržišni posrednici, pa se onda tu sama ta proširena, proširenjem djelatnosti tržišnog postupka se ovim prijedlogom zakona točno uređuje po kojim i kakvim uvjetima mogu oni obavljati te usluge same financijske promocije koja je prepoznata kao bitnost same …/Govornik se ne razumije/…, ali opet kažem imali smo one primjere „grinvošinga“ isto u nekim izmjenama i dopunama zakona, dakle mora se točno znati po kojim uvjetima se nešto promovira. Zakon uvodi i određene promjene koje se odnose na uređeno tržište odnosno samu burzu, u korelaciji burze i HANFA-e kao nadležnog tijela dakle dosadašnji postupak prethodnog obavještavanja u odnosu na naknade iz usluge o uređenju tržišta odnosno cjenik burze sada ukida i uvodi se obveza da HANFA mora odobriti taj cjenik odnosno burza mora dobiti prethodno odobrenje i prije svega koje će imati za cilj da se provjeri jesu li naknade za usluge uređenog tržišta određene na transparentnim i korektnim i ne diskriminirajući način vodeći se naravno i razumnim komercionalnim uvjetima. Također se predlaže uvođenje obveznog izdavanja odobrenja HANFA-e za statusne promjene burze, za osnivanje podružnice izvan RH, za stjecanje udjela koji prelaze 25% glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi, također radi zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica sa uređenog tržišta, to smo prošli tjedan također imali sličnu, sličnu stvar zapravo koji je isti samo za otvorene investicijske fondove što se tiče samih obavijesti i naknada. Također u svrhu već navedenog administrativnog rasterećenja ukida se obveza izdavatelja vezana za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica. Predmetna obveza je uvedena ovim zakonom 2018., ali je utvrđeno kako se tom odredbom nije postizala dostatna transparentnost već …/Govornik se ne razumije/…administrativno opterećenje, pa se ona sada ovim prijedlogom briše iz zakona. To je ono što smo rekli da osluškujemo i stalno nadzorno tijelo je u komunikaciji sa samim dionicima na tržištu. Završno bi samo napomenuo nešto što smo i u prvom čitanju imali rasprave oko samih iznosa vezano je izvještavanje nefinancijskih i drugih ugovornih strana u trgovanju sa OTC izvedenicama prema HANFA-i ili ono što bi u prijevodu bilo …/Govornik se ne razumije/… odnosno direktno trgovanje vrijednosnih papira mimo burze, pa tu i dalje stojimo kao što je bilo u prvom čitanju, ostao je isti prijedlog, dakle da samo da se ta potreba za izvještavanjem da se obvezom obuhvate samo značajnije pozicije na one koji su sklopili više od 100 takvih transakcija njihovim …/Govornik se ne razumije/… i izvedenicama odnosno pri čemu njihov bruto nominalni iznos prelazi 300 milijuna kuna i ovaj kriterij 50 milijuna ili koji su imali otvorene pozicije, dakle ukupno bruto nominalni iznos preko milijarde, do sada je bilo 100 milijuna kuna. Sigurno da je to nešto što će potaknuti tržište i vezano uz to mislim da smo, da sam vidio podatak da je promet na OTC tržištu za svibanj porastao za 78,1%. Zadnji put smo imali omjere što se tiče samih milijardi, dakle to je bilo prije 208 milijuna što se tiče tih subjekata mislim da je bilo 8 subjekata ostalo je bilo trgovanje vrijednosnim papirima ministarstva odnosno obveznicama koje izdaje Ministarstvo financija koji su primatelji imali, pa je zato taj bio neki nesrazmjer u odnosu na Zagrebačku burzu 28 milijardi, 3 milijarde, kad se to izmaknulo zapravo vidimo da je ovo tržište dosta, dosta slabo, a tu sigurno se pruža mogućnost za poticanje i veće aktivnosti. I završno, ono što je recimo administrativno da se dodatno uređuje završetak postupka nadzora dakle bit će HANFA nakon obavljenog nadzora da li, kad se ispune uvjeti morati donijeti deklaratorno rješenje kojim će se utvrditi da su te nezakonitosti i eventualno nepravilnosti prethodno utvrđene rješenjem otklonjene i da je postupak okončan, dakle nema onoga nekog limba di ne znaš gdje si, dakle točno se mora riješiti. Evo, mislim da generalno i zaključno najvažniji dijelovi su oni koje bi sumirao vezano da izdvajamo investicijska društva van ovih uvjeta kreditnih institucija i njihove bonitetne zahtjeve. Što se tiče samog kapitala oni manje-više ostaju na istoj razini, dosad su bili 6 milijuna kuna, to je tih 750.000 EUR-a. Ja sam rekao imamo 6 investicijskih društava, 4 su kategorizirane kao d.d., 2 kao d.o.o., oni po nekakvoj klasifikaciji spadaju, dakle nemao klasu 1 i 1a, 1b odnosno 1 minus, nego klasu 2 i 2 su klasa 3, dakle to govorimo o veličinama, samo mislim da je 15 milijardi EUR-a za klasu 1 neki prag, dakle u klasi 2 što se tiče njihovih veličina i to je jedan sigurno potencijal za daljnji razvoj aktivnosti da …/Govornik se ne razumije/… na liberalizacija koju ne samo mi prepoznamo nego i cijela EU koja usmjerava cijelo tržište će doprinijeti i ekonomskom oporavku koji je zapravo cilj i jedan posredičnih ovih izmjena uz naravno opet ću ponoviti zaštitu sigurnosti ulagatelja. Evo zahvaljujem na pozornosti.
“
Tugomir Majdak
