Sada prelazimo na aktualno prijepodne koje se održava na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prva na redu za postavljanje, izvolite kolega Pavliček.

Poštovani predsjedniče Sabora, ja bih vas molio da danas u ime HS-a jednoglasno osudimo inicijativu koja dolazi iz R. Srbije, a to je da se upravo današnji dan svi pripadnici srpske zajednice izvjese zastave srpske trobojnice, gdje god živjeli, u tzv. slobodnim srpskih zemljama. Mislim da to nema nikakve veze sa patriotizmom, to nije nikakvo ohrabrivanje svojih sunarodnjaka koji žive u okolnim zemljama, to je jedna vrsta, nažalost opet, pretenzije prema susjednim država koje Srbija konstantno vrši. Stoga bi vas molio kao najviše zakonodavno tijelo u RH da jednoglasno osudimo ovakve inicijative.

O tome je jučer rečeno, po mojem mišljenju, ono što je trebalo biti rečeno, od strane vladajuće većine, tako da slobodno o tome možete govoriti tijekom rasprave i slobodnih govora klubova zastupnika. Nemamo posebnu neku točku i mislim da ta tema niti ne zaslužuje posebnu raspravu jer promašena je sama inicijativa po sebi i svima je potpuno jasno i drago mi je i da su predstavnici nacionalne manjine, srpske nacionalne manjine, se o tome jasno izjasnili. Tako da ne bih otvarao posebnu raspravu oko toga. Dakle, prva na redu za postavljanje pitanja je zastupnica kolegica Dragana Jeckov, izvolite.

Zahvaljujem poštovani g. ministre Aladroviću. Moje pitanje odnosi se na potencijalne demografske mjere koje država planira poduzeti kako bi se povećao broj novorođenih, a posljedično i broj upisanih učenika u osnovnu školu. Naime, prema podacima e-Rudnika tek lani imali smo nešto oko, u prosjeku oko 12 učenika po razredu, ove godine je ta situacija još gora. S tim u vezi, moje pitanje je šta vaše Ministarstvo, Središnji državni ured za demografiju planira poduzeti? Zahvaljujem.

Izvolite odgovor.

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovana zastupnice, ja se zahvaljujem na ovom pitanju. Dakle što se tiče demografske slike Hrvatske i što se tiče demografije, kao izazova s kojim se suočava cijela EU i sve države članice, možemo reći da su pred nama izrazito izazovna vremena, ne kao hrvatska dakle, nego kao sve države članice koje imaju otprilike isti ili sličan problem. Što se tiče Vlade RH i naših politika kao što ste dobro detektirali, dakle i kroz Središnji državni ured za demografiju i mlade i kroz Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ali i čitav niz drugih ministarstava, donosimo čitav niz horizontalnih politika, kako bismo poboljšali demografsku sliku. Ono što će hrvatska Vlada usvojiti, odnosno što će proći postupak javnog savjetovanja, a kasnije biti usvojeno do kraja 4. kvartala 2021. g. je Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2031. g. koja će sadržavati čitav niz politika horizontalnih kroz različit niz, odnosno cijeli niz ministarstava. Ono što ne možemo dovesti u korelaciju sa demografskom strukturom je ekonomska situacija, odnosno ekonomska politika. Ja moram izdvojiti čitav niz pozitivnih ekonomskih pomaka, od rasta BDP-a, od rasta prosječne plaće, rasta minimalne plaće, dakle samo do sada u mandatu 2 vlade Andreja Plenkovića imalo rast više od 900 kuna neto minimalne plaće, imamo rast praktički 1500 kuna prosječne plaće, rast mirovina od 23% za najniži i 18% za prosječne mirovine, dakle, možemo utvrditi da mi imamo tu ekonomsku perspektivu koja će sigurno biti zalog za demografski rast. Naravno i čitav niz politika iz domena Ministarstva znanosti i obrazovanja će također, tome pripomoći, Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji prepoznaje sve ove potrebe i ja sam siguran da ćemo u sljedećem razdoblju imati puno bolje demografske pokazatelje, a oni će naravno utjecati na sve sustave socijalne sigurnosti u pozitivnom trendu. Hvala.

Izvolite kolegice Jeckov, očitovanje.

Zahvaljujem poštovani g. ministre. Jesam li ja zadovoljna odgovorom ili ne, manje je važno. Mnogo važnija je činjenica da u čak 405 područnih škola imamo manje od 10 učenika, već naredne godine možemo očekivati dakle i njihovo zatvaranje i upućujem na međusektorsku suradnju koja je neophodnost s obzirom na izrečene podatke. Zahvaljujem.

Idemo na drugo pitanje. Zastupnik Stipo Mlinarić postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedavajući. G. Plenkoviću, 30 godina je prošlo od agresorskog rata R. Srbije na RH koje ste vi premijer zadnjih pet godina, ako tih pet godina vama nije bilo dovoljno da shvatite kolika je povijesna važnost u pokretanju međudržavnog sudskog spora za traženje ratne odštete od strane agresora. Nemojte propustiti još i ovaj trenutak nakon presude Haškog suda srpskim obavještajcima Stanišiću i Sinatroviću u kojoj se navodi da RH ima pravo na odštetu. Na vas računa preko 20.000 hrvatskih branitelja i civila koji su prošli kroz srbijanske logore, na vas računa preko pola milijuna bivših prognanika koji su bili ostali bez svega. Znamo da cijenite kulturnu baštinu, na vas računa svaka srušena crkva, brojne umjetnine duhovne i materijalne baštine koji su trebali biti svjedoci hrvatske povijesti. Na vas računaju opljačkana prirodna dobra RH poput šume Đergaj, šume Jelaš, naftnih nalazišta u Đeletovcima koji su eksploatirani šest godina pod krajinom. Goran Popić, Zoran Janković, Josip Lordan evo vam samo tri imena ljudi koji su prošli srpske logore i maltretirani do neprepoznatljivosti. Dostavit ću vam i 19.900 drugih imena ako vam treba. Ja vjerujem da su vama te sudbine bitne, ali dokažite to hrvatskom narodu, a agresoru pošaljite poruku da će agresija ipak sa velikim zakašnjenjem, ali ipak hoće doći pred lice pravde. Ovdje se ne radi o novcu jer se žrtve i onako ne može naplatiti, ovdje se radi o dostojanstvu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… te žrtve, radi se o povijesti našeg obrambenog Domovinskog rata. …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Mlinarić./… Kada ćete podići tužbu protiv Srbije, pitanje?

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa g. Mlinarić. Što se tiče presuda Haškog suda naravno da ih pratimo, da smo ih analizirali, da znamo za njihov sadržaj, da smo ih pozdravili kao što ste vidjeli kada su se one dogodile, Vlada je odmah dala svoj stav. Što se tiče teme ratne štete i eventualnih tužbi prema Srbiji, to je tema koju smo mi podigli, podigli smo je na bilateralnoj razini, podigli smo je na sastancima koji su bili održani u Zagrebu. MVPE, Ministarstvo pravosuđa, stručnjaci koji se time bave rade na toj temi, ni smo ju ni na koji način smetnuli s uma. Dijalog koji potpredsjednik Medved, ministar Malenica, ministar Božinović, ministar BAnožić, ja osobno vodimo sa udrugama hrvatskih logoraša, sastanke koje s njima vodimo, podrške koje im dajemo u njihovim zahtjevima su i iskreni i konkretni i kontinuirani. Vi ste vjerojatno o tome upoznati budući da poznate jako dobro sve ljude o kojima je riječ. Mi ćemo na tom procesu ustrajati, nastojat ćemo da pravda koja je vrlo važna bude realizirana. Ono što je posebno bitno, bitno je da istina o Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno nije nigdje upitna, nigdje nije upitna. Nema nijednog međunarodnog dokumenta koji bi bilo što doveo u pitanje u odnosu na ono što mi kao Hrvatska država, hrvatska Vlada, hrvatski narod vidimo, gledamo i znamo. I svjesni smo patnje svih onih koji su prošli logore, svih onih koji su bili zarobljeni pa i vas osobno razumijemo to, nismo zaboravili niti smo zaboravili naše nestale. Bili smo prije nekoliko dana u Glini, razgovarali sa svim udrugama nestalih, sa djecom i suprugama, majkama svih onih kojih više nema, a koji su najviše dali za Hrvatsku. jednako kao što ćemo ustrajati da se i nađu informacije kredibilne, relevantne, točne, pouzdane o njihovim sudbinama tako ćemo nastaviti raditi i na ovom procesu koji ste vi sada spomenuli. On nije nimalo jednostavan, nije nimalo lak, niti je brz i nije slučajno da je ta tema ostala sve ove godine tu kao odgovornost svih nas da se i u vremenu ove Vlade više od 25 godina nakon operacija Bljesak i Oluja i oslobađanja svih hrvatskih teritorija i dalje bavimo. Ali Vlada je tome predana i ministar pravosuđa i ministar vanjskih-europskih poslova intenzivno na tome rade. Hvala.

Izvolite očitovanje kolega Mlinariću.

Hvala lijepo g. Plenković. Vidim da ste informirani i to mi je jako drago. Nemam ništa osobno protiv vas, nemam ništa osobno protiv udruga branitelja i logoraša i nestalih, ali ovo je preozbiljno pitanje da bi to prepustili vi udrugama da vode. Ovdje država mora stat sa pravničkim timom koji će voditi spor protiv Republike Srbije pred međunarodnim sudovima, a ne prepustiti udrugama koje daju, dajete novce udrugama da bi pojedinci tužili Republiku Srbiju. Ja vam sad kažem pred cjelokupnom javnošću, pojedinci gube te tužbe, gube tužbe pred srbijanskim sudovima i dobijaju da moraju platiti sudske troškove. To je neozbiljno za jednu državu. Ti ljudi se nisu borili za sebe, za svoju ulicu, za svoju kuću, borili su se za državu i onda bi bilo očekivati da država stane iza tih ljudi sa odvjetničkim timom kojega vi kao Vlada formirajte i nek se naplate od ratne odštete koju bi trebala Republika Srbija isplatiti RH kao Vlada nemate nikakvih ni troškova. Vi dobro znate europsku povijest, međunarodnu povijest, znate za Njemačku koliko je godina poslije II. svjetskog rata isplaćivala ratnu odštetu. Jedino na takav način možemo da sazrije i srbijansko društvo da vidi da su bili krivi za rat od '91.-'95.g. na cijelom području bivše Jugoslavije i da znaju da sazriju i oni kroz tu odštetu. Nije stvar novca. Ja se svog novca od logora odričem, meni novac ne treba, dat ću ga u humanitarne svrhe jer prekrvavo sam ga zaradio da bi ga potrošio, ali da ostane za povijest zapisano da buduće generacije nemaju problema s tim. Evo hvala vam lijepo i nadam se da ćete poduzet nešto.

3. pitanje zastupnik Nikola Mažar postavlja ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, cijenjena ministrice i ministri, uvažene kolegice i kolege saborski zastupnici svoje pitanje upućujem ministrici regionalnoga razvoja i fondova EU nastavno na najavu promjena NUTS 2 regija koja će nastupiti 1. siječnja 2022. godine možete li nam reći koja će konkretna koristi biti od istoga za slavonske ali i sve druge poduzetnike. Isto tako ovih dana možemo primijetiti i odluke o sufinanciranju europskih projekata koje ste dodijelili županijama ali i općinama i gradovima. Koliko iznos će ostvariti jedinice lokalne samouprave Vukovarsko-srijemske županije i kakav će efekt imati svi ti ugovori na daljnje provođenje projekata diljem RH. Zahvaljujem.

Izvolite odgovor ministrice.

Poštovani saborski zastupniče zahvaljujem se na pitanju. Dakle, kada govorimo o karti NUTS 2 regija i o statističkoj podijeli RH na nove 4 NUTS 2 regije, znamo da je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine, slijedom toga notificirana je i nova karta regionalnih potpora za poduzetnike. Konkretno što će to značiti za Panonsku Hrvatsku, Panonska Hrvatska regija kojoj sad pripada 5 slavonskih županija zajedno sa 3 dodatno županije Bjelovarsko-bilogorskom, Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom županijom, a to je da se stopa bespovratnih potpora za poduzetnike povećala sa 25 na 50% i to počevši za velike poduzetnike, za srednje 60% i za male 70%. Međutim slijedom ove nove pravednije podjele na 4 NUTS 2 regije povećala se karta potpora i za sve poduzetnike u RH. Dakle za jadransku Hrvatsku počinjemo sa 40% potpora, za velike poduzetnike 50 i 60% dalje po kategorizaciji, za sjevernu Hrvatsku od 50% 60 i 70% ali isto tako i za Grad Zagreb sa 25 na 35%. Dakle, odlukom Vlade RH od lipnja ove godine potpore za sve poduzetnike bit će značajno veće nego u prethodnom razdoblju. Kada ste me pitali za iznos iz Fonda za sufinanciranje europskih projekata, dakle cilj i osnovna svrha tog fonda je zapravo pomoći lokalnoj i regionalnoj samoupravi, njihovim tvrtkama, komunalnim društvima u lakšoj apsorpciji i provedbi europskih projekata. Odlukom Vlade predloženo je u rebalans držanog proračuna također u lipnju ove godine da se taj iznos poveća na 450 milijuna kuna u 2021. godini, a i u narednim godinama doći ćemo do ukupno milijarda i 100 milijuna kuna potpora. Počeli smo dijeliti ugovore, oko 650 prijava je bilo na ovaj poziv, 640 prijava ispunjava sve uvjete danog poziva tako da će svima biti podijeljene ugovori. Ja vjerujem da ćemo ovim putem zapravo pomoći lokalnoj i regionalnoj samoupravi da ubrzamo apsorpciju europskih sredstava i maksimalno iskoristimo razdoblje 2014.-2020. Ukupno govorimo od oko 20 milijardi kuna investicija koja će Vlada RH na ovaj način podržati. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo predsjedniče. Zadovoljan sam ministrice sa odgovorom. Svi mi koji dolazimo sa tih područja, potpomognutih područja odnosno bivših područja od posebne državne skrbi i ratom stradalih područja svjesni smo da pomoć prije svega RH je nužna ne samo za ostanak nego za povratak i naseljavanje tih naših krajeva. Upravo poduzetnici su motor razvoja, upravo mali i srednji poduzetnici su ti koji stvaraju na mikrorazini preduvjete i zapošljavanja, ali i ostanka. Ja se stoga prije svega želim zahvaliti vama i kao resornome ministarstvu, ali i Vladi RH i prvenstveno predsjedniku Vlade RH koji je dao pozitivnu ocjenu na ugovore o sufinanciranju europskih projekata i svakako da uz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem uz Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, uz fiskalnu decentralizaciju koju je napravio ministar Marić i ovo će biti dakle daljnji nastavak ravnomjernoga razvoja RH, a vjerujem da nam je to svima ovdje u interesu. Zahvaljujem.

Četvrto pitanje zastupnik Zvonimir Troskot postavit će ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Izvolite.

Poštovani gospodine Ćoriću, prije nekoliko godina Hidrocentrala Lešće pustila je vodeni val koji je ugasio život mlade 17-to godišnje Sanje. Ugasio se život iz jednog razornog vala. Prije mjesec i pol dana ista sudbina je skoro dočekala gospođu Mirelu Jakuš Frebe koja se kupala na Stativama gdje je razorni val stigao u roku od par minuta nenajavljeno kada su se ljudi kupali i skoro smo i to tijelo strpali u sanduk i tražili je kod Siska. Što se tiče ekonomsko energetske učinkovitosti te hidroelektrane govorimo o proizvodnji koja pridonosi elektroničkom hrvatskom sustavu manje od 1%, a što se tiče proizvodnih kapaciteta jedini potencijal da je opravdala ta hidrocentrala u 11 godina bilo je jednom. Što ako se jednom podijeli s 11 dobivamo 9%, na 9% učinkovitosti je potrošeno 100 miliona EUR-a. Što se stiče svrsishodnosti i to itekako ulazi u vaš resor, govorimo dakle o velikim gubicima, dramatičnim gubicima električne energije gdje je za 2020. taj podatak 7,64%. Jedna Slovenija bilježi gubitke od 4,18% pa kada bismo recimo u Karlovačkoj županiji dakle došli na slovensku razinu mogli bismo komotno ugasiti 3,5 Hidrocentrale Lešće koja radi tako velike probleme. Ne samo to, nego su i najveći prekidi u elektrani Karlovac gdje opskrbni, opskrbni izvještajni distribucijske mreže govore da u svaka, sva 4 kvartala tijekom godine gubi se struja u Karlovačkoj županiji. Moje pitanje je slijedeće, šta mislite napraviti po pitanju hidrocentrale koja našu mladost šalje u sanduke, šta mislite raditi po pitanju hidrocentrale koja je financijski, energetski i ekološki neučinkovita i šta mislite raditi po pitanju hidrocentrale koja proizvede 1% struje koja se po dalekovodima Karlovačke županije izgube? Hvala lijepa.

Ministre izvolite odgovor.

Poštovani zastupniče Troskot zahvaljujem se na vašem pitanju. Dakle Hidroelektrana Lešće u pogonu je od 2010.g. i u tom kontekstu kao vršna elektrana obavlja svoju funkciju kao i sve ostale elektrane u elektroenergetskom sustavu RH. Povezivati njezin rad sa gubicima koji se stvaraju u elektroenergetskom sustavu je doista besmisleno jer znate da ti gubici počivaju na činjenici da je mreža u RH izgrađena prije više 10-ljeća. U pravilu i upravo zbog toga mi kontinuirano inzistiramo kroz Hrvatsku elektroprivredu odnosno kroz HOPS na zamjeni odnosno rekonstrukciji te mreže. U konačnici iz NPOO-a bit će izdvojene milijarde kuna upravo kako bi hrvatski elektroenergetski sustav bio zanovljen i mogao odoljeti izazovima povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Dakle, to je što se tiče opservacije na tu temu. Što se tiče same hidroelektrane odnosno njezinog režima rada sastanci koji su uslijedili nakon ovog nemilog događaja donijeli su i zaključak i jasnu uputu HEP-u odnosno Hrvatskim vodama i svim dionicima na tom prostoru da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav prije svega informiranja svih stanovnika nizvodno od Hidroelektrane Lešće za one situacije u kojima dolazi do ispuštanja vode. Što se tiče budućnosti odnosno srednjoročne i dugoročne budućnosti jer ovo rješenje nije moguće napraviti za mjesec ili nekoliko mjeseci, izrađeno je idejno rješenje odnosno pristupljeno je izradi idejnog rješenja koje bi trebalo ukazati na optimalno rješenje nizvodno od Hidroelektrane Lešće. Naznake tog rješenja već su poznate na razini stručne skupine koja se sastoji od predstavnika Hrvatskih voda, HEP-a i Karlovačke županije. Mi očekujemo da ćemo u narednom razdoblju pristupiti finalizaciji idejnog rješenja odnosno izradi studije izvodljivosti i u konačnici riješiti ovaj problem trajno. To zahtjeva prije svega strpljenje naših građanki i građana koji imaju svoje objekte nizvodno od Hidroelektrane Lešće. Naravno zahtjeva i pozornost u kontekstu njezinog režima rada na čemu smo inzistirali i inzistirat ćemo i ubuduće. Što se tiče sredstava koja su utrošena za ovaj objekt i to ste spomenuli u jednom trenutku, ona nisu bila mala. Hidroelektrana je zbog svoje kako sam rekao vršne funkcionalnosti potrebna našem elektroenergetskom sustavu i u tom kontekstu vjerujem da ćemo u budućnosti, a do kreiranja konačnog rješenja izbjeći bilo kakve nemile događaje. Zasigurno bi njihovom izbjegavanju pridonijelo i smirenje tenzija s vaše strane, međutim siguran sam da na to u narednom razdoblju nećemo moći računati s obzirom na činjenicu da svaku situaciju koristite prije svega za čisti populizam i trikove kojima se služite. Hvala vam lijepa.

Izvolite očitovanje.

Poštovani g. Ćoriću, vezano za uštede na dalekovodima to vam je bio konstruktivni prijedlog gdje možete na temelju ušteda spasit dakle 3,5% struje, što znači 3 i pol Hidroelektrane Lešće. Što se tiče same vršne Hidrocentrale Lešće samo budala može napravit vršnu elektranu takvog kapaciteta na jednoj brdskoj rijeci kao što je rijeka Dobra. Ono šta je žalosna činjenica g. Ćoriću da ste 2018.g. na sjednici vlade na kojoj je bio i g. Plenković u Karlovcu iste riječi upotrijebili narodu Karlovačke županije da ćete im pomoći i da ćete riješit taj problem, niste se maknuli niti centimetar. Vas dvojica konkretno ste letjeli u helikopteru iznad rijeke Dobre gledajući kako plavi ono cijelo područje i možda ste slali selfije vašoj obitelji, no s druge strane dakle ljudi tamo umiru. I ako vama nije dostatna činjenica da smo već pospremili u sanduk dakle Sanju i da je skoro stradala Mirela, normalna država bi samo na jednom životu zaustavio tu hidrocentralu jel 1% struje, jedan amper struje ne vrijedi života naših ljudi. Za šta je branio g. Medved Hrvatsku, da Hrvat ubija Hrvata? To je činjenica. Dakle, svaka, svaka normalna država bi zaustavila takvu hidrocentralu da se ne događaju takve, takve afere. Znači već je to gomilanje crne kronike na toj hidrocentrali. Druga stvar, vi ste spomenuli studije. Studije su tamo obećavale dakle poboljšanje života ljudima. Studije su govorile dakle o povećanju električne energije i studije su govorile o turističkom potencijalu Karlovačke županije. Znate koja je činjenica? Činjenica je da ljudi stradavaju, činjenica je da dolazi do gubitka električne energije i činjenica je da od turističkih potencijala koje ste obećavali kroz studije ljudi iseljavaju i da svaki plimni razorni hladni val dakle odnosi 3 do 4 kubika zemlje. Sad pomnožite to sa 11.g. pa ćete vidjet kolka je to erozija tla i koliko je uništena priroda i eko sustav Karlovačke županije. …/Upadica: Hvala vam/… Hvala lijepo.

Idemo na 5. pitanje, poštovani kolega Jankovics postavit će ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, izvolite.

Poštovani g. predsjedniče, cijenjeni g. ministre, svima nama, posebno na istoku jasno je da je najvažnije neriješeno pitanje koje imamo sa Republikom Srbijom pitanje nestalih. Međutim, ja bih danas htio upozoriti na još jedno nama posebno u Baranji jako važno pitanje koje je neriješeno sa Republikom Srbijom, to je pitanje razgraničenja na Dunavu. Pitam to prije svega zbog toga što kada govorimo o dijelu koji nije riješen u pitanju razgraničenja Dunava mnogi misle prvo na Šarengradsku Adu, na Vukovarsku Adu. Međutim, nama u Baranji najvažnije je neriješeno granično pitanje, a jedno od najvrjednijih neriješenih pitanja koje uopće imamo je pitanje Kenđije odnosno pitanje obradive poljoprivredne površine sa lijeve obale Dunava, točno nasuprot Baranje. Osim očite i nedvosmislene gospodarske vrijednosti tog područja koje katastarski pripada općini Draž, dakle ono je nedvosmisleno naše kako je to i Badinterova komisija ustanovila je dodatni problem koji je katalizator. Zašto ovo pitanje postavljam evo i drugi put ovdje u HS je činjenica da na tom području koje se zove Kenđija, dakle sa lijeve obale Dunava preko puta Baranje žive živi ljudi žive naši državljani, na salašima, na najplodnijoj zemlji koju Hrvatska ima i znam da je 2018. ili, koliko ja znam, zadnji put bilo Povjerenstvo za granice koje je nadležno da dogovori sa Srbijom kako ćemo se razgraničavati i kako ćemo zapravo, pristupati, nadam se, našem području, znam da je 2018. bilo, ako se ne varam, još jedan sastanak stručne radne skupine, međutim, kad odem u posjetu tim ljudima, shvatimo koliko je njihov život težak i beznadežan. Moje pitanje je prema vama, ministre, kako stojimo po tom pitanju?

Ministre, izvolite odgovor.

Hvala lijepa uvaženi g. zastupniče Jankovics. Hvala vam zapravo da ste ponovo istaknuli to pitanje koje mi pratimo od samih početaka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, čije rješavanje je zapravo u interesu cijele države. Htio bih baciti malo svjetla na povijesnu političku genezu, zapravo rješavanja o konačnom utvrđivanju granične crte. Pregovori koji se odviraju znači za utvrđivanje granične crte između Hrvatske i Srbije kroz međudržavnu komisiju, diplomatsku komisiju za identifikaciju i utvrđivanje i pregovore o ugovoru državnoj granici, mi smo imali negdje u lipnju 2019. g. zadnju, posljednju, mislim ne i konačnu, 11. sjednicu u Beogradu, bilateralnu o tome pitanju i tada je doista došlo do jednog dobrog, jedne dobre konstatacije da bismo, ta određena katastarska zapravo odstupanja, da bismo mogli doista uskladiti sa rješavanjem graničnog pitanja. Ali granica je negdje oko 326 kilometara, a vi doista ste rekli za ovo jedno selo, međutim, tu je doista i više, meni je poznat zapravo taj dio, to je negdje oko 115 četvornih km, to nije samo Kendžija, tu su Karapandže, Vukovarska i Šarengradska Ada, a naravno da je onda pandemija koja je zapravo spriječila daljnju komunikaciju, bila zapravo jedini, čini mi se, razlog, i mi nastojimo, evo sad ponovno, otvoriti zapravo i to pitanje. Ukoliko naravno, to pitanje, ne bi se moglo riješiti, naravno, bilateralnim putem, još uvijek postoje međunarodna sudišta, znači Međunarodni sud pravde. Naime, hrvatsko stajalište je, polazi od međunarodnog prava, od utvrđene činjenice tzv. „Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju“, odnosno Badinterove komisije, znači da su te, taj dio, to su katastarske čestice koje pripadaju i koje su pripadale RH i gdje Hrvatska ima nadležnost, kako građanskopravnu, tako sudsku, upravnu i policijsku nadležnost u tom dijelu. Naravno da smo isto tako, paralelno nastojali, dok se to ne utvrdi, pokušavali smo ekonomsko-monetarno i .../nerazumljivo/... kako god uključiti zapravo ove, ovaj dijelove zapravo u sustav RH, ali naravno, dok se god ne riješi to granično pitanje, problem ostaje. Naravno, taj problem ne ostavlja nas ravnodušnim, mi ćemo naravno, u sklopu svih ovih otvorenih pitanja koje Hrvatska ima sa Srbijom, vi ste spomenuli nestale osobe, na tome smo jako osjetljivi, to je bolna činjenica, emocionalno nas jako i naravno, opterećuje, a i kao državu, mi smo moramo dati odgovore članovima obitelji nestalih, 1858 je nestalih osoba. Mi smo jasno uputili Srbiji da pregovori i nastavak odnosa upravo je uvjetovan rješavanjem tih pitanja, odšteta logoraša i svim drugim pitanjima, ali evo, što se tiče ovog vašeg, dakle, lijeva obala Dunava, ja sam tu optimist i rado ću, evo i posjetiti čak i te krajeve, kako bih ohrabrio naše, kako ste vi rekli, žive ljude, stanovnike toga dijela koji je naravno, pripada sigurno RH. Hvala vam lijepa.

Kolega Jankovics, izvolite očitovanje.

Hvala vam g. ministre. Naravno da sam zadovoljan sa ovim što ste rekli. Dobar dio toga znam, ali mislim da je dobro da hrvatska javnost sve ovo što ste rekli, čuje. Naravno, ja većinu tih ljudi znam osobno pošto sam nekoliko puta i bio tamo kod njih, probam ih ohrabriti da sve ono što oni rade, istraju, recimo, imaju registrirane OPG-ove pri našoj Savjetodavnoj službi u Belom Manastiru, kada kupuju ili prodaju zemljište, registriraju u Belom Manastiru, kad im divljač uništi urod, onda srbijanska policija odbija postupati, nego šalju u PP Beli Manastir, dakle nedvosmisleno imamo dobrih dokaza za tu, ako dođe do arbitraže da utvrdimo da je to i dalje naše, međutim, mislim da je dobra slika, pogotovo nas koji smo iz tog šora, a i cijele hrvatske politike, da tu, da taj problem, kažem, osim nedvosmisleno najvećeg problema, pitanja nestalih i to pitanje razgraničenja sa Srbijom, pogotovo, evo, ja, lokalpatriotski govorim o ovom dijelu nasuprot Baranje, a to držimo, što bi se reklo, na toplom. Hvala vam lijepa.

Šesto pitanje. Zastupnik Peđa Grbin postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče, uvaženi g. Plenkoviću. Prije godinu dana, HS donio je Zakon o obnovi koji se prvo odnosio na Zagreb i okolicu, a nakon toga, moram reći, nažalost i vjerujem da ćemo se oko toga svi složiti, nažalost morali smo ga prošiti na područje Banije jer je Hrvatsku pogodio još jedan potres. Godinu dana od donošenja tog zakona, ono što građanke i građani Hrvatske u pravilu čuju su izlike. Izlike zbog čega je Zakon neprimjenjiv u praksi, izlike zbog čega ne možemo početi sa stvarnom obnovom i izlike da nešto obnavljamo, a ustvari, radi se samo o dimnjacima koji su se uklonili i na njihovo mjesto sagradili novi. Stvarna obnova, stvarna obnova, kako na području Zagreba, tako niti na području Banije, još uvijek nije počela. Zbog toga je moje pitanje vama, kada ćemo prestati sa izlikama i kada ćemo početi sa stvarnom obnovom? Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa g. Grbin. Što se tiče obnove, točno je HS je na prvoj svojoj sjednici prošle godine usvojio Zakon o obnovi, usvojili smo ga konsenzusom, usvojili smo ga na temelju imputa struke, rada, građevinara, arhitekata, pravnika, konzervatora svih mogućih koji su trebali biti uključeni i koji su dali svoj doprinos u izradu toga zakona i SDP je glasao za taj zakon. I Vlada je tada ja se sjećam jako dobro, uvažit ćemo amandmane u maksimalnoj mogućoj mjeri svih kako bismo ostvarili konsenzus oko teme koja nas je snašla zbog prirodne nepogode i oko teme oko koje moramo pokazati solidarnost prema onima koji su oštećeni u tom procesu, a tih je puno. Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je osim šteta od covida, a znamo da su one otprilike do sada koštale hrvatski proračun oko 36 milijardi kuna, doživjela dva razorna potresa, procijenjene štete su covid puta četiri i to govori popis šteta od potresa u Zagrebu, to govori procjena šteta na Banovini i drugim županijama. Ta činjenica od samog početka bilo je jasno i vama i nama i svima koji se time bave, znači da će nam obnova biti tema s kojom ćemo se baviti godinama kao što se nakon velikog potresa do danas iz iskustava kojeg imamo, a imamo ga i tu i u susjedstvu događalo. Ono što je bila ideja s ovim zakonom je da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela. Prvo je sigurnost, dakle koncept konstrukcijske organizirane obnove je nastao kao stav države da želimo da zgrade koje nisu bile protupotresno izgrađene ranije dobiju svoju novu konstrukcijsku obnovu i da u slučaju ne daj Bože nekakvog novog potresa izdrže potres te jačine, to je prvo. Drugo, da s obzirom na ogromne troškove koji nastaju sa konstrukcijskom obnovom damo našim sugrađanima mogućnost da država i jedinice lokalne samouprave stanu iza njih u tom procesu. Drugi aspekt koji je bio važan je bio aspekt pravne sigurnosti, taj aspekt je izrazito bitan i ono što se dogodilo ne da su nekakve izlike, ni ja osobno nisam zadovoljan sa dinamikom obnove pogotovo zato što smo munjevito osigurali i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti i sredstva Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoju, Europske investicijske banke, Razvojne banke Vijeća Europe, državnog proračuna dakle imamo dovoljno sredstava za angažirati ih za sve ono što se može napraviti brže. Pokazalo se da imamo problem sa imovinskopravnim odnosima, osobito u Gradu Zagrebu, pokazalo se da imamo nedorečenosti u postupku javne nabave, pokazalo se da imamo potrebu za gradnju zamjenskih stambeno-poslovnih objekata i više stambenih zgrada na području katastrofe što kada je riječ o više stambenim zgradama zakon nije bio predvidio, pokazuje se da ćemo morati vjerojatno izmjenama apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, pokazuje se da ćemo morati učiniti propulzivnijim sve ono što se tiče uklanjanje zgrade i nadležnosti Državnoga inspektorata, da ćemo morati dati više novca ljudima za pred financiranje tog cijelog procesa i napraviti kvalitetno financijsko-tehničku kontrolu. To je paket izmjena zakona koje će Vlada predložiti i za koje vjerujem da će imati potporu i koji ima zadatak isključivo jedino učiniti proces obnove propulzivnijim, bržim i učinkovitijim.

Hvala.

Hvala.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Uvaženi g. Plenkoviću. Ono oko čega ćemo se sigurno složiti da je na prirodnu nepogodu nismo mogli utjecati i svi bi bili sretni da se ona nije dogodila, ali ono na što kao društvo, kao država možemo utjecati je kako ćemo sanirati njene posljedice. E tu nisam zadovoljan, ne samo ja, puno važnije time nisu zadovoljni oni koji su direktno pogođeni potresom čije su kuće uništene, koji žive u kontejneru. Postavio sam vam jasno pitanje, kada možemo očekivati da stvarna obnova počne? Na to pitanje odgovor niste dali. Po jednom od zadnjih istupa g. Vanđelića do danas je obrađeno samo oko 2% podnijetih zahtjeva, svaki 50. zahtjev je obrađen. Pa g. Plenkoviću nije valjda da na apsolutno svakoj zgradi postoji problem sa imovinskopravnim odnosima? Ja sam uvjeren da to nije tako. Ovaj zakon ne funkcionira niti tamo gdje su imovinskopravni odnosi neriješeni, ali … niti tamo gdje su riješeni. Ovaj zakon ne funkcionira niti tamo gdje su ljudi sam obnovili svoju zgradu, a danas traže da im se pomogne i da im se sredstva refundiraju, ovaj zakon ne funkcionira niti tamo gdje lokalna samouprava ima sve spremno da se počne sa izgradnjom objekata, a država to koči. Poštovani g. Plenkoviću, lako ovako nastavimo obnova će biti jedna od najvećih fijaska koje je RH doživjela. Predložite dobar zakon, ja sam uvjeren da ćemo ga svi zajedno konsenzusom usvojiti, ali učinite to što prije. Godinu dana smo izgubili nemojte da izgubimo još toliko. Hvala.

7. pitanje postavit će zastupnica Sanja Radolović i to ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovana ministrice. Evo usprkos tome što smo već zakoračili u novu financijsku perspektivu 2021.-2027. gdje će Hrvatskoj biti na raspolaganju 24 milijarde eura, od toga 3,6 milijarde eura iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, mi još uvijek ne znamo kako će se natječaji provoditi, na koji način, koji će se natječaji financirati. I podsjetit ću vas da ste upravo vi osobno kao i sam predsjednik Vlade najavili da će isplata avansa iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka u iznosu od 800 milijuna eura biti već potkraj ljeta ili u jesen 2021.g. Evo ljeto je na izmaku od natječaja niti, a kamoli isplate sredstava niti traga niti glasa. Mislite li da je to malo neozbiljno prema privatnom sektoru i poduzetnicima koji su duboko pogođeni korona krizom i koji s nestrpljenjem iščekuju raspisivanje natječaja?

Izvolite odgovor.

Poštovana saborska zastupnice evo ja se zahvaljujem na ovom vrlo važnom i bitnom pitanju. Dakle, kao što ste spomenuli i novo programsko razdoblje 2021. do 2027. uskoro bi trebalo započeti. 13,7 milijardi EUR-a osigurano je za RH iz ovog sedmogodišnjeg redovnog financijskog razdoblja. Dodatno 6,3 milijarde EUR-a iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Upravo ta sredstva evo kako me je podsjetio i potpredsjednik Vlade ministar Marić da će sjesti avans od 818 točnije milijuna EUR-a već slijedeći tjedan. Upravo ta sredstva bit će namijenjena za prve projekte koji će se realizirati iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Dok čekamo Europsku komisiju i njihove komentare i suglasnosti na nove operativne programe za razdoblje 2021.-2027. i ovih 13,7 milijardi EUR-a mi smo već prva sredstva koja su u RH bila na raspolaganju iz mehanizma REACH EU upravo upotrijebili konkretno za poduzetnike. Brzom intervencijom i munjevito doprogramirali razdoblje 2014.-2020. milijarda i 140 miliona kuna sredstava namijenjenih za zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva konkretno onih koji se bave proizvodnjom i to u svim proizvođačkim djelatnostima. Na sam natječaj koji je završio krajem svibnja ove godine pristiglo je više od 842 zahtjeva, već oko 300 zahtjeva je obrađeno i to do početka kolovoza. Odluke su u izdavanju i možemo reći da će 300 poduzetnika koji se bave proizvodnjom u RH uskoro dobiti milijardu i 140 miliona kuna. Dakle, ovo su prva hitna interventna sredstva raspisana već ove godine za razdoblje do 2023. godine. Naravno očekujemo i odluke od strane Europske komisije, potpis partnerskog sporazuma između predsjednika Vlade i predsjednice Europske komisije nakon čega ćemo početi raspisivati prve pozive za razdoblje 2021. – 2027., a upravo prvi pozivi koji trebaju biti raspisati iz ovog novog programskog razdoblja ići će za gospodarstvo i za poduzetnike konkretno za zelenu i digitalnu tranziciju hrvatskog gospodarstva. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem poštovana ministrice. Ja ću vas samo podsjetiti da su iz same Hrvatske udruge poslodavaca napomenuli da su dobili svega 20 minuta sastanka u Vladi prilikom kreiranja nacrta Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, da je stavljeno da ide za gospodarstvo 54% sredstava međutim i sami znate da je pod tim pojmom gospodarstva zapravo da su stavljeni veliki projekti iz javnog sektora koji nažalost poduzetnicima i privatnom sektoru ne znače puno. Podsjetit ću vas također da kada poduzetnici pripremaju natječaje bilo bi korektno barem da znaju u kojem smjeru da idu s tim natječajima i projektima inače će ti njihovi projekti ostati na dnu ladice. A drago mi je što ste spomenuli i programiranje budući da smo već na izmaku same 2021. godine, znamo do kada traje financijska perspektiva, natječaja sigurno iz nove financijske perspektive neće biti do sredine ili do kraja slijedeće godine čime smo već izgubili 2 godine u povlačenju sredstava iz EU fondova. I također moram još reći da svako dakle pogodovanje investicijama u javnom sektoru na štetu privatnog zapravo znači ili otpuštanje radnika ili ukidanje radnih mjesta ili zapravo ne stvaranje dodatnih vrijednosti. Mi si sami moramo postaviti prioritete da li nam je negdje bitnije imati kanalizaciju ili u ovim uvjetima korona krize otvarati nova radna mjesta.

Pitanje broj 8, zastupnik Hrvoje Šimić postavlja ministru zdravstva Viliju Berošu. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice i ministri, uvažene kolegice i kolege zastupnici evo moje pitanje je ministru zdravstva gospodinu Viliju Berošu temelji se na aktualnoj činjenici, a to je činjenica da svakodnevno raste broj oboljelih od Covida, da svakodnevno pratimo informaciju o hospitaliziranima na našim bolničkim odjelima. Iza nas je 3 vala pandemije, iza nas je jedno veliko i neprocjenjivo iskustvo svih nas koji radimo u zdravstvenom sustavu. Iza nas je periodi gdje smo se opremali svim onim što nam je trebalo. Bolnice su zahvaljujući Ministarstvu zdravstva, stožeru RH, jedinicama lokalne samouprave ali i mnogim donatorima opremljene svim onim što nam je nedostajalo a to su respiratori, neinvazivni respiratori, Hi-flow oksignatori, zaštitna oprema, uređaji za dezinfekciju i sve ono drugo što nam je trebalo. Moje pitanje ministru je upravo da li smo s obzirom na ova povećanja brojki, da li smo kao bolnički sustav spremni za 4 val pandemije ukoliko se on razvije, ukoliko do njega dođe. Prije svega tu mislim na posteljne kapacitete, na opremu ali i ono što je nužno na ljudski potencijal. Hvala.

Izvolite odgovor.

…/Govornik naknadno uključen./… hvala vam na ovom važnom pitanju i da vi ste bili u pravu kada ste rekli da brojevi rastu. Nalazimo se na početku 4 vala, ne znamo do kada će i koliko će on ići međutim današnji 1835 doista novozaraženih doista je upozorenje. Među inima imamo i 7 preminulih građana od kojih 1 samo je bio cijepljen, dakle 6 je bilo necijepljenih. Zdravstveni sustav biti će spreman, ali je pitanje je koliko smo mi kao društvo, kao nacija spremni za njega. Nismo u potpunosti. Današnjih 52,26% cijepljenih od odraslog stanovništva najmanje 1 dozom nije dovoljno da bi mirno ušli u jesen. Apsolutno nije dovoljno i to je ono što je potrebno naglasiti. Međutim zdravstveni sustav temeljeći svoja promišljanja na iskustvu ranijih valova biti će spreman. Vi i sami svjedočite da je i nedavno u Ministarstvu zdravstva sastala se ekspertna skupina kriznog stožera koja je modificirala plan za zagrebačku regiju. Vi i sami znate pogotovo u vremenima kad je taj virus tek dolazio kad je bilo puno, puno više nepoznanica da smo utemeljili našu obranu, reorganizirali zdravstveni sustav i adekvatno odgovorili na tu ugrozu kada je riječ i o krevetima, respiratorima isto tako liječnicima. Doduše opterećenje je zdravstvenog sustava bilo je ekstremno, ljudi su davali svoj maksimum i ono što je jako važno, na neki način, trpila je i ostala zdravstvena zaštita. Upravo iz ovog aspekta, utemeljili smo i malo promijenili strategiju za 4. val da bi omogućili da što duže osiguramo da ne trpi druga zdravstvene zaštita, a da se pri tome i adekvatno usmjerimo prema Covid-19 pozitivnim bolesnicima. Vi i sami znate da do sada u ovom valu, jadranski dio Hrvatske bio je više opterećen i stoga zahvaljujem svim djelatnicima i rukovodstvu KBC-a Split i svih drugih bolnica, što su odgovorili na adekvatan način. Dolaskom jeseni, kao i prošle godine, to opterećenje se seli na kontinent i polako ćemo mi na kontinentu početi dobivati sve veće brojeve. Međutim, oni općenito rastu, stoga moramo biti spremni i sigurno je da će zdravstveni sustav na osnovu ranijih iskustava i aktualnih promišljanja i redefinicije određenih tema, jer, kao što rekoh, iz dana u dan saznajemo više o ovoj bolesti, mijenjaju se nekakve paradigme, znači možemo i u situaciji smo bolje se organizirati, ali treba spomenuti i to opterećenje zdravstvenih djelatnika. U ovom trenutku, vi i sami znate, do smo komunicirali, imamo preko 200 infektologa, nije bilo moguće u ovih godinu dana, godinu i pol dana povećati njihov broj značajno. Međutim, isto tako, imamo preko 880 anesteziologa, imamo preko 200 pulmologa, ti ljudi će ponovno dati svoj obol, međutim, mi kao narod, nacija, moramo biti svjesni da možemo spriječiti njihovo dodatno opterećenje. Cijepimo se, cijepljenje je najbolji način borbe protiv ove epidemije. Cijepljenje je i najbolji način da se spriječi opterećenje zdravstvenog sustava. Stoga, učinimo to. I kao što sam rekao i neki dan, ne morate vjerovati Vladi, meni i vladajućima, Stožeru, bilo kome, vjerujte matematici. U čitavom svijetu vidljivo je da među novozaraženim, novohospitaliziranim, a isto tako nažalost i umrlim, dominiraju, necijepljeni sugrađani. Ispravimo to, možemo jednostavno, a zdravstveni sustav i svi njegovi djelatnici biti će spremni. Vi znate da smo u međuvremenu provodili određene edukacije na europskom nivou i educirali dodatno one djelatnike koji nisu bili u neposrednom ili edukacijskom smislu usmjereni prema liječenju ovih bolesnika, da mogu dodatno pripomoći, ukoliko to bude potrebno, međutim, na nama je svima da učinimo da ne dođe do te potrebe. Evo ga, ukratko, toliko, poštovani g. saborski zastupniče.

Izvolite, očitovanje.

.../Govornik naknadno uključen./... vašem odgovoru. Zadovoljan sam sa vašim odgovorom, ali, dotaknut ću se i nekoliko činjenica koje ste spomenuli, a to je ovaj regionalni pristup. Smatram da je odluka koju ste donijeli zajedno sa vašim timom u regionalnom pristupu i regionalnim koordinatorima, nama svima koji vodimo bolnice, uveliko olakšalo problematiku s kojom smo se zatekli, prema tome, evo, vjerujem da ćemo u ovom 4. valu sa tim iskustvom evo, da kažem, izuzetno pozitivno iskustvo na području Istoka Hrvatske i vjerujem da će taj primjer, taj primjer da su slijedile i druge regije. Također, podržavam vašu odluku koja se tiče ishođenja Covid potvrde za djelatnike u zdravstvenom sustavu. Podržavam zato što smatram da upravo mi koji radimo sa pacijentima moramo osigurati sigurnost svim korisnicima naših usluga, ali isto tako, kao što ste rekli, biti jedan pozitivan primjer svima onima koji sumnjaju da je cijepljenje rješenje. Evo, hvala lijepa.

Deveto pitanje, zastupnica Andreja Marić postavlja ponovo ministru zdravstva, Viliju Berošu. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, poštovani ministre Beroš. Situacija u zdravstvu, svjesni ste, je neodrživa. Pacijenti su nezadovoljni zbog sve dužih lista čekanja, svi građani su nezadovoljni jer nemaju jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu u svim dijelovima Hrvatske. Zdravstveni radnici su nezadovoljni zbog uvjeta rada, zbog tretmana, zbog odnosa prema njima. Stanje u bolnicama nije financijski održivo i pitanje je do kada će sustav moći zbrinjavati sve pacijente. Dugovi u zdravstvu se gomilaju iz mjeseca u mjesec i pitanje je kad će ponovno doći do obustave isporuke lijekova prema bolnicama. Svjedočimo novom 4. valu pandemije, sami ste rekli da će to biti dodatno opterećenje i za zdravstveni sustav, nismo očito pripremljeni, ni kao nacija, znate i sami kako smo procijepljeni, sve to što sam navela, zahtjeva hitne i konkretne mjere. Zašto ih niste poduzeli u onom obliku koliko treba, kada ćete početi provoditi potrebne reforme u zdravstvu, kojim redoslijedom, što ćete prvo napraviti i koje zakonske izmjene nas očekuju? Hvala lijepa.

Izvolite, ministre, odgovor.

Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana gđo. saborska zastupnice, pitanje vam je i više nego utemeljeno, međutim, zahtijevalo bi daleko dužu i opsežniju elaboraciju od ovih 4 minute. Ono što vam mogu reći da je ova Vlada svjesna situacije u zdravstvu i da je odlučna oduzeti reformske korake koji su nužni da bi stabilizirali zdravstveni sustav. Potpuno ste tu u pravu, to želimo i hoćemo napraviti. Međutim, kada je riječ o opterećenju koje dolazi u vezi sa Covid krizom, nitko na njega nije mogao računati. Kao što smo odgovorili i financijski i organizacijski na ova ranija 3 vala, tako ćemo odgovoriti na ovaj 4. val. U potpunosti se s vama slažem da je financijsko stanje u zdravstvenom sustavu neodrživo međutim, pri tome moramo uzeti u obzir i ove 3,5 milijarde kuna neposrednih troškova koji su vezani uz Covid krizu te isto tako, spomenuti da je ova Vlada našla načina i mogućnosti u 3. mj. prošle godine, pri tome zahvaljujem ministru Mariću i naravno, predsjedniku, kako odgovoriti na traženje veledrogerija. Tako ćemo to raditi ubuduće. Međutim, potpuno ste u pravu, u tijeku je priprema određenih reformskih koraka koji su podijeljeni u 3 faze, prva je '21.-'22., druga faza '23.-'26. i treća faza '26.-'30., 2030. g. koja se odnosi na cjelokupni zdravstveni sustav. Ne mogu vam previše govoriti o detaljima jer nije ni u redu izlaziti prije nego što ta prijedlog reforme bude potpuno usuglašen. Mogu vam samo reći da su već osnovane radne skupine za izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji rade na potrebnim promjenama koje su temelj ove reforme. Načelno vam mogu reći da su tri, na neki način, cilja reforme, a to je svakako osiguranje dostupne, kao što ste sama rekli, jer ponekad dostupnost nije jednaka svima, i kvalitetne zdravstvene zaštite, zatim optimalno korištenje ograničenih resursa u zdravstvu, a isto tako, stabilizacija zdravstvenog sustava u organizacijskom, ali isto tako, financijskom planu. Tri su reformska područja, financijsko, organizacijsko i područje ljudskih potencijala i sad ako hoćete mogu vam načelno o detaljima, recimo financijskog meni najzanimljivijeg i najakutnijeg problema. Dakle, imamo nekoliko ciljeva kada je riječ o tom pitanju, a to je u svakom slučaju postavljanje adekvatnih financijskih okvira i osiguravanje dovoljnih izvora financiranja. Imamo u tom području 17 specifičnih mjera koje se odnose na različite aspekte koji uključuju racionalizaciju naravno troškova, kao što sam vam već rekao optimalizaciju sa ograničenim resursima, ali isto tako osiguranje stabilnih i jasnih izvora financiranja. Dakle na sve ove izazove moramo odgovoriti vrlo jasno. Kada je riječ o organizacijskoj strukturi želimo raditi na kvalitetnijoj, učinkovitijoj i fleksibilnijoj što se posebno pokazalo u okviru ove krize organizacijskoj strukturi. Nekoliko je pravaca kretanja, imamo 10 specifičnih mjera, dakle razgovaramo o geografskoj distribuciji određenih djelatnosti i njihovom grupiranju, zatim isto tako o otvaranju centara izvrsnosti, zatim o bolničkoj funkcionalnoj integraciji i vertikalnoj organizaciji povezujući SKZZ sekundarnu primarnu zdravstvenu zaštitu u jedan cjeloviti okvir, dakle niz je elemenata. Kada je riječ o području ljudskih resursa imamo 7 određenih mjera koje će se odnositi između ostalog na definiranje odnosa rada u javnozdravstvenom sustavu i privatnom zdravstvenom sustavu, o nagrađivanju djelatnika, kontroli kvalitete njihovog rada, isto tako potenciranju izvrsnosti i ono što je bitno u ovom trenutku, pogotovo kada je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti o brizi za stalan izvor tih specijalista jer je desetljećima, ne godinama, desetljećima taj sustav bio u Hrvatskoj zanemarivan. Dakle, puno je posla pred nama, međutim potpuno je sigurno da ova Vlada i ja kao resorni ministar smo odlučni provesti te reforme.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa na odgovoru. Obzirom da ste i sami rekli da je teško u nekakve detalje ići u četiri minute stoga vas molim da mi vrlo detaljno ovo što ste evo elaborirali u ovom kratkom roku da mi vrlo detaljno odgovorite pisanim putem. Htjela bih vas podsjetiti da smo mi prije tri mjeseca imali sjednicu Odbora za zdravstvo gdje smo i mi iz oporbe i kolege iz zdravstvenog sustava vam podastrijeli vrlo opsežan materijal sa brojnim kvalitetnim prijedlozima za poboljšanje stanja u zdravstvu, vi ste tada rekli da su određeni nacrti i prijedlozi, danas sam slušala tu snimku, na stolu kod premijera. Da li sad to znači da ste konačno dobili zeleno svjetlo? Lokalni izbori su prošli, valjda nemate sad više kočenja od strane premijera pa se nadam da ćemo onda vrlo skoro na sjednici Odbora za zdravstvo čuti vrlo, vrlo konkretne mjere i poteze koje ćete planirati napraviti jer čekamo na ove vaše rezultate i određene reforme zadnjih pet godina. Niste napravili ništa do sad, pandemija je sada evo ono što nam je zadnjih godinu i pol, međutim čekamo već više godina. Čekamo da se pokrenete, vrijeme je da nešto napravite. Sve što ste i pokušali napraviti podsjetit ću vas i na problem pripravnika u zdravstvu sve to ide presporo. Dakle, očekujemo da se kao administracija, kao ministarstvo i kao Vlada malo više pokrenete. Očito ćete morati malo više uprijeti snage kako riješiti liste čekanja, kako pojačati dostupnost zdravstvene zaštite, kako riješiti pitanje odlaska naših zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske, tako da evo očekujem da ste na potezu. I još jedanput molim sljedeća sjednica Odbora za zdravstvo i vrlo detaljan pisani odgovor. Hvala lijepa.

10. pitanje zastupnik Marin Miletić uputi će ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedniče. Još uvijek je prezime Piletić, nisam promijenio. Poštovani predsjedniče Vlade, svi uvaženi članovi hrvatskog Parlamenta. Postavljam pitanje ministrici kulture. Ministrice, pandemija covida evo već drugu godinu za redom, brojne protuepidemijske mjere kao i novo normalno posebno se odrazilo i na ponudu i potražnju u kulturnom i kreativnom sektoru. Postoje naravno pozitivni primjeri i u ovakvim vremenima, posebice kada govorimo o kreativnoj industriji poput gaminga gdje u dobrom dijelu ova industrija nije bila oštećena u pandemiji, dapače, broj tvrtki, radnih mjesta kao i zarada rastu. Međutim, ove okolnosti nisu pogodovale svim sektorima kulturne i kreativne industrije, posebice onima koji se nisu privikli ili se nisu mogli prilagoditi online i stream platformama. Zanima me na koji način Ministarstvo kulture i medija i vi osobno kao i čitava Vlada misle na određeni način vratiti balans u ovom segmentu, ovom sektoru kulturnim i kreativnim industrijama? Hvala lijepo.

Hvala kolega Piletić. Ja mislim da sam rekao Piletić, ali nisam 100% siguran, ako ste krivo čuli možda ste u pravu. Izvolite odgovor ministrica Obuljen Koržinek.

Hvala g. zastupniče Piletić. Nije čudo da vi to pitate s obzirom na zaista uspješne projekte razvoja gaming industrije u Novskoj i istina je da je i gaming i opće streaming servisi su ono područje kulturnih i kreativnih industrija gdje je u ovoj korona krizi upravo se dogodio i rad za streaming negdje oko 30% rasta, a za gaming nemamo još uvijek precizne podatke, međutim točno je da su se i otvarale nove tvrtke. Međutim, većinski kulturne i kreativne industrije uopće sektor kulture jedan je od najpogođenijih, prvi je doživio zatvaranja, a s obzirom da u jednom dijelu gdje su izvedbene umjetnosti ovisi o okupljanju velikog broja ljudi najkasnije će i izići iz ove krize. Ja ću podsjetit da smo mi odmah na početku intervenirali sa nizom mjera dakle to je nekih 400 milijuna kad se sve zbroji ad hoc mjera tijekom prošle godine koji su išli prema svima i prema samostalnim umjetnicima i prema poduzetnicima i za digitalnu prilagodbu i za novinare i za medije i za snimanje filmova i program jer svirati se mora, dakle prema svim dijelovima industrije smo išli s ciljanim mjerama, ali uz to Hrvatska je bila jedina europska država koja je cijelo vrijeme pandemije uz veliko razumijevanje kolega iz vlade i iz stožera kulturne institucije držala otvorenima. To nije bilo isplativo, dapače to je zahtijevalo vrlo često čak i dodatna ulaganja. Međutim, sad se već pokazuje da je to bio dobar odabir jer druge države imaju uz probleme ponovnog pokretanja sektora i veliki problem sa publikom. U 2021.g. na početku godine smo ponovo intervenirali ad hoc mjerama jer je u onom trećem valu, u vrhuncu trećeg vala većina institucija morala prekinut s radom. Međutim, onda smo brzo ponovo pokrenuli mjere za pokretanje, dakle uz prioritetno cijepljenje, ja bi svakako tu spomenula i realizaciju kredita uz garanciju države, zatim poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, digitalnu prilagodbu, potpore male vrijednosti za sektor organizatora industrije događanja, potpore za bat testove. Međutim, evo nas na početku još jedne sezone kao što je ministar Beroš rekao na početku 4. vala i održavamo stalne komunikacije sa sektorom što uopće napraviti sad na jesen i zimu kad ponovo ulazimo u zatvorene prostore. Za kulturu i za izvedbene umjetnosti jasno je da je jedini put da se možemo počet ponovo bavit tim poslom na način na koji smo znali prije krize da je to cijepljenje. To su prepoznali i umjetnici i djelatnici u tom sektoru, ali većinski i publika i mi očekujemo da će se sve veći broj događanja odvijati uz covid potvrde, a osim toga ono što očekujemo je provedbom NPOO u kojem smo osigurali 250 milijuna kuna za kulturni i kreativni sektor još jedan zamašnjak ponovnom pokretanju, tako da ja se nadam uz sve gubitke i financijske i ljudske i pitanje navike, taj gubitak navike je nešto što će nas pratiti dosta dugo, mislim da smo pravovremenim i ispravnim mjerama uspjeli pomoći da naš kulturni i kreativni sektor preživi, a naravno ovisno o dinamici cijepljenja ovisit će ponovo organizacija događaja s velikim brojem publike.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo. Ovaj iznos itekako je pozitivna informacija koju će dočekat svi i u kulturnom i kreativnom sektoru. A međutim, dakle želim iskoristiti priliku i posjetiti da je upravo razvoj kreativne industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji jedan od ključnih elemenata razvoja ove županije. U svjetlu i potresa i katastrofe i obnove mi imamo industriju koja privlači u Sisačko-moslavačku županiju mlade ljude iz čitave Hrvatske bilo kroz srednjoškolski program, bilo kroz program prekvalifikacije u suradnji sa HZZ-om i Ministarstvom rada, bilo da je riječ dakle o poduzetničkom inkubatoru pismo i zasigurno ova sredstva koja ste predvidjeli kroz NPOO doprinijet će da ova industrija pruži šansu i da gospodarstvo i industrija ovoga tipa u Sisačko-moslavačkoj županiji bude svijetli primjer da života, industrije, mladosti i energije, kao i kreativnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji ima.

11. pitanje zastupnik Boris Lalovac postavlja potpredsjedniku vlade i ministru financija Zdravku Mariću, izvolite.

Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče vlade g. Marić, covid pandemija je zapravo podijelila društvo, podijelila je društvo na one koji se cijepe i na one koji se ne žele cijepiti. Nažalost, ova covid pandemija je podijelila i osobne financije svih građana, na jedan dio građana koji su uštedjeli znatne novce, u godinu dana štednja jednog dijela građana je porasla 12 milijardi kuna prema podacima HNB-a, dok drugom dijelu građana ih je dovela da moraju koristiti ove prešutne minuse, jel, pa ja vjerujem da vi niste znali taj podatak jel je to u čistoj ingerenciji HNB-a, al budući da ste zatražili podatke, pa vas molim nekoliko odgovora na pitanje. Prvo, koliko je stvarni dug prema prešutnim minusima jel u javnost razne su informacije da je to 6 milijardi, da je to 7, pa čak neki da je to samo milijarda da nije to tolko puno? Drugo, koliko je tih građana koji su u prešutnim minusima, koliko je već sad pod ovrhom odnosno blokadom da ne mogu vraćati ni te prešutne minuse jel znamo da ima oko 200.000 građana koji su pod još uvijek ovrhama? I ono što zapravo hrvatske građane najviše zanima, hoćete li u zakonskim izmjenama zabraniti prodaju, preprodaju tih minusa na tržištu dugova agencijama razno raznim budući da se radi o dugovima, sitnim onim dugovima za građane, a s druge strane ovdje su koliko toliko pod ingerencijom države jel ako odu na tržište duga razno raznim agencijama koje nisu pod ingerencijom ni HNB-a i HANFA-e e onda tek može biti ponovo problem za vladu? Evo molim vas odgovor, hvala lijepa.

Izvolite odgovor ministre.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani zastupniče hvala vam lijepo na pitanju. Ovaj prvi dio slažem se nemam tu nešto puno komentirati vezano i za cijepljenje, ali poglavito i za ove fakte i činjenice koje ste izrekli vezano za kretanje podataka o ukupnoj štednji. Ja ću se fokusirati na dio koji se odnosi na prekoračenja, na cjelokupnu problematiku, obzirom da ona dobar dio naših sugrađana i građana zanima i u danima koji slijede sigurno iščekuju i određena rješenja i konkretne poteze po tom pitanju. Ipak imam dovoljno vremena da napravim jedan pregled geneze stvari. Vi ste dobro apostrofirali. Ovdje sve što ću reći na odgovor na vaše pitanje i možebitno bilo koje iduće pitanje tijekom rasprave odnosno aktualnog sata dakle nisam u funkciji nikakvo odvjetnika, niti banaka koje su pod ingerencijom, nadzorom i supervizorom HNB-a, ali ni HNB-a koja odgovara HS, ne vladi kao takvoj. Dakle, podaci i činjenice s kojima raspolažemo su one koje smo dobili temeljem našeg zahtjeva prema HNB, do tog zahtjeva smo s njima samo raspolagali iz javnih sredstava priopćavanja, dakle iz medija. Ono što ću reć također je jedan dio i onih naših dodatnih spoznaja, ajde možemo reći tako i određenih pretpostavki 2010.g. je u hrvatski pravni sustav uveden između ostalog institut dopuštenog i prešutnog prekoračenja kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju. On je doživio neke određene svoje novele kako se mijenjao nešto i u Zakonu o obveznim odnosima, vi to jako dobro znate. Između ostaloga ta dva instituta su definirana na način da je dopušteno prekoračenje ja bi rekao možda čak i ne ulazeći u pravni financijski dio. Sam njegov naziv govori o tome da je bi trebao biti dominantan oblik prekoračenja za građane, koji je reguliran, koji ima odredbe i karakteristike kreditnog posla, koji ima određena ograničenja doduše u Hrvatskoj jedna od rijetkih zemalja neki kažu jedina, ja ću se suzdržati dalje jer ne raspolažem punim podacima, ali ću reći jedna od rijetkih zemalja koja ima ograničenje na efektivnu kamatnu stopu, dakle ono što uključuje i naknade itd., znači sa svim tim novelama od 2010. do otprilike 2018. godine dopuštena prekoračenja su bila predominantni faktor, čimbenik odnosno proizvod. Odlukom HNB-a iz 2017. koja je u ingerenciji HNB-a, dakle Zakon o HNB-u koji je izglasao Hrvatski sabor im daje tu dopuštenje kako tumače iz HNB-a sukladno uskladbi sa europskom regulativom naknada za vođenje tekućeg računa je uključena u izračun efektivne kamatne stope. Da li samoinicijativno u dogovoru s regulatorom, ja ne raspolažem s tim podacima, banke su od tog trenutka krenule i usmjerile svoje potrošače, dakle sugrađane naše, klijente banaka prema institutu prešutnog prekoračenja koji ću ponovit još jedanput u samom zakonu je prepoznato, ali nije toliko transparentno, jasno regulirano kao što je dopušteno prekoračenje. Podaci kažu da trenutno 839.920 dakle gotovo 840.000 građana je u režimu nazovimo tako prešutnih prekoračenja sa prosječnim iznosom prekoračenja od 8.821 kunu, lako se onda može pomnožiti i doći do ukupnog iznosa dok je u dopuštenom prekoračenju svega njih u odnosu na ovu veliku broju 31.704 sa prosječnim iznosom prekoračenja od 12.295. Kamatne stope su također različite. Na dopušteno prekoračenje prosječno na razini 7,60, a na prešutno prekoračenje gotovo 11%. Zadnja opaska što god napravili ja prije sve apeliram, naravno ne apeliram nego smatram da je i u djelokrugu HNB, a potrebito ako bude bilo i u zakonu nikako nećemo dozvoliti te stvari, a to je da se minusi odnosno prekoračenja ukidaju a još manje ovo što ste vi upravo …/Upadica: Hvala vam./… rekli da danas sutra netko s njima trguje. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa. Zadovoljan sam sa odgovorom ministra, pogotovo u ovome dijelu gdje je ministar najavio da u tom dijelu će se ipak regulirati i držati ti minusi pod kontrolom. To je jako bitno, to je jako bitno zato što se radi o 840.000 građana. Ono što se može tu dogoditi i to je otvoreni problem o kojem javno pregovaramo, ukoliko Vlada krene prema bankama da smanji kamatnu stopu da je ograniči kao što je to napravila za dopuštene, šta će banke napraviti, to im više nije isplativ proizvod, nije isplativ proizvod i oni će to po svojem poslovanju profitabilnosti gurnuti na tržište duga. To je ono što je opasnost. Oni će to jednostavno prodati. Znate zašto? Zato što 840.000 građana koji upravljaju sa sitnim iznosima, vi ste rekli do 8.000 kuna pa to je ogromna administracija za banke, ogromna administracija za banke, a ne mogu ostvarivati ovo što su rekli takav dio prihoda da može pokriti tu administraciju i oni će to gurnuti prema tržištu. Vamo nije regulirano tržište i zato je jako bitno znači jer tu, nismo sad otvorili čak ni pitanje građana o nenamjenskim kreditima i pitanje koliki je njihov default, znači to je jedna druga bomba koja možda čeka u bilancama banaka. Znate da je preko 56 milijardi kuna nenamjenskih kredita odobreno u bilancama banaka. To je vrlo blizu iznosa stambenih kredita. Znači ako zbrojimo ove minuse, ako zbrojimo nenamjenske kredite to je ono što kažem nije odgovornost Vlade, nije Vlada za to kriva, ali će vam sve to prebaciti, prebacit će vam HNB i prebacit će vam banke i onda će se vi, prema vama ćete se morati mučiti kako riješiti taj problem. I zbog toga tu apeliramo već sada, nemojte da vam HNB i banke prebace taj vama i onda će na vas upirati da to rješavate. Niti ste to stvarali, niti ste to krivi za to ali će sve biti uprto da vi to riješite. I zbog toga već sada apeliramo …/Upadica: Hvala./… da se tu zaštitite. Hvala lijepo.

Idemo na 12-to pitanje, zastupnica Ivana Kekin postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu. Izvolite.

Poštovani ministre u Hrvatskoj godišnje otprilike 23.000 ljudi umre od srčanih i moždanih udara, oko 300 ljudi izgubimo u prometnim nesrećama i oko 2.700 ih je, u njima teško strada. Istodobno znanstveno je dokazano da ukoliko teško stradale osobe unutar 60 minuta dovedemo do ustanove u kojoj će biti zbrinuti da izuzetno umanjujemo šansu za smrtni slučaj ili teški invaliditet. Iz tog razloga, iz razloga medicinskog zlatnog sata mnoge su zemlje, niz je zemalja uveo hitnu helikoptersku medicinsku službu no nažalost ne i Hrvatska među njima. Iako je još 2015. godine proveden pilot projekt koji je pokazao koliko je zapravo hitna helikopterska medicinska služba neophodna i koliko bi života spasila. Niz je ministara s vama zadnjim obećao uspostavu hitne helikopterske medicinske službe no nažalost evo i zadnji tragični slučaj gospodina Edija Avdića čijoj obitelji ovim putem izražavam sućut koji je umro dok su ga prevozili s Lošinja u Rijeku upravo zato što nije bilo helikoptera da ga preveze nam govori da je to obećanje ostalo neispunjeno. Stoga me zanima obzirom da je krajem prošle godine u javno savjetovanje dakle stavljeno natječaj, dakle obećan je natječaj za hitnu helikoptersku službu kada će međunarodni natječaj biti raspisan. Rok je bio 1.3.2021., u ovom času ga još nema dakle i kada će helikopteri hitne helikopterske medicinske službe početi letjeti u Hrvatskoj? Hvala vam.

Izvolite odgovor ministre.

Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovana gospođo saborska zastupnice postavili ste jedno iznimno važno pitanje. Kao što znate od prvog dana svog mandata i počeo sam svoje obraćanje javnosti sa, kao otočanin sa naglašavanjem potrebe za uspostave HEMS-a, isto tako ću vam reći da je u programu Vlade RH za sljedeće mandatno razdoblje uspostava HEMS-a. E sad ću vam reći gdje smo sada, doista raspisan je jedan međunarodni iskaz interesa sa poslovnim subjektima da nam pomognu sa svim onim elementima sa njihovog dosadašnjeg iskustva utemeljiti taj jedan međunarodni natječaj, tender za uspostavu i implementaciju HEMS-a u RH. Imamo određena iskustva iz ranijeg pilot projekta koji je prekinut iz određenih razloga, ne zbog toga što je bio neadekvatno dizajniran već zbog toga što su se pokazale znatne disfunkcionalnosti. Upravo na osnovu tih iskustava i iskustva provajdera koji diljem Europe pružaju iste usluge želimo utemeljiti jedan adekvatan međunarodni javni natječaj za implementaciju Hitne helikopterske medicinske službe koja je potrebna RH. Nisam upoznat s tim rokom koji ste iznijeli i ne znamo genezu istog, međutim želim svjedočiti da postoji napor izraziti u okviru Ministarstva zdravstva da se taj međunarodni tender raspiše na onaj način koji RH odgovara u najboljoj mjeri. To je jedan pravac kretanja. Ono što je imperativ u budućem vremenu koje se mjeri, neću reći desecima godina, ali sigurno pet godina i više je uspostava genoine Hitne helikopterske službe za RH, za to morate imati vlastite helikoptere i vlastiti letački kadar, a znate i sami da smo kakva je situacija sa letačkim kadrom u ovom trenutku u RH. Prema tome, ideja nam je bila na neki način ugovoriti pružatelje takvih usluga i premostiti taj jedan period od 5,6,7 godina dok ne uspostavimo genoinu Hitnu helikoptersku službu. Ono što treba naučiti iz prošlosti definirati sve ono što je potrebno Hrvatskoj u ovom trenutku da se ne desi da ponovno nema noćnih letova ili da su nekakva ograničenja u kilogramima za bolesnike, dakle utemeljiti taj međunarodni tender na adekvatan način. Ali naravno s obzirom da ništa što je dobro i što je potrebno nije i besplatno, naše oči će biti usmjere u tom trenutku i prema Ministarstvu financija da nam osigura suport za takav jedan natječaj koji će osigurati ono što je potrebno Hrvatskoj, a to je Hitna helikopterska medicinska služba. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Hvala vam na odgovoru i također naravno zadovoljna sam time da dijelimo mišljenje koliko je da razumijete i vi to na taj način da je Hitna helikopterska medicinska služba neophodna. No dozvolit ćete mi određenu skepsu obzirom da kao što ste sami rekli o tome govorite doslovno od prvog dana vašeg mandata kao ministra pa bi s te strane cijenila ako biste mi mogli pismenim putem dostaviti neki akcijski plan sa rokovima kada se očekuje raspisivanje međunarodnog tendera. Zahvaljujem.

Idemo sada na 13. pitanje, zastupnik Ivan Kirin postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravu Mariću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima. Moje pitanje se upućuje ministru financija g. Mariću. Prema podacima Porezne uprave o ukupnim iznosima fiskaliziranih računa u kolovozu ove godine je bio za 11% viši nego u kolovozu rekordne 2019.g. No ove je godine to iznosilo 25,6 milijardi kuna, 3 milijarde kuna više nego '19.g. Pitanje je u kojoj će mjeri rast fiskaliziranih računa doprinijeti ukupnom rastu BDP-a? Za stručnjake je dilema koliki se dio ovakvog snažnog rasta fiskalizranih računa može pripisati inflaciji odnosno poskupljenju, odnosno rastu cijena? Kraj kolovoza je za 14% bolji od istog tjedna 2019.g., ali uz smanjenje broja računa za 5%. viši iznos, manji broj računa implicira inflatorni trend. Da li je moguće da svjedočimo zahuktavanju inflatornog trenda koji će se tek naknadno reflektirati na podacima DZS-a o rastu cijena? Hvala.

Izvolite ministre.

Hvala lijepo. Uvaženi zastupniče. Pa evo vaši podaci, ja ću ih samo malo nadopunit sa stanjem jučer na kraju jučerašnjeg dana obzirom da jutros nema puno fisklizacije i velika većina građana gleda Aktualni sat pa ne troše puno, ali uglavnom sa krajem prošlog dana dakle 3% je vrijednost fiskaliziranih računa viša nego u istom razdoblju od početka godine do 13. rujna 2019.g. S tim da naravno u analizi fiskaliziranih računa odnosno fiskalnih računa u prometu gotovinom posebno stavljamo naglasak na dva segmenta, jedno je trgovina, a drugo je turizam i sve što je vezano uz turizam uključujući i ugostiteljstvo jer su oni na neki način predominantne upravo u prometu gotovinom. Inače i građani dobro znaju da ovi podaci su postojali od izbijanja pandemije covid vrlo aktualni, uvijek su bili, al posebno od izbijanja pandemije jer nam daju za mogućnost da na dnevnoj bazi ipak pratimo određene trendove i ponašanje potrošača, a sukladno tome na neki način i bolje pretpostavljamo kretanje i gospodarske aktivnosti na nekakvoj mikro, ali još više na makro razini. Inače što se tiče tih fiskaliziranih računa spomenut ću još nekoliko podataka pa ću se onda i referirati na ovu vašu poveznicu sa rastom cijena koja je mislim skroz važna i relevantna, a to je činjenica da u trgovini opet usporedba na 2019. od početka godine smo 6 do 8% više imali vrijednosti fiskaliziranih računa. Turizam je negdje oko 12% manji nego 2019., ali ću u turizmu spomenuti u srpnju samo srpnju 5% više u odnosu na srpanj 2019., a kolovoz 21%. Rujan još uvijek nije gotov, ali čak i preko 20% preko tih 21% više u odnosu na 2019.g. Kada s druge strane gledamo broj računa izdanih bilo u usporedbi turizma, bilo u usporedbi trgovine svi ti indeksi su ispod sto, što znači da je broj računa manji nego 2019. ali vrijednost fiskaliziranih računa je viša. Znači jedan od razloga za takvo nešto je i u rastu cijena, dakle ovaj dio koji ste vi se referirali, jedan dio stoji i po pitanju boljih mehanizama i kontrole i nadzora što su porezna tijela učinila na terenu, dakle viša razina prijava odnosno niža razina sive ekonomije, ali isto tako i same navike potrošača. Čuli smo maloprije i makro podatke vezano za određene dijelove našeg društva, ali na makro razini štednja kao takva je porasla, a gledajući podatke na Državnom zavodu za statistiku evidentno jedan dio toga je otišao u potrošnju jer potrošnja je i dalje predominantna s one rashodne strane BDP-a. Inače u prvih 6. mjeseci inflacija je na razini 1,5, ali se ona evidentno ubrzava i to je nešto na što mi obraćamo pažnju. HNB kojoj je to temeljni cilj stabilnost cijena, ali i vlada u okviru svojih mehanizama tražit ćemo načine kako da doprinesemo obuzdavanju te inflacije koja nije u specifiku Hrvatske. Najveći dio koji utječe na inflaciju je zapravo uvezen, najviše su porasle cijene energije, poglavito nafte, tu ima i sam efekt nafte, ali i sam bazni efekt, a Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama članicama EU nigdje ne odskače. Dakle, naša prosječna inflacija u 7 mjeseci prema onom harmoniziranom indeksu koji je usporediv za zemlje članice EU 1,7%, a prosjek EU je 1,9. Međutim, u gotovo svim zemljama s kojim raspolažem podatke 7. i poglavito 8. mjesec bilježe stope inflacije iznad ovoga prosjeka. …/Upadica: Hvala vam/… Hvala lijepo.

Molim vas očitovanje, izvolite.

Hvala g. ministre. Zadovoljan sam sa odgovorom. Uglavnom, hvala vam na pojašnjenju, a to na nas i hrvatske građane upućuje na to da globalna događanja bila ona u gospodarstvu, financijskom sektoru, pa i u zdravstvu, u pandemiji covid ne može totalno zaobići. Hvala.

Hvala vam. Sada je na redu zastupnica Mirela Ahmetović koja će pitanje postaviti ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, izvolite.

Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, poštovani ministre Ćorić. Unazad nekoliko dana, a evo i danas od ministra Aladrovića smo čuli hvalu prosječnom neto plaćom u iznosu od 7.175 kuna. To je oko 2% u odnosu na lipanj ako govorimo o mjesecu srpnju jer tada ste iznijeli taj podatak. Također se hvalite rastom mirovina i to je ponovio ovdje g. Aladrović, za većinu umirovljenika s prosječnom mirovinom iznosi 63 kune. Čestitam vam u ime 900.000 građana koji o prosječnoj plaći mogu samo sanjati. Čestitam vam i u ime 130.000 građana koji od ovih 900.000 primaju minimalnu plaću. Isto tako čestitam vam i u ime milijun i 200.000 umirovljenika. Cijene hrane lete u nebo, leti u nebo i cijena energije. I evo sad sam čula ovdje i ministar Marić kaže da je iznos fiskalnih, fiskalizacije odnosno fiskaliziranih računa veći dijelom i zbog rasta cijena. I to je pošteno, al bilo bi poštenije da kažete koliki je taj dio u rastu iznosa fiskalnih računa. Ja bih voljela da je iznos fiskaliziranih računa iz razloga što naši građani imaju s čime platiti taj porast cijena, ali nije. Da se vratim na energiju, vaš državni tajnik i vi ne možete se dogovoriti hoće li cijene energije plina i struje poskupjeti ili ne. Mene to ne čudi, ali znam da u Mađarskoj pojeftinjuju. Postavljam vam pitanje, što će Ministarstvo gospodarstva poduzeti u vezi s enormnim poskupljenjima koja nam slijede, pogotovo cijenama hrane i energije zbog kojih će najveći dio hrvatskih građana biti pod najvećim udarom u posljednjih nekoliko godina? …/Upadica: Hvala vam/… Hvala lijepo.

Izvolite odgovor ministre.

Poštovana zastupnice Ahmetović, prije svega drago mi je da smo nastavili ovu seriju vaših pitanja upućenih meni, doista dajete mi priliku i elaborirati. Hvala na čestitkama, lijepo je da je SDP odnosno da ste vi prepoznali sve te pozitivne trendove na koje ste ukazali i doista je tako. Drago nam je da to u SDP postajete, svjesni s jedne strane, s druge strane nadam se da će vas te vaše elaboracije promovirati u prvu violinu ekonomskog tima SDP-a što zaslužujete s obzirom na informacije koje ste ovdje iznijeli. Dakle, što se tiče informacija koje je iznio ministar Aladrović, da točne su, došlo je do porasta i plaća, došlo je do porasta i mirovina i došlo je do porasta životnog standarda. On kontinuirano raste u RH već godinama i mi smo na to ponosni. Može li to biti više? Da može i mi smo uvjereni da će upravo ekonomska politika koju vodimo učiniti da 2021. odnosno 2022. s projekcijama rasta koje će vjerujem biti i premašene i ove i slijedeće godine učiniti da snažno konvergiramo prema razini EU, u prosijeku EU i na taj način pokažemo našim građanima da su politike koje vodimo prave i dobre. Što se tiče porasta cijena koji je vrlo često tema u medijima u proteklim mjesec odnosno dva dana ja ću se referirati na službene podatke na košaricu proizvoda koji ulaze u indeks potrošačkih cijena u RH jer je to jedina meritorna mjera porasta cijena. Dakle, opća razina cijena kao što znate ove godine u RH, barem prema zadnjim podacima koje imamo je na razini 2,8% viša nego u prošloj godini. Ta stopa inflacije veća je nego proteklih godina jer je RH poput nekih zemalja EU i HNB vodila politiku niske inflacije i u tom kontekstu i uspijevala. Ove godine inflacija je uvjetovana egzogenim šokom, prije svega prekidom u lancima dobave na svjetskoj razini i činjenicom da su pojedine sirovine postale nedostupne i RH kao i sve druge zemlje ne samo EU je jednostavno to osjetila. Što se tiče cijene energenata slična stvar pri čemu tu imamo i moment špekulacije koji je neizbježan na globalnim tržištima, ne bih dalje elaborirao jer ulazimo u sferu, u sferu teorije. Ono što ću i ovdje poručiti je da do kraja godine naši građani odnosno naše građanke i građani ne moraju brinuti niti o cijeni struje, niti o cijeni plina. Što se tiče poduzetništva i cijene struje na koju su se referirali mediji proteklih tjedana mi govorimo o situaciji u kojoj su pojedini poduzetnici u svojoj, u svojem poslovanju nisu se referirali odnosno nisu dogovorili dugoročnije cijene električne energije što imaju mogućnost i sada u ugovaranju za slijedeće srednjoročno ili kratkoročno razdoblje su suočeni s višim cijenama koje su rezultat kretanja na tržištu. Dakle, to nije ničija izmišljotina s tim suočeni i poduzetnici u drugim zemljama na razini EU u konačnici to je tako. Kako tome doskočiti? Doskočiti tako da se cijene električne energije odnosno isporuke električne energije sa opskrbljivačima da se ugovara na dugi rok. Mnogi neće osjetiti ovaj porast cijene iako je do njega došlo. A što se tiče našeg izravnog utjecaja na cijene bilo kojeg proizvoda u tržišnoj ekonomiji to nažalost nije moguće. Mi ćemo na to utjecati tako da i dalje radimo na rastu standarda naših građana, vjerujem da se i vi kao nositeljica ekonomskog tima SDP-a i politička …/Upadica: Hvala vam./… tajnica s tim slažete. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa. Ministre najprije da se referiram na vaše izlaganje o porastu životnog standarda. Točno je porastao je moj i vaš životni standard jer ste sebi i meni i svima ovdje u saboru omogućili da platimo odnosno podmirimo ovaj rast cijena. Kad govorimo o inflaciji vi kao ekonomist biste morali znati da je inflacija iznad 2% nepoželjna. Kada govorimo o tome da građani ne trebaju brinuti o cijeni plina, ministre nemojte obmanjivati javnost cijena plina je porasla 1.4.2021. godine za 80% kućanstava, pa se dogovorite vaš tajnik i vi sami da ne obmanjujete ljude barem ne ovako izravno. Što se tiče porasta mirovina za 63 kune prosječnom umirovljeniku to je dosta da amortizira eventualno poskupljenje ulja, mlijeka, možda kupi i kruha dovoljno za mjesec dana, a gdje je tu još električna energija, prijevoz, voće, lijekovi, meso, pa da umirovljenici ne jedu meso imate pravo. Što se tiče hrvatskog radnika gdje većina njih ne prima prosječnu mirovinu nego prima medijalnu plaću u iznosu od 6.043 kune pa njima već sad fali 1.500 kuna da bi onu osnovnu sindikalnu košaricu bez vlastitog automobila podmirili. To vi ne osjetite ministre jer vi niste jedan od njih, nisam ni ja i nije nitko u ovoj prostoriji. Što se tiče samo trenda u samo mjesec dana kruh je poskupio za 1%, u godinu dana 1,7% niste ništa rekli o trendu niti kako ćete zaustaviti taj trend. Govorite o tome da je sve to tako i u europskim državama. Pa vi se sami referirate da tržište naše energije ovisi o tržištu mađarskom, a na mađarskom tržištu cijene energije padaju. Ministre možda niste za baciti, ali niste ni za voditi ovo ministarstvo, građani ne zaslužuju vašu …/Upadica: Hvala vam./… indiferentnost.

Idemo dalje, 15-to pitanje zastupnik Pero Ćosić ponovo će uputiti ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministrice i ministri, svoje današnje pitanje upućujem ministru Ćoriću pa evo poštovani ministre moje pitanje je iz domene gospodarstva ali zahvaća i druge resore koji se bave investicijama. Naime radi se o enormnom povećanju cijena cjelokupnog građevinskog materijala od minimalno 40 pa više i od 100%. Ovo poskupljenje materijala značajno ugrožava realizaciju ugovorenih projekata i posebno onih čiji je rok izvedbe višegodišnji. Iako se radi o jednom globalnom problemu sektora graditeljstva, izvođači su nažalost jedini koji do sada pokrivaju tu razliku u cijeni. Znamo da se u RH u javnom sektoru provodi javna nabava putem Zakona o javnoj nabavi gdje se sa odabranim izvođačem sklapa ugovor o nepromjenjivosti jediničnih cijena tijekom cijelog trajanja ugovora. Također znamo da rok od ponude do samog završetka radova je dosta dugačak pa možda 4, a nekad i više godina zavisi o složenosti projekta. U novonastalim okolnostima nije moguće održati nepromjenjivost cijena, pomoć investitora u ovom slučaju države potrebna je i ona je žurna jer bez te pomoći poslovi u najvećoj mjeri neće se moći realizirali, a graditeljstvu prijeti slom. Pa da do ovoga evo ne bi došlo treba dati smjernice i zakonodavni okvir investitorima slijedom kojeg bi za vrijeme trajanja ove izvanrednih okolnosti imali mogućnost u dokumentaciji, u nabavi promijeniti cijenu putem klizne skale ili nekog drugog instrumenta. Pa me zanima što evo vaše ministarstvo odnosno Vlada poduzima vezano za ovu problematiku kako bi se izbjegle štetne posljedice svakako u graditeljstvu, a posebice u cijelom gospodarstvu.

Odgovor poštovanog ministra Ćorića.

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Ćosiću, da ovaj problem je adresiran prema Ministarstvu gospodarstva i od strane HGK i od strane Hrvatske udruge poslodavaca, njihovih strukovnih udruga. Činjenica da je u proteklim mjesecima odnosno negdje od 10. mjeseca 2020. godine krenuo rast većine građevinskih materijala posebice onih koji zahtijevaju dopremu sa udaljenih destinacija prema Europi je nešto što se osjetilo i na funkcioniranju u građevinskom sektoru. RH odnosno naš građevinski sektor u punom je zamahu još od 2017. godine, posebice u vodnokomunalnom dijelu ali isto tako i u ostalim segmentima izgradnje prometnica u konačnici aktivnostima i na Banovini i u Gradu Zagrebu i u tom kontekstu razdoblje koje slijedi nosit će izazov ukoliko se ovom izazovu odnosno problemu rasta cijena građevinskog materijala ne doskoči. Kako smo to zamislili u razgovoru sa predstavnicima poslodavaca idemo za tim da se prije svega iskoriste sve zakonske mogućnosti po ovom pitanju, tu prije svega mislim na Zakon o obveznim odnosima odnosno Zakon o javnoj nabavi čiji članci dopuštaju analizu cijena ukoliko je došlo do nepredviđenih okolnosti odnosno do više sile i u tom kontekstu i izmjene tih cijena odnosno aneksiranje ugovora. Upravo s tom idejom ići ćemo i prema kolegama u Vladi RH u narednim danima kako bi se dao naputak javnim naručiteljima na koje možemo utjecati da zajedno sa izvođačima radova analiziraju kretanje cijena u proteklih desetak mjeseci i temeljem toga da pristupa ukoliko je to potrebno i aneksu ugovora. Naravno da rizik povećanja cijena, a to je tako zakonski i predviđeno u najvećem dijelu snose izvođači, kao što znate do 10%-tnih bodova, međutim ove okolnosti koje ste i sami naveli, a to je činjenica da su cijene nekih materijala išle i po 30, 30% u proteklih manje od godinu dana zovu na to da treba intervenirati i to ćemo i učiniti. Držimo da je građevinski sektor s obzirom na njegovu aktivnost proteklih godina i doprinos rastu BDP-a i rasta životnog standarda o čemu je govorila i poštovana zastupnica Ahmetović, mora i dalje ostati jedan od pokretača našeg razvoja, a to ćemo upravo na ovaj način ovim tipom intervencije odnosno upute javnim naručiteljima i omogućiti. Hvala vam lijepo.

Poštovani zastupnik Ćosić.

Poštovani ministre hvala vam na vašem odgovoru. Evo veseli me činjenica da je Vlada odnosno Ministarstvo gospodarstva pokrenulo i promptno reagiralo, pokrenulo razgovore sa svim zainteresiranim stranama vezano na ovaj problem oko jednog drastičnog i naglog porasta cijena u graditeljstvu, a sve kako bi se ublažili negativni efekti kako za izvođače, a tako i za investitore koji bi to morali pokriti. Naravno očekujemo i brzu reakciju i stručne javnosti kako građevinske tako i ekonomske i pravne da se ovaj problem što prije riješi. Pa evo jedna primjer vjerovatno revitalizacija klizne skale koja evo po mome smatram da ona u najboljoj mjeri eliminira te negativne efekte porasta cijena. Napominjem da se ovdje radi o neobičnom povećanju cijena što ste i vi rekli, da se radi o jednom enormnom povećanju cijena nego i nastanku više sile u ugovornim odnosima jer ako se ovaj problem uskoro ne riješi mnogi projekti će doći u problem, mnogi izvođači u blokade, a oni koji evo prežive i čekat će neko zakonsko rješenje time će se smanjiti građevinska aktivnost i ukupna aktivnost gospodarska što će u konačnoj mjeri smanjiti pozitivne efekte najvećeg investicijskog razdoblja u novoj Hrvatskoj državi. Evo veseli me da ste poduzeli sve da do toga ne dođe.

Sljedeće pitanje postavit će poštovana zastupnica Ljubica Lukačić ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću. Izvolite.

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovani g. ministre. Evo vi ste već nešto više od godinu dana nosite sa još jednim sustav i ja bih rekla dobro se nosite s njim, a to je sustav socijalne politike. Znamo da je Vlada u ovih pet godina mandata već u nekoliko navrata intervenirala u ovaj sustav povećanjem naknada, izmjenom zakonodavnog okvira i na taj način je ipak za jednu razinu više poboljšala kvalitetu života korisnika u sustavu socijalne skrbi. No međutim, korisnici sustava imaju svoje prijedloge za poboljšanje i vi ste održali sastanke sa svima njima i dobro saslušali njihove prijedloge. Što mislite postoji li mogućnost za unapređenje sustava, za unapređenje zakonodavnog okvira, jeste li to planirali i ukoliko jeste što će biti s naknadama? Hvala vam lijepa.

Poštovani ministar Aladrović.

Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo. Kada govorimo o sustavu socijalnih politika dakle mi smo već u proteklom razdoblju izložili što planiramo učiniti po pitanju pojedinih segmenata socijalnih politika. U ovom trenutku mogu najaviti da ćemo ići u izmjenu sedam zakonskih prijedloga, dakle Zakona o socijalnoj skrbi kao ključnog zakonskog prijedloga koji definira zapravo na koji način izgleda sustav i kako sustav će izgledati u budućnosti kroz sam zakonski prijedlog. Tu planiramo iz sustavnog konteksta centralizirati određene procese, odvojiti centre za socijalnu skrb od obiteljskih centara, osnovati akademiju sustava socijalne skrbi dakle čitav niz djela koji će učiniti sustav kao sustav mnogo efikasnijim. Paralelno s tim, a u okviru istog zakona ćemo definirati drugačije ekvivalentne ljestvice koje se odnose na sustav naknada, zatim ćemo povećati sustav odnosno povećat ćemo naknade u sustavu socijalne skrbi. Zajedno smo radili i na kraju krajeva na programu HDZ-a, a kasnije programu Vlade i znate da smo se obvezali na povećanje zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1.500 kuna u mandatu, sada od 1.1.2021. ćemo ostvariti prvi dio toga obećanja kroz povećanje same zajamčene minimalne naknade. Uz to Zakon o udomiteljstvu i pet komorskih zakona koji definiraju određene struke iz sustava socijalne skrbi također će biti nešto što ćemo do kraja godine izmijeniti jer smatramo da sustav treba jedan snažan suport što se tiče i same političke strane, dakle politički suport, ali s druge strane i potrebne su određene izmjene kako bi prije svega korisnici tog sustava bili zadovoljni. Moram napomenuti da su trenutno u izradi odnosno do kraja mjeseca i u javnom savjetovanju i tri nacionalna plana koja se odnose na osobe s invaliditetom odnosno izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, zatim na Nacionalni plan za razvoj socijalnih usluga i Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva uz svoje pripadajuće akcijske planove, a u međuvremenu smo osnovali i ranije najavljeno dakle Vijeće za razvoj socijalnih politika u koje smo uključili apsolutno sve aktere koji se bave ovom temom od akademske zajednice, predstavnike komora, predstavnike udruga, pravobranitelje, dopredstavnike dakle cijelog sustava socijalne skrbi koji je uređen kao komorski sustav. Dakle jedno vrlo široko tijelo, međutim tijelo koje je na razini mjeseca raspravljao o kreiranju socijalne politike. Ja sam siguran da ćemo na taj način i u srednjem i u drugom roku dobiti jedan puno kvalitetniji sustav. Slijedeći tjedan naravno imamo ponovno sjednicu i kažem sve teme koje su vezane za sustav socijalnih politika, sa stručnim ljudima komuniciramo, struka donosi svoje prijedloge i na kraju krajeva to je jedan put prema kvalitetnijem sustavu i svih ovih 7 zakona, 3 nacionalna plana, 3 akcijska plana i Akcijski plan za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi će stupiti na snagu do kraja ove godine. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem g. ministre na ovako detaljnom i iscrpnom odgovoru. Ja nemam što drugo reći nego molim vas da i dalje nastavite sa partnerskim odnosom prema svim korisnicima u sustavu socijalne skrbi. Obzirom da je evo ova vlada neću reći prva, ali jedna od vlada koja se doista kvalitetno bavi ovim sustavom i krenuli smo sa unapređivanjem, pa vas molim da tako nastavite i dalje jer evo korisnici u sustavu socijalne skrbi mnogi misle da se njima nitko ne bavi, a evo vama zahvaljujem da činite ovako, ja se usuđujem reći velike korake jer ovo je sustav koji je na neki način dugo, dugo bio zapostavljen i još jednom hvala vam što toliko činite.

Zahvaljujem. Sada je 17. pitanje, zastupnik Milanović Litre postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala vam poštovani predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče vlade, već nekoliko tjedana javna rasprava se vodi putem medija o potrebi održavanja referenduma oko uvođenja eura kao službene valute u RH. Sve veći interes oko ove teme se stvorio i kod građana što vidimo po broju volontera koji se prijavljuju na našu inicijativu svakodnevno. Iz tog razloga danas sam u ime Kluba Hrvatskih suverenista poslao upit svim klubovima zastupnika uključujući i svim zastupnicima osobno podržavaju li održavanje referenduma bez obzira na političke stavove oko uvođenja nove valute. Državni referendum '91.g. jedan je od temelja naše domovine koji je pokazao želju hrvatskog naroda za stvaranjem suverene, slobodne i još uvijek demokratske RH. Imajući u vidu teško stečeni suverenitet izboren u '90.-tim godinama prošlog stoljeća smatramo da se treba pitati hrvatske građane njihovo mišljenje o raspisivanju referenduma i roku odricanja monetarnog suvereniteta RH. Prošlih nekoliko tjedana, a i ranije mogli smo čuti vas i vaše kolege suradnike da se nedvosmisleno odbacuje bilo kakva ideja o raspisivanju referenduma o ovom ključnom političkom i ekonomskom pitanju. Moje pitanje vama, smatrate li da se hrvatske građane RH treba pitati o ovome, ali i o drugim temama koje su ključne za budućnost naše domovine?

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa zastupniče Milanović Litre. Pratimo ovo što vi radite i ovo što vi govorite. Vi ste novi zastupnik u HS, prvi put ste tu, ovaj sabor je postojao i prije vas, postojali su ljudi i u 7. sazivu koji ne samo da su u to doba bili pozvani naši građani, hrvatski narod da se na referendumu očituju o našem članstvu u EU nego su i vaši prethodnici prije nekoliko saziva, ovdje u ovom istom saboru sa 150 glasova za potvrdili Ugovor o pristupanju. Ne znam zašto se smijete, to su činjenice. Vaša kolegica zahvaljujući kojoj vi sjedite ovdje jer je Ruža Tomašić otišla u političku mirovinu, vi ste dobili 19 glasova je bila od 2013. u Europskom parlamentu. Vaš kolega Iličić je pohrlio u Europski parlament. Cijela filozofija njihove suradnje s nama u onom prvom mandatu na početku je bila da se nađe na listi za Europski parlament i tamo su euri, euri su, on prima plaću u eurima. To su činjenice i to isto tako treba znati. No pustimo to sa strane, nek svatko zarađuje na način na koji treba. Za razliku od vas novopečenih suverenista mi u HDZ-u koji smo najviše kao stranka pridonijeli hrvatskom suverenizmu i samostalnosti gledamo na ovaj proces strateški, gledamo dugoročno. Poglavlje 17. pregovora o pristupanju govorilo je o ekonomskoj i monetarnoj uniji. Bilo je više nego jasno da ćemo ući u euro. Mi smo dapače formalno u čl. 5. preuzeli obvezu uvođenja eura, dobili smo derogaciju dok ne ispunimo uvjete. Naša vlada ima strateški cilj Hrvatsku uvesti u dvije dublje integracije, jedna je šengenski prostor da osiguramo i unutarnju stabilnost i vanjske granice, druga je euro. I to nam je nadomak, to je tu, to je sutra, to je 1. siječnja 2023.. Osigurati da se ispune uvjeti, kriteriji iz Maastrichta u ovakvim okolnostima pandemije, potresa, kriza koje smo dobili, zadržati investicijski kreditni rejting zadržat reputaciju koju imamo s našim partnerima, Europskom središnjom bankom, Euro grupom, Komisijom, državama članicama, agencijama za kreditni rejting i biti u poziciji pred uvođenje eura nakon provođenja naše strategije od pet godina sada slušati vašu inicijativu. Ja ne znam jesmo li mi svi prespavali ovaj cijeli period? Dokle ćemo čekat? Meni se čini da je razuman rok ako neko uđe u Uniju 1. srpnja 2013. da recimo usvoji euro 1. siječnja 2023., to vam je 9,5 godina u 9,5 godina znamo gdje smo, znamo gdje idemo, znamo koje su koristi članstva. Ne znam dal ima više itko čak među vašim pristašama da možda misli da nam je članstvo u EU bilo loše, da nam je 44 milijarde viška u odnosu na uplaćeno, a na povučeno možda nekakva šteta, da nam je Pelješki most možda nešto bezveze, da su nam potpore kroz Europski socijalni fond za očuvanje radnih mjesta nepotrebne, da ne nabrajam druge sve sektore. Narod se očitova, vodili smo tu kampanju. Vidim da ćete dovest opet neku ekipu iz Europskog parlamenta kao što su tada neki vama nalik, vi ste bili premladi, dovodili Faraga. Ja sam išao s njim u debatu kao državni tajnik koji je vodio cijelu ovu kampanju referendumsku. Čovjek nikad nije do tad vidjeli Hrvatske, vjerojatno nisu ni ovi. Nek stoje tamo i brinu o svojim zemljama, a mi ćemo o svojoj.

Prvo imamo povredu Poslovnika kolega Sačić izvolite.

Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade. Svakako kao politički oponenti nama je razumljivo očekivano da ćete se vi protiviti, da ćete dati ovakav odgovor kakav ste dali, ali nije razumljivo da pri tom omalovažavate saborskog zastupnika g. Milanović Litre, bez toga je moglo proći pa molim predsjednika da reagira.

Ja nisam čuo ništa što je omalovažavalo zastupnika Milanović Litru. Dakle, …/Upadica se ne razumije./… a vjerojatno ne čujemo ne znam zašto vi smatrate da je tu bilo povrede Poslovnika, ja smatram da je nije bilo. Izvolite odgovor.

Hvala vam poštovani predsjedniče Sabora. Poštovani predsjedniče Vlade. Odgovorili na pitanje niste, ali vaš odgovor znamo. Znamo što mislite o volji hrvatskih birača i na koji način ste se do sada odnosili prema referendumskim inicijativama u Hrvatskoj. Ovo je damo jedan nastavak te politike vaše u kojem hrvatski narod vama ništa ne znači i mišljenje hrvatskog naroda vam ništa ne znači. Ako se već pozivate na europske institucije Eurobarometar koji je prije nekoliko mjeseci napravio istraživanje samo je 23% hrvatskih građana u ovom trenutku za što brži ulazak u euro područje. Svi ostali su ili za otkazivanje ili za odgodu ili za što kasniji ulazak, ali to je vama nebitno. Mogu se referirati i na uvjete koje ste napomenuli. Kada se izglasalo to ovdje u HS-u uvjeti su bili puno, puno drugačiji nego što su danas. Mi nikada ne bi bili u RM2 sustavu da nije bilo covid krize i da Komisija nije suspendirala sve one zahtjeve koji su bili prije toga, to se ne govori javno, a to je činjenica. Uvjeti nisu isti kao što su bili kada se ovdje glasalo o tome. Ako govorite o tome tko prima kakvu plaću, pa da i Ruža Tomašić i g. Ilčić svoju plaću zaslužuju zato što rade tamo, a Ruža Tomašić u čijem sam ja timu bio kao asistent u Europskom parlamentu se borila da ispravi sve greške predpristupnih pregovora koje je HDZ napravio kada smo ulazili u EU, a bilo ih je itekako. A jedan od njih je bilo … plave ribe i ribarstvo u Hrvatskoj koje je Ruža Tomašić riješila svojim lobiranjem zajedno sa svojim timom. Tu uopće ne trebamo pričat o tome. Vaš moderni suverenizam kako vi govorite to nije moderni suverenizam nego je tu dublja federalizacija EU i oduzimanje suvereniteta pred državama članicama.

Idemo na 18. pitanje zastupnica Mrak Taritaš postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade. Upravo u tijeku je popis stanovništva, to je riječ o onom najvećem pothvatu koji službena statistika jedne zemlje radi. Mi smo se za popis stanovništva odlučili prebaciti za proljeće kada je bilo uobičajeno za jesen i razlog za to je bila bili epidemiološki uvjeti odnosno tema korone. Popisivače smo birali odnosno mogli su se prijavljivati negdje već ovo ljeto kad smo znali da se može očekivati 4. val na jesen. Uvjet za popisivače ni u jednom trenutku nije bilo da moraju biti ili procijepljeni ili preboliti ili imati potvrde i sad nam se desio problem. Desio se problem na koji smo ukazivali, desio se problem da ljudi koji će biti dakle popisivači u kontaktu s nekim drugim da mogu biti u situaciji zaista jednoj vrlo neprimjerenoj. Ja sam od onih koja apsolutno podržavam cijepljenje, podržavam i razumne mjere. Vi u posljednje vrijeme najavljujete i određene mjere koje je vezano uz određene skupine zaposlenika koji će morati napraviti, tako da moram priznati da mi je potpuno nejasno kako je takav propust mogao biti napravljen kada je riječ o DZS-u, kako se to moglo desiti. I sad nakon što smo na to ukazali ide se sa jednim polovičnim rješenjem. Dakle, u bilo koji projekt u koji mi ulazimo i kad se dobro pripremimo ne pripremimo do kraja. Zašto je to tako predsjedniče Vlade? Hvala lijepo.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa. Poštovana gospođo Mrak Taritaš. Što se tiče popisa stanovništva on je u elektronskom obliku putem sustava e-Građani počeo je prije dva dana i jako mi je drago vidjeti da je 177.000 sugrađana već upisano elektroničkim putem što je dobro. To upućuje i na sve veći stupanj digitalizacije, informatičke pismenosti kod naših ljudi, a u konačnici svega nekoliko minuta odgovori na ta pitanja i stvar je riješena bez da iko ikome dolazi u dom, dakle to je poanta. Što se tiče tajminga popisa, ja sam moram priznati bio među onima u neki internim raspravama koji sam mislio da je bolje to napraviti na proljeće. Tada je većina drugih ljudi smatrala da s obzirom na okolnosti da tu tada to bili i lokalni izbori i da je važna uloga jedinica lokalne i područne samouprave u kontekstu popisivača, da bi nam se preklopili ti procesi i da je to jednostavnije organizirati na jesen. Proces je krenuo, epidemiološke prilike se mijenjaju kao što vidite. Ja sam kao i vi veliki pobornik toga da se većina naših ljudi cijepi, to govorim od kad god su cjepiva na raspolaganju, a to je sada već punih 9 mjeseci i smatram da nema nikakve dileme niti trunke da popisivači moraju biti ili cijepljeni ili imati Covid potvrdu da su se testirali ili da su preboljeli i da onda sa tom potvrdom mogu doći kod ljudi u kuću i obaviti popis pješke da tako kažem za one naše sugrađane koji to neće obaviti elektroničkim putem u iduća 2 tjedna. Prema tome, mislim da je sve na vrijeme, čuli smo jučer izjavu gospođe Brković glavne ravnateljice Državnoga zavoda za statistiku i mislim da će se stvar obaviti u najboljem redu bez ikakvih problema i poteškoća i da ćemo kroz koji mjesec imati rezultate popisa stanovništva 2021. U svakom slučaju mislim da ga je bolje napraviti sada nego da ga je napraviti dogodine. Ta snimka stanja na 31. kolovoza nam je važna. Važna nam je provedbu demografske politike, važna nam je da vidimo kako u konačnici i socijalno i u onim nekim elementarnim stvarima stoji hrvatsko društvo i da vidimo što moramo strukturno činiti da bi naši sugrađani živjeli bolje. Mi to očekujemo od toga popisa stanovništva i vjerujem da će u konačnici sve to biti dobro napravljeno, da će popisivači dobiti odgovarajuću naknadu za svoj posao i da neće biti uzročnik ne daj Bože nikakvoga širenja epidemije zbog samog popisivanja ljudi. Prema tome što se mene tiče tu je stvar bio jasan svo ovo vrijeme, a stav struke, epidemiologa, HZJZ-a, stožera, komunikacije sa DZS-om je u konačnici i iznjedrio da popisivači moraju imati Covid potvrde kao što mislim da je dobro da imaju i u zdravstvenom sustavu. Zato ta potvrda između ostaloga i služi. A mi smo što se tiče mjera bili jako obazrivi, bili smo izrazito obazrivi. Malo je tko bio ovako obazriv da ne bude previše intruzivan i invazivan prema načnu života hrvatskoga naroda, odvijanju gospodarskih tijekova, škole, prometa, drugih društvenih aktivnosti međutim u jednom trenutku kad država osigura dovoljno cjepiva onda je sad ovo element i osobne odgovornosti, a osobito onih koji su iznad 50, 60 godina da naprave napor da se cijepe i da zaštite svoje zdravlje jer nažalost 93% preminulih nam je iznad 60 godina. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Pa upravo o tome je predsjedniče Vlade i riječ. Odluke koje se donose su prtljanje, petljanje i zato dio stanovništva ove zemlje se odlučilo između ostalog ne cijepiti ne zato što su antivakseri nego zato što ne vjeruju stožeru i ne vjeruju odlukama koje donose. Prvi odgovor kad je bio da li popisivači moraju biti procijepljeni odnosno imati potvrde je bilo rečeno pa nije neophodno, pa oni gdje se može to se može napraviti vani na otvorenom, pa se to može napraviti izvan stana, pa se to može biti napraviti u vrtu, na terasama i na svemu ostalom. Dakle, popisivači ulaze u domove naših, naših sugrađana. Dio sugrađana će se odlučiti za popis putem e-građana da si olakšaju posao i sebi i svim drugima, ali ti popisivači ulaze u domove za stare i nemoćne, oni ulaze staračkom domaćinstvu za kojeg ne možete očekivati da će imati putem e-građana i onda da se je tu do zadnjeg trenutka nije bio jasan odgovor da li moraju imati određene uvjete i popisivači ili ne je gospodine predsjedniče Vlade loše jer čim krenete petljati i prtljati pa malo moraju, pa malo ne moraju to vam isti čas se svi pitaju pa kažu pa ček malo izgleda da neki put moram, a neki put ne. Dakle, ovo je bila prilika kad država nešto organizira, kad država angažira ljude za određeni posao da i država i svoj jasan stav kaže prema cijepljenju i prema onom tko mora biti procijepljen i na koji način. Stoga, i ovaj popis stanovništva i način na koji se njemu pristupili govorim u kontekstu Covida odnosno korone se pokazalo zapravo da cijelo vrijeme jer to nepovjerenje naših sugrađana u sve zajedno razlog je vaše petljanje i prtljanje. Hvala lijepo.

Idemo dalje. Sada je 19-to pitanje, zastupnik Darko Sobota postavlja ga ministru unutarnjih poslova i potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade sa ministricama i ministrima, uvaženi ministre Božinoviću u hrvatskoj javnosti se pokazala i pojavila određena zabrinutost zbog situacije u Afganistanu, a posebice sa eventualnim prijemom izbjeglica i migranata iz Afganistana u RH. Ta zabrinutost zasigurno je iskazana i određenim strahom prema eventualnom novom migracijskom valu iskazanim jednim prelaskom hrvatskih granica. Ono što ja želim da vi odgovorite evo meni i nama je zapravo koliko i tko utječe na dolazak izbjeglica i migranata iz Afganistana u RH i da li je opravdana zabrinutost hrvatske javnosti ali i građana novim migracijskim valom u RH kojega smo bili svjedoci pred nekoliko godina? Nadalje, ja vas molim da nam odgovorite kakva je zapravo situacija na razini EU, koliko je zabilježeno migracijskih prelazaka granica na nivou EU? Svjedoci smo i znamo da hrvatska država daje određenu supsidijarnu zaštitu izbjeglicama i migrantima iz drugih država i odobrava azil pa vas molim da nam odgovorite koliko je tih građana na nivou godine i zapravo iz kojih država oni dolaze? Zahvaljujem.

Izvolite ministre, odgovor.

Hvala lijepo g. predsjedniče. Uvaženi saborski zastupniče, pa hvala što otvarate ovu temu koja je veoma važna. Nije to tema o kojoj se raspravlja samo u Hrvatskoj, raspravlja se u svim europskim zemljama, raspravlja se diljem svijeta i pogotovo nakon onog iskustva koji smo i u Hrvatskoj i u Europi imali 2015./2016. g. kad su se valovi izbjeglica i migranata kretali nekontrolirano i preko našeg teritorija i sve do zemalja njihovog krajnjeg odredišta. To nam iskustvo zajedno sa i ovim najnovijim iskustvom, ali imajući u vidu i naš geopolitički položaj, govori da je pitanje migracija pitanje koje nadilazi mandat jedne vlade, ja bih kazao i mandat nekoliko generacija. Sa njime će se, nažalost baviti i generacije koje tek trebaju doći i živjeti na našim prostorima jer realnosti su nažalost u svijetu takve. Mi smo kao Vlada od prvog dana bili svjesni da tom pitanju treba pristupiti strateški i upravo uvažavajući činjenicu da se sa migracijama ne možemo nositi od danas do sutra, od krize do krize, već da se treba postaviti tako da znamo koji su nam glavni pravci djelovanja i to se vidi u našoj politici. Prije svega smo učinili sve kako bismo ojačali vanjsku granicu, najdulju kopnenu vanjsku granicu EU, to je naša granica, sa ljudstvom. Imamo više od 6500 tisuća graničnih policajaca, ali tu su i sve druge policijske službe, nekoliko stotina pripadnika i specijalne i interventne i kriminalističke policije koji svakodnevno su angažirani u zaštiti granice. Drugo smo stavili jaki naglasak na borbu protiv kriminala, odnosno organiziranog kriminala, krijumčarenja tih ljudi i u našem mandatu je više od 3,5 tisuće kriminalaca, dakle detektirano, uhićeno i procesuirano jer sudjeluju u toj prljavoj raboti koja po nekakvim pokazateljima danas postaju unosniji biznis od trgovine drogom. I treća stvar, uložili smo jako puno u opremanje policije i to je kao i ova dva prethodna pravca, a to je zapravo proces, dakle sama ova Vlada je više od 200 milijuna eura uložila u modernizaciju i opremanje policije. Istovremeno, mi nismo ostali zatvoreni kako neki žele reći, kroz cijelo ovo vrijeme, samo ove godine smo zaprimili zahtjev za negdje 1700 azila u RH, polovica od toga, to je bio isto dio vašeg pitanja, su državljani Afganistana, međutim, iz nekih ranijih iskustava mislimo da će ih biti sve više jer uglavnom se radi o ljudima koji nemaju nikakve dokumente pa je nekad bila velika većina Sirijaca, danas su to Afganistanci. U ovom trenutku ih je 126 Afganistanaca koji traže međunarodnu pomoć, uključujući i one, onih 19 koje smo evakuirali i primili i smjestili u RH. U ovom trenutku .../Upadica: Hvala./... nitko ne može reći koliko i kako će se razvijati ta situacija, ali mi činimo sve i činili budemo.../Upadica: Hvala ministre./... da budemo sigurni. Hvala vama.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo. Zahvaljujem g. ministre na vašem iscrpnom odgovoru, ali vam zahvaljujem i na dodatnim informacijama i vjerujem da će ta opravdana zabrinutost i hrvatske javnosti, ali i hrvatskih građana biti manja nakon vašeg odgovora. Ali vam zahvaljujem i čestitam na vašem radu i na radu, ne samo onih 6500 policajaca koji su na granicama, nego i svima onima koji su dali svoj nesebični doprinos upravo očuvanja zapravo jedne stabilnosti mira koji mi danas uživamo. Dakako zahvaljujem i Vladi na nesebičnoj pomoći i vašem resoru, ali i svima nama. Hvala.

Dvadeseto pitanje, zastupnik Emil Daus postavlja predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala lijepa g. predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade. Ustavnim promjenama, tamo još iz 2000. g. u Ustav RH uveden je, između ostalog i pojam regionalne samouprave, tada zahvaljujući IDS-u koji je na tome inzistirao. I osim ostalih članaka koji definiraju djelokrug rada, već u čl. 4 piše da je državna vlast u RH ustrojena na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravo na lokalnu i područnu odnosno regionalnu samoupravu. U tih 20-ak godina praksa je pokazala baš suprotno, da je zapravo regionalna samouprava ograničena državnom vlašću, pa je moje pitanje kada se napokon misli dati veće ovlasti regionalnim samoupravama, a time podići, naravno, njihovu odgovornost, ali i učinkovitost jer će rezultirati to puno bržim provođenjima odluka, efikasnijim rezultatima u svim onim područjima koji su u ingerenciji regionalne samouprave, školstvu, zdravstvu, prometu, prostornom uređenju i svemu ostalom. Hvala.

Izvolite predsjedniče Vlade, odgovor.

Hvala lijepa zastupniče Daus, čestitam vam na izboru novoga predsjednika stranke. Drago mi je da se IDS konsolidira, riječ je o dobrom čovjeku i mom prijatelju. Što se tiče vaše teze o Ustavu, ustavnim promjenama, podjeli vlasti, regionalnoj samoupravi, pa ja mislim da ako je ijedna vlada napravila ogromne iskorake prema jedinicama lokalne i područne samouprave onda je to naša vlada i to na 4 temeljna načela. Ja to imao sam dojam da to stalno govorim da smo to svi nekako ulovili, ali ajde ponovit ću. Dakle, prvo i osnovno načelo mi vodimo dijalog bez presedana sa županijama, sa udrugom gradova i sa Hrvatskom zajednicom općina. Od drugog mjeseca naše prve vlade, od prosinca 2016. svakih 6 mjeseci uz iznimke ove korona situacije jer se fizički nismo mogli sastajat, ali bilo je nekoliko video konferencija, mi smo imali stalan dijalog. To zna i g. Miletić, to je znao i g. Radin, to je znao i g. Flego, sa svim županima i predsjednikom udruge gradova, udruge općina, vašim donedavnim saborskim kolegom i predsjednikom Odbora za regionalnu samoupravu, o svim bitnim temama Hrvatske. Nema tog proračunskog aspekta, zakona, programa, europske teme, projekta koji je bio relevantan za županije, gradove i općine da ga mi prethodno prije nego što je neka odluka donesena nismo temeljito raspravili kroz taj dijalog. Drugo, mi se vodimo načelima funkcionalne i fiskalne i treće, fiskalne decentralizacije. Dakle, ja sam uvjeren da načelo supsidijarnosti uz načelo proporcionalnosti koja su dva najbitnija načela uopće za funkcioniranje bilo kojega sustava, a osobito sustava višerazinskoga upravljanja Hrvatskom, moramo primjenjivati. Ja stalno govorim ministrima oko bilo koje teme teško da mi s razine vlade, Zagreba, ove zgrade visa vi HS, u Banskim dvorima možemo bolje znat što je bitno za neku općinu u Funtanu recimo u Istri ili to može znat načelnik te općine. Ja mislim da može bolje on znat nego mi. Prema tome, sve što može se odlučivati na nižoj razini ja sam za to. A što se tiče fiskalne decentralizacije zakonom iz 2017.g. mi smo dali toliki kapacitet i snagu jedinicama lokalne i područne samouprave sa povećanim izvornim prihodima da su mnogi od njih skočili za 100%, 100%. Istarska je županija jako razvijena i možda je taj efekt bio manji. Al kad je trebalo sada u ovoj krizi, ko je stao iza vaših zaposlenika u privatnom sektoru u vremenu covid krize? Evo gledam tu podatak 240 milijuna kuna za 10.000 radnika u Istri je dala država putem HZZ-a i pomogla kome, pomogla je županiji, gradu i općini gdje ti ljudi žive, firmama koje su opstale, premostile tu krizu. I četvrti element je provođenje projekata bilo nacionalnim sredstvima bilo europskim sredstvima. A s te strane načina na koji se planira novi višegodišnji financijski okvir kako pojačati gradove, općine, intervenirati u onim dijelovima Hrvatske gdje očito imamo nesrazmjer u razvoju mislim da vodimo izrazito računa. I zato sa te strane plus ovo pitanje županija gdje vidim da je SDP išao s time da im se županije ne sviđaju, nama se sviđaju i ostat će, mi ih nećemo mijenjati i nećemo ih ukidat. Dakle tu mislim da smo mi na istom tragu. Ja vas pozivam na izvrsnu suradnju koju imamo dosada da je nastavimo.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa kako bi rekli mi doli, šjor premijer mislim da se nismo kapili do kraja. Ovoga nije upitna vaša komunikacija s regijama i pozdravljam neke koje su se i događale u zadnje vrijeme. Nije baš država dala novac, novac stvaraju građani RH, država ga preusmjeruje. Ja ću pokušat bit malo slikovit makar ispao smiješan. RH ima svoj grb, lijep i prekrasan grb, gore iznad njega nalaze se 5 grbova povijesnih hrvatskih regija, 4. po redu jee koza koja predstavlja regiju Istru koja nije županija, regija je čak sa Liburnijom i istarskim otocima koji su nam oduzeti tamo '90.-tih, al to je jedna druga tema. Da se vratimo na tu kozu, tu brižnu kozu muzu 30.g. i onda joj svako toliko bace malo sjena, pa je opet muzu, ne, ali njoj je dosadilo i dojadilo kao i Istrijanima i njenim pravim gospodarima. I nitko ne traži više od onog što Ustav RH propisuje. Čega se bojimo, veće razlike još među regijama? Mislim netko radi malo više, netko radi malo manje ili stjecajem nekih drugih okolnosti zato je možda neka regija razvijenija neka je manja, mi ne tražimo pomoć, tražimo samo alate da možemo raditi i stvarati i dajte to i drugim regijama naravno ne samo Istri, nije to pitanje. Kroz nekoliko godina garantiram vidjet će se što je održivo što nije i vidjet će se stvarni napredak da decentralizacija ne bude samo kad treba pričati nego da stvarno zaživi onako kako treba. Hvala lijepa.

21. pitanje zastupnica Sandra Benčić upućuje ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Zahvaljujem se. Poštovani predsjedniče vlade, više od pola godine traje trakavica s izborom predsjednika vrhovnog suda. Prvo vam nije odgovarala prof. Zlata Đurđević navodno zato što ju je predsjednik u prvoj iteraciji predložio mimo poziva. Nakon toga smo imali treći poziv i činilo se da je došlo do dogovora i da će HDZ podržati trenutnog kandidata predsjednika republike suca Dobronića. Radi se o sucu i to želim zaista naglasiti koji ima upravo ono što našem pravosuđu nasušno nedostaje, a to je povjerenje građana. Međutim, izgleda da vam ni on ne odgovara navodno zato jer nije ispunio normu. Ispada da je ta norma puno važnija od hrabrosti, od pravnog znanja i od povjerenja javnosti. Iz navedenog meni djeluje kao da vi namjerno ili s određenim ciljem otežete s izborom predsjednika vrhovnog suda. I ono što me zanima je da li je ta vaša neodlučnost povezana s ocjenom suca Dobronića o tome da se je vaša vlada u aferi Agrokor propustila likvidirati faktoring društva kako bi dio štete koji je nastao između ostalog i malim dioničarima mogla namiriti iz njihove imovine? Pri tome Dobronić je upravo na tom primjeru objašnjavao zašto se sudac koji se bavi složenim predmetima ne stiže uvijek ostvariti normu, a vidi slučaja pitanje afere Agrokor još nije završeno jer je nagodba gdje, revizija nagodbe je gdje, na Vrhovnom sudu. O tome Vrhovni sud nije odlučio u zadnje 2 godine i treba tek odlučiti. Eto, zanima me da li postoji motivacija da se oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda. Hvala.

Izvolite odgovor.

Poštovana zastupnice Benčić, ja uživam gledati kako NGO aktivizam transformiran u političke stranke sa enormnom potporom medija uvijek ide na najkreativnije i najnevjerojatnije scenarije. Uživam. Ali budući da o ovoj temi ja ne znam po čemu ste vi to ocijenili da recimo ja ili HDZ recimo ima nešto protiv suca Dobronića. Tko je to rekao, tko je izgovorio to i gdje ste vidjeli da je bi neki dogovor? Ali ajde iskoristit ću ove 3,5 minute za nešto drugo. Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije još uvijek aktualna potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković koja je bila prvi pravi izbor, oko koje bi postigli ovdje konsenzus još u veljači prije prof. Đurđević. Znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bi htio, naprotiv, nego zato što je netko nije htio predložit nakon što joj je ponudio to, a kada je ona kazala može u zakonitoj proceduri, u zakonitoj proceduri po Zakonu o sudovima i uz širu privolu više nije htio predložiti. Vi nama imputirate da usporavamo izbor predsjednika Vrhovnog suda, budući da ovo vjerojatno ne znate ili ako znate ne želite reći, svoditi to na neku našu želju da mi otežamo izbor vrhovnoga, predsjednika Vrhovnoga suda jednostavno nije istina. Ja bi bio sretan da je nakon 9 godina na Europskom sudu za ljudska prava bivša prorektorica zagrebačkog sveučilišta prof. materijalno kaznenog prava kod koje bi ostvarili konsenzus svi u sekundi bila predložena u zakonitoj proceduri. I za nju bi glasalo po meni čak bi vjerojatno i gospodin Litre bio glasao za nju premda dolazi iz Strasbourga. 150 zastupnika vjerojatno bi bilo za nju. Znate kad? Na proljeće. O ova tema bi bila non issue. Jesmo li mi forsirali proceduru koja je bila protuzakonita? Jesmo li mi dok traje javni poziv unaprijed rekli ne zanima me, da se bilo tko javio ja ću stavit tog? Jesmo mi to napravili? Koja je to metodologija? Što je to? Koji je to žanr metodologije izbora predsjednika Vrhovnog suda na ovaj način? To bih ja volio čuti što vi kao ex aktivist, danas političarka mislite. A ovo da vi imputirate, ja nisam ni primijetio da je to rekao gospodin Dobronić, to saslušanje je bilo, nije on bio jedini kandidat bilo ih je petero. Pitao sam kolege, a pitao sam i neke druge pravnike što misle. Pa nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu koji je bitan, važan, koji se tiče puno ljudi da je to jedina tema po kojoj netko treba biti predsjednik Vrhovnog suda. Da li možda neki drugi kandidat bio loš, lošiji, slabiji, pokazao neznanje, pokazao manjkavosti možda u funkcioniranju suda? Ili zašto recimo 2013. kad se Hrvatin 3 puta birao za predsjednika Vrhovnoga suda taj isti Vrhovni sud nije bio boys club, nisu imali plave okice i među sobom se dogovarali tko će, kak to nije bila tema tada? Ni vas nisam čuo tada o tome. Kako to nisu bile teme? I dosta mi je više tog imputiranja HDZ-ovog pravosuđa, utjecaja na pravosuđe. Radimo proces konzultacija i odlučit ćemo …/Upadica: Hvala./… a vama ćemo posebno kazat kada.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem se. Poštovani predsjedniče Vlade, meni je drago da vi uživate u mojom pitanjima. Ja moram reći da posebno uživam u vašim odgovorima na moja pitanja o Agrokoru, vaš odgovor uvijek je NGO aktivizam gdje je NGO aktivizam nešto loše to vas je vjerojatno prijatelj Orban naučio. A to od kuda nama ideja da se vi ne slažete sa izbor suca Dobronića pa ne znam upravo ste proveli 3 minute argumentirajući o tome zašto on nije on dovoljno dobar, ali imate kandidatkinju koja bi bila bolja. Tako da nekako ste sami sebe ovdje pobili. Iz svega što smo na saslušanju čuli o sucu Dobroniću je da ima široko znanje, da ima hrabrost da donosi teške odluke. Pokušaj njegovog diskreditiranja kroz DSV-ov stegovni postupak zato što nije ispunio normu u javnosti izgleda točno onako kako jest, a to je izazivanje 4 kruga. Sad smo od vas čuli i zašto se izaziva 4 krug. Dobranić je poznat u javnosti po presudi u slučaju Franak, da. Zašto je ipak ta presuda važna i zašto se inzistira na tome da je od tu pokazao određenu kvalitetu? Zato jer je imala dalekosežne posljedice za odnose financijskih institucija i građana. A isti takav slučaj, sa istim takvim ako ne i većim financijskim reperkusijama a posebno političkim za vašu Vladu je revizija nagodbe u slučaju Agrokor koja bi u slučaju da se dogodi i da se utvrdi nezakonitost nagodbe imala takve ekonomske posljedice i vjerojatno veće od slučaja Franak, ali najviše posljedice na upravo vašu Vladu koja je takvu nagodbu lex Agrokorom omogućila i zato sudac Dobronić zbog vas vjerojatno neće postati predsjednik Vrhovnog suda jer je on pokazao da ima hrabrosti donositi …/Upadica: Hvala vam./… odluke u teškim trenucima.

Hvala lijepa. Idemo na 22 pitanje, zastupnica Sabina Glasovac postavlja ga ministrici kulture i medija, Obuljen Koržinek. Izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovane ministrice kulture i medija. Vijeće za elektroničke medije je u srpnju ove godine usred sezone godišnjih odmora dodijelilo na 15 godina kao najpovoljnijem ponuditelju koncesiju koju je do kraja svibnja na toj frekvenciji Radio 101 Trgovačkom društvu „Top radio“ d.o.o. Članovi vijeća u tom trenutku trebali su znati dobro poznatu činjenicu da ponuditelj dolazi iz medijskog kartela koji već desetljećima drži prikrivenim monopol nad radijskim postajama u RH, što je protuzakonito i pogubno za razvoj slobode medija i pluralizam na što je i vas upozorilo Hrvatsko novinarsko društvo. Ovdje se radi o eklatantnom kršenju najmanje dva zakona, to je Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima i nadam se da će ovu situaciju istražiti sve nadležne institucije. Jedna od nadležnih institucija je i vaše ministarstvo kojem ste vi na čelu Ministarstvo kulture i medija, pa vas ja pitam poštovana ministrice kulture i medija što je Ministarstvo kulture napravilo odnosno koje radnje je poduzelo kako biste utvrdili postoje li naznake medijskog kartela i što činite da biste osigurali transparentnost stvarnog vlasništva u medijima te spriječili ovakve kartele i moguću medijsku manipulaciju?

Ministrice izvolite odgovor.

Poštovana zastupnice Glasovac. Meni je žao da vi ponavljate ovo pitanje iako ste jučer bili na odboru na kojem smo vrlo detaljno to elaborirali i vi ponovo namećete tezu da bi naša Vlada odnosno ministarstvo kojem sam na čelu trebalo napraviti nešto nezakonito, a to je upravo ovo na što vi pozivate. Vi pozivate na bezakonje odnosno kršenje zakona što bi predstavljao bilo koji korak kad bi ministarstvo preispitivalo odluke neovisnog regulatora, vi to jako dobro znate, a bez obzira na to ponovo plasirate tu temu. Dakle, Ministarstvo kulture i medija sukladno zakonu sadašnjem, a ni ovom koji sad predlažemo nije nadležno nadzirati rad regulatora. To je nadležan Sabor, izvolite pozvati članove Vijeća za elektroničke medije na sjednicu, koliko sam shvatila to će se uskoro i dogodit pa ih pitate sve što vas interesira o tome. Što se tiče ovoga što je jučer rekao predsjednik Novinarskog društva, mogu to ponoviti ovdje jer sam to rekla jučer i u razgovoru s njim, a i na odboru. Potpuno je neprihvatljivo da daje izjavu u kojoj tvrdi da predsjednik Vlade može naredit istragu, dakle takva je tvrdnja iznesena od strane HND-a da predsjednik Vlade može naredit istragu o nečemu o čemu se piše u medijima i to od onih koji cijelo vrijeme zagovaraju slobodu medija. Dakle, nešto putno neprihvatljivo. A na vaše pitanje što radimo vezano uz transparentnost vlasništva u medija, podsjetit ću ono što sam rekla jučer, nacrt Konačnog prijedloga Zakona o elektroničkim medijima jučer je bio na odboru, bit će sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici, naši prijedlozi su bili uključeni već u prvom čitanju. Dakle, obveza javne objave vlasništva u medijima sukladno registru stvarnih vlasnika, 2 javna objava u medijima o izvorima financiranja, 3 obveza kad financiraju medije da to rade putem natječaja i sukladno javno objavljenim kriterijima. Dakle, za razliku od vas koji imputirate da bi mi kao i nekim nedemokratskim državama dijelili ili oduzimali koncesije kao Vlada i ignorirali činjenicu da smo između ostalog i pristupanjem EU usvojili neke standarde u kojima neovisni regulatori rade neovisno je potpuno neprihvatljiva zlonamjerna i neutemeljena u zakonu. Dakle, ponovit ću na kraju, imate ovlast kao Sabor, pozovite članove i članice Vijeća za elektroničke medije, ja sam ih javno pozvala i to je ono gdje se zaustavljam poštujući zakon da javno obrazlože svoje odluke. Meni su u nekom dijelu nejasne, ali to nije nadležnost ministarstva da ih se preispituje. Pozovite ih, pitajte ih, tražite da se utvrde sve okolnosti, a nakon toga može se dalje razgovarati. Dok je naša Vlada ovdje na ovoj poziciji, a vi tamo i dok sam ja ministrica sasvim sigurno neću raditi ništa što je u suprotnosti sa zakonom koji je usvojio ovaj Sabora. Evo, hvala vam.

Izvolite očitovanje.

Ja sam zadnja osoba koja bi pozivala na kršenje zakona i ne podmećite mi molim vas cijenjena ministrice. Od vas nisam očekivala ništa drugo nego da perete ruke od svoje odgovornosti kao i o brojim drugim slučajevima, a zapravo ste vrlo, vrlo umiješani u vrlo ružne stvari koje se događaju u području kulture i medija u RH. Očekivala sam da ćete reći da se obratim Vijeću za elektroničke medije jer je ono kao neovisno tijelo, a vidi vraga većina članova upravo tog Vijeća za elektroničke medije koje je dodijelilo ovu koncesiju je po volji baš HDZ-u. I bilo di dobro da vas kao ministricu zanima zašto je jedan ponuditelj koji već kontrolira određene radijske stanice dobio koncesiju na drugoj radijskoj stanici što znate da je eklatantno kršenje zakona. Al mene kažem vam od vas ne čudio uopće što vi u ovom sluačju se ne želite ponašat kao ministrica nego kao nekakva sanseverija u Ministarstvu kulture dok s druge strane vrlo vješto kao ministrica i preko svojih kumskih i obiteljskih veza utječete na brojne stvari pa tako štitite ravnateljicu HNK koja provodi mobing nad zaposlenicima istog tog kazališta, pa isto tako ste vrlo jasno umreženi sa bivšim ravnateljem HRT-a koji je u pritvoru g. Bačićem s njegovim nasljednikom i tako i tako dalje. Vi niste ministrica, vi ste zaštitnica, zaštitnica i krupnog kapitala i ružnih stvari pa i korupcije koja se događa i nepotizma u području kulture i medija. To je žalosno.

Kolegice Glasovac, za ovako teške tvrdnje, trebaju i dokazi. .../Upadica se ne čuje./... Pa niste baš rekli, ja bih vas molila da, molio kad tako nešto izgovarate, da vodite računa da to treba i dokazati i argumentirati.

Idemo dalje. Sada je na redu kolega Škoro koji postavlja ministrici kulture i medija Obuljen Koržinek. Izvolite.

Hvala vam lijepo g. predsjedniče, poštovana gđo. ministrice. Po različitim mjerenjima, naša zemlja je ogrezla u korupciju, kriminalu, laži, dvostrukim mjerilima, u našoj zemlji su otimačina i prijevara uobičajeni način ponašanja jer nema odgovornosti. Najveća prevara je bila privatizacija i evo, jednog slučaja koji je vama poznat, a samim time, iz njega ćemo iznjedriti i pitanje. 22. siječnja '93. g. temeljem procjene privatiziran je .../nerazumljivo/... div Jugoton, sadašnja Croatia Records. Na zahtjev Hrvatske glazbene unije 12. prosinca 2014. Centar za restrukturiranje i prodaju, dakle CERP je 21. listopada, 2 godine kasnije, 2016. donio rješenje da u toj procjeni nije iskazana vrijednost snimki ili fonograma, tzv. B katalog. To znači da te snimke kao i prihodi koje ostvaruju, pripadaju državi iliti svima nama. Croatia Records je pokrenula sudski spor, to vam je također, poznato, ali u prvom i drugom stupnju je potvrđeno rješenje CERP-a i rekli su da je ono ispravno. Država svake godine, dakle naši građani, gubi novce i ti novci ne idu državi nego idu u privatne džepove. Vi i bivši dužnosnici ministarstva, upravljanja državnom imovinom ste bili upoznati s ovim slučajem pa me zanima. Zašto niste tražili ishođenje privremene mjere temeljem koje bi se, dakle do okončanja ovih procesa i ove trakavice, novac koji bi trebao pripadati državi, stavljao na poseban račun ili tzv. black box i tko je odgovoran za nastalu štetu koja se kreće u desecima milijuna kuna? Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala g. zastupniče Škoro. Kad ste počeli postavljati pitanje, onda sam mislila hoćete li ga postaviti kao izvođač, kao autor ili kao diskograf jer vi ste sve to i bili ste dionikom raznih privatizacija u toj industriji i sigurno da jako dobro poznajete tu situaciju jer ste bili u suvlasništvu ili u vlasničkim odnosima sa nizom tvrtki, neke su danas, posluju, neke ne posluju, neki su se katalozi izgubili, itd., međutim, shvatila sam vaše pitanje kao zaista zastupnika Sabora kojeg interesira javni interes u ovome i mislim da je dobro da se otvori ova tema koju zaista s pozicije i revizije pretvorbe i privatizacije i uopće pitanja tretmana autorskih prava i intelektualnog vlasništva, iznimno važno. Taj spor, kao što znate i kao što ste citirali, pokrenut je prije našeg mandata, prvostupanjska presuda donesena je početkom našeg mandata kako bismo anticipirala određena moguća rješenja, tada u Zakonu o arhivima, koji su evo, neki vaši politički kompanjoni, sadašnji ili bivši, lijepili mu neke druge etikete, a zapravo se bavio meritumom, u tom Zakonu stvorili smo jedan prostor ukoliko takva presuda postane pravomoćna, da država koja bi mogla postati, u tom slučaju vlasnikom tog intelektualnog vlasništva, tim intelektualnim vlasništvom može upravljati, sigurna sam da ste taj članak pročitali. Tijekom ove godine dogodila se drugostupanjska presuda na koju su vlasnici najavili još neke pravne lijekove, mi smo uputili, kao Ministarstvo kulture i medija koje zainteresirano za meritum, ali nije izravno nadležno, uputili smo na konzultacije s različitim resorima, u prvom redu resor koji je sljednik tadašnjeg ministarstva koje se bavimo privatizacijom i treba vidjeti na koji način dalje po toj presudi postupati. Ovdje se zaista radi o mišljenju je li, činjenicom, da se možda propustilo, a očito se propustilo iskazati vrijednost fonograma kao materijalne stvari, bez obzira što fonogram tada nije bio definiran zakonom, je li se time propustilo istovremeno i izračunati vrijednost intelektualnog vlasništva. Prema preliminarnom čitanju, te drugostupanjske presude, to nije nedvojbeno jasno utvrđeno, ali mi ćemo svakako u razdoblju koje je pred nama ovoj temi se ozbiljno posvetiti, konzultirat ćemo tu i vašu knjigu i vašu doktorsku disertaciju, ako nam nešto bude mogla pomoći, ali u svakom slučaju, ono što je najvažnije, pa i u svjetlu donošenja ovog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima je da rezultat i te presude i ovog zakona bude usmjerena na boljitak svih naših i umjetnika i autora i diskografa i ja vjerujem da će se naći rješenje. Što se tiče ovog konkretnog pitanja oko privremene mjere, postoje neki pravnici koji smatraju da je to trebalo napraviti, postoje neki drugi koji smatraju da je trebalo čekati pravomoćnost presude, odnosno drugostupanjsko rješenje, pa ćemo i u tu vidjeti što će se dalje događati.

Izvolite, očitovanje.

Hvala vam lijepo gđo. ministrice. Dakle vi kao ministrica i doktorica znanosti morate razlikovati privatizacijski proces od poduzetništva. Privatizacijski proces je bio 1993. g., dakle u njemu stvarno nisam sudjelovao, kao ni u bilo kojem drugom privatizacijskom procesu, ali kao poduzetnik, da, jesam, trgovao sam, radio sam i nadam se da to nije kažnjivo bez obzira koliko ponekad imam dojam iz vaše stranke da ste protiv poduzetništva. Međutim, da bi približili ljudima o čemu se ovdje radi, radi se o tome da je recimo 2019.g. Croatia Records prikazala dobit iliti prihod od prava i digitalne distribucije na razini 16 milijuna kuna. Godinu dana ranije to je bilo 15 milijuna kuna. Svi relevantni pokazatelji i istraživanja kažu da 2/3 tih prihoda otpada na tzv. B katalog za koji smo i vi i ja sada utvrdili da postoji, ako ništa drugo barem kako vi velite prijepor, taj prijepor je ipak argumentiran kroz dvije sudske presude i kroz odluku Agencije Cer, dakle nije to sad došao netko s ulice ili je netko poput mene palamentirao na tu temu. Ako gledate vrijeme proteklo od prijave HGU-a to je 70 milijuna kuna jel je 7.g., ako gledate vrijeme od izdavanja rješenja CERP-a opet je u pitanju 50 milijuna kuna, ako gledate vrijeme od '93.g. do danas dakle sama prodaja i prihodi iz tog kataloga to su toliko veliki novci da država u svakom trenutku može uistinu čak zatražiti ponovo vlasnički udio u toj tvrtci i pri tome nemam ništa protiv nje, dapače tamo rade vrijedni ljudi i oni nisu ništa krivi, kriva je država koja ne reagira. I ja se nadam da će možda ovo pitanje ponukati vas ili neke druge da pokrene ono što je nužno, a to je dakle parkiranje tih novaca ili izricanje privremen mjere temeljem koje će se zaustaviti daljnji odljev naših novaca. Hvala vam.

Hvala. Sada će zastupnica Antolić Vupora postaviti pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.

Poštovani predsjedniče postavljam pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, dakle pitanje se odnosi na školsku godinu u kojoj je početak donio iste probleme i roditeljima i učenicima. Produženi boravak je samo jedan od problema, a to je da nije dostupan svim učenicima u RH. Samo neke općine odnosno gradovi i županije koji su osnivači škola mogle su sukladno svojim financijskim kapacitetima organizirati produženi boravak. Pitam g. ministra kada će produženi boravak biti dostupan svim učenicima u RH i kakav je status učiteljima u tim produženim boravcima?

Izvolite odgovor.

Dakle, poštovana gđo. zastupnice, produženi boravak je naravno nešto o čemu se jako dugo razgovara u hrvatskom obrazovnom sustavu. Puno varijanti je bilo nekada spominjano. Ono što u ovom trenutku Vlada RH provodi to je jedna reforma kompletnog predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja sa dijelom jednako tako u visokoškolskom, a upravo u cilju i sa svrhom da se svim učenicima u RH koji pohađaju osnovnu školu omogući ne produženi boravak nego cjelodnevna nastava. Volimo govorit o cjelodnevnoj nastavi zato što to u načelu u ovom pristupu ona i jest. Boravak može biti gotovo pa vezan sa nekakvim čuvanjem djece. U ovom slučaju ono što želimo napraviti je cjelodnevna nastava jer učenici u RH u osnovnoj školi u odnosu na svoje ostale kolege po drugim zemljama imaju daleko najmanji broj aktivnih sati. To je jedan bio od razloga zbog čega se ne stigne i trenirati sa njima određene vještine razumijevanja, komunikacije i prenošenja i interpretacije stečenog znanja. Dakle, u NPOO predviđeno je upravo za taj segment ukupno znanost i obrazovanja 7,5 milijardi od čega 5 milijardi ide prema osnovnom i predškolskom odgoju, predškolski odgoj u smislu da svi dječji vrtići u RH stvore kapacitete odnosno izgrade svi ovi kapaciteti kako bi sva djeca u Hrvatskoj obavezno pohađala onu pripremnu godinu prije nego što krenu u 1. razred, a paralelno sa time ide i dogradnja i izgradnja novih škola da svi budu u jednoj smjeni i rade od 8 sati ujutro do 3 sata popodne odnosno po potrebi nekakvih lokalnih uprava i samouprava ovisno o interesu i do 5 popodne. Kažem da su sredstva osigurana, već su svi više-manje kontakti županija, općina i gradova po pitanju potreba i načina dobivanja sredstava u tijeku, a raspis natječaja će biti odnosno poziv za podnošenje dokumentacije projektne će bit negdje za mjesec do dva dok se do kraja završe tehničke pripreme. Kažem novac je osiguran, prema tome onaj dio kojeg odrade lokalne uprave i samouprave u smislu projektnih dokumentacija, nakon toga ide provjera projektne dokumentacije i odobravanje sredstava, javnu nabavu provode jedinice lokalne uprave i nadam se da će Hrvatska imat dovoljno građevinskih kapaciteta da izgradi sve ovo što smo planirali s obzirom da nam sredstva stoje na raspolaganju.

Izvolite očitovanje.