Hvala lijepa uvaženi g. zastupniče Jankovics. Hvala vam zapravo da ste ponovo istaknuli to pitanje koje mi pratimo od samih početaka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, čije rješavanje je zapravo u interesu cijele države. Htio bih baciti malo svjetla na povijesnu političku genezu, zapravo rješavanja o konačnom utvrđivanju granične crte. Pregovori koji se odviraju znači za utvrđivanje granične crte između Hrvatske i Srbije kroz međudržavnu komisiju, diplomatsku komisiju za identifikaciju i utvrđivanje i pregovore o ugovoru državnoj granici, mi smo imali negdje u lipnju 2019. g. zadnju, posljednju, mislim ne i konačnu, 11. sjednicu u Beogradu, bilateralnu o tome pitanju i tada je doista došlo do jednog dobrog, jedne dobre konstatacije da bismo, ta određena katastarska zapravo odstupanja, da bismo mogli doista uskladiti sa rješavanjem graničnog pitanja. Ali granica je negdje oko 326 kilometara, a vi doista ste rekli za ovo jedno selo, međutim, tu je doista i više, meni je poznat zapravo taj dio, to je negdje oko 115 četvornih km, to nije samo Kendžija, tu su Karapandže, Vukovarska i Šarengradska Ada, a naravno da je onda pandemija koja je zapravo spriječila daljnju komunikaciju, bila zapravo jedini, čini mi se, razlog, i mi nastojimo, evo sad ponovno, otvoriti zapravo i to pitanje. Ukoliko naravno, to pitanje, ne bi se moglo riješiti, naravno, bilateralnim putem, još uvijek postoje međunarodna sudišta, znači Međunarodni sud pravde. Naime, hrvatsko stajalište je, polazi od međunarodnog prava, od utvrđene činjenice tzv. „Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju“, odnosno Badinterove komisije, znači da su te, taj dio, to su katastarske čestice koje pripadaju i koje su pripadale RH i gdje Hrvatska ima nadležnost, kako građanskopravnu, tako sudsku, upravnu i policijsku nadležnost u tom dijelu. Naravno da smo isto tako, paralelno nastojali, dok se to ne utvrdi, pokušavali smo ekonomsko-monetarno i .../nerazumljivo/... kako god uključiti zapravo ove, ovaj dijelove zapravo u sustav RH, ali naravno, dok se god ne riješi to granično pitanje, problem ostaje. Naravno, taj problem ne ostavlja nas ravnodušnim, mi ćemo naravno, u sklopu svih ovih otvorenih pitanja koje Hrvatska ima sa Srbijom, vi ste spomenuli nestale osobe, na tome smo jako osjetljivi, to je bolna činjenica, emocionalno nas jako i naravno, opterećuje, a i kao državu, mi smo moramo dati odgovore članovima obitelji nestalih, 1858 je nestalih osoba. Mi smo jasno uputili Srbiji da pregovori i nastavak odnosa upravo je uvjetovan rješavanjem tih pitanja, odšteta logoraša i svim drugim pitanjima, ali evo, što se tiče ovog vašeg, dakle, lijeva obala Dunava, ja sam tu optimist i rado ću, evo i posjetiti čak i te krajeve, kako bih ohrabrio naše, kako ste vi rekli, žive ljude, stanovnike toga dijela koji je naravno, pripada sigurno RH. Hvala vam lijepa.
“