Gospođe i gospodo zastupnici počinjemo sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama članaka 132. do 139. Poslovnika Hrvatskog sabora. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prelaza na prvu točku dnevnog reda. Danas prva na redu zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj postavlja pitanje ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite zastupnice.

Hvala. Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predsjedniče Vlade i ministri, poštovani gospodine ministre. Temeljem odredbi svog Ustava Republika Hrvatska je dužna štititi prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu, te promicati njihove veze s Domovinom. Na osnovu navedenih ustavnih odredbi Republika Hrvatska skrbi i o interesima Hrvata u BiH što je posebice važno istaknuti s obzirom na aktualnu političku situaciju nama u susjednoj državi. Jednakopravnost i konstitutivnost naroda u BiH kao u suverenoj i jedinstvenoj državi politička je platforma koju načelno podupiru predstavnici RH prigodom svih međunarodnih konzultacija koje se vode s ciljem prevladavanja različitih gledišta o budućem funkcioniranju državnih institucija BiH. Pored navedenih činjenica dužna sam napomenuti to da pripadnici bošnjačke nacionalne manjine u RH prirodno njeguju poseban interes za sva politička zbivanja u BiH u kojoj njihova matična nacionalna zajednica predstavlja ujedno i najbrojniji od 3 jednakopravna i konstruktivna naroda koji čine temelj državnosti BiH. Budući da sam kao zastupnica Hrvatskog sabora istovremeno i predstavnica i bošnjačke nacionalne manjine u ovom visokom domu željela bih vam postaviti gospodine ministre slijedeće pitanje. S obzirom da ste kao šef hrvatske diplomacije nedavno posjetili Sarajevo i Moskvu i da su tom prilikom vođeni sadržajni i konstruktivni razgovori o temi BiH molim vas da nam odgovorite koliko smo se prema vašem mišljenju uspjeli …/Upadica: Hvala vam lijepa./… približiti jednom da završim optimalnom rješenju i održivom dogovoru oko funkcionalnog državnog ustrojstva BiH. Hvala.

Kolegice Lekaj molim vas da se držimo reda zbog budućih pitanja. Izvolite ministre odgovoro.

Hvala lijepa poštovana gospođo zastupnice. Prije svega bih rekao da u pravu ste što se tiče Hrvatske kao demokratske države koja je jedinstvena zapravo u Europi, koja upravo temeljem poštivanja nacionalnih prava, svih mogućnosti osiguravanja temeljnih ljudskih prava, građanskih prava može biti primjer u EU i šire. I vi ste uostalom i predstavnica isto tako i bošnjačke zajednice. Da, u Sarajevu sam bio nedavno kao nastavni sastanak na odlazak premijera Andreja Plenkovića 13. prosinca upravo u trenutku kada su bile istaknute političke tenzije u BiH koje ste pratili i bile su izuzetno vidljive. S jedne strane separatističke težnje, s druge strane unitarističke, a vidjeli ste po refleksiji i po utjecaju naknadno i svih političkih lidera da je taj posjet predsjednika vlade Andreja Plenkovića bio izuzetno dobro prihvaćen od svih sudionika, svih političkih aktera i naravno međunarodne zajednice. Prva rečenica došao je kao prijatelj, došao je kao partner. Drugi dan sam na vijeću za vanjske poslove upravo govorio o tome, o tome posjetu jer Hrvatska je jedna od rijetkih članica, zemalja članica EU koja izravno posjećuje i pridaje izuzetnu važnost stabilnost, političkoj stabilnosti …/nerazumljivo/… funkcionalnosti i prosperitetu BiH. To je za Hrvatsku ne samo izuzetno važno zbog hrvatskog naroda koji je tamo konstitutivni narod, koji bi trebao biti jednakopravni narod temeljem inzistiranja na izmjeni, izmjeni izbornog zakona koji bi trebao ukloniti sve oblike diskriminacije, nejednakosti u izbornom procesu nego je to i sigurnosno političko pitanje. Naime, Hrvatska je jedina članica EU koja dijeli najdužu granicu, vanjsku granicu s BiH. I može, ime i ekspertizu, iskustvo jedina doista legitimno svjedočiti unutar EU o važnosti, stabilnosti i funkcionalnosti BiH. Naravno, predsjednik vlade je na Europskom vijeću govorio upravo 3-4 dana iza toga, a u dogovoru našem ja sam bio prvi ministar koji je posjetio BiH u prvim danima Nove godine 4. i 5. temeljem dogovora i razgovora sa predsjednikom vijeća ministara o potrebi održavanja zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH koji bi se trebao dogoditi u proljeće. Prema tome, tu nema samo dakle političkog načelnog narativa nego ima i supstance, ima i sadržaja kada govorimo o pitanju energetike, kada govorimo o prometnoj infrastrukturi, o plinskoj konekciji, zaštiti okoliša i svim onim drugim temama koje nas povezuju. Naravno da ćemo se snažno zalagati upravo još ima prostora, vremena, da se dogodi izmjena, izmjena izbornog zakona jer on je jedini temelj i jedina garancija budućnosti stabilnosti BiH. O tome sam razgovarao kao što ste naravno spomenuli i za mog recentnog posjeta Moskvi. Naravno Moskva je isto tako zainteresirana, Rusija je važna zemlja prije toga. Prije svega moj posjet tamo je bio kako bih poslao poruku mira, stabilnosti, kako bih dao prostora dijalogu i jako smo sveobuhvatno razgovarali naravno i o BiH o potrebi promjeni izbornog zakona za što sam dobio i njihovu suglasnost. Hvala lijepa.

Izvolite kolegice Lekaj Prljaskaj.

Poštovani gospodine ministre, zahvaljujem se i iskazujem zadovoljstvo vašim odgovorom i isto smatram da funkcionalno državno ustrojstvo BiH definitivno je najbolja garancija na putu priključenja susjedne države u europskim integracijskim procesima i vjerujem da će na tom putu BiH imati apsolutnu potporu od strane državne vlasti RH. Još jednom zahvaljujem.

Prelazimo na drugo pitanje. Zastupnik Mato Franković postavit će ga ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministre Butković na brodskoj liniji 807 Dubrovnik – Koločep – Čopud – Šipan prometuje brod Postira. Navedeni brod proizveden je 1963. godine te je unatoč redovnom održavanju njegovo stanje danas takvo da bi nastavak prometovanja ovog broda na liniji 807 predstavljao ozbiljnu životnu ugrozu, kako za posadu tako i za sve putnike na navedenom plovilu. Naime, 25. listopada 2021.g. zbog dotrajalosti plovilo je imalo pomorsku nezgodu, srećom bez posljedica za ljudske živote te su svi bili uvjereni kako se nakon toga navedeno plovilo više neće vratiti u plovidbu na liniji 807. Međutim, navedeno plovilo se nakon remonta vratilo te ponovno vrši prijevoz na navedenoj liniji. U zadnjih 20 godina promijenilo se više predsjednika Uprave Jadrolinije, otprilike jednaki broj je bio i obećanja kako će Elafidski otoci dobiti novije plovilo. Radili su se nacrti, prezentirali javnosti no do današnjeg dana od tog svega nije se dogodilo ništa. Želim napomenuti kako se radi o iznimnoj isplativoj liniji koja najmanje šest mjeseci u godini radi sa punim kapacitetom, stoga je još nerazumnija dugogodišnja ogluha uprave Jadrolinije na probleme stanovnika Elafita, ali istovremeno ignoriranje sigurnosnih aspekata plovidbe brodom Postira gdje se gotovo svakodnevno u potencijalnu opasnost dovode posada i putnici. Poštovani g. ministre stanovnici Elafita nikad nisu tražili najnovije plovilo. Na tržištu rabljenih plovila postoji cijeli niz plovila koji udovoljavaju potrebama linije 807. Slijedom navedenog kao predsjednik skupštine Jadrolinije molim vas da pozovete na odgovornost predsjednika Uprave Jadrolinije te zatražite odgovornost u kojem vremenskom roku se može očekivati zamjena broda Postira novijim plovilom, adekvatnim za svakodnevno putovanje u Elafite …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i s Elafita prema gradu Dubrovniku. Hvala lijepo.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepo g. zastupniče. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici. Što se tiče vašeg pitanja odlukom Vlade RH iz 2016.g. kojom je zapravo Vlada donijela odluku o određivanju linija u javno obalnom linijskom prijevozu određena je linija br. 807 koja spaja Šipan, Lopud, Koločep s Dubrovnikom i obrnuto i u toj odluci je određena minimalna učestalost tjednih linija, konkretno i te linije što iznosi 26 linija tjedno u van sezoni i 28 linija u sezoni tjedno. Točno je da navedenu liniju servisira brodar Jadrolinija sa brodom Postira koji je duljine negdje oko 45 metara, brzinom do 14 čvorova i točno je da je godina proizvodnje odnosno da budem slikovit, stariji je od aktualnog ministra mora, prometa i infrastrukture u ovom sazivu Vlade. Slijedom toga mi smo sa Upravom Jadrolinije razgovarali na tu temu, činjenica je da je korona u posljednjih dvije godine udarila ne samo turizam nego i promet pa time i Jadroliniju i da je njihov prihod u posljednje dvije godine poglavito u 2020.g. bio manji i nisu mogli ići u neke dodatne odnosno ići u investiciju nabavke i gradnje novih brodova, budući da su se borili za likvidnost i u tom dijelu je Vlada RH i pomogla ne samo Jadroliniji nego i svim drugim vidovima prometa, naravno prijevoznicima kojima je to bilo potrebno. Mi smo u ovoj godini planirali najprije kroz NPO nabavku šest novih brodova i to konkretno tri nova putnička broda od čega bi dva bila do 45 metara i to na hibridni pogon koji bi zadovoljili ne samo Elafite nego i Lošinjski arhipelag i u tom smislu su projekti završeni i oni će biti predani Upravi Jadrolinije, oni će raspisati natječaj u ovoj godini i u ovoj 2022.g. krenut će gradnja tih brodova, tako da možemo računati negdje kroz 2023.g. da će biti izrađena nova dva broda, jedan definitivno i za ovaj dio koji vas zanima. Do tada ćemo pokušati naći način da Postira ako ona to ne bude više mogla još uvijek to servisira da se možda i kupnjom nekog polovnog broda to nadomjesti na način da ljudi dolje budu zadovoljni, naravno da linija i sve to skupa funkcionira. Ponavljam, znači Jadrolinija ide u nabavku novih brodova, šest novih brodova koji će se financirati najviše iz NPO-a, dijelom iz kreditnih sredstava i to tri nova putnička broda i tri katamarana i u tom dijelu krećemo u taj investicijski ciklus koji je bitan za održavanje svih linija, naravno bitno je i za natječaje koji slijede jer samo onaj brodar koji ima nove brodove koji je spreman može zadovoljiti uvjetima natječaja. Hvala vam lijepa.

Izvolite kolega Franković očitavanje.

Zahvaljujem g. ministre. Zadovoljan sam vašim odgovorom, međutim nabavka novog plovila uzima i određeno vrijeme, ponavljam još jednom da brod Postira jednostavno više nije adekvatan i predstavlja ugrozu i za posadu i za sve putnike i ne možemo ni zamisliti kakav bi scenarij bio da se ne daj bože nešto dogodi. I zato vam želim skrenuti pažnju na to da akcije treba poduzimati čim prije i poslati zamjenski brod umjesto broda Postire jer brod Postira ovaj posao više ne može izvršavati. Hvala lijepo.

Prelazimo sada na treće pitanje, zastupnik Hrvoje Šimić postavit će ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Izvolite.

Hvala lijepa predsjedniče HS-a. Poštovane predsjedniče Vlade RH sa ministrima, ministricom. Evo moje pitanje za poštovanog ministra Ćorić. Nedavno ste posjetili Slavoniju, točnije bili ste u našičkom kraju u Općini Donja Motičina u mjestu Seonu ste otvorili svečano radove na jednoj od dionica aglomeracija Našice jednog od vrlo kompleksnih i zahtjevnih projekata koji će gotovo u cijelosti riješiti i vodoopskrbnu, ali i komunalnu mrežu na širem području grada Našica i pripadajućih općina. Takvih projekata je niz diljem RH, naravno u raznim fazama izvođenja. Zanima me evo vaše mišljenje, što to predstavlja u konačnici i za lokalno stanovništvo nakon realizacije tih projekata, ali isto tako što to predstavlja pojedinoj jedinica lokalne samouprave kao opterećenje njihovog proračuna? Hvala lijepo.

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa g. zastupniče Šimiću na vašem pitanju. Dakle, projekti vodno komunalne infrastrukture ne samo u Našicama koje ste spomenuli kao jedan od primjere već općenito širem RH imaju prije svega za cilj učiniti odnosno postići standard koji su naše građanke i građani zaslužili na području cijele RH, a to je pristup javnoj Vodoopskrbi s jedne strane, s druge strane i javnoj vodi. Kada govorimo o Slavoniji i slavonskim županijama u ovom trenutku riječ je o 17 projekata ukupne vrijednosti preko 4 milijarde kuna, kada govorimo o RH govorimo o projektima koji u ovom trenutku njih 60-tak su vrijednosti preko 25 milijardi kuna i govorimo o tisućama kilometara prije svega javne Vodoopskrbe s jedne strane jer je ona znatno veći problem, ispričavam se, javne odvodnje s jedne strane koja je veći problem od javne Vodoopskrbe s druge strane. Ono što ćemo učiniti na taj način je premrežiti RH vodnokomunalnom infrastrukturom i u svakom dijelu RH neovisno o geografskoj poziciji otvoriti perspektivu prije svega ostanka našeg stanovništva s jedne strane, s druge strane i razvoja čitavog niza djelatnosti koji bez te vodnokomunalne infrastrukture jednostavno ne bi mogle biti razvijenije. Tu mislim, mislim i o turizmu, ruralnom turizmu u dijelu područja tu mislim isto tako i o industrijskoj aktivnosti naravno bez, koja bez vodnokomunalne infrastrukture nije moguća. Kako i na koji način to mislimo financirati jasno je da je riječ o kombinaciji omotnica s jedne strane sredstvima iz prošlog OPKK 2014.-'20.. Ta sredstva bit će potrošena do kraja 2023.g. u apsolutnom iznosu. S druge strane u novom programskom razdoblju '21.-'27. i ta sredstva bit će isto tako podržana s treće strane. Sredstva iz NPOO-a za ove potrebe iznosit će nešto preko 4 milijarde kuna. I u konačnici ona infrastruktura koja ne bude obuhvaćena aglomeracijama bit će financirana iz NPOO-a putem manjih intervencija odnosno manjih zahvata. Iznosi za to predviđeni su preko milijardu i pol kuna. Neki od tih natječaja su već u tijeku i mislimo omogućiti svakoj JLS u Hrvatskoj koja je izradili dokumentaciju da pristupi tim natječajima i zapravo riješi probleme opskrbe vodom s jedne strane odnosno s druge strane kanalizacije odnosno sustava javne odvodnje. Naša ideja je bila i bit će ubuduće da troškovi financiranja ovih projekata budu prije svega pokriveni sredstvima iz EU kako, kako sam rekao iz operativnog programa tako iz NPOO-a, pored toga dominantno financiranjem Hrvatskih voda odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i tek u nekom manjem dijelu koji je prosječno oko 5-6% kao što znate ide do 10% sredstvima JLS. Na taj način JLS-ovim a mi u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja odnosno Hrvatskim vodama želimo omogućiti da minimalno participiraju u ovim projektima, te svoj novac odnosno svoje proračune usmjere na druge projekte, a prije svega u cilju dizanja životnog standarda odnosno povećanje kvalitete života građanki i građana širom RH. Hvala vam lijepo.

Izvolite zastupniče očitovanje.

Hvala lijepa ministre. Naravno da sam zadovoljan sa vašim odgovorom, ali prenosim također i zadovoljstvo krajnjih korisnika koji su godinama čekala opskrbu pitkom vodom. Znamo da je pitka voda kao što ste i sami rekli jedan od znakova standarda kvalitete i osnovnih preduvjeta za ostanak, pogotovo u ruralnim sredinama, ali naravno i preduvjet i za bilo koju vrstu, daljnju vrstu napretka upravo u tim krajevima. Izuzetno mi je drago i ovo što ste spomenuli da će i oni koji nisu uspjeli odraditi projekte vezano uz projekt aglomeracije da će uspjeti riješiti svoje osnovne probleme na drugi način kako ste spomenuli odnosno da će Vlada RH naći načina da pomogne upravo i za popravke vodoopskrbne mreže, ali i za dogradnju daljnje komunalne infrastrukture poglavito u ruralnim sredinama. Evo, hvala lijepo.

Sada će zastupnik Davor Dretar postaviti pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala vam lijepa poštovani g. predsjedniče HS, uvažene ministrice, uvaženi ministri, kolegice i kolege. Poštovani premijeru dozvolite, moje će pitanje biti vezano uz izradu strateškog plana za poljoprivredu, dakle ključnog dokumenta za povlačenje 3 milijarde i šest stotina milijuna eura iz europske blagajni namijenjenih hrvatskom selu i proizvodnji hrane. Koncem prošle godine, samo da podsjetim, u Ministarstvu poljoprivrede došlo je do dramatičnih događanja nakon što je iz Europske komisije stigao dokument na 83 stranice u kojem se opširno govori o nedostacima hrvatskog nacrta strateškog plana za poljoprivredu, dakle ključnoga dokumenta za povlačenje već spomenutih sredstava u razdoblju od 2023. do 2027.. Zbog kritika Europske komisije vidjeli smo u cijelu situaciju morali ste se umiješati i vi i zatražiti promjene na čelu tima zaduženog za izradu strateškog plana, pa ste umjesto državnog tajnika Zdravka Tušeka kao prvog čovjeka za izradu tog dokumenta imenovali drugog državnog tajnika Tugomira Majdaka. Evo poštovani premijeru dozvolite da vas pitam. Trebaju li se hrvatski poljoprivrednici da će zbog nerada i nesposobnosti zbog lošeg strateškog plana hrvatska poljoprivreda ostati bez 3 milijarde i 6 stotina milijuna eura i hoće li državni tajnik Tušek snositi kakvu političku odgovornost zbog neodgovornog rada na dokumentu kojim kreiramo budućnost hrvatskog sela i hrvatske poljoprivrede? Hvala vam lijepa.

Predsjedniče vlade izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa. Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici dobar dan na početku još jednog zasjedanja HS u ovome sazivu. Zahvaljujem zastupniku Dretaru na ovom pitanju. Što se tiče strateškoga dokumenta, dakle plana zajedničke poljoprivredne politike i svega onoga što je dio našega nacionalnoga plana za ovo višegodišnje financijsko razdoblje on je u potpunosti na tragu programa Vlade RH povećanja poljoprivredne proizvodnje naše strategije za poljoprivredu koja je kao što znate provedena u javnoj raspravi koju je zaista najveći broj dionika i osobno sam bio na nekoliko takvih velikih konferencija sa svim našim poljoprivrednicima temeljito raspravljao ministrica Vučković uživa moje povjerenje, ona je ta koja je zadužena da se svi dokumenti prihvate na vrijeme, da se pripreme podloge i da naravno, intenzivnim radom iskoristimo sve one mogućnosti koje imamo na raspolaganju kroz zajedničku poljoprivrednu politiku, kroz ulaganja u ruralni razvoj. Mi smo u proteklim godinama zaista na neki način i rasteretili hrvatski državni proračun jer se dio potpore našim poljoprivrednicima proteklih godina sve više prebacio na europski proračun, a sve manje imao terete za dio proračuna koji se odnosi na poljoprivredu, ali smo, isto tako, prateći sve rizike, sve izazove, sve krize s kojima je bio suočen poljoprivredni sektor, osobito u ovom razdoblju pandemije koja je izazvala poremećaje po svim mogućim segmentima gospodarstva ili sektorskih politika, pa tako i u poljoprivredi, donosili brze, adekvatne mjere potpore koje su omogućile baš svim dionicima u okviru našeg poljoprivrednog sustava da ostanu na nogama i da rješavaju svoje probleme. Mi ćemo zato u dobroj suradnji koju imamo i sa poljskim povjerenikom u EU komisiji koji je i osobno sudjelovao na nizu tih sastanaka i pozna Hrvatsku i bio je ovdje i osobito za vrijeme predsjedanja, učiniti napore da, ne samo svi strateški dokumenti budu doneseni na vrijeme, nego da se iskoriste ta sredstva za jačanje hrvatske poljoprivredne proizvodnje, njenu konkurentnost, ulaganje za mlade, a na određeni način i digitalizaciju poljoprivrede. S te strane, niz zakona koji će biti u saborskoj proceduri ili su već bili usvojeni, predstavljaju jednu cjelinu reformi koje poduzimamo, a sa osnovnim ciljom ispunjavanja naših ambicija iz programa Vlade iz 2020. g. usklađenih sa Nacionalnom razvojnom strategijom koji će biti kvalitetan i snažan doprinos snaženju hrvatske poljoprivrede i hrvatskoga sela. Naravno da nećemo zaboraviti ni ribarstvo budući da je Hrvatska pomorska zemlja, ulažu se maksimalni napori i uopće za našu jadransku i mediteransku orijentaciju i to gledamo holistički, cjelovito i kroz aktivnosti Ministarstva mora koje provodi praktički, renesansu na hrvatskoj obali kad je riječ o investicijama u hrvatske luke, a to onda uključuje i ribarske luke i to naši ribari jako dobro znaju i nastojat ćemo da cjelina tih aktivnosti bude upravo onakva kakvu smo planirali. Prema tome, da li negdje nešto piše u nekom članku, da li je netko negdje na nekoj funkciji, ja moramo priznati da nikakvih problema na razini Vlade sa komunikacijom prema našim partnerima u EU komisiji u vezi toga nismo imali. Hvala.

Izvolite očitovanje zastupniče Dretar.

Hvala vam lijepa poštovani predsjedavajući, poštovani g. premijeru. Eto, ne mogu baš reći da sam zadovoljan vašim odgovorom, mogu reći da sam zadovoljan formom u kojoj ste dali taj odgovor jer je to naravno jedna klasična i standardna forma koju smo i očekivali, dakle jedan PR-ovski članak, molim vas lijepo, bez ikakve zamjerke, ali od istine se ne može pobjeći. Istina jest takva da vi odnosno vaše poštovane kolegice i kolege vladajući gledate na situaciju u Hrvatskoj očigledno nekim potpuno drugim naočalama iz neke potpuno druge perspektive. Čujemo, eto i od članova vaše Vlade da je vama u ovoj zemlji dobro i da je ovdje lijepo živjeti. Pokazatelji su nažalost potpuno drugačiji, kako gospodarski, tako i oni demografski, vidimo i sami, kad ste se vratili sa grudanja iz Petrinje što o tome tamo misle ljudi. Vjerujem da svatko tko ovu zemlju želi gledati kao zemlju u kojoj svi imamo isto pravo na jednak život, život dostojan čovjeka, na pristojnu plaću, dostojanstven posao, ne mogu biti suglasni sa načinom na koji trenutno ova Hrvatska stoji i načinom i smjerom u kojem ova domovina ide. Hvala lijepa.

Idemo na pitanje broj 5, zastupnica / zastupnik Dragana Jeckov postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Alandroviću, izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani g. ministre Aladroviću, iza nas su dvije uspješne faze programa zapošljavanja žena poznatog pod nazivom Zaželi. Uspješne, kako iz perspektive zaposlenih žena, tako iz perspektive korisnika, odnosno onima o kojima su se te žene brinule. Međutim, krajem prošle godine taj projekat je u najvećem broju jedinica lokalne samouprave završio. G. ministre, moje pitanje je vrlo jednostavno. Kada će projekt Zaželi započeti u 2022. g.?

Izvolite odgovor, ministre.

Poštovana saborska zastupnice, poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici. Kada govorimo o projektu Zaželi, ja ću se apsolutno složiti s vama da je ovo apsolutno uspješan projekt, projekt za koji je u, na početku bilo .../Govornik se ne razumije./... odnosno locirano oko 300 milijuna kuna, a koji je narastao na 1,8 milijardi kuna, dakle ušesterostručen je proračun za projekt Zaželi kao takav i to je najbolji pokazatelj kako je projekt utjecao, kako na zapošljavanje žena u ruralnim krajevima, tako i na socijalnu uključenost istih žena, odnosno na istim lokacijama. On se provodio u 749 projekata je bilo ukupno, dakle vrijednosti više od 1,8 milijardi kuna i kao takav je predviđen i u programiranju za ISF Plus, dakle za programsko razdoblje između 2021. i 2027. g. Mi smo u kontinuiranoj komunikaciji sa EU komisijom, projekt kao takav se nastavlja i u sljedećem financijskom razdoblju. Ono gdje postoji određeni izazov koji je pred nama je upravo ovo razdoblje dok, između dakle završetka jednog programskog razdoblja i usvajanja operativnog programa, međutim, razrađujemo nekoliko scenarija na koje ćemo kompenzirati taj preostali dio vremena i u Ministarstvu vrlo aktivno radimo na tome. Nije u većini nego u dijelu jedinica završen projekt, no međutim u svakoj jedinici u kojoj je završen mi moramo naći alternativan način kako da se brinemo o starijim osobama koje su obuhvaćene projektom, tako i da zaposlimo sve one koji su na tržištu rada odnosno koji su na tržištu rada raspoloživi za ovakav način rada. Taj projekt u sebi zapravo obuhvaća tri od četiri prioritetne osi iz Europskog socijalnog fonda, govorim o zapošljavanju, socijalnoj uključenosti i obrazovanju i kao takav će zasigurno biti nastavljen i u sljedećem razdoblju. Za 2022. godinu naći ćemo određene kompenzacijske modele i vrlo brzo ih predstaviti kako javnosti tako i svima onim jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, te svim onim udrugama civilnog društva koje su provodile ovaj projekt da znaju da imaju informacije na koji način će se projekt sada kratkoročno, a zatim i dugoročno nastaviti. Hvala.

Hvala. Izvolite očitovanje zastupnice Jeckov.

Zahvaljujem. Poštovani gospodine ministre ja sam djelimično zadovoljna vašim odgovorom. Očekivala sam da ćemo imati priliku biti još precizniji, međutim ukoliko ste spomenuli kompenzacijske mjere to je nešto što je dobro, to je nešto što će svakako itekako obradovati sve one koji su kako korisnici, dakle osobe starije životne dobi u nepovoljnijem položaju, tako i nezaposlene žene i kao što ste rekli sve tri osi će i dalje biti prisutne i dalje će biti ispunjene. Dakle, očekujemo vašu hitnu reakciju kao što ste rekli kompenzacijskim mjerama. Zahvaljujem.

Šesto pitanje zastupnica Vesna Vučemilović postavit će potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću. Izvolite.

Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, ministri i ministrice moje pitanje je poštovanom ministru Mariću. Naime, prije ulaska u EU Hrvatska je imala nultu stopu PDV-a na sve vrste kruha, mlijeka i još neke proizvode. Ulaskom u EU ta privilegija je bila samo za one stare, odabrane privilegirane članice. Uveli smo stopu od pet posto. Vjerujem da vam je poznato kako od ove godine ćemo opet imati mogućnost imati ne samo nultu stopu PDV-a nego isto tako i jednu među stopu sniženu između nula i pet posto. Svakodnevno bilježimo i svjedočimo poskupljenjima ulje, šećer, mlijeko, kruh, brašno, osnovne prehrambene namirnice. Od 1. travnja isto tako plin, električna energija. Sve poskupljuje ne jednoznamenkastim stopama, nego 10, 20, 30 pa čak i 40%. Ja ću vas podsjetiti da u Hrvatskoj živi 423451 umirovljenik koji prima mirovinu manju od 2500 kuna. To su ljudi koji žive u teškom siromaštvu, usudila bih se reći u bijedi. I moje pitanje vama ministre glasi imate li bilo kakve projekcije i hoćete li iskoristiti ovu novu mogućnost, te uvesti nultu stopu PDV-a i isto tako sniženu stopu PDV-a između nula i pet posto do kraja ove godine i na koje proizvode.

Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege, cijenjeni zastupnici i zastupnice. Prije svega evo obzirom da se prvi puta vidimo da zaželim sve najbolje, uspješan rad u 2022. godini, prije svega puno zdravlja. Poštovana zastupnice hvala vam na pitanju. Porezna politika mislim da se u Hrvatskom saboru jako proteklih godina raspravljala i to je dobro, porezna reforma i svi ovi krugovi poreznog rasterećenja otvorili su čitav niz tema i ja mislim da možemo i danas konstatirati da je učinjeno jako puno i dobroga prije svega na rasterećenju gospodarstva i građana bilo u segmentu izravnog oporezivanja, bilo u segmentu neizravnog oporezivanja između ostalog u koji spada i porez na dodanu vrijednost koji ste sada upravo i spomenuli. Dakle, na jednoj od zadnjih sjednica Vijeća EU krajem prošle godine donesena je odluka, odnosno usklađena su sva stajališta da je otvorena ova mogućnost koju ste i vi spomenuli da se sada malo proširuju mogućnosti zemljama članicama po pitanju sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost. Kako je i to kada je objavljeno odnosno sam sam osobno sudjelovao u tim raspravama i donošenju i tad smo rekli da u Vladi ćemo sigurno to uzeti u obzir, ali staviti i u kontekst kompletnog okvira i porezne politike što smo do sada učinili, trenutnih okolnosti i izazova, ali i pogleda prema naprijed. Tako da PDV u svakom slučaju neće biti zanemaren u nekakvim našim idućim koracima. Koje mjere konkretno će biti o tome ćemo naravno izvijestiti i Hrvatski sabor, a i javnost kada za to bude i trenutak bilo da govorimo o ovim trenutnim okolnostima, bilo da govorimo o nekakvim pogledima u budućnost. Ja ću vas podsjetiti da u programu Vlade koji je bio zapravo izborni program za ovaj drugi mandat, a isto tako i ušlo je u program Vlade između ostaloga i mjera sa kojom smo predvidjeli nastaviti i daljnje rasterećenje u smislu poreza na dodanu vrijednost spuštajući opću stopu PDV-a na sniženu za sve ostale prehrambene artikle. Koja je zapravo bila naša osnovna namjera i sa prvim izmjenama u sustavu poreza na dodanu vrijednost i zapravo pokušati doprijeti upravo do između ostaloga kategorija stanovništva i naših sugrađana koje ste i spomenuli da li umirovljenika, da li naših građana, dakle radnika koji ostvaruju ispod prosječna primanja kojima izmjene poreza na dohodak bilo stopa, razreda, osobnih odbitaka ne mogu učiniti nekakvu korist obzirom da niti nisu u tim škarama, dakle zbog na žalost visine primanja bilo mirovine, bilo dohotka niti ne ulaze u te škare, nego da se posredno kroz snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost utječe na snižavanje cijena koje bi onda upravo u artiklima koji su u njihovim košaricama relativno više zastupljeni dovele do toga da dođe i do posebnog rasta njihovog raspoloživog dohotka. Međutim, iskustva koja smo do sada imali su više nego jasna. Dakle, kod snižavanja stope recimo poreza na dodanu vrijednost na električnu energiju, odvoz smeća i slične komunalije mislimo da se možemo složiti da je došlo i do opravdanog i pravog snižavanja cijene upravo za taj iznos snižavanja PDV-a, međutim situacija nije u potpunosti rezultira što smo u konačnici i sami bili u potpunosti svjesni kod recimo svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, jaja gdje naravno nije porez na dodanu vrijednost jedina kategorija koja utječe na ukupnu cijenu. U svakom slučaju ja bih rekao da je uzevši u obzir trenutne okolnosti koje ste spomenuli bilo da što se tiče energenata, plina, struje, pogonskih goriva i sličnih sve je to nešto što promišljamo. Znate i sami da smo do sada također poduzimali određene mjere, a isto tako u razdoblju koje je ispred nas poduzet ćemo dodatne mjere. Porezna politika je jedan od segmenata tog paketa o kojemu govorimo. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje zastupnice.

Hvala lijepa. Odgovorom nisam zadovoljna. Znači ova inicijativa na razini EU nije od jučer. Ona je krenula 2018. godine imali ste dovoljno vremena u ministarstvu, a imate i dovoljno ljudi, mogli ste napraviti analize, projekcije, utjecaj na proračun itd. Očekivala sam konkretan odgovor, očigledno ga nema i malo me taj vaš odgovor podsjeća na onu narodnu sit gladnom ne vjeruje. Činjenica je da ste vi i ova vlada izabrali upravo PDV kao glavni punjač proračuna. To je najnepravedniji porez, plaćaju ga isto i oni koji imaju i oni koji nemaju i činjenica je da nikada niste krenuli sa malo ozbiljnijim zahvatima kad je u pitanju porez na imovinu, da bi oni najbogatiji, oni koji imaju najviše plaćali ipak malo više u taj državni proračun. Doduše možda bi onda izgubili i ponekog prijatelja na čijim jahtama ljetujete, ali s druge strane ipak možda bi trebali razmisliti o tome jer svaki drugi stanovnik RH nema novaca za neke nepredviđene troškove i to je naša realnost i to je realnost ove države u kojoj živimo. Čak 70% onih koji su u kategoriji siromašnih je u 5 slavonskih županija i u Sisačko-moslavačkoj županiji. To nije spriječilo HDZ-ovu gradonačelnicu Petrinje da uvede prirez od 10% od ove godine. Stoga nama Slavoncima ova vlada je osigurala kartu u jednom smjeru za Njemačku i ništa više ni u prošlom, a ni u ovom mandatu. Molim pisani odgovor jer nisam zadovoljna. Hvala.

Prelazimo sada na 7 pitanje, zastupnica Selak Raspudić postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani premijeru Plenkoviću, neću vam pitati je li vam se grlo osušilo kada ste trebali nazvati Ursulu von der Leyen kao što ste obećavali da nam produži rok za Fond solidarnosti EU ili se Ursula možda ne javlja na vaše pozive zato što je recimo u razgovoru s europskim javnim tužiteljem odlučila malo bolje birati društvo. Neću vas to pitati jer je svima jasno da imate bilo kakav utjecaj unutar EU nešto biste po tom pitanju učinili i ti novci ne bi na kraju išli iz naših džepova nego iz Fonda solidarnosti. Neću pitati ni zašto naričete nad nedostatkom medijske pažnje i jesu li sva sredstva javnog oglašavanja trebala prenositi uživo vaš velebni intervju na HRT-u. Neću vas to pitati jer je neupitno da će ministrica Obuljen koja je ovdje, kojoj je u emisiji Otvoreno čudesno izletjelo kako uređuje prilog u toj istoj emisiji potaknuti makar javni servis da malo bolje izvijesti o uspjesima vaše vlade. Neću vas pitati ni zašto je Markov trg još uvijek ograđen kada ste samo vi prepoznali ugrozu od terorizma ili kako vam se sviđa mijenjanje šešira vašeg najdražeg koalicijskog partnera Pupovca od proslave do proslave. Da vam to smeta sigurno biste tu koaliciju odavno raskinuli. Pitat ću vas radije jedno strukturno pitanje koje nije u fokusu javnosti, a koje objašnjava mnogo toga što se događa u Hrvatskoj kako ste premrežili sve institucije, širili vlastitu biračku bazu i onemogućili dugoročni prosperitet naše domovine. Moje pitanje je jednostavno, imate li podatak ili barem okvirni broj koliko je narastao ili se smanjio broj zaposlenih u središnjoj državnoj i javnoj upravi u odnosu na posljednje 4 godine i čime taj broj opravdavate?

Predsjedniče vlade, izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa. Poštovana, poštovana zastupnice Selak Raspudić, najprije vam čestitam, želim vam svako dobro, pratimo medije, ne gledamo samo vlastite intervjue i u tom kontekstu osvrnut ću se na ove neke stvari koje ste rekli da nećete pitati jer mislim da je dobro da to pitamo. Prvo ću omiljenu tezu MOST-a, ne samo vas nego i vaših kolega, a to je proglašavanje naše parlamentarne većine hrvatsko-srpskom koalicijom. Vi kao glavna ljubiteljica Milanovića šutite, kao i gospodin Bulj tu iza vas kad se Milanović grli, hvali, bratimi, partneruje s Dodikom, tišina, gromoglasna tišina MOST-ovaca. Ništa, nula, zero i tako godinu i pol dana, a niste jedini, kao i svi ovi drugi koji su se očitovali prije 10-tak dana, šute, čak i na jučerašnju ili prekjučerašnju izjavu šute, ništa. Šta biste vi raskinuli, jeste vi raskinuli vašu ljubav s Milanovićem, niste. E pa vidite kada aršini budu isti onda grakćite. Ne mislim na vas, nego na druge koji su se tu očitovali. Što se tiče EU, dakle za razliku od vas i vašeg silnog utjecaja i u Hrvatskoj, a kamoli na europskoj razini, Hrvatska je respektabilna članica EU. Članica koja u ovom razdoblju, a to je razvojno desetljeće jer kad smo riješili sve nacionalne zadaće ima na raspolaganju 25 milijardi EUR-a, od toga većina bespovratna. To je sigurno zaslugom MOST-a, jer da nije bilo MOST-a i oporbe sigurno tih novaca na raspolaganju ne bi bilo. Ne bi, 100% ih ne bi bilo to je sigurno. Što se tiče upliva i utjecaja, e to ćemo vidjet, to ćemo vidjet. Što se tiče Europskog fonda solidarnosti ja ne pamtim da je netko dobio za Grad Zagreb, čini mi se 683 milijuna eura sa usporedivim prirodnim katastrofama u drugim situacijama, a za Petrinju 320 milijuna i jedno i drugo se provodi, troši, ubrzat će se, dapače, propasti neće. Specifičnost dvaju potresa, specifičnost činjenice da se sve ovo odvija u vremenu pandemije covida-19, specifičnost činjenice koju omogućuje regulativa Europskog fonda solidarnosti to je da ako birate da ne vraćate samo u prijašnje stanje, a samo bi neko ko nema nikakav osjećaj u kavom stanju je Zagreb i njegove stare zgrade u pogledu čvrstine i protupotresne snage vrati sve u prijašnje stanje, malo polijepio i čekao da nas puf pukne još neki potres recimo od 6 pa da sve nestane kao kula od karata. Upravo zato je preporuka stručnjaka bila ići na konstrukciju obnovu, a EU fond solidarnosti će participirati u onom dijelu sredstava dokle bi išlo inače prihvatljivo u povratu prijašnje stanje. Prema tome, mi ćemo to sve riješiti, a što se tiče broja zaposlenih dal ih ima manje ili više, vjerojatno ih ima više, ja ću to pitati ministra Malenicu, ja taj podatak nemam, nemam ga u rukavu, ali ima zaposlenih zaposleni su da država bude učinkovitija, bolja i na korist građanima. Tako da u miksu ovoga što niste pitali i onoga što jeste, Malenica će vam poslati precizan broj. Hvala vam lijepa.

Prije nego što se očituje zastupnica Selak Raspudić kolega Bulj zatražio je povredu Poslovnika. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedniče. Premijer je povrijedio čl. 238. najprije je imenovao mene osobno što nema veze sa pitanjem moje kolegice, samo bi ukazao premijeru da na četničkim dernecima u Bačkoj Palanci i slaveći tvorevine kao što je Republika Srpska je bio vaš koalicijski partner Milorad Pupovac, slavio je tvorevinu četničku koja je nastala na zločinu Ratka Mladića i na tome vi i dalje inzistirajte i na tome radite jer …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj./… …zaista dobar partner sa Dodigom.

Kolega Bulj dobivate opomenu, ovo nije bila nikakva povreda Poslovnika, ovo je bila čista replika. Izvolite zastupnice Selak Raspudić.

Nisam iznenađena da ne znate odgovor na moje ključno pitanje, a to pokazuje koliko ozbiljno upravljate sustavom kad nemate ni pojma koliko je ljudi u njemu zaposleno, a kamoli onda tko tu i radi, pa ću ga ja dati. Dakle, uspoređujući podatke na dan 31.12.2017. i 30.9.2021. vidi se da je broj zaposlenih narastao za 6.761, kada se tom broju pridodaju i oni koji su decentralizacijom prešli u županije i oni koji su otišli u mirovine ispada da ste unazad četiri godine zaposlili najmanje 15.000 ljudi. Godinama vas se upozorava da državni javni aparat treba smanjiti jer ne samo da je ovoliki mastadont nemoguće financirati nego on omogućava razvoj klijentelizma koji vam očito odgovara čineći značajan broj ovisnima o političkoj volji onoga ko ih je na ta mjesta postavio. I onda se netko pita tko to guši naše gospodarstvo, zašto su porezi visoki i gdje nestaju proračunske milijarde. Ali kao u nekoj reklami, ni to nije sve, povrh tih novih troškova na hrvatskim kunama i nadalje jašu tvrtke povezane s USKOK-ovim optuženicima, pa tako vidimo da je Središnji državni ured za obnovu odabrao prvog izvođača radova na zamjenskim kućama koje će se graditi na potresom pogođenom području tvrtku u vlasništvu Marija Peteka sina kontroverznog poduzetnika Kreše Peteka koji je bio kao prvooptužen, uhićen u aferi Janaf. Mogli biste se malo raspitati o tome kako se troše proračunski novci u obnovi na potresom pogođenom području, ako nećete vi možda će europski javni tužitelj koji nije prepoznao kvalitete Gabi pa ju je ipak priveo pravdi kao što vi recimo jeste. Budući da jezik holivudskih blockbustera očito najbolje razumijete reći ću vam ovako, dont look down premijeru Plenkoviću, pardon dont look up, look down pa ćete vidjeti kakva je hrvatska stvarnost i zašto se toliki broj građana …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… iseljava i sve ono što je nama svima ostalima odavno jasno.

Idemo dalje, 8. zastupničko pitanje, kolega Mažar Nikola postavit će ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Cijenjene kolegice i kolege saborski zastupnici, poštovani predsjedniče Vlade RH sa ministricama i ministrima. Svoje pitanje upućujem ministrici kulture i medija gospođi Nini Obuljen Koržinek. Svjedoci smo da su nakon katastrofalnih potresa koji su zadesili RH, prvo onoga zagrebačkoga od 22. ožujka 2020.g., a potom i jačega petrinjskoga koji je 28. i 29. prosinca pogodio središnju Hrvatsku nanijete značajne štete na svim vrstama građevina, pa tako i na zgradama na području povijesnih urbanih cjelina i zgradama koje su pojedinačno označene kao zaštićena kulturna dobra. Možete li nam stoga reći, što je do sada Ministarstvo kulture i medija kao tijelo odgovorno za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu poduzelo vezano za pripremu projektne dokumentacije i provođenje radova sanacije na javnim zgradama sa statusom kulturnoga dobra?

Izvolite ministrice odgovor.

Hvala vam g. zastupniče. Pa da ovdje ima dosta preklapanja i možda je dobro razjasniti da kada govorimo o kulturnoj baštini da u najvećoj mjeri govorimo ne o zgradama koje su namijenjene sustavu kulture nego različitim javnim zgradama kao što je recimo i ova zgrada u kojoj danas zasjedamo. Ja ću kratko rekapitulirati onaj dio koji se tiče obnove javnih zgrada, dakle dva potresa prvo zagrebački zatim petrinjski u najkraćem roku su procijenjene popisane sve štete po međunarodno verificiranoj metodologiji što je isto tako pomoglo da se odobre sredstva za hitne intervencije i tu bih se malo referirala i na ovaj komentar prethodni oko broja zaposlenih. Voljela bih da se recimo Ministarstvu kulture i medija uputi pitanje koliko stručnih kolega konzervatora koji inače godišnje za cijelu Hrvatsku prođu otprilike i odrade oko 300 milijuna investicija u ovom trenutku pruža ruku u provom redu Gradskom zavodu u Zagrebu, al onda i Sisačko-moslavačkoj i drugoj županiji da se potroši 3,5 milijarde u tako kratkim rokovima. To su stručni poslovi koji zahtijevaju vrlo temeljit rad koji će kasnije proći sve kontrole. Dakle, telegrafski ukratko od predviđene alokacije od 850 milijuna kuna za zagrebački potres ugovoreno je 3,5 milijarde 150 projekata koji se tiču javnih zgrada, sakralnih objekata, javnih zgrada u vlasništvu Grada Zagreba itd.. Više od 40 projekata u ovom trenutku kreće u nabavu ili je završilo nabavu za radove. Kao što je i predsjednik vlade objasnio, ta su sredstva namijenjena za onaj hitni brzi dio konstrukcijske u prvom redu sanacije. Međutim, treba shvatit kad radite na kulturnom dobru to ne možete napraviti bez cjelovite dokumentacije jer biste zapravo mogli dovest u opasnost kasnije i sigurnost zgrade, a sasvim sigurno i ugroziti status kulturnog dobra. Ono što smo još napravili i da olakšamo i ubrzamo taj proces, ali i da damo priliku da se obnove zgrade na najbolji mogući način formirala sam i međunarodno savjetodavno povjerenstvo u kojem sjede europski vrhunski stručnjaci, inženjeri specijalizirani za protupotresnu obnovu koji pružaju svoje savjete i pomažu verificirati vrlo kompleksne projekte od škola, zgrada velikog volumena itd.. Sasvim je jasno da će ovaj proces trajati dugo, ubrzati ga možemo svi koji u njemu sudjelujemo. Što se tiče sustava Ministarstva kulture i medija kao što sam rekla mi smo zaista pružili ruku i lokalnoj samoupravi i preuzeli najveći dio i ugovaranja i praćenja radova na sebe. Za grad Petrinju završen je plan obnove kulturno povijesne cjeline što je bila zakonska obveza. Danas smo uputili na savjetovanje partnerima plan obnove kulturno povijesne cjeline Siska kojim se utvrđuju prioriteti. Apeliram s ovog mjesta još jednom da se ista stvar napravi za Grad Zagreb što je u nadležnosti Grada Zagreba jer to će pomoći dodatno da se projekti prioritiziraju i da se ubrzaju procedure u zaštićenoj kulturno povijesnoj sredini, a kao što znamo upravo je taj dio Grada Zagreba najviše stradao. Apeliram još jednom da se svi oni koji mogu da se uključe kako bi se svi procesi ubrzali.

Izvolite zastupniče očitovanje.

Hvala lijepo poštovana ministrice. Mogu reći da sam zadovoljan vašim odgovorom, prije svega iz razloga ne samo što ste kao Ministarstvo kulture i medija odobrili 150 projekata iz Fonda solidarnosti vrijednosti preko 3,5 milijarde kuna nego se niste zaustavili na tome, angažirali ste i Hrvatski restauratorski zavod preko kojega ide i dodanih 50 projekata vrijednosti 70 milijuna kuna, ali isto tako ste napravili i program cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline grada Petrinje gdje ste sklopili sporazum sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, sami ste rekli stvorili ste i međunarodno stručno savjetodavno tijelo za konstrukcijsku obnovu prije svega kroz struku, kroz inženjere građevine i vjerujem da upravo taj jedan cjeloviti pristup i ministarstvo zajedno sa drugim resornim ministarstvima i sa drugim državnim tijelima, ali i sa strukom će doprinjeti upravo tome da se osim obnove obiteljskih kuća koja je sigurno prioritet svih prioriteta ide i u obnovu kulturne baštine, sakralnih objekata, javnih zgrada jer upravo to je nešto što, evo mogu i osobno svjedočiti kao povratnik u grad Vukovar 1998. kada smo osim tipske obnove obiteljskih kuća, konstrukcijske obnove, krenuli zajedno i u obnovu i sakralnih objekata i gradskoga muzeja dvorca Eltz i muzeja Vučedolske kulture i rodne kuće prvog nobelovca Lavoslava Ružičke i time ne samo davali nadu u povratak i u ostanak nego stvaranje preduvjeta kvalitetnoga života u našem lijepom gradu. Vjerujem da je to ono što zaslužuju i žitelji Sisačko-moslavačke županije, ali i iz svih drugih županija koje su pretrpjele štete potresa i nadam se evo da ćete nastaviti ovim tempom. Zahvaljujem.

Prelazimo sada na pitanje br. 9., zastupnik Miro Bulj postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Poštovani premijeru, znam da imate velike probleme, demontiraju vas europske institucije, znamo da OLAF vašoj Gabi provjerava trošenje europskih sredstava, svjedoci smo da i fond koji je 5 milijardi EU da ćete ga vi riješit jednim telefonom rekli ste sa vašom prijateljicom Ursulom, međutim očito ste vi drugorazredni igrač, il eventualno trećerazredni igrač pa nemate nekakvi utjecaj prema vašoj prijateljici Ursuli, ali to nije moje pitanje. Moje pitanje je realnost. Trenutno imamo najskuplje cijene goriva, dolazimo na granicu 12 kuna. Vi ste zamrzli cijene, međutim što se događa, pada cijena barela, a u Hrvatskoj raste cijena goriva jel kod zamrzavanja vi ste trebali smanjiti i trošarine, a trošarine niste smanjili i sad ste trgovcima naravno omogućili da ono šta su izgubili kod zamrzavanja sad naplate kod odmrzavanja i to utječe na cijene, to i sama energija koja utječe na cijenu naravno povećanje cijene svih i prehrambenih proizvoda, cijene života, standarda. Evo samo plin, povećanje plina će utjecati na poljoprivrede. Evo vidjet ćete koliko će biti umjetno gnojivo poljoprivrednicima i kako će biti skupa hrana i opstanak uopće ljudi, a vidimo da ljudi s tih područja odlaze. Vidim da spominjete sad smanjenje PDV-a za pet posto plina, nekakvu cijenu ste spominjali. Međutim, narod zanimaju točne mjere i radnika i seljaka i umirovljenika i zdravstvenog djelatnika. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Koje mjere ste poduzeli za inflaciju?

Hvala lijepo. Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Bulj. Kada drugi puta budem išao na Europsko vijeće uzet ću vas sa mnom ili bilo koga iz MOST-a da mi malo tamo rastumači tko je tko, s kim kako razgovarati, na kojem jeziku. Tako da me malo uputite. A još ću vas pitati za savjet i možda preporučiti Božinoviću da vas kao antivaksera kotira u Stožer, jer bih volio vidjeti neku Vladu u kojoj je recimo ponovno MOST što se naravno neće dogoditi, u kojoj recimo vaš kolega gospodin Bekavac kaže ljudi molim vas cijepite se. Onda nastupa recimo ministar unutarnjih poslova Bulj dolje s covid potvrdama, nemojte se cijepiti. To bi bila jedna konzistentna politika bez da uključujemo u to vlastitu kreativnost tko bi vam bili partneri, a vidim da se udružujete sa krajnjom ljevicom, glumite desnu i kršćansku opciju. Dakle, važno je da javnost to zna s kim ljudi imaju posla kada podržavaju vas, vaše ideje za koje sami šapućete ovdje ajme falili smo. Sami šapućete da ste falili. I sad skupljate potpise, skupljajte ih još što se mene tiče i do 25.1.2023. meni sasvim svejedno. Zašto to govorim ovako usput jer to kao da nije pitanje, da ljudi shvate tko je tu konstruktivan, tko je destruktivan, tko je bio taj tko je predložio da Hrvatska uđe u sustav pojačane suradnje europskog javnog tužitelja. Jeste li vi to možda napravili ili je to napravila naša Vlada? Da li se možda MOST toga sjetio? Nije. Prema tome, kad malo to sve sjedne na svoje mjesto onda će ljudi vidjeti tko su ti koji hoće pravnu državu, koji hoće europske vrijednosti, koji se bore protiv korupcije, koji su tu da realiziraju u punini ono što je članstvo Hrvatske u EU u ovom desetljeću. Da je do vas, da ste vi bili ovdje primjerice kad je bio referendum ili kad se ratificirao ugovor o pristupanju sumnjam ja da bi vi bili za. Teško bi se našao jedan Mostovac koji bi među tadašnjih 150 zastupnika ovog Visokog doma koji je dizao ruku za članstvo u EU. Vas tad nije bilo. Prema tome, cijela vaša priča o toj temi je pase. Što se tiče cijena goriva, dakle mi smo prije 3 mjeseca donijeli uredbu kojom smo limitirali cijene goriva na 11,10 kuna i na 11 kuna, držali tu cijenu 2 mjeseca. Na taj način izbjegli bilo kakav udar na građane kada je riječ o njihovoj osobnoj potrošnji li poslovnoj potrošnji. Nakon toga smo ponovno prepustili stvari tržištu. Naravno da smo kao i svi primijetili današnje cijene benzina koje su više od te cijene. I ukoliko imamo procjenu da će eventualno cijena nakon što se vidi kakva je situacija na tržištu ovoga tjedna, idućeg tjedna možda ići gore mi ćemo ponovno limitirati sva goriva osim Premiuma na onu razinu koja je bila tada i time olakšati ekonomski položaj naših građana. Jer cijelo vrijeme, mi dvije godine dok vi grintate i destruktivni ste, mi gradimo da nam ljudi imaju plaće, da rade, da firme ne propadnu, da država pokaže svoju silinu, snagu, brzinu i ulogu kada treba pomoći u ovakvoj krizi i da privatnom sektoru 700 tisuća radnika plaću i održi na nogama 120 000 poduzeća i pripremi najbolju turističku sezonu u konkurenciji na Mediteranu ide prema rastu BDP-a koji će biti veći od 10%. Vaš doprinos tome je bio sjajan. Recimo da bude što manje cijepljenih, pa da što manje ljudi dogodine dođe u Hrvatsku, u vašu Splitsko-dalmatinsku županiju kao turist. Reći će di ću dolje, dole se nitko nije cijepio, dole je sloboda. To je bit. Hvala vam.

Hvala. Imamo povredu Poslovnika. Zastupnica Selak Raspudić, izvolite.

Članak 238. omalovažavanje saborskih zastupnika. Premijer je nervozan. Mislim da je to zato što je gladan, jer u zadnje vrijeme stalno spominje neku salamu. Ne znam jeste li na nekoj post blagdanskoj dijeti, ali mi ćemo rado pomoći u rješavanju tog problema budući da se on prelijeva i na rješavanje, odnosno ne rješavanje vaših problema koji se tiču hrvatskih građana. Tako da ćemo vam mi iz Mosta rado kupiti 10 deka parizera da prestanete misliti o salami i vratite se na ovo pitanje i ostale probleme koji se tiču hrvatskih građana.

Hvala lijepa. Jedna salama opomena za ovo što ste napravili jer nije bila nikakva povreda Poslovnika, nego replika. Evo gospodine Bulj sada se vi možete očitovati.

Hvala lijepa na odgovoru premijeru. Ja bih sa salame samo rekao premijeru, premijeru nije vama Most toliki problem, veći imate vi problem unutar, imate dosta visibaba, najave proljeća. Tu vam je problem u HDZ-u vam je problem. Samo pratite gospodina Jandrokovića vidjet ćete kada vam se bude približavao kraj vi kolege iz HDZ-a, dalje nebitno. Znači uhvatite se toga dijela. Tu vam je veći problem nego Most. Samo vam je Most na pameti. I ja bih samo kratko još rekao da ste spominjali antivaksere. Ja ne znam o čemu vi pričate. Apsolutno nije bilo to tema. Tema je moja da danas imamo 3 milijuna i 100 tisuća manje, 4 milijuna ljudi. Tema je da dolazite baš u tu Splitsko-dalmatinsku županiju, pa niti jedan projekt u Splitsko-dalmatinskoj županiji niti da spomenete, a to je jedan od najvećih potencijala poglavito Cetinska krajina za život. A što se tiče vaših cijena ja ću vam još jednom reći što ste vi sad rekli. Vi ste zamrzli cijene na 11 kuna. Sad kad ste odmrzli barem pada, a u Hrvatskoj cijena je došla goriva na 12 kuna. Zbog čega? Zbog toga što niste smanjili, a ukinuli trošarine u ovo vrijeme da mogu biti energenti jeftiniji. Imaju problem i javne, lokalne firme, imaju problem naši građani, imamo problem poljoprivrede, imamo ogroman problem poskupljenja cijena inflacija. I sada još uvodite euro jer vam možda guverner Vujčić rekao što znači ovo sad trenutno poskupljenje ovih cijena i ove inflacije koje nas čekaju kod eura? Što će naš narod čekati? Imate od doznaka 5 milijardi dolaze. To vam drži. To mladih što ste poslali vani. 3 milijuna i 800, .../Upadica: Hvala kolega Bulj./... premijeru, 10% .../Upadica: Hvala vam./... Hrvatske ste iselili otkad ste na vlasti.

Hvala lijepa, isteklo je vrijeme.

Idemo na 10. pitanje, kolega Bačić postavit će ga ministrici kulture i medija Obuljen Koržinek, izvolite.

Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana ministrice. Skupština R. Srbije 23. prosinca prošle godine donijela je zakon o srpskom kulturnom nasljeđu kojim je izdanja dubrovačke književnosti do 1867. proglasila i srpskim kulturnim naslijeđem. To vrijeme za koje se prisvaja dubrovačka književnost je vrijeme Dubrovačke Republike, a koja se u kulturi književnosti poklapa sa pravcima gotike, renesanse, baroka, klasicizma i romantizma, upravo u vrijeme kada dubrovačka književnost hrvatskoj kulturi daje književne bardove poput Držića, Gundulića, Vetranovića, Menčetića i Palmotića. Nažalost to vrijeme kojeg sam maloprije spomenuo, Srbija je dominantno pod okupacijom Osmanlija i do Dositelja Obradovića nema niti jednog značajnijeg kulturnog djela. To ostalom je rekao Vuk Karadžić 1818. kada je u srpskom rječniku rekao da Srbi hiljadu godine imaju slova i pismo, a nemaju važnijeg značajnijeg književnog djela. No, nažalost taj deficit u vlastitom kulturnom i književnom izričaju ne može se i ne smije, skandalozno je kompenzirati prisvajanjem tuđeg kulturnog, u ovom slučaju književnog izričaja kojeg ima RH. Nažalost, ovim zakonom je pokazano da u glavama aktualne srbijanske vlasti još uvijek stanuje imperijalistička velikosrpska politika prisvajanja tuđega. Zato je moje pitanje, gđo. ministrice, što će vaše Ministarstvo i hrvatska Vlada poduzeti kako bi se taj sramotan zakon ispravio ili stavio van snage? Hvala.

Odgovor poštovane ministrice Nine Obuljen Koržinek, izvolite.

Hvala vam g. zastupniče Bačiću. Ovo pitanje je zadnjih dana u Hrvatskoj pokrenulo dosta rasprave i mi smo, i Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova već reagirali i prema hrvatskoj javnosti i prema srpskoj strani. Dakle, naravno da izražavamo i izrazili smo najoštrije suprotstavljanje donošenje ovakvog zakona, naravno da ćemo iskoristiti sve što nam stoji na raspolaganju, uključujući i ono što je pred nama i kroz bilateralne odnose, ali i kroz proces pristupanja R. Srbije EU-i, da zatražimo da se ovakve neprihvatljive odredbe uklone iz zakona. Međutim, mislim da je važno i ovo što ste vi rekli, otkud dolaze te ideje i gdje je njihovo izvorište i kako je uopće moguće da jedna europska država u 21. st. koja bi trebala biti okrenuta nekim drugim temama, uporno prisvaja i pokušava prisvojiti u tom smislu kulturne baštine nešto što nikad nije bilo njihovo, ne postoji nikakav način najkreativnijeg mogućeg znanstvenog tumačenja koje bi atribuiralo bilo kojeg pisca starije hrvatske književnosti, odnosno starije dubrovačke književnosti nekakvom srpskom kulturnom prostoru. Za razliku od ranijih posezanja kada su pokušali tvrditi da su to srpski pisci, ovdje je napravljen jedan iskorak u ovom zakonu, pa se govori o nekoj podvojenoj ili dvostrukoj pripadnosti, što je još veća besmislica, a dobro ste citirali upravo i neke važne osobe iz srpske povijesti koje su u svojim nastupima i u svojim stavovima zapravo osporili ovu tezu. Ja sam u svojoj prvoj reakciji naravno i kao članica Vlade, ali naravno i kao Dubrovkinja pa i kao po svom obrazovanju profesor književnosti izrazila mišljenje da je zapravo podjednako posežete li za teritorijem ili za kulturnom baštinom, bez obzira bila ona materijalna ili nematerijalna i u tom smislu ovakav potez je još dodatno uznemirujuć, neprihvatljiv i zaslužuje osudu svih nas. On dolazi nakon što smo u proteklim godinama svjedočili i vrlo neprincipijelnim odlukama vezano uz upotrebu hrvatskog jezika u Vojvodini. Posebno se tu odnosi, mislim na pitanje Bunjevaca, i izmišljanja jednog nepostojećeg jezika, bunjevačkog jezika. Dolazi nakon što su se u nekim udžbenicima pokazale teze da je hrvatski kao nekakva inačica nekog svevelikog srpskog jezika, ali ono što bi mislim, trebala biti poruka prema nama, prema našoj javnosti, prema svim našim građanima i u Hrvatskoj i susjednim državama, reagirat ćemo mi politički, ali važno je da mi za sebe znamo tko smo, što smo, koje su naše vrijednosti, koji je jezik kojim govorimo, da ga njegujemo, održavamo, istražujemo, prezentiramo i da se ne damo uvući u ovakve teme i teze koje zaista pripadaju nekim našim davnim vremenima. Hrvatska je te teme ostavila iza sebe .../Upadica: Hvala vam./... bilo bi dobro da ih ostavi i naši susjedi.

Izvolite kolega, .../Govornik se ne razumije./... Bačić, očitovanje.

Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana ministrice, i vi i ja dolazimo iz tog grada gospara i pamtimo kako je krvav bio pokušaj prisvajanja Dubrovnika ranih '90.-tih prošlog stoljeća i koliko je lijepa i draga sloboda o kojoj ovdje slobodi piše Ivan Gundulić 1628. godine. Nezamislivo je da bi netko tko smatra da je Dubrovnik njegov grad onako ga barbarski razarao i rušio početkom '90.-tih godina prošloga stoljeća. I umjesto da se srbijanska vlast okrene budućnosti i da gradimo mostove suradnje, na ovaj način, na ovaj skandalozan način otvara podjele, sukobe koje smo ja sam se nadao zatvorili u prošlom stoljeću. Stoga je dobro da ste poduzeli, da poduzimate radnje kako bi se ovakav zakon stavio van snage i izmijenio. I kao što ste sami rekli to nije samo pitanje ovog zakona, tu je i položaj hrvatskoj jezika u Vojvodini. Još uvijek nam je u ušima poziv da se u čitavom srpskom svetu izvjese zastave na taj dan kojega su oni smatrali da je potrebno da se izvjese, pri tome podrazumijevali i da se u Hrvatskoj takve stvari naprave. Nama je na jugu Hrvatske, a i u Hrvatskoj jasno i razumimo ovakvu poruku i sukladno toj poruci znat ćemo se postaviti i na nju odgovoriti. Hvala.

Sada je na redu 11 pitanje. Zastupnik Darko Sobota postavit će ga ministrici poljoprivrede, Mariji Vučković. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, uvažene ministrice i ministri, cijenjene kolegice i kolege, postavio bi pitanje ministrici poljoprivrede gospođi Vučković. Vlada RH iznašla je dodatna sredstva za program pomoć stočarima uslijed rasta cijena stočne hrane i dodatnih poremećaja koji su posljedica Covid krize. Zahtjevi za potpore primali su se krajem prošle godine i oni su gotovo isplaćeni svi. No, međutim jedan dio stočara, od toga jedan manji broj stočara s područja Koprivničko-križevačke županije, a koliko imam saznanja i s područja cijele RH zbog kako oni kažu dovoljno ne jasnih upozorenja prema APPR-u i prema resornom ministarstvu nisu ostvarili te potpore. U konačnici ponajviše se radi zapravo o izjavama povezanim s objektima OPG-ovima, pa me zanima ima li namjeru Ministarstvo poljoprivrede učiniti nešto po ovom pitanju. Kad govorimo o hrani svjedoci smo zapravo i poskupljenja hrane na svim nivoima, dakle pa me zanima zašto rastu cijene hrane i što vaše resorno ministarstvo i Vlada RH ima namjeru učiniti da se taj rast cijena zaustavi.

Izvolite ministrice odgovor.

…/Govornica naknadno uključena./… dakle cijene hrane u svijetu rastu zbog različitih razloga, jedan od tih razloga svakako su poremećaji u lancima opskrbe nastali uslijed pandemije Covid-19, isto tako povećane potražnje koji su djelom povezani za oporavak nekih velikih tržišta te na kraju i vremenske neprilike u velikim zemljama proizvođačima ili izvoznicama nekih od temeljnih svjetskih sirovina. Naravno rastu cijene energenata u posljednje vrijeme što se posebno odražava na sve segmente gospodarstva pa tako i na poljoprivredu. Kad govorim o cijenama energenata prije svega mislim na plin slijedom umjetna gnojiva, a zatim i troškovi proizvodnje i na kraju sve to plaćaju potrošači EU pa i Hrvatske. Vlada RH reagirala je na sve krize pa tako i u ovoj krizi i tako i u pogledu porasta cijena koji je najviši u zadnji 10-tak godina i dijele ga sve zemlje EU će odgovoriti koordinirano u međuresornoj suradnji. Ministarstvo poljoprivrede uz suradnju s Vladom RH i Europskom komisijom reagira brojnim potporama, tako smo mi među onim zemljama koje su imale najveći broj notificiranih potpora u posljednjih godinu i pol dana, odobrenih potpora od strane Europske komisije i vrijednost tako izvanredno plaćenih mjera bila je 675 milijuna kuna. Trenutno se isplaćuju izravna plaćanja, poljoprivrednici su dobili predujam, uskoro će krenuti prva rata kao što je i uspostavljen red posljednjih godina, a u objavi su i investicijski natječaji vrijedni nešto više od milijardu kuna što svjedoči o snažnom interesu hrvatskih poljoprivrednika za ulaganja i za porast produktivnosti i konkurentnosti. Mi smo i na posljednjem vijeću iznijeli niz prijedloga Europske komisije te prikazali, analitički prikazali porast cijena, efekte porasta cijena na proizvođače i isto tako razgovarali o budućim kretanjima s konkretnim prijedlozima kako pomoći, kako pomoći sektoru. Tako će biti i dalje. Što se tiče konkretne situacije i natječaja o kojima govorite Vlada RH je pronašla dodatna sredstva, krajem godine su objavljena i isplaćena 2 programa pomoći sektoru stočarstva. Jedan je vrijedio 171 milijun kuna, drugi 20 milijuna kuna. Doista je veći broj poljoprivrednika isplaćen, no jedan manji broj nije zadobio potporu zbog nepotpune dokumentacije. U ovom trenutku nije bitno tko je pogriješio, mi smo iznašli način da te poljoprivrednike također ugradimo u sustav i njima će biti omogućena dodatna prijava. Sredstva su osigurana.

Izvolite očitovanje kolega Sobota.

Zahvaljujem poštovana gospođo ministrice. Izražavam zadovoljstvo vašim odgovorom i zahvaljujem se vama na vašim naporima u resornom ministarstvu, a isto tako zahvaljujem se i premijeru i Vladi RH na dodatnim sredstvima da se upravo zadovolje sve ove potrebe na koje sam skrenuo pažnju. Hvala lijepa.

Idemo na 12 pitanje, zastupnik Željko Lenart uputit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora- Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, s obzirom da se volimo hvaliti kako smo turistička zemlja sa velikim prihodima od turizma, velikim brojem dolazaka, noćenja, imamo puno nacionalnih parkova, parkova prirode, imamo razgranatu cestovnu infrastrukturu sa intenzivnim prometom, ali imamo i veliki broj porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ono pitanje koje ja želim vam ovdje postaviti je hitna helikopterska medicinska pomoć, da li će konačno Vlada RH iako sam ne znam koliko amandmana po tom pitanju već uložio na proračun, konačno odlučiti formirati hitnu helikoptersku medicinsku službu razgranatu po cijelom području RH koja će koristiti strogo namjenske helikoptere u tu svrhu? S obzirom da se godišnje obavi negdje oko tisuću letova nenamjenskih helikoptere koji su i preskupi i nezgrapni i neadekvatno opremljeni znamo što znači zlatni sat u preživljavanju bolesnika i stradalih u prometu, koliko je to manji trošak u liječenju zdravstvenog sustava, koliko je veće preživljavanje i na neki način bismo vjerojatno i uštedjeli znatna sredstva kada bismo imali hitnu helikoptersku medicinsku službu. Mislim da to nije preveliki izdatak RH samo je pitanje volje onih koji o tome odlučuju da li to konačno žele formirati ili ne žele formirati, a što bi se sigurno odrazilo i na više dolazaka, na više noćenja i na više zarađenih sredstava u turizmu. Hvala.

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Zahvaljujem poštovani zastupniče Lenart. Prvo, drago mi je da ste i vi konstatirali dobru mrežu hrvatskih autocesta, dobre rezultate u turizmu, povećani broj noćenja, vrlo brz možemo reći dolazak rezultata iz '21. na 2019. kada je riječ o turističkoj sezoni, osobito kada je riječ o prihodima bilo sve skupa gledano svih djelatnosti koje su povezane sa turizmom. Kad je riječ o zdravstvenoj zaštiti i hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi, dakle ti vaši apeli su naišli na plodno na tlo, naišli su na razumijevanje i na podršku i Vlade i ministra zdravstva. Mi smo prije nekoliko dana, nevezano od ovoga sastanka imali jedan razgovor gdje ne znam da li vas je ministar obavijestio s obzirom na vaša pitanja i amandmane su poduzeti koraci i to sa različitim dionicima koji postoje, a bave se upravo hitnom helikopterskom medicinskom službom te je uspostava ove službe ušla u strateške dokumente Ministarstva zdravstva. I u tom pogledu su već u tijeku pripreme da se kroz sredstva iz NPOO-a investira u obrazovanje i medicinskih sestara koje bi bile uključene u takvu hitnu helikoptersku službu. Također nastojat ćemo iznaći način i to najboljega modela, bilo da je riječ o angažmanu postojećih kompanija koje se bave tim prijevozom, dakle da oni koji imaju i helikoptere i znanje i tehnologiju rada uz naravno naše liječnike medicinske sestre te ćemo podržati napore ministarstva da se cijeli taj proces ubrza pa da ovaj sadašnji doprinos koji se prije svega odvija na temelju angažmana helikoptera Hrvatske vojske, dakle MORH-a kompenzira sa Specijaliziranom helikopterskom medicinskom službom i ministar zdravstva će vas o tome detaljnije izvijestiti i ja smatram da je to jedna nova viša razina zašite koja će omogućiti prijevoz pacijenata iz neke unesrećene situacije ili ukoliko su u nekoj bolnici gdje se procjenjuje na temelju liječničke procjene hitna intervencija u nekim bolnicama gdje se može dobiti još kvalitetnija zdravstvena skrb. Vi znate da u tom pogledu svi resursi koje država ima praktički po difoltu su na raspolaganju našim građanima ili turistima u Hrvatskoj, koristi se i vladin zrakoplov, koriste se i naravno resursi MORH-a i to radimo redovito bez da čak nekad niti javnost nije ni svjesna koliko tih letova ima, to se radi upravo u cilju zaštite zdravlja, a ovakva vrsta službe i specijalizirana znanja onih koji bi radili taj posao bi digla tu razinu zdravstvene zaštite još dodatno. Hvala vam lijepa.

Izvolite očitovanje.

Evo zahvaljujem na odgovoru. Onog trenutka kada bude formirana i kada profunkcionira bit ću ne zadovoljan ja nego građani RH i naši gosti koji nas posjećuju. Znamo da u nekim europskim državama autokubovi imaju hitnu helikoptersku medicinsku službu pa smatram da onda i RH vjerojatno ima toliko snage da to konačno nakon 30 godina postojanja se formira. Kao što sam i rekao zlatni sat je vrlo bitan i smatram da će se tu uštede velike pokazati u zdravstvenom sustavu koji tako grca u dugovima, tako da mislim da ako uspijete to u ovom mandatu formirat da će to biti jedna od velikih stvari i dosega koji će biti postignuti u RH, a naravno unaprijeđena i turistička sezona će biti vjerojatno zbog toga jer će rađe gosti dolaziti tamo gdje postoji ovakva služba. Zahvaljujem na odgovoru.

13. pitanje zastupnica Marina Opačak Bilić postavit će ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite.

Hvala vam lijepa. Poštovani ministre Grlić Radman. Evo par tjedana predstavljena je mjera za naše iseljenike za Hrvate izvan domovine pod nazivom „Biram Hrvatsku“ koja ima za cilj uz poticaj od 200.000 kuna vratiti one koji se žele ovdje doć i započet svoj biznis, a oni su o tome jasno rekli da je za provođenje mjera prema njima kasno. No uzmimo čak i da nije kasno ipak nam je ostalo nejasno na kojoj osnovi temeljite poticajne modele koje nudite jer upravo kroz mjeru „Biram Hrvatsku“ Vlada planira uložiti gotovo milijardu kuna u povratak 4.000 ljudi, dakle od iseljenih gotovo 400.000 u posljednjih deset godina planiramo vratit 4.000 ljudi i ja se pitam i vjerujem da se svi pitamo da li je to naš cilj, da li je naš cilj da za milijardu kuna vratimo samo 4 i pol tisuće ljudi. Razgovor da, poticaji da, ali pitam vas uz koje uvjete i uz koju motivaciju, što je to što mi zapravo još nudimo tim ljudima osim toga da dođu i da se samozaposle, evo što će to njih u konačnici privuć na povratak i koji su to pozitivni trendovi koji nas prate i evo molim vas da nam to malo pobliže objasnite jer sve što čujemo i sve što vidimo i čitamo o ovoj mjeri je zapravo to da s jedne strane imamo to da je ona sa strane hrvatske javnosti dočekana ajmo reć s jednim gorkim okusom u ustima dok su opet ovi potencionalni povratnici istu mjeru dočekali sa jednim podsmjehom ili da kažem da su joj se samo slatko nasmijali. Paralelno tome evo imamo i ured dobrodošlice u Hrvatsku za koju nam također možete dat odgovor koliko se ljudi vratilo otkad ured postoji i koliko nas je on dosad koštao, te hoće li se zapravo ova mjera provoditi i bazirati na iskustvu upravo jednog takvog već isprobanog modela? Hvala.

Izvolite ministre odgovor.

Hvala vam lijepa uvažena zastupnica Opačak Bilić na ovom vrlo važnom naravno pitanju, pratim vaš rad isto u Odboru za Hrvate izvan iz RH, aktivno, hvala vam lijepa. Znate, nije sve u novcu koji vi spominjete, ali je bitno, to je zapravo upravo poticaj vlade učiniti znači isto tako dati mogućnost ljudima koji se žele vratiti. Ono što je bitno politika ove vlade, a ja sam prošao i kao bivši iseljenik i netko tko je se vratio u RH i bio sam veleposlanik u važnim zemljama gdje živi hrvatska dijaspora koji su još i u bivšoj državi odlazili i napuštali Hrvatsku, osobito u Kanadi sreo sam ljude drugu treću generaciju kojoj ne trebaju nekakvi poticaji nego postoji želja, postoji ljubav, postoji jedna druga perspektiva Hrvatske o kojoj možda vi ovdje uvijek kažete podsmijeh, ja ne vidim taj podsmijeh znate. Moj posao ovdje uopće ne viditi taj podsmjeh nego ovdje gledati afirmativno, gledati optimistično i gledati entuzijaistično kada imamo u vidu činjenicu doista u međunarodnom svjetskom poretku Hrvatsku koja zaslužuje reputaciju jedne od najljepših zemalja svijeta kada govorimo o turizmu, kada govorimo o njezinoj ljepoti i ono što je jako bitno uvijek da biste mogli znati koliko je vama dobro i koliko je nama dobro kolko je država uspješna treba se uvijek rukovoditi usporedbama i treba se uvijek lišavati jeftinih refleksija ako nemate odgovarajuće usporedbe. Naime, u Kanadi u SAD-u gdje sam razgovarao s iseljenicama, dakle druga treća generacija, ne ona koja je otišla pa se želi vratiti, naravno sada smo isto s američkom administracijom, evo velik je uspjeh naš nakon 30.g. što smo uspjeli ukinuti znači vize. Naši su ljudi zainteresirani dolaziti ostvariti poslovnu suradnju, osobito su zainteresirani uz veću uznapredovanu sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja osobito naši umirovljenici, ali druga treća generacija želi se useliti u Hrvatsku. U Južnoj Americi, ja ću uskoro posjetiti isto tako države Južne Amerike zajedno s kolegom Milasom i sa kolegicom Zdravkom Bušić gdje imamo ta iskustava naših ljudi koji žele ući i uselit se u RH. Hrvatska je sigurna zemlja, kvaliteta života naravno ovisi i o standardima koje ta zemlja pruža, naravno da su tu uvijek moguća poboljšanja, a upravo i reformski procesi i upravo ove mjere koje ste vi spomenuli samo je jedan u nizu doprinosa, samo je jedan u nizu zapravo onih postupaka kojima vlada zapravo želi ohrabriti naravno iseljenike, povratnike, pa i drugu treću generaciju za dolazak u RH. Puno je ljudi znate vani koji su otišli i nakon 2-3.g. života vidjeli su zapravo da i zarade koje one su relativne, ali kvaliteta života je puno, puno važnija i da povratak u Hrvatsku sigurno će biti jedna od njihovih željenih znači ciljeva, povratak i nastavak života u RH. Hvala vam.

Izvolite očitovanje.

Hvala vam lijepo na odgovoru, no ja ipak moram izrazit nezadovoljstvo, nisam dobila odgovor gotovo niti na jedno od postavljenih pitanja. Evo doista, pitala sam vas jeste li zadovoljni rezultatima i troškovima rada ureda dobrodošlice, ništa nisam dobila odgovor. Nadalje, koji su to konačno pozitivni trendovi koje Hrvatska nudi da bi se netko vratio. Niste dali odgovor. Nije sve u novcu, to ste rekli, to smatram i ja, ali ne može baš samo prevladat ni ta nekakva ljubav jer standard građana je ipak prva stvar koja će privuć nekoga i da ostane ovdje i da se vrate. Niste ponudili odgovor koji su to društveni i ekonomski standardi koji nas čine poželjnima i na kojima zapravo i vi radite i temeljite sve ove mjere o kojima smo govorili jer kao što sam rekla građani koji su ostali u Hrvatskoj, ja mogu reć da su s razlogom razočarani vezano za ovu mjeru „Biram Hrvatsku“ i da se osjećaju izdano jer upravo baš oni koji su odlučili ovdje ostat i borit se, koji su odlučili ovdje zasnivati svoje obitelji nemaju nikakav oblik potpore, eventualno možda imamu oblik potpore nažalost u obliku perspektivnog iseljavanja i uz svu ljubav prema domovini umjesto da se radi na tome da podignemo standard evo prije svega onima koji su ostali tu oni će opet ostat zakinuti jer će se njihovim trudom ponovno financirati povratnike. Jasno mi je da niste svjesni koja je poruka ovdje poslana, uz to nažalost evo kao što smo čuli dok se vlada bavi time tko to demontira državu u nekakvim fetama salame, nažalost naši ljudi, velik broj naših ljudi živi od fete najjeftinijeg parizera. Ja razumijem da to vama nije jasno, evo jer ste i vi sami rekli da vi i vaša obitelj živite sretno i zadovoljno, da u Hrvatskoj imamo ministre koji žive u Hrvatskoj koja je fenomenalno mjesto za život, no moramo vam reći da Hrvatska ipak nije poželjno mjesto za dolazak, nije fenomenalno mjesto za život, jer velik broj građana živi ispod, tj. na rubu siromaštva. Hvala.

Idemo na pitanje broj 14. zastupnik Silvano Hrelja postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću. Izvolite.

Poštovani gospodine predsjedniče, da postavljam svoje pitanje ministru najvećeg ministarstva u Hrvata, a tiče se obiteljskih mirovina. Dakle u obiteljskoj mirovini imamo danas cirka 220 tisuća umirovljenika. Te su mirovine na prosječnoj razini 2200 kuna prosjeka i jedne su od najobezvrijeđenijih mirovina s obzirom na zajedničke pojedinačne i zajedničke uplate doprinosa u mirovinski sustav. Građani ukazuju da su već dugo vremena, da su zemlje EU to uredile na drugi način da pored svoje mirovine netko ima pravo i na dio mirovine preminulog bračnog partnera. Naročito je to učestalo nakon 2013. jer je dio građana Republike Hrvatske smatrao da se to trebalo dogoditi automatizmom ulaska u EU što nije točno. Ja sam svoju podršku Vladi RH vezao uz realizaciju ovog projekta dvije godine ranije nego što je to prethodno bilo planirano. Dakle, sa početkom primjene novog modela sa siječnjem 2023. godine. Da bi projekt obiteljskih mirovina saživio u predviđenom roku potrebno je to pravo za sve koji jesu u mirovini ili koji će biti u mirovini, koji će to doživjeti, urediti zakonima. Jedino kada je nešto uređeno zakonom postaje realno pravo, a to se ima dogoditi ovdje. Sve ostalo su samo želje. Pitam vas gospodine ministre kada okvirno građani RH mogu očekivati prijedloge zakona u javnoj raspravi, odnosno kada će zakon biti upućen u ovaj Visoki dom na raspravu i usvajanje, odnosno kada će biti usvojen.

Izvolite ministre.

Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče, zastupnice i zastupnici. Kada govorimo o obiteljskim mirovinama i mirovinskom sustavu u cijelosti trebamo prije svega naglasiti što je Vlada u svom programu obećala izvršiti i što će Vlada izvršiti. Dakle, mi smo vrlo jasno istaknuli da će obiteljske mirovine i tu ću se složiti s vama ne polučuju onu adekvatnost koju očekujemo. U pravilu su one između 10 i 15% manje nego što su to ostale vrste mirovina i s te strane adekvatnosti, dakle definitivno tih 200, 214, 215000 građana koji ih primaju su najneadekvatnije zaštićeni između ostalog i od siromaštva. Kada govorimo o cjelovitom mirovinskom sustavu ovo je najznačajnija reforma koju ćemo sigurno provesti u ovom sljedećem razdoblju. Ono što smo se mi obvezali kao Vlada da ćemo to učiniti i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti i kroz ostale strateške dokumente, da ćemo to učiniti u razdoblju do kraja mandata. S obzirom da radna skupina već vrlo aktivno radi na tom prijedlogu, s obzirom na to da imamo nekoliko modaliteta koje ćemo odabrati, a koji će garantirati našim građanima porast mirovina mi očekujemo da ćemo do sredine ove godine predstaviti prijedlog zakona, a da će on biti implementiran, usvojen i na kraju krajeva da će primjena takvih viših obiteljskih mirovina biti u primjeni od 1.1.2023. godine. Na to smo se obvezali strateškim dokumentima, na tome vrlo aktivno radimo i mogu reći i malo šire, ali iz konteksta resora koji vodim sve one ciljeve koje smo si postavili iz domene socijalne sigurnosti uredno ispunjavamo i ispunjavat ćemo do kraja mandata prema svemu onome što smo obećali. Hvala vam.

Izvolite očitovanje.

Dakle, ako sam dobro razumio jer javnost to interesira do polovice ove godine bi trebali vidjeti zakoni, naši građani bi trebali znati sami izračunati što mogu od toga očekivati sa početkom sljedeće godine. Ja znam da je ovo vrlo zahtjevan i obiman posao jer se tu počinje od ničega koliko god ljudi mislili da je dovoljno pritisnuti na dugme i da se sve to može u hipu riješiti to baš i nije tako. Ali ja vjerujem u našeg javnog osiguravatelja, a to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koje ove godine slavi stotu godišnjicu osnutka, da je i stručno i informatički spreman odraditi i ovaj posao. I ja se nadam da ćemo uskoro vidjeti u javnoj raspravi ovaj prijedlog zakona. Svjestan sam toga da ni vi, ni ja gospodine ministre koji zagovaram obiteljske mirovine nećemo proći bez batina jer nije se rodio koji je svima ugodio i koji je sva očekivanja i ispunio. Prema tome, siguran sam da će biti kritika i velikih očekivanja, ali jednostavno vrijeme je da se to mora napraviti, da mi imamo jedan takav institut na isti način kao i zemlje Zapadne Europe. Mirovinsko osiguranje štiti svoje građane za slučaj starosti, bolesti i smrti i ima izraženu solidarnost među generacijama. To nije solidarnost rada i nerada, da oni koji nisu uplaćivali, radili dobiju a oni koji su uplaćivali i radili ne dobiju. Dakle, obrnuto je. Ja ću se uvijek zalagati i kod novih zakona da oni šta su uplaćivali više dobiju i više i uz određenu razinu solidarnosti. Hvala.

Sada će zastupnica Sandra Benčić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem se. Poštovani premijeru, vi ste neki dan izjavili parafrazirat ću da su građani manje-više sami krivi za stanje u zemlji jer vide čašu polupraznu. Nadam se naravno da pri tome cijenite da smo pogledali vaš intervju na javnoj televiziji koju vi svrstavate u državnu televiziju posebno nakon što smo vidjeli da ste pogođeni činjenicom da … Vaša izjava da su građani pre pesimistični i vide čašu polupraznom dobila je zaista dostojan odgovor od našeg satiričara Borne Sora koji vam je rekao da čaša nije ni poluprazna ni polupuna nego nema čaše, ukrali ste nam čašu. Kada vam građani poručuju da ste im ukrali čašu poručuju vam da ste im uzeli perspektivu, a perspektivu ste im uzeli kontinuiranim omogućavanjem povlaštenosti manjine koja je vezana za vašu elitu i eksploatacije većine koja nije dovoljno vaša. Posljedice toga i takvih vaših politika vidjeli smo kao rezultat popisa stanovništva. Sve te stotine tisuća mladih ljudi koje su otišle, otišle su zbog nepravde i zbog nejednakosti. Jedna takva nepravda vama se godinama odvija pred očima u HNB-u, dakle vi ste svojim propisima dozvolili da zaposlenici HNB-a ujedno i direktori HNB-a trguju dionicama i obveznicama onih banaka koje reguliraju i superviziraju, onih istih banaka koje su oni trebali regulirati u slučaju Franak pa da su te banke morale vratiti građane preplaćeno bi možda dionica pala, ista ona dionica koju između ostalog drže zaposlenici HNB-a. Pa vas pitam, je li vaša odgovornost da ste to propustili regulirati Zakonom o HNB-u 2020. i smatrate li odgovornim HNB da to nije internim aktima regulirao …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i spriječio ovakvo ponašanje? Hvala.

Hvala. Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa. Poštovana zastupnice Benčić, sviđa mi se ovaj stil od minut i pol uvoda da se kaže sve što je odlično i dobro i sve s čime možete pohvaliti Vladu HDZ-a i HDZ, a onda postaviti pitanje koje evo recimo baš ovo nikakve veze sa HDZ-om nema. To je ono što sam vam neki dan rekao, a vi očito pratite intervjue bili na javnoj televiziji ili bili na nekoj komercijalnoj, ali to je dobro, dakle za vas i vama slične ja nikad nisam rekao da je HRT državna institucija nego sam govorio o različitim institucijama, jučer sam ih pobrojao sve koje sigurno nisu sve državne, ali su institucije koje postoje i postoji jasan trend u zadnjih 12 mjeseci da ih se sustavno po ovoj taktici parizera o kojoj govori gospođa Selak destabilizira, to je nekome ko se bavi politikom vrlo jasno pa da se stvori ozračje da eto baš ništa ne vrijedi, upravo na tragu vašega narativa o neimanju nikakve perspektive u Hrvatskoj. Dakle, mi se svo ovo vrijeme od kad smo na vlasti, a imamo šest godina povjerenje građana borimo eto tako sa Agrokorom koji je bio do nas, sa krizom brodogradilišta koji je bio do nas, sa poplavama, požarima, potresima koji su do nas, sa pandemijom koja je do nas, sa osiguravanjem da u ovakvoj krizi čak na jednom od portala koji inače nije neki veliki fen HDZ-a danas bio jedan jako dobar članak o tome kako je Hrvatska prošla gospodarski kroz zadnje dvije godine, to je zanimljivo, a vi pratite sve pa ćete to pročitat. Tako što se tiče našega cilja on je upravo obrnut od ovog što vi govorite, a to je raditi sve za građane, ne naše i vaše, ne nekima dati benefite, a druge kao što ste iskoristili termin eksploatirati, vratili ste nas ne znam u vrijeme srednje škole i nekih davnih predmeta, ali sve je to ok. Što se tiče HNB-a, dakle pozicija Vlade, pozicija HDZ-a pa i vaše kolegice, ne znam ne vidim tu sada Grozdanu u ovom trenutku je da se sve provjeri, zato je i sazvala sastanak odnosno tražila očitovanje u ime Odbora za financije HS-a da se HNB očituje o temi o kojoj se raspravlja u eteru. Ja očekujem da će se nakon tih očitovanja o tome i raspravljati jer podsjećam vodstvo Savjet HNB-a imenuje HS, ne imenuje ga Vlada. Što se tiče konkretnog slučaja u vezi guvernera, ja ga poznam dugo nemam razloga ne vjerovati da bi bilo u realnosti nešto drukčijoj od ovoga što je on rekao javno, a rekao je i meni. Kazao je da je imao dionice dviju banaka da ih je prodao prije nego što je imenovan, prije pazite sada 20 godina u tadašnje vodstvo HNB-a i to kao jedan od viceguvernera, dakle nešto što je bilo prije 20 godina i još on kaže da ih je prodao prije. Prema tome, da li je ova cijela tema vezana slučajno sa zadnjih 11,5 mjeseci donošenja odluka i finalnih priprema za ulazak Hrvatske u euro područje pa da bi eventualno de kredibilizirali jel je reputacijska šteta HNB-u putem eventualno nekih poteza ili propusta vodstva trebala možda dovesti u pitanje hrvatsko članstvo u euro područje, ja ću pustit vama da vi to analizirate, neću ja to govoriti, to ćete vi analitički procijeniti ima li to slučajno ikakve veze ili ne. U svakom slučaju mi želimo da nadležna tijela, a to su prije svega HANFA i opću kontrolu trgovanja vrijednosnim papirima HANFA sve provjeri i da kad oni provjere da onda donosimo sudove. Ja ove podatke mogu jedino čitati iz medija, nemam nikakav drugi način da znam što je točno i što nije. Što se tiče viših standarda unutarnje regulative …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… HNB-a da apsolutno trebalo je možda prije, a ako nije …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… treba sada. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Pa zahvaljujem se premijeru. Moram reći zbilja bi ovaj bilo se lijepo odmorit ovako u vašoj glavi na par dana i mislit kako je u ovoj državi zapravo sve super i ide odlično, a građani zapravo sve to na krivi način vide. Vidite kad ste odgovarali na ovo pitanje iznijeli ste ponovno teze koje odgovaraju zapravo teorijama zavjere. Dakle, nije problem što zaposlenici i direktori HNB-a trguju dionicama banka koje oni reguliraju nego je problem, problem je u tome da je to netko vidio i rekao, to je problem. Neki akteri koji žele demontirat HNB-a mi baš smo u postupku pristupanja Eurozoni, nije problem u DORH-u, problem je u onima koji vide problem u DORH-u, nije problem u HRT-u, problem je u onima koji to vide. Nije problem u standardu u Hrvatskoj, problem je u građanima koji stalno tupe da on nije dobar iz nekog nepoznatog razloga. To prebacivanje odgovornosti na druge nije obilježje niti lidera, niti nekoga tko očigledno ima ambiciju biti neki državnik. I zato vas pozivam za korist svih građana Hrvatske da prihvatite ponekad kritiku, da uvidite gdje ste pogriješili i da u skladu s time najavite promjenu smjera, pa i promjenu nekih ljudi koji ovdje sjede jer ovakvim načinom odbijanja odgovornosti i prebacivanja odgovornosti na građane nećete ni vi, a ni mi svi zajedno doći nigdje. Dakle, kad govorite o HNB-u morate znati da se ne razgovara o Vujčiću, razgovara se o tome da je on propustio to regulirati za svoje zaposlenike, sada da je 40 i nešto njih trgovalo ne obveznicama, nego dionicama banaka u većoj vrijednosti od 10 miliona kuna. Istih onih banaka koje nadziru i reguliraju.

Hvala vam, hvala. Ovdje predsjednik ili predsjedavajući vodi računa o vremenu, tako da se ne brinete.

Idemo dalje, sada je na redu kolega Ivan Penava, koji će postaviti pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče vlade, ministrice, ministri, cijenjena Hrvatska, gubitak 400.000 ljudi u 10 godina ili godišnje 40.000 ljudi više je nego dvostruko što su cjelokupne žrtve 2 Domovinska rata koji je trajao 5 godina. Tema svih tema i jedna čista nacionalna katastrofa. Od 10 godina koliko popis obuhvaća vi ste predsjedniče vlade 5 na vlasti, znači pola od toga kad bi gledali to tako je vaše. Ova katastrofa sasvim sam siguran u to nadilazi mogućnosti vladajuće koalicije i to je sada dokazano, to više nije ja mislim ovo, vi ono to je sada na jedan brutalan ili najgori mogući način dokazano rezultatima popisa stanovništva. Neću vama kao ni vašim prethodnicima bivšim predsjednicima vlade uputiti teške riječi kritike, a koje bih trebao i imao pravo temeljem rezultata rada vaše vlade, ali i svih dosadašnjih vlada i to samo iz razloga što smatram da ova katastrofa nadilazi bilo koju vladu pa i aktualnu i mislim da se tiče svih nas i zahtjeva zajedništvo svih nacionalnih snaga. Vas pitam, ali i pozivam hoćete li hitno raspustiti aktualnu vladu i okupiti sve političke snage u zemlji ali i stručne i znanstvene koje mogu pridonijeti rješavanju ovakvih pogubnih tendencija jer kao što sam uvodno rekao to je tema svih tema. Po tome možete, tim činom možete …/Upadica: Hvala vam./… vratiti vjeru u hrvatsku politiku …/Upadica: Hvala lijepa kolega Penava./… ili se možemo nastaviti praviti da nam dobro ide.

Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Hvala lijepa poštovani zastupniče Penava da ja pokušam dešifrirati ovo što vi kažete, jel to vi kao 10-godišnji HDZ-ovac nudite nama koaliciju. Ja jedino to tako mogu pročitati. Dakle, vi ste a to ćete se dobro sjetiti bili 10 godina u HDZ-u, mi smo vam svi srdačno, kolegijalno, prijateljski pomagali da pobijedite 2014., ja osobno, niste tada imali ništa protiv da vas podrže i predstavnici Srba u Vukovaru, dapače, mislim da i to treba podsjetiti i znati i činili smo sve od srca, dijelom radi toga što ste i vi bili tada naš stranački i naš gradonačelnik Vukovara, ali prije svega radi Vukovara i radi Vukovaraca. Činili smo sve ovih zadnji 6 godina da poboljšamo život u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ja često razgovaram sa mnogima od vas koji ste tu i znam za osobito neke druge gradonačelnike koji su isto imali vrlo teške posljedice tijekom Domovinskog rata. Rekli su kad vi nas samo malo koliko Vukovar pomažete pomagali mi bi bili zadovoljni. To su vam istine i činjenice i to nije moj statement nego statement vaših kolega, vidim da mnogi ovdje kimaju glavom i znaju o čemu govorim, ali neka ja sam sretan da smo pomogli Vukovaru, sretan sam na svemu što je učinio potpredsjednik Medved. I na mjestu posebnog pijeteta i na činjenici da dostojanstveno obilježavamo 18. studenoga i na činjenici da je Vukovarska bolnica memorijalna bolnica i na činjenici da smo proveli projekte sa sjednice prve vlade van Zagreba, namjerno smo radi vas i radi Vukovaraca došli 17. studenoga 2016., niti 3 tjedna vlada nije bila tada mlada, u Vukovar s idejom, s porukom da smo tu uz vas, da smo povećali sredstva fonda za Vukovar sa 40 na 74 miliona, da se milijardu i 550 milijuna ugovorilo europskih sredstava, neću sad nabrajati ostale projekte i činili smo sve da vam pomognemo i činit ćemo i sutra, sa srcem, otvoreno i da to bude dio naše suradnje. I vi to znate. E sada, da vi prije dan, dva ne u današnjem pitanju nas sve ovdje proglasite najkorumpiranijima ikada, e to baš ne ide. Šarate mi se logikom evo mi, evo ruka suradnja, ali istodobno može, može s HDZ-om prije godinu i pol dana ali nećemo Plenkovića. Pa vi ste sami sebe izbacili iz kalkulacije da budemo partneri u ovoj vladi, sami sebe. I to moramo ponoviti, to ste čak u izbornoj noći kad ste vidjeli da nećete biti bitni za 76 ponavljate, pa kako ću vam ja pomoći ako vi sami sebi to govorite. Bi li vi kao predsjednik Domovinskog pokreta tek godinu i pol ili dvije koliko ste već u njemu nakon što ste htjeli biti zamjenik predsjednik HDZ-a pa niste uspjeli, postao je Tomo, bi li vi išli u koaliciju s nekim koji kaže može Domovinski pokret, ali ne može Penava, kako bi to bilo, di ima to, ja to ne znam nigdje komparativno, nacionalno, povijesno, futuristički, nema to. Zato te teze o raspuštanju i formiranju svega ne, vlada je dobila povjerenje na izborima kad su bili, parlamentarna većina je stabilna, suočavamo se s problemima, ne bježimo od njih i ne prebacujemo odgovornost zastupnice Benčić na nekog drugog, naprotiv smo možda utekli od covida, Agrokora, potresa, nismo, od ničeg nismo utekli, radimo u svemu. Što se tiče popisa, problem je ogroman, dugotrajan, ja bi isto moga reć Vukovarsko-srijemska županija vi ste 7.g. tamo ili 8 gradonačelnik do vas je, nije do vas, do svih nas je i moram radit skupa na rješenju. Tu ću pružit ruku suradnje, al raspustit vladu neću.

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepo poštovani predsjedniče vlade, pa dalo bi se to tako na osobnoj razini sad raspravljati, ali nije to uopće bila tema, nit je pitanje, al evo samo u 10 sekundi kao vaš HDZ-ovac 2016.g. sam vam lijepo u Vukovaru rekao i upozorio vas da odumiremo. Nisam stao na tome, dapače čak smo u jednom dijelu i skupa radili, nažalost nije nam prošlo Zakon i o poticanju investicija, pa se sjetim g. Pervana kao investitora i stotina radnih mjesta u taj dio jer sam bio svjestan da tonemo i da ćemo potonuti, bio sam svjestan ovoga dana da će on doći, jednako kao što sam svjestan da će doći i puno gori dani ukoliko se ne trgnemo. Međutim, to su sve neke stvari i prošlosti i neke stvari i relacija razgovora privatnih ili poluprivatnih ili itd.. Pitanje koje je bilo ticalo se konkretnih egzaktnih katastrofičnih podataka o odljevu stanovnika. Zašto? Naravno, bio sam vrlo oprezan u pitanju, nisam koristio teške riječi, niti mislim da je baština isključivo vaše vlade, ali definitivno imate jedan velik obol u tome. Put i mjere koje ste do sad donosili i kojim idete ne ukazuju da se imamo pravo nadati bilo čemu boljem. Ukoliko ćemo tu raspravu svesti na puko nadmudrivanje tko će biti humorističniji ili tko će kome smjestiti i dovesti ga u ćorsokak onda možemo se nastaviti nadmudrivati, otprilike to je ono što smo radili i sve ove godine prije. Ova ozbiljnost ovog trenutka nalaže nešto sasvim drugo, a to je da se sjedne za stol i da se najbolje što se ima izvuče na taj stol i sukladno tome donesu odluke kako dalje. Hvala lijepo.

17. pitanje zastupnica Nada Murganić postavit će potpredsjedniku vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.

Hvala lijepa. Poštovani predstavniče HS, poštovani predstavniče vlade, ministri i ministrice, lijep pozdrav. Pitanje da postavljam potpredsjedniku Tomi Medvedu ujedno i ministru hrvatskih branitelja. Vi ste na čelu Ministarstva hrvatskih branitelja već više od 6.g. i za vrijeme vašeg mandata doneseni su i iznjedrili iz tog ministarstva značajni zakoni koji su usmjereni na poboljšanje statusa hrvatskih branitelja stradalnika Domovinskog rata sa ciljem da im se poboljša kvaliteta života i njih i njihovih obitelji i to je manje-više u javnosti i iskomunicirano. Međutim, braniteljska populacija je izuzetno ranjiva skupina naših građana, vrlo osjetljivog psihofizičkog zdravstvenog stanja. To je ujedno i populacija koja ima neke procjene kraći vijek trajanja života od ostale populacije i sigurno da je tu im potrebna jedna posebna pažnja i u tom pogledu. Stoga je u vašem ministarstvu, dakle našem Ministarstvu hrvatskih branitelja donesen još jedan vrlo značajan dokumenata, a to je Nacionalni program psihosocijalne i medicinske pomoći za branitelje, za njihove obitelji i općenito za stradalnike Domovinskog rata. Moje pitanje je ministre, da li i u kojoj mjeri se realizira taj program, da li ste zadovoljni sa suradnjom svih aktera koji su bili zaduženi za provođenje tog programa i svakako kakav je odaziv upravo onih kojima je program i namijenjen.

Potpredsjedniče vlade izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa poštovana zastupnice, poštovani predsjedniče HS, hvala vam na vašemu pitanju. Prije samog odgovora dakle još jedan osvrt na vrijeme u kojem živimo. Naime, evo prije samo 4 dana obilježili smo 30-tu obljetnicu međunarodnog priznanja RH i prigodom kojeg smo kao društvo posebno iskazali zahvalu hrvatskim braniteljima za slobodu koju danas u Hrvatskoj imamo. Evo već 6-tu godinu za redom naša vlada stavlja poseban naglasak na zaštitu zdravlja hrvatskih branitelja jer je rat nedvojbeno ostavio posljedice na zdravlje hrvatskih branitelja. Preduvjet za mjere koje donosimo je sustavno praćenje zdravlja hrvatskih branitelja, to zaista intenzivno činimo i poduzimamo niz mjera, sve to činimo u suradnji sa HZJZ i Medicinskim fakultetom u Zagrebu. Ono što izdvajam kao jedan od osnovnih preduvjeta je dostupnost kao ključ za iznalaženje primjerenog odgovora na specifične potrebe, a poglavito u ovo vrijeme pandemije, vrijeme u kojem živimo. Dakako da i u braniteljskoj populaciji postoji posebno ranjiva skupina, to su oni stariji hrvatski branitelji ili hrvatski branitelji koji žive kao samci i socijalno izolirani hrvatski branitelji. Važno je u cijelom ovom procesu izdvojiti iznimno dobru suradnju koju naša Vlada i Ministarstvo hrvatskih branitelja ima sa udrugama iz Domovinskog rata gdje u tom partnerstvu usmjeravamo udruge na povezivanje hrvatskih branitelja i na dostupnost. Posebno kroz ovaj program koji ste naveli izdvajam provedbu programa preventivnih medicinskih pregleda koji smo prije tri godine implementirali u praksi sa gotovo 30 zdravstvenih ustanova. I ovom prigodom se zahvaljujem tim ustanovama koje iako djeluju u izrazito zahtjevnim okolnostima u vremenu pandemije pronalaze prostor i vrijeme kako bi nastavili program provedbe preventivnih medicinskih pregleda, a s ciljem ranog otkrivanja teških bolesti. Kroz taj program u protekle tri godine prošlo je više od 80 000 hrvatskih branitelja i rezultate koje obrađujemo nakon tih pregleda, oni nam ukazuju na nužnost nastavka ovog programa. Ono što je također važno istaknuti jest napor koji činimo u pogledu provedbe medicinske rehabilitacije koje provodimo u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama. Važno je izdvojiti i napore koje činimo u pogledu prepoznavanja specifičnih zdravstvenih ustanova i želim vas izvijestiti da smo sa KBC-om Zagreb potpisali sporazum i da ćemo u ovoj godini uspostaviti, odnosno urediti centar za otvorene rane i dekubituse što je iznimno važno za najteže hrvatske ratne vojne invalide kao i napor koji činimo u pogledu uspostave naše baro komore koju ćemo napraviti u Petrinji uz naš veteranski centar kao jedinstvenu zdravstvenu uslugu koja je važna za najteže bolesnike invalide. Hvala vam lijepo.

Hvala vama. Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče Vlade zadovoljna sam naravno sa odgovorom, ali i sa činjenicom da se vidi iz ovih podataka da je program dobro usmjeren i da ga naši branitelji svakako koriste. I mislim da je i to vrlo značajna tema koju bi trebalo češće komunicirati u javnosti, jer kao što smo rekli osim nekih materijalnih prava, briga o zdravlju itekako je značajna. Hvala vam.

Idemo na 18 pitanje zastupnica Marija Jelkovac postavit će ga ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu. Izvolite.

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministri. Sve vas pozdravljam. Poštovani gospodine Horvat imam pitanje za vas. Zadatak obnove potresom pogođenog područja nakon zagrebačkog potresa i potresa u Banovini sigurno su najprioritetniji zadatak Vlade u ovom trenutku, a posebno onog dijela koji se tiče na obnovu stambenih objekata naših sugrađana čiji su objekti stradali u potresu. Za obnovu smo dobili i značajna sredstva iz Fonda solidarnosti kao pomoć. Kako su se ovih dana u javnosti plasirale informacije vezane za korištenje tih sredstava i vezano na to da ćemo veći dio tih sredstava morati vratiti kao neiskorištene molim vas da nam date odgovor točan što je sa korištenjem tih sredstava, što vi očekujete jer ta je informacija sigurno značajna pogotovo za one naše sugrađane koji očekuju obnovu. Hvala vam.

Izvolite odgovor.

Hvala poštovana saborska zastupnice i poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, saborske zastupnice i zastupnici. Pa jako puno polemike je, jako puno neistine i jako puno informacija koje ne da nisu točne nego neke od njih su izrijekom i rekao bih zločeste. Dakle, krenimo od samoga početka. Od trenutka kada su se dogodili potresi puni angažman u prvom koraku, dakle procjeni i snimanju štete ne nestručno, ne bez bilo kakvog suporta, ne bez stručnjaka iz drugih zemalja, ne bez Svjetske banke i ne bez građevinskog i inih drugih fakulteta koji su nam u tome pomogli. Čime je to u stvari rezultiralo? Time da i jedna i druga aplikacija koju smo poslali prema Bruxellesu uz određena tehnička pojašnjenja i analizi koje su u prosjeku trajale od 3 do 4 mjeseca u Bruxellesu nije anulirala niti jednu brojku, niti jednu stavku prijavljenih šteta. Što to znači? Da smo prvo koristili svjetski priznatu metodologiju, da smo u procjeni štete ili u procjenu štete uključili svjetski priznate stručnjake, da smo procjenu napravili kvalitetno i da smo kroz tu procjenu, a europski prag je 303 milijuna eura, a to je 0,6% ukupnog GDP-a Republike Hrvatske dobili 2,5%, a od 303 milijuna do ukupnog iznosa prijavljene štete 6%. To je rezultiralo kroz dvije aplikacije maksimalnim iznosom jednim od 680 i 3,7 a drugim 319,3 milijuna eura. Nakon toga kritika a nije konstruktivna kritika zločesta kritika, ali zločesta kritika zna biti ponekad i deplasirana, a bilo je takvih nekoliko zadnjih dana jako puno. 30.12. Europska komisija uplaćuje novac. 5.1. raspisuju se natječaji. Vraćam se malo u povijest zagrebačkog potresa, 14 javnih poziva, osam javnih poziva kao provedbena tijela resorna ministarstva i u šest javnih poziva u četiri Grad Zagreb, u dva Krapinsko-zagorska županija i u jednom Zagrebačka županija. I kad me kao koordinatora pitate kojom se dinamikom troše ta sredstva ja vam mogu pročitat u svakom od javnih poziva koliko je aplikacija podneseno, koliko je ugovora sklopljeno i koliko ZNS-ova došlo na obradu, obrađeno i novca isplaćeno i jasno mogu ovdje i građanima RH i HS-u obrazložiti i razložiti koja provedbena tijela predvidivom dinamikom troše taj novac, a gdje su problemi i gdje nam ta provedba zapinje. Isto tako da bismo ubrzali proces donijeli smo pravilnik kojim smo pojednostavili javnu nabavu, ovdje za ovom klupom bio sam kritiziran kako donosim dokument koji je leglo korupcije, pa pozivam sve koji tu korupciju vide da je prijave jer ako je vidite i apostrofirate, a ne prijavite onda ste sami u tome krivci. Svaka javna nabava u segmentu potresa veća od 20.000 kuna …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… transparentno je objavljena u oglasniku javne nabave i na našem portalu.

Hvala. Izvolite očitovanje.

Poštovani ministre, zahvaljujem vam se na odgovoru i na informacijama koje ste dali i koje sigurno zanimaju cjelokupnu javnost. Vjerujem da ćemo iskoristiti maksimum sredstava za cjelokupnu obnovu, a da će prioritet u ovom razdoblju sigurno biti obnova obiteljskih kuća odnosno stambenih jedinica koje su oštećene u potresu i u kojima ljudi trenutno ne mogu živjeti nego su u privremenom smještaju, a najgore prolaze oni koji su u tzv. kontejnerima. I sigurna sam da i mi i cjelokupna Hrvatska žele da se oni što prije vrate u obnovljene domove i vjerujem da je ovaj administrativni proces iza nas i da ćemo u ovim danima koji su u ovoj godini ispred nas na terenu zaista vidjeti strojeve da će se početi izgrađivati objekti i da će oni biti što prije završeni da će se ljudi zaista moći vratiti u normalan život. Hvala.

Sada je na redu zastupnik Damir Bakić postavlja pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu. Izvolite.

Hvala vam lijepa. Poštovani predsjedniče, poštovani premijeru, poštovani ministri, poštovane kolegice i kolege dobar dan. Dakle, pitanje je zaista adresirano na ministra Fuchsa. U toku je izvođenje projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program, Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. kojim se osigurava angažman pomoćnika u nastavi u našim osnovnim i srednjim školama za učenike s teškoćama u razvoju. Ukupna vrijednost projekta je viša od 170 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva iznose 146 milijuna kuna i taj je novac raspodijeljen na 52 grada i županije i na više od 850 škola. Procjena je da je time obuhvaćen o približno 5.000 učenika i možda približno 4.000 pomoćnika u nastavi. Sasvim je jasno da ta mreža pomoćnika u nastavi zapravo bitan tamo gdje postoji najvažniji element podrške našim učenicima s poteškoćama u nastavi. Problem je međutim u tome što taj projekt završava 1. kolovoza ove godine, dakle završava s ovom školskom godinom i potpuno je nejasno, nema nikakvih najava, nema naznaka, još manje garancija da će se financiranje pomoćnika u nastavi sa državne razine nastaviti i u idućoj školskoj godini. I zato je moje pitanje vrlo, vrlo jednostavno i vrlo konkretno. Hoće li se dakle u 2022.-2023. nastaviti financirati pomoćnike u nastavi sa državne razine iz državnih sredstava? Ako da u kojem opsegu i iz kojeg izvora? Hoće li to ponovno biti putem javnog poziva i ako da kad će taj javni poziv …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… biti raspisan i kad ćemo saznati sve relevantne informacije? Hvala vam lijepa.

Hvala lijepa. Izvolite odgovor.

Poštovani predsjedniče HS-a, g. premijeru, uvažene zastupnice i zastupnici, uvaženi zastupniče Bakić. Da, rekli ste otprilike čini mi se prilično točno brojke iako je ukupni iznos za ovu godinu 195 skoro 196 milijuna kuna, imam tu i onih sredstava ESF-a, a jednako tako sredstva iz lutrijskih sredstava koja su doznačavana uglavnom su u ovom cijelom postupku osnivači bili ti koji su ustvari iznosili konkretno potrebe za pomoćnicima u nastavi i nije rađena nikakva selekcija, dakle koji su zatražili su u načelu dobili i ove godine za razliku od prošle školske godine taj iznos je povećan za nekih čini mi se 85 milijuna kuna u odnosu na onu prethodnu godinu i mislimo jednako tako i konačno zbog toga je i program i Vlada ušla u taj sustav potpore učenicima kojima je potreban pomoćnik u nastavi i financirala ga iz ove kombinacije sredstava. Da, nastavit ćemo s tim programom jer se pokazao dobrim. Dozvolite nam da u idućem periodu ispregovaramo i iznađemo mogućnosti financiranja i iz nekih drugih izvora, a i u ovom trenutku vam svakako ne mogu reć na koji način će izgledati struktura financiranja, a mogu reći da ćemo nastaviti sa tim programom.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo poštovani ministre. Naravno samo djelomično samo nekim dijelom možemo biti zadovoljni vašim odgovorom, svakako optimistično djeluje vaša najava da će se napori činiti, ali ja bih rekao da to nije dovoljno i nije sasvim prihvatljivo da još uvijek, da još uvijek već pri kraju prvog polugodišta u ovoj školskoj godini ne znamo što će biti dalje. Dakle, u proteklih 7.g. koliko traje ovakav sustav financiranja pomoćnika u nastavi iz europskih fondova mi vidimo rezultate i mi vidimo značajan napredak koji je postignut i koji postižu naši učenici s teškoćama u razvoju zahvaljujući baš tome i zato nam je zadaća, zato nam je, zato nam je svima dakle zadaća i to temeljna da ovaj sustav ne samo čuvamo nego da ga zapravo i širimo i osnažujemo. Kao što znate lokalna samouprava taj novac naprosto nema, lokalna samouprava, dakle gradovi i županije ne raspolažu sa tih 170 i ja bih rekao čak i više milijuna potrebnih kuna da nastavimo dakle suportirati učenike s teškoćama u razvoju kroz ovu mrežu pomoćnika, pomoćnika u nastavi. Zato je državna pomoć neophodna i ja vas molim i ja apeliram da čim prije izađete sa detaljima i da učinimo svaki mogući napor da se ovaj sustav održi barem na razini kao do sada. I na kraju još nešto, a to nešto je krajnje zapravo nesiguran status pomoćnika u nastavi. Pravilnikom je određeno da ugovori sa osobama koji vrše poslove pomoćnika u nastavi i komunikacijskih posrednika mogu biti sklapani samo na određeno vrijeme i samo do kraja tekuće nastavne godine. Mi mislimo da je to zapravo vrlo vrlo otežavajuće, vrlo obeshrabrujuće i nepravedno i ja vas zato pozivam i apeliram da se ta odredba i to ograničenje vezano za kraj tekuće školske godine da se dakle ona iz toga pravilnika ukloni. Hvala vam lijepa.

Idemo na 20. pitanje, zastupnica Katica Glamuzina postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Poštovani g. Plenković, dozvolite da kratko pročitam da ne bi slučajno krivo citirala dvije rečenice iz dokumenta kojeg je sastavljala vaša vlada. Hrvatska po kvaliteti znanstvenih istraživanja ima još prostora za napredovanje kada je u pitanju broj utjecajnih znanstvenih publikacija. Rezultati znanstveno istraživačkog sustava skromni su i Hrvatska se ističe velikim brojem publikacija slabe kvalitete po čemu je najlošija u EU. To vam piše u NPOO-u, ne u onoj skraćenoj verziji koju ste nama pokazali nego u onoj proširenoj koju ste od nas skrivali. Mene zanima jeste li je skrivali od čelnog čovjeka vaše stranke u drugom po veličini gradu u Hrvatskoj jer po pisanjima nekih hrvatskih portala izgleda da predsjednik vaše stranke u Splitu pojma nema da mi već imamo i viška loših znanstvenih publikacija, pa nam je odlučio podariti još jednu. Već mjesecima iz medija čitamo kako su se dakle članovi HDZ-a okomili na još jedan hrvatski sustav, ovaj put sustav obrazovanja i to izgleda opet združeno jer neki pišu ili plagiraju, neki sjede u komisijama koji sve to odobravaju i propuštaju. Zanima me, molim vas, što ćete reći studentima EFOS-a kako biste ih uvjerili da nakon svega ovoga njihove diplome i disertacije neće vrijediti apsolutno ništa?

Izvolite odgovor.

Dobar dan poštovana zastupnice Glamuzina, hvala lijepa na pitanju. Što se tiče predsjednika HDZ-a u drugom najvećem gradu u Hrvatskoj, riječ je o g. Vici Mihanoviću, tako da ovi koji nisu možda do kraja pratili pitanje da shvate na koga se vi referirate, koji je obranio doktorat na osječkom ekonomskom fakultetu, na Sveučilištu u Osijeku, kao i vi svi smo pratili tu temu koja se uz snažnu potporu vas ili nekih drugih političkih aktera, vas mislim na SDP u Splitu, potencirala, amplificirala, ponavljala, naglašavala više možda nego ijedna druga tema. Ja sam imao dojam da je to važnije recimo od master plana za razvoj Splita koji je napravio bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara i kojeg sada g. Puljak točkasto primjenjuje. To sam mu čak i rekao na sastanku kad sam vidio jer kad smo razgovarali o projektima plan nije dobar, ali su projekti okej, tako da to se zove pakiranje onoga što je netko ostavio, a netko drugi baš ne bi htio da se vidi da se nastavlja ono što je prethodnik radio, ali dobro. Što se tiče doktorata, ja koliko sam upućen i koliko sam informiran, posebno povjerenstvo koje je postojalo na Sveučilištu u Osijeku je pregledalo taj rad, utvrdilo je da doktorat nije plagijat evo tu vam je ministar znanosti i obrazovanja koji to može reć i što se nas tiče ta priča je tu završena. Nemam razloga da iz bilo kojega motiva dovodim u pitanje stav ljudi koji su to kazali, a pretpostavljam da su se detaljno uputili u sadržaj toga doktorata. Prema tome, ta tema je naravno bila politički iskorištena protiv kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, rezultati su takvi kakvi jesu. On je sada vijećnik u gradskom vijeću, on će raditi na dobrobit Splita, Splićanki i Splićana i davati svoj doprinos kao i drugi vijećnici u Gradskom vijeću Splita. Što se tiče znanosti i obrazovanja i NPOO-a, pa ja vjerujem da bez obzira na ovu vašu tezu što ste nam pokazali, a što nam niste pokazali, ste vidjeli najbitniji dio, a najbitniji dio je financijska alokacija. Evo tu vam je ministar znanosti i obrazovanja. Hrvatska koja vjeruje u svoju perspektivu, vjeruje u svoju budućnost, želi svojim građanima pokazati smjer kuda se treba razvijati i prati globalne trendove, prati europske trendove, shvaća da su i zelena i digitalna tranzicija da nema korone dvije piste o kojima bismo praktički počinjali i završavali bilo koji razgovor o adaptaciji hrvatske ekonomije, a onda i obrazovanoga sustava budućnosti, pa smo onda mi u tom kontekstu kad smo gledali na koji način da iskoristimo sredstva koja su nam na raspolaganju i to bespovratna kazali da ćemo za znanost i obrazovanje investirati 7,5 milijardi kuna, 7,5 milijardi kuna, evo točno vizavi vas, ovdje je ministar Fuchs koji na tome radi i koji ima zadaću da ta sredstva uloži u i visoko obrazovanje, ali i u obrazovnu infrastrukturu da poboljšamo sve ono što je trenutno ili neadekvatno ili je zastarjelo i da se Hrvatska u pogledu razvoja cijeloga obrazovnoga sustava dakle od vrtića pa do visokoga obrazovanja i cijele akademske zajednice, svrsta u red onih gdje će i znanstvene publikacije, da će ih biti više i da će biti bolje. Imate ovdje akademika Reinera, on vam je, recimo, primjer izvrsnih jako citiranih znanstvenih publikacija, ima takvih ljudi i sa strane oporbe u Saboru. .../Upadica: Hvala vam./... hvala vam lijepa.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem. Dakle, odgovor iznimno nezadovoljavajući, čega ste vi premijeru, ja mislim i sami svjesni. Kada spominjete svog ministra Fuchsa, dozvolite da i njega citiram, ako se ne varam, u medijima je izjavio da nikad u svojoj karijeri nije čuo da se već obranjena disertacija ispravlja. Tako, možda bolje njega ne spominjite. I još jednu jako bitnu stvar, molim vas, ja u SDP-u nisam. Moja jedina bliskost s njima je kad sjedimo u ovim klupama jer drugog izbora nema. U cijeloj ovoj situaciji, .../Upadica se ne čuje./... u cijeloj, nemojte mi krasti vrijeme, u cijeloj ovoj situaciji, ono što je sramotno postalo jasno, to je zašto su hrvatska sveučilišta tako nisko postavljena na, na svjetskim znanstvenim ljestvicama. Obezvrijeđen je cijeli naš sustav, obezvrijeđeni su znanstveni postupci koji se u Hrvatskoj dešavaju, obezvrijeđen je svaki doktor znanosti, uključujući kolegu Reinera kojeg osobno poštujem, koji je svoje, on i brojni drugi koji su svoje zvanje pošteno stekli, ovim su okaljani. Jasno mi je da se vaši stranački funkcioneri na svim razinama .../Govornik se ne razumije./... ovo sve izracionalizirati i objasniti ljudima u akademskoj znanosti da nisu budale pred čijim se očima sve ovo dešava. Dakle već obranjenu, ispravke već obranjene disertacije piše sveučilište umjesto autora, a vaš Vice čist k'o suza, čist k'o suza i pravi trendseter u svijetu znanosti. Prvi doktor znanosti uz čiju disertaciju dobijete i uputstva za korištenje. Ma sjajno, čestitke na takvom članstvu.

Idemo sada na 21. pitanje, zastupnik Krunoslav Katičić postavit će ga ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče Sabora, predsjedniče Vlade, ministrice i ministri, kolegice i kolege zastupnici. Svoje pitanje upućujem, kao što je i uvodno kazano, ministru pravosuđa i uprave, g. Ivanu Malenici. Poštovani ministre, presumpcija nevinosti, usudio bi se kazati je jedno od temeljnih ljudskih prava iz oporbenih redova, vole se pozivati na tu činjenicu i vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava i zaštitu u pristupanju svih institucija u bilo koje države. Ali, naravno, to se ne događa kad su u pitanju članovi HDZ-a. Kraj prošle godine, u jednom sudskom procesu koji je dosta dugo trajao, pravomoćno je oslobođen jedan naš član. Za njega, kao i za brojne druge HDZ-ovce, presumpcija nevinosti nije važila, posebno na to mislimo u javnom prostoru. S obzirom na ove konfabulacije o HDZ-ovom pravosuđu i učestalom minoriziranju presumpcije nevinosti u javnosti, kako gledate na tu situaciju i da li razmišljate o načinu, postupanju u ovakvim situacijama?

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa predsjedniče HS-a, uvaženi saborski zastupnici, zastupniče, uvaženi zastupnici i zastupnice. Dakle, uvodno bih istaknuo čl. 28 Ustava RH koji kaže da je svatko nedužan i nitko se ne može smatrati krivim za kazneno djelo, dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja, dakle to je početak i kraj svakoga sudskoga postupka, to vrijedi za svatkoga i svatko tko umanjuje presumpciju nevinosti, koji je osudio osobu prije nego što je i započeo sudski postupak, duboko je narušio i ustavni pravni poredak i to zapravo ruši povjerenje u institucije. Rekao sam više puta i ponovit ću ovdje, ključ promjena u pravosuđu je vraćanje povjerenja u institucije i to ćemo upravo ostvariti vraćanjem, odnosno jačanjem svih institucija, od sudova, državnih odvjetništava, USKOK-a i Ministarstvo pravosuđa i uprave radi na tome planu kroz izmjene zakonodavnog okvira, kroz određene organizacijske promjene, kroz određene razvojne projekte. Ja bih samo istaknuo, evo da će uskoro i ovdje u Saboru doći i izmjene dvaju važnih procesnih zakona, dakle Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, dakle moderniziramo sudski postupak, uvodimo digitalnu tehnologiju, ročište na daljinu, tonsko snimanje, dakle uvodimo nekakve elemente koji će zasigurno doprinijeti ubrzanju sudskih postupaka. Također, aktivno smo u prošloj godini radili na kadrovskom jačanju Državnog odvjetništva i USKOK-a, promijenili smo i koeficijent za financijske istražitelje, no, istaknuo bih još i podatak da smo u proteklih 5 godina uložili 200 milijuna kuna u digitalizaciju samog pravosuđa, a preko 500 milijuna kuna u infrastrukturu u pravosuđu i to je zapravo temelj i osnova za daljnji napredak i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti dakle idemo daljnje ulaganje u pravosudnu infrastrukturu i digitalizaciju samoga pravosuđa. Dakle radimo zapravo ono što izvršna vlast treba raditi, a to je da osigura pravosudnim djelatnicima i pravosudnim dužnosnicima mogu neometano raditi svoj posao, dakle profesionalno, neovisno, bez ikakvog pritiska na njihov rad. Dakle HDZ-ovo pravosuđe je samo jedna mantra, dakle HDZ nema nikakvog utjecaja na pravosuđe, dakle izvršna vlast je tu samo da osigura uvjete za rad, da osigura dovoljno i financijskih istražitelja i tužitelja u DORH-u i sudaca i sudskih savjetnika i ostalih službenika na samim sudovima i da temeljem toga dakle se stvore preduvjeti da sudovi rade svoj posao, da sude .../nerazumljivo/... da suci sude profesionalno i neovisno, a isto tako da postupaju i tužitelji. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Poštovani ministre, zahvaljujem vam na odgovoru. Mislim da treba još posebno neke stvari još tu naglasiti, mada se to već može smatrati određenom poštapalicom, da upravo ovo što ste kazali, sve napore koje poduzima hrvatsko pravosuđe su hvale vrijedne i baš doprinose onome što se čini da se postupa prema načelu presumpcije nevinosti. Mislim da je također bitno ojačati svijest svih dionika, posebno onih dužnosnika koji obnašaju, koji odlučuju o nekakvom vidu prava građana, posebice to se odnosi na one koji odlučuju u pravosudnim predmetima. Da budem potpuno jasan radi se uglavnom o postupcima koji imaju kaznenog karaktera pa je stoga odgovornost svakog od tih odgovornost, koji donose donese odluke u takvim predmetima tim veća. Stoga je mislim treba raditi i na dodatnoj edukaciji i od odlučne je važnosti da te osobe prilikom donošenja svojih ili državno odvjetničkih odluka ili drugih odluka ne podliježu interesu odnosno nekakvim medijskim utjecajima i onome što javnost govori jer samo je takvo postupanje garant da ćemo svi imati zakonito postupanje institucije one koje predstavljaju.

Idemo sada na 22 pitanje, zastupnica Marijana Puljak postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani premijeru dosta kolega se evo već ovdje izredalo, feticu po feticu evo nadam se, vjerujem da ste, zapravo vjerujem da ste već i umorni od tog guglanja i traženja je li tko je sve ovdje demonter je li države i demontira i destabilizira državu koju tako stabilno vodite. Vjerujem da Hrvatska sigurno ne bi bila na dnu EU niti bi 400.000 ljudi napustilo Hrvatsku da evo kad vas oporba ne bi ovoliko napadala. Međutim, evo ajmo na pitanje, moje pitanje vama danas isto tako trebalo bi biti uz HNB i ovu aferu prema kojoj su šefovi zaposlenici HNB-a navodno trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru i tako bili u potencijalnoj zlouporabi povlaštenih informacija. Međutim, u međuvremenu smo dobili zastrašujuće i porazne rezultate popisa stanovništva, pa sam vas onda htjela pitati u vezi s time, imate li možda podatak o tome koliko ima članova HDZ-a na funkcijama u nekom ministarstvu, javnom poduzeću ili instituciji koji su iselili iz Hrvatske u proteklih 10 godina. Međutim, istovremeno s time opet smo saznali podatak o tome da postoji inflacija doktorata na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, njihov broj je gotovo isti kao na fakultetu u Zagrebu koji je 3 puta veći, imali smo dakle i cijeli kombi HDZ-ovaca na putu za Osijek, međutim onda smo saznali da obnove nema, a vi i dalje držite na svom mjestu ministra kojem je jedini i najvažniji zadatak bio izvršiti tu obnovu. Zanimalo me dakle što o tome mislite, ali onda smo na internetu vidjeli podatak da HDZ-ovom šefu državne ustanove koji nudi jednoj djevojci posao u zamjenu za seks pa mi se smučilo. Tako da vas zapravo nemam što pitati i odustajem od zastupničkog pitanja. Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa što nemate pitanje i to je dobro.

Onda se vjerojatno nećete ni očitovati jel? Dobro.

Idemo onda na kolegu Peđu Grbina, koji postavlja pitanje ponovo predsjedniku vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi predsjedniče vlade, uvaženi gospodine Plenkoviću, ja imam za vas pitanje jer postoji jedna tema koje je u ovom trenutku za naše društvo, za ljude prije svega u Zagrebu ali i na Baniji izuzetno bitna, a na koju od vas nismo dobili decidirani odgovor. Prije nekih godinu dana kada smo utvrdili da će Hrvatskoj biti iz Fonda solidarnosti stavljeno na raspolaganje iznos od 5 milijardi kuna vi ste govorili o overbookingu sredstava. Govorili ste o tome kako to neće biti ni izbliza dovoljno, kako će to biti sve potrošeno. 13 mjeseci kasnije to se nažalost, napominjem nažalost nije dogodilo. Zašto nažalost? Jer taj novac nije tu zbog vas, taj novac nije tu zbog mene on je zbog toga da bi se iskoristio da se dio, dio onoga što je stradalo u potresu popravi. Taj novac je tu zbog građanki i građana ove zemlje kako bi se osiguralo da se poprave bolnice, da škole mogu raditi. Međutim ono što je sporno u svemu tome je hoće li Hrvatska biti u stanju povući ta sredstva. I sada imamo vrlo kontradiktorne informacije, vi prije nekoliko dana kažete tražit ćemo produljenje roka, Europska komisija prošloga tjedna kaže rok se ne može produžiti jer u uredbi o osnivaju Fonda solidarnosti jasno stoji 18 mjeseci, to je u slučaju Hrvatske 17.6. Međutim, vaš ministar Horvat kaže rokovi nisu Sveto pismo, vaš politički tajnik potpredsjednik sabora danas kaže pa rokovi se mogu produljiti. Zato vas pitam, koliko će novca …/Upadica: Hvala vam./… do 17.6. biti potrošeno i može li se …/Upadica: Hvala lijepa./… taj rok produljiti? Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Grbin, drago mi je da vi imate pitanja za razliku od kolegice. Ja sam apropo pitanja koje se referiralo na državnu upravu zamolio ministra Malenicu da provjeri malo one podatke koje smo jutros čuli i čini mi se da točnost onih podataka je daleko od istine, ali to će ministar sve pojasniti strukturu, ali neću vas sad s tim zamarati. Što se tiče potresa, obnove, različitih izvora financiranja šteta koje su nastale, da ponovimo dakle prvi potres u Zagrebu nažalost prouzročio je štete veće od 85 milijardi kuna. Drugi potres na Banovini je imao štete veće od 40 milijardi kuna. Ukupno procijenjene štete su 129 milijardi kuna. Kako je ministar Horvat maloprije rekao procjena štete rađena je prema međunarodno verificiranoj tehnologiji stručnjaka koji se s time bave pa čak i uz pomoć Svjetske banke da ne bi to bili neki troškovi koje ne vidimo samo mi, vide ih i oni koji imaju komparativna iskustva. Što se tiče zahtjeva za Fond solidarnosti, on je išao na vrijeme u roku onih 12 tjedana predviđenih uredbom. Sredstva su sukladno procjeni Europske komisije odobrena, 683 milijuna za Zagreb, 319.-'20. milijuna za Banovinu i ta sredstva su tu. Napravljena je cijela institucionalna struktura gdje je sukladno odlukama vlade glavna osoba dakle nacionalni koordinator za taj posao je ministar Horvat, budući da je njegovo ministarstvo Ministarstvo graditeljstva koje se bavi obnovom. Provedbena tijela u domeni Grada Zagreba spomenut ću samo one najkrupnije u smislu nošenja odgovornosti za provedbu projekata su Ministarstvo znanosti za obrazovnu infrastrukturu, Ministarstvo zdravstva za zdravstvenu infrastrukturu, Ministarstvo kulture za sve što ima veze sa baštinom, Grad Zagreb, Grad Zagreb vrlo važno ne samo za nastavljanje projekata pokojnog gradonačelnika Bandića kad je riječ o obnovi škola nego za sve ostalo, za sve ostale troškove infrastrukture kojih ima jako puno i koji sigurno se mogu deklarirati i tu pozivam ove kritičare cijeloga procesa da se uključe i da deklariraju sve što trebaju deklarirati kroz Fond solidarnosti plus ostali resori MUP, civilna zaštita, dio koji treba deklerirati Ministarstvo gospodarstva, energetike itd., uglavnom tih troškova je jako puno. Mi smo sukladno toj istoj odredbi što država može procijeniti da prvotnu filozofiju uredbe koja postoji …/Govornik se ne razumije/…vrati u prijašnje stanje je ovdje besmisleno, dakle vraćat u prvotno stanje zgrade koje su stare i koje bi nakon što bi investirali u njih da ih vratimo u prvotno stanje bez konstrukcijske obnove da nam se ne daj Bože dogodi slučajno ponovno potres one bi pale. To nema smisla, pa smo rekli iskoristit ćemo EUSF do one razine koja će financijski parirati onome što je povrat u prijašnje stanje, a ovo ostalo će ići ili kroz NPOO, kroz Svjetsku banku, kroz Europsku investicijsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj, Razvojnu banku Vijeća Europe ili neki drugi oblik financiranja uključujući proračun ili financiranje od strane domaćih banaka. Što se tiče samoga roka on je u uredbi 18 mjeseci, ali kako je ministar rekao nisu rokovi sveto pismo, bitno je objasniti komisiji okolnosti, jedan potres, drugi potres, covid i činjenica da se krenulo uz njihovu privolu u konstrukcijsku obnovu. I zato mislim da ćemo našu argumentaciju i petit dobro objasniti i iskoristit sredstva. Hvala.

Hvala vam. Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Sada je potpuno jasno da vi na jednostavna pitanja niste u stanju dati jasan odgovor. Pitao sam vas koliko će od ovih 5 milijardi kuna biti investirano, uloženo do 17.6., vi na to ili ne znate ili ne želite dati odgovor. I jedno i drugo pokazuje katastrofalno upravljanje krizom odnosno katastrofalno upravljanje obnovom. Drago mi je međutim što ste uprli prstom u g. Horvata kao najodgovornijeg kao nacionalnog koordinatora upravo i za to što ni iz Fonda za solidarnost nismo u stanju povući sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje, neću reći poklonjena, stavljena na raspolaganje. Drago mi je međutim i što ste na sebe preuzeli odgovornost jer ste izrekli ono što smo od vas htjeli čuti da ćete i dalje inzistirati i tražiti da se taj rok produlji. Ukoliko se taj rok ne produlji očekujem od vas, osobno od vas da za to što ste više puta najavljivali za šta vam je bio dovoljan navodno samo jedan telefonski poziv ako se to ne dogodi da ćete za to preuzeti odgovornost. I zadnja stvar da ne ostane samo na kritici. Imam vam jedan konstruktivan prijedlog kako ubrzati obnovu koja stoji, a taj prijedlog je u svaku od onih 10-tak tisuća, nekoliko 10-taka tisuća zgrada, u svaku od onih nekoliko 10-taka tisuća zgrada koja su stradale u potresu stavite jednog Frku-Petešića i u tom slučaju za obnovu neće biti frke jer vidimo kako kad se hoće, kad postoji osoban interes onda obnova može ići jako jako brzo. Hvala vam.

Hvala vam lijepa.

Idemo na 24. pitanje, zastupnik Josip Begonja postavlja ga ministru obrane Mariju Banožiću, izvolite.

Zahvaljujem predsjedniče HS, poštovani predsjedniče vlade, dame i gospodo, ministri, kolegice i kolege. Poštovani ministre Banožiću, iza nas je uspješna 2021.g., godina u kojoj imamo ja bih rekao i neočekivani visoki gospodarski rast i dobru turističku sezonu, al ujedno i godina u kojoj ste vi potpisali ugovor za nabavku višenamjenskih borbenih zrakoplava Rafal 4. generacije koja je značajan doprinos modernizaciji naših oružanih snaga. Međutim, mi smo danas na početku '22.g., mene zanima kakvi su planovi, koji su programi, koje aktivnosti i ciljevi koje ste si zacrtali za ovu tekuću godinu koju bi trebalo ostvariti glede daljnje modernizacije oružanih snaga, inače poboljšanja materijalno financijskog stanja pripadnika oružanih snaga? Hvala.

Izvolite ministre odgovor.

Poštovani predsjedniče HS, uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Zahvaljujem na ovom pitanju o interesu za HV. Godina unatoč tome što je bila izazovna pokazala je izvrsne gospodarske pokazatelje, ali isto tako i jedan daljnji proces u kojem bi se razvijala HV. Taj proces, s njim ćete biti upoznati na vrijeme ovdje u HS, prije svega kroz dva dokumenta koja će se ovdje donijeti na glasanje. Prvi je dugoročan plan razvoja oružanih snaga RH, strateški dokument koji u sebi će sadržavati sve one smjernice koje su u odnosu na pozitivne zakonske i strateške smjernice koje u ovom trenutku imamo u RH ali isto tako jedan alat projekata koji će prije svega biti prioretizirani u suradnji sa Glavnim stožerom o svim onim potrebnim budućim ulaganjima za iduće desetogodišnje razdoblje sa određenim financijskim projekcijama. Dakle, on će dobiti svoju težinu prije svega u jasnim nositeljima, jasnim izvorima financiranja, jasnoj dinamici upravo kako bi se izbjegla situacija kao što je to bilo prethodnih 20 godina da puno puta se mijenjaju pravci po pitanju modernizacije ulaganja i određenih vojnih lokacija što se definitivno danas odražava na sustav da imamo znatno veća ulaganja ili isto tako propušteno vrijeme za realizaciju određenih NATO specifičnih ciljeva. Pored njega, tj. definitivno je strategija obrane koja je donesena 2002. godine, strategija je u sebi osim ovih pozitivnih propisa sadrži i analizu raspoloživosti Oružanih snaga sukladno sadašnjim izazovima, ali i svim onim izazovima koji prije svega proizlaze iz geopolitičkih situacija, sigurnosnih situacija u kojoj se nalazi Republika Hrvatska u njenom okruženju. Nastavno na to idemo dalje u ulaganja projekata koji su započeli, vi ste spomenuli višenamjenske borbene avione gdje ćemo isto tako izvršiti daljnja ulaganja sukladno ugovoru koji je potpisan sa Republikom Francuskom, odnosno francuskim Ministarstvom obrane izvršavanje obaveza, a to je u ovoj godini prije svega odlazak naših zrakoplovnih tehničara, inženjera na daljnju obuku u Francusku i pripremu isto tako infrastrukture u kojoj će biti smješteni budući avioni. Također idući mjesec bi trebali doći i prvi helikopteri sa kojima prelazimo sa istočne na zapadnu tehnologiju. Riječ je o dva Black Hawka za koje smo u ovom trenutku u potpisivanju ugovora za prvi parkirni hangar. Isto tako provodimo proceduru vezano je za radionički servis i hangar koji bi trebao biti pred kraj ove godine realiziran ili eventualno 2023. godine početkom. Na taj način se ulaže u infrastrukturu za projekte koji su već započeti u Ministarstvu obrane, ali isto tako stvaramo privatizaciju projekata koji se odnose i na smještajne objekte Hrvatske vojske i na sve one smještajne objekte koji su vezani prije svega za daljnji razvoj, modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske ali isto tako na one NATO specifične ciljevi koji nam stoje kao Republici Hrvatskoj. Među njima tu su i borbeno vozilo pješaštva, ali isto tako razgovaram dalje i o sustavu protuzračne obrane, isto tako radarskim sustavima, isto tako sustavima bespilotnih letjelica i sve ono što je potrebno za jačanje kopnene vojske. Nadalje, tu su projekti koji su vezani za Hrvatsku ratnu mornaricu, završetak obalnih oklopnih brodova, ali isto tako planova u međuresornom dijelu prije svega sa drugim ministarstvima gdje vidimo da se može isfinancirati još toga za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno obalnu stražu i na taj način održali i Hrvatsku ratnu mornaricu. Ovakav jedan pristup rekao sam bit će jasan kroz strateški dokumenat, ali isto tako kroz upoznavanje svih saborskih zastupnika na koji način će se dalje ulagati u Hrvatsku vojsku za idućih 10 godina. Hvala.

Hvala. Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem. Zadovoljan sam odgovorom poštovani ministre. Ja vjerujem da i ova godina će biti jednako uspješna, odnosno uspješnija u gospodarskom smislu nego prošla i u pogledu turizma i općenito gospodarstva. Dobro je ulagati u modernizaciju materijalno-tehničkih sredstava Oružanih snaga, naravno i u materijalno-financijske probleme rješavati samih pripadnika Oružanih snaga kako bi borbenost bila na višem nivou, kako bi RH bila i dobar partner u okviru NATO pakta. Hvala lijepo.