2. sjednica

Sabor

2. 9. 2020
objavljeni podaci: 2. 9. 2020

Transkript

Gospođe i gospodo zastupnici prije prelaska na raspravu o točkama prema utvrđenom dnevnom redu, a na temelju čl. 120. st. 4. Poslovnika i čl. 5. Zakona o Vladi RH Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave dat će svečanu prisegu budući da zadnji puta zbog zdravstvenih razloga to nije mogao učiniti. Prema navedenim člancima Poslovnika i Zakona o Vladi RH izgovorit ću tekst prisege, a nakon toga ću prozvati ministra koji ustaje i izgovara „Prisežem“. Znači tekst prisege glasi: „Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno, da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni predak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH.“ Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave. Izvolite.
Ivan Malenica
„Prisežem.“ /Pljesak/
Hvala vam i čestitam ministru na položenoj prisezi te mu želim puno uspjeha u obnašanju ove odgovorne i časne dužnosti.
Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, otvaram 2. izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora. Sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića te nazočne članove Vlade RH. 2. izvanrednu sjednicu HS-a sazvao sam na zahtjev Vlade RH, a temeljem članaka 220. i 221. Poslovnika HS-a zbog donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda sjednice uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, kako sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dnevnog reda nije bilo utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 2. izvanredne sjednice. Poštovane gospođe i gospodo zastupnici dozvolite mi da vas izvijestim da je Predsjedništvo HS-a na svojoj jučerašnjoj sjednici, a vezano za način rada HS-a jednoglasno donijelo odluku o obveznom korištenju maski za lice ili medicinskih maski na sjednicama HS-a. Također je jednoglasno donesena odluka o početku posebnog načina rada HS-a iz čl. 293.a Poslovnika HS-a ured proglašenja epidemije bolesti COVID-19 što znači da u sabornici istovremeno može biti najviše 41 zastupnik plus predsjedavajući. Što se tiče glasovanja, glasovat ćemo u tri prostorije i isto tako glasovanje može biti ako bude potrebno održano i elektroničkim putem odnosno video vezom što znači da bi zastupnicima eventualno oboljelim od COVID-19 ili koji su u obveznoj samoizolaciji bilo omogućeno glasovati i video vezom. Nadalje, jučer je bio jedan prijedlog na predsjedništvu koji sam usvojio da se pojedinačne rasprave mogu isto tako govoriti sa ove glavne govornice kako jedan dio zastupnika koji su novi da cijelu svoju od početka mandata pa do sada su cijelo vrijeme u maskama i imat će prilike da ih javnost onda vidi onakve kakve jesu, a ne samo pod maskama. Dakle svi ćete imati priliku koji pojedinačno govorite nastupiti ovdje s ove glavne govornice bez maske. Replike koje ćete dobivati s mjesta zastupnice i zastupnici će govoriti sa maskama, a vi onda možete ostati ovdje cijelo vrijeme dok odgovarate na replike i govoriti bez maske. Iz tog razloga stavili smo još jedan pleksiglas kako bi postojala isto tako zaštita između predsjedavajućeg i onog tko će govoriti s govornice bez maske. Rasprave sukladno Poslovniku čl. 293.a u ime predlagatelja trajati će 20 minuta, u ime klubova 10 minuta i pojedinačni govor 5 minuta. Vezano za prijavljivanje rasprava isto tako jučer smo se dogovorili na predsjedništvu da se prijavnice predaju osobno za stol predsjedavajućeg svaki dan zasjedanja od 9,00 sati, te da nije moguće predati prijavnicu na drugim mjestima poput tajništva ili ispred sabornice kao ni predati više prijavnica od jednom u ime drugih zastupnika. Također podsjećam da nisu moguće izmjene redoslijeda rasprava dogovorom između zastupnika.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici dobro jutro. Prije nego što nastavimo s radom, pozivam vas da se prisjetimo i odamo počast nedavno preminulom prvom predsjedniku Hrvatskog sabora nakon demokratskih promjena dr. Žarku Domljanu. Dr. Domljan ostat će u našem sjećanju zbog njegovog političkog angažmana i izuzetnog doprinosa u stvaranju suverene, neovisne i demokratske Hrvatske, izgradnji njezinih državnih institucija te promicanju hrvatskih interesa u međunarodnim organizacijama. U novijoj hrvatskoj povijesti dr. Domljan ostat će upamćen kao prvi predsjednik Hrvatskog sabora nakon demokratskim promjena. Pod njegovim vodstvom ovaj visoko dom donio je niz pravnih akata bitnih za razvoj suvremene hrvatske države i društva među kojima su donošenje prvog hrvatskog Ustava i odluke kojom je Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom. U obavljanju niza visokih i odgovornih parlamentarnih dužnosti dr. Domljan pokazao je veliko domoljublje, predanost i odgovornost promičući uvijek hrvatske nacionalne i državne interese. Gosp. Žarka Domljana pamtit ćemo također kao vrhunskog intelektualca koji je ostavio neizbrisiv trag u promicanju hrvatske povijesti, umjetnosti i leksikografije. Molimo vas, molim vas da mu minutom šutnje odamo počast. - Minuta šutnje – Neka mu je vječna slava i hvala mu.
Sada ćemo nastaviti s radom, slobodni govori, prije toga javio se kolega Bulj. Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče. Zamolio bih vas kao predsjednika Hrvatskog sabora da pod hitno stavimo u proceduru raspravu o ilegalnim migrantima jer ljudi u Dalmatinskoj zagori su ugroženi od ilegalnih migranata koji su sve agresivniji. Danas je Odbor za nacionalnu i unutarnje …/Upadica: Kolega Bulj, ja vas molim./… očekujem od vas… /Upadica: Ne, ne, ne možete tako, samo malo ja vas molim./… upravo zbog ozbiljnosti situacije…
Ja vas, molim vas da stanete. Dakle, ovo što sada činite je kršenje Poslovnika. Ne postoji osnova u Poslovniku da sada radite ovo što ste sada napravili i imate slobodni govor sada upravo počinje i vi o toj temi možete govoriti, zatražiti sve ovo što ste zatražili upravo sada. Dakle, postoji procedura, postoji Poslovnik i molim vas da se njega držite i pozivam vas da sve ovo što ste željeli reći sada kažete u svojoj 5-to minutnoj raspravi. Izvolite sjesti sada. …/Upadica: Ne razumije se./… Ne možete kolega Bulj to može napraviti onda 151 zastupnik, svako će pronaći neku temu i tražiti da se to uvrsti u dnevni red. Za to postoji slobodni govor i imat ćete prilike 5 minuta govoriti. Nemam vam što drugo za reći. Izvolite sjesti. …/Upadica: Ne razumije se./… Pa, u redu je i zato ćete govoriti o tome 5 minuta. Pozivam vas da o tome govorite sada kada ćete imati slobodnu raspravu.
Slijedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Silvano Hrelja u ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Nemam nikakve potrebe da se ovdje bavim populizmom, ali u svakom slučaju želim otvoreno, iskreno, pošteno govoriti o problemima koje muče građane RH. 18. ovog mjeseca ističe četveromjesečni moratorij na ovrhe, nema nijedne naznake novih rješenja na vidiku i ja ću se založiti jer sam to javno obećao za produljenje tog moratorija, ali ne više od mjesec dana. Zašto ne više od mjesec dana? Zato što osobno, a vjerujem ni vi koji me gledate i slušate, ni vi koji ste ovdje ne možete vjerovati da je svih 400.000 građana pod ovrhama u istim uvjetima i jednako socijalno ugroženo. Ja sam siguran da ni vi, ni građani ne vjeruju da je to istina, da imamo 400.000 građana pod ovrhama koji su socijalno ugroženi jer bilo bi mrtvih ljudi pored kontejnera, da se mi razumijemo kad bi to bilo tako. Vlada ima sve, baš sve mehanizme d kaže tko je ugrožen, tko ne svojom krivicom plaća kao jamac dug dužnika koji je otišao i koji ne plaća, dakle može sve provjeriti. Imamo toliku administraciju da provjera onoga koji su ugroženi od onih koji nisu ugroženi, koji rade, koji zarađuju, koji mogu uredno servisirati svoje vjerovničko dužničke odnose da ih može razlikovati. Vlada ima sve mehanizme. S obzirom da nema nijedne naznake da se to događa i da to Vlada radi, spreman sam predložiti produljenje moratorija još mjesec dana. U tom smislu zatražit ću danas zastupničkim pitanjem informaciju od HZMO-a jer među 400.000 ima 22.000 umirovljenika nad kojima se putem HZMO-a provode ovrhe i tu želim znati. Vjerujem da su i uvjeren sam da su oni najugroženija skupina našeg društva zbog malih primanja, zbog narušenog zdravstvenog stanja, zbog nemogućnosti dodatne zarade, zbog straha od COVID-19, ali i oni su isto kao i svi građani Hrvatske sigurno nisu svi u istom položaju. Prema tome, ako želimo imati pravičnu državu, ako želimo provoditi određene mjere onda se mora administracija ove države potruditi da odvoji žito od kukolja. Jer znate, svi ste čuli za termin obijesno parničenje, znate da postoji i obijesno zaduživanje, već će to neko platiti. Ljudi moji, ako ćemo biti pošteni građani ove zemlje svako mora servisirati svoj dug, svako mora biti odgovoran kao što sam govorio vezano za održavanje svojih zgrada tako mora svako biti odgovoran za svoje dužničko vjerovničke odnose. Ako idemo od pojedinačne odgovornosti, a institucije rade, odvajaju ono što je odgovorno od onog što je neodgovorno onda ćemo uspjeti. Uspjet ćemo u čemu? Pa ono što je najpotrebnije. Državu imamo 30 godina, jel imamo društvo, jel imamo pošteno pravično, pravedno društvo? Nemamo gospodo. Imamo još uvijek snađi se druže i sve poravnaj pod isti kriterij. Ne ide tako, a ne ide iz drugog. Govorim ovo iz toga zato što ti dužničko vjerovnički odnosi sa moratorijem neće nestati. Oni će se kad-tad naplatiti, neki će i doživotno plaćati. Prema tome, zaštitimo one koji su egzistencijalno ugroženi, a oni koji mogu neka plaćaju. Dakle moratorij da dok ne institucije ne naprave svoj posao, ali ne dulje od mjesec dana. Hvala vam lijepa.
7. na redu bit će Klub zastupnika HSS-a i HSU-a i poštovani kolega Silvano Hrelja, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege. Evo 4 mjeseca je prošlo od ovaj usvajanja i donošenja zakona odnosno izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u HS. U obrazloženju tog zakona je pisalo da će velike učinke imati za otprilike 150, pardon, za 200 000 građana, a da će to koštat na razini godine 150 milijuna kuna i prošlo je već 4 mjeseca, došlo je i prvo usklađivanje mirovina, ne povećanje nego usklađivanje, dakle zakonska obaveza Vlade RH od 1,41 vrlo suspektno zbog promjene metodologije u mandatu, dakle u godini u kojoj se vrši indeksacija, dakle jedna indeksacija po jednim pravilima, druga ili usklađivanje drugo po drugim pravilima, ali evo to je tu je, građani nek razmišljaju šta se dešava oko njih, moja nije moć da to promijenim nego onih koji sjede u upravnim vijećima HZMO-a, oni koji sjede u upravnim vijećima Državnog zavoda za statistiku, na njihovu dušu je ta promjena metodologije u ovom, ovom trenutku. No, trebalo je pratiti, trebalo je ova 4 mjeseca pratiti šta se događa sa dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Nažalost, nije se bitno povećao broj onih umjesto kojih zbog siromaštva zbog cenzusa, zbog prihodovnog cenzusa, plaća država. Povećao se broj onih koji plaćaju sami, od straha od covida. Ljudi kad sam govorio za ovom govornicom da povećanje cenzusa od 47 kuna nije ništa, da je to dogovor i molba g. Bandića da bi podržao većinu g. Mariću preko umirovljeničkih udruga, niko to nije vjerovao, a evo vam, tu su vam efekti, efekti su vam tu, ne morate meni ništa vjerovati, ama baš ništa i dragi građani i kolegice i kolege, nemojte meni ama baš ništa vjerovati, ali pokušajte svaku činjenicu koju vam ovdje izrečem za ovom govornicom provjeriti, pokušajte razmišljati, pokušajte razmišljati o tome što vam se plasira kao dobročinstvo, kao veliki efekti, a na kraju ispadnu mrvice sa stola ili ispod stola. O tome razmišljajte, budite svjesni građani. Ovo je moj zadnji mandat, ja ne namjeravam više biti u, u politici, ovaj mandat ću odraditi pošteno kao što sam i sve do sada i govorit ću vam o efektima zakona koji se ovdje donose, to je moj posao. To je moj posao, da proučavam zakone i da zajedno svi ovdje donosimo zakone koji se odnose na sve građane RH, na sve umirovljenike, ne da nam božićnicu dobivaju samo oni koji imaju sreću da imaju dobre proračune, nego svi umirovljenici, za sve umirovljenike je Božić, svi umirovljenici imaju potrebu za zdravstvenom zaštitom. Gospodo, g. Paviću obećali ste 2018. u rujnu to riješiti na kvalitetan način u međuresorskoj suradnji sa ostalim ministarstvima. Niste riješili. Riješili ste na pritisak udruga preko g. Bandića ove godine. Jel je to posao parlamentaraca? Jel je posao, to posao ovog zakonodavnog tijela? Ja mislim da nije. 15.g. do ovih 47 kuna nije usklađivan cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje i naš vam je prijedlog zakona bio loš, ali prepisali ste efekte našeg prijedloga zakona koji je predviđao povećanje cenzusa od 400 kn. E sad se suočite sa, sa rezultatima. Sad se suočite sa rezultatima. Samo da znate, ja vam najavljujem ponovno izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, odnosi se na dopunsko zdravstveno osiguranje koje će u saborsku proceduru uputiti Klub HSS-a i HSU-a i samo da znate da vas podsjetim, vi koji ste novi u HS, 2019. u zimskim mjesecima umirovljenici su za naš prijedlog zakona skupili više od 50.000 potpisa potpore koji su deponirani u Hrvatskom saboru ali očito to vladajućoj koaliciji ni tada, ni danas nije ništa značilo. Hvala vam lijepo.
Slijedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Gari Cappelli u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege. Pa evo, kako je ovih dana puno toga rečeno i razgovara se i riječ, čuje se „odgovornost“ i u tom smislu povezat ću turističku sezonu, danas kad razgovaramo o gradu Zagrebu i svemu, možda će nekom biti čudno što se želim osvrnuti na turističku sezonu ali ako znamo da je to 20% utjecaja BDP-a ovih danas se priča puno o tom padu BDP-a i svemu što će se događat, ja ne bih da se stvori jedna klima jedne situacije gdje jedna ogromna zabrinutost postoji. Postoji svugdje, od Amerike, Kine, Japana, Europe dakle ništa novo se u Hrvatskoj ne dešava nešto što se vani ne dešava. Prema tome, ne bi htio dodatno da pogoršavamo da je nešto u Hrvatskoj extra loše da se događa što vani nije ili to isto tako volimo uspoređivati što se dešava sa BDP-ima drugih zemalja koje su puno razvijenije, koje nisu ovisne o turizmu, koje su ovisnije o nekim drugim industrijama, financijama i slično pa su pogođene itekako upravo zbog turizma. Jer kada bi vam ja rekao isto tako da jedna Italija ima 13% utjecaja na BDP turizma onda bi malo postavili pitanje. Mi smo negdje na 20%. Pa šta je tu toliko Italiji bitan turizam, a vidite 13% čak je utjecaj turizma u Italiji, da je jedna Venecija imala pad turista ove godine 90%. Dakle govorimo onda o jednoj potpuno situaciji koji itekako možemo reći da je u ovom trenutku Hrvatska što je najbitnije odradila jako dobro i odgovorno i sigurno pripremu turističke sezone na način da je na vrijeme otvorila granice, na način da je prva u Europi imala protokol zdravstveni kako se prelaze granice, kako će se ponašati turist u autokampu, u hotelu, u privatnom smještaju, na izletu brodom i slične stvari, prva je imala to u Europi. Prva je imala onu aplikaciju „Enter Croatia“, na granicama smo napravili žutom bojom označili turiste koji su se prije toga prijavili na tu aplikaciju i točno su znali da su zaprimljene aplikacijom svoje ime i prezime da točno zna gdje ide i da je zabilježen. Dakle, jedan vrlo odgovoran pristup, jedan siguran pristup turisti su to prepoznali i velikom broju dolazili u Hrvatsku. Mi u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo još uvijek 290.000 turista od toga 210.000 stranih turista. Dakle, jedna Italija, ponavljam, volimo se uspoređivati sa drugim zemljama kada nešto ne valja navodno da vidimo kako oni bolje rade, pa evo kažem ako su oni toliko marketinški jaki, a puno se pričalo u medijima i ovdje u Saboru kako nismo učinili kao što rade Grci, Talijani promocija itd. Grčka je imala pad 90%, Italija je imala pad domaćih turista 60%, a stranih 80%, a mi smo imali pad na današnji dan imamo negdje u nekim županijama, dakle prvih sedam mjeseci smo imali čak 60% ostvarenog u odnosu na prošlu godinu koja je bila povijesna, rekordna turistička godina i teško je uspoređivat jer takva kakva je bila prošle godine neće više nikad bit vjerojatno. Možemo se uspoređivat eventualno na 2018. i podatke graditi i neku nacionalnu strategiju turizma budućnosti na 2018., 2017. to je nešto što ide u skladu sa održivim sustavom razvojem i svega onoga što želimo napraviti da bude održivo. I ako to uspoređujemo onda je Hrvatska imala definitivno najbolju turističku godinu u ovim nenormalnim uvjetima, ako to možemo to tako reći. Dakle, da se nisu dogodila ova zadnja žarišta, zadnjih desetak dana kada su najviše cijene Hrvatska bi u ovom trenutku bila sigurno daleko, daleko u još boljoj situaciji i mogla bi ostvariti ono što smo negdje i planirali. Svi se čude, međutim mi smo sa našim analizama negdje i Vlada je to vrlo jasno i odgovorno je premijer rekao da mi očekujemo negdje oko 40% ostvarenja u odnosu na godinu prije i to se i događa ovih dana. Dakle, ništa nije bilo slučajno već dobrim pripremama, dobrim pristupom, prvenstveno sigurnosti stožera i svih onih koji su radili da nam daju kredit u turizmu da danas možemo brojati brojke koje nismo ni sanjali, možda neki koji nisu to znali, međutim vrlo jasno smo rekli. A što se tiče brodogradnje, INA-e, Agrokora, porezne korekcije su dane i bit će opet od 1.1., što se tiče Bata nastavljaju se razgovori upravo u 9. mjesecu je tako i dogovoreno i obećano pa će se na taj način i pristupati. Ulaganje u turizmu 55% … /Upadica: Vrijeme./ … u zadnje četiri godine dokaz da se želi ulagat u Hrvatskoj da je Hrvatska sigurna zemlja. Hvala.
I na kraju gospodin Josip Borić iznosit će stajališta, stajalište Kluba HDZ-a. Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora. Kolegice i kolege tema je slobodni govori, pa želim nešto reći s obzirom da evo već 2 dana slušamo odmorene saborske zastupnike koji žele na neki način kroz svoje rasprave prikazati situaciju u RH, situaciji koja je blizu nekakvog kaosa u kojoj se ne zna tko što radi ili tko što treba raditi i tko za što odgovara. Mislim da smo prošli svi jedan izborni ciklus koji je jasno pokazao što hrvatski narod misli o svima nama političarima, o strankama koje predstavljaju i da su građani 5.7. jasno rekli što žele u svojoj budućnosti, izabrali su sigurnu Hrvatsku kao nešto što im treba omogućiti da žive bolje i kvalitetnije na ovom prostoru. Tako da ove kritike radi kritike možemo razumjeti, ali kada one krenu u smjeru da postaju neistine ili da imaju za cilj sasvim neke druge aktivnosti koje se trebaju dešavati možda negdje izvan ovih prostora onda ćemo reagirati i pokušati ih ispraviti. Čuli smo danas ovdje da je švedski model nešto čemu bi se trebala okrenuti RH. Taj isti model koji je u ovih 6 mjeseci znači tamo negdje od 15.2. kada je to krenulo na našem prostoru, nešto prije i kod tih zemalja Skandinavije uspio do sada 85.000 zaraženih i 5.800 umrlih osoba u zemlji koja je dvostruko veća ajmo reći po broju stanovnika od RH, što bi u Hrvatskoj bilo onda u ovih 6 mjeseci 20, 40.000 zaraženih i 2.500 umrlih. Uspoređujući to s našim rezultatima jasno je da su mjere stožera i mjere Vlade RH koju je vodio HDZ i gospodin Andrej Plenković jasno polučile rezultat. Mi smo se odlučili za turističku sezonu i turistička sezona je bila gospođo, vi možda možete misliti da je to nešto što nije trebalo se desiti, ali mi želimo ostvariti u ovoj godini barem 50% prošlogodišnjih rezultata i vrlo smo blizu da osiguramo ne možda ili da ostvarimo do kraja godine 50-tak miliona noćenja. Kad bi to se vratilo u povijest mi smo negdje 2007. ili 2006. godine imali toliko noćenja i to su bile rekordne sezone u RH. Tada smo isto bili zadovoljni da je to bilo dobro, bez obzira što smo tada živjeli u nešto normalnijim uvjetima od ovih koji se zovu novo normalno. Tako da ne želim vjerovati u SDP-u da turističke sezone nije trebalo biti zbog ljudi koji žive na Jadranu, zbog ljudi koji su iznijeli ovu turističku sezonu na svojim leđima i osigurali sebi i svojim obiteljima mogućnost funkcioniranja u razdoblju do slijedeće turističke sezone. Ne žive svi na kontinentu, ne žive svi u Gradu Zagrebu. Imaju svoje obveze i uredno ih žele podmirivati. Mislim da vam je to potpuno promašena tema. Što se tiče energetske obnove fasade, fasada i poziva koji je bio raspisan i tu želim reći …/nerazumljivo/… istinu. Znači fond je konačno nakon 2015. godine kada je SDP ugovorio od dozvoljeni 50 miliona 500 miliona energetskih fasada praktički blokirao fond, 3 godine nismo mogli raspisati niti jedan jedini poziv za bilo koju aktivnost, a kamoli za energetsku obnovu kuća. Tako da smo tek zadnje 2 godine, 2019., 2018. i sada u ovoj 2020. izašli iz minusa, povraćali sve kredite i uspostavili normalne odnose u fondu tako da sada godišnje raspisujemo preko 20-tak javnim poziva prema svim društvenim skupinama ili prema potrebitima u smislu komunalnih poduzeća za obnavljanje vozila, komunalne opreme itd., kako bi se sustav zbrinjavanja otpada doveo do razine koju očekujemo. Tako da te neistine da su svi već izgubili pravo ne stoje jer se obradile nisu ni jedna do sada ja mislim prijava jer vrijeme ispred, ispred nas će pokazati koliko je prijava bilo u redu, koliko prijava nije bilo potpuno i što će se dešavati po onom broju koji je ostao iznad toga. Tu fond kao i ministarstvo ima itekako dosta mogućnosti. Ne postoje natječaji i to moramo isto reći na kojima svi dobiju. Postoje natječaji na koji se javljaju komunalna poduzeća, postoje javni pozivi na koje se javljaju lokalne samouprave, ali ne dobiju uvijek svi ono što žele i za što su spremni i to moramo nekad razumjeti. I što se tiče škole i pokušaja da se stvori priča oko haosa, kaosa u hrvatskim školama jer je početku školske godine, ne stoji, gospodo u SDP-u pročitajte izjavu vašeg župana jednog od predstavnika klanova kojeg vi sada trebate ili izabrati ili ne izabrati na izborima koji kaže da su sve škole u toj županiji spremne, pa se uskladite i nakon toga govorite o kaosu.
Hvala lijepa.
Sada će govoriti poštovani kolega Branko Bačić u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovane kolegice i kolege. Htio bih se izvrnuti na izlaganje kolege Raspudića u kojemu je naveo demokratski deficit koji obilježava rad Nacionalnog stožera civilne zaštite u RH tijekom trajanja epidemije Covida-19. Mi u Klubu zastupnika HDZ-a niti vidimo niti prepoznajemo taj demokratski deficit u radu samoga Nacionalnog stožera civilne zaštite jer kada bi on postojao, po nama u Klubu zastupnika HDZ-a i kada bi ga mi prepoznali, sigurno bi bili prvi koji bi pokrenuli izmjene, zakonske izmjene za onda otklanjanjem takvog demokratskog deficita. Naime, rasprava o postupanju RH, Vlade RH i izvršnih tijela u RH u tijeku kada je ministar zdravstva proglasio epidemiju Covida-19 u RH, vođena je tijekom mjeseca ožujka i mjeseca travnja ove godine. Mi smo se tada, u Klubu zastupnika HDZ-a, što je Hrvatski sabor prihvatio, čini mi se i dvotrećinskom većinom, ali neovisno o tome, neke mjere, kao što je izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, propisali smo način i postupanje Stožera civilne zaštite. Naime, čl. 16. Ustava RH u definirano i utvrđeno je da se zakonom mogu ograničiti pojedina prava i sloboda hrvatskih građana, dakle, zakonom, kada se u pitanju, između ostaloga i zdravlje hrvatskih građana, što je u svakom slučaju bilo i pitanju nastupanje epidemije Covida-19 i mi smo tim čl. 16 temeljeći izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, upravo na temelju čl. 16. Ustava u te izmjene krenuli i ovlastili Stožer civilne zaštite, ministar zdravstva, da donosi mjere kojima će se nastojati suzbiti epidemija Covida-19 u RH i nismo nikada tvrdili da bi protuustavno bilo i donošenje odluke iz čl. 17. Ustava RH, na što se često puta u hrvatskoj javnosti poziva oporba, pa i predsjednik RH, gdje smo tvrdili, i tada i danas, da je najefikasnija mjera suzbijanja epidemije omogućavanje jednom stručnom tijelu, kao što je nacionalni stožer, propisivanje mjera kojim će se nastojati suzbiti širenje epidemije Covida-19 u RH. To smo rekli iz razloga što držimo da bi odluke kojima bi se suzbijala epidemija Covida-19 u RH, a koje bi HS trebao donositi dvotrećinskom većinom, kako je to propisano čl. 17. Ustava RH, ne bi efikasno mogla braniti od epidemije COVID-19. Stoga smo se odlučili na model koji je utemeljen na Ustavu i to čl. 16. Ustava u kojemu je propisano da Nacionalni stožer u RH propisuje mjere uz nadzor, uz nadzor što je vrlo važno, Vlade RH. Nekoliko sam puta rekao za ovom govornicom, to ću ponoviti i sada, nitko od dana proglašenja epidemije COVID-19 u RH nije priječio oporbi da predloži odluku iz čl. 17. Ustava RH koju bi mi ovdje u HS-u bili raspravili. Takvog akta, takvog prijedloga nacrta ili bilo čega takve odluke mi još nismo vidjeli osim što često puta u HS-u slušamo o tome kako bi bilo bolje da je HS reagirao temeljem čl. 17. Ustava RH. Rekao sam u nekoliko navrata, a ponovit ću i sada, da me interesira bi li to HS dvotrećinskom većinom odlučivao o pojedinačnim mjerama, primjerice o radu pojedine tržnice u RH, primjerice o broju uzvanika na pojedinoj svadbi, da li bismo mi dvotrećinskom većinom kao što je to nekoliko puta navedeno ovdje u HS-u od strane oporbe morali odlučivati o pojedinim odlukama Nacionalnog stožera koje bismo mi ovdje u HS-u trebali donositi dvotrećinskom većinom. Držim da bi Sabor na taj način teško zbog potrebe usklađivanja, usuglašavanja dvotrećinskom većinom pojedine mjere mogao odgovoriti širenju epidemije. Stoga pozivam oporbu ako ima mogućnosti nek predloži onda takvu odluku iz čl. 17. Hvala.
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika kolega Bulj. Izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče. Kolega Bačić je povrijedio čl. 238. gdje nameće u biti svoju teoriju demantirajući gospodina Raspudića o Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu gdje je neistina da su kriteriji i mjere za sve jednake. Moramo znati da je saborski zastupnik iz većine gospodin Hrebak bio u samoizolaciji, a da je došao glasati ovdje, dok poljoprivrednik koji je gnojio svoj vinograd 10km u krugu nije imao nikoga, znači kriteriji nisu isti. … /Govornik isključen./ …
Kolega Bulj, vrijeme je isteklo. Kolega Bulj ja vas molim da sjednete. Danas ste očito odlučili kršiti Poslovnik pa ću vam sada dati opomenu jer ovo nije bila povreda Poslovnika, ovo je bilo čisto repliciranje i moja je obaveza sukladno Poslovniku dati vam opomenu.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić. Izvolite.
G. predsjedavajući, kolegice i kolege zastupnici. Evo u ovom trenutku želim istaknuti stav HDZ-a o jednoj temi koja je dosta aktuelna ili će biti aktuelna u narednom periodu, naravno radi se o Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona i Zakona o interventnim mjerama. Mislim da će ona u daljnjoj konačnici biti znatno interesantno pogotovo velikom broju građana koji imaju određene dugove koji su donošenjem Zakona o intervencijskim mjerama na neki način obustavljene do 18. listopada 2020. godine. Naime, tom odlukom je određen zastoj svih ovršnih postupaka, naravno izuzetno od onih zakonodavnih izuzetaka kao što su naplata sa osnove renta ili uzdržavanja maloljetne djece. I u tom smislu mislim da je predmetnim donošenjem interventnog zakona u znatnoj mjeri olakšane epidemiološka struktura jer kao što je poznato bile su tzv. lockdown i u tom smjeru je doprinijelo da se nastavi nekakvom normalnom procedurom nakon toga. Naime, želim samo ukratko ukazati da su u tijeku izmjene i dopune tog Ovršnog zakona koji će u znatnoj mjeri olakšati položaj svih tih građana, a radi se o impozantnoj brojci od oko 170.000 ovrha, ali se mora naglasiti da je to u odnosu na prethodni period prošle godine značajan pad od gotovo polovice ovrha jer ih je u istom periodu prošle godine bilo gotovo 320. Mislim da su ova donesena nova rješenja koja su također vezana uz odluke koje je donijela Europska komisija i Europski sud na tragu onoga da će se našim građanima olakšati daljnja situacija, da će moći raditi. Tako za primjer održani su brojni sastanci između ostalog i tijekom ovog mjeseca gdje će se brojne režijske troškove koje se tiču komunalnih naknada odnosno svih komunalnih aktivnosti olakšati i moći će se sklopiti određena nagodba. I konkretno želim biti vrlo jasan i kazati da će se u tim izmjenama i dopunama Zakona uspostaviti nova e-komunikacija, e-obrasci, doći će do smanjenja troškova ovršnih postupaka, fiksirat će se naknada za provedbu tih ovršnih prijedloga. Također značajni napredak će biti u redoslijedu putem Javnobilježničke komore putem sustava e-Građana gdje će se u svakom trenutku građanin moći dobiti podatak o iznosu i osnovi po kojemu je račun blokiran što je u praksi dodatno otežavalo i iznosilo određene troškove. To vam mogu potvrditi iz vlastitog iskustva jer sam preko 20 godina dionik tog sustava. U konačnici, mišljenja smo kao klub HDZ-a da će predmetne izmjene i dopune Ovršnog zakona i Zakon o interventnim mjerama biti stvarno na dobrobit građana. Uočava se trend godišnjih 5%-ni pad broja blokiranih i što znači da nastavkom ovakvih mjera ćemo doći do jedne normalne relevantne činjenice. To ne znači kao što je proklamirano da će se ići u nekakve nekontrolirane otpise dugova jer naravno dug je dug. Ne bi bili ustavna načela povrijeđena ukoliko bi se sadašnjim ovršenicima dala veća prava nego što to imaju ovrhovoditelji. Ovrhovoditelji su također u tom dijelu i dalje se na jednom kompletnom i kompleksnom rješenju postojeće situacije. Mislim da za kraj da se ovim zakonskim prijedlozima oba zakona prijedloga dodatno potiče ono staro načelo vladavina prava i da će to biti na dobrobit građana zašto i postoji pravni sustav. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa. S time ćemo završiti sa današnjim radom. Mi ćemo nastaviti sutra u petak 11. rujna u 10,00 sati glasovanjem o svim točkama uključujući i amandmane koje smo napravili, a odmah nakon toga biti će iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika, dakle po završetku glasovanja odmah ćemo pristupiti iznošenju stajališta u ime kluba zastupnika. Hvala vam lijepo i ugodan ostatak poslijepodneva. SJEDNICA PREKINUTA U 13:52 SATI
slijedeći Klub zastupnika je onaj nacionalnih manjina u ime kojega će govoriti poštovani zastupnik Veljko Kajtazi, izvolite.
Hvala. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege. Ovog ljeta neugodno me iznenadila jedna vijest vezana uz našu nacionalnu televiziju i koliko sam vidio, ne samo mene već i naše brojne sugrađane. Radi se o emisiji no nije riječ o bilokakvoj emisiji već o emisiji koja se na HRT-u prikazivala bezbroj puta, bila je neizostavni dio promocije naše države, u pitanju je naravno emisija „Lijepom našom“ koja je prvi put emitirana još 8. studenog 1995. g. na Prvom programu HTV-a u 20 sati u Domu sportova u Zagrebu. HRT je već ranije iskazivao namjeru ukidanja „Lijepom našom“ a dojma sam da je pandemija korona virus bila dobar izgovor za to. Obavijest koja je stigla iz HRT-a povodom ukidanja emisije, bila je štura. Stajalo je samo: „Budući da trenutno zbog korone krize nismo sigurni da će se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije „Lijepom našom“, uz poštovanje uz epidemioloških preporuka“, moram priznati da to nije bilo neugodno iznenađenje samo mene, već i moje obitelji pogotovo mojoj supruzi koja je bila jedna od najvjernijih gledatelja te zabavne ali ujedno i korisne emisije koja je dugo vremena generacije gledatelja upoznavala sa ljepotom naše zemlje i mnogima koji to nisu u mogućnosti, omogućila da barem na televiziji vide dijelove svoje zemlje koje nikad nisu vidjeli u stvarnosti. Često je za ljude koji žive u mjestima gdje je emisija gostovala to bio događaj godine ili čak možemo reći bez pretjerivanja, i događaj desetljeća. Dokaz kvalitete su bile prepuna dvorana i najveća gledanost na programu HRT-a. iz svega toga, jasno je da je u „Lijepom našom“ bilo uloženo puno ljubavi, truda i emocije a rezultat toga pored gledanosti i zabave, bilo je i očuvanje tradicijske kulture. Ona je prije svega folklorna predstava, u njoj nastupaju poznati i manje poznati glazbenici, zabavna i folklorna usmjerenja, lokalno poznati glazbenici te KUD-ovi. Izvode se tradicijske pjesme i plesovi ali i suvremene popularne pjesme. U jednom njenom djelu prikazane su rekonstrukcije i prikaz narodnih običaja, hrana pojedinih krajeva i sve ostalo što čini identitet određenog područja. Od njenih početka emitirano je 96-minutnog programa odnosno 1000 i 600 sati. Kad bi se te brojke pretočile u dane, to bi čak bilo 64 dana. Nastupilo je čak 185 000 izvođača te je izvedeno 25 000 pjesama i 2500 koreografija folklora. Na javnim snimanjima emisije bilo je preko milijun i pol ljudi. preko četvrt stoljeća, brodila je ta emisija ne samo Hrvatskom već i zemljama u našem okruženju, Europom pa i drugim kontinentima. Tako su među ostalim bile su emitirane emisije iz BiH-a, Slovenije, Srbije, C. Gore, Mađarske, Austrije, Njemačke, Švicarske, Australije i Kanade. Njena je najveća vrijednost bila upravo ta raznolikost koje je ljude iz Dalmacije upoznavala sa slavonskim ili istarskim običajima, ljude iz Međimurja sa običajima Banovine ili Baranje i tako redom. Omogućila je brojnim građanima Hrvatske da iz svog naslonjača prođu čitavu Hrvatsku, upoznaju tradiciju svih dijelova naše tako raznolike domovine. Omogućila im je da vide i čuju nošnje, tradicijske plesove, običaje i pjesme i ostalo što čini kulturni identitet jednog kraja Lijepom našom. Nije prikazivala samo običaje i tradicije hrvatskog naroda već i nacionalnih manjina, naše države pa tako i romske što mi je osobito drago i na čemu mogu samo zahvaliti ljudima koji su radili na stvaranju te emisije kroz ovaj dugi niz godina. Mislim da neću pretjerivati ako kažem da je „Lijepom našom“ jedna od razloga zašto UNESCO u registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine ima uneseno najviše dobro upravo iz RH. Praktički nema osobe na našoj estradi bez obzira na .../Govornik se ne razumije./... koja nije nastupila u emisiji, osim toga, godinama je to bilo najgledanija emisija među hrvatskih iseljenicima i u Europu i prekooceanskim zemljama kada gostuje van Hrvatske, emisija ima svoju inačicu koja se zove „Mostovi kulture“ čije je pridoneseno normalizaciji odnosa na ovim prostorima i međusobnim boljim upoznavanjem naroda i kulture. Hvala.
Hvala lijepo.
Sljedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Robert Jankovics u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina.
Poštovani gospodine potpredsjedniče. Cijenjene kolegice i kolege. Moja namjera danas je progovoriti o jednom malom baranjskom mjestu Kopačevu u Osječko-baranjskoj županiji. Za one koji eventualno ne znaju radi se o malom mjestu na jugu Baranje poznate po riječnom ribarstvu, na obalama je Kopačkog rita oko 500-njak stanovnika. Dvije su glavne gospodarske grane, to su povrtlarstvo proizvode najbolju crvenu papriku u Hrvatskoj ili ako pitate mještane susjednog mjesta Luga onda drugu najbolju, bave se turizmom, imaju puno smještajnih kapaciteta, imaju izvrsne restorane. Uskoro se očekuje otvorenje novog vrtića vrijednog 4,4 milijuna kuna od kojih je ova zemlja, ova Vlada dala 4,2 milijuna kuna za izgradnju 98%. Kopačevo je poznato po Ribarskim danima koji se evo sutra i prekosutra odnosno subotu i nedjelju održavaju po 22. put. Kopačevo je lani na tim manifestacijama dvodnevnim okupilo oko 10.000 posjetitelja. To je jedan fantastičan projekt, pravi primjer nevjerojatne upornosti mještana u ovom slučaju Kopačevo. Kopačevo je poznato i po tome da doduše samo pola sata, ali imali su i prvaka Hrvatske u kuhanju fiš paprikaša. Međutim, ovo prekrasno mjesto Kopačevo u proteklim tjednima i mjesecima nije puno pričalo o ribarskim danima, niti o nestašlucima Turističke zajednice Baranje oko održavanja Državnog prvenstva u kuhanju fiša, niti o sve prisutnoj koroni, kod njih je u Kopačevu tema su komarci. Komarci koji po izjavi voditeljice Službe za dezinfekciju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije citiram „ima toliko da ih ne uspijevamo prebrojati“. Komarci zbog kojih Kopačani sa strahom dočekuju predvečer i zbog kojih je u Kopačevu samoizolacija zapravo nije poseban problem. Komarci zbog kojih u Kopačevu u kolovozu su u modi zimske kape te viziri kojih se ni astronauti ne bi posramjeli i komarci zbog kojih dječica među prvim riječima u Kopačevu nauče izgovarati larvicidni i adutocidni tretman. Glavni razlog ove najezde i ovogodišnje i prethodne ujedno je i najveća blagodat Kopačeva, to je Kopački rit odnosno nemogućnost tretiranja komaraca u području parka prirode. Moja namjera danas ovdje je pozvati sve one koji imaju znanja da nam pomognu, da pomognu Kopačanima da tretiranjem omoguće evo popularna riječ suživot Kopačana i Rita kao što je to nekada moglo. Nije i ne može biti normalno zaštititi komarce u Ritu, a ne zaštiti poljoprivrednike i ugostitelje koji u Kopačevu ne izlaze iz kuća pod uvjetom da im urod propadne. Nije i ne može biti normalno da u Kopačevu jedina industrija koja cvjeta bude industrija ugrađivanja dvostrukih mrežica na prozorima kuća. I za kraj, da se vratim na početak, pozivam vas sve kao jedan od organizatora da dođete u subotu i nedjelju na Ribarske dane u Kopačevu, odajte svojom nazočnošću priznanje ovom enormnom trudu mještana Kopačeva i uživajte u kulturi i gastronomiji ovog malog mjesta. Ako ništa drugo veći broj posjetitelja, veći broj nas smanjit će broj uboda komaraca po stanovniku Kopačeva.
Sada ćemo prijeći na raspravu o: - Konačnom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, drugo čitanje, P.Z. br. 2 Želim vas izvijestiti da će govor po klubovima slobodni govor biti u 13,00 sati kao što je to uobičajeno. Ovo je 2. izvanredna sjednica pa zato nismo počeli sa slobodnim govorima nego će to biti u 13,00 sati. Izvolite kolega Bulj, imate povredu Poslovnika.
Hvala lijepo. Uvaženi predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 249.a iznošenje stajališta kluba zastupnika. Prvi dan rada sjednice saborski predstavnik kluba može zatražiti da iznese stajalište klubova zastupnika o bilo kojoj temi u vremenu između 9,30 i 10,45. Nigdi nije ovdje razdvojeno jel je to izvanredne sjednica, da li je to redovna sjednica nego piše prvi dan u tjednu rada sjednice. I smatram da je s ovim povrijeđen Poslovnik jer koja je razlika da ne budemo sada u 9,00 kada je inače uobičajeno ili u 13,00 sati? Hvala.
Hvala kolega Bulj. To je vaše tumačenje, imate na njega potpuno pravo, međutim smatram da se radi o izvanrednoj sjednici kao što smo napravili i prošli puta nismo započeli sa iznošenjem stajališta klubova, konstituirali smo se, tako i ovoga puta krećemo sa zakonom, dakle, nema ovdje nikakve loše namjere niti loše volje, ali budući da je izvanredna sjednica, da je početak te izvanredne sjednice, napravit ćemo danas tu iznimku. Molim vas za razumijevanje, u 13 sati imat ćete mogućnost iznositi svoje stavove. Kolega Grbin, izvolite, vi ste se isto tako javili.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 2 minute, vezano uz ovu točku dnevnog reda, kako bi se dodatno dogovorili oko nekih stvari vezanih uz ovaj zakon. Naime, predloženi zakon smatramo neambicioznim. Smatramo da ovaj predloženi zakon ne promišlja na adekvatan način viziju razvoja grada Zagreba, smatramo da predloženi zakon ustvari cementira postojeće stanje, samo se bavi time kako ćemo vratiti Zagreb u ono vrijeme kakav je bio prije potresa, a ne razmišlja o tome kakav bi Zagreb trebao biti sutra, za 10 ili 20 godina. Nadalje, poštovane kolegice i kolege, socijalni kriteriji predviđeni ovim zakonom, a pozdravljamo činjenicu da se oni u njemu danas nalaze, naprosto nisu adekvatni, nisu dostatni, nisu pravedni, nisu solidarni. Međutim, niti to nije jedina primjedba koju imamo, i namjerno ju iznosimo sada prije rasprave kako bi se uvaženi predsjednik Vlade RH mogao na njih očitovati. Ima ih još. Recimo, jedna od njih je problem zaštićenih najmoprimaca. Radi se o posebno ugroženoj skupini građana čija prava, čiji položaj ovim zakonom uopće nije riješen. S obzirom da znamo da su oni već sada u problemu, a dodatno su oštećeni ovim potresom, radi se o skupini ljudi koji će doslovce biti gurnuta na cestu. Nama kao socijaldemokratskoj partiji to naprosto nije prihvatljivo. Poštovane kolegice i kolege, vezano uz sve ovo što smo rekli, Klub zastupnika SDP-a i zastupnici pojedinačno, pripremili su čitav niz amandmana. Nadamo se da ćete te amandmane na adekvatan način razmotriti, a o njihovom prihvaćanju s vaše strane, naravno, u konačnici će ovisiti i naše glasanje prilikom usvajanja ovog zakona. Još jedna stvar, apelirao bih na vas, g. predsjedniče, ovdje se radi o prevažnoj temi, znam, radi se o prevažnoj temi, molim .../Upadica: Vrijeme./... vas da ovdje ipak napravite još jednu iznimku i da iznošenje stajalište u ime klubova .../Upadica: Zahvaljujem./... bude 15, a ne 10 minuta. Hvala.
Zahvaljujem kolega Grbin. Držat ćemo se Poslovnika i odobrit ću vam sada i stanku od 5 minuta jer po ovome čl. 293.a stanka se može odobriti u trajanju do 5 minuta. Dat ću vam stanku od 5 minuta. Izvolite kolegice Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Molim stanku u trajanju od 5 minuta u ime Kluba stranke s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS-a. Riječ je o zakonu koji građani grada Zagreba zaista sa nestrpljenjem čekaju. Riječ je o zakonu koji je izuzetno važan. Kad se donosi jedan zakon koji je tzv. lex specialis, onda on treba dati i mogućnost da riješi određene probleme. Ovaj zakon je zapravo nastao u prvo, kad je išlo u prvo čitanje, onda je on bio rezultat neslaganja između gradonačelnika Bandića, HDZ-a i resornog ministarstva i ja bih upotrijebila jednu malo ružniju riječ, on je zapravo sklepan i tako je otišao u prvo čitanje. Iz prvog čitanja, bez obzira što je u nekoliko navrata predsjednik Vlade rekao da će slušati oporbu, da će stvari koje je oporba naglasila, uvažiti u zakonu, mi vidimo da to u zakonu nema. Ima niz spornih stvari. Prva i osnovna stvar, ovaj zakon nije provediv. Da bi on mogao biti provediv, treba se donijeti program mjera. Program mjera je pred, zakonom je predviđeno da program mjera će donijeti Vlada. To znači mimo procedure, mimo demokratske rasprave, mimo mogućnosti sudjelovanja građana i jutros kad sam ovdje išla, pitao me jedan čovjek, pa dobro kad ću ja moći aplicirati, što mi od dokumenata treba. Ja kažem čekajte, morat ćete malo pričekati, jer iza toga ide program, pa će u programu biti definirano, pa kako izgleda, projekt će biti definiran negdje drugdje. Ako hoćete riješiti problem i ako je ideja da se riješi problem, onda problem treba i riješiti. Za zgrade javne namjene ne treba nam ovaj zakon, ovaj zakon zaista građani grada Zagreba čekaju s nestrpljenjem, ali poruku koju ćemo nažalost nakon današnjeg dana morati poslati, strpite se, čekajte. Mogao je biti operativan, mogao je u zakonu biti stvari koje su zaista na način da se riješi odmah, zašto se nije htjelo, to ćemo čuti danas kroz raspravu. Hvala lijepo.
Stanka će biti odobrena isto tako u trajanju od 5 minuta. Javila se i poštovana kolegica Selak Raspudić. Izvolite.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a u trajanju od 5 minuta. Prvo, iz razloga što želimo ukazati na to i zahvaliti vam kao Predsjedništvu Sabora što ste nas desetkovali. Naime, podsjetit ću da su saborski zastupnici izabrani od naroda i izabrani određeni broj saborskih zastupnika koji trenutno nisu u prilici nazočiti ovoj sjednici zbog navodnih epidemioloških mjera. Druga stvar kojom ste nas desetkovali je činjenica da ste nam skratili vrijeme koje možemo koristiti za naše govore i izlaganja u ime kluba, dakle napola ste nam začepili usta. Dakle, prvi razlog zbog kojeg tražimo stanku je ovaj da ukažemo na problem toga da se sažima saborska rasprava. Drugi razlog, naravno, upravo se odnosi na odnošenje ovog zakona. Ovim zakonom stvara se ozračje prave nesigurnosti koja već sada postoji, a trenutno se i potencira, potencira se na način da se negiraju i preskaču postojeći zakonski propisi, poput, primjerice Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Podsjetit ću da upravo taj zakon govori o seizmičkim uzrocima i potres navodi kao prvu prirodnu nepogodu. On nije iskorišten nego je kreiran još jedan novi zakon. Mislim da nam naš uvaženi premijer prvo treba objasniti zašto kreiramo nove zakone i objašnjavamo to na način da građani ne mogu na drugačiji način obnoviti svoje domove, zbog čega smo kreirali atmosferu u kojoj se mora donijeti novi zakon. Zašto negiramo postojeće pravne propise, da bismo uopće mogli raspravljati o tome je li nam ovaj zakon potreban. A drugo pitanje koje ovdje trebamo istaknuti je također ako nam je ovaj zakon bio potreban zašto smo preskočili struku i išli po hitnoj proceduri, sve u ime građana, a zapravo zbog vlastitog profiterstva na pragu lokalnih izbora.
Bit će odobrena stanka u trajanju od 5 minuta. Kolega Sačić izvolite.
Također se pridružujem kolegicama i kolegama, zapravo je neshvatljivo, nedopustivo za hrvatsku javnost i naše glasače i birače da se ovako ne bi rekao desetkovani nego dijelimo kao hrvatski zastupnici na hrvatske zastupnike prvog reda i one koji su u sobi za služinčad. Naši glasači i naša hrvatska javnost to nije zaslužila. Nema ni jedan razlog epidemiološki koji nije zadovoljen da budemo barem na galeriji kako smo krenuli u ovu izvanrednu sjednicu, ovo danas je neshvatljivo ono onemogućava demokraciju i tražimo u ime Kluba Hrvatskih suverenista stanku.
Zahvaljujem. Bit će odobrena stanka i vama do 5 minuta odnosno u trajanju od 5 minuta. Što se tiče spominjanja toga da netko nekome želi zatvoriti usta, to odbacujem, odluka predsjedništava bila je jednoglasna i utemeljena je na Poslovniku Hrvatskog sabora koji je donesen iz razloga što smo pogođeni epidemijom Covida-19 i tražimo načine kako sabor može što normalnije funkcionirati. Ovo smo donijeli u prošlom sazivu sabora, kada je započela epidemija tražeći načine kako da što normalnije funkcioniramo. Dakle, još jednom radi hrvatske javnosti želim reći da svi zastupnici i zastupnice mogu sudjelovati u pojedinačnoj raspravi. Dakle, ovdje u sabornici sjedi 41 zastupnik ili zastupnica međutim zamjenama dolazimo do toga da svaki zastupnik može pojedinačno nastupiti, može koristiti replike, mogu normalno govoriti klubovi. Dakle, osim vremenskih skraćivanja sve ostalo gotovo da je identično. Ja vas molim da to prihvatimo, to ne činimo iz obijesti niti hira, nego zato da zaštitimo zdravlje i vas zastupnika i zastupnica, vaših obitelji, naših kolega iz medija isto tako djelatnika Hrvatskog sabora. To su jedini razlozi, nikakvi drugi. I podsjetio bih isto tako u prošlom sazivu, radit ćemo i sada što je više moguće, mi smo bili jedan od rijetkih europskih parlamenata koji nije prekidao svoj rad, bilo je parlamenata koji su u potpunosti suspendirali na više tjedana svoje djelovanje. Tako da molim da budemo tu fer i da objektivno sagledamo i kontekst i ono što su činjenice. Kolega Škoro izvolite.
Hvala vam lijepo gospodine predsjedniče. Tražim stanku također u trajanju od 5 minuta da bi se pridružio uobičajenom igrokazu u Hrvatskom saboru kada se ovo vrijeme koristi da bi se senzibilizirala javnost za određene stvari. Što se tiče ovog zakona mi smatramo da ima jedan ključni problem, a to je što taj zakon predviđa jedno financiranje za koje pretpostavljamo niti Hrvatska vlada, niti Grad Zagreb nemaju dovoljno novaca i u tom smislu uložit ćemo i amandmane. Nadamo se da će ih vladajući prihvatiti. Međutim, želim samo reći kad je u pitanju baš Grad Zagreb, da u Gradu Zagrebu postoje i brojni nameti koje građani plaćaju iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu za svoje nekretnine, od spomeničke rente preko komunalne naknade, preko poreza na promet nekretnina, poreza na najam itd., dakle Grad Zagreb se mogao djelomice samofinancirati iz tih sredstava za koje u stvari ne znamo gdje završe nakon što ih plaćamo, a plaćamo ih redovno i plaćamo ih u velikim iznosima. Također bih volio reći da kada je u pitanju epidemiološka situacija, a posebice kolegama koji su imali prigovore na to, smatram da hrvatska treba javnost znati da u tom smislu postoji onaj dio koji se odnosi uistinu na zdravlje ljudi i taj dio sprječavanja širenja virusa treba razlikovati od onoga dijela kada je u pitanju funkcioniranje stožera koji je kompromitiran, koji je nevjerodostojan i koji nije dosljedan. Međutim, kada je u pitanju zdravlje ljudi treba učiniti sve što se može učiniti da bi se spriječilo širenje tog virusa. I u tom smislu i kao potpredsjednik sabora i kao predsjednik Domovinskog pokreta sam podržao prijedloga da se u Hrvatskom saboru sukladno onome što je već doneseno u ranijem sazivu kontrolira što je više moguće situacija da bi se zaštitili. Konačno vidimo i sami da je jedan od nas već zaražen korona virusom, tako da u tom smislu trebamo učiniti sve što je moguće. Hvala.
Stanka će biti odobrena. Javlja li se još netko za stanku? Kolega Milošević, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče. Tražim stanku u ime HDZ-a, Kluba HDZ-a u trajanju od 5 minuta kako bismo još jednom utvrdili da smo kao vladajuća većina potpuno ispravo ovaj Zakon o obnovi postavili na 3 ključna stupa. Jedan je bio politička uključivost, drugi je transparentnost i treći je solidarnost. Što se tiče političke uključivosti mislim da je najbolja potvrda da je Vlada prihvatila više od 25 prijedloga iz opozicije što u cijelosti, što djelomično što se tiče ovog zakona. I mislim da se svi slažemo da je ovaj zakon daleko iznad svakodnevne politike za naše građane koji su oštećeni u potresu. Drugo spomenuo sam pitanje transparentnosti, svima nam je to jako bitno s obzirom na to da će veliki novac naših sugrađana biti iskorišten za obnovu od potresa Zagreba i okolice i da će taj proces dugo trajati. Ja mislim da je ovaj zakonski okvir upravo jamac te transparentnosti i siguran sam da će, da će svi oni zlouki proroci koji, kojih ovih dana slušamo, a koji već pričaju sada o korupciji i kriminalu biti apsolutno demantirani. Potpuno sam uvjeren u to da ćemo ovaj posao napraviti potpuno, potpuno ispravno. I treće i najvažnije pitanje solidarnosti, mislim da i u prvom čitanju smo i u prijedlogu Vlade sa 60, 20, 20, dakle svega 20% učešća od strane naših sugrađana pokazali socijalnu osjetljivost, taj smo sigurno, socijalnu osjetljivost odnosno solidarnost sa našim građanima još ojačali time smo uveli imovinski cenzus za one sugrađane koji su jednostavno najugroženiji socijalno, koji neće sudjelovati uopće u obnovi. Podsjetit ću nas sve, posebno one koji imaju sa solidarnošću problem, Hrvatska država u ovih 30 godina nikad nikog nije ostavila na cjedilu, od Domovinskog rata, obnove, bilo je mnogo neprilika, požara posvuda po Hrvatskoj, uvijek i u svakom trenutku Hrvatska država je stajala iza svih svojih građana i mislim da potpuno iskreno radimo to i danas. Hvala.
Zahvaljujem. Kolega Tomašević, izvolite, vi ste se javili.
Pa evo u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka tražim stanku tek toliko budući da su se skoro svi oporbeni, pa i vladajući klubovi tražili stanku da govore u ime o, zapravo o Zakonu o obnovu o čemu trebamo raspravljati čak 5 minuta nakon ove mega stanke. Ja neću zlorabiti stanku da bi o tome govorio, nego ću o tome govoriti u raspravi koja slijedi nakon 5 minuta.
Kolegice Vučemilović, izvolite.
Nemet, IDS Nemet.
A oprostite.
Sve u redu.
Oprostite, oprostite.
Tražim stanku u ime Kluba IDS-a jer smatram da smo, od 5 minuta, jer smatram da smo propustili opet priliku da donesemo jedinstveni zakon koji bi pokrivao, ne daj Bože, sve slijedeće i buduće nesreće i zbog toga je neophodan za daljnju provedbu. Hvala.
Zahvaljujem. Stanka će biti odobrena. Imamo li još koji klub? Ako ne nastavljamo s radom u 10 sati i 5 minuta. STANKA u 9,56 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,05 SATI Kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Dakle, prelazimo na raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, to je drugo čitanje, P.Z. br. 2. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo. Sada bih molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je predsjednik Vlade RH, poštovani Andrej Plenković. Predsjedniče vlade izvolite.
Andrej Plenković
Poštovani predsjedniče HS, cijenjene saborske zastupnice i zastupnici, poštovane ministrice, ministri. Osobita mi je čast pozdraviti vas i predstaviti vam danas u ime vlade Konačni prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Kako smo prigodom predstavljanja nacrta prijedloga u prvom čitanju rekli njegov cilj je urediti način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu koji se dogodio 22. ožujka, najsnažnijem i najrazornijem potresu u zadnjih 100.g. Njime se uređuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih ovom katastrofom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i modeli financiranja. Sve to radimo da bismo zaštitili i živote i zdravlje ljudi, imovinu, okoliš, kulturnu baštinu, te stvorili uvjete za uspostavu normalnog života u Gradu Zagrebu. Smatram da je pred vama prijedlog koji će nam pomoći da ostvarimo zadane ciljeve. Naglašavam da smo ljetnu stanku iskoristili kako bismo pozorno analizirali prvo čitanje saborske rasprave koja je bila vrlo dinamična. Nadležni resori prošli su kroz sve prijedloge i sugestije saborskih odbora, klubova zastupnika i u konačni prijedlog ugradili oko 25 prijedloga ili izmjena. Vjerujem da će i ovo drugo čitanje biti usmjereno na pronalaženje najboljih rješenja i da će iznjedriti prijedloge koje ćemo, ukoliko budu u skladu sa koncepcijom ovoga zakona i naravno ako pridonose poboljšanju njegove kvalitete, kao vlada rado prihvatiti. I dolazeći u HS rekao sam da nam je cilj imati što širi politički konsenzus u ovom zakonu. Kao što smo ranije kazali, na području Grada Zagreba oštećeno je 25000 zgrada, što privatnih, što javne namjene. Tom broju treba i dodati još 409 u Krapinsko-zagorskoj, 510 u Zagrebačkoj županiji, to je ukupno 26000 zgrada. Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno neuporabljivo više od 6200 zgrada među kojima 7 dječjih vrtića, 10 osnovnih, 11 srednjih škola, 11 zdravstvenih ustanova, čitav niz fakulteta, znanstvenih instituta, ustanova kulture i vjerskih objekata. Ako oštećene zgrade gledamo prema vlasništvu onda možemo vidjeti da je otprilike 1,5% zgrada javne namjene, a 98,5% zgrada u privatnom vlasništvu. Razmjeri štete procijenjeni su na 86 milijardi kuna, to je oko 60% državnog proračuna godišnjeg. Sukladni su velikom broju oštećenih zgrada, nadilaze sve s čim smo se do sada suočavali. Nakon samog potresa vlada i službe su aktivno reagirale, definirali smo 3 smjera djelovanja. Prvo, pripremili hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije među naših sugrađanima. Drugo, počeli izrađivati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam biti potrebna za obnovu Zagreba. I treće, pripremili smo zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada. Nakon samog potresa jedan je od prioriteta bio zbrinuti naše sugrađane u Studentskom domu na Cvjetnom naselju, sve one koji su bili primorani napustiti svoje domove. Kroz taj dom do sad je zbrinuto oko 800 građana Zagreba. Najviše ih je u jednom trenutku bilo u svibnju čak 652, a trenutno je ondje još smješteno 262 sugrađana. Za njihov smještaj i prehranu dosad smo izdvojili više od 13 milijuna kuna, vlada. Vlada je na prošloj tjednoj, prošlotjednoj sjednici zadužila Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine da u suradnji sa gradom pronađe odgovarajuću nekretninu za smještaj za osobe privremeno smještene u Studentskom domu Cvjetno naselje. MUP i Ravnateljstvo civilne zaštite zaduženi su da donesu nalog o demobilizaciji preostalih mobiliziranih paviljona u studentskom domu kako bi se uoči početka nove akademske godine normalizirao rad studentskoga doma, nalog o mobilizaciji drugog objekta u vlasništvu Grada Zagreba ili države prikladnog za privremeno stambeno zbrinjavanje. Među prvim koracima bilo je i osiguranje oštećenih zgrada onima kojima nije moguće stanovati jednokratnu pomoć od 12.000,00 kn, za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala, osigurali smo 100 milijuna kuna. Uz to za nabavu kondenzacijskih bojlera predvidjeli 8.000,00 kn, osigurali 41 milijun kuna kroz Fond za zaštitu okoliša, time su pokrivene potrebe za više od 5000 stanova. Do sada je zaprimljeno 3678 prijava, potpisano 2520 ugovora. To govori o učinkovitosti djelovanja jer je nešto u više od mjesec dana broj prijava povećan za 500, a broj potpisanih ugovora za 1500 sveukupno za ove prve i hitne mjere osigurali smo 141 milijun kuna. Ima još puno neiskorištenih sredstava i pozivam sve građane da podnesu te zahtjeve i iskoriste ova sredstva koja su u proračunu osigurana. Ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja kroz financiranje najamnine za zamjenski stan za sve osobe čije su nekretnine stradale u potresu, za što je osigurano financiranje do rujna 2021. Do danas je za financiranje najamnine zamjenskih stanova zaprimljeno 464 zahtjeva, sklopljeno je 155 ugovora o najmu, a za najamnine isplaćeno gotovo 1,2 milijuna kuna. Usporedno sa svim tim aktivnostima usmjerili smo naše napore na osiguranje potrebnih financijskih sredstava za obnovu Zagreba i okolice. Svega par dana nakon potresa zajedno sa Svjetskom bankom sa verificiranom međunarodnom metodologijom izrađen je dokument tzv. brza procjena nastale štete, dakle dokument prema kojemu je šteta procijenjena na oko 25.000 zgrada i kuća na 86 milijardi kuna. Mi smo na temelju tog dokumenta osigurali brzi zajam od 200 milijuna dolara 1,3 milijarde kuna od Svjetske banke koji će biti iskorišten za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija. On je iskorišten kao i podloga za prijavu štete za Europski fond solidarnosti iz kojeg možemo očekivati oko 500 milijuna eura. Znate i sami da smo već prije desetak dana otprilike dobili i uplaćeni predujam od Europske komisije u iznosu od 88,9 milijuna eura. To je i prema podacima same Komisije najveći predujam ikada isplaćen iz Europskog fonda solidarnosti koji postoji od 2002. godine. Treći cilj bio je rad na ovom zakonskom prijedlogu koji utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu Zagreba i okolnih županija. Sa svakom novom informacijom ili saznanjem shvaćamo koliko je ovo složena problematika i koliko bi bile dalekosežne posljedice za cijeli grad kada bismo propustili donijeti zakon na što kvalitetniji način. Stoga ovdje nema hitne procedure, ima javne rasprave, ima dva saborska čitanja, ima konzultacija svih koji su u ovom procesu trebali dati svoja sugestije građevinari, arhitekti, urbanisti, inženjeri i stručnjaci za energetsku transformaciju, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, pravnici, zainteresirana javnost. Uvjeren sam da će ovaj konačni prijedlog zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu, ali i sve građane Zagreba. To je pokazala rasprava tijekom prvog čitanja gdje je postignut konsenzus velikog broja vas saborskih zastupnika. Vjerujem da ćemo nakon rasprave i nakon što temeljito analiziramo predložene amandmane kada dođe trenutak izglasavanja o njemu postići što veće suglasje. Ovaj konačni prijedlog zakona zavređuje nekoliko dodatnih pojašnjenja. On se prije svega odnosi na obnovu zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive, previđeno je da se konstrukcijska obnova zgrada financira iz sredstva državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika odnosno suvlasnika zgrada te sredstvima iz drugih izvora. Sufinanciranje konstrukcije obnove privatnih zgrada, podsjećam, predviđen je u omjeru 60% država, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici odnosno suvlasnici. Novosti u odnosu na prvo čitanje, a to je problem koji je velika većina vas istaknula u raspravi, uvođenje socijalnih kriterija odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Naime, građanima Zagreba i dvije susjedne županije čije su kuće i stanovi stradali u potresu, a primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu država, županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukciju obnovu nekretnina. Iznosom od 20% sufinanciranje obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina ako njihov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga odnosno dohodak životnog partnera u protekloj i godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka dakle 4.000 kuna za 2020. To se donosi na one čija je ukupna imovina vrijedila manje od 200.000 kuna. U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnove i invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje. Smatram da je ovakav način primjereniji rješavanja ovoga problema, tu smo otvoreni za još sugestija jer zasigurno ima još skupina koje bi mogle zavrijediti ovakav tretman. Kroz rasprave na saborskim odborima primijetili smo inicijativu velikog broja zastupnika da se ovo pravo omogući svim osobama s invaliditetom i o tome me već i osobno izvijestila zastupnica Lukačić, pa ćemo s naklonošću uzeti i razmatranje i ove inicijative. Novost u zakonu je odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50% sredstava odnosno raspodjela troškova je 40% država, 10% lokalna samouprava, a 50% vlasnik odnosno suvlasnik. Obnovu zgrada javne namjene dakle onih 1,5% oštećenih zgrada financiraju u potpunosti vlasnici odnosno osnivači javnih ustanova. Obnova će se provoditi organizirano sukladno programima mjera, definiranog sadržaja kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prvi program mjera je u završnoj fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovoga zakona. Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu također osnovat ćemo prije roka od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Osnivači su podsjećam Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija i naravno država. Oko Fonda za obnovu, čini mi se da je bilo također nekih nejasnoća pa da ih pokušamo razjasniti. Fond za obnovu osniva se ugovorom što je definirano Zakonom o ustanovama. Kad ustanovu osnivaju RH i jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Uloga fonda nije biti samo financijski fond, već i biti jedinstvena ustanova koja će oparativno provoditi radnje vezane za obnovu. Vrlo veliku pažnju posvetiti ćemo transparentnom trošenju sredstava i uz pomoć informatičkih tehnologija, svi podaci o utrošenim sredstvima, bit će javno dostupni svima. Nadalje, zakon predviđa obnovu zgrada, uklanjanja oštećenih zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i novčanu pomoć. Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi, odnosno interijeri, nego isključivo konstrukcijska obnova zgrada. Cjelovitom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne institucije. Ostale zgrade javne namjene te pojedinačno, zaštićena kulturna dobra. Pojačanje konstrukcije vrši se radi povećanja seizmičke otpornosti. Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu zgrade. Zato je potrebo da se vlasnici obvežu na podmirenje razlike troškova koji bi zbog toga nastali i da daju odgovarajuće osiguranje za ispunjenje te obveze. Prioriteti i rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada i njihove važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnoga dobra. Oni ovise i o prioritetima organizacije gradskog prometa te kapacitetima građevinskog sektora. Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri da se urušile ili da nije moguća njihova obnova. Za to je potrebna suglasnost svih suvlasnika. Ako nema suglasnosti svih stanara, uklanjanje se obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. Važno je istaknuti da će u odnosu na prve procjene manji dio zgrada trebati rušiti, što je donekle ohrabrujuće. Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Kada je postojeća obiteljska kuća uništena, takva zamjenska kuća gradi se na mjeru uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, kada se gradi na novoj lokaciji. Većina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55 metara kvadratnih za jednu ili dvije osobe, 70 za tri ili četiri te 85 za pet i više osoba. Vlasnici odnosno suvlasnici sudjeluju u troškovima obnove u istom omjeru kao i kod zgrada. Zakon predviđa i novčanu pomoć i potporu koja se može isplatiti umjesto obnove. Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami pokrenuti obnovu da to i učine, a sukladno kriterijima moći će ostvariti novčanu pomoć. Zakon predviđa da odluke o obnovi donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve su ostale radnje u djelokrugu Fonda za obnovu. Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika odnosno vlasnika. Izvođači se biraju na temelju javnog poziva. Programom mjera određuje se najviše cijene usluga radova i građevnih proizvoda koji se mogu prihvatiti kod odabira izvođača. U konačni prijedlog zakona dodane su i sljedeće izmjene. Država će osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu u slučaju da to vlasnici odnosno suvlasnici ne učine, no tada država upisuje založno pravo na nekretninu. Izmjena je da se založno pravo upisuje i na posebni dio nekretnine. Uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta, vlasnici odnosno suvlasnici sredstva za konstrukcijsku obnovu te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, uplaćuju na račun Fonda za obnovu. Dana je mogućnost obnove zgrade na kojima su bespravno rekonstruirani, odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade, odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade, to zato je uvjet da vlasnik, odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost i to samo nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova koji su za to vezani. Ako vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi ili ne prilože suglasnost većine suvlasnika ili vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta, prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. Dana je također, obveza ministarstvu, Gradu Zagrebu te županijama da osiguraju nekretnine za privremeno skladištenje građevnog otpada nastalog kao posljedice potresa. Predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se pobliže urediti sadržaj i tehnički elementi projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade i projekta za uklanjanje zgrade i projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće unesena je odredba prema kojoj će se prvom programu mjera, prvom programu mjera uvrstiti konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, kao i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti. Poštovane zastupnice i zastupnici. Pred svima nama, dakle svim akterima, i Vladom i Gradom Zagrebom i ove dvije županije, naravno i vlasnicima i suvlasnicima, je velika odgovornost da osiguramo proces obnove koji će prije svega, onima koji trenutno nemaju, osigurati krov nad glavom, siguran i topao dom i da Zagreb ponovno učine mjestom za ugodan život i rad. Premda to nije prvenstvena svrha ovoga zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju grada Zagreba. Člancima zakona jasno se govori tko je za to nadležan i na koji način takav novi razvojni trenutak ovakva nepogoda može pokrenuti. Vjerujem da ćemo danas iskoristi ovu prigodu da našim sugrađanima osiguramo da imaju zakon koji će doista biti i kvalitetan i da će biti procedure koje su njime ustrojene transparentne, da su načela i odredbe koje su u njemu i pravične i provedive za dobrobit svih nas. Hvala vam.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Priječi ćemo smo sada na replike, je možete ostati ovdje predsjedniče Vlade. Imamo samo jednu stvar koju moramo razjasniti. Dakle, iz dva kluba javilo se je više zastupnika odnosno zastupnica nego što je mogućnost repliciranja. Podsjetio bih samo na Članak 293a., dakle pa kaže, pravo na repliku po raspravi ima svaki klub zastupnika odnosno zastupnici iz stavka 5. ovoga članka, to je koji se tiče nezavisnih zastupnika, dakle da svaki klub zastupnik ima pravo raspravljati sukladno broju pripadajućih mjesta u sabornici. Znači javio se Klub Možemo sa 3 replike, a može ih imati 2, odnosno to je zeleno-lijevi blok, dakle jedan od vas mora odustati i isto tako za Klub zastupnika Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS javilo vas se 2, a možete raspravljati samo 1. Tako da vas molim da se tu dogovorite. Izvolite kolegice Benčić.
Smatramo da je ovakvo tumačenje Poslovnika apsolutno neprihvatljivo s obzirom da svi izabrani zastupnici imaju svoja mjesta u sabornici koja trenutno zbog zajedničkog dogovora da poštujemo epidemiološke mjere ne koriste u određenom momentu, dakle svi se imamo i pravo mijenjati i svi još uvijek imamo u skladu s Poslovnikom svoje mjesto u sabornici. To što u određenom trenutku ne mogu sjediti na svom mjestu …/Upadica: Kolegice Benčić,/… zbog dogovora se ne može tumačiti na način da nam se ograničava …/Upadica: Vrijeme, vrijeme vam je isteklo./… naše pravo.
Molim vas da sjednete i da mi ne tumačite Poslovnik, jer Poslovnik je potpuno jasan. Pravo na repliku po raspravi ima svaki klub zastupnika sukladno broju pripadajućih mjesta u sabornici. Dakle, imate 2 mjesta u sabornici i imate pravo na 2 replike. I to je jasno kao suza. Tako da vas molim da ne činite to. Pojedinačno mogu raspravljati svi, ali u rotacijama imate uvijek mogućnost imati 2 zastupnika ili zastupnice koji mogu pojedinačno govoriti, ali replike mogu biti 2. To je nešto što smo usuglasili zadnji puta i to je tako. Idemo sada, dakle samo vas molim tko će govoriti u ime Kluba zastupnika Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS? Kolegice Mrak Taritaš vi ili kolegice Orešković?
Kolegica Orešković.
Kolegica Orešković, dobro. Kod lijevo, zeleno-lijevog bloka tko odustaje? Javit ćete, dobro. Onda krećemo sa replikama, prva je na redu poštovana kolegica Selak Raspudić. Izvolite, izvolite, uključite se samo nije bio, ostao je mikrofon uključen tamo.
Dakle, prvo bih samo podsjetila kolegicu Benčić da smo mi upravo zbog ovog 10-kovanja tražili stanku na čemu se kolega Tomašević iz njezinog kluba nasmijao nama i rekao da iskorištavamo stanke za nekakve neprimjerene potrebe. A sada bih postavila pitanje uvaženom premijeru. Dakle, mislim da hrvatska javnost prvenstveno zaslužuje znati čemu cijeli ovaj igrokaz u kojem smo svi pristali sudjelovati da ne bismo ostavili građane na vjetrometini, mislim na igrokaz sa zakonom koji nije bio nužan jer postoji već zakonodavni okvir. Dakle, s jedne strane imali smo tajkunsku ljevicu koja je odlučila svoj program bazirati na tome da kupiš zakon i dobiješ stan i imali smo vas kao panične populiste koji niste pokazali dovoljno integriteta da kaže da postoji zakonodavni okvir …/Upadica: Zahvaljujem, vrijeme je isteklo./… oprostite, bila sam prekinula zbog …/Upadica: Ne, ne bilo vam je štopano to vrijeme, tako da isteklo je vrijeme./… dakle, zašto se ponašate kao zakonodavni profiter to je moje pitanje.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa zastupnice Selak Rapudić, niti vidim logike, a niti smisla u vašoj intervenciji, niti vašem pitanju. Vi u biti kao da ste prespavali razdoblje od potresa pa do danas. Čuo sam vas u onim izvornim komentarima uoči stanke, da je ovo neka hitna procedura. Upravo obrnuto. Imali smo javnu raspravu, imali smo uključene sve zainteresirane, imali smo prvo čitanje i sad imamo drugo čitanje. Vi možda jeste nova u Hrvatskom saboru, ali ovakve elementarne stvari vjerojatno ste uočili. Zakon na koji se vi referirate, koji se odnosi na opće elementarne nepogode jednostavno je nedostatan za razmjere ovakvih šteta. Dakle, podaci koje sam vam ja danas iznio koji su opće poznati, ako imate najveći potres u zadnjih 100 godina, 86 milijardi procijenjenih šteta s onim zakonom ne biste mogli riješiti ništa. Zato je moramo ići na posebni zakon. Hvala vam.
Zahvaljujem. Izvolite povreda Poslovnika.
Povreda Poslovnika Članak 238., premijer omalovažava saborsku zastupnicu jer joj govori da je prespavala cjelokupnu raspravu. Dakle, bila sam itekako prisutna. Ono što se događa usred ljeta i što se događa netom nakon ljeta jest u očima naših građana hitna procedura, a ako mislite da postojeći zakonodavni okvir nije dovoljan onda ga valjda treba popraviti ili smatrate možda da ga je potrebno baciti u smeće.
Kolegice Selak Rapudić, neću vam dati opomenu jer još uvijek smatram da ste nova zastupnica, ovo je bilo čisto kršenje Poslovnika jer ste replicirali, a ne govorili o povredi Poslovnika, premijer nije povrijedio Poslovnik. Tako da vas molim da ne zloupotrebljavate institut povrede Poslovnika. Idemo na drugu repliku, poštovani kolega Bulj, izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru svi znamo bio je strašan potres. Prema ljudima koji su to doživjeli treba imati solidarnosti. Dali ste zakonski okvir, neki stručnjaci govore da unutar postojećih zakonskih je se moglo već početi raditi i obnavljati. Međutim ja bih vas ovdje sve skupa, a poglavito vas premijeru ukazao da nije samo Zagreb u problemu. Imamo problem i bez potresa koji je bio zastrašujući. Mi imamo dvije trećine Hrvatske prazne, mi imamo puno objekata praznih. Samo u mojoj Dalmatinskoj zagori imamo 100.000 ljudi manje nego što su se županije osnovale prije petnaestak godina. Ja bi na kraju samo kazao, da projekti koji su obećani mojoj Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori da se ispune jel nije samo Zagreb u ovome problemu elementarnom. Smatram da su dvije trećine Hrvatske u još puno većom problemu, demografskom. Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa. Zastupniče Bulj, kada je neka tema na dnevnom redu dobro je o njoj govoriti i to informirano, sadržajno i korisno. Vi ste puno manje tankoćutni nego vaša kolegica nova u klubu i razumjet ćete da bi bilo trošenje mog vremena i vremena svih nas ovdje da vam sada odgovaram o drugim temama koje baš nikakve veze s ovim zakonom nemaju. A mi ćemo se truditi da današnju raspravu iskoristimo za što kvalitetnije dopune zakona odnosno drugog nacrta koji je pred vama. Hvala vam.
Idemo na treću repliku, poštovani kolega Hajdaš Dončić. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani premijeru. Dakle u ovom zakonu vidim jednu opasnost, a ta mi je opasnost zapravo isključivo konstrukcijska obnova, nazovimo jednoobraznu obnovu koja ne uvažava postulate energetske obnove. I što se ovdje može dogoditi? Dakle, potres se dogodio, potrošit će se velika sredstva i od države i od gradova i županija tj. grada i županija i od građana, a obnova zapravo neće biti po nekim postulatima koje će Hrvatska biti dužna poštovani uskoro, a to vam je dekarbonizacija i to vam je Europski zeleni plan. I šta se može dogoditi? Može se dogoditi da za par godina zapravo 25.000 zgrada koje treba obnoviti bilo vlasnika, bilo države više nemaju financijske kapacitete, da sudjeluje u onoj obnovi u kojoj će biti Hrvatska obvezna sudjelovati. Znači zašto samo gledamo jednoobrazno i zašto sada samo idemo na konstrukcijsku obnovu?
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Idemo na konstrukcijsku obnovu jer vodimo računa o sigurnosti. Što bi bilo da nam se sada ne daj Bože dogodi jedan potres malo jači od onoga koji je bio? Hoćete čut scenarij? Bolje da ga ne čujete. Dakle, mi moramo pomoći vlasnicima zgrada za konstrukcijsku obnovu u ovim okolnostima jer je uloga države kao što se pokazalo i u ovoj krizi, a i u drugim krizama da radi ono je iznad mogućnosti privatnoga vlasnika u ovom trenutku. Što se tiče energetske obnove, za to postoje drugi programi, postoje drugi natječaji, postoje u konačnici odgovornost samih vlasnika da vode računa o tome. Ja jako dobro znam što je Europski zeleni plan i koliko je ta tema važna, a vidjet ćete i sami u provedbi cijeloga programa gospodarskog oporavka koliki ćemo naglasak staviti na energetsku učinkovitost i na taj segment budućega života, tako da uzimam na znanje vašu sugestiju.
Hvala vam. Kolega Grbin, izvolite.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče. I naravno da pozdravljam vašu inicijativu da se ovakvom važnom zakonu donese konsenzusom, to je naša obveza svih nas koji smo ovdje izabrani. U tom svjetlu sugerirat ću vam nešto što vidim kao problem ovog zakona, a to je stručni savjet za obnovu. On će biti ključno tijelo u donošenju programa mjera, a program mjera je ključan dokument za provođenje obnove. Zbog toga mislim da bi bilo dobro da se stručni savjet bira u Saboru i pozivam vas da prihvatite taj prijedlog jer na taj način ćemo osigurati i raspravu, a u konačnici nadam se i konsenzus kod izbora tako važne institucije. Međutim osim toga, pozivam vas da razmotrite i činjenicu da su u savjetu predviđeni predstavnici HUP-a i HGK, a nisu HOK i sindikata i to bi također trebalo uvažiti kako bi dobili široko i transparentno tijelo koje će doista moći pomoći. Hvala.
Hvala kolega Grbin. Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa. Zastupniče Grbin, dajte amandmane pa ćemo razmotriti.
Hvala. Kolega Ćelić, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade. Čl. 5. je previđeno financiranje provedbe zakona, vi ste spomenuli i uvođenje mrežne aplikacije kojom će se moći pratiti radi transparentnosti upravljanja financijama što radi resorno ministarstvo i Fond za obnovu. Ja bih se kratko osvrnuo također na stručni savjet za obnovi, dakle čl. 13. i čl. 14. mislim da nema nikakvog razloga da se mijenja tko osniva dakle tko čini članove da to imenuje Vlada. Međutim, tu su predstavnici 18 članova s obzirom da je to vrlo važno tijelo, a ne podliježe ni na kakav način redovitoj obvezi demokratskog nadzora, mislim da bi bilo dobro da putem redovitih godišnjih izvješća daje se to i HS-u da HS prihvati putem godišnjih izvješća rad stručnog savjeta za obnovu.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Dobro, to vidim da je na tragu i ove sugestije od maloprije, razmotrit ćemo to. Hvala.
Idemo dalje, kolega Tomašević sada ste vi na redu. Možete li nam samo reći tko će odustati od vaših predstavnika?
Kolegica Benčić, ali molio bih isto tako i sjednicu kad ste me već pitali sjednicu Predsjedništva šireg jer je više klubova, a ne samo naš klub shvatio da je dogovor bio da se možemo … /Govornik isključen./…
Molim vas zaustavite vrijeme samo. Kolega Tomašević, dakle niste to mogli shvatiti jer to nisam sigurno rekao, Poslovnik je ovdje više nego jasan. Govorili smo o pojedinačnim raspravama i molim vas da gledate iz kuta šireg, ne samo manjih stranaka nego i velikih, kada bi svi mogli replicirati tada bi to značilo cirkulaciju 150 ljudi ovdje u Saboru u vrlo kratkom vremenu i to onda ne bi imalo smisla ovo što činimo. Dakle, to je razlog zašto. To smo imali i u prošlom sazivu i to smo ovako i riješili.
Ali ovako znači da 100 saborskih zastupnika ne može sudjelovati u raspravi. Jel to bolje?
Može sudjelovati. Kasnije ćete iznijeti svoje mišljenje kada će biti pojedinačne rasprave, bit će ne znam 30-ak pojedinačnih rasprava i svako će moći replicirati tri puta koliko inače može po svakoj točci.
Znači samo na predlagatelje nema replika više od dva ili nema replika ni drugim zastupnicima?
Ne i inače nema više od dva. Dakle, imate 2 mjesta u sabornici i toliko možete po određenom govorniku puta replicirati. Ali budući da ima vas 8 i svako može 3 puta replicirati, to je 24 replike klub vaš može dati tijekom rasprave o bilo kojoj točci. Rasporedite se da to uhvatite kroz cijelu raspravu. Izvolite nastaviti sada.
Jer moja, moja replika predlagatelju je vezana uz fond. Spomenuli ste fond, tijelo koje će operativno voditi obnovu, ja ne vidim, niti naš klub vidi da će to doista tako biti. Doista ne razumijemo zašto se tu izmišlja topla voda. Znači, Zavod za obnovu Dubrovnika i okolice kao što znate postoji od '79.g., nedavno je napunio 40.g. svog postojanja, on djeluje po novim zakonima, po novom okviru. Isto tako ga osnuju i država i grad i županija Dubrovačko-neretvanska u tom slučaju. Po ovom prijedlogu zakona fond nema gotovo nikakve ovlasti, znači čak ne, ne donosi niti odluku o sufinanciranju, a zove se fond. Čak ni ne donosi odluku o sufinanciranju na temelju odluke o obnovi koju donosi ministarstvo. Znači nikakva ovlast …/Upadica: Hvala/… …/Govornik se ne razumije/… u ovom Zakonu o fondu nije dana i doista ne shvaćamo …/Upadica: Hvala vam kolega Tomašević/…, čekajte, pa imam još, zašto.
Pa nemate, vrijeme vam je 9 sekundi već isteklo. Dakle, iskoristili ste minutu i nastavljate dalje i sada me još uvjeravate da vam nije vrijeme isteklo, izvolite sjesti. Izvolite predsjedniče vlade.
Andrej Plenković
Dobro, hvala vam lijepo zastupniče Tomašević na ovoj sugestiji, na očito temeljitom informiranju o 40.-godišnjem radu Zavoda za obnovu Dubrovnika nakon potresa iz '79.g. Dakle, ta rasprava jel se zove fond il se zove zavod, po meni nije toliko dramatična, on se zove fond, bitno je što će fond raditi, fond mora imati blisku suradnju sa nadležnim ministarstvom koja će u konačnici do osnivanja fonda i obavljati ove aktivnosti koje su zakonom dodijeljene fondu. Prema tome, naše je mišljenje da ćemo na konceptu kojeg smo zamislili za fond, kojeg će kao što sam rekao ugovorom osnovati država, Grad Zagreb i dvije županije, imati uključenost svih, brže donošenje odluka, fokusiran rad jedne institucije samo na ovu temu, a naravno da ministarstvo i država koja u konačnici i financira najveći dio obnove mora moć imati način da kaže nešto o tome, a to ću govoriti putem ministarstva …/Upadica: Hvala/… i vlade. Hvala.
Kolega Brumnić izvolite.
Poštovani premijeru, koliko ste ambiciozno pristupili ovom zakonu u stvari pokazuje vaše izlaganje gdje ste više od pola izlaganja potrošili na to što ste radili neovisno o ovom zakonu, a koliko kvalitetno možete donijeti zakon za koji niste napravili praktički nikakvu analizu. Jučer smo bili svjedoci na Odboru za prostorno uređenje toga da vaši predlagači su baratali sa potpuno različitim brojevima prikupljenim iz istog izvora. I onda se postavlja pitanje ako imate loše ulazne podatke, kako možete donijeti dobar zakon odnosno donijeti dobre odluke na korist građana Grada Zagreba? Evo, hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče. Svi podaci na temelju kojega je obavljena priprema za izradu zakona, aktivnosti između prvog i drugog čitanja obavljeni su na temelju verificiranih i jedinih dostupnih podataka koje imamo. Na temelju njih je u konačnici i procijenjena šteta, na temelju njih je podnešen zahtjev za Europski fond solidarnosti, na temelju njih sam vam i iznio ove podatke koje danas imate ovdje. Drugih podataka od ovih koje mi možemo dobiti od Građevinskog fakulteta i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo koji imaju bazu podataka i koji su provodili ove preliminarne preglede u biti nema. Prema tome, ne znam za te nedoumice na odborima, sve ono što sam vam ja danas rekao je onaj isfiltrirani broj saznanja i informacija i podataka koji su dostupni i koji su jedino na čemu možemo temeljiti ove procijene, drugih nema, nemate ih ni vi, u to sam još više siguran. Hvala vam.
Sada je na redu kolegica Benčić, dakle ispravak je i ona će govoriti u ime kluba, a kolegica Peović neće, izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade, mi smo u prvom čitanju istakli važnost da se antikorupcijske mjere integriraju u prijedlog zakona kako bi osigurali bazično povjerenje javnosti da će se sredstva namijenjena za obnovu trošiti namjenski. Jedan dio našeg prijedloga, a to je da se objavljuju podaci o javnim nabavama, je prihvaćen. Međutim, nije prihvaćen zahtjev da se objavljuju u realnom vremenu što je moguće jer za to postoji tehnologija. I drugi dio je vrlo važan, a koji nije prihvaćen je naš prijedlog da se osnuje neovisno tijelo za nadzor provedbe obnove kojem će se moći predstavke davati i građani, ali isto tako koji će biti zaduženo da svaka 3 mjeseca izvještava javnost o provedbi obnove i problemima, posebno koruptivnim rizicima u obnovi. S obzirom da smo zemlja s najnižim povjerenjem u institucije i isto tako sa visokim, visokom percepcijom korupcije, smatramo da je ključno da se u zakon ugrade ove …/Upadica: Hvala/… antikorupcijske mjere.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Pa što se tiče dijela vaših sugestija ja vjerujem da ste zadovoljni da smo ih uključili, što se tiče drugih, dajte amandmane, pa ćemo vidjeti što je primjereno, normalno i koncepcijski eventualno prihvatljivo da se uvrsti u zakon. Ono što sam i kazao, dakle mi težimo da cijela ova aktivnost s obzirom da je ovo jako puno sredstava, zahtjeva, da zahtjeva vrijeme, da zahtjeva angažman, rad, nabave, izvođače, troškove, da sve to bude transparentno i što se nas tiče ja ovdje nemam, niti vlada bilo kakav ni najmanji interes da sve ne bude najtransparentnije moguće. Prema tome, ovo je nepogoda koja nas je pogodila sve i na tome ćemo mi zajednički i raditi. A što se tiče velikog broja novih neovisnih tijela to ćemo vidjet.
Zahvaljujem. Prije nego što vam dam povredu Poslovnika, trenutno vas je troje, a može vas biti dvoje i kolega Matula četvrti ovdje, dakle kršite Poslovnik HS za razliku od drugih stranaka koje to ne čine, pa vas molim da se i vi kao i svi drugi držite pravila koje smo zajednički dogovorili. Izvolite sad povredu Poslovnika.
Mogu?
Izvolite, je.
Dakle, povreda Poslovnika čl. 235. prema kojem svaki zastupnik i zastupnica imaju pravo na repliku, ja sam upravo izgubila pravo na repliku. Svaki zastupnik po Poslovniku ima pravo na repliku, odborom, vašim odabirom znači i odlukom da se samo neki zastupnici iz određenog kluba imaju pravo javiti zapravo ste ovaj sabor stavili na čekanje i odbili …/Upadica: Hvala vam lijepa./… mogućnost svakom zastupniku i zastupnici da postavi jedno …
Kolegice Peović ja bih vas molio da se obratite Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav da vam …/Upadica: Da, najavljujem da i hoću./… rade objašnjenje. U Hrvatskoj je epidemija kao i u cijelome svijetu i iz tog razloga primjenjujemo odredbu Članka 293a. Dakle, nije moj hir da ovo radimo nego tako je propisano Poslovnikom koji je donio Hrvatski sabor …/Upadica: Tražit ćemo…/… ako smatrate da to nije u skladu sa zakonima …/Upadica: Tražit ćemo ocjenu ustavnosti./… možete, e. Idemo dalje, sada je na redu kolegica Nikolić, izvolite.
Hvala predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, prema Članku 15. stavak 2.,3.,4. i 5. te Članku 27. stavak 2.,3.,4. i 5. rok za podnošenje zahtjeva za bespravno sagrađene objekte prema Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama je bio 30. lipanj 2018. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koja je služila kao pomoć prilikom rješavanja tih zahtjeva Ministarstvu graditeljstva prestala je sa radom 1. srpnja 2019. Moje pitanje je, kako je moguće da postoji još zahtjeva koji nisu obrađeni i završeni i da li će pojedini korisnici naknadno podnositi zahtjeve da bi legalizirali objekte koji bi onda bili obuhvaćeni obnovom? Možda bi trebalo obuhvatiti sve zgrade u kojima se na dan potresa obavljala djelatnost ili stanovanje, da bi one bile legalne, bile one legalne ili ne. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa zastupnice. Okvir koji je predviđen za ove zgrade koje su u postupku ozakonjenja je zamišljen da se zahtjevi podnesu, ukoliko bude nekakvih problema tu ja ću to verificirati do izglasavanja da li eventualno trebamo rokove malo produljiti. Hvala.
Sada je na redu zastupnica Nađ, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče Vlade rekli ste da je ovaj konačni prijedlog zakona analiziran u svim resornim ministarstvima, međutim smatram da to nije točno jer primjerice u Članku 6. se navodi invalidi Domovinskom rata i to malim slovom, da je to prošlo kroz Ministarstvo hrvatskih branitelja onda bi sigurno oni prigovarali što je suprotno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji se koristi termin hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata. Dakle, domovinski velikim slovom. Da nije HDZ na vlasti već bi bilo 3 šatora ispred Ministarstva hrvatskih branitelja. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Dobro, zahvaljujem popravit ćemo ovo, izričaj.
Kolega Milošević, izvolite.
Hvala predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, mislim da je u ovom međuperiodu od prvog čitanja napravljen ispravan korak naprijed i još dodatno u smislu socijalne osjetljivosti, ali i ono o čemu smo raspravljali, a to je da se ako ne baš potpuno ukloni, značajno smanji mogućnost špekulacije odnosno pri kupnji nekretnina oštećenih u potresu upravo od onih koji su socijalno najugroženiji. Mislim da je dobar korak i činjenica da smo, da je predlagatelj napisao dakle da samo za prvu nekretninu ljudi sudjeluju sa 20%, nakon toga drugu, treću i dalje po Zakonu o obnovi sa 50%, ali u tom slučaju onda možda bi bilo dobro da rok u kojem se može prodati nekretnina, a bez da se vrate novci u državni proračun ne bude 5 godina jednako i za one koji imaju 20% i druge ostale nekretnine kada je u pitanju 50% učešća. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Zahvaljujem zastupniče Milošević, razmotrit ćemo tu ideju, hvala.
Kolegice Orešković, izvolite. Uključite se molim vas, samo.
Uključena sam, hvala. Predsjedniče Vlade, ovaj zakon je sve u svemu jedna velika laž. Njime oštećeni građani neće dobiti ono čemu se nadaju. U samom zakonu ne propisuju se nikakvi programi mjera i aktivnosti same obnove, naprotiv izričito se kaže da sve što je potrebno da se u samu obnovu uopće krene propisat će se naknadno u hodu, u Vladi, točnije u sobičcima, hodnicima i kabinetima vaše Vlade. Još uvijek se pamti kako se planirala sanacija Agrokora u tim istim hodnicima i sobičcima. Planirate li na isti način pristupiti i obnovi Grada Zagreba? građani od toga neće imati nikakvu korist, ali ne sumnjam da će od toga imati korist intimusi Vlade, a vrlo vjerojatno i Milana Bandića. Kako biste shvatili razliku između netransparentnog i preskupog zakrpavanja urušenog grada i urbane cjelovite obnove …/Upadica: Hvala vam lijepa./… dostavit ćemo jedan dokument kojeg podržava i struka. U njemu je sadržana vizija …/Upadica: Hvala vam kolegice Orešković./… koju vaš zakona naprosto nema.
Kolegice Orešković, hvala vam lijepa, molim vas da se držite vremena. Izvolite predsjedniče Vlade.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice. Ja se nadam da ste vi čitali zakon. Ja se nadam da kao pravnica znate što to obično rade predstavnička tijela, a što rade, što radi izvršna vlast. To onako i elementarna abeceda, pa ja vjerujem da ćete vi malo promisliti i zamisliti kako bi to bilo da mi najbolje ovo sve damo na provedbu Hrvatskom saboru. Hoćemo to napraviti? Koliko mislite da će trajati ta obnova? 200, 300, 500 godina, koliko otprilike? Dakle, ja vas molim da tu vašu demagogiju koristite malo smanjite ipak na neki realniji okvir izričaja, to će biti korisno za vas, za vaš kredibilitet, za jedan osjećaj za realnost. Uz sve ovo što ste vi govorili o tome da je ovakav zakon koji je ovoliko izlazio u susret gdje država uzima toliko toga na svoja leđa je zaista bezobrazno kvalificirati kao laž. To vam nije dobro. …/Upadica: Hvala vam lijepa./… Nećete ništa postići s time.
Izvolite povreda Poslovnika, u čemu se sastoji kolegice Orešković?
Trebam li citirati odredbu po kojoj smatram neprimjerenim da predsjednik Vlade jednu zastupnicu oslovljava sa ovakvim kvalifikacijama optužujući me da sam bezobrazna. Odgovorite na jedno pitanje meni i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, koliko će trajati obnova Grada Zagreba?
Kolegice Orešković ovako, dakle vi ste rekli da je zakon laž, dakle rekli ste da netko laže s druge strane. Ja vama nisam dao opomenu, jel tako? Pa onda ste dobili odgovor, isto tako nisam dao opomenu jer sam smatrao da je to rasprava. Ona možda je neugodna, ali je rasprava. .../Upadica: Velika je razlika reći da jedan dokument…/... Molim vas da sjednete, sada dobivate opomenu .../Upadica: I ići na osobnu razinu./... Izvolite se sjesti. .../Upadica: I reći da je osoba bezobrazna./... Izvolite si, kolegice Orešković sjesti i nemojte upadati bez da ste dobili riječ. Molim vas. Držite se pravila, vi ste ti koji se cijelo vrijeme pozivate na pravila i drugima docirate o tome da bi se trebalo držati pravila, pa vas onda molim da se i vi držite pravila. Kolegice Martinčević, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, u čl. 6. st. 1 govorite o oslobođenju od uplate za određene kategorije građana i nakon toga navodite, što je već danas bilo istaknuto, invalide Domovinskog rata. Ja bih lijepo milila da osobe sa invaliditetom ne dijelimo na invalide Domovinskog rata, invalide rada i ostale osobe s invaliditetom, već da ovim zakonom osiguramo jednaka prava i jednaki tretman za sve osobe sa invaliditetom, vi ste nešto o tome govorili i u vašoj raspravi, vidim da je bilo sugestija i sa drugih strana. Mi ćemo kao narodna stranka-reformisti u tom smislu uputiti i amandman pa molim od Vlade da ga prihvati.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Martinčević, da se referiram i na ovu raniju inicijativu, otvoreni smo tu za sugestije. Hvala vam.
Idemo sada je na redu kolegica Nemet, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, ja ću samo istaknuti jedan problem koji vidim kroz provedbu ovog zakona, a to je problem vanknjižnog vlasništva. Znači govorimo o stanovima koji su kupljeni sa stanarskim pravom. Nisu se zbog nekog razloga mogli upisati u zemljišne knjige. Možda su trenutno u postupku obnove ili povezivanja zemljišnih knjiga, a jedan od načina osiguranja, jedini način osiguranja je naravno upis založnog prava nad takvim nekretninama. Da li to znači da vlasnici takvih nekretnina ne mogu pristupiti obnovi svojih nekretnina temeljem ovog zakona? Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam. Prije konačnog izglasavanja proći ćemo još jednom sva ova pravna pitanja detaljno i sa profesorima sa pravnog fakulteta, budući da je po meni u biti pravni aspekt sve ove priče daleko najkompleksniji, najosjetljiviji, znam za tu temu i već sam zamolio konzultacije. Hvala vam.
Sada je na redu kolegica Lukačić, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Vlade. Evo, u svom ste izlaganju spomenuli osobe s invaliditetom, ja sad evo to moram još jednom spomenuti, ovih dana su mnogi govorili kako ste zaboravili na njih, kako niste mislili, međutim, evo, zahvaljujem da ste upravo razmišljali da osobe s invaliditetom moraju imati jednaka prava jer je već dogovoreno, .../Govornik se ne razumije./... u prvom čitanju da osobe s invaliditetom participiraju ovom zakonu na isti način kao hrvatski ratni vojni invalidi, pa evo zahvaljujem što ćete i taj prijedlog prihvatiti. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupnice Lukačić. Cijenim vašu inicijativu i siguran sam da ćemo i na Vladi prihvatiti, ja vjerujem da će dobiti potporu i ovdje u Saboru. Hvala.
Sada je na redu kolega Bartulica, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče Vlade. Drago mi je da ste toliko puta istaknuli važnost transparentnog provođenja ovog zakona. Imamo određenu sumnju u to s obzirom na bezbroj primjera u Hrvatskoj kako se troši javni novac. Međutim, moje pitanje se odnosi na osnivanje ovog novog fonda. Dakle, radi transparentnosti, radi budućih implikacija na državne financije, javne financije, mislim da je bilo važno navesti koji će to biti izvori financiranja tog fonda, koji će biti uvjeti budućeg zaduživanja, s obzirom da se nalazimo u godini gdje u drugom kvartalu imamo pad BDP-a od 15%. Dakle, radi transparentnosti u ovom konačnom prijedlogu, mislim da je jako bitno znati nama svima na koji način mislite financirati ovaj fond. Ovdje se spominje da će biti upisano u sudski registar, to su u biti .../Upadica: Hvala vam./... nevažne informacije. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepo poštovani zastupniče. Što se tiče financiranja, dakle, ja ću vam ponoviti sve ono što smo napravili do sada. Dakle, dio toga će ići iz državnog proračuna, dio iz proračuna jedinice lokalne i područne samouprave, dio vlasnici, dio suvlasnici, međunarodno financiranje, EU fond solidarnosti. Kao što znate, ovaj predujam je najveći ikad isplaćen, .../Govornik se ne razumije./... 8,9 milijuna eura, taj novac je već došao na račune u ministarstvu financija. Mi ćemo naravno, angažirati se dalje, primjerice, prema Razvojnoj banci Vijeća Europe koja je jedna od onih financijskih institucija koja može napraviti programe baš za financiranje privatnih zgrada. Dakle, velika distinkcija između onoga što je javno, zdravstvo i školstvo. Ovdje ćemo ići na posebne aranžmane, kroz više godina da se sve to skupa prati, .../Govornik se ne razumije./... tu ćemo angažirati, to može i ministar financija kasnije pojasniti, programe koje može HBOR napraviti, kako bismo .../Upadica: Hvala vam./... pomogli našim sugrađanima. Bit će tu puno pista za financiranje.
I zadnja replika, kolegica Petir, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče. G. predsjedniče Vlade, pokazalo se dobrim da zakon nije donesen ishitreno jer se ustvari dobilo određeno vrijeme za dijalog, razvojno vrijeme u kojem se mogu štititi interesi i samih vlasnika, s jedne strane, ali i osigurati provođenje ciljeva ovog zakona, tj. obnova sa druge strane. Također, je važno što ste u zakonu uvrstili i upravo klauzule koje će štititi ta ulaganja države, odnosno javni novac, kako se ne bi dogodilo da se obnovi stan ili kuća, onda da se to proda bez ikakvih penala. Ono na što bih htjela skrenuti pažnju je čl. 6. st. 2. jer ste potpuno ispravno prihvatili prijedloge zastupnika da se uvedu socijalni kriteriji, što pozdravljam. No, u tom čl. 6. st. 2. nije skroz jasno koji bi to bio pripadajući iznos koji bi te osobe vlasnici morali vratiti ukoliko bi u roku manjem od 5 godina prodavali nekretninu koja je obnovljena u 100%-tnom iznosu sa javnim novcem. Hvala.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Andrej Plenković
Zahvaljujem. Hvala na ovoj sugestiji. Sugerirat ću ministru koji je od sutra aktivan jer je negativan pa će on to sve detaljno izračunati i vama pojasniti koliki je to iznos. Hvala vam.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Više nemamo replika tako da idemo dalje. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ako ne, otvaram raspravu idemo na raspravu klubova. Prvi je na redu Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, poštovana kolegica Marija Selak Raspudić. Izvolite.
Uvaženi predsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege saborski zastupnici. Prvo ću još jednom osvrnuti se na trenutnu situaciju i apelirati da se saborski zastupnici vrate u saborske klupe pa makar i ovako razjedinjeni na različitim etažama. Da budem gruba, bolje da se sruši sabornica nego da nestanu saborski zastupnici. Nađite način da svi ovdje sudjelujemo ovdje u raspravi, to je ono na što sam pokušala upozoriti u startu pa me kolega Tomašević upozorio da bez veze iskorištavamo mogućnost stanke, a sada se i sami bune. U ovome moramo biti jedinstveni, ovo je naša dužnost, ovo je naša zadaća, mi trebamo govoriti i raditi što više, a ne što manje kako nam trenutno nalažete jer građani time nisu zadovoljni, oni nas za naš rad itekako dobro plaćaju. A sada ću reći nešto o samom zakonu o obnovi o kojem trenutno raspravljamo. Prvo nam je nužna detekcija stanja, a to je ovaj igrokaz u kojem sudjelujemo i u kojem smo pristali sudjelovati. Ono što ću prvo reći je da ćemo mi ovdje biti konstruktivni bez obzira što se ne slažem sa situacijom o kojoj trenutno donosimo novi zakon podnijet ćemo veliki broj amandmana i pokušat ćemo ovaj prijedlog učiniti što boljim, prvenstveno zato što naši građani sada to očekuju, što je stvoren okvir u kojem se ništa neće pomaknuti prije nego što se sam zakon donese i što bi stoga od nas bilo suviše populistički samo odbaciti ovaj zakon, a ne sudjelovati u njegovoj promjeni. Ova detekcija stanja koja je također odgovor na pitanje naših građana tko se s njihovim pravima, a trenutno i sudbinama poigrava zaslužuje malo podrobniji osvrt. U čemu je konkretno problem? Naime, imali smo raspisivanje izbora usred pandemije pred ljeto, a onda situaciju u kojoj su se određene stranke pa i tajkunska ljevica sjetila da njihov predizborni program trebao biti takav da, karikiram, kupiš zakon i dobiješ stan čime su se stvorila odnosno stvorili preduvjeti za klimu u kojoj ništa nije moguće bez ovog zakona kao da do sada zakone nismo imali i onda smo imali našu stožernu stranku koja je panično populistički, umjesto da je pokazala minimum integriteta i pozvala se na postojeće zakonske propise i hitno pristupila izradi programa kojim je i onako sve ostavljeno, a u zakonu preskočeno da bi našim građanima što prije osiguralo obnove, prihvatila tu istu igru i krenula u izradu ovog zakona, još ću jednom ponoviti, po hitnoj proceduri u očima naših građana usred ljeta, pa netom čim je to ljeto završilo. Dakle, kada govorimo o postojećem zakonodavnom okviru prvenstveno se osvrćem na Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda gdje su seizmički uzroci, a potres je prvi od njih. Zašto je važno podsjetiti na ovaj okvir? Zato što je naš temeljni problem u očima svih naših građana gospodarstvo, dakle nekakva nesigurnost, nezadovoljstvo, nemogućnost normalnog života naših građana. A odakle ta loša ekonomska situacija? Ona proizlazi iz pravne nesigurnosti, a pravna nesigurnost događa se upravo zbog ovakvog gomilanja zakonskih propisa, negiranja postojećih zakonskih okvira gdje imamo paralelne sustave. Upozorit ću na ono što je već upozoravala struka da trenutno u ovom zakonu imamo paralelni sustav izrade projekta za obnovu umjesto glavnog izvedbenog projekta kao što je do sada bio slučaj. Sve to kreira jedno ozračje pravne nesigurnosti koje ono je ono ozračje koje sprečava investicije u našu zemlju, a posljedica toga je da ne živimo dobro kao što bismo trebali. Druga stvar na koju želim podsjetiti po ovome što ja nazivam hitnoj proceduri koja se zanemarilo, to je struka. Dakle, da bismo čuli što struka misli jučer smo imali okrugli stol koji smo samostalno organizirali. Taj okrugli stol je bio nadstranački i ja bih se još jednom zahvalila okupljenim stručnjacima, arhitektima, urbanistima, statičarima, pravnicima, ekonomistima koji su dali svoj doprinos i tu bih htjela podsjetiti što je uloga saborskog zastupnika, barem za nas koji još nismo zalegli u te fotelje. Uloga saborskog zastupnika nije da bude sveznajući pripovjedač, uloga saborskog zastupnika je da bude glas struke u trenucima kada ona sama sebe ne može zastupati. Dakle, ja se ovdje neću pokušati praviti pametna jer ovo nije moja struka, ali ću pokušati nešto reći na temelju onoga što sam od struke čula, a ovom zakonu nedostaje. Dakle, prva stvar koju mogu reći, načelno kao saborska zastupnica je da politika u kojoj sve ključne uredbe ostavljene programu mjera, a nad kojom ne postoji nadzor nije dobra. Prvenstveno nije dobra zbog sustava javne nabave koji je ipak čl. 42. propisan u ovom zakonu, no podsjetit ću da taj sustav javne nabave je najviše manjkav upravo u građevinskom sektoru gdje sva izvješća o korupciji u našoj zemlji upozoravaju upravo na tu činjenicu. Ako ne budemo imali kvalitetan sustav nadzora koji se ovdje ne propisuje, a ostavlja se propisivanje mjera javne nabave upravo programu mjera svjedočit ćemo bojim se još jednoj nabavi četaka od više stotina kuna umjesto nekakvoj kvalitetnoj i transparentnoj obnovi. Ono što je osnovni problem ovog zakona je to što ne propisuje dovoljno niti precizno mjere i način na koji će se obnova provoditi. Primjerice, on propisuje konstrukcijsku obnovu, no nigdje nije navedeno koliko će ta konstrukcijska obnova koštati, niti se pristupilo nikakvoj cjelovitoj izradi nekakvoj cjelovitoj izradi odnosno skeniranju trenutne situacije. Što to znači? Prvi problem na koji struka upozorava je nedostatak vizije i cjelovite obnove grada. Dakle, nama je potrebna urbana obnova. Što znači urbana obnova? Urbana obnova znači da pokušam parafrazirati prof. Jukića, znači pristupiti sagledavanju blokova, a ne pojedinačnih zgrada. Dakle, mi ne možemo govoriti o tome što učiniti s Donjim gradom, a da prethodno valorizirali svu baštinu koju imamo i vidjeli što je od toga potrebno sačuvati, a što se može srušiti ili gdje se mogu graditi nekakve interpolacije. Ta vizija grada naravno ne ostavlja se kao mogućnost u ovom zakonu niti se ostavlja ikakav strategijski pristup koji je općenito ono što je ključno što nam nedostaje i što nas onemogućava u tome da povlačimo sredstva iz Europskih fondova. Na konkretnoj razini problem će se javiti oko toga što su samo zgrade koje su dobile oznaku neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive financiraju posredstvom ovog zakona. Oznake su se mijenjale od potresa do sada i javno se o tome pisalo. Navedeno znači da su zgrade odnosno obiteljske kuće prelazile iz žutog u zeleno ili obrnuto. Te bi podatke trebalo prikupiti od grada. Zakon uzima te promjenjive oznake kao temelj cijelog zakona. Druga stvar o kojoj nije bilo riječi, niti je ovim zakonom potencirano, mogućnost da građani aktivno sudjeluju u vlastitoj obnovi, za to se ostavlja mogućnost ali se ona dodatno ne potencira. To je ključno jer trenutno što zakon u sebi sadrži je seizmička obnova koja nije dovoljna, ona je minimalna. Dakle, da bismo imali kvalitetnu seizmičku obnovu, a to je jedino na što se upravo koncentrira ovaj zakon uzimajući isključivo tu konstrukcijsku obnovu, mi bismo trebali na neki način poticati građane da oni pristupe toj obnovi izvan tih minimalnih standarda. Ovaj zakon to ni na kakav način ne čini. Također ono o čemu smo govorili, problemi imovinsko-pravnih odnosa koji su neriješeni, mogućnost odmrzavanja zamrznutog kapitala Donjeg grada koji bi onda samofinancirao barem djelomično tu obnovu o svemu tome nije bilo niti riječi. Podnijet ćemo amandmane i za mnoge druge stvari koje su konkretni prijedlozi. Primjerice vidimo da u samim tijelima koja će donekle upravljati ovim procesom i nadzirati nedostaju pravnici, budući da kao što sam već naglasila govoreći o sustavu javne nabave postoji velika mogućnost malverzacija u pogledu toga kome će se ovi radovi dozvoljavati i po kojim cijenama. Mislimo da će pravnici biti ključni i da se ne bismo morali pozivati na odredbe iz Kaznenog zakona koje će onda sanirati posljedice koje će još biti veće od posljedica ovog potresa. Time ću se privesti kraju ovu raspravu, a dalje ćemo sve prijedloge dati u amandmanima i reći ću nešto što je Karl Kraus rekao još 1912. godine, a rekao je da mora razočarati estete jer je i stari Beč nekad bio nov. Nakon velikog potresa 1880. godine Zagreb je graditeljski i u svakom drugom smislu procvao. U tom smislu donošenje ovog zakona dovodi nas na prekretnicu kada ga već moramo donijeti i sudjelovati u ovom igrokazu na koje trebamo odlučiti hoćemo li preobraziti Zagreb u pristojan i siguran grad ili ćemo započeti još jednu uobičajenu financijski neodrživu …/Upadica: Hvala vam./… i nepravednu obnovu bez jasne hijerarhije odgovornosti i mogućnosti završetka. Hvala vam.
Molim vas da dezinficirate govornicu, nakon toga je na redu Klub zastupnika SDP-a. Dva su zastupnika, prvi je kolega Brumnić, nakon njega kolega Hajdaš Dončić. Izvolite.
Poštovane kolegice, poštovani kolege, poštovani predsjedniče sabora, ono što treba na početku reći o ovom zakonu je da ovaj zakon treba pomoći građanima, gospodarstvenicima koji žive u gradu Zagrebu, a koji su nastradali u potresu da se vrate svom normalnom životu. Solidarnost koju bi ovaj zakon trebao pokazati uz viziju i liderstvo ključno je za razvoj nekog društva. I drago mi je da su prihvaćene neke od primjedbe iz naših klupa, ali moram nažalost konstatirati da donošenje ovog konačnog prijedloga zakona propuštamo povijesnu priliku. A te povijesne prilike proizlaze u stvari iz velikih tragedija odnosno velikih izazova u našim životima. Tragedija koju smo doživjeli, a izazov koji se stavio pred nas nismo bili ustvari u stanju prihvatiti. Tragedija je bila prvenstveno materijalne prirode i trebala nas je prisiliti na promišljanje toga u koje smjeru Grad Zagreb želi ići, kako želi izgledati u budućnosti, gdje ga vidimo za 30 ili 50 godina. Cjelovita obnova u ovom zakonu kao termin podrazumijeva ustvari samo ciglu, ne uzimajući u obzir urbanizam, zelene politike, kvalitetu života i razvoja Grada Zagreba. Pojednostavljeno, potrošit ćemo 40, 50 milijardi, a po premijeru danas ujutro 86 milijardi kuna naših sugrađana, a dobit ćemo što, malo jače zidove bez ideje šta sa Gradom Zagrebom odnosno što sa donjogradskim dijelom Grada Zagreba koji je, jučer sam provjerio, praktički po GUP-u predviđen kao M2 zona odnosno zona pretežito poslovne namjene. I da li je to Zagreb kakav želimo, a da nam je ova kriza pokazala da u slučajevima epidemija takvi gradovi postaju, gradovi duhova. Bojim se da ovim zakonom gubimo generacijsku priliku jer ovaj zakon je napisan da nas ustvari vrati na 21. ožujka i umjesto da zakoračimo u budućnost, mi se vraćamo na dan prije. Zakon je ustvari pokazao da ova Vlada nema svijest o dugoročnim i kratkoročnim interesima, Vlada je pokazala da nema viziju koje je mjesto Zagreba i Hrvatske u Europi te činjenicu da smo osuđeni da budemo samo turistička destinacija ne tažeći nešto drugo. Upravo takav manjak ambicije hrvatsku je politiku mučio posljednjih godina, a da ne kažem i desetljećem. Kolegica prije mene je spomenula 1880. kada je Grad Zagreb u stvari pozvao najvažnije arhitekte bivše države da pomognu u obnovi Grada Zagreba i pretvore ga u jednu od zvijezda Srednje Europe. Ali da ne idemo toliko daleko možemo se prisjetiti Univerzijade. Univerzijada je u Gradu Zagrebu bila prilika koja je moram priznati uspješno iskorištena, gdje se tom manifestacijom u stvari izgradili sportski i društveni sadržaji i preobrazio Grad Zagreb u svakom pogledu, urbanističkom, ekonomskom i sa tada jasnom vizijom da Grad Zagreb postane europski grad. Mi se danas sjećamo naših prethodnika, a pitanje je po čemu će se sjećati oni koji dolaze iza nas. Reći ću ovako, osnovna greška cijelog procesa donošenja ovog zakona leži u vremenu kada je, koje je vlada kupovala tjednima i mjesecima i odgađala proces, a da vrijeme nije pametno utrošila. Umjesto da je dubinski snimila stanje i odlučila kako naprijed, ona je odlučila kako natrag. Od čega ova vlada bježi? Ova vlada kontinuirano bježi od odgovornosti. Zato u prijedlogu zakona predlaže osnivanje stručnog savjeta, Fonda za obnovu iza kojeg stoje ministarstva i …/Govornik se ne razumije/…. Podjela odgovornosti su u stvari nedostatak samopouzdanja i straha. Unaprijed ne znati planirati što će se dogoditi odnosno u kojem roku će se nešto dogoditi ustvari dovodi do toga da se neće dogoditi ništa. I na kraju bih samo rekao, kada prihvatimo ovaj zakonski prijedlog, a vrlo vjerojatno ćemo prihvatit na ikoji način pomoć našim sugrađanima, pokazat ćemo da nismo dorasli ambicijama koje građani Grada Zagreba i Hrvatske od nas očekuju. Još jedanput će se riječ „budućnost“ u Hrvatskoj pisati krišom, a donosit ćemo strategije koje će se stavljati u arhivu i koje nitko neće čitati. Hvala lijepo.
Molim vas da zaustavite vrijeme kako bi se dezinficirala govornica i nakon toga kolega Hajdaš Dončić. Izvolite.
Hvala. Poštovani predsjedniče sabora, kolegice i kolege. Dakle, ovaj zakon je i filozofsko i ekonomsko i ideološko i sociološko pitanje jer kad se dogodi katastrofa, katastrofa je definitivno potres, onda zakon mora bit ambiciozan, mora imat neku viziju i mora poboljšati stanje, znači koje mora bit bolje nego što je bilo do potresa. Ovaj nažalost zakon to nama ne nuđa, nema ni razvojne, nema ni urbanističke vizije. Zašto to kažem? Kad sam postavio pitanje g. Plenkoviću govorio sam o tzv. jednodimenzionalnoj obnovi, dakle u povratak u prijašnje stanje. Dakle, mi sad trošimo novac bez nadstandarda da krpamo ono što je porušeno i da vraćamo u prvobitno stanje, a očekuje nas i dekarbonizacija, očekuje nas i Europski zeleni plan, dakle očekuje nas da građani u vrlo bliskoj budućnosti krenu u nadstandard zbog obveza koje smo preuzeli i koje ćemo preuzeti i sad umjesto da potrošimo nešto više, mi ćemo za 3 do 4.g. biti prisiljeni da ponovno trošimo, a postavit će se pitanje da li će onda i grad i država i građani to moći jer će bit prezaduženi. I onda umjesto da danas vidimo koje su nam prednosti, dakle ekonomske obnove, koje su nam prednosti urbane obnove, dal je bolje sad imat veće zahvate i riješit i dati ljudima novu viziju. Zašto se u zakonu recimo ne spominju tzv. energetske zajednice? Što je energetska zajednica? Upravo prilika za Zagreb i dio Zagrebačke županije, za Zagorsko-krapinsku županiju, da omogućite i ulagačima da kroz razno razne oblike bilo javno privatnog partnerstva, bilo samih ulaganja, dakle uđu u blokove, urede blokove i daju dodatnu ekonomsku vrijednost bilo kroz startupove, bilo kroz urede, a samim time potičete i participaciju građana, dakle da sudjeluju u obnovi i da stvaraju javne sadržaje. Zato kažem da je to ideološko pitanje. Dakle, stvaraju javne sadržaje, stavljaju, stvara se zelena infrastruktura, a sve zajedno s odredbama prostornog plana. Nažalost, dakle, mi smo ovdje taoci jedne statičke obnove, znači samo konstrukcijske obnove, statičke obnove. Dakle, nitko ne promišlja, dakle oni koji pišu zakon naravno, da to treba napraviti puno, puno bolje. Za to, ja mislim da još uvijek ima vremena da se zakon popravi, da on bude integralni i interdisciplinarni, tako da imamo neku razvoju šansu u budućnosti. Iskoristimo ovo. Hvala.
Idemo dalje. Sada je na redu Klub zastupnika HSLS-a i Reformista, isto tako dva zastupnika, kolega Klasić prvi i nakon toga kolegica Martinčević. Samo sekundu, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, uvažene kolegice zastupnice i zastupnici i poštovani ministri. Predloženi Zakon o obnovi Zagreba oštećenih potresom na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije dobar je iskorak u smjeru kvalitetne i transparentne obnove kako bi se omogućio primarni cilj, a to je povratak stanovništva u svoje domove. Iznimno mi je drago što je Vlada RH uvažila veliki broj prijedloga iznesenih u prvoj raspravi ovog zakona, te se nadam da ćemo usuglasiti današnje prijedloge kako bi građani dobili što bolji i te kvalitetniji zakon. Ono što bih volio vidjeti vezano za ovaj zakon, a što je nadležno ministarstvo trebalo osigurati u suradnji s Ministarstvom financija je procjena fiskalnog učinka u odnosu na postojeće prolazne brojke koje variraju od 42 milijarde do 86 milijardi. Predloženi zakon sigurno ima i prostor za doradu glede tehničkog aspekta nekih svojih odredbi koji mi na prijedlog struke predlažemo da bi kroz instituciju amandmana usvojili u predloženom zakonu istaknuo bih nekoliko, to je čl. 5. stavka 3., prioritet države je osigurati primarnu nekretninu za stanovanje građana, ne može se načelo solidarnosti rastezati na druge zgrade, ne mogu se porezni obveznici opterećivati obvezom saniranja druge zgrade i solidarnost podrazumijeva obnovu isključivu stambene zgrade pa ćemo predložit vjerojatno u amandmanu brisanje stavka 3. čl. 5. u cijelosti. Čl. 5. stavka 5. navodi da zgradi iz stavka 2. i 3. ovog članka, vlasnik odnosno suvlasnik ne smije otuđivati u roku od 5 g. od dana primitka završnog izvještaja nadzornog inženjera u obnovi u kojoj je izabrano da će se upisati u zemljišne knjige ako u državni proračun ne uplati 50% iznosa sredstava koje je osigurala RH, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija. Zašto samo 50% ako su država i grad uplatile 80% u obnovu, a sama nekretnina nakon obnove će vrijediti tržišno neusporedivo više. Stambene jedinice i zgrade ne mogu se otuđivati u roku od 5. g. obnove osim ako prodavatelj uplati u fondove koji su sufinancirali obnovu 60% u državni fond i 20% u proračun grada Zagreba ili Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije bi bilo po meni primjerenije ako država ulaže, bilo bi logično da i recipročno dobije natrag. Zatim čl. 5. stavka 12., osigurava transparentnost procesa, drago mi je da je ovaj prihvaćen naš prijedlog transparentnost procesa obnove kako bi se izbjegla moguća zloupotreba u aktivnosti obnove. Bilo bi važno kao što je napomenuo i to već danas, članak nadopunit da se troškovi i aktivnosti obavljaju kontinuirano i u realnom vremenu. Izuzetno je važna potpuna transparentnost u procesu obnove te je stoga nužno da podaci o aktivnostima i troškovima objavljuju kontinuirano i u realnom vremenu putem Internet platforme. Čl. 12. stavka 3., također bi se trebalo mijenjati i glasiti program cjelovite obnove i povijesno-urbane cjeline grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba. Kao što znamo, on je do sada pod direktnom ingerencijom gradonačelnika i svjesni kako je to dosada funkcionirano, mislim da treba i ono što je bila i preporuka struke ovdje nutra nadopunit, da tu odluku donosi Gradska skupština grada Zagreba. time ćemo ojačati važnost programa cjelovite obnove i povijesno-urbane cjeline grada Zagreba i osigurat primjereno načelo prostornog uređenja. Na temelju ovog čl. 15., samo malo, sekundicu, aha, čl. 17. stavka 3., svaka zgrada obnovljena po ovom zakonu, dobiva seizmički certifikat zgrade koji je izrađuje kao sastavni dio projekta obnove i razine 3 ili više u tehničkom propisu a razrađuje se u programu mjera. Treba po zakonu obnavljati tako da se podnosi maksimum previđen za lokaciju kašinskog rasjeda koji uzrokuje potrese u gradu Zagrebu i da će u slučaju novog potresa, ova cjelokupna obnova pokazat se neuspješnom. Predlažem da seizmički certifikat dobivaju samo zgrade sa pojačano konstrukcijom a ne zgradom obnovljene popravkom konstrukcije na istu razinu kao prije potresa. Evo ja ću tu završit pa ću prepustiti kolegicu, u pojedinačnom ću nastavit sa ovim. Hvala lijepo.