Sljedeća točka dnevnog reda je: - Prijedlog zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 10 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Josip Salapić. Izvolite.

Sljedeće iznošenje stajališta je uvažena zastupnica Sandra Benčić u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Sljedeće iznošenje stajališta uvaženi zastupnik Predrag Štromar u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.

Sada ćemo prijeći na raspravu o: - Konačnom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, drugo čitanje, P.Z. br. 2 Želim vas izvijestiti da će govor po klubovima slobodni govor biti u 13,00 sati kao što je to uobičajeno. Ovo je 2. izvanredna sjednica pa zato nismo počeli sa slobodnim govorima nego će to biti u 13,00 sati. Izvolite kolega Bulj, imate povredu Poslovnika.

Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Nastavljamo s radom. - Prijedlog Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 12.; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje? S nama je poštovani Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. No, prije toga, javlja se kolega Bulj, izvolite.

Gospođe i gospodo zastupnici prije prelaska na raspravu o točkama prema utvrđenom dnevnom redu, a na temelju čl. 120. st. 4. Poslovnika i čl. 5. Zakona o Vladi RH Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave dat će svečanu prisegu budući da zadnji puta zbog zdravstvenih razloga to nije mogao učiniti. Prema navedenim člancima Poslovnika i Zakona o Vladi RH izgovorit ću tekst prisege, a nakon toga ću prozvati ministra koji ustaje i izgovara „Prisežem“. Znači tekst prisege glasi: „Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno, da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni predak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH.“ Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave. Izvolite.

Sada je na redu: - Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 9; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. S nama je državna tajnica gđa. Nataša Mikuš Žigmana, Žigman, oprostite, iz Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja. Želite li imati uvodnu riječ? Izvolite.

slijedeći Klub zastupnika je onaj nacionalnih manjina u ime kojega će govoriti poštovani zastupnik Veljko Kajtazi, izvolite.

Slijedeće je iznošenje stajališta uvažene zastupnice Mirele Ahmetović u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Slijedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Miro Bulj u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista.

Slijedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika Pametnog, GLAS-a, uvažena zastupnica Anka Mrak Taritaš.

Slijedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Gari Cappelli u ime Kluba zastupnika HDZ-a.

S obzirom da je 13 sati, sad ćemo krenuti sa prijavama … iznošenjima stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika. Prva prijavljena za iznošenje stajališta, uvažena zastupnica Karolina Vidović Krišto.

Slijedeći je uvaženi zastupnik Marko Milanović Litre, iznošenje stajališta Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista.

Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, otvaram 2. izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora. Sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića te nazočne članove Vlade RH. 2. izvanrednu sjednicu HS-a sazvao sam na zahtjev Vlade RH, a temeljem članaka 220. i 221. Poslovnika HS-a zbog donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda sjednice uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, kako sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dnevnog reda nije bilo utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 2. izvanredne sjednice. Poštovane gospođe i gospodo zastupnici dozvolite mi da vas izvijestim da je Predsjedništvo HS-a na svojoj jučerašnjoj sjednici, a vezano za način rada HS-a jednoglasno donijelo odluku o obveznom korištenju maski za lice ili medicinskih maski na sjednicama HS-a. Također je jednoglasno donesena odluka o početku posebnog načina rada HS-a iz čl. 293.a Poslovnika HS-a ured proglašenja epidemije bolesti COVID-19 što znači da u sabornici istovremeno može biti najviše 41 zastupnik plus predsjedavajući. Što se tiče glasovanja, glasovat ćemo u tri prostorije i isto tako glasovanje može biti ako bude potrebno održano i elektroničkim putem odnosno video vezom što znači da bi zastupnicima eventualno oboljelim od COVID-19 ili koji su u obveznoj samoizolaciji bilo omogućeno glasovati i video vezom. Nadalje, jučer je bio jedan prijedlog na predsjedništvu koji sam usvojio da se pojedinačne rasprave mogu isto tako govoriti sa ove glavne govornice kako jedan dio zastupnika koji su novi da cijelu svoju od početka mandata pa do sada su cijelo vrijeme u maskama i imat će prilike da ih javnost onda vidi onakve kakve jesu, a ne samo pod maskama. Dakle svi ćete imati priliku koji pojedinačno govorite nastupiti ovdje s ove glavne govornice bez maske. Replike koje ćete dobivati s mjesta zastupnice i zastupnici će govoriti sa maskama, a vi onda možete ostati ovdje cijelo vrijeme dok odgovarate na replike i govoriti bez maske. Iz tog razloga stavili smo još jedan pleksiglas kako bi postojala isto tako zaštita između predsjedavajućeg i onog tko će govoriti s govornice bez maske. Rasprave sukladno Poslovniku čl. 293.a u ime predlagatelja trajati će 20 minuta, u ime klubova 10 minuta i pojedinačni govor 5 minuta. Vezano za prijavljivanje rasprava isto tako jučer smo se dogovorili na predsjedništvu da se prijavnice predaju osobno za stol predsjedavajućeg svaki dan zasjedanja od 9,00 sati, te da nije moguće predati prijavnicu na drugim mjestima poput tajništva ili ispred sabornice kao ni predati više prijavnica od jednom u ime drugih zastupnika. Također podsjećam da nisu moguće izmjene redoslijeda rasprava dogovorom između zastupnika.

Slijedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Marin Lerotić u ime Kluba zastupnika IDS-a.

Slijedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Silvano Hrelja u ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a.

Slijedeća točka reda, dnevnog reda je: - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 13. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Žarko Katić.

Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Zahvaljujem predstavnicima medija. Nastavljamo s radom. - Prijedlogom Zakona o izvršavanju kazne zatvora, prvo čitanje, P.Z. br. 11; Nakon toga, ako budemo gotovi prije 13 sati, predlažem da idemo odmah sa iznošenjem stajališta klubova, odnosno nezavisnih zastupnika, tako da ne čekamo do 13 sati. Vidjet ćemo kakva će biti dinamika, ima pristojan broj prijavljenih, ali nisam siguran da će trajati do 13. tako da, molim vas, prenesite kolegama koji će govoriti u ime klubova u slobodnoj raspravi, da budu spremni možda i prije 13 sati. Predlagatelj ovog zakona je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe, pa bih sada molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave. Izvolite ministre.

i prelazimo na: - Prijedlog Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi ddluka o novčanoj kazni, prvo čitanje, P.Z.E. br. 15.; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. S nama je državna tajnica u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, gđa. Majda Burić. Hoćete imati uvodnu riječ? Izvolite.

Došli smo do kraja slobodnih rasprava, pa sada prelazimo na dnevni red. - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, prvo čitanje, P.Z. br. 14 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje? S nama je poštovani Tomislav Dulibić državni tajnik u Ministarstvu zdravstva. Izvolite.

Poštovani g. potpredsjedniče, kolegice i kolege zastupnici. Proteklih dana slušam o povijesnom padu BDP-a u Hrvatskoj, pad koji je uzrokovan COVID-om 19. On danas bitno otežava ili čak onemogućuje poslovanje našim poduzetnicima i obrtnicima. Država je do sada poduzela neke mjere koje su dale određene rezultate međutim sada kada su pred nama neizvjesna jesen i zima, nužno je povući odlučne poteze i donijeti nove mjere kako one kratkoročne, tako i dugoročne. Kao prvo, potrebno je pomoći turizmu, prije svega radnicima u turizmu da prežive do slijedeće turističke sezone odnosno do Uskrsa 2021. godine. Prema istraživanju Europske komisije, u Hrvatskoj je ugroženo između 52 i 67 000 radnih mjesta. Mi spadamo među 7 zemalja koje su najugroženije i koje će gubitak radnih mjesta u turizmu najjače udariti. Vlada hitno treba donijeti mjere za očuvanje radnih mjesta isključivo namijenjene i prilagođene turizmu. Mjere trebaju biti donesene od danas pa do travnja 2021. jer ono što poduzetnicima u ovom trenutku treba su izvjesnost i informacije kako bi mogli i znali kako poduzimati slijedeće korake. Kao drugo, potrebno je svim gospodarstvenicima osigurati povoljne kredite za likvidnost prilagođene ovom korona trenutku. Povoljni krediti koji su imali HAMAG i HBOR su potrošeni i sada treba iznaći nova sredstva za nove kreditne linije. Tu je posebno bitno da uvjeti budu prilagođeni ovoj krizi a ne da se primjenjuju uvjeti iz razdoblja prije krize. Od dugoročnih mjera izdvojio bi smanjenje nameta i digitalizaciju. Zbog nameta i loše investicije klime, Hrvatska puže po dnu europskih ljestvica. Smanjenje poreza i ukidanje parafiskalnih nameta je apsolutni prioritet ako želimo čuvati kakvu takvu gospodarsku aktivnost. Oslanjanje na pomoći izvana odnosno EU fondova jednostavno neće biti dovoljno. Ova kriza mora postati naša prilika kako bi se stvari napokon počele mijenjati i da se krenu uklanjati administrativne i druge barijere zbog kojih investitori zaobilaze Hrvatsku. Uz stabilan porezni sustav koji guši gospodarstvo, investitori moraju imati pravnu sigurnosti i jasne okvire u kojima djeluju. Jačanje investicijske klime svakako bi doprinijela i učinkovita digitalizacija javne uprave i poslovanje općenito. Država je ta koja treba osigurati zakonske, materijalne i tehničke uvjete da hrvatska javna uprava napokon uđe u 21. stoljeće. Tijekom ove pandemije vidjeli smo kojom su se brzinom mnogi segmenti javnih službi digitalizirali. Za primjer dobre prakse ne treba ići dalje od susjedne nam Slovenije koja je smanjila, objedinila, poboljšala propise i pojednostavila procese u direktnoj suradnji sa poduzetnicima i na taj način su smanjili birokratske prepreke za čak 57%, kako za tvrtke koje posluju, tako i za one koje će tek počet poslovati i pozicionirat se na tržištu. Na kraju, Vlada ima odlučnu šansu da na konkretnom primjeru pokaže dobru volju, da dokaže da može biti dio rješenja a ne kao i obično dio problema. Riječ je o poslovanju tvornice duhana u Kanfanaru, u vlasništvu BAT-a velike multinacionalne kompanije. Ta tvornica već godinama uspješno posluje, zapošljava više od 500 radnika i na nju su vezani brojni kooperanti međutim zbog nedovoljne pravne sigurnosti, čestih izmjena propisa i trošarina, jednostavno su dovedeni u situaciju da preispitaju nastavak poslovanja u Hrvatskoj. Dakle, problem nije u poslovanju, problem je u preprekama koje država postavlja a koje su izravno vezane uz ovo što sam govorio. Vlada mora imat sluha za proizvodni sektor kako radna mjesta u ovo malo proizvodnje što nam je ostalo ne bi bila izgubljena. Na Vladi je velika odgovornost da osigura uvjete koje će tvornici u Kanfanaru omogućiti da nastave poslovati u Hrvatskoj. Na vama je da odlučite hoćete li biti reformatori ili ćete pokopati i ovo malo proizvodnje i poduzetništva u Hrvatskoj. Hvala.

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici dobro jutro. Prije nego što nastavimo s radom, pozivam vas da se prisjetimo i odamo počast nedavno preminulom prvom predsjedniku Hrvatskog sabora nakon demokratskih promjena dr. Žarku Domljanu. Dr. Domljan ostat će u našem sjećanju zbog njegovog političkog angažmana i izuzetnog doprinosa u stvaranju suverene, neovisne i demokratske Hrvatske, izgradnji njezinih državnih institucija te promicanju hrvatskih interesa u međunarodnim organizacijama. U novijoj hrvatskoj povijesti dr. Domljan ostat će upamćen kao prvi predsjednik Hrvatskog sabora nakon demokratskim promjena. Pod njegovim vodstvom ovaj visoko dom donio je niz pravnih akata bitnih za razvoj suvremene hrvatske države i društva među kojima su donošenje prvog hrvatskog Ustava i odluke kojom je Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom. U obavljanju niza visokih i odgovornih parlamentarnih dužnosti dr. Domljan pokazao je veliko domoljublje, predanost i odgovornost promičući uvijek hrvatske nacionalne i državne interese. Gosp. Žarka Domljana pamtit ćemo također kao vrhunskog intelektualca koji je ostavio neizbrisiv trag u promicanju hrvatske povijesti, umjetnosti i leksikografije. Molimo vas, molim vas da mu minutom šutnje odamo počast. - Minuta šutnje – Neka mu je vječna slava i hvala mu.

.../Govornik nije uključen./... .../Upadica: Mikrofon./... .../Govornik nije uključen./... .../Upadica: Mikrofon./... .../Govornik se ne čuje./... Na današnji dan prije 29 godina i 29 dana srpski su agresori zvjerski ubili novinara Stjepana Penića. On je prvi ubijeni novinar u obrambenom pobjedničkom Domovinskom ratu. HRT prenosi kako su srpski pobunjenici i agresori došli po njega, mučili ga i ubili na najokrutniji način. Još živom su mu spalili tijelo pred ostalim zarobljenicima srpskog logora u Dalju. Prije 20 godina nestao je i dr. Šreter. Milorade Pupovče, gdje je dr. Šreter? Je li istina da se tijelo ne može pronaći zato što ga nema? Jesu li ga vaši tadašnji kolege spalili kao novinara Stjepana Penića? Postoje svjedočanstva da su ga bacili divljim svinjama. Milorade Pupovče, gdje je dr. Šreter za kojeg ste jamčili da ćete ga dovesti iz srpskih agresorskih ruku za dvojicu srpskih liječnika kojima nije pala ni dlaka s glave? G. Plenkoviću, dotični je dio vaše protuustavne vladajuće koalicije uz pomoć SDP-a i vašeg HDZ-a, u Hrvatskoj se godinama provode protuustavni izbori i godinama protuustavni preuzimate vlast. Najomraženija formulacija u hrvatskom javnom prostoru je „neka institucije rade svoj posao“. Institucije su okupirane i korumpirane. Svakome je jasno da ako sudovi i druga nadzorna i represivna tijela ne funkcioniraju, da posljedice snosi velika većina građana, ali postoje i oni kojima takvo stanje odgovara jer imaju koristi od takvog stanja. Evo vam i konkretnog primjera jednog kontraverznog poduzetnika koji ima svoje uporište u bivšem totalitarnom komunizmu, pravi ogledni primjer komunističke zlatne mladeži. Prije nego što navedem jednu šokantnu informaciju, treba naglasiti da vladajuća vrhuška u Hrvatskoj nije u svojim pozicijama zbog svog znanja, vještina i sposobnosti već zbog privilegiranosti koje im omogućuje njihovo komunističko porijeklo. Poduzetnik se zove Emil Tedeschi koji dame i gospodo, ima 5 milijuna i 900 000 m2 lovišta s izravnim pristupu moru na našem jadranskom biseru, otoku Hvaru. Za sve to on plaća godišnju koncesiju od smiješnih 100 000 kn godišnje s tim da su mu Hrvatske šume dužno održavati puteve i šume. Trošak za Hrvatske šume navodno doseže do oko milijun kuna godišnje. To znači da hrvatski porezni obveznici plaćaju Hrvatskim šumama kako bi Tedeschi imao svoje hvarsko carstvo. Isto tako procjena je da Tedeschi plaća 30 puta manju cijenu od realne tržišne cijene za takav biser. Dolazimo do izračuna da je u 10 g. koncesije Tedeschi protupravno prisvojio 30 milijuna kuna. To je novac koji na kraju nedostaje hrvatskim poreznim obveznicima. Za napomenuti je kako su lovišta javno dobro, smisao davanja koncesije je korištenje takvih prostora u svrhu turizma te da se iz tog generiraju prihodi međutim Tedeschi je jednostavno ogradio cijelo lovište, stavio je nadzorne kamere, izbetonirao pomorsko dobro te je proveo još niz drugih protuzakonitosti. Građani Hvara se permanentno bune zbog tog stanja a Tedeschi kao dio duboke države proistekle iz totalitarnog komunizma, naravno je zaštićen. Tko ima pravo ponižavate građane Hvara kako bi protupravno štitio nekog pojedinca? Evo vam i dokaza. U ruci mi je izvješće Ureda za sprječavanje pranja novca hrvatskom Državnom odvjetništvu, navedena je klasa i UR broj, predmet US Brands Atlantic trade d.o.o., obavijest o sumnjivim transakcijama. Riječ je o nelegalnim isplatama u visini od oko 30 milijuna kuna. Ovo je jedan od primjera kako DORH štiti kriminal. Samo na ovome što je ovdje dokazano, hrvatska je država izgubila 6 milijuna kuna zbog utaje poreza. To je još jedan u nizu dokaza da DORH služi pojedincima i skupinama a protiv hrvatskih državljana. Time Hrvatska krši i europsku pravnu stečevinu. Kao što znamo, utjecaj na pravosuđe je kazneno djelo, i za onoga tko na njega utječe i za onoga koji na sebe da utjecati. Sve činjenice koje sam iznijela uputiti ću Vladi u formi zastupničkog pitanja. Očekujem da u roku od zakonskih 30 dana dobijem odgovor te da se u skladu sa istim pokrenu odgovarajući postupci. Napominjem, još uvijek nisam dobila odgovor od ministra financija na što se točno potrošilo 100 000 proračunskih kuna u Srbu ove godine. Što se tiče Tedeschija, slučaja Hvar i utaje poreza, naravno da sam svjesna da će Tedeschijev prijatelj Andrej Plenković učiniti sve da zataška ovu aferu kao što to i inače čini, kako on tako i Milanović u svom mandatu. Svakome je jasno da zbog korupcije imamo PDV od 25% umjesto recimo 17% jer osiromašeni građani moraju financirati vladajuću komunističku zlatnu mladež. Naravno da korupcija nije ni lijeva ni desna, ona je zlo protiv kojega se mi moramo ovdje boriti, mi i svatko od nas. Jesmo li na strani prava i pravde ili smo na strani korupcije i nepravde. Poručujem odgovornima da ću sve učiniti da rasvijetlim ove protuzakonite radnje i rabote, ako bude potrebno, internacionalizirat ću ovaj slučaj i obratiti se europskim institucijama jer borba za pravdu i vladavinu prava nema alternativu.

Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Nemam nikakve potrebe da se ovdje bavim populizmom, ali u svakom slučaju želim otvoreno, iskreno, pošteno govoriti o problemima koje muče građane RH. 18. ovog mjeseca ističe četveromjesečni moratorij na ovrhe, nema nijedne naznake novih rješenja na vidiku i ja ću se založiti jer sam to javno obećao za produljenje tog moratorija, ali ne više od mjesec dana. Zašto ne više od mjesec dana? Zato što osobno, a vjerujem ni vi koji me gledate i slušate, ni vi koji ste ovdje ne možete vjerovati da je svih 400.000 građana pod ovrhama u istim uvjetima i jednako socijalno ugroženo. Ja sam siguran da ni vi, ni građani ne vjeruju da je to istina, da imamo 400.000 građana pod ovrhama koji su socijalno ugroženi jer bilo bi mrtvih ljudi pored kontejnera, da se mi razumijemo kad bi to bilo tako. Vlada ima sve, baš sve mehanizme d kaže tko je ugrožen, tko ne svojom krivicom plaća kao jamac dug dužnika koji je otišao i koji ne plaća, dakle može sve provjeriti. Imamo toliku administraciju da provjera onoga koji su ugroženi od onih koji nisu ugroženi, koji rade, koji zarađuju, koji mogu uredno servisirati svoje vjerovničko dužničke odnose da ih može razlikovati. Vlada ima sve mehanizme. S obzirom da nema nijedne naznake da se to događa i da to Vlada radi, spreman sam predložiti produljenje moratorija još mjesec dana. U tom smislu zatražit ću danas zastupničkim pitanjem informaciju od HZMO-a jer među 400.000 ima 22.000 umirovljenika nad kojima se putem HZMO-a provode ovrhe i tu želim znati. Vjerujem da su i uvjeren sam da su oni najugroženija skupina našeg društva zbog malih primanja, zbog narušenog zdravstvenog stanja, zbog nemogućnosti dodatne zarade, zbog straha od COVID-19, ali i oni su isto kao i svi građani Hrvatske sigurno nisu svi u istom položaju. Prema tome, ako želimo imati pravičnu državu, ako želimo provoditi određene mjere onda se mora administracija ove države potruditi da odvoji žito od kukolja. Jer znate, svi ste čuli za termin obijesno parničenje, znate da postoji i obijesno zaduživanje, već će to neko platiti. Ljudi moji, ako ćemo biti pošteni građani ove zemlje svako mora servisirati svoj dug, svako mora biti odgovoran kao što sam govorio vezano za održavanje svojih zgrada tako mora svako biti odgovoran za svoje dužničko vjerovničke odnose. Ako idemo od pojedinačne odgovornosti, a institucije rade, odvajaju ono što je odgovorno od onog što je neodgovorno onda ćemo uspjeti. Uspjet ćemo u čemu? Pa ono što je najpotrebnije. Državu imamo 30 godina, jel imamo društvo, jel imamo pošteno pravično, pravedno društvo? Nemamo gospodo. Imamo još uvijek snađi se druže i sve poravnaj pod isti kriterij. Ne ide tako, a ne ide iz drugog. Govorim ovo iz toga zato što ti dužničko vjerovnički odnosi sa moratorijem neće nestati. Oni će se kad-tad naplatiti, neki će i doživotno plaćati. Prema tome, zaštitimo one koji su egzistencijalno ugroženi, a oni koji mogu neka plaćaju. Dakle moratorij da dok ne institucije ne naprave svoj posao, ali ne dulje od mjesec dana. Hvala vam lijepa.

Zahvaljujem g. predsjedavajući, poštovane gđe. zastupnice i gospodo zastupnici. Elektronička osobna iskaznica se prvi put počinje izdavati hrvatskim državljanima na temelju Zakona o osobnoj iskaznici donijetog 2015.g. kojega evo sada noveliramo. Ta osobna iskaznica sadrži elektronski nosač podataka odnosno čip na kojem su pohranjeni jedan ili dva certifikata i to identifikacijski i potpisni certifikat. Identifikacijski certifikat služi za elektroničku potvrdu identiteta osobe kojoj je izdana osobna iskaznica prilikom pristupa elektroničkim uslugama kao što su to primjerice usluge dostupne u sustavu e-građani. Potpisni certifikat koristi se kao podrška kvalificiranom elektroničkom potpisu i zamjenjuje vlastoručni potpis. Temeljem Zakona iz 2015. u nešto više od pet godina izdano je ukupno 3 milijuna 53 tisuće 565 osobnih iskaznica od kojih je trenutno važeće 2 milijuna 610 tisuća 108. Dakle ova razlika od otprilike 450 osobnih iskaznica koje trenutno nisu važeće su iz razloga što su eventualno izgubljene, uništene, oštećene. Dakle što su se promijenili osobni podaci vlasnika iskaznice, što je vlasnik promijenio prebivalište u Republici Hrvatskoj, a to je onda i razlog za promjenu osobne iskaznice ili što je trajno iselio iz Republike Hrvatske. Od ova 3 milijuna izdanih oba certifikata imalo je 2 milijuna 139 tisuća i 64, a jedan certifikat 532 tisuće 336, dok je bez certifikata bilo 382 tisuće 165 izdanih osobnih iskaznica po važećem zakonu. Izmjene i dopune koje Vlada Republike Hrvatske predlaže, predlažu se zbog provedbe Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća broj 2019/1157 od 20. lipnja 2019. godine o jačanju sigurnosnih osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji, a koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje. Ta Uredba je stupila na snagu 1. kolovoza 2019. godine, a izravno će se primjenjivati u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021. godine, dakle za 11 mjeseci. Kao što mnogi znate osobna iskaznica je sve više dokument koji služi i za putovanja, dakle i za razne druge svrhe i zbog toga je potrebno pojačati njezinu sigurnost. Stoga novine koje se odnose koje donosi izmjena i dopuna Zakona o osobnoj iskaznici jesu da će osobne iskaznice na novom čipu sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice odnosno prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju, dakle dva otiska papilarnih linija kažiprsta lijeve i desne ruke u interoperabilnim digitalnim formatima. Kada sam na početku spominjao dakle čip koji sadrži identifikacijski i potpisni certifikat ove podatke ove biometrijske podatke sadržavat će drugi čip koji će biti u osobnoj iskaznici. Također se mijenja i izgled osobne iskaznice u skladu s odredbama Uredbe tako da će osobna iskaznica na prednjoj strani sadržavati dvoslovnu oznaku Republike Hrvatske otisnutu u negativu u plavom pravokutniku okruženu sa 12 žutih zvjezdica. Sukladno odredbama Uredbe izmjenama i dopunama Zakona izmijenjena je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se izdaju bez roka važenja na način da se osobna iskaznica izdaje dakle da se ta dobna granica povisuje sa 65 godina života na navršenih 70 godina života. Bitno je naglasiti ovdje da je ostala odredba u zakonu dakle to se nije mijenjalo da te osobe u ovom slučaju sada starije od 70 godina mogu ishoditi osobnu iskaznicu s certifikatom ili certifikatima kao i bez njih. To je dakle bio i do sada. Osobna iskaznica izdana djeci do 18 godina sadržavat će identifikacijski certifikat, a izdana osobama od 18 do 70 godina sadržavat će i jedan i drugi dakle identifikacijski i potpisni certifikat. Ta obveza nije izričito propisana spomenutom Uredbom, ali je uredba ostavila nacionalnim zakonodavstvima da sami propišu mogućnosti korištenja elektroničkih funkcionalnosti osobnih iskaznica. Prijelaznim i završnim odredbama ovoga zakona propisano je koje osobne iskaznice ostaju u uporabi do isteka roka njihova važenja, a koje će se morati povući iz uporabe nakon određenog vremena kako to propisuje Uredba. Tako će osobne iskaznice izdane na temelju odredbi Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015., dakle važećeg zakona s rokom važenja od 5 godina i osobne iskaznice izdane na temelju odredbi ranijeg Zakona o osobnoj iskaznici iz 2002. godine s rokom važenja od 10 godina, dakle i jedne i druge će važiti do isteka roka koji se nalazi na njima i neće ih trebati mijenjati. Dakle, iz ovog Zakona iz 2002. netko je možda recimo 2013. dobio osobnu iskaznicu na 10 godina i neće je morati mijenjati. Tako iskaznice izdane osobama s navršenih 65 i više godina bez roka važenja na temelju odredbi važećeg Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015. godine prestat će važiti 3. kolovoza 2031. i osobe će ih tada morati zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredbi ovoga zakona. Iznimno, ovo se ne odnosi na osobe koje će 2. kolovoza 2021. imati 70 i više godina jer povisujemo taj rok ovim zakonom i te osobe će i nakon 3. kolovoza 2031. nastaviti koristiti svoje osobne iskaznice izdane bez roka važenja. Osobne iskaznice izdane bez roka važenja na temelju odredbi Zakona o osobnoj iskaznici iz 2002. godine građani će nastaviti koristiti nakon 3. kolovoza 2031. i nisu ih obvezni zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredbi ovog zakona. I na koncu osobne iskaznice koje su izdane bez roka važenja na temelju odredbi Zakona o osobnoj iskaznici iz '91. godine, dakle prvog Zakona o osobnoj iskaznici u samostalnoj RH, prestaju važiti 3. kolovoza 2026., iz razloga te su osobnice bile bez ikakvih odnosno s najminimalnijim sigurnosnim standardima i nije ih preporučljivo dalje koristiti, dakle vrijedit će do 3. kolovoza 2026. godine odnosno pet godina od stupanja na snagu zakona koji se predlaže. Osim odredbi kojima se osigurava provedba uredbe izmjene i dopuna zakona koje vam predlažemo sadrže i odredbe koje će omogućiti stvaranje preduvjeta za korištenje osobne iskaznice i na pokretnim uređajima kao što su mobiteli i tableti, a ne samo na računalima kao do sada. Naime, nakon aktivacije elektroničkog dijela osobne iskaznice građani će moći preuzeti besplatno odgovarajuće programsko rješenje za pokretne uređaje odnosno ID mobilnu aplikaciju i u njoj će se prijaviti na prethodno kreiran pristup na portalu elektroničke osobne iskaznice. Odgovarajuće programsko rješenje za pokretne uređaje odnosno ID aplikacija će nakon toga biti spremna za korištenje i omogućit će jednostavnu prijavu na sustav e-Građani s najvišom razinom sigurnosti, kao i pravovaljano elektroničko potpisivanje putem mobilnih telefona ili putem onih uređaja na kojima ne postoji mogućnost čitanja elektroničkih osobnih iskaznica do sada kao npr. tablet. Ova nova usluga odnosno programsko rješenje za pokretne uređaje neće se dodatno naplaćivati. Evo zbog primjene uredbe zakon će stupiti na snagu 2. kolovoza 2021. godine, do tada će se non stop, čim prije će se donijeti potrebni podzakonski akti i pripremiti sve tehničke pretpostavke da zakon može stupiti na snagu. Dakle, iako je trenutno još 11 mjeseci to je relativno kratko razdoblje da se stvore sve normativne i tehničke pretpostavke za izravnu primjenu ove uredbe. Hvala vam lijepa.

Poštovani hrvatski građani koji ovo pratite, vidimo što je korona kriza napravila tj. koje učinke imamo od korona krize. U biti korona kriza je samo otkrila sve loše politike koje su vođene u RH. Nismo samodostatni, nismo samoodrživi, nemamo poljoprivrednu proizvodnju, nemamo prehrambenu proizvodnju, sve smo uništili, nikad više poticaja, nikad manje proizvodnje, nikad više uvoza, a nikad manje izvoza, to je što se tiče prehrambene proizvodnje, 3 milijarde EUR-a proizvoda uvozimo. Koje smo mjere napravili? Da li smo uzorali naša polja? Da li smo poduzeli nekakve mjere koje su učinkovite osim lijepe priče o pustim milijardama iz EU, dok u isto vrijeme mi u RH imamo sve praznija i praznija sela, gradove i doslovno selo izumire. Da bi selo opstalo mi moramo zaštititi domaće proizvođače, ne moremo i dalje uvozni lobiji i uvoznici i štetočine unutar ministarstava raditi protiv sela i seljaka. Znači određene zakone u proteklom mandatu sam davao i sad ću ih opet dati u proceduru da se zaustavi iseljavanje hrvatskog sela, bez hrvatskog sela nema bogate države, bez uzoranoga polja do kvadrata 800 000 hektara neobrađenih površina imamo, a u isto vrijeme naš seljak u Neretvi, u Cetinskoj krajini, u Slavoniji, u Zagorju, mora, ne more prodati svoj proizvod nego ga zaoraje, to su činjenice trenutne. Znači, što mi poduzimamo osim što uvozimo poljoprivredne proizvode? Apsolutno ništa i što dijelimo poticaje milijarde, dijelimo onima, doslovno evo recimo u kršu, doslovno ja sam jednome rekao na sučeljavanju, doslovno poticaj dijelimo u stočarstvu u kršu ljudima koji ne znaju kolko krava ima sisa, ne znaju kako izgleda, dok se naše selo i seljak iseljava, gase se ognjišta, gase se sela, 2/3 Hrvatske su prazne, ja ne znam jel čuje li iko ovaj vapaj? Znam da je bitan Zagreb, znam, to je naš grad glavni. Izumire nam Hrvatska, ne poduzmemo li hitno mjere, nisu dovoljno briselski hodnici i obećanja milijarda, pitanje je gdje će završiti te milijarde i kod koga će završiti te milijarde. Naravno kad govorim o ovome problemu, jutros sam pred vratima sreo ljude koji se bave, znači prijevozom u turizmu, bilo taksijom, bilo autobusima, ljudi imaju leasinge i kredite i prva mjera hrvatske vlade koja je trebala biti u prošlom sazivu je moratorij na kredite i kamate i zato su bili onako brzi izbori jel tek sad ćete vidjeti kada se otvore ovrhe, kada kažu nećemo sad izbaciti javne bilježnike, a prije izbora su ovdje govorili, ministar je svoj zakon ovdje izlagao da će javne bilježnike izbaciti. Kada 400 000 puta tri, četiri ljudi bude blokirano po obiteljima, to je pola Hrvatske će biti gladno i žedno, pa di su vam te milijarde koje vam obećaje EU? Gdje je taj novac? Osim stožerokracije u ovome trgu tj. stožer koji je trebao skrbiti ispolitizirao je doslovno, pa i saborske zastupnike koje narod plaća da se bore da ne smidu bit u sabornici, u istom trenutku dok Hrebak iz samoizolacije dolazi podržati ovu vladu. I jučer potpredsjednici sabora i predsjednik Jandroković, potpredsjednik Sanader, Škoro, Ostojić, ko sve ne, ne znam još koliko ih 5, glasaju, da vi ne smijete biti unutra u tolikom broju jednoglasno, vi morate nositi maske, pa nosim masku kao preporuku, a ko je da nam naredi ovdje da mi moramo nosit masku, jedino zakon može il sabor donit tu odluku, nego vidi lola, Hrebak može glasati kad mu fali jedna ruka u samoizolaciji, doć ovdje kojemu je liječnica dala samoizolaciju, e al vi saborski zastupnici ne možete govoriti, morate bit desetkovani, možete govorit 5 minuta, ne možete iznosit ove probleme koje narod očekuje i za što nas plaća. Mene moj narod u izbornoj jedinici plaća da se ja borim za ovo i da ovo govorim, a nije da budem poslušnik i pasić ni bilo kojih potpredsjednika, ni predsjednika, nego saborski zastupnik izabran od naroda da zastupam stavove toga naroda koji me poslao u sabor u interesu njih i to ću raditi i dalje glasno bez obzira na ove vaše mjere. Hvala lipo.

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege zastupnici, ministar Ćorić u svojoj izjavi neki dan konstatira da je odluka INE o otpuštanju 250 radnika poslovno uvjetovana. Ovdje ministar ističe kako je 250 radnika iz INE dobilo odnosno dobit će otkaz kao posljedicu kretanja ponude i potražnje na tržištu. Dakle, ministar Ćorić je pobornik tržišne ekonomije za koju se opredijelila Hrvatska. S druge pak strane ministar Ćorić nije pobornik tržišne ekonomije kada blagoslivlje izvoz kvalitetne hrvatske nafte u Mađarsku za potrebe rada mađarskih rafinerija i mađarskih radnika, a o cijeni po kojoj se ta nafta izvozi ministar nema poima, ali on vjeruje da je taj izvoz jako pozitivan i jako isplativ za Hrvatsku. Tu dakle za ministra Ćorića više ulogu uopće ne igra tržišna ekonomija. Tu se ministar podlaže pod poltronstvo kakvog Hrvatska iskazuje prema Mađarskoj unazad nekoliko godina. Meni je jasno da slijedom pada prihoda koje INA ostvaruje zbog okolnosti krize uzrokovane pandemijom korona virusa postoji potreba za racionalizacijom, naravno, međutim koliko je moralno i politički opravdano smanjivati odnosno svaljivati taj pad prihoda na leđa 250 radnika RH to je već upitno odnosno uopće nije upitno, nije moralno, niti je opravdano. Pad prihoda je uvjetovan dame i gospodo nečim potpuno drugim i to svi ovdje prisutni znamo, a znaju i oni koji nas danas gledaju. To je energetska kolonizacija Hrvatske od strane Mađara koja je eskalirala u proteklih nekoliko godina. INA je izgubila tržišta izvan Hrvatske kao rezultat komercijalne politike MOL-a, ugovor o obveznom ulaganju u MOL-a u INU, u modernizaciju naših rafinerija više nitko ne gleda. Mađari su postigli svoj cilj. U zadnjih 10 godina INA nije ulagala u nove izvore niti u sekundarne metode proizvodnje, a sve kako bi MOL realizirao politiku mađarske vlade zbog koje je INU zapravo i preuzeo. Iza poslovnih interesa INE Hrvatska vlada ne stoji. Zbog toga danas ispaštaju hrvatski radnici i to njih 250 i to u jeku korona krize umjesto da smo sve svoje proizvodne kapacitete usmjeravali u hrvatske rafinerije u kojima rade upravo naši radnici i stvarali dodatnu vrijednost s naftom koju imamo i prodavali ju pod kud i kamo većim cijenama. Mi danas poima nemamo po kojoj cijeni dajemo naftu, poklanjamo naftu Mađarima i naravno mi otpuštamo hrvatske radnike jer nama rafinerija ne treba, nama zapošljavanje ne treba, ono treba Mađarima. Naravno, politika ove Vlade dovela je do toga da brojimo samo kolateralne žrtve, a to su nažalost hrvatski radnici. Gospodo to nije opravdano, niti može biti opravdano niti u jednoj tržišnoj ekonomiji danas kada i najliberalnije ekonomije gledaju kako zaštiti čovjeka, kako zaštiti egzistenciju svojih ljudi, kako zaštiti zapošljavanje, kako zaštiti postojeća radna mjesta, mi svoje ljude otpuštamo, mi prodajemo nacionalne interese. Sve priče o otkupu INE su priče za umirivanje javnosti i za stvaranje privida da Vlada brine o nacionalnim interesima. Međutim, Vlada je prvo omogućila da se INA kao nacionalni interes do kraja opustoši i ubije a sada troši milijune na konzultante koji bi trebali procijeniti koliko vrijedi bezvrijedna kompanija. Jedino što je vrijedno u toj kompaniji ostalo jesu zaposlenici. Međutim, Vlada i njih smatra bezvrijednima pa ih šalje na cestu. Danas otkup INA-e ne bi doveo ni do porasta zapošljavanja jer je za to potreban rast proizvodnje koja je naravno, preseljena u mađarske rafinerije, za zapošljavanje mađarskih radnika. Otkup INA-e Hrvatskoj bi donio samo još veći deficit u državnom proračunu zbog kojeg bi u pitanje došli i socijalni programi i socijalna davanja upravo za ovih 250 radnika i za sve druge socijalno ugrožene građane. Hoće li u ovom smjeru ići za prevladavanje krize uzrokovane pandemijom? Ministru Ćoriću je sasvim normalno da naši radnici idu na cestu. …/Upadica Sanader: Vrijeme./… To je ta sigurna Hrvatska.

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi kolegice i kolege, ja ću ovih 5 minuta iskoristiti da nekoliko riječi kažem o energetskoj obnovi. Dakle, mi smo tu kad govorimo o obnovi nakon potresom razrušenih dijelova Grada Zagreba odnosno susjednih županija, govorimo puno o obnovi, govorimo o tome kako nam mora biti cjelovita, no ovih dana se točnije početkom tjedna otvorila i tema energetske obnove obiteljskih kuća. Inače, apsolutno sam stanovišta i mišljenja da je energetska obnova jedan odličan projekt. On je odličan s nekoliko aspekata. Prvi aspekt je ja sam arhitekt i to mi nećete zamjeriti, kuće i bolje izgledaju, bolje izgledaju kuće sa novim fasadama nego kuće bez fasada. Drugi aspekt je novčanik, dakle kad vi energetski obnovite i višestambenu zgradu i obiteljsku kuću za energent trošite manje. Ima slučajeva, pogotovo u pojedinim dijelovima Hrvatske koji kažu da je to neusporedivo manje se troši i u zimi i u ljeti jer je ona zapravo u puno boljem, zaista stanju i puno manje trebate za energent grijanja u zimi odnosno hlađenja u ljetu. Treći aspekt je, puna su nam usta klimatskih promjena, ekologije, zaštite okoliša, treći aspekt je taj, tu pokazujemo kako smo odgovorni, trošimo manje energenata, upotrijebili smo nove materijale i odličan je aspekt. Nakon 5 godina se je Hrvatska država odnosno ova Vlada odlučila ući u energetsku obnovu obiteljskih kuća. Proteklih 4-5 godina je tvrdila kako je to komplicirano s ovog ili onog stanovišta, sad se odlučila, nije se odlučila koristiti fondove EU jer kao što znamo oni imaju svoje neke metodologije i načine, koristili su, odlučila se je koristiti proračun, ali i bolje za to jer ako vi proračunom omogućite dakle sredstvima energetsku obnovu netko će raditi, netko će plaćati porez, kupit će se građevinski materijal to je prilika da se obnovi i industrija građevinskog materijala i onda dolazimo do načina kako to funkcionira u RH. U RH sve takve dobre ideje za vrijeme kada imamo HDZ-ovu Vladu funkcionira po modelu koji je uvela bivša ministrica Žalac, a model se zove najbrži prst. To znači, morate skupiti svu dokumentaciju, morate točno znati što sve trebate, imate za to određeni rok i naši sugrađani pristojno tamo uzmu, isprintaju i štriguliraju, aha, projekt komada 1 imam, vlasnički list komada 2 imam, energetski certifikat komada taj i taj imam, sve to daje nekakve novce i sve nešto košta imajući u umu zaista da kroz, da konačan cilj koji je odličan cilj, koji je dobar cilj i onda imamo slučaj koji smo imali prilike vidjeti, otvori se stranica, odjedanput stranica je pala, kad ponovo možete za sat, sat i pol ući na tu istu web stranicu, gotovo, prošla maca s kolačima, završeno. I sad će biti vrlo zanimljivo vidjeti, ja imam dosta godina, pa više ne, ne vjerujem baš u slučajnosti, znate slučajnosti su rijetke, bit će zanimljivo vidjeti ko su ti bili prvi dobitnici. Ali u tom kontekstu apsolutno možemo staviti u korelaciju sa današnjom raspravom o Zakonu o obnovi Zagreba odnosno da budem poštena i korektna vezana su još i dijelom Zagrebačke županije odnosno Krapinsko-zagorske, gdje nemamo niz stvari definirano, nego imamo to da će sve biti u programu mjera, pa će biti novi način. A što ako bude opet model najbrži prst? Jer zakon ima toliko nepoznanica da taj model najbrži prst koji je već jedanput instaliran se pokazao apsolutno podoban, formalno vam je sve u redu. Jeste otvorili? Jeste. Jeste dali mogućnost da neko se prijavi? Jeste. Da li je popunjeno sve što je trebalo odnosno kapaciteti? Jesu. To što sat i pol nije neko mogo pristupit, a neko drugi očito je jer je bio direktno tamo u fondu, pa je dokumentaciju predao, žao mi je sory nisi bio na vrijeme. Nemojte da taj model najbrži prst funkcionira i dalje. Zašto dobri projekti i dobre ideje uvijek moramo zamrljati i imati mrlju na sebi? Hvala lijepo.

Hvala lijepo. Uvaženi potpredsjedniče Sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici. Zakonom o ovlastima Vlade RH ima ovlast uređivati pojedina pitanja uredbama u vrijeme kada HS ne zasjeda, kada HS ima istek mandata ili kada je HS raspušten. To su iznimne ovlasti koje se koriste samo u točno zakonom navedenim uvjetima. Što se tiče ustavnih ograničenja čl. 88. Ustava RH predviđa ograničenja kojima se ne mogu donositi uredbe. Tu se, prije svega misli na Državni proračun, na porezne propisa, na ljudska prava, temeljne slobode, izborne propise i na pitanja koja se tiču zakonskog uređivanja situacija u jedinicama lokalne samouprave. Što se tiče zašto predlažemo ovaj zakon 10. prosinca 2020. istječe taj jednogodišnji rok. Ovaj zakon ima rok trajanja od godine dana, s obzirom da u prosincu to izlazi, Hrvatski sabor, trebao bi, dakle, prihvatiti ovaj zakon. Isto tako, predmetnim prijedlogom zakona, predlažemo da uredbe koje su donijete sa zaključno danom 20. kolovoza, a to su Uredba o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Uredba o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, Uredba o dopunama Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o popisu poljoprivrede, Uredba o izmjeni Zakona o otocima te Uredba o dopuni Zakona o sportu; koje bi trebale vrijediti do 30. studenoga 2020. g., da ovim dakle zakonom predvidimo trajanje ovih uredba do 30. studenoga 2021. g. Dakle, radi se o prijedlogu zakona koji je već u povijesti rada HS-a ima svoje uporište, a to je da u ono vrijeme kad parlament ne zasjeda, Vlada ima ove ovlasti. Hvala lijepo.

„Prisežem.“ /Pljesak/

Kolegice i kolege zastupnici. Zahvaljujem na prigodi da predstavim danas Prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Prvo bih se osvrnuo na stanje u zatvorskom sustavu te mogu napomenuti da je isto dobro. Naime, do sada je pravodobnim djelovanjem i poštivanjem svih epidemioloških mjera spriječeno širenje epidemije Covida-19 u kaznenim tijelima. Dvije osobe lišene slobode koje su u prethodnom razdoblju bile pozitivne na Covid-19 nisu dobile navedenu bolest u zatvorskom sustavu niti su istu prenijele na osobe lišene slobode. Osvrnuo bih se i na nedavni bijeg istražnog zatvorenika ispred Županijskog suda u Splitu i zahvalio na dobroj suradnji nadležnim službama MUP-a. Želim istaknuti da je u hrvatskom zatvorskom sustavu razmjerno mali broj incidentnih situacija, kad uzmemo u obzir da kroz isti godišnji prođe preko 12 tisuća svih kategorija osoba lišenih slobode. Ali, baš zato je potrebno kontinuirano raditi na daljnjoj profesionalizaciji i jačanju kompetencija službenika zatvorskog sustava te detaljno urediti i modernizirati sve procese. Osobito je važno pravno urediti mogućnost uvođenja novih tehnologija u zatvorski sustav, kao npr. videopoziv, videolink i slično, kako bi se sama mogućnost nastanka incidentnih situacija smanjila na što je moguće manju mjeru. Upravo mi je danas drago da mogu predstaviti danas novi Prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Ovim prijedlogom Zakona o izvršavanju kazne zatvora postiže se usklađivanje s nizom zakona. Kaznenim zakonom, Zakonom o kaznenom postupku, Prekršajnim zakonom, zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakonom o državnim službenicima, Zakonom o sudovima, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom u razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Ovaj prijedlog zakona okvirno prati formu važećeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Obzirom da prati logičan slijed u postupku izvršavanja kazne zatvora te zadržava sve one odredbe koje su se u dugogodišnjoj praksi pokazale kao kvalitetno rješenje kojim će osigurati izvršavanje kazne zatvora uz maksimalno poštivanje ljudskog dostojanstva. Odredbe prijedloga zakona preciznije su definirane; primjerice, sam pojam zatvorenika, odnosno osoba lišenih slobode je preciznije definiran, a uvodi se i pravna osoba za daljnju modernizaciju zatvorskog sustava. U smislu poboljšanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora i istražnog zatvora te ostvarivanja prava zatvorenika i istražnih zatvorenika, prijedlogom zakona je dana mogućnost uvođenja i korištenja novih tehnologija u zatvorski sustav. Pa je tako, primjerice, dana mogućnost da zatvorenici ostvaruju kontakt s vanjskim svijetom i putem audio i videokonferencije. Tako zatvorenici strancima kojima je obitelj daleko mogu ostvariti kontakte s njima na navedeni način. Prijedlogom zakona poboljšava se također, i uvjeti izvršavanja kazne zatvora i istražnog zatvora. Primjerice, ovim zakonom, ovim prijedlogom zakona, utvrđeno je djelovanje Zatvorske bolnice u Zagrebu kao kaznionice sa statusom zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode te djelovanje odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora koji pružaju zdravstvenu zaštitu osobama lišenih slobode, što će omogućiti osiguravanje promptnije i adekvatnije zdravstvene zaštite zatvorenicima i istražnim zatvorenicima, kao i lakšu komunikaciju zatvorskog sustava i sustava javnog zdravstva. Zatim se uvode nove mogućnost organizacijskog rasterećenja prekapacitiranih zatvorenih uvjeta izvršavanja kazne zatvora, a time i izvršavanje istražnog zatvora i brzog organizacijskog odgovora na iznimne situacije u slučajevima, primjerice, prekapacitiranosti, kao npr. posljedice migrantskih kriza i sl. Također, ovim je prijedlogom zakona propisana mogućnost da se osobe osuđene u prekršajnom postupku premjeste iz zatvora gdje izvršavaju kaznu u zatvorenim strožim uvjetima, u kaznionice na izvršavanje kazne u blažim uvjetima, čime se ujedno doprinosi rasterećenju ionako prekapacitiranih zatvorenih uvjeta. Uz puno razumijevanje dijela negativne percepcije javnosti na dosadašnju sudsku praksu, relativno dugog tijela postupka između pravomoćnost presuđenja i upućivanja na izvršenje kazne zatvora, smatram bitnim napomenuti da ovaj prijedlog zakona znatno ubrzava postupak upućivanja osuđenika na izdržavanje kazne zatvora kroz precizno propisane rokove i radnje koje imaju žuran karakter te se onemogućuje eventualna zloupotreba odredbi o dostavi radi izbjegavanja i izvršavanja kazne zatvora. No, smatram isto tako bitnim napomenuti da je bilo nužno i dalje zadržati zakonsku mogućnost odgode izvršenja kazne o kojoj odlučuje sud u svakom konkretnom slučaju u precizno propisanim situacijama jer je nužno osigurati izvršavanje kazne zatvora, ali istodobno je potrebno jamčiti poštovanje ljudskog dostojanstva. Isto tako smatram važnim napomenuti da RH u slučaju tužbi za npr. smrt osobe lišene slobode može biti i financijski odgovorna, te navedeno plaćamo svi mi kao porezni obveznici. Zato je nužno osigurati odgovorno ponašanje svih sudionika procesa, te je u svakom slučaju u zatvorskom sustavu potrebno osigurati stručne uvjete rada bez dnevnog senzacionalizma, te usmjerene na glavni cilj, a to je čovječno postupanje i poštivanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora i njegovo osposobljavanje za život na slobodi. Uz odredbe o osobama lišenim slobode u odvojenom dijelu zakona preciznije se definiraju odredbe u odnosu na zaposlenike kaznionica i zatvora i zatvorskog sustava. Unatoč općim financijskim posljedicama koje je donijela epidemija Covid-19 iznašli smo načina da se poboljša barem dio prava zaposlenika koji bi doprinjeli zadovoljstvu među zaposlenicima, al ujedno tražimo i potičemo daljnju profesionalizaciju uz veću odgovornost. Prilikom izrade zakona posebnu je pažnju trebalo voditi i o najnovijoj praksi u sustavu izvršavanja kazne zatvora na međunarodnoj razini nastalu kroz primjenu Konvencije o zaštitu ljudski i prava i temeljnih sloboda revidiranih standardnih minimalnih pravila UN-a o postupanju sa zatvorenicima tzv. Mandelina pravila, revidirana europska zatvorska pravila, odluke Europskog suda za ljudska prava, preporuke i upozorenja Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, nacionalnog preventivnog mehanizma, ali i pučkog pravobranitelja. Zaključno, ovim se prijedlogom zakona osigurava jednakopravni položaj svih kategorija zatvorenika koji se nalaze u zatvorskom sustavu RH, o određenim pravima i njihovo izjednačavanje s ostalim građanima, podiže se razina sigurnosti kaznionica i zatvora, te se dugoročno radi na smanjenju troškova izvršavanju kazne zatvora. Smatramo da je ovaj prijedlog zakona kvalitetan, da prati trenutačno stanje, te da će biti podloga daljnjoj modernizaciji zatvorskog sustava, te da će pridonijeti jačanju općeg stanja sigurnosti. Slijedom navedenog predlažemo ovaj prijedlog zakona i unaprijed zahvaljujem na podršci. Hvala.

Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a. Uvažene zastupnice i zastupnici, evo, dozvolite da ispred Vlade RH kao predlagatelja ovog zakona podrobnije izložim, dakle sam njegov sadržaj odnosno ciljeve i svrhu koji se zakonom, a i uredbom koju ovaj provedbeni zakon omogućuje, koji želimo postići. Ovaj zakon se odnosi, kao što je uvodno rečeno na provedbu Uredbe EU parlamenta i vijeća 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja. Dakle, naglašavam da se ono odnosi na privatne subjekte, na poslovne subjekte, a ne na fizičke osobe, to je bitno reći u samom uvodnom dijelu. Što želimo postići samom uredbom, odnosno provedbenim zakonom? Uredba je naravno izravno primjenjiva u hrvatskom pravnom sustavu. Ona želi postići da na ispravan način funkcionira zajedničko tržište, tržište EU čiji je naravno i Hrvatska član, a na način da se osigura da poslovni korisnici odnosno privatni subjekti koji koriste usluge internetskih platformi kao što su Google, Apple, Amazon ili u slučaju Hrvatske imamo nekoliko platformi poput e-Kupi ili Bazara ili drugih, dakle da poslovni korisnici koji koriste njihove usluge imaju osiguranu transparentnost u svom poslovanju i isto tako djelotvornu pravnu zaštitu. Prema istraživanju koje je proveo Eurobarometar gotovo polovina odnosno 42% malih i srednjih poduzeća na razini EU svoje proizvode i usluge prodaje putem internetskih tržišta i naravno taj trend je u porastu osobito s obzirom na okolnosti od ožujka odnosno početka ove godine i pandemije COVID, dakle svakako se pojačava odnosno povećava trend e-trgovine. Mala i srednja poduzeća u pravilu to čine kada rade sa internetskim platformama po sistemu ključ u ruke što znači da im internetske platforme daju svoj oglasni prostor, ustupaju im svoje sustave plaćanja što je za njih povoljnije u odnosu na onu situaciju kada bi to trebali činiti pojedinačno, a isto tako osiguravaju neke norme odnosno uvjete poput mehanizama zaštite potrošača koji su naravno zakonom propisani i kojih se svi pružatelji usluga odnosno tvrtke koje nude određenu robu moraju pridržavati. Međutim, usprkos tome što trgovanje posredstvom takvih internetskih posrednika i platformi svakako nudi koristi koje sam prethodno spomenula za male i srednje poduzetnike. Događale su se često situacije u kojima su velike internetske platforme ustvari koristile svoj povlašteni položaj u odnosu na poduzeća sa kojima su na ovaj način surađivala i radila su na nezakonit način. Analize koje je provela upravo Europska komisija na tržištu EU pokazala je da gotovo 50% europskih poduzeća koja posluju i surađuju sa platformama da se oni susreću sa nekom vrstom problema. Pa evo dozvolite mi da istaknem jedan takav primjer kako bih oslikala konkretno o čemu se može raditi. Jedan od poznatijih primjera je tvrtka Spotify mala tvrtka koja je pružala odnosno pruža usluge reprodukcije glazbe putem velikih internetskih platformi odnosno mogućnost da se putem primjerice Applea ili Facebooka kupi odnosno sluša komercijalna glazba. Nakon sklapanja ugovora dakle nakon što je tvrtka počela zbog interesa potrošača i zbog korištenja njihove usluge putem takve platforme zarađivati dosta velike iznose profita, platforme su željele mijenjati uvjete pod kojima su inicijalno sklopili takav ugovor odnosno na tome dodatno zarađivati u odnosu na onaj prvotno sklopljeni ugovor. To dovodi upravo male i srednje poduzetnike da moraju protiv internetskih platformi podizati tužbe, da na taj način moraju tražiti svoje pravo i da se onemogućuju u tome da i dalje inoviraju i da stvaraju nove poslovne modele. Moram reći da u slučaju Hrvatske nisu zabilježeni takvi značajniji slučajevi, ali naravno ova uredba se odnosi na područje cijele EU pa tako onda i Hrvatske kao njenog dijela. Navedeni problemi s obzirom da su se rješavali u sudskim postupcima često su dovodili male i srednje poduzetnike u situaciju da oni zbog toga što nemaju dostatnih financijskih resursa ili ljudskih kapaciteta za sudjelovanje u takvim sudskim postupcima koji znaju biti naravno i dugotrajni, nisu jednostavno mogli na zadovoljavajući način ostvarivati ili na dovoljno brz način ostvarivati svoja prava. Stoga je ova zakonska inicijativa koju je pokrenula Europska komisija i koja je rezultirala uredbom direktno primjenjivom u našem pravnom sustavu upravo važna za stvaranje zakonodavnog okvira kojim se jamči pošteno i učinkovito tržišno natjecanje u ovom obliku poslovanja. Dakle cilj je uredbe i cilj je ovog provedbenog zakona koji sada predlažemo bolja i učinkovitija zaštita poslovnih korisnika od internetskih platformi, budući ugovorni odnosi sami po sebi i sustavi u kojima su se ti problemi rješavali nacionalno nisu pružali dostatnu zaštitu malih poslovnih korisnika. Donesena je uredba, a ne direktiva upravo iz razloga da se ona na jednak način i pod jednakim uvjetima izravno primjenjuje u svim državama članicama EU. Stoga je državama članicama i to je upravo ono što mi činimo ovim provedbenim zakonom, preostalo odrediti i urediti provedbena i nadzorna tijela, pa tako ovaj prijedlog zakona predviđa da tijelo nadležno za provedbu uredbe bude ministarstvo nadležno za poslove gospodarstva odnosno matično ministarstvo iz kojeg ja dolazim i tijelo nadležno za inspekcijski nadzor je Državni inspektora RH. Uz naredbene, provedbene i inspekcijske mehanizme ovaj provedbeni zakon također uređuje prekršajne postupke i mjere kojima će se isti prekršaj kažnjavati i to na način da oni budu takvi da odvraćaju potencijalne počinitelje takvih djela od njihova počinjenja. I možda samo evo kratko sa se osvrnem na neke stvari koje su danas bile izrečene odnosno upitane i na samoj sjednici Odbora za zakonodavstvo. Dakle uredba se odnosi prvenstveno na internetske platforme gdje se spajaju dva poslovna subjekta u cilju prodaje, dakle ona ne ide šire od toga, bitno je da se radi i o prodaji, dok se druge usluge internetskog posredovanja rješavaju drugim propisima, primjerice za kreditne i bankarske institucije postoje zasebni propisi, a ostalo internetsko posredovanje je predmet Zakona o elektroničkoj trgovini odnosno novog akta koji je trenutno u pripremi na razini EU tzv. …/Govornik se ne razumije/… znači Propis o digitalnim uslugama. Drugo je bilo pitanje zašto nadzor u državnom inspektoratu s obzirom da i MUP ima određene ovlasti i nadležnosti nad internetskim prometom. MUP svakako se bavi, dakle sličnim dijelom posla, međutim on prvenstveno analizira i sankcionira nezakonite radnje putem interneta i bavi se pitanjem ilegalnih sadržaja, dok pitanje trgovine naravno rješava onda državni inspektorat i iz tog razloga je ovdje predloženo, dakle da se njemu u nadležnost dade upravo nadzor nad provedbom ovog zakona. Kada govorimo o državnom inspektoratu onda naravno on, predviđeno je da on radi na način kako radi i kod ostalih oblika trgovine, a to je da se prije svega izda upozorenje. Ukoliko se počinitelj prekršaja tijekom provedbe nadzora ili u razumnom roku, znači od nekoliko dana ponaša na način da otkloni svoju pogrešku ili prekršaj koji je počinio onda neće biti potrebno pokretati prekršajni postupak, a u suprotnom naravno može se pokrenuti odnosno treba pokrenuti prekršajni postupak ili ići na alternativno rješavanje sporova. Kod alternativnog rješavanja sporova bi se koristili postojeći mehanizmi koji su već uspostavljeni u vidu ili centara za mirenje ili sudova časti pri HGK, HOK i drugim tijelima i sa njima smo već stupili u kontakt upravo kako bi se senzibilizirali i počeli specijalizirati i za ove oblike alternativnog rješavanja sporova. I zadnje istaknuto pitanje je bilo pitanje oporezivanja internetskih posrednika ukolko su oni uspostavljeni u mjestima u tzv. poreznim oazama, dakle mjestima gdje se ili ne plaćaju porezi ili se plaća smanjena stopa, pa na taj način ostvaruju i veću razinu dobiti. Isto tako, budući je to pitanje naravno u nadležnosti Ministarstva financija i evo ja mogu samo ispred Ministarstva gospodarstva reći da se na tome radi na razini EU i da svakako Hrvatska pruža punu podršku tome da se porez na dobit plaća ovisno o tome gdje je poslovni subjekt pretežito digitalno prisutan odnosno tamo gdje pretežito prodaje svoju uslugu ili neko dobro koje naravno proizvodi. Evo, to je bio samo kratak osvrt u stvari na današnju sjednicu Odbora za gospodarstvo. Zahvaljujem vam na pažnji i na podršci ovom provedbenom zakonu.

Poštovani gospodine potpredsjedniče. Kolegice i kolege. Ne moram puno govoriti o posljedicama koje je na gospodarstvo ostavila pandemija COVID-a jer to svi znamo. Međutim, namjera mi je upozoriti kako bi posljedice mogle biti dalekosežnije posebno za neke grane industrije i neke konkretne tvrtke ukoliko se ne poduzmu određeni koraci da bi se sačuvala radna mjesta. Konkretan primjer je „Varteks“, varaždinska tvrtka čija transformacija iz tekstilne u modnu industriju u zadnje dvije godine polučila odlične rezultate. Promijenili su dizajn, ali i kvalitetu tkanina, a novi koncept kolekcije plasiranje kroz proširenje maloprodajne mreže. Tako je u 2019. godini otvoreno još sedam novih dućana, otvoren je i web shop koji sada radi izuzetno dobro i izuzetno je velikih 10% prodaje. Instaliranje moda bus koji obilazi manje gradove i mjesta kako bi moda bila prisutna kod svih građana. Rezultati u 2019. u prodaji vlastitog brenda je više nego zadovoljavajući rast od 55%. ovu godinu „Varteks“ je nastavio sa restrukturiranjem i rezultati do 19.3.2020. su bili sa rastom od 37%. Međutim, onda se dogodila pandemija i sve je stalo. Od trenutka zatvaranja dućana varteksova maloprodaja je stala, dućani su bili zatvoreni i nakon Uskrsa u dijelu godine kada „Varteks“ ostvaruje najveće prodaje uglavnom odijela za vjenčanje, krizme, prve pričesti, mature. Nedostatak prihoda „Varteks“ je nadomjestio proizvodnjom maskica za lice, prve tjedne proizvodili su isključivo za donacije Civilnoj zaštiti, MUP-u, MORH-u, domovima za nemoćne i svima kome su bile potrebne u tom trenutku. Iznos donacije bio je veći od 700.000 kuna. Nakon toga proizvodili su maskice za komercijalne svrhe i zahvaljujući mjeri Vlade RH, isplati minimalne plaće, kompanija je preživjela bez otpuštanja ijednog radnika. Srpanj i kolovoz bilježe pad maloprodaje od svega 15% u odnosu na 2019. godinu međutim propuštene prihode od ožujka do lipnja nisu nadoknađeni ni uz pomoć niti naporima kompanije ni prodajom maskicama. Unatoč krizi uspješno su dogovorili prodaju dijela neaktivne imovine među bankama su morali vratiti pola iznosa kapara i vjerojatno su oni jedina kompanija koja je od korona krize do sada više novca vratila HABOR-u nego što je dobila od HABOR-a. Prodaja sve nekretnine, prodaja sve neaktivne imovine i zatvaranje dugova je u tijeku. U 2020. Varteks je već trebao imati otvorene dućane u Sloveniji i Srbiji i nastaviti s povećanjem modnog biznisa. Šivanje za druge za primjerice Hugo Boss je također smanjeno na 50% čime Varteks ima višak zaposlenih od barem 200 ljudi, a nama je bitno zadržati svako radno mjesto i ne samo to …/nerazumljivo/… više od ičega potrebno podići prosjek plaća jer su tamo oni vrijedni ljudi izuzetno potplaćeni. Zašto sve ovo govorim? Pa da bi bilo jasno da nije riječ o tvrtki koja do sada nije ulagala ništa. Svi se sjećamo i da je Varteks za razliku od mnogih kojima je kasnije država davala financijske injekcije uspješno prošao proces predstečajne nagodbe i da nije bilo pandemije sigurno ne bi bilo, a taj hrvatski brend bi se i dalje razvijao. Stoga predlažem znatno efikasnije, brže i jednostavnije dobivanje mjera kredita za likvidnost HABOR-a. Pomoć za financiranje kako bi se spasila radna mjesta. Da se maskice nabavljaju što je više moguće od hrvatskih proizvođača među kojima je i Varteks. Da se što prije realizira uvrštavanje razvoja Varteksovog kompleksa strateškim projektom za što je procedura već počela. I za kraj da se malo više posvetimo hrvatskim brendovima. Sjetimo se milijardi slijedećih nekoliko, prošlih nekoliko godina uloženih u brodogradilišta iz proračuna. Varteksu treba malo da bi bila jaka, kvalitetna modna kompanija koja kad neće biti Covida neće trebati ni pomoć.

Hvala vam poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi zastupnici i zastupnice u HS-u. Dakle, pred nama je Prijedlog Zakona o upućivanju radnika u Republici Hrvatskoj i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni kojim se uvodi sveobuhvatni pravni okvir kojim se upravni poredak RH preuzimanju direktive EU, a koje su okvir za plaću i uvjete rada upućenih radnika. Cilj ovoga zakona jest zaštita radnih prava i uvjeta rada upućenih radnika te povećanje pravne sigurnosti. Dakle, direktive koje sam spomenula, pojasnit ću dodatno, radi se o Direktivi 2018/257 od 28. lipnja 2018., zatim o Direktivi 96/71/EZ od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i Direktivi 2014/67/EU od 15. svibnja 2014. g. Potrebno je posebno naglasiti da su ove direktive preuzete u nacionalno zakonodavstvo u jednom dijelu, važećem Zakonom o strancima, a drugim dijelom, Zakonom o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika, a čije će odredbe donošenjem ovoga zakona biti stavljene van snage. Ono što je posebno treba naglasiti, da se prijedlogom ovoga zakona uređuju sljedeća osnovna pitanja. Upućenom radniku jamči se pravo i visina naknade za obavljeni rad, čime se zamjenjuje dosadašnji način određivanja naknade kao zajamčenog najnižeg iznosa plaće u RH, kao države domaćina, uz izuzetak radnika u djelatnosti cestovnoga prometa, kojima se i dalje jamči pravo na najniži iznos plaće, a do donošenja izmijenjene sektorske Direktive 2006/22/EZ. Također, proširuje se i lista prava upućenih radnika u RH s 2 dodatna prava, koja se odnose na kvalitetu smještaja i na mobilnost, odnosno troškove unutarnje mobilnosti radnika. Također, uz izuzetak radnika u djelatnosti cestovnoga prometa, do donošenja maloprije prethodno spomenute sektorske direktive. Uvodi se i pravilo o dugotrajnom upućivanju radnika te se propisuje i nova i veća razina zaštite dugotrajno upućenih radnika, ali isto tako i mogućnost poslodavca da obavijesti o potrebi produženja perioda upućivanja. Predloženim zakonom uređuju se i uvjeti rada upućenih agencijskih radnika i jasnije se definira jednako postupanje u odnosu na domaćeg agencijskog radnika poput, primjene istih pravila, plaće i ostalih uvjeta rada. Osim toga, predloženim zakonom uređuje se i mogućnost suradnje sa drugim državama članicama EU isto tako i Europskom komisijom i drugim tijelima EU, a osobito s Europskim nadzornim tijelom za rad, novoosnovanim, Europskom agencijom za rad. Omogućuju se i uvjeti za učinkovitije sankcioniranje, zlouporabe i izbjegavanja primjene pravila i propisa u području upućivanja radnika. Što se tiče samih financijskih sredstava ne treba osigurati nikakva financijska sredstva u Državnom proračunu RH za provođenje ovog zakona, a plan je da sam zakon stupi na snagu 1.1.2021.g., kao što i sami vidite, zakon ide u redovitu proceduru, dakle u 2 čitanja. Zahvaljujem.

Hvala lijepo. U ime Kluba MOST-a tražim stanku od 10 minuta o ovoj vrlo bitnoj temi za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, a naravno i za demografiju. Budući da u RH za radne dozvole strancima više neće biti kvota dok u isto vrijeme imamo problem sa demografijom. Hrvatska ima manje od 4 milijuna ljudi i to je činjenica i pokazatelj da u Hrvatskoj treba pod hitno poduzeti nešto što bi ljude vratilo u RH jer je činjenica da su poduzetnici opterećeni da imamo novac, trošimo gdje ne trebamo, samo da županije ukinemo i da to damo hrvatskih poduzetnicima da mogu hrvatski radnici imati veće plaće, možda bi bili učinci puno bolji. Ja u ovome trenutku moram poslati poruku da je Hrvatska ugrožena. Hrvatska demografski umire, 2017. g. je bilo 9 tisuća samo dozvola za strance, 2018. 32 tisuće, 2019. 73 tisuće, da bi ove godine bilo oko 108 tisuća znači dozvola za strance. Dok u isto vrijeme RH, naš premijer se hvali sa gospodarskim rastom u prošloj godini, u to vrijeme je 6% BDP-a od naših iseljenih ljudi, mladih ljudi, što govori da imamo katastrofalne politike, po pitanju ustrojstva države, nepotrebnih županija, po pitanju poljoprivrede, gospodarstva, ekonomije. Na ovaj način nam prijeti apsolutni demografski slom, na ovaj način nam prijeti da jednostavno u Hrvatskoj uskoro ne bude više Hrvata. Hvala.

Hvala. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege. Ovog ljeta neugodno me iznenadila jedna vijest vezana uz našu nacionalnu televiziju i koliko sam vidio, ne samo mene već i naše brojne sugrađane. Radi se o emisiji no nije riječ o bilokakvoj emisiji već o emisiji koja se na HRT-u prikazivala bezbroj puta, bila je neizostavni dio promocije naše države, u pitanju je naravno emisija „Lijepom našom“ koja je prvi put emitirana još 8. studenog 1995. g. na Prvom programu HTV-a u 20 sati u Domu sportova u Zagrebu. HRT je već ranije iskazivao namjeru ukidanja „Lijepom našom“ a dojma sam da je pandemija korona virus bila dobar izgovor za to. Obavijest koja je stigla iz HRT-a povodom ukidanja emisije, bila je štura. Stajalo je samo: „Budući da trenutno zbog korone krize nismo sigurni da će se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije „Lijepom našom“, uz poštovanje uz epidemioloških preporuka“, moram priznati da to nije bilo neugodno iznenađenje samo mene, već i moje obitelji pogotovo mojoj supruzi koja je bila jedna od najvjernijih gledatelja te zabavne ali ujedno i korisne emisije koja je dugo vremena generacije gledatelja upoznavala sa ljepotom naše zemlje i mnogima koji to nisu u mogućnosti, omogućila da barem na televiziji vide dijelove svoje zemlje koje nikad nisu vidjeli u stvarnosti. Često je za ljude koji žive u mjestima gdje je emisija gostovala to bio događaj godine ili čak možemo reći bez pretjerivanja, i događaj desetljeća. Dokaz kvalitete su bile prepuna dvorana i najveća gledanost na programu HRT-a. iz svega toga, jasno je da je u „Lijepom našom“ bilo uloženo puno ljubavi, truda i emocije a rezultat toga pored gledanosti i zabave, bilo je i očuvanje tradicijske kulture. Ona je prije svega folklorna predstava, u njoj nastupaju poznati i manje poznati glazbenici, zabavna i folklorna usmjerenja, lokalno poznati glazbenici te KUD-ovi. Izvode se tradicijske pjesme i plesovi ali i suvremene popularne pjesme. U jednom njenom djelu prikazane su rekonstrukcije i prikaz narodnih običaja, hrana pojedinih krajeva i sve ostalo što čini identitet određenog područja. Od njenih početka emitirano je 96-minutnog programa odnosno 1000 i 600 sati. Kad bi se te brojke pretočile u dane, to bi čak bilo 64 dana. Nastupilo je čak 185 000 izvođača te je izvedeno 25 000 pjesama i 2500 koreografija folklora. Na javnim snimanjima emisije bilo je preko milijun i pol ljudi. preko četvrt stoljeća, brodila je ta emisija ne samo Hrvatskom već i zemljama u našem okruženju, Europom pa i drugim kontinentima. Tako su među ostalim bile su emitirane emisije iz BiH-a, Slovenije, Srbije, C. Gore, Mađarske, Austrije, Njemačke, Švicarske, Australije i Kanade. Njena je najveća vrijednost bila upravo ta raznolikost koje je ljude iz Dalmacije upoznavala sa slavonskim ili istarskim običajima, ljude iz Međimurja sa običajima Banovine ili Baranje i tako redom. Omogućila je brojnim građanima Hrvatske da iz svog naslonjača prođu čitavu Hrvatsku, upoznaju tradiciju svih dijelova naše tako raznolike domovine. Omogućila im je da vide i čuju nošnje, tradicijske plesove, običaje i pjesme i ostalo što čini kulturni identitet jednog kraja Lijepom našom. Nije prikazivala samo običaje i tradicije hrvatskog naroda već i nacionalnih manjina, naše države pa tako i romske što mi je osobito drago i na čemu mogu samo zahvaliti ljudima koji su radili na stvaranju te emisije kroz ovaj dugi niz godina. Mislim da neću pretjerivati ako kažem da je „Lijepom našom“ jedna od razloga zašto UNESCO u registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine ima uneseno najviše dobro upravo iz RH. Praktički nema osobe na našoj estradi bez obzira na .../Govornik se ne razumije./... koja nije nastupila u emisiji, osim toga, godinama je to bilo najgledanija emisija među hrvatskih iseljenicima i u Europu i prekooceanskim zemljama kada gostuje van Hrvatske, emisija ima svoju inačicu koja se zove „Mostovi kulture“ čije je pridoneseno normalizaciji odnosa na ovim prostorima i međusobnim boljim upoznavanjem naroda i kulture. Hvala.

Hvala lijepo. Uvaženi predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 249.a iznošenje stajališta kluba zastupnika. Prvi dan rada sjednice saborski predstavnik kluba može zatražiti da iznese stajalište klubova zastupnika o bilo kojoj temi u vremenu između 9,30 i 10,45. Nigdi nije ovdje razdvojeno jel je to izvanredne sjednica, da li je to redovna sjednica nego piše prvi dan u tjednu rada sjednice. I smatram da je s ovim povrijeđen Poslovnik jer koja je razlika da ne budemo sada u 9,00 kada je inače uobičajeno ili u 13,00 sati? Hvala.

Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi saborski zastupnici. Predloženim odredbama zakona predlažu se mjere zaštite od buke kojima se nastoji spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke odnosno smanjenje postojeće razine buke na dopuštene razine dok su zaštitu od buke obvezni provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Zakonskim se prijedlogom dopunjuju i mijenjaju odredbe važećeg zakona u vezi instrumenata usklađivanja odnosno osiguranja provedbe Uredbe 2019/1010 koja mijenja pojedine odredbe Direktive 2002/49 o procjeni i upravljanju bukom okoliša na način da se uvodi nova definicija pojma repozitorij podataka kojim se uspostavlja informacijski sustav pri Europskoj agenciji za okoliš i koji sadržava informacije i podatke o buci okoliša. Nadalje, postojeći rokovi izvješćivanja Europske komisije o pogledu izrade strateških karata buke i akcijskih planova upravljanja bukom okoliša, racionaliziraju se i određuju se novi rokovi, propisuje se obveza dostupnosti javnosti strateških karata buke i akcijskih planova kao i obveza dostavljanja ažuriranih informacija elektroničkim putem nadležnom tijelu i Europskoj komisiji. Također zakonskim prijedlogom predlaže se usklađivanje važećih pojmova s pojmovima posebnih propisa kojima se uređuje izdavanje okolišne dozvole. U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja i lokacijske dozvole prema posebnom zakonu propisuje se kako sanitarni inspektor Državnog inspektorata sudjeluje u postupku utvrđivanja uvjeta odnosno potvrđivanja ispunjenosti vezanih uz provedbu mjera zaštite od buke čime se zakonski prijedlog usklađuje s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. A u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti, isti se usklađuje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave. Slijedom svega … navedenog predlažemo usvajanje HS-u ovog zakonskog prijedloga. Hvala vam lijepo.

Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege. Pa evo, kako je ovih dana puno toga rečeno i razgovara se i riječ, čuje se „odgovornost“ i u tom smislu povezat ću turističku sezonu, danas kad razgovaramo o gradu Zagrebu i svemu, možda će nekom biti čudno što se želim osvrnuti na turističku sezonu ali ako znamo da je to 20% utjecaja BDP-a ovih danas se priča puno o tom padu BDP-a i svemu što će se događat, ja ne bih da se stvori jedna klima jedne situacije gdje jedna ogromna zabrinutost postoji. Postoji svugdje, od Amerike, Kine, Japana, Europe dakle ništa novo se u Hrvatskoj ne dešava nešto što se vani ne dešava. Prema tome, ne bi htio dodatno da pogoršavamo da je nešto u Hrvatskoj extra loše da se događa što vani nije ili to isto tako volimo uspoređivati što se dešava sa BDP-ima drugih zemalja koje su puno razvijenije, koje nisu ovisne o turizmu, koje su ovisnije o nekim drugim industrijama, financijama i slično pa su pogođene itekako upravo zbog turizma. Jer kada bi vam ja rekao isto tako da jedna Italija ima 13% utjecaja na BDP turizma onda bi malo postavili pitanje. Mi smo negdje na 20%. Pa šta je tu toliko Italiji bitan turizam, a vidite 13% čak je utjecaj turizma u Italiji, da je jedna Venecija imala pad turista ove godine 90%. Dakle govorimo onda o jednoj potpuno situaciji koji itekako možemo reći da je u ovom trenutku Hrvatska što je najbitnije odradila jako dobro i odgovorno i sigurno pripremu turističke sezone na način da je na vrijeme otvorila granice, na način da je prva u Europi imala protokol zdravstveni kako se prelaze granice, kako će se ponašati turist u autokampu, u hotelu, u privatnom smještaju, na izletu brodom i slične stvari, prva je imala to u Europi. Prva je imala onu aplikaciju „Enter Croatia“, na granicama smo napravili žutom bojom označili turiste koji su se prije toga prijavili na tu aplikaciju i točno su znali da su zaprimljene aplikacijom svoje ime i prezime da točno zna gdje ide i da je zabilježen. Dakle, jedan vrlo odgovoran pristup, jedan siguran pristup turisti su to prepoznali i velikom broju dolazili u Hrvatsku. Mi u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo još uvijek 290.000 turista od toga 210.000 stranih turista. Dakle, jedna Italija, ponavljam, volimo se uspoređivati sa drugim zemljama kada nešto ne valja navodno da vidimo kako oni bolje rade, pa evo kažem ako su oni toliko marketinški jaki, a puno se pričalo u medijima i ovdje u Saboru kako nismo učinili kao što rade Grci, Talijani promocija itd. Grčka je imala pad 90%, Italija je imala pad domaćih turista 60%, a stranih 80%, a mi smo imali pad na današnji dan imamo negdje u nekim županijama, dakle prvih sedam mjeseci smo imali čak 60% ostvarenog u odnosu na prošlu godinu koja je bila povijesna, rekordna turistička godina i teško je uspoređivat jer takva kakva je bila prošle godine neće više nikad bit vjerojatno. Možemo se uspoređivat eventualno na 2018. i podatke graditi i neku nacionalnu strategiju turizma budućnosti na 2018., 2017. to je nešto što ide u skladu sa održivim sustavom razvojem i svega onoga što želimo napraviti da bude održivo. I ako to uspoređujemo onda je Hrvatska imala definitivno najbolju turističku godinu u ovim nenormalnim uvjetima, ako to možemo to tako reći. Dakle, da se nisu dogodila ova zadnja žarišta, zadnjih desetak dana kada su najviše cijene Hrvatska bi u ovom trenutku bila sigurno daleko, daleko u još boljoj situaciji i mogla bi ostvariti ono što smo negdje i planirali. Svi se čude, međutim mi smo sa našim analizama negdje i Vlada je to vrlo jasno i odgovorno je premijer rekao da mi očekujemo negdje oko 40% ostvarenja u odnosu na godinu prije i to se i događa ovih dana. Dakle, ništa nije bilo slučajno već dobrim pripremama, dobrim pristupom, prvenstveno sigurnosti stožera i svih onih koji su radili da nam daju kredit u turizmu da danas možemo brojati brojke koje nismo ni sanjali, možda neki koji nisu to znali, međutim vrlo jasno smo rekli. A što se tiče brodogradnje, INA-e, Agrokora, porezne korekcije su dane i bit će opet od 1.1., što se tiče Bata nastavljaju se razgovori upravo u 9. mjesecu je tako i dogovoreno i obećano pa će se na taj način i pristupati. Ulaganje u turizmu 55% … /Upadica: Vrijeme./ … u zadnje četiri godine dokaz da se želi ulagat u Hrvatskoj da je Hrvatska sigurna zemlja. Hvala.

Hvala vam. Poštovani zastupnici i zastupnice. Danas ću govoriti o aferi koji svi ovih dana pratimo jednoj od najvećoj korupcijskih afera, ako više možemo govoriti o najvećima, svaka nova je najveća, a to je afera vezana uz Josipu Rimac. I govorit ću o jednom kraku te njene korupcijske hobotnice koja vodi direktno prema ministru Ćoriću i njegovoj ulozi u aferi Vjetroelektrane Krš-Pađene, kao i prema investitoru CEMP-u koji je u vlasništvu gospodina Milenka Bašića. Znači samo da se podsjetimo o čemu se ovdje radi, krajem 2013. godine hrvatska je energetska agencija HERA izdala je rješenje o stjecanju povlaštenog proizvođača električne energije CEMP-u i isto tako izdali su i rješenje za namjeravano proširenje vjetroelektrane. To rješenje je izdano ne bi vjerovali 31. prosinca jer poznato je da to je baš inače dan kada agencije pojačano rade i izdaju rješenja. To je rješenje isto tako izdano na četiri godine, dakle unutar te četiri godine investitor je morao realizirati određeni postotak investicije da bi mogao zadržati taj status i da bi isto tako mogao na temelju tog statusa dobiti povlaštenu cijenu struje. Međutim, s obzirom na to da je CEMP u međuvremenu promijenio projekt i odlučili su graditi drugačije vjetroelektrane pa umjesto 71 vjetroagregata snage po 2MW odlučili su graditi njih 48 po 3MW. S obzirom da se radi o drugačijoj tehnologiji puno većem svakom vjetroagregatu sa puno većim palicama itd., procijenjeno je od čak dvije stručne službe dvaju ministarstava da bi se morala radit ili nova procjena utjecaja na okoliš ili da se treba napraviti postupak procjene glavne ocjene utjecaja na ekološku mrežu. Tadašnji ministar Slaven Dobrović on je i takvo rješenje donio i zahtijevao da se donese takva nova procjena utjecaja na ekološku mrežu. Međutim, to rješenje nije dugo bilo na snazi jer dobivamo novog ministra u lipnju 2017., to je bio Tomislav Ćorić. On je jednu od prvih stvari koju je napravio poništio upravo to rješenje i omogućio investitoru da do kraja 2017. godine izvede i ispuni uvjete koji će mu omogućiti da zadrži taj status povlaštenog proizvođača električne energije što je konkretno rezultiralo time da će oni dobivati po megavatu struje umjesto 43 EUR-a po megavatu kao svi ostali, oni će dobivati dakle 94 EUR-a po megavatu što je čak 118% više od cijene koja je na tržištu. Ove godine saznali smo da je za takvo rješenje situacije izravno lobirala Josipa Rimac i to kod direktora HERA Jurekovića koji je 2019. godine i donio nekoliko rješenja o otkupu struje od CEMPA. Ono što se postavlja kao pitanje je da li je ministar Ćorić bio izravno uključen u tu hobotnicu Josipe Rimac i da li je on donio tu odluku koja je omogućila CEMPU da narednih čak 14 godina prodaje struju po ovoj višoj cijeni, da li je omogućio zato jel je tu bilo pogodovanja, da li je tu bilo trgovanja utjecajem ili je bilo izravno i pitanje mita i korupcije, to ćemo nadamo se saznati nakon završetka istrage USKOK-a, ali čak i ako nije bilo, ono što mi tvrdimo je da je ministar Ćorić namjerno znajući koje će biti posljedice oduzeo 1,9 milijardi kuna minimalno hrvatskim građanima u narednih 14 godina više nego što bi to inače trebali platiti. Dakle, on je svjesno i namjerno donio odluku kojom je jedna osoba, privatni investitor dobiva, a 4 miliona građana ove države gube, ne malo novaca. Dakle, naš je stav da bez obzira na motivaciju da li se radilo o korupciji ili ne da se ovdje radi o odluci koja će građane Hrvatske koštati milijarde narednih 14 godina i da takav način upravljanja koji izbija tolike novce ih džepova građana Hrvatske zahtijeva najviši i nateži stupanj političke odgovornosti. Zašto još uvijek niti Vlada RH, ni premijer, ni ministar Ćorić nisu nama objasnili …/Upadica: Vrijeme./… da li se i na koji način misli podnijeti odgovornost za ovu situaciju. Ono što mi vidimo …/Upadica: Vrijeme./… da jedino što HDZ u zelenoj ekonomiji vidi kao zeleno …/Govornica isključena./…

Hvala vam poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege. U Hrvatskoj se već 13 g. provlači problem koji još uvijek nije riješen a koji po procjenama utječe na svakodnevne živote, gotovo 125 000 hrvatskih obitelji. Problem o kojem vam danas pričam, nije pitanje svjetonazora ili ideologije, ali je pitanje političke volje odnosno političke eskivaže problema. Šira hrvatska javnost nije upoznata da problemi s kreditima švicarskim francima još uvijek nisu do kraja riješeni. Zadnjih 13 g. Hrvatice i Hrvati se bore sa sudovima, bankama, interesnim skupinama i svojom vladom kako bi ispravili nepoštene prakse banaka a zapravo bi ta borba trebala biti borba hrvatske države. Država se treba što miješati u živote svojih građana ali im treba omogućiti zaštitu kod slučaja kao što su krediti u CHF-u. Naše sugrađanke i sugrađani između ostalog napuštaju svoje domove i zbog sporog, tromog, neefikasnog sudskog sustava koji iz dana u dan sve više naših sugrađana šalje u ovrhe i blokade zbog ugovora sklopljenih s nepoštenim bankarskim praksama. Hrvatski suverenisti su uputili pismo tj. pisano pitanje u vezi sudskih odluka koje su donijeli Vrhovni sud i Visoki trgovački sud RH. Oni su pravomoćno utvrdili da su ništetne odredbe ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli vezanoj uz švicarski franak i promjenjivoj kamatnoj stopi jer su bile utemeljene na nepoštenoj praksi banaka. Kako po zakonodavstvu RH ništetnost djeluje od trenutka sklapanja pravnog posla, to je bio argument za retroaktivnu primjenu zakona. Ako je nešto ništetno, ništetno je prema svim neovisno o socijalnim kriterijima. Od komisije smo tražili očitovanje kada će objaviti svoju odluku o najavljenom postupku pokretanja ocjene valjanosti provedbe Zakona o konverziji ugovora o kreditu s deviznom klauzulom u CHF-u. Odgovor smo dobili u srpnju ove godine u kojem se navodi u skladu sa praksom suda EU-a u pogledu Direktive 93/13 EZ iz '93. g. o nepoštenim uvjetima o potrošačkim ugovorima, ako je nacionalni sud ugovornu odredbu proglasio nepoštenom, valja smatrati da te odredbe nikada nije ni bilo te da se takva nepoštena odredba ne može imati za posljedicu ponovno uspostavu pravne i činjenične situacije potrošača u kojoj bi se nalazilo da navedene odredbe nije ni bilo, kao što je presuđeno 2016.g. u Španjolskoj. Nekoliko država članica donijelo je ili je planiralo donijeti mjere za rješavanje pitanja povezanih s potrošačkim kreditima u stranoj valuti, ali od hrvatske vlade za ovakve planove nismo čuli iako iz odgovora komisije je sasvim jasno da rješavanje ovog problema ovisi isključivo o hrvatskoj vladi. Dolaskom korona krize i potpune blokade privatnog sektora u ovoj godini problemi su naših sugrađana još više izraženi. Barata se s oko 300 000 novih ovrha i blokada nakon ljeta. Isto tako moratoriji na kredite su samo flaster rješenje za probleme koji nas čekaju na jesen. Ovim putem želim apelirati na sve saborske zastupnike u ovom časnom domu da stanemo u zaštitu naših sugrađana, te jednom i zauvijek riješimo pitanje nepoštenih bankarskih praksi. Vrijeme je da pokažemo hrvatskom narodu da su njihovi životi i životi njihovih obitelji ispred svakodnevnog politikanstva. Hvala vam.

Ispred kluba SDP-a sad će iznositi stajalište gđa. Andreja Marić, izvolite.

Hvala.

Hvala.

Stanka će biti odobrena. Javlja se kolega Škoro. Izvolite.

Hvala kolega Bulj. To je vaše tumačenje, imate na njega potpuno pravo, međutim smatram da se radi o izvanrednoj sjednici kao što smo napravili i prošli puta nismo započeli sa iznošenjem stajališta klubova, konstituirali smo se, tako i ovoga puta krećemo sa zakonom, dakle, nema ovdje nikakve loše namjere niti loše volje, ali budući da je izvanredna sjednica, da je početak te izvanredne sjednice, napravit ćemo danas tu iznimku. Molim vas za razumijevanje, u 13 sati imat ćete mogućnost iznositi svoje stavove. Kolega Grbin, izvolite, vi ste se isto tako javili.

g. Dario Zurovec je tražio ovaj repliku, izvolite.

I na kraju gospodin Josip Borić iznosit će stajališta, stajalište Kluba HDZ-a. Izvolite.

Ostanite ovdje ministre jer ćemo replike Evo zahvaljujem g. predsjedniče.

Prelazimo na iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika, prvi je g. Marin Miletić ispred MOST-a. Izvolite.

Hvala. Sad ćemo napravit pauzu od 10 minuta zbog sjednica odbora. Nastavljamo u 14 sati. STANKA U 13,51 SATI

Imamo tri replike pa ostanite. Prva uvaženi zastupnik Miro Bulj.

Prije nego prijeđemo na replike imamo povredu Poslovnika. Kolegice Peović, izvolite.

Hvala.

Hvala lijepo.

Sada ćemo nastaviti s radom, slobodni govori, prije toga javio se kolega Bulj. Izvolite.

Hvala vam i čestitam ministru na položenoj prisezi te mu želim puno uspjeha u obnašanju ove odgovorne i časne dužnosti.

Hvala. Imamo jednu repliku. Molim vas, državni tajniče, jednu repliku imamo, dođite ovdje. Izvolite gđo. zastupnica Nemet.

Sljedeći klub zastupnika biti će onaj HNS-a i nezavisnih zastupnika u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Predrag Štromar. Izvolite.

Kako je bilo najavljeno ranije već danas, mi bismo sad krenuli odmah na iznošenje stajališta klubova zastupnika, pa će prvo u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govoriti poštovana zastupnica Katarina Peović. Izvolite.

Sljedeće iznošenje stajališta uvaženi zastupnik Predrag Štromar u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.

Hvala i vama. Imate replike. Prvi je bio, prvi je bio g. Bulj.

Sljedeći klub zastupnika je onaj Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković. Nema je, pa gubi pravo na govor pa će onda sljedeći biti Klub zastupnika IDS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Katarina Nemet. Izvolite.

Hvala lijepo. Uvažena tajnice, ovim zakonom se rješava, znači ljude koji dolaze preko agencije radit u RH iz drugih zemalja. Međutim, činjenica da smo mi tolko liberalizirali sada u Hrvatskoj dolazak strane radne strane jer smo doslovno uništili radnika radeć, vlada sve zakone protiv čovika i radnika u interesu isključivo samo kapitala. Tako ove direktive, opet ću ponoviti, što mi prepisivamo od EU, šta ih prepisivamo, ja ne znam uopće smisla oće to bit u provedbi, oće se to provoditi bez obzira što je važenje do 2021., zbog čega nije važenje od ovoga miseca, evo dajte mi jedno objašnjenje, jel to stvarno od direktive EU zapovidilo nam datum kad ćemo mi to kao Hrvatska poslušno odraditi? Ponavljam, u Hrvatskoj sve zakone koji su se donosili donosili su se u interesu kapitala pojedinaca protiv radnika i u Hrvatskoj doslovno nema više radnika, nema ko više štrajkat pošteno, što je zakonodavstvo …/Upadica: Hvala/…napravilo i omogućilo kapitalu …/Upadica: Hvala lijepa/… na štetu radnika, zbog toga je i prazna …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme/… Hrvatska. Hvala.

Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedavajući. U posljednja 24 sata zabilježeno je čak 369 novih slučajeva zaraze virusom COVID-19 i ovakav podatak zahtijeva da opetovano upozoravamo na sadašnju lošu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i na mjeri postupke koji se provode pod upravljačkom palicom nacionalnog stožera i Vlade. Podsjetit ću, od 25. veljače 2020. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas je ukupno zabilježeno 11 094 osobe zaraženih novim korona virusom od kojih je 194 preminulo. Svjedočimo da se u Splitu sada zbog eksplozije broja hospitaliziranih podižu šatori, upitan je početak školske godine u više škola odnosno gradova diljem Hrvatske zbog proboja virusa u škole i vrtiće. Međutim vladajući se diče podacima o broju turista. Teza o zaštiti zdravlja treba uvijek biti na prvom mjestu a g. Plenković je preokrenuo u tezu turizam na prvom mjestu. Pitamo li se ima li zdravlje ljudi i njihov život cijenu u broju dolazaka i noćenja? Jasno je da i naši ljudi moraju raditi i živjeti od svojih primanja, lock down više ne dolazi u obzir no nepripremljenost države i nacionalnog stožera za turizam, za otvaranje granica i provođenje niza nekoordiniranih mjera sada dolazi na naplatu. Epidemija se mora smiriti u narednih par tjedana jer ćemo u jesen ući u kritičnu fazu. G. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a je rekao jučer „naši modeli pokazuju da će doći do pada novooboljelih krajem devetog ili početkom desetog mjeseca krivulja će značajno padati prema dolje“, da je gospodin Capak ovo izjavio u ožujku ili travnju, ta bi izjava prošla bez ikakvih propitivanja, bez ikakvih potpitanja, naravno da je u početku velik broj ljudi davao podršku radu Stožera, nije bilo nikakvih velikih pitanja, svi smo slušali mjere protiv Covida-19 jer smo svi bili uvjereni da stručnjaci u Stožeru nisu u službi politike, pa i bez obzira na stranačke boje, osobito mi iz struke, davali smo podršku radu kolega u Stožeru, međutim kada sada u rujnu 2020.-te gospodin Capak najavljuje da će krivulja padati, a vidimo da ne pada, onda se postavljaju određena pitanja i propitkuje se ono što je izjavio. Dakle, mi smo sada zapravo pri vrhu Europe po broju zaraženih, spominju se dakle naši modeli, a onda se pitamo kako to da tim modelima nisu predvidjeli ovakav porast zaraženih, ako jesu, zašto nisu poduzeli mjere koje bi to zaustavile ili usporile. Epidemiolozi, dakle struka čak i pojedini članovi vladinog znanstvenog savjeta kritiziraju ovakve izjave gospodina Capaka. E sada, Nacionalni stožer prebacuje niz odluka i odgovornost na lokalne stožere, ravnatelje škola, vrtića i tako dalje, zašto Nacionalni stožer nije ranije uz lokalne stožere prilagodio pojedine odluke postojećoj situaciji na terenu?, Nacionalni stožer mora i nadalje imati potpunu odgovornost u donošenju mjera, a lokalni stožeri moraju biti operativci. Tamo gdje je bila povoljna epidemiološka situacija trebalo je omogućiti prilagodnu mjera lokalnoj situaciji, a tamo gdje je bila lošija situacija trebalo je odmah selektivno krenuti sa strožim mjerama, primjerice, omogućiti više kretanja zatvorenim korisnicima domova tamo gdje nije bilo zaraženih, evo primjer ja sam u svojoj Županiji, u Međimurju inicirala sastanak sa lokalnim stožerom gdje smo uz blagoslov struke naravno prilagodili sve postojeće epidemiološke mjere tadašnjoj našoj povoljnoj situaciji kada je to bilo moguće, naravno da i dalje podržavamo sve epidemiološke mjere i pozivamo građane da ih se pridržavaju. Dalje, svjedočili smo prepucavanjima na liniji Beroš-Zadravec i zapravo sirovom uplitanju politike HDZ-a u sve pore društva, uključujući i zdravstvo. Da je manje politiziranja struke postojeći Nacionalni stožer imao bi veću vjerodostojnost, više bi se slušale preporuke stručnjaka odnosno liječnika, javnost se ne bi zbunjivala dvostrukim kriterijima oko pridržavanja mjera i bilo bi sigurno manje zaraženih u Republici Hrvatskoj. Tražimo da sve svoje odluke spomenuti Stožer obrazlaže pred Saborom Republike Hrvatske i da bude lišen svakog politiziranja. Potrebno je legalizirati rad Stožera. Ključno je da se u iduća dva dana, dakle ne iduća ključna dva tjedna, Stožer zbroji, preuzme odgovornost i zauzme stav, da prestanemo sa ovakvim krivim predviđanjima, brojanjima, prijetnjama građanima okolnim zemljama, već moramo početi razvijati strategiju i aktivnosti na zaštiti zdravlja naših građana. Hvala.

Sljedeće iznošenje stajališta je uvaženi zastupnik Robert Jankovics u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina.

Evo zahvaljujem g. predsjedniče. g. Ministre, pozdravljam sve napore vaše za humaniji tretman zatvorenika, to je svakako jedna dobra stvar. Međutim, osvrnuo bi se na ovaj nedavni slučaj u Splitu jer vi ste spomenuli i ispričali ste da se to dogodilo. Radi se o osobi koja je optužena za vrlo teško kazneno djelo i zanima me, mislim da ste dužni nešto ipak više reći o tome kako je moguće pored pravosudnih policajaca da takva osoba pobjegne usred dana i potraga traje onda punih 8 sati, hvala Bogu da nije se nešto, nije se ništa loše dogodilo u tom razdoblju, uhvaćen je. Međutim, malo više objašnjenja o okolnostima tog slučaja, kako je to moguće? Hvala.

Gospodina, oprostite gđa. Vesna Vučemilović koja će iznositi stajalište Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora. Kolegice i kolege tema je slobodni govori, pa želim nešto reći s obzirom da evo već 2 dana slušamo odmorene saborske zastupnike koji žele na neki način kroz svoje rasprave prikazati situaciju u RH, situaciji koja je blizu nekakvog kaosa u kojoj se ne zna tko što radi ili tko što treba raditi i tko za što odgovara. Mislim da smo prošli svi jedan izborni ciklus koji je jasno pokazao što hrvatski narod misli o svima nama političarima, o strankama koje predstavljaju i da su građani 5.7. jasno rekli što žele u svojoj budućnosti, izabrali su sigurnu Hrvatsku kao nešto što im treba omogućiti da žive bolje i kvalitetnije na ovom prostoru. Tako da ove kritike radi kritike možemo razumjeti, ali kada one krenu u smjeru da postaju neistine ili da imaju za cilj sasvim neke druge aktivnosti koje se trebaju dešavati možda negdje izvan ovih prostora onda ćemo reagirati i pokušati ih ispraviti. Čuli smo danas ovdje da je švedski model nešto čemu bi se trebala okrenuti RH. Taj isti model koji je u ovih 6 mjeseci znači tamo negdje od 15.2. kada je to krenulo na našem prostoru, nešto prije i kod tih zemalja Skandinavije uspio do sada 85.000 zaraženih i 5.800 umrlih osoba u zemlji koja je dvostruko veća ajmo reći po broju stanovnika od RH, što bi u Hrvatskoj bilo onda u ovih 6 mjeseci 20, 40.000 zaraženih i 2.500 umrlih. Uspoređujući to s našim rezultatima jasno je da su mjere stožera i mjere Vlade RH koju je vodio HDZ i gospodin Andrej Plenković jasno polučile rezultat. Mi smo se odlučili za turističku sezonu i turistička sezona je bila gospođo, vi možda možete misliti da je to nešto što nije trebalo se desiti, ali mi želimo ostvariti u ovoj godini barem 50% prošlogodišnjih rezultata i vrlo smo blizu da osiguramo ne možda ili da ostvarimo do kraja godine 50-tak miliona noćenja. Kad bi to se vratilo u povijest mi smo negdje 2007. ili 2006. godine imali toliko noćenja i to su bile rekordne sezone u RH. Tada smo isto bili zadovoljni da je to bilo dobro, bez obzira što smo tada živjeli u nešto normalnijim uvjetima od ovih koji se zovu novo normalno. Tako da ne želim vjerovati u SDP-u da turističke sezone nije trebalo biti zbog ljudi koji žive na Jadranu, zbog ljudi koji su iznijeli ovu turističku sezonu na svojim leđima i osigurali sebi i svojim obiteljima mogućnost funkcioniranja u razdoblju do slijedeće turističke sezone. Ne žive svi na kontinentu, ne žive svi u Gradu Zagrebu. Imaju svoje obveze i uredno ih žele podmirivati. Mislim da vam je to potpuno promašena tema. Što se tiče energetske obnove fasade, fasada i poziva koji je bio raspisan i tu želim reći …/nerazumljivo/… istinu. Znači fond je konačno nakon 2015. godine kada je SDP ugovorio od dozvoljeni 50 miliona 500 miliona energetskih fasada praktički blokirao fond, 3 godine nismo mogli raspisati niti jedan jedini poziv za bilo koju aktivnost, a kamoli za energetsku obnovu kuća. Tako da smo tek zadnje 2 godine, 2019., 2018. i sada u ovoj 2020. izašli iz minusa, povraćali sve kredite i uspostavili normalne odnose u fondu tako da sada godišnje raspisujemo preko 20-tak javnim poziva prema svim društvenim skupinama ili prema potrebitima u smislu komunalnih poduzeća za obnavljanje vozila, komunalne opreme itd., kako bi se sustav zbrinjavanja otpada doveo do razine koju očekujemo. Tako da te neistine da su svi već izgubili pravo ne stoje jer se obradile nisu ni jedna do sada ja mislim prijava jer vrijeme ispred, ispred nas će pokazati koliko je prijava bilo u redu, koliko prijava nije bilo potpuno i što će se dešavati po onom broju koji je ostao iznad toga. Tu fond kao i ministarstvo ima itekako dosta mogućnosti. Ne postoje natječaji i to moramo isto reći na kojima svi dobiju. Postoje natječaji na koji se javljaju komunalna poduzeća, postoje javni pozivi na koje se javljaju lokalne samouprave, ali ne dobiju uvijek svi ono što žele i za što su spremni i to moramo nekad razumjeti. I što se tiče škole i pokušaja da se stvori priča oko haosa, kaosa u hrvatskim školama jer je početku školske godine, ne stoji, gospodo u SDP-u pročitajte izjavu vašeg župana jednog od predstavnika klanova kojeg vi sada trebate ili izabrati ili ne izabrati na izborima koji kaže da su sve škole u toj županiji spremne, pa se uskladite i nakon toga govorite o kaosu.

Sada ispred kluba Hrvatskih suverenista, govorit će g. Marijan Pavliček, izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedavajući, potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege. Poštovani građani koji ste pokušali 1. rujna predati zahtjev za energetsku obnovu svojih obiteljskih kuća u fond, a niste uspjeli. Bolja toplinska izolacija, ali manje režije te više novca u kućnom proračunu najvažniji su rezultati energetske obnove i drago mi je da sve više građana prepoznaje tu mjeru. Međutim, interes je puno veći nego što je osigurano sredstava te je moj današnji apel da se sluša ljude, da se osluškuju potrebe i da se osigura što prije još sredstava i otvori novi natječaj. Prije desetak dana, 1. rujna bile su prijave za energetsku obnovu kuća. Čak 12 tisuća ljudi skupilo je dokumentaciju, uspjelo ih se prijaviti oko 7 tisuća, a tek nekih 30, 35% dobit će subvenciju. Vidimo koliki je interes, stoga apeliram da se novi poziv otvori što prije. Da se osiguraju sredstva, ali da se ljudima omogući da ne moraju ponovo skupljati svu dokumentaciju nego da se prijave sa onom istom dokumentacijom koju su već predali u fond. To je, naime, trošak od najmanje 2,5 tisuće kuna po kućanstvu, a dokumentaciju nije bilo lako skupiti. Onima koji možda nisu poznati sa samim postupkom prijave, malo ću pojasniti. Obitelj koja je htjela dobiti subvenciju za obnovu kuće, prvo je trebala angažirati certifikatore. Certifikator izdaje dokument od 50 pa neke 100, do 100 stranica i to se plaća od 2,5 do 3, pa čak i 5 tisuća kuna. Ukoliko se radi o jednom zahtjevnijem zahvatu, trebalo je izraditi glavni projekt. Zatim se traže ponude, primjerice, za izradu stolarije, za fasadu i kad se svi dokumenti prikupe, trebalo ih je prebaciti u online sustav Fonda za energetsku učinkovitost i čekati 1. rujna kako bi se kliknulo za prijavu. S jedne strane pohvala što smo imali online prijave i s druge, kritika jer je na sam dan prijave taj sustav zakazao. Stranica je pala u 9 sati kad su počele prijave i više od sat i pol neki se nisu mogli ulogirati. Kad su se uspjeli ulogirati, stigla im je obavijest da je poziv već zatvoren i da nemaju šanse biti na listi onih građana koji će eventualno dobiti subvenciju. Nije čak ni trebalo pogađati koliki je interes za ovim subvencijama gdje su se prije prijavili svi, to je bilo negdje više od 12 tisuća ljudi i nedopustivo je bilo da se nije znalo i pripremilo 1. rujna u 9 sati kako bi svi mogli se normalno prijaviti. No, opet jedna pozitivna stvar. Nije trebalo obilaziti šaltere i kupovati biljege. Nadam se da će sve usluge u buduće se na taj način rješavati da će građani moći sa online sustavom rješavati sve svoje potrebe koje ne iziskuju obavezu kontakt sa nekim od administracije ili birokracije. Javna uprava, agencije, fondovi, trebali bi biti servis građanima ako želimo učinkovitu državu. Konkretno, treba osigurati dodatna sredstva. Treba čim prije otvoriti novi natječaj i treba omogućiti da kod novih prijava vrijede i ona prijave i ona dokumentacija koja je već poslana. Cilj smanjenje potrošnje energije, manje troškovi režija i ugodniji život naših ljudi. Hvala.

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 2 minute, vezano uz ovu točku dnevnog reda, kako bi se dodatno dogovorili oko nekih stvari vezanih uz ovaj zakon. Naime, predloženi zakon smatramo neambicioznim. Smatramo da ovaj predloženi zakon ne promišlja na adekvatan način viziju razvoja grada Zagreba, smatramo da predloženi zakon ustvari cementira postojeće stanje, samo se bavi time kako ćemo vratiti Zagreb u ono vrijeme kakav je bio prije potresa, a ne razmišlja o tome kakav bi Zagreb trebao biti sutra, za 10 ili 20 godina. Nadalje, poštovane kolegice i kolege, socijalni kriteriji predviđeni ovim zakonom, a pozdravljamo činjenicu da se oni u njemu danas nalaze, naprosto nisu adekvatni, nisu dostatni, nisu pravedni, nisu solidarni. Međutim, niti to nije jedina primjedba koju imamo, i namjerno ju iznosimo sada prije rasprave kako bi se uvaženi predsjednik Vlade RH mogao na njih očitovati. Ima ih još. Recimo, jedna od njih je problem zaštićenih najmoprimaca. Radi se o posebno ugroženoj skupini građana čija prava, čiji položaj ovim zakonom uopće nije riješen. S obzirom da znamo da su oni već sada u problemu, a dodatno su oštećeni ovim potresom, radi se o skupini ljudi koji će doslovce biti gurnuta na cestu. Nama kao socijaldemokratskoj partiji to naprosto nije prihvatljivo. Poštovane kolegice i kolege, vezano uz sve ovo što smo rekli, Klub zastupnika SDP-a i zastupnici pojedinačno, pripremili su čitav niz amandmana. Nadamo se da ćete te amandmane na adekvatan način razmotriti, a o njihovom prihvaćanju s vaše strane, naravno, u konačnici će ovisiti i naše glasanje prilikom usvajanja ovog zakona. Još jedna stvar, apelirao bih na vas, g. predsjedniče, ovdje se radi o prevažnoj temi, znam, radi se o prevažnoj temi, molim .../Upadica: Vrijeme./... vas da ovdje ipak napravite još jednu iznimku i da iznošenje stajalište u ime klubova .../Upadica: Zahvaljujem./... bude 15, a ne 10 minuta. Hvala.

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče. Zamolio bih vas kao predsjednika Hrvatskog sabora da pod hitno stavimo u proceduru raspravu o ilegalnim migrantima jer ljudi u Dalmatinskoj zagori su ugroženi od ilegalnih migranata koji su sve agresivniji. Danas je Odbor za nacionalnu i unutarnje …/Upadica: Kolega Bulj, ja vas molim./… očekujem od vas… /Upadica: Ne, ne, ne možete tako, samo malo ja vas molim./… upravo zbog ozbiljnosti situacije…

Hvala lijepo g. predsjedniče. G. državni tajniče, uvažene kolegice i kolege. Bitno je na početku zbog hrvatske javnosti reći da ovaj zakon na matičnom odboru jučer nije dobio suglasnost, nije dobio potrebnu većinu. Mi smo političari koji u svojim kratkoročnim mandatima vučemo poteze sa dalekosežnim posljedicama. Ovaj zakon koji smo dobili prije 2, 3 dana na svojih 140 stranica i sa nekakvih 260 članaka, regulira jedno od najvažnijih pitanja hrvatskog trenutka. Mi na izvanrednoj sjednici u korona krizi, sa rezultatima gospodarstva kakvi već jesu, sa katastrofalnom demografskom slikom koju je kolega Bulj spomenuo, demograf Tado Jurić je izjavio da je njegovo istraživanje ukazalo na to da u Hrvatskoj ima 3,8 milijuna stanovnika, dakle mi u takvom trenutku donosimo jedan ovakav važan, rekao bih, krucijalan zakon koji će trasirati demografsku budućnost Hrvatske u sljedećim godinama. Ako budemo izglasali ovakav zakon kakav je predložen, koji ustvari predviđa ukidanje kvota za strance u Hrvatskoj, uvjeren sam da će svi velikani, od Starčevića, Radića, pa nadalje, čije su biste i slike u Hrvatskome saboru, pognuti glavu. A pognuti glavu ćemo moći i mi jer ovakav zakon u ovako kratkom roku, bez kvalitetne rasprave, bez kvalitetne pripreme, uistinu ne bi trebalo donositi i nemojmo još jednom srljati tamo gdje srljati ne bi trebali. Hvala vam lijepo.

Poštovani državni tajniče, evo, imam samo jedno pitanje, a odnosi se na ovaj čl. 1 u kojem stoji da prema Ustavu RH, znači Vlada može uređivati uredbe iz djelokruga HS-a u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. siječnja 2021. te od 15. srpnja 2021. do 15. rujna 2021. Mi smo trenutno 3. rujna i ovdje smo i zanima što se dešava kad zasjeda Sabor izvanredno? Tko donosi te odluke? Hvala.

Jedan sat je, poštovanje svima, poštovani potpredsjedniče Radin, Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege. Država pokazuje maćehinski odnos prema sportu, prema mladim sportašima. Ulaganje u sport, Hrvatska na dnu EU-a. udio izdvajanja za sport i rekreaciju iz proračunskih u Lijepoj našoj iznosi mizernih 0,2% po čemu smo uvjerljivo na posljednjem mjestu u EU-u. Na samom smo dnu i kada se promatraju ulaganja po stanovniku, dok mi iz proračuna izdvajamo tek 13,3 eura, Mađarska primjerice izdvaja 105 eura- U EU u prosjeku se izdvaja oko 100-tinu eura a prednjače bogatije zemlje poput Luksemburga 492 eura, Švedske 256 eura i Finske 206 eura. Uz Hrvatsku na neslavnom začelju znatno ispod prosjeka su Bugarska 16 eura, Slovačka 23 eura i Rumunjska 25 eura. Žalosti ova činjenica, nismo samo procijenjeni kao jedna od najkoruptivnijih država u cijeloj EU nego smo kako vidimo i po pitanju sporta na samom dnu EU-a. Duboko koruptivna država, duboka država, država koja ulaže najmanje novca u sport, nije država koja širi atmosferu poželjnu za život… …/Upadica Radin: Ispričavam se g. Miletić./… … ali moramo se boriti i od naše države nikada ne odustati. Vratimo se sportu. Važno je dobiti odgovor i na ovo pitanje, na koji će se točno način porezno rasterećivati sport i poticati poduzetnike na ulaganje u sport, bio on amaterski ili profesionalni? Treneri poticajima Središnjeg državnog ureda za sport u sklopu mjera pomoći klubovima uslijed korona krize u prvom valu epidemije, obuhvatio se stručni kadar koji je sportskim udrugama bio u radnom odnosu. Bila je to vatrogasna mjera pomoć sporu koja je za svaku pohvalu ali ne smijemo zaboraviti reći da pravila naprosto nisu vrijedila za sve jednako. Npr. plesne sportske udruge koje plaćaju sve doprinose države za svoje zaposlene trenere i unatoč tome što su u prvom valu pandemije među prvima bili na udaru prevencijskih epidemioloških mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite, zaboravljeni su od svih poticajnih mjera, pitanje u kojoj se mjeri pomoći za sport spremaju u slučaju drugog dolaska vala pandemije, očuvanja radnih mjesta, u slučaju ponovne zabrane rada sportskim klubovima. Ne znam jeste li kolegice i kolege zastupnici, upoznati, zabrane su korištenja školsko-sportskih dvorana. Nakon ljeta, novi šok i udarac za sport mladih, osobito za dvoranske sportove. Najnovije upute odnosno preporuke za škole doslovno uništavaju sport i sportske klubove. Npr. ako pričamo o gradu Rijeci, ali i o nekim drugim lokalnim samoupravama gdje je jednostavno sportskim klubovima zabranjeno korištenje školskih sportskih dvorana znajući da se u tim izvanškolskim terminima provode treninzi sportskih škola za djecu, ovo je izravan napad na prava djece za bavljenje sportom i sportskim klubovima na rad. Posljedice takvih odluka za sport i mnoge sportske klubove mogu biti katastrofalne, da budem još jasniji plastični. Zatvorene su riječke sportske dvorane za učenike koji treniraju, a otvorene su te iste dvorane za nastavu tjelesnog. Nadam se da će se ovo hitno promijeniti. Konkretan razlog zatvaranja dvorana je preporuka ministarstva koje je lopticu prebacilo na lokalne samouprave. U nekim gradovima, npr. u Zagrebu lokalna samouprava je donijela naputak da se dvorane otvore samo za sportske klubove izuzev rekreacije. Treneri i sportaši u Rijeci napravili su, postavili su pitanje što se događa, konkretnog odgovora nema iako su ovo vrlo vrlo važne teme za tisuće djece, za sportaše, za trenere. Vidljivo je kako je Covid-19 dosta zbunio naš stožer u preporukama. Sjetimo se posljednjih situacija gdje je stožer proglasio izvorištem zaraze teretane, pa je za par dana rekao aha ipak nisu, pa je dopustio. Pokušavam ne osuditi nikoga, nesnalaženje stožera jer vidimo da je i Svjetska zdravstvena organizacija zbunjena, prvo su oštro kritizirali švedski model ponašanja, sada u ime te iste Svjetske zdravstvene organizacije u službenom istupu dr. David Nabarro pohvaljuje Švedsku ističući kako je lockdown citiram „tup instrument koji nanosi štetu svima, posebno siromašnima i malim poduzetnicima“. Sva sreća imamo najavu g. Capaka koji je rekao da nam slijedi značajan broj odnosno pad zaraženih. Ovim putem molim da se donesu hitno odluke i daju konstruktivne preporuke da se sport za mlade vrati u školske sportske dvorane.

7. na redu bit će Klub zastupnika HSS-a i HSU-a i poštovani kolega Silvano Hrelja, izvolite.

Hvala lijepo. Uvaženi tajniče Klarić. Učestalo mijenjanje iskaznica, znam tehnologija napreduje tehnički je moguće danas to mijenjat, međutim to naše građane košta. Iznos od 80 kuna za izradu, učestale izmjene znači trošak građanima, pa ja predlažem pošto građani imaju svoje osobne iskaznice izmjenama će morati to mijenjati novu osobnu da preuzme obavezu država plaćanja te iskaznice, koliko se moraju mijenjati te iskaznice smanjuju se rokovi za nekoliko godina. Prema tome evo ja dajem jedan konstruktivan prijedlog da izmjene osobnih iskaznica preuzme država jer brojni ljudi ne mogu toliko puta mijenjati iskaznicu, svako malo nekakva izmjena da bi se punio proračun. Pa evo ako možete uvažiti ovaj prijedlog. Hvala.

Ja bih upozorila da je povrijeđen čl. 14. Poslovnika prema kojem svaki zastupnik i zastupnica imaju pravo, ali i obavezu sudjelovati u raspravama na ovom mjestu. Vi ste objasnili mjeru prema kojoj ¾ zastupnika ne mogu biti prisutni u sabornici čl. 239.a, to nije moguće tako objasniti jer postoji osim fizičke prisutnosti i drugi načini na koji se mogu postavljati replike.

Dobar dan svima. Govorit ću o Rafineriji Sisak čiji radnici su nam se obratili kao i mnogim drugima da nas upozore sa 1. listopadom ove godine 250 ljudi će dobiti otkaze. To nije sve, dakle radnicima se prijeti, zastrašuje ih se, neprihvatljivo se smanjuju radnička prava i još to dodatno usred pandemije korona virusom kao da ona sama nije dovoljna, radnicima se sramotnim dodatkom na kolektivno ugovor smanjilo prava i zapravo prepolovile plaće. Nakon što su radnici i nama dostavili dakle sasvim ispravni dokument dakle i autentični dokument sa imenima 250 radnika koji će 1. listopadom dobiti otkaz, krenula su zastrašivanja u firmi što je zapravo a najveći problem ove upravi, ne to što će radnici dobiti otkaze nego kako kažu, to što su imena onih koji će uistinu dobiti otkaze, našlo se na tom papiru koji je objavljen. Bahatost uprave može biti omogućena samo šutnjom radnika pa se uprava svojski trudi za radnike zastrašiti traženjem krivaca za objavu jel', i prijeti onima kojima su dostavili važeći podatak kao da su kriminalci. Radnike se također pokušava zavaditi starim receptom obećavajući nekima visoke otpremnine, istovremeno radnicima uprava šalje sramotne obavijesti da je za njih psihološku pomoć, evo u ovom dokumentu u kojem se kaže da je psihološka pomoć potrebna kolegice i kolege, ne zato što će radnici od 1. listopada ostati bez osnovnih materijalnih uvjeta za život, nego zato što su njihova imena objavljena na ovim papirima autentičnim, dakle dokumentima da će oni dobiti otkaz. Srećom neki radnici ne pristaju na prijetnje, ucjene i laži i shvaćaju da je jedini način da spase sebe, svoja radna mjesta ali u konačnici i sve nas od gašenja preostale industrije, možemo slobodno reći ostataka industrije, glasna i beskompromisna radnička borba. Iz INA-e će naravno reći da nema drugog načina, da je zbog smanjenog prometa potrebno tzv. jel' restrukturiranje no valja upozoriti da INA i ove godine isplaćuje dividendu unatoč gubicima kojima opravdava otkaze, da će mađarskom MOL-u biti isplaćeno preko 300 milijuna kuna, da je INA prošle godine imala dobit od 650 milijuna kuna godinu prije, 1,3 milijardu kuna itd. Dobit i isplata dividendi nije nečije pravo a svakako nije važnije od prava radnika da ostvare materijalne uvjete za život koji će im biti ugroženi otkazima. Svima je jasno da je ovo pitanje i šire od 250 radnika koji će dobiti otkaz i da je iz perspektive MOL-a legitimno poslovni interes i prioritet zapravo dopremiti hrvatsku naftu u Mađarsku a hrvatske rafinerije pogasiti i svima je apsolutno jasno da i naša Vlada kao i prethodne Vlade u tome pomaže. Trebamo li svi ostati bez posla i odseliti iz Hrvatske ili radnicima treba prekipiti pa ćemo vladajuće raseliti bespovratno? Jučer smo razgovarali o kvotama, u ovom slučaju, kvote neće biti potrebne. Dakle, vladajući od SDP-a do HDZ-a MOL-u pomažu, sve ostalo je predstava za javnost. I Plenkovićevo obraćanje da se rafinerija neće ugasiti, da će štititi interese hrvatskih radnika u INA-i i Čorićevo opravdanje gdje je sasvim jasno da je omogućio slanje hrvatske nafte u Mađarsku, da su tehnički uvjeti za to ostvareni već 2018. g. i Marićevo rješenje da se otkupe dionice INA-e iako je dokazano da je prodaja INA-e bila kriminalna. Vladajućima je dakle prihvatljivije legitimirati kriminalnu prodaju dakle INA-e nego postaviti pitanje nacionalizacije. Kad kažete nacionalizacija, optuže vas za boljševizam. Zbog toga, radnicima rafinerije Sisak koji su digli svoj glas, …/Upadica Reiner: Hvala vam lijepa./… … dajemo podršku a vladajućima poručujemo INA pripada radnicima a ne HDZ-u i mađarskom kapitalu.

Sada gospođa Marijana Puljak iznosit će stajalište Kluba zastupnika IP-a, PAMETNO-g i GLASA-a. Izvolite.

Eto, poštovana i poštovani zastupnici, prvenstveno bi se zahvalio za današnju dosta konstruktivnu raspravu evo na samom Odboru za gospodarstvo, htio bih samo istaknuti jednu općenitu stvar da sada ne ulazim u detalje ovoga zakona. Inače ove sve kazne, znači koje su inače propisane s obzirom da o uredbi se svaka država treba pobrinuti je da te kazne budu proporcionalne i pravilne. Mislim da ovo kad mi stavljamo od do da možda ponekad i previše daje mogućnosti i samim inspektorima ili onome ko vrši nadzor da praktički onoga ko mu je pod navodnicima bliži možda kazni manje, onoga ko mu nije tolko bliži možda kazne za više. Ja uvijek volim da su ipak stvari taksativno navedene kao što sam evo naveo i na samom to odboru, neki prekršaji bi se možda mogli više naplatiti, a neki manje jer ipak kad ste vi subjekt nije isto ako platite 60 000 kuna, a kazna npr. 50 kao pravni subjekt i 10 kao fizička osoba ili ako platite 150 000 kuna. To je samo evo jedno …/Upadica: Hvala, vrijeme/……/Govornik se ne razumije/…

Poštovani g. potpredsjedniče, kolegice i kolege zastupnici. Od idućeg tjedna započinje nova školska godina. Bit će to početak s puno neizvjesnosti, kako za učenike i njihove roditelje, tako i za nastavnike, odnosno profesore i drugo školsko osoblje. S terena su nam se javili mnogi zabrinuti školski djelatnici, ali i roditelji. Nakon razgovora s njima, ne moguće je oteti se dojmu da je priprema i organizacija nove školske godine u ovim specifičnim i vrlo izazovnim epidemiološkim uvjetima blago rečeno paušalna te da se pristupilo po principu prebacivanja odgovornosti na druge u ovom slučaju prvenstveno na same škole. Nije tajna da je obrazovanje odnosno školstvo u Hrvatskoj duže vrijeme zapostavljeno no ostaje činjenica da je i ove godine kao i lanjske školstvo pod neizdrživim pritiskom koji je sada i dodatno potenciran i novim okolnostima koje ruku na srce i nisu toliko nove obzirom da su dio naše svakodnevice već više od pola godine pa se i početak ove nove školske godine mogao i ranije kvalitetnije pripremiti i organizirati. Upute koje su škole dobile u mnogim slučajevima zapravo su samo preporuke. Mnoge od tih mjera često su neprovedive, posebice u školskim ustanovama koje jednostavno nemaju potrebne prostorne kapacitete i za osiguranje potrebnog razmaka ili pak financijske mogućnosti za provedbu svih mjera. Također veliki teret opet će pasti na leđa učitelja koji će morati pripremati klasičnu nastavu u živo ali i on line nastavu što jasno iziskuje poprilični dodatni angažman. Zaduženja učitelja i struktura njihovog radnog vremena ostali su i dalje veliki problem, a u posebno zahtjevnoj situaciji su zaposlenici koji rade u više škola, a kojih je nemali broj. Mogu samo još konstatirati kako bi u IDS-u smatramo da je neodgovarajuća i nepravovremena priprema za početak nove školske godine ostavila previše sivog prostora koji će neminovno dovesti do komplikacija prilikom provedbe mjera, a samim time i školske godine. Očito je dakle da hrvatske škole nisu pripremljene za početak nove školske godine kao ni za on line nastavu. Također smatramo da bi se i sam kurikulum trebao prilagoditi svim ovim izvanrednim uvjetima kako bi se uz sve izazove i poteškoće nastava mogla odvijati i izvršiti na planiran način. U protivnom prebacivanje odgovornosti ministarstva na škole vratit će se poput bumeranga. Škole neće niti to trebaju biti odgovorne u eventualnom slučaju zaraze kojeg nitko naravno ne želi, ali koje u ovakvoj situaciji potencijalno stalno visi nad glavom. Odgovorna će u tom slučaju biti isključivo država odnosno nadležno ministarstvo koje nije bilo u stanju na vrijeme i u okviru stvarnih mogućnosti i resursa na terenu organizirati školsku godinu. I na kraju ako stvari i budu koliko toliko funkcionirale i bile pod kontrolom uvjerena sam da će najviše zasluge za to imati sami prosvjetni djelatnici i osoblje škola koji će po tko zna koji put podmetnuti leđa, učiniti dodatne napore i kompenzirati propuste svoga ministarstva. Zato svima njima kao i svim učenicima i njihovim roditeljima želim puno zdravlja i uspjeha u novoj školskoj godini koja nažalost neće biti nimalo laka.

Zahvaljujem predsjedavajući, drage kolegice i kolege. Danas ću ovdje govoriti o važnoj temi, a to je početak školske godine sljedeći tjedan. Obrazovanje i znanost su temelji svakog modernog društva, bez informiranih građanki i građana koji će kritički razmišljati bez nepristranih činjenica i slobodne potrage za istinom Hrvatska i čitavi svijet ne mogu biti mjesto u kojem će naša djeca moći živjeti, rasti i prosperirati. Iako od vladajućih često čujemo kako su im obrazovanje i znanost važni, koliko zapravo u to vjeruju, pokazuju nam svakodnevno u praksi, a posebno sad za vrijeme pandemije. Zadnjih dana iščekivali smo spasonosno rješenje za početak školske godine, scenarij kako vole reći Ministarstvo obrazovanja, ali rješenje nije došlo. Što očekivati od radne skupine od 23 člana od kojih je tek jedan član onaj koji radi u razredu i ta skupina sastala se doslovna dva puta? Jednostavno scenarij za horor film. Umjesto rješenja na površinu su ponovno isplivali dugogodišnji problemi, neulaganja u škole i vrtiće, od skučenih prostora, loših zgrada do posljedica dugogodišnje zabrane zapošljavanja tehničkog osoblja, pa sada na primjer na čišćenju zgrade od 4.000 kvadrata rade tri spremačice, a spremačice i čistačice će sada u novim uvjetima morati čistiti hodnike, dvorane valjda 25 puta dnevno, a to je jednostavno u praksi nemoguće organizirati. Škole bez tople vode, bez parketa, bez školskih dvorana, u tri smjene, neke još uvijek bez interneta, prometno nepovezane škole oštećene u potresu. Samo da kažem .../Govornik se ne razumije./... škole koje rade u smjenama u Hrvatskoj 822 škole odnosno 34% škola rade u dvije smjene, 14 škola u čak tri smjene, ne računajući škole u potresu, u smjenama dakle broj učenika koji pohađa takve škole je 278.580 ili 60% učenika. Nastavnika strukovnih predmeta nema, nema nastavnika informatike, doći ćemo do toga da ćemo studente presretati na fakultetima i doslovno ih moliti da dođu raditi u školu za prosvjetnu plaću. Prateći ostale države u Europskoj uniji koje su isto tako suočene sa problemima, organizaciji, s neizvjesnošću cijele situacije, čekala se ova odluka o organizaciji nastave u vrijeme epidemije, međutim za razliku od uređenih zemalja koje su razradile različite scenarije, imale spremljene upute na vrijeme, kod nas se u, kod nas je u posljednji čas stigla Odluka da Odluku donose škole. Napisale su se upute pa samim time valjda i prestaje odgovornost Ministarstva, onog Ministarstva čiju fotelju nitko ne želi. Posljednje su nejasnoće oko sankcija koje bi se navodno trebale provoditi ukoliko djeca budu, ne budu nosila maske, tko će provoditi te sankcije, na temelju čega? Zaboravilo se na strukovne škole u kojima učenici idu na vanjska radilišta i praksu, npr. medicinske škole. Kad netko od nastavnika ode na bolovanje tko će ga mijenjati u ovoj situaciji kad nastavnika nedostaje? Od ove godine informatika je mogući izborni predmet u razrednoj nastavi i to je još oko 300 nastavnika informatike kojih nema. Dakle, puno je pitanje oko logistike infrastrukture, a što je s kvalitetom obrazovanja? Ministarstvo se bavilo je li dosta poslom Ministarstva zdravstva zaboravilo je na kvalitetu obrazovanja. Kako nadoknaditi sve ono što je propušteno prošle školske godine zbog štrajka i korone? Kako voditi računa o darovitim učenicima, učenicima s poteškoćama? Milijun pitanja, odgovora nema jer se s pripremom nije krenulo na vrijeme. Ministri se mijenjaju, ali ruganje s obrazovanjem ostaje isto. Očekujemo napredak i svijetlu budućnost, ali djeci pokazujemo samo kako se sređuju državni ispiti. Čini se da sve počiva na ideji snađite se. Ljudi u obrazovanju će se snaći jer se zapravo snalaze i godinama. Hvala.

Poštovani predsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege. Evo 4 mjeseca je prošlo od ovaj usvajanja i donošenja zakona odnosno izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u HS. U obrazloženju tog zakona je pisalo da će velike učinke imati za otprilike 150, pardon, za 200 000 građana, a da će to koštat na razini godine 150 milijuna kuna i prošlo je već 4 mjeseca, došlo je i prvo usklađivanje mirovina, ne povećanje nego usklađivanje, dakle zakonska obaveza Vlade RH od 1,41 vrlo suspektno zbog promjene metodologije u mandatu, dakle u godini u kojoj se vrši indeksacija, dakle jedna indeksacija po jednim pravilima, druga ili usklađivanje drugo po drugim pravilima, ali evo to je tu je, građani nek razmišljaju šta se dešava oko njih, moja nije moć da to promijenim nego onih koji sjede u upravnim vijećima HZMO-a, oni koji sjede u upravnim vijećima Državnog zavoda za statistiku, na njihovu dušu je ta promjena metodologije u ovom, ovom trenutku. No, trebalo je pratiti, trebalo je ova 4 mjeseca pratiti šta se događa sa dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Nažalost, nije se bitno povećao broj onih umjesto kojih zbog siromaštva zbog cenzusa, zbog prihodovnog cenzusa, plaća država. Povećao se broj onih koji plaćaju sami, od straha od covida. Ljudi kad sam govorio za ovom govornicom da povećanje cenzusa od 47 kuna nije ništa, da je to dogovor i molba g. Bandića da bi podržao većinu g. Mariću preko umirovljeničkih udruga, niko to nije vjerovao, a evo vam, tu su vam efekti, efekti su vam tu, ne morate meni ništa vjerovati, ama baš ništa i dragi građani i kolegice i kolege, nemojte meni ama baš ništa vjerovati, ali pokušajte svaku činjenicu koju vam ovdje izrečem za ovom govornicom provjeriti, pokušajte razmišljati, pokušajte razmišljati o tome što vam se plasira kao dobročinstvo, kao veliki efekti, a na kraju ispadnu mrvice sa stola ili ispod stola. O tome razmišljajte, budite svjesni građani. Ovo je moj zadnji mandat, ja ne namjeravam više biti u, u politici, ovaj mandat ću odraditi pošteno kao što sam i sve do sada i govorit ću vam o efektima zakona koji se ovdje donose, to je moj posao. To je moj posao, da proučavam zakone i da zajedno svi ovdje donosimo zakone koji se odnose na sve građane RH, na sve umirovljenike, ne da nam božićnicu dobivaju samo oni koji imaju sreću da imaju dobre proračune, nego svi umirovljenici, za sve umirovljenike je Božić, svi umirovljenici imaju potrebu za zdravstvenom zaštitom. Gospodo, g. Paviću obećali ste 2018. u rujnu to riješiti na kvalitetan način u međuresorskoj suradnji sa ostalim ministarstvima. Niste riješili. Riješili ste na pritisak udruga preko g. Bandića ove godine. Jel je to posao parlamentaraca? Jel je posao, to posao ovog zakonodavnog tijela? Ja mislim da nije. 15.g. do ovih 47 kuna nije usklađivan cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje i naš vam je prijedlog zakona bio loš, ali prepisali ste efekte našeg prijedloga zakona koji je predviđao povećanje cenzusa od 400 kn. E sad se suočite sa, sa rezultatima. Sad se suočite sa rezultatima. Samo da znate, ja vam najavljujem ponovno izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, odnosi se na dopunsko zdravstveno osiguranje koje će u saborsku proceduru uputiti Klub HSS-a i HSU-a i samo da znate da vas podsjetim, vi koji ste novi u HS, 2019. u zimskim mjesecima umirovljenici su za naš prijedlog zakona skupili više od 50.000 potpisa potpore koji su deponirani u Hrvatskom saboru ali očito to vladajućoj koaliciji ni tada, ni danas nije ništa značilo. Hvala vam lijepo.

Poštovani gospodine potpredsjedniče. Cijenjene kolegice i kolege. Moja namjera danas je progovoriti o jednom malom baranjskom mjestu Kopačevu u Osječko-baranjskoj županiji. Za one koji eventualno ne znaju radi se o malom mjestu na jugu Baranje poznate po riječnom ribarstvu, na obalama je Kopačkog rita oko 500-njak stanovnika. Dvije su glavne gospodarske grane, to su povrtlarstvo proizvode najbolju crvenu papriku u Hrvatskoj ili ako pitate mještane susjednog mjesta Luga onda drugu najbolju, bave se turizmom, imaju puno smještajnih kapaciteta, imaju izvrsne restorane. Uskoro se očekuje otvorenje novog vrtića vrijednog 4,4 milijuna kuna od kojih je ova zemlja, ova Vlada dala 4,2 milijuna kuna za izgradnju 98%. Kopačevo je poznato po Ribarskim danima koji se evo sutra i prekosutra odnosno subotu i nedjelju održavaju po 22. put. Kopačevo je lani na tim manifestacijama dvodnevnim okupilo oko 10.000 posjetitelja. To je jedan fantastičan projekt, pravi primjer nevjerojatne upornosti mještana u ovom slučaju Kopačevo. Kopačevo je poznato i po tome da doduše samo pola sata, ali imali su i prvaka Hrvatske u kuhanju fiš paprikaša. Međutim, ovo prekrasno mjesto Kopačevo u proteklim tjednima i mjesecima nije puno pričalo o ribarskim danima, niti o nestašlucima Turističke zajednice Baranje oko održavanja Državnog prvenstva u kuhanju fiša, niti o sve prisutnoj koroni, kod njih je u Kopačevu tema su komarci. Komarci koji po izjavi voditeljice Službe za dezinfekciju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije citiram „ima toliko da ih ne uspijevamo prebrojati“. Komarci zbog kojih Kopačani sa strahom dočekuju predvečer i zbog kojih je u Kopačevu samoizolacija zapravo nije poseban problem. Komarci zbog kojih u Kopačevu u kolovozu su u modi zimske kape te viziri kojih se ni astronauti ne bi posramjeli i komarci zbog kojih dječica među prvim riječima u Kopačevu nauče izgovarati larvicidni i adutocidni tretman. Glavni razlog ove najezde i ovogodišnje i prethodne ujedno je i najveća blagodat Kopačeva, to je Kopački rit odnosno nemogućnost tretiranja komaraca u području parka prirode. Moja namjera danas ovdje je pozvati sve one koji imaju znanja da nam pomognu, da pomognu Kopačanima da tretiranjem omoguće evo popularna riječ suživot Kopačana i Rita kao što je to nekada moglo. Nije i ne može biti normalno zaštititi komarce u Ritu, a ne zaštiti poljoprivrednike i ugostitelje koji u Kopačevu ne izlaze iz kuća pod uvjetom da im urod propadne. Nije i ne može biti normalno da u Kopačevu jedina industrija koja cvjeta bude industrija ugrađivanja dvostrukih mrežica na prozorima kuća. I za kraj, da se vratim na početak, pozivam vas sve kao jedan od organizatora da dođete u subotu i nedjelju na Ribarske dane u Kopačevu, odajte svojom nazočnošću priznanje ovom enormnom trudu mještana Kopačeva i uživajte u kulturi i gastronomiji ovog malog mjesta. Ako ništa drugo veći broj posjetitelja, veći broj nas smanjit će broj uboda komaraca po stanovniku Kopačeva.

Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege saborski zastupnici. Osvrnut ću se ukratko na premijski model vezano uz obnovljive izvore energije. Održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, zelene politike, sve su to sintagme koje slušamo već godinama i koje nam govore o nekom boljem zelenijem svijetu u kojem bi trebali za koju godinu živjeti. Energija sunca, vjetra, biomasa, vodna bogatstva u tim zelenim politikama Hrvatsku definiraju kao državu koja ima ogroman potencijal u tom segmentu. Na prvi pogled eto nam komparativne prednosti i putaka energetskoj neovisnosti. Hrvatska trenutno uvozi energiju, a ulaganjem u obnovljive izvore energije postali bi samodostatni u tom ključnom segmentu za gospodarstvo i stanovnike RH. U svibnju ove godine neposredno pred parlamentarne izbore vlada je donijela Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kojim se potiču između ostalog velike solarne elektrane. Uz činjenicu da se elementi za solare u Hrvatskoj samo sklapaju, a komponente dolaze iz Kine, ostaje nejasno zašto se potenciraju velike solarne elektrane umjesto onog što radi i potencira EU? Naime, 70% solara u EU je na krovovima stambenih objekata za potrebe proizvodnje električne energije upravo stanovnika tih stambenih objekata. Direktiva o obnovljivim izvorima energije EU prepoznaje i koncept komunalne energije u smislu da JLS proizvode i prodaju električnu energiju iz obnovljivih izvora. Unatoč i usprkos praksi EU Hrvatska po tko zna koji put tranzicijski premijski model kroji po potrebama privatnih investitora koji čak i sami izjavljuju kako premija uz postojeću cijenu solarnih panela nije potrebna. Naime, svaki investitor u obnovljive izvore energije ima osiguran plasman svog proizvoda u 100%-tnom iznosu. Pa tko ne bi ulagao u proizvod za koji ima osiguranu prodaju i to u sveukupnoj količini koju proizvede. Svi koji su ikada radili u prodaji znaju koliko je teško i zahtjevno prodati neki proizvod neovisno da li se radi o pašteti, mineralnoj vodi, namještaju ili automobilima. JLS-ovima odgovara izgradnja mega solarnih elektrana jer sukladno pravilniku dobivaju jednu lipu po kilovat satu, na prvi pogled smiješan iznos, ali lipa po lipa i obična općina poput Promine u Dalmatinskoj zagori koja ima 1136 stanovnika može ostvariti cca. 2,5 do 3 milijuna kuna godišnje. Na prvi pogled sjajno i tko se ne bi složio sa ovim konceptom. Pa npr. jedna baka iz Komletinaca npr. koja sve to plaća kroz naknadu za obnovljive izvore energije kao i svi stanovnici Hrvatske. Stoga pitam, zašto bi svi mi punili proračun jedne općine u Dalmatinskoj zagori uz sve namete koje plaćamo? Premijski model je možda imao smisla prije nekoliko godina, ali danas je uz postojeće cijene posve nepotreban i sami investitori smatraju da im je dovoljno što imaju osiguran plasman, te izjavljuju kako bi oni investirali u solarne elektrane i bez premija. Država mora stimulirati ugradnju solarnih panela na obiteljske kuće i stambene zgrade kako bi naši stanovnici postali energetski neovisni, a ne uzimati od svih nas i puniti džepove privatnih investitora. Pogodovanje privatnim investitorima smo već vidjeli na primjeru vjetroelektrana Krš-Pađene, a i Vrataruša 2, sudski epilog još čekamo. Milijarde kuna poreznih obveznika jer kroz naknadu se skupi svake godine milijardu kuna se odabranim investitorima odobravaju a to se može spriječiti jedino preoblikovanjem, pa čak bi se usudila reći i ukidanjem premijskog modela. Hvala lijepa.

Hvala lijepa.

Ja vas, molim vas da stanete. Dakle, ovo što sada činite je kršenje Poslovnika. Ne postoji osnova u Poslovniku da sada radite ovo što ste sada napravili i imate slobodni govor sada upravo počinje i vi o toj temi možete govoriti, zatražiti sve ovo što ste zatražili upravo sada. Dakle, postoji procedura, postoji Poslovnik i molim vas da se njega držite i pozivam vas da sve ovo što ste željeli reći sada kažete u svojoj 5-to minutnoj raspravi. Izvolite sjesti sada. …/Upadica: Ne razumije se./… Ne možete kolega Bulj to može napraviti onda 151 zastupnik, svako će pronaći neku temu i tražiti da se to uvrsti u dnevni red. Za to postoji slobodni govor i imat ćete prilike 5 minuta govoriti. Nemam vam što drugo za reći. Izvolite sjesti. …/Upadica: Ne razumije se./… Pa, u redu je i zato ćete govoriti o tome 5 minuta. Pozivam vas da o tome govorite sada kada ćete imati slobodnu raspravu.

Zahvaljujem kolega Grbin. Držat ćemo se Poslovnika i odobrit ću vam sada i stanku od 5 minuta jer po ovome čl. 293.a stanka se može odobriti u trajanju do 5 minuta. Dat ću vam stanku od 5 minuta. Izvolite kolegice Mrak-Taritaš.

Izvolite odgovor.

Izvolite, odgovor izvolite.

Fala. Fala i vama.

Hvala. Iznošenje stajališta je važan trenutak svaki dan jer je to jedini trenutak kada zastupnici mogu govoriti o temi koji se smatra, kojim se čini aktualnim i važnim. Bilo je i komešanja, dekoncentrirali ste u jednom trenutku g. Miletića, zato sam se ispričao u ime vas i zato sam mu dao 10 sekundi više.

Idemo dalje s raspravama, sada je na redu Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i poštovana kolegica Rada Borić, izvolite.

Kolegice Peović izvolite sjesti. Ovo nije nikakva povreda Poslovnika. Dakle, postoje mjere kojima možete osporiti ovu poslovničku definiciju koju imamo u čl. 293.a možete se obratiti Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav ili kao što je vaša kolegica već i najavila, propitati ustavnost te odredbe, ali vas molim da ne sudjelujete na ovaj način u raspravi jer to nije kršenje Poslovnika.

Izvolite Burić.

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege, evo ja sve pozdravljam. Mi smo u ponedjeljak imali raspisan dugo očekivani natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Nažalost, jedna dobra ideja koja se godinama nije provodila i koja stvarno daje rezultata jer se taj novac ubrizgava direktno u hrvatsko obrtništvo odnosno u građevinski sektor jer ljudi prvenstveno se prijavljuju za vanjske ovojnice odnosno fasade i za PVC stolariju. S druge pak strane, sami računi prijavitelja su znatno niži što preko zime što preko ljeta, da se troši manje električne energije za klima uređaje međutim kao što sam rekao, jedna dobra ideja je ošla u potpuno krivom smjeru zbog katastrofalne odluke fonda da sam natječaj funkcionira online prijavom na način metodom najbržeg prsta. Dobili smo veliko nezadovoljstvo naših sugrađana, fond govori da je sve funkcioniralo kako treba, da imaju preko 7000 prijava, da javni poziv je privremeno zatvoren u 10 sati i 45 minuta, isti je bio otvoren u 9 sati. No što se dogodilo? Dogodilo se to da je sustav pao, sustav je pao da ljudi koji su se nekoliko minuta prije početka otvaranja javnog poziva prijavili, nisu bili u mogućnosti se više prijavljivati, bili su izbačeni sa stranica fonda, trebalo im je više od pola sata, nekima i 45 minuta da se ponovno prijave, rezultati su da su neki bili 4500. ili 600.-ti na listi ili čak niže ali no što je još gore, nekoliko tisuća sugrađana se uopće nije moglo prijaviti na stranice fonda. I smatram da definitivno kako direktor fonda tako i resorni ministar, ovaj natječaj trebaju poništiti jer ukoliko nemamo istu startnu poziciju a ovdje je definitivno da građani nisu imali istu startnu poziciju, natječaj ne može biti pravovaljan. Može se tu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pravdati da je sve prošlo u najboljem redu, da je stvarno išlo metodom najbržeg prsta, ja vjerujem da su namjere bile dobre i ne vjerujem da je tu itko imao neke zle primisli i da bi se nekom pogodovalo međutim pokazalo se da jednostavno ovaj sustav i ova vrsta natječaja na ovakav način jednostavno ne funkcionira. Dobili smo situaciju prvenstveno kod starijih sugrađana koji su platili nekoliko tisuća certitikatorima kako bi se mogli prijaviti, nemaju sami pristup internetu, to su certifikatori obavljali za njih, ti certifikatori su imali 20, 30 prijava istovremeno, što znači 20, 30 otvorenih računa, 20, 30 računala i naravno da je došlo do ove situacije koju danas imamo. Znači rezultat ovog natječaja je veliko nezadovoljstvo naših sugrađana, sumanja u to da se isti namještao za pojedince što ja sam uvjeren da nije tako, ali sam sustav nije dobro odrađen i stvarno mislim da je u potpunosti nužno da se ovaj natječaj poništi, da se utvrde novi kriteriji i pravila igre na koji način i kako formirati rang listu prijavljenih podnositelja, hoće li to ići po socijalnoj kategoriji, po broju članova kućanstva, po bruto površini samog objekta, ali definitivno jedan pošteniji način jer s ovim nismo dobili ništa, čak brojni sugrađani i prijete tužbama prema samom fondu i mislim da ovo neće dobro završiti kako za fond, tako i za samo resorno ministarstvo. Hvala vam lijepa.

Hvala lijepa.

Poštovana zastupnice, vi ste sada pročitali datume ustavnog zasjedanja HS-a. To je ona ljetna zasjedanja pa imate stanku pa zimsko zasjedanje. Dakle, ove uredbe traju godinu dana, zakonske ovlasti, a u izvanrednim situacijama dakle, kad Sabor ne zasjeda, to što ste vi rekli, Sabor može biti raspušten, Saboru može mu isteći mandat i onda Vlada, da bi sustav funkcionirao, samo točno Ustavom utvrđenim situacijama, a to sam rekao, ne Državni proračun, ne izborni propisi, ne porezni propisi, općenito gospodarska pitanja, ovim uredbama kojima sam pročitao su donijete, tu vam se radi više-manje o situaciji koronavirusa kada je Vlada intervenirala dakle zbog hitnosti situacije. Dakle, ovo je izvanredna ovlast, tu se ne zaobilazi HS nego da se pokrije ova ustavnopravna praznina kada HS ne zasjeda. Hvala lijepo.

Osobne iskaznice se poštovani gospodine zastupniče iz razloga da se puni proračun. Trenutno osobna iskaznica ako se radi o redovitom postupku košta 79,50 kn. Uvijek u prijelaznim odredbama odredimo maksimalne rokove korištenja pogotovo za starije osobe. Država ne naplaćuje upravnu pristojbu za ovu uslugu jer je to obvezan dokument i ne bi to imalo smisla i ne bi bilo fer prema građanima. Razmotrit ćemo sve opcije, ali moderan život, moderne tehnologije zahtijevaju sve kvalitetnije i sigurnije dokumente i dokumente s kojima se može pristupati što većem broju usluga, to znači i tehnička unapređenja koja najčešće traže izradu novog dokumenta. Hvala lijepa.

Tražite stanku pretpostavljam? Kolega Sačić, isto tako?

Hvala lijepa.

Idemo dalje, sada je na redu Klub zastupnika Stranke s imenom i prezimenom Pametnog i GLAS-a i poštovana kolegica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.

Hvala vam. Dakle, imam potrebnu, potrebu posebno naglasiti da je ova vlada premijera Plenkovića itekako zaštitila i radnike i poslodavce, posebice u ovo vrijeme korona krize, pa ću vas podsjetiti poštovani g. Bulj da smo samo jedan dan nakon potresa u Zagrebu već implementirali provođene mjere za očuvanje radnih mjesta, dakle počeli isplaćivati 4000 kuna odnosno 3250 kuna + doprinosi za osobe koje su trebale očuvati radne mjesto, isto tako i poslodavce, do sad smo osigurali sredstva u visini više od 9 milijardi kuna, pomogli 600, skoro 600 000 radnika i 100 000 poslodavaca, a mjere za očuvanje radnih mjesta i srodne mjere nastavljaju se kao što znate do 31. prosinca ove godine.

Marija Jurić Zagorka je 1917. ovome časnome domu uputila pismo, adresu hrvatskih žena Hrvatskome saboru tražeći prava glasa za žene. Pritom je istaknula da se narod ne dijeli na muško i žensko, kad mu se dodjeljuju dužnosti pa se uputila zašto se narod dijeli na muško i žensko kad mu se dodjeljuju prava. Pitanje, parlamentarni izbori su nam pokazali, prema njima smo dobili 35, izabrali 35 zastupnica. Zagovara li dakle Hrvatska i promiče li Hrvatska prava žena i politiku ravnopravnosti spolova? Treba istina reći da se broj do danas povećao na 47 žena nakon što su ponovo žene ionako drugotne, postale zamjenske jer su kolege dobili ili sačuvali zaslužna mjesta u izvršnoj vlasti. Naravno, politika se ne razlikuje od drugih područja rada i javnog života, znamo da se na pozicijama odlučivanja i upravljačkim strukturama da dominiraju muškarci, dok za žene dakako preostaje onda onaj hijerarhijski manje značajniji broj pozicija. Nažalost većina političkih stranaka i koalicija i ove godine unatoč Zakonu o ravnopravnosti spolova, da na listama mora biti uravnotežen broj kandidata i kandidatkinja, taj zakon nije ispoštovala. Zakonom je i predviđeno da se postupno, bili smo mlada demokracija, uvodi takva ravnomjernija zastupljenost oba spola i u zakonu stoji da provedba treba biti nakon trećih redovnih izbora. Ovo su upravo bili ti treći parlamentarni izbori i zakon se nije ispoštovao koji je tražio 40% podzastupljenog spola, bilo muško ili žensko. Zakonom su također predviđene i sankcije za nepoštivanje niti lista niti sustava na kojima su žene stavljene na listama a posebice ovog što se sada dogodilo. Mi smo svi naučili a posebno su žene naučile da se zakon i ne mora poštovati i da to nije nešto prestrašilo stranke, djelom zato što nije ranije to nisu provodile i nisu bile sankcionirane. Dakako, posebice velikim strankama lakše je platiti kaznu no osigurati jednaku zastupljenost muškaraca i žena. Očekujemo da će bar ovaj puta sankcije se provoditi i vjerujem da će nešto o tome povesti brigu novi Odbor za ravnopravnost spolova. No ostaje ključno pitanje, pitanje možemo li vjerovati Vladi da joj je ravnopravnost spolova važna kad znamo da od 2015. nije donesena nova nacionalna politika ravnopravnosti spolova za čiju je izradu i provedbu zadužen Vladin ured za ravnopravnost spolova? 5. godina? Što je sporno u dokumentu za koji znamo da je pripremljen a koji treba biti temelj mjerama za poboljšanje položaja žena? Poboljšanje žena uključujući njihov položaj, uključujući položaj na tržištu rada, položaj u obrazovanju, borbi protiv nasilja, sudjelovanju u političkome životu? Je li razlog za ne donošenje nacionalne politike strah od uporabe rodnog ili orođenog jezika koji razumije razlike između spola i roda a koji je izazvao prijepor oko ratifikacije Istanbulske konvencije i gotovo raskolio HDZ? Plaši li se Vlada i dalje onih koji su krivotvorili istinu prijeteći nam muškarcima u haljinama koji će ulaziti u muške wc-e? Gle čuda, to se do sada nije dogodilo kao štos e nije dogodilo da je iti jedan roditelj prijavio Ministarstvu obrazovanja da im djecu kako su protivnici Istanbulske konvencije objavljivali, na jumbo plakati, da će djeci u školama govoriti da moraju odlučiti jesu li muško ili žensko? Ako već staro-nova Vlada nije za predsjedanja naslijedila, što je običaj, temu nasilja nad ženama od svoje prethodnice Finske i ako još uvijek nije počela sustavno provoditi Istanbulsku konvenciju, neka se ne čudi povećanim nasilju nad ženama, neka se ne ćudi povećanom broju ubojstava žena. Dok se žene i dalje diskriminiraju, o njihovim bi tijelima i dalje odlučivali drugi, neki ih drugi zlostavljaju na radnome mjestu, one su u ovoj pandemiji, od zdravstvenih radnica… …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… … blagajnica ili učiteljica, pokazale … …/Upadica predsjednik: Hvala vam, kolegice Borić./… … da ravnopravno dijele obaveze pa im onda pripadaju i jednaka prava.

Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Matko Kuzmanić. Izvolite.

Kada govorimo o fizičkim osobama u stvari se mislilo na obrt jel zato je ta formulacija unesena u zakon, a naravno u svakom zakonu postoji određen raspon, propisan određen raspon u kojem se može izreći kazna ovisno o tome kolika je ustvari ozbiljnost počinjenog prekršajnog dijela.

Sljedeća replika uvažena zastupnica Jeckov.

Hvala i vama.

Hvala i vama.

Nije mi bila namjera. Ja sam samo željela upozoriti da je ¾ ljudi izvan ove sabornice.

Hvala. Idemo na klubove. Prvi je Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, uvaženi zastupnik Miro Bulj.

Sljedeći klub zastupnika je onaj Mosta nezavisnih lista u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić, izvolite.

Hvala uvaženi zastupniče na postavljenom pitanju. Kao što sam i jučer rekao i prvo uvodno se ispričao i izrazio žaljenje za taj nemili događaj i ispričao se i građanima grada Splita koji su osjetili neugodu uslijed toga događaja i zahvalio MUP-u. Naime, prema propisima koja uređuju postupanja, a to su Pravilnik o načinu provođenja osiguranja osoba u zatvorima i kaznionicama i načinu primjene sredstava prisile, ali i ovim zakonom, trenutačno važećim zakonom, za svakog zatvorenika prilikom postupka sprovođenja provodi se određena sigurnosna procjena i izrađuje se određeni nalog kojim su jasno propisani uvjeti pod kojim se zatvorenik sprovodi u određena pravosudna tijela. Dakle, što se dogodilo u ovom konkretnom slučaju, dakle utvrdit će istraga koja se trenutačno provodi. Dakle, službenici koji su uključeni bili, pravosudni policajci koji su bili uključeni …/Upadica: Hvala/…u ovaj slučaj su se očitovali i oni su dalje trenutačno u službi dok se ne provede postupak. Hvala.

Sada će govoriti poštovani kolega Branko Bačić u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Molim stanku u trajanju od 5 minuta u ime Kluba stranke s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS-a. Riječ je o zakonu koji građani grada Zagreba zaista sa nestrpljenjem čekaju. Riječ je o zakonu koji je izuzetno važan. Kad se donosi jedan zakon koji je tzv. lex specialis, onda on treba dati i mogućnost da riješi određene probleme. Ovaj zakon je zapravo nastao u prvo, kad je išlo u prvo čitanje, onda je on bio rezultat neslaganja između gradonačelnika Bandića, HDZ-a i resornog ministarstva i ja bih upotrijebila jednu malo ružniju riječ, on je zapravo sklepan i tako je otišao u prvo čitanje. Iz prvog čitanja, bez obzira što je u nekoliko navrata predsjednik Vlade rekao da će slušati oporbu, da će stvari koje je oporba naglasila, uvažiti u zakonu, mi vidimo da to u zakonu nema. Ima niz spornih stvari. Prva i osnovna stvar, ovaj zakon nije provediv. Da bi on mogao biti provediv, treba se donijeti program mjera. Program mjera je pred, zakonom je predviđeno da program mjera će donijeti Vlada. To znači mimo procedure, mimo demokratske rasprave, mimo mogućnosti sudjelovanja građana i jutros kad sam ovdje išla, pitao me jedan čovjek, pa dobro kad ću ja moći aplicirati, što mi od dokumenata treba. Ja kažem čekajte, morat ćete malo pričekati, jer iza toga ide program, pa će u programu biti definirano, pa kako izgleda, projekt će biti definiran negdje drugdje. Ako hoćete riješiti problem i ako je ideja da se riješi problem, onda problem treba i riješiti. Za zgrade javne namjene ne treba nam ovaj zakon, ovaj zakon zaista građani grada Zagreba čekaju s nestrpljenjem, ali poruku koju ćemo nažalost nakon današnjeg dana morati poslati, strpite se, čekajte. Mogao je biti operativan, mogao je u zakonu biti stvari koje su zaista na način da se riješi odmah, zašto se nije htjelo, to ćemo čuti danas kroz raspravu. Hvala lijepo.

Tako je, tražim stanku u ime Kluba Hrvatskih suverenista jer je nova okolnost nastupila, kao što znate, g. predsjedniče, jučer na matičnom tijelu, Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije postignuta suglasnost i ovaj zakon s tog matičnog tijela nema zeleno svjetlo za raspravu pa vas molim, to su relativno rijetke situacije, možda se jednom to u povijesti ovog Sabora dogodilo, da se moramo se konzultirati da li uopće, kako nastupati, da li povući taj zakon kao manjkav, nedostatan s dnevnog reda, na doradu ili ćete ga staviti takvog u raspravu pa da predlagaču ukažemo na sve strašne propuste. Evo, hvala.

Sljedeći Klub zastupnika je onaj IDS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Marin Lerotić. Izvolite.

Stanka će biti odobrena isto tako u trajanju od 5 minuta. Javila se i poštovana kolegica Selak Raspudić. Izvolite.

Hvala vam.

Hvala lijepo. Poštovane kolegice i kolege, uvaženi tajniče, državni tajniče Ministarstva pravosuđa, najvećeg problema hrvatskoga društva, to je pravosuđe, a HS kad predaje svoje ovlasti Vladi, onda mora znati da prepusta dio, znači delegira legitimitet na Vladu, ja ovoj Vladi ne vjerujem niti ću glasati da delegiramo ovlasti na Vladu, a mogu navesti brojne razloge. Primjer, tko je pitao, nas Hrvatski sabor o zaduženju RH? Zadužuju se, kad se zadužuju čak pjenušac ovaj nazdravljaju milijarde RH, mi smo prezadužena država, dovedeni smo na rub, to znamo, o tome malo tko priča, ali je to činjenica. Pa tko pita HS, mislim, mi smo birani kao centar moći odlučivanja. Nas je hrvatski narod izabrao kao svoje izaslanike da ih zastupamo. Ja za ovaj prijedlog, koliko god on bio, ja nisam do sad glasao nikako za ovo, koliko god on bio, bi ga promatrali kako god želite, kao legitimirat ćemo mi dio ovlasti. Pa zašto bi ja legitimirao ovlasti, kad ja pitam premijera Plekovića, on bahato ne želi odgovoriti, ja sam saborski zastupnik. Koliko znam, Vlada proizlazi iz Sabora, tj. od saborskih zastupnika. Prema tome, nije problem promijeniti ni Ustav, pa i ova ljetna i zimska stanka, ako nisu potrebni, nisu potrebni, mandat traje 4 godine, jedan je bio nešto kraći i ovaj zadnjih nekoliko mjeseci, jedan je bio zaista kratak, onaj 2016. g. i ja smatram da ovaj Sabor treba vratiti da bude centar moći odlučivanja, razmišljanja, dijeljenja raznih stavova, prijedloga, a ne isključivo, da vas pošalju evo, tajnika ministarstva, državnog tajnika i reći evo, Vlada će uzeti ovlasti, ja znam da imaju oni većinu, 76 ruku i oni koji su u izolaciji, to je napravljeno zbog njih. Čak su došli glasati kao kolega Hrebak ovdje, bez obzira što je u vrijeme stožerokracije, čovjek koji je gnojio vinograd, gnojilo vinograd ili njivu, oranicu, 5, 6 km od njega nitko nije bio, došla mu je kazna 8 tisuća kuna, a naš kolega, saborski zastupnik, koji je u samoizolaciji, njemu je kao neki vrhovnik, stožernik, što je on, poglavnik, doglavnik, šef, tko mu je dao tolike ovlasti, koji Ustav, koji zakon, rekao, ne, ne vrijedi to što vam je liječnik vaš dao doli, nego će vama g. Capak ili ne znam tko potpisati, da vi možete doći glasati. Iz toga proizlazi ova Vlada, iz toga proizlazi ova Vlada. Naravno, da ova Vlada mi je drago da daje pijetet svim žrtvama, ali ne mogu ja dati legitimitet Vladi koja na dan kada idu u Grubore, što je njihovo pravo, je li, okej sve, ako su žrtve, žrtve, koje nemaju veze sa Olujom, to je, se dogodi se zločin svagdje da taj dan je bila napadnuta Vrlika, Kijevo od srbočetnika Mladića koji je klao, palio, ja sam tada u rebatinkama momak bio na tome području pa znam koji su bili jauci i krikovi. Ljudi u Vrlici, dica, tamo imamo dom za djecu sa poteškoćama u razvoju sa teškim poteškoćama, ostavljeni su tu, zarobljeni, maltretirani ali nitko nije spomenuo ni šest poginulih u toj borbi, čak dva su u Sinju, prve vojarne su tada napadnute na području RH da bi se došlo do oružja. To niko ne spominje. Zašto bi ja vjerovao Vladi kada ja dajem svoj prijedlog koji je djelomično uvažen da imamo Dan mirotvorstva na dan kada je nestao dr. Šreter o kojem Milorad Pupovac koalicijski partner koji sve zna i koji drži većinu. Ja sam u prošlom mandatu dao i prošao je djelomično da se zove Dan mirotvorstva, ali skinuli su dr. Šreter. Jučer kolegica Karolina o tome govorila, a ja to pitam cijeli mandat od Državnog odvjetništva do Sabora ovdje, Milorada kada je bio Milorad Pupovac pitao sam da … zbog ljudi, zbog obitelji, di su kosti od dr. Šretera pa da mogu bar zapaliti sviću njihovi članovi obitelji, njegove kolege. Ali mi ovdje govorimo ovdje o heroju, ne heroju koji je kao, palio nego koji je ljude srpske nacionalnosti pozivao da ne napadamo jedni druge da su oni njegova braća. I nitko ne želi reći. Imao je obavezu Milorad Pupovac to reći, ali on je dio Vlade sada. Znači čak žele zaboraviti ovaj dio šta je Ratko Mladić 25.8. napao Vrliku i Kijevo na pravcu prema Sinju, napravio je toliku štetu da je okupirao poslije, evo sada ovih dana će se proslaviti napad na Peruču kada je osvojena Peruča, minirao Peruču. Najveći zločin je pokušao napraviti poslije II. Svjetskog rata ekocid i genocid, on je minirao, ali da je uspjelo to bi bio ono genocid, doli do Omiša bi se otišlo od Sinjsko polja i ekocid, nitko o tome ne priča. Čak Ratka Mladića se sudi nitko ga nije ni tužio zato što je napravio na vrličkom području. Da, to je četnik čisti, zločinac Ratko Mladić potpomognut sa domaćim četnicima, ne samo tzv. JNA. I zašto bi ja davao neke ovlasti kad niko neće da dože, došao je državni tajnik čini mi se Vukić, čak ni medijski nije bio popraćen taj značajan dan, najteži dan za Kijevo koji je bio simbol otpora. Znate Jura Stublić je otpjevao pismu o Kijevu i Kruševu, prema tome to je bio simbol otpora, to je bilo naše nadahnuće da se borimo. I sada, šta ja podržati, koje ćete vi gospodarske mjere donijet, koje gospodarske mjere? Evo ja pitam kolegu Bačića zašto nije bilo ili vas sve, zašto nitko nije došao od većih dužnosnika premijera, zamjenika u Sinj postrojio vojsku i rekao evo gospodo ovdje je prva vojarna napadnuta, samo su u Sinju poginuli pokojni Luka Erceg i Ivan Kamber, prvi redarstvenik Luka Erceg prvi pripadnik čete brigade koji je poginuo i još petorica su poginula na vrličkom području, niko ništa. Nemojte mijenjati povijest, nemojte da vam Vučić četnik piše povijest, nemojte zaduživati državu bez znanja Sabora, nemojte donositi katastrofalne odluke. Moj klub i ja nismo glasali da stožer ima ove ovlasti, jedini klub koji je ovdje sad u Saboru ili drugi nisu ni bili oni koji nisu bili i ovo pretvarate u diktaturu, izokrećete povijest. Sjetite se i tih dana početka Domovinskoga rata, naravno da svim žrtvama odajemo počast, ali Ministarstvo pravosuđa da je došlo ovdje i kaže pridajmo naše ovlasti predsjedniku Vlade i Vladi RH. zašto? Za VE u Pađenima kod Knina gdje ste nam otresli milijarde, što je naravno donijela Milanovićeva vlada tj. Vrdoljak kasnije koalicijski partner o obnovljivim izvorima energije, HDZ-ov gdje se isisaju milijarde iz džepa. Ne samo tu kod vjetroelektrana, umjesto da koristimo naše sunce i da donosimo dobre odluke da energetski smo neovisni, da zaštitimo naše vode, da čuvamo dostojanstvo nastanka i dignitet Domovinskog rata, da čuvamo našega radnika, našeg seljaka, da govorimo o sigurnosti i da bude sigurnost, da našu vojsku ako je ugrožena na granici ljude pošaljemo na granice za ispomoć policiji taj zakon postoji, vi to ne želite. Vi ne želite, premda je na Kamensku prije nekoliko dana ponavljam ilegalni migranti su zarobili starca 87 godina sa pištoljem, prigušivačem i 3, 4 sata su ga odali kroz šumu, starijega čovika, a imamo zakonsku mogućnost da vojska bude na granici jel smo 2017. donijeli taj zakon da hrvatska vojska može pomoć policiji u obavljanju poslova na granici, Zakon o granici. I niko ne poduzima ništa, samo se hvalimo sigurnost, oni govore o toj sigurnosti, a 2/3 Hrvatske su prazne. Ja ne mogu dati povjerenje ovoj Vladi ako sam u prošlom mandatu bezbroj puta tražio zabranimo prodaju poljoprivrednoga zemljišta, ne želite, ako sam tražio stavimo vode kao osnovno ljudsko pravo u Ustav, ne želite, znači ne želite apsolutno ništa. Pa zašto bi ja ovoj Vladi dao kao saborski zastupnik pa me narod ovdje izabrao povjerenje? Znači glasat ćemo protiv ovoga prijedloga. Hvala lijepa.

Sada je na redu Klub zastupnika Hrvatskih suverenista i poštovani kolega Željko Sačić. Izvolite.

Kolega Sačić izvolite.

Hvala lijepo predsjedniče. Uvaženi kolege zastupnice ono na što se ja želim referirati ovim govorom je nemili događaj koji se desio u gradu iz kojega dolazim, a to je u Kaštelima gdje je prije nekoliko dana došlo do zlostavljanja jednog mladog čovjeka od strane nekolicine drugih mladih ljudi. Žao mi je što moram reći da žalim i žrtvu i nasilnike u ovome slučaju jer nisu mladi ljudi krivi, mladi ljudi rade samo ono što vide. A ono što oni vide oko sebe nije dobro i mi se svi trebamo zapitati u koje smjeru ovo društvo ide. Nasilje i kriminal u Hrvatskoj već dugo godina postaju društveno prihvatljivo ponašanje i dokle god mi budemo zatvarali oči pred tim to će se i događati. U ovom konkretnom slučaju ispada da su Kaštela grad slučaj, što nije točno jer po svim statistikama to nije tako. Kaštela su imala tu nesreću da je netko tu taj slučaj snimio, pa kad je izašao u javnost onda smo se svi stali čuditi nad time, a nitko se nije zapitao zašto se to tako događa. Zašto ti mladi ljudi okolo sebe svaki dan vide i gledaju nepravdu? Nepravdu da država koju su njihovi rodilji stvorili i njihovi djedovi koju su gradili, društvena imovina koja je godinama stvarana prodaje se i veliki, tako ću ih nazvati, oni koji sebe nazivaju velikim Hrvatima, prolaze nekažnjeno. Pojedini političari zlostavljaju svoje vlastite obitelji znači rade obiteljsko nasilje, prijete, izbjegavaju zatvorske kazne i ono što sam maloprije rekao u replici kolegi Bakiću, izruguju se sa hrvatskim pravosuđem jer imaju dvostruka državljanstva pa mogu preko granice smijati se ovdje nama, mladi ljudi samo mogu vidjeti pa čujte u Hrvatskoj jedino što se ispleti to je kriminal. To je ono na čemu mi moramo poraditi, to je ono čega se mi moramo, čega mi moramo biti svjesni i mi moramo mladim ljudima pokazati da to nije društveno odgovorno ponašanje. Kaštela nažalost još imaju tu nesreću da su jedan od većih gradova koji ima veliki prirast stanovništva, a pošto ovakve probleme osim svojim primjerom možemo riješiti samo ili prevencijom ili rehabilitacijom u smislu prevencije mislim na policiju koja je do sada, a još uvijek i u ovom slučaju ovaj posao odradila perfektno i pravovremeno ne mogu se oteti dojmu da ministarstvo još uvijek nije napravilo ustrojstvo policijskih postaja na našem području tako da u određenim mjestima kao što je Imotska krajina i neka druga mjesta gdje imamo velio iseljenje stanovništva, u Kašteli imamo veliki priliv stanovništva pa je grad u posljednjih 20 godina narastao za nekih 15.000 stanovnika stoga nam treba definitivno više djelatnika i ljudi moraju naravno biti adekvatnije plaćeni, a sama rehabilitacija nažalost znate kako to ide, upravo smo sad imali temu odnosno prvo čitanje Zakona o izvršavanju zatvorske kazne. Ljudi koji idu na rehabilitaciju često budu i recidivisti, što znači da taj sustav baš najbolje ne funkcionira. On funkcionira kao neka vrsta doškolovanja za one koji se bave kriminalom pa tako i oni koji odu u maloljetničke popravne centre nakon toga upoznaju neke svoje vršnjake okolo, kad izađu kradu vozila, posjećuju ih i sl., uglavnom naš sustav treba temeljito i korjenito promijeniti. A naše pravosuđe je poseban rak, rak rana našeg društva i ukoliko se ozbiljno ne uhvatimo sa tim, mislim da neće biti problem u tome što će Kaštela biti grad slučaj nego će nažalost Hrvatska ostati grad slučaj. Eto, hvala.

Druga replika g. Zvane Brumnić.

Uvaženi potpredsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege saborski zastupnici. Danas ću u ime Kluba Mosta govoriti o trenutno najvažnijoj i životnoj temi koja se tiče svih naših građana. A to je naravno, početak školske godine. Unaprijed se ispričavam i žalim što o toj temi govorim tek sada, no govor o njoj nije bio moguć ranije jer su tek nedavno izašle najnovije, čak prekjučer, preporuke nadležnog ministarstva, a onda je naravno, njih trebalo analizirati i sada dolazimo do paradoksalne situacije da govorimo o onome što treba učiniti u trenutku kada škola već počinje. U tom smislu prva kritika prema ministarstvu ide na tragu onoga da se u samim preporukama govori o tome da će se pristupiti reviziji, prilagodbi i dopuni navedenih smjernica i preporuka na tragu prethodnog iskustva. A što se činilo ranije? Zašto ovo iskustvo koje je bilo za vrijeme pandemije prije, nije već sada uzeto u obzir u novim preporukama? Druga kritika ide na to, na tragu toga što se govori da škole trebaju organizirati pripreme za provedbu mješovitog modela i nastave na daljinu, a za njih nisu imale dovoljno vremena, s obzirom kada su preporuke izašle. No, unatoč kritikama, mi prvo pozdravljamo činjenicu da je ministar inzistirao na tome da škola zaista ide uživo, jer smatramo, na tragu onoga što se govori i u Velikoj Britaniji i njihovih preporuka, na tragu onoga što znanstveni časopisi poput Lanceta ističu, da je za djecu ključno da zaista budu u školskim klupama. Osim kritika, mi ćemo biti i konstruktivni. Dakle, pažljivo smo iščitali sve preporuke i smjernice od nadležnog ministarstva i HZZO-a te ću sada konkretno reći što smatramo da treba poboljšati da bi ova nastava funkcionirala što je bolje moguće. Prva stvar koja se tiče toga da za učenike koji su odsutni iz škole jer su Covid pozitivni, koji su u samoizolaciji, nastava se organizira kao nastava na daljinu. Smatramo da to nije dobar model. Naime, to bi pretpostavljao da će se nastava gotovo non-stop morati održavati na daljinu jer će se uvijek naći vjerojatno, jedan učenik koji će biti pozitivan. To će previše opteretiti naše nastavnike. Naime, na tragu onoga što se nikad .../Govornik se ne razumije./... mi podržavamo da se nastavnike dodatne plati, no nije u šoldima sve. Nastavnici ne mogu dvostruko raditi. Dakle, ono što mi konkretno predlažemo je, da se sva odsustva u trajanju do 2 tjedna tretira kao uobičajena odsustva od bolesti i ne zahtijevaju dodatni pristup online nastavi na daljinu. Tek u trenutku kad više od polovice razreda ne bude u mogućnosti sudjelovati, onda cijelu nastavu treba prebaciti na daljinu. Drugo, razmak od 2 metra zahtijeva se u srednjim školama za razliku od razmaka od 1,5 m koji je u osnovnim školama. Budući da su srednjoškolci malo ozbiljniji i u stanju su ozbiljnije shvatiti epidemiološke preporuke, mi preporučujemo da se taj razmak, koliko je on ključan za normalnije održavanje nastave, dozvoli i 1,5 m uz pridržavanje epidemioloških preporuka i za srednje škole. Treće, preporuča se izvođenje blok sata, dvosata ili trosata zbog epidemioloških mjera. Smatramo to jako lošom preporukom zato što takav oblik nastave ne dozvoljava dovoljno usvajanje novog gradiva zbog pažnje koju su učenici uopće u mogućnosti pružiti te će stvoriti za one koji će imati nastavu dvosatno ili trosatno u odnosu na one koji će imati uobičajene modele, velike razlike između naučenog gradiva. Dakle, mi smatramo da je dovoljno da se poštiva razmak između nastavnika i učenika i da se nastava treba održavati u što je normalnijem mogućem modelu, a dvosate i trosate zbog usvajanja nastavnog gradiva i nejednakosti treba izbjegavati. Nadalje, ono na što želimo ukazati je osnovni i veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, a to je problem pretilosti. Naime, gotovo svako 5. dijete u Hrvatskoj je pretilo. Taj će se problem tokom ove pandemije, a to, vjeruje, zabrinjava mnoge roditelje, potencirati. Potencirati će se zato što se izvođenje izborne nastave neće događati. A to uključuje, budući zbog epidemioloških preporuka nije moguće miješanje razreda, gotovo sve sportove u školi. Štoviše, time će se stvoriti velika nejednakost između onih koji si mogu klupski priuštiti sudjelovanje u sportu, za razliku od onih koji su tu mogućnost iskorištavali unutar škola. Siromašnija djeca bit će u nezavidnijoj poziciji, što je oblik diskriminacije, a jednako tako, upućuje na dvostruke kriterije koji u javnom zdravstvu imamo prema djelovanju u školama i klupskom djelovanju. Također, vannastavne aktivnosti nisu samo ono što treba biti mogućnost, one su ključne jer one su razlog kojeg, zbog kojeg učenici vole školu i koje potencira njihovu kreativnost. Ono što ću zaključno reći je da učenici, da profesori nisu tu da provode epidemiološke mjere i da se učenici ne mogu izolirati, kao što ove mjere navode, prvi put kad kihnu, ako to profesor primijeti, nego trebamo stvoriti okolinu koja ih neće tretirati kao vanzemaljce i stvarati dodatne traume .../Upadica: Hvala./... nego će škola biti mjesto, ako smo se odlučili za nastavu, onda na kojoj se ona zaista i može odvijati. Hvala vam.

Kolega Sačić, samo zbog hrvatske javnosti. To što neki prijedlog zakona nije dobio potporu na matičnom odboru, ne znači da on ne može ići na raspravu jer po toj logici, nijedan oporbeni prijedlog zakona ne bi došao na raspravu u Hrvatski sabor. Dakle, to nema apsolutno nikakve veze, to je samo određena vrsta preporuke koju daje odbor, a plenarna sjednica je ta koja u konačnici odlučuje hoće li zakon prihvatiti ili ne. Javlja li se još netko? Izvolite kolegice Puljak.

Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege. Građansko liberalno savez GLAS je u travnju 2018. godine u saborsku proceduru uputio Prijedlog zaključka o pokretanju pregovora o izmjenama ugovora između Svete Stolice i RH, popularno zvanih Vatikanskih ugovora. To smo učinili jer smo smatrali i još uvijek smatramo da hrvatski građani naprosto previše svog novaca odvajaju za financiranje Katoličke crkve i da bi te iznose trebalo pokušati svesti u razumne okvire. Tada smo od Vlade dobili potvrdu da se godišnje izdvaja više od milijardu kuna, dakle svaki punoljetni građanin RH bez da ga je itko išta pitao godišnje daje više od 300 kuna samo za tu jednu organizaciju. To je naravno samo ono što je vidljivo u državnom proračunu na velikim stavkama. U tu milijardu nisu uključeni razni pojedinačni projekti, skriveni fondovi, a niti novac općina, gradova i županija koji Crkvu izdašno financiraju. Procjena je stvarni iznos i duplo veći, dakle otprilike 2 milijarde odnosno 600 kuna godišnje izdvaja svako od nas. Ali kako se te 2 milijarde skupa, vidjeli smo to i u situaciji zvanom programom ulaganja u zajednicu kroz koje su HDZ-ovi ministri regionalnog razvoja i eu fondova u posljednje četiri godine od ukupno 58 dostupnih milijuna kuna Crkvi podijelili 53,2 milijuna europskih novaca. Svi ostali programi ulaganja u zajednicu koji uključuju škole, vrtiće, bolnice, kazališta i učilišta zajedno su dobili manje od 5 milijuna kuna. Dakle, nije dovoljno sve ono što svake godine dajemo iz državnog proračuna i proračuna gradova, općina, županija nego treba još i nikada nije dosta. Besramno se troši europski novac namijenjen za poboljšanje života građana u lokalnim zajednicama. Vrhunac bezobrazluka je to da se taj fond po hodnicima ministarstva od milja zove i crkveni fond. Sadašnja ministrica odbija reći hoće li se ta praksa nastaviti, te ne želi javnosti dati informaciju o tome tko su bili članovi povjerenstva koji je odlučivalo o dodijeli eu novaca, što je još gore pravda se GDPR-om iako svi zajedno dobro znamo da građane se mora obavijestiti i o imenima članova povjerenstva i o svim kriterijima po kojima se projektima dodjeljuje novac. Ono što znamo je da je crkva za svoje projekte automatski u startu dobila veći broj bodova od recimo vrtića, škole i bolnice. To su bile startne pozicije, dakle čak startne pozicije nisu bile iste. Ovo je praksa na koju upozoravamo i za koju smo sigurni da hitno treba prestati uz svo dužno poštovanje, ali i kvaliteta i život u lokalnoj zajednici znači mnogo više od toga da crkva bude u potpunosti namirena. Bilo bi dobro da organizacija koja ionako dobiva milijarde kuna od građana barem na natječajima za europski novac ne gazi sve pred sobom i to u politički organiziranoj nefer igri beskonačnog dodvoravanja HDZ-a svećeništvu s kojim onda dijele pobjednički plijen, a gubitnici su svi ostali. U ovom slučaju koji navodimo i o kojem zaista i hrvatska javnost ja se nadam da je već dobro upoznata, vrtići, škole, bolnice, kazališta i zapravo uvijek svi, svi građani Hrvatske su gubitnici. Hvala lijepo.

Hvala, hvala lijepa. Gđa. Katarina Peović.

Uvaženi državni tajniče. Recite nam hoće li isti novčani iznos biti za promjenu osobne iskaznice kao što je na današnji dan?

Dobro, hvala vam lijepo, nisam vam dao riječ, ne možemo, izvolite se sjesti. Dakle, ne možemo tako raspravljati da vi uzimate riječ kad god hoćete jer kada bi se tako događalo onda bi 151 zastupnik mogao govoriti i raditi što hoće. Dakle, nema povrede Poslovnika, ako smatrate suprotno možete se obratiti nadležnom saborskom odboru. Prije replika javio se kolega Bulj i tražio je stanku, izvolite.

Slijedeći Klub zastupnika je onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Stipo Mlinarić, izvolite.

Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovane kolegice i kolege. Htio bih se izvrnuti na izlaganje kolege Raspudića u kojemu je naveo demokratski deficit koji obilježava rad Nacionalnog stožera civilne zaštite u RH tijekom trajanja epidemije Covida-19. Mi u Klubu zastupnika HDZ-a niti vidimo niti prepoznajemo taj demokratski deficit u radu samoga Nacionalnog stožera civilne zaštite jer kada bi on postojao, po nama u Klubu zastupnika HDZ-a i kada bi ga mi prepoznali, sigurno bi bili prvi koji bi pokrenuli izmjene, zakonske izmjene za onda otklanjanjem takvog demokratskog deficita. Naime, rasprava o postupanju RH, Vlade RH i izvršnih tijela u RH u tijeku kada je ministar zdravstva proglasio epidemiju Covida-19 u RH, vođena je tijekom mjeseca ožujka i mjeseca travnja ove godine. Mi smo se tada, u Klubu zastupnika HDZ-a, što je Hrvatski sabor prihvatio, čini mi se i dvotrećinskom većinom, ali neovisno o tome, neke mjere, kao što je izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, propisali smo način i postupanje Stožera civilne zaštite. Naime, čl. 16. Ustava RH u definirano i utvrđeno je da se zakonom mogu ograničiti pojedina prava i sloboda hrvatskih građana, dakle, zakonom, kada se u pitanju, između ostaloga i zdravlje hrvatskih građana, što je u svakom slučaju bilo i pitanju nastupanje epidemije Covida-19 i mi smo tim čl. 16 temeljeći izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, upravo na temelju čl. 16. Ustava u te izmjene krenuli i ovlastili Stožer civilne zaštite, ministar zdravstva, da donosi mjere kojima će se nastojati suzbiti epidemija Covida-19 u RH i nismo nikada tvrdili da bi protuustavno bilo i donošenje odluke iz čl. 17. Ustava RH, na što se često puta u hrvatskoj javnosti poziva oporba, pa i predsjednik RH, gdje smo tvrdili, i tada i danas, da je najefikasnija mjera suzbijanja epidemije omogućavanje jednom stručnom tijelu, kao što je nacionalni stožer, propisivanje mjera kojim će se nastojati suzbiti širenje epidemije Covida-19 u RH. To smo rekli iz razloga što držimo da bi odluke kojima bi se suzbijala epidemija Covida-19 u RH, a koje bi HS trebao donositi dvotrećinskom većinom, kako je to propisano čl. 17. Ustava RH, ne bi efikasno mogla braniti od epidemije COVID-19. Stoga smo se odlučili na model koji je utemeljen na Ustavu i to čl. 16. Ustava u kojemu je propisano da Nacionalni stožer u RH propisuje mjere uz nadzor, uz nadzor što je vrlo važno, Vlade RH. Nekoliko sam puta rekao za ovom govornicom, to ću ponoviti i sada, nitko od dana proglašenja epidemije COVID-19 u RH nije priječio oporbi da predloži odluku iz čl. 17. Ustava RH koju bi mi ovdje u HS-u bili raspravili. Takvog akta, takvog prijedloga nacrta ili bilo čega takve odluke mi još nismo vidjeli osim što često puta u HS-u slušamo o tome kako bi bilo bolje da je HS reagirao temeljem čl. 17. Ustava RH. Rekao sam u nekoliko navrata, a ponovit ću i sada, da me interesira bi li to HS dvotrećinskom većinom odlučivao o pojedinačnim mjerama, primjerice o radu pojedine tržnice u RH, primjerice o broju uzvanika na pojedinoj svadbi, da li bismo mi dvotrećinskom većinom kao što je to nekoliko puta navedeno ovdje u HS-u od strane oporbe morali odlučivati o pojedinim odlukama Nacionalnog stožera koje bismo mi ovdje u HS-u trebali donositi dvotrećinskom većinom. Držim da bi Sabor na taj način teško zbog potrebe usklađivanja, usuglašavanja dvotrećinskom većinom pojedine mjere mogao odgovoriti širenju epidemije. Stoga pozivam oporbu ako ima mogućnosti nek predloži onda takvu odluku iz čl. 17. Hvala.

Hvala lijepa. Sljedeći klub zastupnika je onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Vilim Matula. Izvolite.

Sljedeći je Klub zastupnika SDP-a i uvažena zastupnica Vesna Nađ.

Sada slijedeći je Klub zastupnika bit će ona Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak. Izvolite.

Dakle, vaše je pitanje poštovana zastupnice hoće li i nova osobna iskaznica koštati jednako kao i ova danas? To vam u ovom trenutku ne možemo reći, o tome će se donijeti odluka temeljem ovoga zakon. Iznio sam jedino da će ona sadržavati jedan dodatan čip sa biometrijskim podacima za svaku osobu, dakle bit će ajmo tako reći sofisticiranija, ali nadamo se da će i Vlada RH i ovlašteni izrađivač naći načina da dodatno ne opterećujemo svoje građane.

Tražim stanku u ime Kluba MOST-a u trajanju od 5 minuta. Prvo, iz razloga što želimo ukazati na to i zahvaliti vam kao Predsjedništvu Sabora što ste nas desetkovali. Naime, podsjetit ću da su saborski zastupnici izabrani od naroda i izabrani određeni broj saborskih zastupnika koji trenutno nisu u prilici nazočiti ovoj sjednici zbog navodnih epidemioloških mjera. Druga stvar kojom ste nas desetkovali je činjenica da ste nam skratili vrijeme koje možemo koristiti za naše govore i izlaganja u ime kluba, dakle napola ste nam začepili usta. Dakle, prvi razlog zbog kojeg tražimo stanku je ovaj da ukažemo na problem toga da se sažima saborska rasprava. Drugi razlog, naravno, upravo se odnosi na odnošenje ovog zakona. Ovim zakonom stvara se ozračje prave nesigurnosti koja već sada postoji, a trenutno se i potencira, potencira se na način da se negiraju i preskaču postojeći zakonski propisi, poput, primjerice Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Podsjetit ću da upravo taj zakon govori o seizmičkim uzrocima i potres navodi kao prvu prirodnu nepogodu. On nije iskorišten nego je kreiran još jedan novi zakon. Mislim da nam naš uvaženi premijer prvo treba objasniti zašto kreiramo nove zakone i objašnjavamo to na način da građani ne mogu na drugačiji način obnoviti svoje domove, zbog čega smo kreirali atmosferu u kojoj se mora donijeti novi zakon. Zašto negiramo postojeće pravne propise, da bismo uopće mogli raspravljati o tome je li nam ovaj zakon potreban. A drugo pitanje koje ovdje trebamo istaknuti je također ako nam je ovaj zakon bio potreban zašto smo preskočili struku i išli po hitnoj proceduri, sve u ime građana, a zapravo zbog vlastitog profiterstva na pragu lokalnih izbora.

Poštovani ministre vi ste nas ispravno i relativno iscrpno obavijestili ovdje u prijedlogu i ocijeni stanja u našem sustavu izvršenja kaznenih sankcija, pa ste između ostalog spomenuli ovdje da se trenutno u Hrvatskoj nalazi 3500 osoba lišenih slobode različitih ovaj projekcija, od toga je 2200 zatvorenika, 1200 u istražnom zatvoru, 100 u prekršajnom. E sad, bilo bi dobro kad bi saznali, to je vrlo važan podatak, ne znam dal ga sad imate, ali svakako bi bilo dobro da nas obavijesti, drugi put da napišete kakva je situacija sa recidivizmom od tih, kolko je od tih zatvorenika u povratu, kakvom povratku, možda kriminološki da vidimo kolko smo mi učinkoviti zapravo. Znači, molio bi da saznamo, vi to imate, to nije problem, ali da nas se obavijesti koliko imamo …/Upadica: Hvala/…recidivista?

Hvala vam lijepo. S time smo završili današnji rad, mi ćemo nastaviti sa radom u srijedu 9. rujna u 9 i 30 i prva točka bit će Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, prvo čitanje P.Z.E. broj 14. Želim vam ugodno poslijepodne i vikend. SJEDNICA PREKINUTA U 11,51 SATI.

Poštovani potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege. Dok se političari javno i strastveno mire po Kninu, mladi se javno i još strastvenije mlate po Vukovaru. Uobičajenu proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja ove su godine HDZ koji je utemeljio dr. F. Tuđman i SDSS kojeg je osnovao ratni zločina G. Hadžić pretvorili u komemoraciju s ciljem velike pomirbe Srba i Hrvata. Od te kvazipomirbe nijedni ni drugi nemamo nikakve koristi i svi znamo da Plenković i Pupovac to čine samo iz osobnog interesa, Plenković kako bi ostao premijer a Pupovac kako bi i dalje zadržao poziciju i uz nje vezane privilegije. Stvarni problemi se prešućuju, nitko u toj pomirbi nije prozborio ni riječ o pitanju odvojenog školstva koje najviše mlade Hrvate i Srbe. A da se potrude, hrvatsku i srpsku djecu staviti po hrvatskom programu, smjestiti u isti razred i učionicu, što ne bi bilo tako lako, ali bi bilo vrlo korisno, možda bi se među djecom uz povremene sukobe, vjerujem da bi bili nižeg intenziteta nego se misli, razvijala i dječja prijateljstva, zajedničko učenje, igranje i odlasci na rođendane. Neke od njih bi sigurno i ostala i trajna prijateljstva kakve smo svjedočili kroz Domovinski rat kao najdrastičniji primjer a i inače. Da je Plenkoviću i Pupovcu do istinske pomirbe, ovo bi prvo učinili ili na ovome radili. No ovaj ozbiljan problem kao uostalom i svaki drugi problem, može riješiti samo onaj tko ga istinski razumije i tko ga želi riješiti. Nažalost spomenuti dvojac od ovoga samo pravi prigodnu predstavu i to lošu predstavu. To govorim zato što aktualna vlast sa svojim partnerom i ovakvom politikom to goruće pitanje, nikada neće otvoriti niti riješiti. Tragedija je da mladi Srbi, građani Hrvatske poznaju Hrvatsku, svoju domovinu do trgovačkog lanca u Osijeku gdje ih roditelji povremenu odvedu u shopping. A na školske ekskurzije i uobičajena školska putovanja, odlaze isključivo u Srbiju i po Srbiji. Možda za ovo uz ideološki postoji i praktičan razlog jer su ekskurzije po Srbiji puno jeftinije pod izlikom ekonomske opravdanosti i uštede uvijek se odabere destinacija u Srbiji. Zato nam srpska djeca u Vukovaru i okolini odrastu a da ne upoznaju svoju Hrvatsku dalje od spomenutog shopping centra u Osijeku. Da vukovarska djeca, Srbi i Hrvati zajedno slušaju predavanja, zajedno uče i prepisuju jedni od drugih i u zajedničkim sportskim i slobodnim aktivnostima nauče tko je od njih dobar vratar, tko je od njih dobar napadač ili čistač ili u košarci, tko je playmaker, tko je krilo a tko centar, na to bi potrošili dosta međusobne energije, manje bi ostalo za mržnju i sukobe a ovako kada je sve što jedni o drugima znaju, da je jedan Hrvat a drugi Srbin i da je vrijeme stalo u pokolju na Ovčari, što im je drugo na umu nego se strastveno mlatiti pa i onda kada ih političari mire. Hvala vam lijepo.

Poštovana, ovako, primijetio sam da ste u svojoj raspravi već sami napomenuli da postoji određeni problem vezano za sudove odnosno da ovi mali obrtnici će vrlo teško izborit svoju pravdu na sudu imajući u vidu i činjenicu da to košta i činjenicu da to traje. Da li je moguće u sam zakon onda ugraditi onome kome se izrekne kazna da se na neki način propiše i obeštećenje koje bi trebao platiti nekome bez da ovaj mora ići na sud? Mislim na neki način to ne mora možda biti veliki iznos, ali ako naše obrtnike utjeramo u to da odu na sudove, mnogi od njih vjerojatno neće dočekat presudu. Evo.

Hvala lijepa.

Poštovani predsjedniče. Dame i gospodo zastupnice i zastupnici. Evo, nedavno je bila godišnjica obilježavanja, 77. obljetnica zvjerski masakriranog stanovništva, pučanstva hrvatskog u banijskom hrvatskom mjestu Zrin. Još poznatijeg u Europi i svijetu po rođenju našeg velikana Nikola Šubić Zrinski, kojeg su jugosrpski zločinci, komunistički partizanski pod vodstvom Tita po direktnoj naredbi, Vladimira Bakarića i operativnog zapovjednika, nekog Karla Stojakovića na 9.9. ujutro '43. g. napali, okružili, pobili 300 njih u okruženju, branilo je to selo, mjesto časno, do kraja, dokle su mogli, 80 hrvatskih domoljuba, a naselje je tada imalo 900 stanovnika. Od njih 900, 300 je odmah pobijeno isti dan, a naredba je bila da se sve spali, da se sve uništi, posebno crkva, dom, da se pobiju dakle i stanovnici, muški, svi spremni za borbu, a da se opljačka imovina. I tako je bilo izvršeno po toj zvjerskoj, ratno-zločinačkoj zapovijedi, sve je dokazano, sve je argumentirano i sad, draga gospodo, preživjeli su raseljeni po Hrvatskoj, najviše u dijelu oko Našica i Đakova i oni, što je najžalosnije i zato danas ovdje istupam pred hrvatskom javnošću i pred ovim Visokim domom, još uvijek taj zločin traje. Taj zločin je zacementiran trajno odlukom kotarskog suda u Dvoru, po suci, nekakvom Nikolom, 1.2.'46. godine, gdje je donesena i kad je donesena presuda o konfiskaciji sve imovine ratnih zločinaca, narodnih neprijatelja stanovnika Zrin, trajno i da im se zabrani i nikad ne dozvoli kao Hrvatima povratak u to svoje mjesto, to u presudi piše jer oni svojim povratkom uznemiravaju lokalno srpsko stanovništva. Poštovani prijatelji, hrvatska javnosti, svatko tko imalo hrvatsko misli, mora se zapisati, pa gdje mi to živimo, 30 godina je prošlo od osnutka demokratske Republike Hrvatske, 25 godina nakon Oluje i da nitko nije primijenio dosad odredbe postojećih zakona, Ustava RH, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima, DORH-u, da promijeni protupravno do Boga vapajuće nepravedno stanje. Mi, Klub Hrvatskih suverenista poduzet ćemo sve mjere koje nam staju na raspolaganju da poništimo tu sramnu zločinačku segregacijsku rasnu nedopustivu zločinačku presudu i prozivamo sve vas, sve oni koji su ovdje bili u ovih 30 godina, a da to nisu prije napravili. Ti ljudi su živi potomci, jedan od njih je krčki biskup Petanjak. Oni moraju gledati kako na njihovim kućama, njihovim ognjištima, stoje plakati prodaje se kuća, u Beogradu je uljez koji je to nastanio i on protivno odlukama i Ustava, Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, najviših akata UN-a, našeg zakona, naših zakona, naše Deklaracije o osudi komunističkih zločina, Rezolucije EU parlamenta, su gluhi, slijepi i nijemi. To trebamo promijeniti. Hvala vam lijepo.

Hvala lijepo. U ime Kluba MOST-a tražim 10 minuta stanku o točki Zakona o buki. Vidljivo je da, prije nego što počnem reć da fali demokratski, da ovdje demokratska procedura je povrijeđena i saborskim zastupnicima zbog korona krize i tu sam suglasan i mislim da bi oporba trebala puno oštrije reagirati na ovo šta se događa. A što se tiče same buke i prepisivanja uredbi, direktiva EU, ja mogu samo navesti da u stvarnosti sada se prenosi određene stvari i na županije zbog zakona koji je donesen u državnim tijelima, a koji se prenose na županiju. Međutim, ja ću ovdje ukazati na nepoštivanje zakona u prostoru koji je direktno diligiran župan iz Ministarstva gospodarstva koji je u biti štetočina, a govorit ću o rudokopima. Evo, prije 21.6. u Koprivnu je toliko opalila mina da je bio veći potres, da je bilo izmjeriti, vjerojatno nego u Zagrebu, tako da ljudi imaju ogromne štete, to područje gdje sad ljudi rade pokušavaju se baviti turizmom, popucali su bazeni, imaju ogromne štete, niko ne kontrolira jel županija Splitsko-dalmatinska je direktno evolvirana u te radove oko rudokopa. Imamo slično i u općini Lovreč, u Medovu Docu, tamo također gdje je na kulturnome dobru HDZ-ov čovjek radi tj. od bivše načelnice ujak radi rudokop, isto nedavno minirao, kažu ljudi da je to bio ogroman, ogroman potres, miniranje koje je zabranjeno, protresao je pola Imotske krajine, nitko ne reagira, uglavnom postalo je sve eksploatacijsko polje, ne čuva se okoliš, nego naprotiv minira se, buka se stvara, nevjerojatna, nevjerojatna. Pitanje je što je i koji je ovo smisao? Ovdje imamo i sada i u mom Cetinskom krajinu nam se rodio brojne rudokope, eksploatacijska polja, tako imamo Poljakovu Gredu, u Dicmu Imber, al su se ljudi počeli buniti i protiviti. Dosta je prepisivanja zakona, radi prepisivanja. …/Upadica: Hvala vam/… Što je u stvarnosti?

Hvala.

Hvala. Prvo da iskomentiram da mi je nevjerojatno da spominjete te mjere vlade i da pogrešno navodite da su uplaćena sredstva osobama odnosno radnicima dok su sredstva uplaćena poslodavcima i zato smo imali situaciju da su kladionice koje su imale nekoliko stotina tisuća, nekoliko stotina milijuna dobiti godišnje, dobile pomoć u korona krizi. No, moje pitanje je konkretno. Što je projekcija ovog zakona? Koliko vidim, nikakve projekcije nisu učinjene što će bit posljedica implementacije ovog, preslike europskog zakona i imate li neke projekcije, koliko je to radnika koji će biti iz europskih zemalja upućenih u Hrvatsku i na koje će se primjenjivati te mjere jer da kažem otvoreno primjenjuje se mjera u kojoj se radniku uplaćuje prema kolektivnom ugovoru gdje ga mi više niti nemamo u mnogim branšama naknada za radnika? I da li je riječ u rumunjskim radnicima, bugarskim radnicima, znači radnicima iz koje zemlje i koliko je to …/Govornik se ne razumije/…? …/Upadica: Hvala, vrijeme/…

Poštovani potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege. Evo iz IDS-a već smo s ove govornice više puta i u nekoliko navrata upozoravali na probleme željeznice u Istri te apelirali na važnost i modernizaciju istarske pruge iz razloga što bi se prometom roba i putnika, ali i pružanjem usluga stvarale nove vrijednosti i dodatno razvijalo gospodarstvo, a za što Istra ima ogroman potencijal i u teretnom i u putničkom smislu. No nažalost umjesto prijeko potrebne modernizacije, ovih dana stižu najave o revidiranju određenih voznih linija, što nas alarmira jer znamo da se često iza takvih najava skriva ukidanje linija ili neke pute i gašenje određenih vida proizvodnje. Podsjećam da se u posljednjih 15-tak godina ukinuti mnogi vlakovi, prorijeđen je vozni red, pomicana su vremena odlazaka i dolazaka vlakova, dužina putovanja se povećala, što je utjecalo i na gubitak putnika. Uz sve ove nedaće, željeznički promet, za željeznički promet spomenuta najava u revidiranju međužupanijskih i međugradskih linija, vrlo je zabrinjavajuća jer, ukoliko će se to dogoditi, radnici, ali i učenici i studenti biti će u velikom problemu. Također, u problemu će biti i građani kojima je potrebna liječnička pomoć jer se često upravo ta linija koristi za odlazak na zdravstvene preglede. Naglašavam kako je izuzetno važno da se linije održe i nikako nije prihvatljivo njihovo ukidanje. Prvenstveno zbog školaraca koji ovise o tim linijama jer imaju potrebu, naravno, odlaziti na nastavu, kao i radnici koji koriste te linije za odlazak na posao. Također, dobili smo informaciju da ministarstvo već dvije godine ne sufinancira autobus na liniji Lupoglav-Rijeka, a koji povezuje istarsku prugu s ostatkom hrvatskih željeznica. Dakle, ukidanje linije ne bi imalo isključivo negativne, imala bi isključivo negativne posljedice, stoga apeliram na resorna ministarstva da se dodatno ne komplicira, ionako komplicirana situacija s istarskim željeznicama. Osim što spomenutim linijama ovise radnici, učenici i studenti, te linije koriste i turisti te je velika šteta da u HŽ-u ne prepoznaju gospodarski potencijal Istre. Moram iznijeti podatak kako se čak i u ovo krizno korona turističkoj sezoni u središnjoj Istri povećao broj noćenja za 15% u kolovozu. Upravo zato napominjem da bi se moderniziranjem pruge u Istri dogodio još veći pozitivan pomak u turističkim dolascima. Svakako treba spomenuti projekt Icarus, Istarske razvojne agencije IDA-e koja će u sklopu programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, između ostalog omogućiti prijevoz bicikla i vlakom na relaciji Pula-Buzet. Dakle, plan je jedan vagon prenamijeniti te staviti i omogućiti unos bicikli u isti te tako potencirati multimodalnost i korištenje biciklističkih staza u središnjoj Istri. Na inicijativu IDA-e HŽ su prihvatile prenamjenu vagona, a samim time i investiranje u isti, da bi se potom ukidale linije. Tu nema ni logike ni zdravog razuma. Do sada je izrađena analiza nedostataka i potreba u mobilnosti na području Istarske županije i smjernice za uspostavu IT rješenja, a temelje se na primjerima dobre prakse u svijetu, a ujedno su prilagođena stvarnom stanju i potrebama i Istri. Isto tako, gradi se priča multimodalnog povezivanja Istre što će u sklopu ovog projekta u suradnji Istarske razvojne agencije, grada Rovinja i općine Kanfanar, rezultirati prenamjenom nekadašnje željezničke pruge Rovinj-Kanfanar u biciklističku stazu. To znači da će se od unutrašnjosti Istre pa do obale moći kombinirati prijevoz vlakom i biciklom, čime će ovaj hvale vrijedan projekt dobiti na dodatnom značaju. Iz svega navedenog, jasno proizlazi da je željeznica u Istri vrlo bitna u svakodnevnom životu njezinih građana te kako bi njezina modernizacija još više pomogla hrvatskom gospodarstvu. Stoga još jednom apeliram na resorna ministarstva da nikako ne ukidaju vozne linije jer bi to potpuno devastiralo ionako zapuštenu i zaboravljenu istarsku željeznicu. Ponavljam, unatoč nerazvijenoj željeznici, s lošom infrastrukturom, mi u Istri pokušavamo na sve načine dati istoj dodanu vrijednost te podići turistički i gospodarski život u središnjoj Istri. Kroz brojne projekte te ovim putem tražimo da se ulože znatna sredstva kako bi se željeznice u Istri modernizirale. Hvala.