3. sjednica

Sabor

16. 9. 2020
objavljeni podaci: 16. 9. 2020

Transkript

Poštovane zastupnice i zastupnici sada ćemo započeti s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika Članak 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Samo da vas izvijestim, znači sjedit će predstavnici Vlade njih 10 ovdje i rotirat će se onda prema potrebama kako će im biti upućeno pitanje. Kolega Zekanović, vi ste se nešto javili prije početka, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, samo jedno tehničko pitanje. Evo znam da je propisano u saboru da svi moramo nositi ove maskice i ja je uredno nosim, međutim svi mi imamo onaj famozni zastupnički imunitet ja od nedavno imam imunitet na korona virus. Je li ovo dakle modni detalj ili ga ja znači moram nositi i dalje samo zbog toga što je to propis takav? Dakle, ja ne mogu nikoga zaraziti niti mogu biti zaražen prema onome što i članovi Stožera civilne zaštite, a tu su neki članovi nazočni govore i što govore članovi znanstvenog savjeta Vlade, dakle ako je modni detalj i ako to bude u odluci ja ću rado nositi ovo kao modni detalj, a volio bi da se odluka promijeni da svi oni koji su prebolili odnosno imaju antitijela da ovo ne moraju nositi.
Kolega Zekanović ja nisam epidemiolog …/Upadica: Ali evo imate tu kolege su stožeru pa priupitajte./… ajde molim vas ovako, prvo želim vam sretan povratak, drago mi je da ste ozdravili i drago mi je da ste ponovo s vama, ali molim vas da dok vrijede ovakva pravila pa ako ni iz čega drugoga iz solidarnosti nosite masku, evo nosim je i ja iako sam zaklonjen ovdje pleksiglasom.
Kolega Zekanović ja nisam epidemiolog …/Upadica: Ali evo imate tu kolege su stožeru pa priupitajte./… ajde molim vas ovako, prvo želim vam sretan povratak, drago mi je da ste ozdravili i drago mi je da ste ponovo s vama, ali molim vas da dok vrijede ovakva pravila pa ako ni iz čega drugoga iz solidarnosti nosite masku, evo nosim je i ja iako sam zaklonjen ovdje pleksiglasom.
Hvala vam lijepo. Idemo sada na postavljanje pitanja, prvi je na radu poštovani kolega Dario Zurovec koji će pitanje postaviti ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kolegi, ministru Darku Horvatu.
Poštovani premijeru, poštovani ministre, poštovani predsjedniče, kolegice zastupnice i zastupnici moje pitanje je slijedeće. Iz kojih izvora i kojom dinamikom se prema Zakonu o obnovi planira financirati obnova objekata oštećenih u potresu? Ili da budem precizniji, zanima me točno plan obnove po godinama, zanimaju me godišnji troškovi obnove i izvori financiranja do kraja razdoblja obnove. Hvala.
Izvolite odgovor.
Darko Horvat
Hvala vam poštovani zastupniče na pitanju. Koristim priliku i javno vam se zahvaliti na vašem doprinosu kroz amandmane u izradi samoga zakona i siguran sam da vi jako dobro znate da u Članku 5. su pobrojani izvori financiranja oni koji su danas trenutno dostupni ili oni na koje u ovo trenutku i Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija uključivo i Vladu RH imaju određeni utjecaj. Mi ćemo u slijedećih 30-tak dana konstrukcijom prvog programa mjera definirati prioritete i ti će prioriteti biti sukladni izvorima financiranja jer siguran sam da ste upoznati sa činjenicom da svi oni proračunski korisnici po trenutno važećim zakonima imaju određenu fiskalnu odgovornost i ne mogu ugovarati i dogovarati bilo kakve radove, ako za njih nisu predviđena ili osigurana sredstva. Dakle, dinamika godišnja koja će biti razrađivana programima mjera koje će donositi Vlada RH uz prethodnu javnu raspravu, a koristim priliku pozvati vas da se na isti način aktivno uključite i u javnu raspravu prvog programa mjera koji će uskoro biti predstavljen hrvatskoj javnosti, dakle programima mjera definirat ćemo prioritete sukladno pronalasku izvora financiranja, a isto tako dobro znate da je jedan dio tih financijskih sredstava iz kojih crpimo odnosno plaćamo račune onih koji su se već danas samoinicijativno upustili u sanaciju potresom uništenih krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, liftova, a zakon daje priliku i stubišta, dakle 100-tinjak miliona kuna na pozicijama Vlade RH su osigurane i troše se, 41 milion kuna na pozicijama Fonda za zaštitu okoliša također. Koristim ponovo priliku da pozovem sve one koji su ili u ovom trenutku imaju na bilo koji način porušenu ili oštećenu nekretninu iskoriste predmetna sredstva jer ona su već danas na raspolaganju, a počeli smo koristiti i sredstva prve akontacije koja je stigla iz Fonda solidarnosti 89 milijuna EUR-a od ukupno 496 koji su nam u ovom trenutku na raspolaganju. Ja sam siguran da ćemo mi grantove, a već drugi tjedan dakle grantove europskim novcem, a već drugi tjedan imam i sastanak sa hrvatskim odnosno sa bankama koje posluju u RH kako bismo u dogovoru sa njima stvorili određene kreditne linije unutar kojih se hrvatska Vlada želi uključiti u subvenciju kamatnih stopa kako bismo svima koji su na bilo koji način imali određena oštećenja na svojoj nekretnini dali priliku da ta dinamika o kojoj ne samo vi, već govori cijela hrvatska javnost bude što brža, što kraća i što prije Zagreb bude ne onakav kakav je bio prije 22. ožujka, nego protupotresno stabilniji i siguran sam ljepši. Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
…/Govornik naknadno uključen./… na odgovoru, no moram priznati da puno ste rekli, nekoliko brojki ste rekli, al na koncu niste rekli ono što je tu najbitnije. U nekoliko navrata kad smo pričali uvijek ste naglašavali da što se tiče struke uvijek se trebaju precizirati rokovi, treba se precizirati novac, sve se treba precizirati. Ja mislim da ćemo se obojica složiti oko toga. Ajmo biti sad tu iskreni, znači da novaca baš i nema, budimo otvoreni, imamo nešto, ali to nešto nama realno nije dovoljno. Ovakva konverzacija može među nama dvojicom biti evo na kavi, mi možemo popričati o našim željama i ja želim da Zagreb bude još ljepši nego što je bio prije potresa, no kada se ulazi u bilo koji projekt vi trebate imati godišnji plan, vi trebate imati godišnji plan izvora financiranja, znači te financije moraju biti stabilne. Mogli bi recimo više slušati svi zajedno ministra financija koji bi još srezao naše rashode, ali opet s druge strane nitko ne želi rezati granu na kojoj sjedi. A ovo tu je jedna jedinstvena prilika kada imamo rekordan pad i praktički možemo srezati konačno financije i svu državnu potrošnju s kojom pa ne možemo baš reći da se može pohvaliti pred drugim zemljama, a i općenito pred hrvatskim narodom. Opet, neću vas osobno napadat, ne namjeravam tu raditi nekakve predstave koje vidim da su dosta česte, zahvaljujem vam na odgovoru, samo se nadam da će ubuduće svi odgovori, svih predstavnika Vlade uvijek biti precizniji nego što su ovi i da će se zaista svakom problemu pristupiti sistematično. Ta godina toliko imamo novaca, ta godina toliko predviđamo novaca, ta i ta godina toliko možda ne budemo možda imali novaca jer na ovaj način očekuje se vidjet ćemo i tako, ja ne znam koga takav odgovor može zadovoljiti. Evo hvala.
Drugo pitanje će poštovani kolega Siniša Hajdaš Dončić uputiti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala. Poštovani predsjedniče Vlade. Veće je prošlo nekih mjesec dana, dan više, dan manje kada je hrvatsku javnost ujedno i zgražala, a i zabavljala snimka koja je dospjela u medije, tajno snimljena vjerojatno između ministra zdravstva u vašoj Vladi i gospođe Zadravec koja se odnosila na natječaj za izbor ravnatelja jedne važne hrvatske bolnice, dakle Vinogradske. E sada mene zanima, to je moje pitanje, pošto se u tom telefonskom razgovoru više puta i dotična gospođa spominjala je vaše ime, pa da li će vrh HDZ-a dakle kao jedno hrvatsko ekstrakcijsko tijelo koje odlučuje o svemu, uskoro donijeti odluku tko će biti novi ravnatelj Vinogradske bolnice? Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa. Zastupniče Dončić, meni je drago da vi čitate i pratite medije, pratite tisak. Mi smo isto pratili vaše izjave u vrijeme izborne kampanje, vi ste bili briljantan analitičar, prorok koji je govorio da će vaša desetero ili jedanaestero člana koalicija osvojiti oko 68 mandata, fulali ste za otprilike 20 i nešto. Toliko o vašim procjenama i analitici. Što se tiče razgovora između ministra i liječnice u Vinogradskoj bolnici, ja nisam bio sudionik tog razgovora, to vam je pretpostavljam jasno. Što se tiče odabira ravnatelja, oni se biraju na natječajima, biraju ih upravna vijeća sukladno zakonu, sukladno kvalifikacijama i programima koje zainteresirani kandidati predstavljaju. Tako je inače, tako će biti i u drugim situacijama. A što se tiče vaše kreativnosti, ja nisam vidio da ste vi išli prijavljivati Povjerenstvu za sukob interesa primjerice predsjednika Milanovića oko ovog puta u Albaniju jer ste inače poznat kao suspendirani član predsjedništva SDP-a i notorni prijavitelj Povjerenstvu za sukob interesa, dakle to su kvalifikacije gospodina Hajdaša Dončića za brojne teme ovoga karaktera o kojem vi sada govorite. Ja vam želim puno uspjeha u vašoj dinamičnoj nadasve živahnoj unutarstranačkoj kampanji.
Izvolite očitovanje.
Ja sam jednostavno, poštovani predsjedniče Vlade oduševljen vama kao i uvijek. Kada vam se postavi konkretno pitanje vi se vraćate u neku povijest, dakle nitko nije idealan u društvu, niko se nikome ne obraća osobno, ali ja ću onda ponovno ponoviti. Pošto je u Hrvatskoj jedan od najvećih problema klijentelizam i pošto svi znamo da … tijelo koje se zove vrh HDZ-a odlučuje o svemu o tome tko će biti ravnatelj jedne Osnovne škole u Zagvozdu, tko će biti član uprave ili savjetnik uprave Hrvatskih cesta i pošto nisam zadovoljan s vašim odgovorom jer taj odgovor ne postoji, ja vas molim još jednom da mi se pismeno očitujete o mojem pitanju. Puno vam hvala i želim vam jako puno uspjeha u takvom super upravljanju Hrvatskom i vašom političkom strankom.
Treće pitanje poštovani Ivan Celjak uputit će ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade RH gospodine Andrej Plenkoviću, poštovana ministrice, poštovani ministre, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici. Poštovani ministre Ćoriću. Zadnjih nekoliko tjedana razgovarao sam s radnicima Rafinerije Sisak, mojim prijateljima, poznanicima. U tijeku su pregovori između poslodavca i sindikata u kojima sindikati nastoje postići da se ne otkazuju ugovori o radu za 200-njak radnika Rafinerije Sisak već da se zadrži veći broj radnika, a da se manjem broju radnika otkažu ugovori o radu uz zadovoljavajuću otpremninu i to onim radnicima koji su blizu mirovine. Na koji način Vlada RH može utjecati na procese koji se odvijaju u INA-i s obzirom na najavljene otkaze u Rafineriji Sisak i s obzirom na najavljene investicije poput ustrojavanja logističkog centra izgradnje biorafinerije ili solarne elektrane? Hvala.
Izvolite odgovor.
Tomislav Ćorić
Poštovani zastupniče Celjak. Prije svega zahvaljujem se na vašem pitanju. Dakle, Vlada RH na poslovne odluke koje se donose na razini menadžmenta odnosno uprave INA-e d.d. ne može i ne želi utjecati. To nije u konačnici niti funkcija Vlade RH, INA d.d. je društvo koje kotira na Burzi i u tom kontekstu očekujemo od tog društva što opserviramo kroz naše članove u nadzornom odboru da se ponaša odnosno njegove uprave da se ponaša u duhu dobrog gospodara i donosi odluke koje su u interesu prije svega INA d.d. kao kompanije i njezinih vlasnika, dakle RH među ostalima. Što se tiče trenutnog stanja na razini Rafinerije Sisak, 2018.g. donesena je poslovna odluka o transformaciji poslovanja na razini sisačke rafinerije. Ta transformacija trebala bi ić u nekoliko smjerova. Jedan je proizvodnja bitumena i ova proizvodnja započet će u prvoj polovici 2021.g. s obzirom na ulaganja oko 60 milijuna kuna u to postrojenje. Drugi dio je logistički centar, ulaganje u ovaj dio je oko 150 milijuna kuna. Treći je solarna elektrana koja će se izgraditi i na taj način namiriti dobar dio potreba rafinerije odnosno postrojenja koje će tamo biti. I četvrti, iz perspektive Vlade RH i Energetskog sektora RH najvažniji je izgradnja biorafinerijskog postrojenja. Izražavam prije svega zadovoljstvo činjenicom da INA d.d. ide u tom smjeru s obzirom da je riječ o rafineriji druge generacije koja će zapravo omogućiti upravo preradu odnosno egzistenciju INA-e i njezinu konkurentnost na regionalnoj razini u slijedećih 30 do 40.g. s obzirom na trendove. Ovaj projekt je prije nekoliko tjedana bio predmet proučavanja Povjerenstva za odlučivanje o strateškim projektima, ušao je u proceduru, dakle INA d.d. podnijela je sve moguće dokumente u tom smjeru i mi očekujemo da se taj projekt u nekoj narednoj fazi nakon što se ispoštuju sva, sve instance te procedure, proglasi i strateškim projektom. Što se tiče radnika rafinerije odnosno djelatnika, njihove, razgovor između menadžmenta, kompanije i sindikata o kojima sam upoznat, idu u nekoliko smjerova. Jedan dio radnika i dalje će ostati na poziciji Siska u okviru, dakle proizvodnje odnosno postrojenja koje nastavljaju s radom odnosno novih oblika poslovanja. Jednom dijelu radnika ponuđen je prelazak na poziciju Rijeka odnosno na rafinerijsko postrojenje u Rijeci u kojem je u ovom trenutku u tijeku najveće ulaganje u industrijsko postrojenje u RH od '90.-tih godina na ovamo, dakle riječ je o delayed coker postrojenju u vrijednosti 4 milijarde kuna. A za jedan dio radnika planira se i upravo ste to i naveli u svom pitanju i zbrinjavanje putem otpremnina, ono što svakako u upravi odnosno menadžment INA-e ističe je da ovaj socijalni dijalog kontinuirano traje i da te otpremnine su u pravilu oko 60% veće od prosječnih otpremnina u RH. Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre Ćoriću, hvala vam lijepa na odgovoru. Pozitivno je da se planiraju daljnja ulaganja u INA-u na području Siska i uz podršku Vlade RH, no moram izraziti nezadovoljstvo svih Sišćanka, Sišćanki i Sišćana poslovnom politikom MOL-a koja se provodi od 2003.g. kada je MOL otkupio 25% + 1 dionicu i kada su MOL-u prepuštene pozicije članova uprava nadležnih za financije i nabavu jer jedan od prvih poslovnih poteza MOL-a bio je prekid suradnje sa sisačkim hrvatskim tvrtkama koje su proizvodile odjevne predmete za sve inine radnike. Isto tako vjerujem da nema niti jedne Sišćanke ili Sišćana koji se slaže s takvom poslovnom politikom MOL-a koja u konačnici i dovodi do otkazivanja Ugovora o radu radnicima rafinerije. Hvala vam lijepa.
Sada će poštovana zastupnica Marijana Puljak postaviti pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče vlade, dopustite mi na početku samo da kažem da su građani na neki način već umorni od svađa i prepiranja, pogotovo na ovim aktualnim prijepodnevima, posebno nekih bahatosti i nepristojnosti na aktualnom satu, samo bi voljela reć da nećemo u tome sudjelovati, niti davati povoda za to već iskoristiti ovo vrijeme da damo neke prijedloge, tražimo mišljenje vas i vaših članova vlade o njima, želite li ih prihvatiti i kada ih mislite implementirati? Pa evo prvog prijedloga i pitanja, svi ćemo se ovdje složiti kako su naši poduzetnici i njihovo poslovanje opterećeni velikim nametima, pogotovo parafiskalnim nametima kojih ima evo i više od pet stotina, slažemo se kako i te parafiskalne namete treba ukinuti ili drastično smanjiti, te smanjivanjem poreza i birokracije omogućiti našim poduzetnicima da dišu, da stvaraju nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta i tako kreiraju bogatije društvo koje onda može biti i socijalnije i brinuti o najpotrebitijima. Iskoristit ću ovdje ovu priliku i dati vam prijedlog čijom bi realizacijom ova vlada pokazala dobru volju da želi krenuti u smjeru smanjivanja opterećenja našemu gospodarstvu, a to je ukidanje obaveznog članstva u HGK-u, HOK-u, te ukidanje obavezne članarine HTZ-u. Članstvo u tim komorama bi trebalo biti dobrovoljno, ako su članovi zadovoljni, vide da te organizacije zastupaju njihove interese, neće se nikoga morati prisiljavati silom zakona da bude njihov član. Dakle evo moje pitanje vama, namjerava li ova vlada ukinuti obavezno članstvo u HGK i HOK i obaveznu članarinu HTZ-u i kad to namjeravate napraviti? Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Puljak, evo ja zahvaljujem i vama i zastupniku Zurovcu koji zajedno imate 3 mjeseca staža u HS na lekcijama o tome kako bismo se mi ovdje trebali ponašat, što je to kodeks i način odgovaranja što je to demokracija, što je to dijalog, što je to debata, ja vam se zahvaljujem na tome, a i g. Zurovcu koji komentira plan, plan financijski za obnovu Grada Zagreba nakon potresa, a nije glasao za zakon kao ni vaš klub. A vi ste se, kolko se ja sjećam, transparentno našli tu na trgu i dogovorili da zastupnica koja je izabrana na listi za koju je g. Dončić mislio da će imat 68 mandata pređe transparentno baš kod vas dvije, a da g. Zurovec bude sad prvi koji obnavlja Zagreb, a protiv zakona je, ali to je dobro, to su prvi dani staža novih zastupnika u HS-u i dobro je da uz vaše lekcije nama i mi imamo priliku nešto reći o vašim debijima. Što se tiče rasterećenja, ja sam siguran da ste vi pratili koliko je rasterećenja je provedeno u našem 1. mandatu. Podsjetit ću još jednom, samo poreznih rasterećenja više od 9 milijardi kuna. Administrativnih rasterećenja, čini mi se, 2,7 milijardi kuna, akcijski planovi koji su išli za tim da smanjimo parafiskalna i neporezna davanja, ovdje je sada ministar Horvat na drugoj dužnosti, ali mislim da će biti oko milijardi i 115 milijuna kuna, ako se ja dobro sjećam sa naših zadnjih rasprava u svibnju. Dakle, politika naše Vlade su daljnja rasterećenja. Politika obveznih članarina u komorama, odnosno zajednici koju ste vi spomenuli je tema koja je godinama tu na dnevnom redu, postoje određeni krugovi zainteresirani da prihodi ovih komora ili zajednica valjda budu 0 pa da se financiraju ne znam točno iz čega, ne bi li možda neki drugi dobili prostor za djelovanje. Ja tako otprilike razabirem između redaka poruke ovoga što vi nama govorite. Ministar Ćorić, novi ministar gospodarstva je već na početku ovoga svoga mandata, koliko je meni poznato, obavio razgovore sa čelnicima dviju komora koje su u njegovoj nadležnosti, dakle, to su HGK i HOK i uvjeren sam da će u dijalogu u realnim procjenama gledati na koji način, kako se može ili treba poboljšavati zakonski okvir koji regulira njihovo djelovanje, a dijalog intenzivan sa Hrvatskom turističkom zajednicom ima nova ministrica turizma i sporta. Ja ću još jednom podsjetiti, a vi dolazite iz Splita, da smo unatoč tmurnim predviđanjima od samo 30% turizma u odnosu na lanjsku rekordnu sezonu, mi prema dosadašnjim podacima, zahvaljujući i djelovanju HTZ-a, naravno i Vlade i Ministarstvu turizma i svih aktera u hrvatskom turizmu, sada na brojevima od otprilike oko 50% od najbolje rekordne sezone. Dakle, sve te organizacije, sve te komore, udruge, imaju neki svoj smisao, imaju neke svoje zadaće. Da li one mogu biti i racionalnije, da li troškovi mogu biti manji, mislim da mogu. Evo, trenutno je, koliko se meni čini, u okviru HGK u tijeku proces velike racionalizacije i troškova i smanjivanja broja ljudi, ali takve i slične organizacije imaju sve zemlje i sve one djeluju i daju doprinos hrvatskom gospodarstvu i turizmu. Hvala.
Izvolite, očitovanje.
Dakle, evo, upravo ono što sam govorila, bit ćemo konstruktivni. Dobijemo ovako jedan emotivan odgovor. Tražim pisani odgovor na ovo pitanje, koje odgovor je trebao biti da ili ne. Iz ovako dugog odgovora mogu samo zaključiti dakle da niste spremni ukinuti ove članarine. Ako usporedimo Hrvatsku sa sličnim zemljama, prevladava dobrovoljno komorsko članstvo, npr. u Estoniji, Norveškoj, Poljskoj, Bugarskoj, Sloveniji. Dapače, jedan od razloga zašto je u Sloveniji to uvedeno kao dobrovoljno je što obavezno članstvo u konfliktu s konvencijama Svjetske organizacije rada, koja preporuča isto, dobrovoljno udruživanje. Ako su, ne, uopće dovodim u pitanje razloge postojanja tih komora i njihov rad, ali ako su članovi zadovoljni njihovim radom, vrlo rado će u njima i dobrovoljno sudjelovati i plaćati članarinu. U doba krize poduzetnici se nisu okretali tim komorama već su osnivali nova udruženja, poput udruge Glasa poduzetnika, tamo dobrovoljno sudjeluju i dobrovoljno plaćaju članarinu. Ako se, ako HGK i Obrtnička komora misle da dobro rade svoj posao, čega se boje, zašto se boje dobrovoljnog članstva? Hvala.
5. pitanje, poštovana kolegica Dragana Jeckov uputit će Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja. Izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani g. ministre. Kao što znate, na istoku Hrvatske, postoje osnovne škole u kojima se cjelokupna nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, što je u skladu sa zakonom. Međutim, te škole nisu registrirane kao manjinske škole, što već nije u skladu sa zakonom. Problem registracije ovih škola te pitanje prijenosa osnivačkih prava nisu riješeni iako je od mirne reintegracije prošlo više od 20 godina. Naravno da pozdravljam činjenicu da su druge nacionalne manjine svoje škole bez problema uspjele registrirati kao manjinske, međutim, spomenut ću da se kao najčešće opravdanje za neregistriranje manjinskih škola srpske nacionalne manjine ističe činjenica da se kod drugih nacionalnih manjina radi o stečenim pravima, što u primjeru srpske zajednice navodno ne postoji, iako svi pozitivni propisi RH garantiraju ravnopravnost svih nacionalnih manjina. Moje pitanje za vas je što kanite poduzeti kako biste spomenute škole na istoku Hrvatske koje pohađaju pripadnici srpske zajednice, registrirali kao manjinske, jer podsjećam, zato postoje potrebni uvjeti koji su predviđeni pozitivnim zakonodavstvom u RH.
Izvolite odgovor.
Radovan Fuchs
Hvala lijepa poštovana zastupnice. Mislim da se radi o problemu one 3 škole koje se nalaze u Baranji, dakle gdje je postavljen zahtjev za prijenos osnivačkih prava sa regionalne uprave na lokalnu upravu i zaista, Zakonom o znanosti i obrazovanju za osnovne i srednje škole, čl. 96., mislim, predviđena je ta mogućnost da ukoliko se škola, koja izvodi nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a ta škola se osim toga nalazi i u području gdje je utvrđena ravnopravnost jezika, postoji mogućnost da lokalna vlast zatraži prijenos osnivačkih prava za regionalne na lokalnu. To je čini mi se učinjeno u ovom slučaju, međutim jednako tako tim istim zakonom Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH nema ingerenciju nad donošenjem takvih odluka nego je takva odluka o prijenosu prava jedino i isključivo u nadležnosti regionalne uprave i samouprave. Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučilo je županiji da razmotri zahtjev lokalne zajednice i jedino na osnovu njihove odluke ovo prenošenje vlasništva je moguće.
Izvolite očitovanje.
… samo da podsjetim da Općine Borovo, Negoslavci i Markušica su početkom 2015. sukladno odredbama Zakona odgoja i o obrazovanju podnijele zahtjev za prijenos osnivačkih prava sa Vukovarsko-srijemske županije, ali isto još nije učinjeno jer se odgovornost prebacuje između županije i ministarstva. Spomenut ću zaključak Odbora HS-a za ljudska prava iz 2016. kao i zapravo i dopis koje je uputilo vaše ministarstvo 2019. godine u kojem se navodi da se Zakon o odgoju i obrazovanju u tom čl. 96. primjenjuje na sve školske ustanove u kojima se nastava izvodi osim na hrvatskom jeziku i pismu, provodi i na jeziku i pismu nacionalne manjine i to ne samo na ove školske ustanove koje su zatražile nego i na drugog. Mi i dalje imamo neprovođenje zakona, ja vjerujem da ćete vi kao ministar svim svojim ovlaštenjima utjecati da se ove manjinske škole registriraju pod uvjetima koji su propisani zakonom jel nije u redu, nije ni ispravno postupati da sve nacionalne manjine imaju registrirane škole, osim kada je u pitanju Srpska nacionalna manjina, e tada se ne mogu registrirati škole kao manjinske. Hvala vam.
Šesto pitanje poštovana kolegica Maja Grba Bujević, postavlja ministru zdravstva Viliju Berošu. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, premijeru, potpredsjednici i ministrice i ministri. Postavila bih pitanje prof. Viliju Berošu. Pandemija uzrokovana novim korona virusom zahtijevala je kao što i danas u konačnici zahtijeva složen odgovor, multidisciplinaran i stručan pristupa, a pred sve zdravstvene radnike kao i zdravstveni sustav najveće izazove brzog donošenja odluka sa ciljem spašavanja života ljudi i zdravlja. Pravodobnom reakcijom koju je zdravstveni sustav proizveo u pripremi, prevenciji, pripravnosti i odgovoru na ovu kriznu situaciju geografski malu RH stavili ste uz bok zbog svjetskih sila koje su imale adekvatan odgovor na ovu noćnu moru. U borbi protiv ove epidemije nije bilo propisanih smjernica, a nije bilo ni mogućih scenarija unaprijed definiranih s obzirom da nas je virus iz dana u dan sve više iznenađivao. Jedan od velikih izazova je bila potreba, a i danas je moguća da se zbrine veliki broj životno ugroženih ljudi čiji životi ovise o niti, stoga su ispod radara malo prošle izvrsna priča o primarnim intenzivističko-respiratornim centrima koji nisu imale puno zemalja. Stoga vas molim da malo pojasnite čemu služe ti centri, kako su oni uopće nastali i jesu li ti primarno intenzivističko-respiratornim centri ispunili svoju ulogu?
Izvolite odgovor.
Vili Beroš
Hvala lijepa. Poštovana gospođo saborska zastupnice. Potpunost ste u pravu. U udžbenicima nije pisalo kako odgovoriti na ovu ugrozu i moram reći da smo učili i prilagođavali se u hodu. Naime, razvojem epidemije još u Kini bili smo svjesni da se ista može prenijeti u Europu i vrlo rano je aktiviran krizni stožer Ministarstva zdravstva i počeli smo promišljati kako odgovoriti na tu ugrozu. U početku mislili smo da će biti dovoljno angažirate određene kapacitete pojedinih zdravstvenih ustanova, prilagoditi ih liječenju bolesnika COVID pozitivnih i isto tako respiratorno ugroženih i da će to biti način odgovora. Međutim, gledajući težinu kliničke slike, broj oboljelih i nažalost broj umrlih, poglavito u susjednoj Italiji uvidjeli smo dva osnovna elementa koja su krizna za adekvatan odgovor, a to je preopterećenost zdravstvenog sustava i rani ulaz virusa u bolnice znači u zdravstvene ustanove. Pokušavajući naći odgovor na ta dva velika izazova, formirali smo strategiju koja je naša originalna o potrebi formiranja primarnih intenzivističko-respiratornih centara za liječenje najtežih oboljelih, ali isto tako ukoliko bi broj oboljelih, a koji nisu životno ugroženi i nemaju težu kliničku sliku porastao pripremili smo i sekundarne centre. Vrlo rano smo uvidjeli da Klinika za infektivne bolesti koja je podnijela glavni teret i nosi ga i danas u borbi protiv COVID-19 epidemije nije dovoljna svojom veličinom ni brojem respiratora, imaju samo od 38 do 40 stoga smo planirali kako to napraviti. S obzirom na geografski oblik „Lijepe naše“ odlučili smo se da u svakom od velikih gradova regionalno osnujemo te primarne intenzivističko-respiratorne centre, tako su oni formirani u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku naravno uz takav centar u Klinici za infektivne bolesti. Angažirali smo sve moguće kapacitete, izbrojali smo koliko u RH ima respiratora, koliko stacionarnih, koliko transportnih i pokušali smo se organizirati čim je bolje da bi odgovorili na eventualni porasta broja oboljelih, poglavito teško oboljelih. U Zagrebu smo se iz niz specifičnih okolnosti, o kojima sada neću govoriti jel je to više stručno infrastrukturno pitanje odlučili smo se pretvoriti dio KBC Dubrava u primarno intenzivistički centar sa mogućnošću instalacije 250 respiratora s time da smo, i na tome iskazujem zahvalnost HV-u i još podigli ekspedicijski kamp HV-a u blizini Dubrave i instalirali instalacije koje omogućuju primjenu kisika, ne respiratora, ali primjenu kisika što je vrlo važno u tim uvjetima. Dakle, to je bio naš odgovor, mislim da je bio adekvatan. Srećom nismo koristili te kapacitete, međutim mogu reći da je preko 1200 bolesnika bilo liječeno u primarno intenzivističko respiratornim centrima, preko 150 na respiratorima i 170 ih je nažalost egzitiralo i mislim da su ti centri u ovom trenutku opravdali svoju svrhu, ali isto tako moramo znati da je budućnost i jesen neizvjesna, prema tome držimo u pripremi čitavo vrijeme te kapacitete. Naravno oni su bili u trenutku, u lipnju kad su brojevi novo zaraženih bili manji, bili su smanjeni, zbog turizma smo određene kapacitete ipak u priobalju zadržali, ali smo u svakom trenutku spremni i sposobni ponovno aktivirati ako će doći do takve situacije.
Izvolite očitovanje.
Poštovani g. ministre, najljepše vam se zahvaljujem na odgovoru. Meni kao liječniku te struke je itekako važan vaš odgovor zato što je to zapravo primjer najbolji na koji ste na jedno mjesto stavili sve znanje, struku, vještine, u konačnici i zaštitu opremu koja je u takvim centrima posebne vrste i na taj način ste zapravo proveli nadzor nad cijelim sustavom zbrinjavanja zaista kritično oboljelih ljudi. Brojevi liječenih ljudi u tim centrima itekako dovoljno govore, a i smrtnost nije velika za razliku od znatnog broja centara koji su odnosno zemalja koje su radili na drugačiji način. Stoga ja mislim da je bilo vrijedno spomenuti ovo na ovoj sjednici kako bi šira javnost dobila informaciju o tako jednom specifičnom načinu na koji je Hrvatska odgovorila na najteže pacijente i nadam se da ćemo te centre što manje koristiti u budućnosti, makar mi je drago da ste ih ostavili u funkciji u ovakvoj u kakvoj je danas. Hvala vam najljepša.
Pitanje br. 7. poštovana zastupnica Marijana Petir postavit će ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Predsjedniče, poštovani predsjedniče vlade, ministri. Ministrice Vučković, evo kriza sa covid-19 zorno je u stvari pokazala kako je strateški važno ulagati u domaću proizvodnju hrane jer je opskrba stanovništva hranom pitanje nacionalne sigurnosti. Naši građani odazvali su se radu, apelu hrvatskih poljoprivrednika i tijekom krize su kupovali domaće proizvode. No, sa fleksibilizacijom tržišta, otvaranjem granica, popustio je taj jedan prvotni entuzijazam za kupovinu domaćih proizvoda, a uvoz poljoprivrednih proizvoda ponovo je počeo biti kamen spoticanja hrvatskim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici tvrde da sezonsko voće i povrće ulazi u Hrvatsku po dampinškim cijenama iz trećih zemalja, a analize pokazuju da bi se slična situacija mogla dogoditi i u sektoru mesa zbog viškova koji su se pojavili na europskom tržištu. Zanima me hoće li se pojačati kontrola kvalitete voća i povrća koje dolazi ha hrvatsko tržište iz trećih zemalja jer znamo da je tamo dozvoljeno prskanje sa zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena u EU, pa je takvo voće i povrće osim što je nelojalna konkurencija našim proizvođačima ujedno i štetno za potrošače? Također me zanima planira li ministarstvo uvesti propisivanje kvalitete proizvoda i na taj način doprinjeti smanjenju uvoza i boljem pozicioniranju hrvatskog domaćeg poljoprivrednog proizvoda na tržištu jer kad bi se primjerice propisalo da je svježe meso ono koje je iz klaonice do prodavaonice stiglo u roku od 48 sati vjerujem da više ne bi imali problem sa plasmanom domaćeg mesa na tržištu? Hvala lijepo.
Ministrice izvolite odgovor.
Marija Vučković
Hvala lijepa. Poštovana zastupnice, gđo. Marijana Petir, proizvodnja i potrošnja lokalno proizvedene hrane u fokusu je djelovanja Ministarstva poljoprivrede i cijele Vlade RH. Kao što ste i rekli, u jeku pandemije covid-19 doista je osnažena nacionalna svijest o potrebi povećane potrošnje domaćih proizvoda za koje nerijetko ističemo s pravom da su visoko kvalitetni i vrijedni. Međutim, u EU sukladno Ugovoru o funkcioniranju i sveukupnoj pravnoj stečevini, vrijedi i to treba jasno reći, sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala. Mi ne možemo kršiti zakonodavstvo ni pravu stečevinu koju smo preuzeli, a sva hrana u EU koja se troši mora zadovoljavati uredbe koje reguliraju tržišne standarde, sljedivosti i sigurnost hrane. Mi ne možemo reći bez dokaza i argumenata koje provode nadležna tijela da je neka hrana manje ili više kvalitetnija od druge. No isto tako možemo analizom rizika pojačano kontrolirati i itekako možemo reći da je hrana koja je prešla puno manje kilometara na svom putu do potrošača, od polja do stola, sigurno prilično izgledno bolja i kvalitetnija i to često ističemo. Razmišljamo o uvođenju, o uvođenju dodatne regulative u pogledu kvalitete i zahtjeva, no provjerom odnosne europske regulative došli smo do zaključka da bi ona vrijedila samo za hrvatske proizvođače i mogla bi im barem u kratkom roku uzrokovati prilično značajne dodatne troškove i manju konkurentnost u međunarodnom okviru. Ono što je put koje ističe ovo Ministarstvo poljoprivrede i hrvatska vlada jest pod 1. smanjenje, povećanje cjenovne konkurentnosti, povećanje produktivnosti jer ona nije dovoljna i rada i uloženih drugih resursa, zemlje i uvjetnih grla i svega ostalog, promocija naše kvalitete, isticanje onoga što pouzdano znamo, primjerice da je 96% hrvatskog mlijeka najviše prve klase, da je od 100% povučenih proizvoda zbog nedostatne kvalitete i zdravstvene sigurnosti, preko 80% onih koji dolaze izvan Hrvatske i to ističemo. Možemo uvesti nacionalnu oznaku kvalitete i to hoćemo i pravilnik nam je nedavno identificirala Europska komisija to će biti hrvatska dokazana kvaliteta i poticati ulaganja u tehnologije, inovacije i povećanje proizvodnih kapaciteta.
Izvolite očitovanje.
Poštovana ministrice, mjere koje se poduzimaju svakako su hvale vrijedne, posebno želim istaknuti 11 mjera koje su tijekom ove krize odobrene poljoprivrednicima, ribarima i drvno prerađivačkoj industriji u iznosu od 350 milijuna kuna za osiguranje likvidnosti i za zadržavanje zaposlenosti. Naravno da pozdravljam najavu da će se dodatno osnažiti Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse. Zato što je nepoštena trgovačka praksa rak rana hrvatske poljoprivrede. Uvođenjem, to je moj stav, mislim da je to jako važno još jednom ponoviti, uvođenjem snažnih kontrola i propisivanjem kvalitete proizvoda na što mi imamo pravo kao država članica možemo stvarno smanjiti uvoz i osigurati bolji plasman hrvatskog poljoprivrednog proizvoda na tržištu što je naš interes. Slažem se da je jednako važno osnažiti domaću proizvodnju hrane i postići samodostatnost u ključnim sektorima. Najava kako će se propisati obaveza svih javnih naručitelja da za svoje kuhinje nabavljaju hranu sa hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je ključna jer ona ne znači samo osiguranje stabilnosti tržišta za domaći proizvod nego šalje i jasnu poruku da treba kupovati hrvatsko jer hrvatsko je najbolje. Hvala lijepo.
Idemo sada na 8. pitanje, poštovani kolega Zvonimir Troskot uputit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici i poštovani građani RH koji nas pratite putem ekrana. Hrvatska vojska je najveći ponos suverene i suvremene RH i u Klubu MOST-a smatramo da hrvatsko nebo moraju štiti najmoderniji vojni avioni. Gospodine predsjedniče Vlade s jedne strane smo na stol dobili ponudu SAD-a koja je naš dugogodišnji saveznik i prijatelj, a s druge strane ponudu Francuske. Diskutabilna je vremenska bliskost između ponude Francuske što se tiče aviona i Briselske financijske pomoći Hrvatskoj. Da li ste možda dali uvjetovani prihvat kupovine francuskih aviona kako bismo dobili financijsku pomoć od EU? I drugo pitanje, u vidu financijske pomoći koju smo dobili iz EU spominjali ste iznos od preko 22,5 milijarde EUR-a i na tom potencijalnom, naglašavam potencijalnom uspjehu vam i danas želimo čestitati jer pitanje da li ćemo sve te novce povući. Međutim, u vidu novog suverenizma kojeg vi propagirate možete li hrvatskoj javnosti izjasniti se kao predsjednik hrvatske Vlade zašto postignuće bez presedana odbijate radije izraziti kao 170 milijardi hrvatskih kuna, nije li to suverenizam bez presedana? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa poštovani zastupniče Troskot. Moram priznati da sam fasciniran sa devitantima danas. Dakle, da vas sad citiram vi u Klubu MOST-a smatrate da smo mi dobili 22,5 milijarde EUR-a na Europskom vijeću uvjetovano jer sam ja što, pristao predsjedniku Macronu da ćemo mi kupiti Rafal. Jeste vi to sada rekli? Je li ja vas dobro razumijem? Dakle, ja sam oduvijek smatrao da je MOST jedna kavarska demokracija, jedno ogovaranje koje se zbiva po kafićima, cestama, trgovima, ne znam gdje, ali ovoliku neozbiljnost, ovoliku neozbiljnost ovakav čemer i jad od teze to stvarno nisam očekivao. Vi ste meni zadnji put kad smo bili ovdje, pričali smo o Europskom vijeću, vi ste imali ekspoze o EUR-u. Doći će EUR-o na dnevni red. Danas ste pokazali da taj beskraj laži, spekulacija, nevjerojatnih teza, izmišljanja, takvu kreativnost koju vi posjedujete u MOST-u ja ne znam jeste li vi član ili ne, to nigdje nema, to zaista nigdje nema, a i vi ste došli iz ove aktivističke skupine. Dakle, to je prvo, dakle to je jedna nebuloza. Nikakve veze nema natječaj za višenamjenski borbeni avion s pregovorima koje ja u ime hrvatske Vlade vodim na Europskom vijeću, o čemu, o višegodišnjem financijskom okviru koji se kao što znate počeo raspravljati nakon komunikacije komisije u svibnju 2018. godine, 2018. Nakon toga kriza Covida, ne samo WFO za nas nikad povoljniji, veći nego ovaj prethodni, nego i drugi instrument EU iduće generacije. Ovo što vi govorite potencijalno, slušajte malo što govori ministrica Tramišak, u našem mandatu 101% ugovoren od višegodišnjeg financijskog okvira od 2014. – 2020., više od 40% isplaćenog ukupno plus, minus dobit za naš proračun, ministre Marić 28 milijardi kuna više iz Europskih fondova u hrvatski proračun nego naše uplate. Što se tiče konverzije EUR-o u kunu pa možda niste vi baš čitali sve što mi govorimo. Rekli smo 165 milijardi kuna, ako bude 170 to će biti sjajno, dapače, odlično. Dakle, ja vas molim radi higijene u javnosti nemojte izlaziti sa ovakvim tezama, one su krive, netočne, vas kao novog zastupnika dekredibiliziraju u startu. A što se tiče aviona, 4 su ponude koliko je meni poznato, 4, ne 2. nemamo s jedne strane američku, a s druge strane francusku, imamo tu i švedsku ponudi i izraelsku ponudu. Mogle su i još neke države dati ponudi pa nisu. Dakle te jeftine, lažne trikove, aluzije na nekakve dogovore, na nekakve dilove u nekakvim mračnim kuloarima o tome da mi iz proračuna dobijamo 22,5 milijarde eura da bi ili 165 ili 170 milijardi kuna da bismo mi onda zbog nevjerojatne vremenske bliskosti kupili Rafal. Pa to ne može nitko drugi izmisliti nego kreativci u Mostu, niko, niko. To je jedinstveno nešto. Evo ja vam čestitam na toj kreativnosti, siguran sam da ćete za nju dobivati dalje potporu jednako kreativnih kao i vi.
Kolega Troskot oprostite, prije nego što uzmete riječ samo se javio kolega Zekanović za povredu Poslovnika.
Poštovani predsjedniče Sabora. Naravno čl. 238. kolega Troskot je stvarno pristojno postavljao pitanje bez ikakvog komentara na lik i djelo Andreja Plenkovića, on je koristio riječi nebuloze, laži, obmane i mislim da ste itekako prekršili čl. 238. Poslovnika, smatram da ga trebate opomenuti. Radi se o stavku da svojim ponašanjem dakle da omalovažava i vrijeđa zastupnike i to je stvarno bez presedana.
Kolega Zekanović ajde prepustite meni da reagiram ako smatram da je to potrebno. Kolega Troskot ima sada dvije minute pravo isto tako iznijeti svoj stav, očitovanje pa ćemo vidjeti što će reći. Izvolite.
Hvala vam. Poštovani gospodine predsjedniče Vlade. Nažalost po vašoj reakciji smo opet vidjeli da smo opet pogodili u žicu koja vas je zaboljela. Ono što vam kao mladi saborski zastupnik želim reći da je vrlo ne inspirativno imati predsjednika Vlade koji je nesposoban mladoj osobi odgovoriti na adekvatan način na pitanja koja su stvarno od interesa i nas saborskih zastupnika, ali i građana koji nas prate putem ekrana. Pitanje prvo vam je bilo postavljeno iz razloga što vi imate problem sa transparentnošću jer vi niste povjerenstvu predali račune iz Finske još, a noćenje u Finskoj se sigurno ne može usporediti sa kupnjom borbenih aviona i nama je u velikom interesu pratiti tako veliku transakciju od nekoliko milijardi eura, kuna, dolara koje će hrvatski građani platiti za obranu hrvatskoga neba. Vezano za drugo pitanje gospodine Plenkoviću, ne znam jeste li svjesni činjenice da vas je drugi put upozorio prof. Stiglitz sa Sveučilišta u Columbiji koji je rekao da hrvatska ekonomija tako krhka nije spremna za ulazak u Eurozonu u ovome trenutku, to ne znači da u nekoj daljnjoj budućnosti nećemo biti spremni. A zašto vam to govorim gospodine Plenkoviću? Pod broj jedan, iz razloga što nemamo održivu proizvodnost rada, pod broj dva odnosno imamo otklon i divergenciju od prosjeka eurozone odnosno Njemačke. Drugi kriterij je troškovi proizvodnje također imamo otklon od eurozone i Njemačke i treće imamo strukturnu asimetričnost ekonomije u odnosu na Eurozonu i Njemačku iz razloga što su Eurozona uglavnom usmjereni prema proizvodnji, a Hrvatska prema uslugama. I pitanje vam je bilo postavljeno iz razloga što krivim ekonomskim politikama i provođenjem krive monetarne politike danas će ljudi u budućnosti izgubiti poslove jer ćemo jedinu ekonomsku politiku tada imati otpuštanje radnika i za te radnike ćete već danas preuzeti odgovornost. Hvala lijepa.
Sada je na redu zastupnik Pero Ćosić, on svoje pitanje postavlja Olegu Butkoviću ministru mora, prometa i infrastrukture. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice, ministri. Svoje pitanje kao što ste čuli ministru mora, prometa i infrastrukture gospodinu Olegu Butkoviću. Poštovani ministre, znamo da su se brojne gospodarske grane zbog posljedica uzrokovanih COVID-19 našli u zaista jednoj nezavidnoj poslovnoj situaciji, no pohvalno je što je Vlada pravovremeno reagirala i pomoćima gospodarstvo očuvala mnoga radna mjesta. I kako je vidljivo u posljedicama pandemije su stradali sektori turizma i prijevoza, a pošto se prijevoz nalazi u vašem resornom ministarstvu pa možete li mi reći koje je sve mjere vaše ministarstvo poduzelo kako bi se pomoglo građanima, ali i poduzetnicima u tom prometnom sektoru kako bi se olakšala ta nastala situacija. Pa evo posebno me zanima situacija s kojom se suočavaju poduzetnici koji se bave povremenim prijevozom putnika. Naime, osluškujući njihove inicijative možemo čuti da je njihovo poslovanje zaista ugroženo zbog jednog drastičnog pravila poslovanja koje se kreće od 95 do 98%. oni jesu dobili ove potpore za očuvanje radnih mjesta, ali po njima to nije dovoljno i opstanak njihovih poduzeća je ugrožen, a posebice zbog kako oni kažu zbog kratkoga trajanja moratorija i kamata koje im obračunavaju lizing kuće. Pa evo prema nekim podacima taj sektor zapošljava 20.000, ima 15.000 vozila i 30% tih vozila kako kažu je na lizingu. I evo poštovani ministre zanima me što je sve poduzeto i koje se daljnje mjere poduzimaju kako bi se očuvala i ova važna grana hrvatskog gospodarstva?
Izvolite ministre, odgovor.
Oleg Butković
Poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani zastupniče hvala vam na vašem pitanju. Kao što ste i sami kada ste postavili pitanje ustvrdili da je ova situacija u kojoj smo se našli uzrokovana naravno pandemijom korona virusa najviše pogodila sve segmente društva, ali u prvom redu turizam i promet i u tom smislu smo kao ministarstvo paralelno nakon što je Vlada donijela čitav niz mjera zbog očuvanja radnih mjera i likvidnosti hrvatskog gospodarstva i hrvatskih poduzetnika i mi donijeli neke mjere koje su naravno bile dobrodošle, a išle su u pravu da naravno spasimo hrvatsko gospodarstvo, da ga održimo i da olakšamo i održavanje onoga što nam je bilo bitno, a to je dobre turističke sezone. Tako smo u tom smislu donijeli nekoliko odluka, jedna je odgoda sezonskog povećanja cijene karata na trajektima, druga je da nije bilo povećanja, 10%-tnog povećanja na cestarina na autocestama, i naravno, 3. da smo uveli dodatne popuste za 3. i 4. kategoriju vozila na hrvatskim autocestama, kako bi naravno, i tom dijelu kamionskog prometa pomogli da može bolje funkcionirati. S druge strane, donijete su i mjere što se tiče naravno i održavanja tranzitnih koridora, to je sve rađeno u suglasnosti sa EU komisijom i zemljama, naravno u okruženju i članicama EU, a isto tako, za vrijeme pandemije je željeznički teretni promet bio u povećaju, tako da u tom dijelu nije bilo nikakvih problema. Ono što je ključno, da smo pripremili jedan dokument, to je program državnih potpora koji je namijenjen sektoru prometa, i Vlada RH je donijela odluku krajem lipnja, to je ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava 600 milijuna kuna koji se provode preko 2, preko HBOR-a i HAMAG Bicra i u tom dijelu je HBOR već pokrenuo proceduru i dodijelio određena sredstva ljudima koji su zadovoljavali kriterije, a s druge strane, naravno, tvrtkama koje su zadovoljavale kriterije, a s druge strane, HAMAG Bicro će to učiniti kroz nekoliko dana, budući da još potpisuju ugovore sa poslovnim bankama. Što se tiče povremenog prijevoza, ta kategorija je sigurno imala najveći udarac, budući da se povremeni prijevoz putnika u Hrvatskoj najviše oslanja na turističku sezonu, transfer putnika, izlete, itd. Budući da toga nije bilo, ja sam nekoliko puta primio predstavnike povremenog prijevoza putnika zajedno sa Ministarstvom turizma, budući da se mi u tom dijelu i preklapamo, neću reći u ingerenciji, ali u djelatnosti zapravo čime se oni bave, i u tom smislu, naravno da i mjere Vlade RH koje su i sada donijete i produljile su se do 31.12.2020. g. itekako pomogle i znam da im je to zaista bilo neophodno, a s druge strane, ovih 600 milijuna kuna koje idu preko HBOR-a i ovog konkretno, točno HAMAG Bicro, jer oni su za te manje tvrtke, a to će isključivo koristiti u povremenom prijevozu, mislim da će im biti zaista nešto što će im pomoći da održe svoje poslovanje. Ono što je ostalo problematično kod povremenog prijevoza, to su moratoriji na kamate, mi smo, mi nismo nadležni za taj dio ni Vlada RH niti ministarstvo, ali smo, naravno, apelirali na leasing kuće da prihvate taj jedan prijedlog i neke od leasing kuća su prihvatile moratorij i mislim da je to dobra odluka, ali evo, ovom prigodom, još jednom apeliram i na druge da se otprilike godinu dana, jer vjerujemo da će ipak situacija biti bolja .../Upadica: Hvala vam ministre./... da se onda i to prihvati. Hvala vam.
Izvolite, očitovanje.
Hvala vam lijepo poštovani ministre na vašem detaljnom odgovoru iz koga je ovo definitivno vidljivo da je i vaše ministarstvo i Vlada RH donijela određene mjere, reagirala odgovorno i pravovremeno i tako da je evo sa svojim reakcijama očuvala gospodarstvo u ovako teškim uvjetima, ali evo, ova 2020. g. pored svih ovih mjera, sigurno će ostati upamćena kao godina sa jednom smanjenom gospodarskom aktivnosti. Evo, jučer iz medija smo imali, mogli pročitati kako je Jadrolinija i Hrvatske ceste, kako je prihod im pao, na razini 70% godišnjeg prošlogodišnjeg prihoda, dok zračne luke su imale jako velik pad i ostvarile su samo 20% godišnjeg prošlogodišnjeg prihoda. Ovaj prihod od 70% sigurno je po meni održiv za jedno kratko vrijeme, ali ovaj prihod od 20% je neodrživ i tim tvrtkama treba dosta pomoći, tim, pomoći ovim mjerama. Te mjere su većinom, većim dijelom, dobrim dijelom uzrokovane pandemijom koronavirusa i evo ja podržavam sve ove mjere koje se, koje je Vlada uvela i vaše ministarstvo da se nastavi daljnja pomoć za očuvanje radnih mjesta do kraja godine sa 4 tisuće kuna za svakog uposlenog kod ovih poduzeća i tvrtki koje imaju dosta smanjenje prihode, znači ispod 60% prošlogodišnjih prihoda. Pozdravljam također, i ove tzv. „Covid kredite“ koji će, evo, možda omogućiti ovim najviše pogođenima da prežive ovo vrijeme i evo, ja bih vas zamolio možda još za dodatne napore da obavite razgovore sa kreditnim institucijama, leasing kućama, kako bi se i ovim najugroženijima pomoglo jer dugoročno ni jedni ni drugi neće dobro proći ako ovo duže potraje, znači trebalo bi promijeniti neke, revidirate te kreditne odnose.
Sada bih molio zastupnika Vladimira Bileka da svoje pitanje uputi ministrici Nataši Tramišak, ministrici regionalnog razvoja i fondova EU, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovani predsjedniče Hrvatske Vlade, potpredsjednici, poštovana ministrice, ministri, uvaženi kolege i kolegice. Pa kao što ste rekli, ja bih svoje pitanje danas postavio ministrici regionalnog razvoja i fondova EU, gđi. Nataši Tramišak. Znamo da je, a i vidimo iz izvješća da stvarno u proteklom mandatu je povećana apsorpcija sredstava EU fondova. Naravno, dio toga .../Govornik se ne razumije./... država kao takva, dio toga jedinice lokalne i regionalne samouprave. Naravno, problem je malo sa fiskalnim kapacitetom tih jedinica lokalne i regionalne samouprave, pogotovo uslijed ove pandemije i nepunjenja proračuna u onim željenim ili planiranim načinima pa evo, moje pitanje prema vama je, da li će se i ove, odnosno i iduće godine biti raspisani javni pozivi za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini za 2020. odnosno za 2021. g., kako bismo i sve one kandidirane projekte koji su odobreni, mogli i provesti i izraditi sve ono ostalo što smo planirali. Hvala.
Izvolite odgovor.
Nataša Tramišak
Hvala poštovani i poštovani zastupnici i zastupnice. Poštovani zastupniče Bilek, zahvaljujem se na postavljenom pitanju. Vezano uz fond za sufinanciranje provedbe europskih strukturnih investicijskih projekata, za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave. U cilju povećanja apsorpcije sredstava upravo u ovom programskom razdoblju iz europskih strukturnih investicijskih fondova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU od 2015. godine. provodi putem javnih poziva Fond za sufinanciranje provedbe projekata. Do sada je bilo otvoreno 5 javnih poziva, gotovo 950 milijuna kuna je uloženo sredstava u sufinanciranje upravo tih projekata. Ono što se nažalost dogodilo početkom ove godine, a to je da je uslijed pandemije korona virusa bilo potrebno izvršiti rebalans državnog proračuna te su se sredstva za većinu investicijskih projekata na razini Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU smanjivala. Slijedom toga tako se dogodilo i sa Fondom za sufinanciranje provedbe europskih projekata. Ono što je važno za spomenuti je da smo i dalje u razgovoru i dogovorima sa Ministarstvom financija kako bismo pronašli model za dugotrajne i trajnije rješenje kojim se ne bi dodatno opterećivalo državni proračun, a pronašao model kako bi jedinice lokalne i regionalne samouprave, njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici imali određen dodatni iznos sufinanciranja projekata kako bi mogli realnije, pravilnije i sami projicirati i financijsku konstrukciju čitavog projekta. Evo, hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo poštovana ministrice. Pa upravo kao što ste rekli tih gotovo milijardu kuna u proteklih nekoliko godina omogućilo je upravo zamah kandidiranja projektima jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tu su mnogi projekti koje je podržala Vlada, recimo ne znam kroz mjere 741 i kroz ruralni razvoj i regionalni razvoj gdje su izgradnja vrtića, poput onog u Jelisavcu, u Josipovcu u Držanovcu, gdje je izgradnja nerazvrstanih cesta, cesta koje vode kroz naselja gdje ljudi nisu imali ni asfalta, ni uređene bankine ni ništa drugo i upravo zato je bitno da takav fond i da takvi natječaji se nastave i dalje kako bismo mogli provesti te projekte do kraja i kako bi općine mogli završiti i financiranje tih projekata i izvođenje, da ne bi na kraju još bili penalizirani i evo pa nadam se da ćemo uspjeti i u budućem razdoblju dobivati takva sufinanciranja kako bismo što veću apsorpciju projekata mogli i operativno izvesti. Hvala lijepo.
Pitanje broj 11. poštovana zastupnica Ivana Posavec Krivec postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Kolegice i kolege ja ću svoje pitanje uputiti predsjedniku Vlade RH gospodinu Andreju Plenkoviću. Poštovani predsjedniče Vlade RH jeste li vi razgovarali sa vašim ministrom Tomislavom Ćorićem, ministrom koji u vašoj Vladi drži dva iznimno važna resora o tome kako se u njegovom kabinetu dogovarala posebna, slobodno ću reći i povlaštena cijena za vjetroelektrane investitora Milenka Bašića. Prije nekoliko dana naime u tišini Vlada je razriješila pomoćnika ministra Ćorića gospodina Validžića jer je zahvaćen istragom USKOK-a. Vi često u medijima ponavljate da institucije trebaju istraživati sve one koji su zahvaćeni ovom istragom. No, mene posebno zanima, a vjerujem da to zanima i hrvatsku javnost. Smatrate li vi da je moguće da ministar nije znao što mu radi pomoćnik? I znate li vi da je isti taj ministar ili možda bolje reći je li to isti ministar Ćorić koji je potpisao studiju koja je išla na ruku investitoru Bašiću? Ukratko pitam vas jeste li kao predsjednik hrvatske Vlade poduzeli sve da se rasvijetli ono što se radilo u kabinetu vašeg ministra? Hoćete li i vi dalje djelovati nezainteresirano i čuditi se svaki puta kada USKOK iskopa nešto novo o nekom od vaših ljudi iz vaše Vlade? Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Posavec Krivec, kolegice iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Što se tiče borbe protiv korupcije, najbolja borba protiv korupcije, jedina prava i ispravna, kad DORH, USKOK, PNUSKOK u policija rade svoj posao u potpunosti, samostalno, nepristrano i profesionalno i da njihov rad donosi rezultate, a to je da se u zakonom predviđenom procesu ukoliko ima za to sumnji i ako se to pred sudom dokaže kazni onoga tko se bavi korupcijom. To je jedino načelo koje mene i kao predsjednika Vlade i kao političara i kao pravnika u ovoj temi vodi. I upravo je to dokaz ovaj slučaj kojeg ste vi spomenuli da u vremenu naše Vlade i DORH i USKOK i policija svoj posao rade u potpunosti samostalno neovisno koje su osobe i koji dužnosnici predmet njihovog interesa. I tako će biti i dalje. Što se tiče, vi ste kazali, u tišini smijenjen, ne smijenjen je na sjednici Vlade, pod točkom kadrovska pitanja, objavljeno za sat vremena nakon sjednice Vlade. Nema nikakvog drugog tihog proceduralnog konteksta da bi netko bio smijenjen sa tog mjesta. Što se tiče ministra Ćorića i Ministarstva zaštite okoliša i energetike u toj fazi, dakle ja želim da ova tema, ova tema CEMP-a se rasvijetli ne u ovoj završnoj fazi, ovo je faza kraja priče, ja očekujem da se ona razmota, klupko, od 2003. od kad je projekt krenuo, od 2003. kad je projekt krenuo, pa i 2010., pa i 2013., ajmo staviti na stol pa da mi vidimo što je sve u toj temi bilo bitno, tko je i kakve odluke i zašto donosio u kontekstu ovoga projekta CEMP-a i vjetroelektrana. To je ono što mene zanima. Što se tiče ministra Ćorića, on se više puta očitovao o ovoj temi, više puta, mi smo razgovarali, koliko ja razumijem on ništa apsolutno sa ovim nije imao, a što će od ovoga procesa biti to će se dokazati u postupku koji tek treba slijediti, ali podsjećam odmotajmo klupko skroz pa vidimo tko je tu sve, kako i što činio na tu temu. Bilo je tu ljudi i iz vaše stranke, saborskih zastupnica nekada vaših, članica vaše vlade koji su bili dosta glasni medijski o ovoj temi, prisjetite se malo toga, bilo bi dobro da se i toga prisjetimo. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala …/Govornik se ne razumije/…HS. Pa očito je da kroz ovaj odgovor koji je predsjednik vlade dao na vrlo konkretno postavljeno pitanje je jasno da u ovoj vladi postoji određena doza nervoze. Nije to ni čudo zato što se ovdje radi o pitanju funkcioniranja jednog cijelog ministarstva, o sumnjama na vrlo rasprostranjenu koruptivnu mrežu. Dakle, predsjedniče, USKOK vam je otkrio jednu kariku, pa drugu kariku u tom koruptivnom lancu i očigledno je da se taj koruptivni lanac protezao kroz nekoliko ministarstava. Naravno, pitanje je i koliko godina se protezao kroz sva ta ministarstva i koliko je dobro u tim ministarstvima zaživio. Vi imate jedan fini odgovor za sve nas i za hrvatske građane, to je odgovor koji smo mogli očekivati, a on glasi „neka hrvatske institucije rade svoj posao“. Ja ću vas samo podsjetiti i vas i hrvatsku javnost da je riječ ovdje o osobama, svim osobama koje su bile pod istragom, sve su to osobe bile članovi vaše vlade, ne samo da su bili članovi vaše vlade, oni su bili i članovi vaše stranke. Stoga, ne bez razloga to pitanje postavljam vama jer biste vi za mene kao zastupnicu u HS trebali biti primjer i oličenje kako treba funkcionirati hrvatska vlada i vi biste trebali biti osoba koja bi trebala raspetljati sve te koruptivne priče. Stoga, mene zanima jeste li vi kao predsjednik hrvatske vlade učinili sve da se ta koruptivna priča raspetlja? Ministar Tomislav Ćorić sam kaže da je njegov put najviše vezan uz vas, uz vas osobno. Pa ako ste toliko bliski kao što to kaže ministar Ćorić, važno je znati i što ste sve vi znali i što poduzimate da i ova vlada ne gradi takvu jednu koruptivnu mrežu kakvu je, sudeći po istrazi USKOK-a, …/Upadica: Hvala vam/… izgradila vaša prošla vlada? Hvala.
Idemo sada na pitanje br. 12. poštovani kolega Hrvoje Zekanović isto tako postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade, ja sam vam prije točno godinu dana postavio jedno pitanje, pa ću ga, evo ga opet postaviti jer nisam prošli put dobio odgovor, a imali ste godinu dana da malo razmislite o odgovoru. Prvo je bilo pitanje vezano uz generala Milivoja Petkovića, niste se mogli sjetiti tog generala Milivoja Petkovića, kasnije sam vam ja objasnio tko je, danas ga opet spominjem jer danas je 16. rujna, evo general Medved to pretpostavljam itekako dobro zna, dan kad je napadnut i obranjen Šibenik '91.g., a general Milivoj Petković koji čami u Hagu on je bio ratni zapovjednik i čovjek koji je zaslužan za obranu Šibenika. Znam pouzdano da ga niste kontaktirali nikako za vrijeme svog mandata, a niti u ovoj zadnjoj godini. Ja vas pozivam, evo ne samo pitanje nego i sugestija jedna, čak i zamolba, evo danas ga nazovite, ima čak i video vezu, možete s njim komunicirat, nazovite ga, bit će mu iznimno drago da taj jedan heroj Domovinskog rata koji čami u Hagu dobije poziv od predsjednika Vlade RH, pa možete zamoliti i prijatelja Milanovića da mu se i on eventualno javi. Drugo pitanje je vezano uz ovaj ovdje modni detalj koji mi nosimo, koji mi je, za koji mi je maloprije g. Jandroković rekao da ga nosimo iz solidarnosti. Vaš znanstveni savjetnik u vladi g. Lauc je rekao da to nema smisla. Ako ćemo biti solidarni ajmo onda svi koji su jutros popili tablete za tlak ajmo ih svi popiti. Dakle, dogovorite se, opet ta nedosljednost stožera. Evo tu je i ministar Beroš. Ljudi koji će se sutra cijepiti, neko će se htjeti cijepiti, hoće li on morat nositi maskicu zato što je to rekao, vi ste to rekli ili g. Jandroković ili Beroš ili to ima nekakvog smisla? Također je tu i kolega Malenica koji je također to prebolio. I na posljetku jedno kratko pitanje iako bi ih imao 100, kad mislite zaštititi život od njegovog početka odnosno od začeća?
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa zastupniče Zekanović. Meni je drago da ste se vi oporavili od korone. U jednom trenutku bili su neki odjeci da je, kako je ono bilo „pivom korona protiv korone“ i na kraju teška bolest, jel tako bilo? Niste dobro čuli. Dobro, znate vi dobro o čemu ja govorim. Meni je drago da ste vi dobro i da imate antitijela i da ste otporni, to će nam svima biti drago. Što se tiče pitanja šestorke, dakle i naša vlada kao i sve druge Vlade RH su aktivno radile kroz niz aspekata, pravnih aspekata, stručnjaka, potpore, komunikacije, kako bi dali određene potpore u tom procesu. Ja pretpostavljam da vi to znate. Tom temom se u hrvatskoj vladi logično i ispravno bave ministri pravosuđa. Porazgovarajte malo sa ministrom Bošnjakovićem, pa ćete čuti detalje o aktivnosti. Što se tiče ove druge teme o vašim predstavama glede maske, ne maske itd., sva ta pitanja proceduralna, pa i najave, ocijene zakonitosti i ustavnosti rada u HS, ja prepuštam HS, nisam vam ja adresa za to. Dobro? Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče vlade, opet mi niste odgovorili na moja pitanja, generala Petkovića niste ni spomenuli košto sam slušao, nešto ste promrmljali na početku, nisam vas stvarno razumio, evo tu kolege spominju da ste spominjali nekakvo ne znam pivo, ja sad ne znam. I gledajte, ljudi se razbole tu i tamo i vi ste svojevremeno '90.-tih godina bili bolesni, pa ste ozdravili, meni je drago da ste ozdravili, ali ja se nikad ne bi naslađivao, znači vašoj bolesti, na kako se vi zapravo nekako između redaka naslađujete, kako se sprdate zapravo s tim, znači teško je biti bolestan i vi ste bili bolesni pa eto Bogu hvala danas ste zdravi, imamo zdravog predsjednika Vlade. Niste mi odgovorili pitanje o zaštiti života, niste mi odgovorili. Zašto niste? Ne znam zašto niste? Sumnjam nažalost da ćete i danas napraviti taj korak i nazvati generala … Petkovića, pa evo možda general Medved to napravi. Evo ja vas generale pozivam da svog kolegu koji čami u zatvoru već puno godina, a on je kao i vi zaslužan da je danas Andrej Plenković predsjednik Vlade jer je omogućio slobodu hrvatskom narodu, bilo bi stvarno fino da ga se sjetite. Što se tiče maskica, nisu to performansi predsjedniče Vlade nego vi imate jednu funkciju koja je najodgovornija u državi i onda ja vama kao najodgovornijem čovjeku tražim od vas vaš stav o tome. A vaš znanstveni savjetnik tu ima jasan stav, pa valjda kada ga plaćate valjda i slušate njegove savjete. Gospodin Lauc je jasno rekao da on ima antitijela jer ih ima, imam ih i ja, ima ih i ministar Malenica i da on ne treba nositi više maskicu jer ne može biti zaražen niti koga može zaraziti. Zašto vi plaćate Lauca ako ga ne slušate? Ja ne znam sada, jel ga vi plaćate? Znanstveni savjetnik Vlade navodno, valjda ga plaćate. Ok, možda volontira čovjek nije bitno, super još bolje, eto hvala vam na tom što volontira.
Idemo na pitanje broj 13, poštovana kolegica Danica Baričević postavit ćete pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak. Izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani premijeru, štovane ministrice i ministri, poštovane kolegice i kolege sve vas skupa pozdravljam. Evo ministrice, donošenjem Zakona o otocima nakon 20 godina stvorena je osnova za bolju kvalitetu života na otocima kroz demografsku revitalizaciju, kroz bolju prometnu povezanost, kroz kvalitetnije gospodarstvo. Ministrice, kažite mi koliko je sredstava u mandatu Vlade Andreja Plenkovića uloženo u hrvatske otoke i jesu li otoci predviđeni sad u ovom novom višegodišnjem financijskom okviru? Hvala.
Izvolite odgovor.
Nataša Tramišak
Poštovana zastupnice Baričević. Dakle, kao što ste istakli Zakon o otocima, stvoren je regulatorni okvir kao jedan od bitnih preduvjeta za daljnji razvoj otoka. Ono što je važno ovdje za istaknuti da je u prethodnom mandatu Vlade premijera Plenkovića iz nacionalnih sredstava dakle iz državnog proračuna uloženo gotovo 450 milijuna kuna kroz različite programe koji se provode na otocima, što u kapitalna ulaganja, poticanja otočnog gospodarstva, hrvatski otočki proizvod, ali i ono što je dodatno važno za spomenuti subvencioniranje cijene zdravstveno ispravne vode. Tu jedno od krucijalno važnih pitanja za same otočane i otočno stanovništvo gdje se je već donijela odluka Vlade u prethodnom mandatu za povećanje subvencionirane količine vode sa 45 kubika na 85 kubika u cijeloj godini bez ograničenja potrošnje. Jedna od vrlo važnih stavki koje su sami otočani isticali kao vrlo bitno za poboljšati u odnosu na sve ono stanje koje su imali prije. Dakle, spomenuli ste i važnost novog programiranja odnosno novog višegodišnjeg financijskog okvira EU od 2021.-2027. godine. Ovom prilikom ću istaknuti da je pri kraju izrada Nacionalne razvojne strategije koja je usko vezana uz novo programiranje. Jedan od ključnih prioriteta i područja intervencije su upravo hrvatski otoci, završava se i registar otoka sa 1244 otoka, otočića i hridi koji su klasificirani sukladno zakonu. Ono što je tu dodatno važno za istaknuti da ćemo upravo zajedno sa regionalnim razvojnim agencijama i regionalnim koordinatorima gdje su svrstani otočni koordinatori početi izradu plana razvoja otoka zajedno sa planom razvoja županija. Svi projekti i programi koje je potrebno rješavati na području otoka ovdje spominjem uz ovo što smo istakli pitanje rješavanja zdravstveno ispravne pitke vode za stanovnike, prometne povezanosti i sve one razvojne projekte koji su nužni i potrebni, programirat ćemo tako u novom programskom razdoblju 2021.-2027. u okviru NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska. Tako da očekujemo jedan bottom up pristup znači intenzivnu suradnju upravo sa otocima sa gradovima, općinama i sa županijama koje obuhvaćaju teritorijalnu nadležnost nad otocima. Dodatno, htjela bih istaknuti da je u ovom proteklom razdoblju od 2014.-2020. godine u okviru sredstava iz fondova EU uloženo 5,5 milijardi kuna u razvoj otoka. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Evo život i rad 140.000 otočnih stanovnika zaista obiluje mnogim specifičnostima u odnosu života na kopnu pa također velike su razlike u životnim prilikama za one koji žive na velikim ili većim otocima u odnosu na one manje ili udaljenije od kopna. Zaista ministrice skrb o otocima nosi niz specifičnosti, veseli me i za svaku pohvalu su sva ova sredstva i ulaganja Vlade u mandatu Andreja Plenkovića. Veseli me da će vam prioriteti biti u budućem financijskom okviru otoci i oni su zaista sad postali već prostor ugodnog i sigurnog življenja za domaće otočno stanovništvo, svakako su atraktivni kao turistička destinacija i sigurno pozitivan prihod RH. Evo kao otočanka veseli me da sutra u višegodišnjem financijskom okviru će biti zaista prilike i za obrtnike i poduzetnike da ostvare svoje cjelogodišnje poslovanje na otocima jer uvijek kažem da su otoci neobrađeno zlato u koje valja u njega ulagati na dobrobiti svih otočana. Dakle, uvjerena sam da će Vlada RH na čelu sa našim otočaninom, Hvaraninom Andrejom Plenkovićem i dalje se zalagati, posebice za održivi razvoj otoka u svjetlu otočne samoodrživosti, samodostatnosti u svjetlu budućnosti pametnih otoka koji je koncept razvoja EU za otoke. I svakako veseli me i u svijetlu, evo čiste energije, čistog i zdravog okoliša za život nas otočana. Hvala lijepa.
Pitanje broj 14. poštovana zastupnica Mirela Ahmetović postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
…/Govornica nije uključena./…
Malo vas molim poštovana kolegice isključite se. Možete krenuti.
Poštovani predsjedniče Vlade, suradnja Milana Bandića i HDZ-a traje od 2016. godine kada je Milan Bandić ponudio 2 ruke u saboru za saborsku većinu, a vi ste ih svesrdno prihvatili. Međutim, HDZ je doduše uvijek vješto podržavao Bandića, da iza leđa, iza očiju javnosti, međutim isto tako vi ste odgovorni za tu suradnju i to taj partnersko koruptivni odnos jer ste odnosno HDZ je upravo pod vašim vodstvom taj odnos i ozakonio u zagrebačkoj skupštini. I taj je odnos odnosno dogovor vrlo jednostavan i razumljiv, Bandić može pustošiti zagrebački proračun, a vi imate saborsku većinu. Danas odjednom zagrebački HDZ otvara oči i kaže da Bandić vodi Zagreb u ponor, a i vaša ruka je pogurala naš najveći grad upravo u ponor i od toga ne možete pobjeći. Stoga vas predsjedniče Vlade pitam, znači li izostanak podrške HDZ-a izvještaju o izvršenju proračuna Grada Zagreba da gradonačelnik Milan Bandić više nema vašu političku zaštitu i možemo uskoro i mi ovdje i hrvatski građani očekivati konačno njegov odlazak u Remetinec ili on može računati na vašu političku zaštitu do kraja ovog mandata? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Poštovana zastupnice Ahmetović na trenutak sam zatvorio oči i mislio da je gospodin Maras i dalje u saboru. Ja ne znam čime izazvani vi koji dolazite sa otoka Krka evo i kolegica Baričević je otočanka, vi imate most, ali Krk je otok, otvarate temu, dolazite iz VIII. Izborne jedinice koja ima veze niti sa I. izbornom jedinicom, ima veze sa Gradskom skupštinom Grada Zagreba. Dakle, moj standardni ljubazni odgovor vašim prethodnicima ovdje u saboru, koji su koristili Hrvatski sabor i ovu sabornicu za teme gradske skupštine da se obratite vašim kolegama članicama i članovima SDP-a u gradskoj skupštini i da gradske teme podižu tamo gdje je za njih mjesto. Vaše aluzije, aluzije o tome da netko uživa političku zaštitu, pa će onda njemu se nešto ne dogoditi ili će se dogoditi u biti razotkriva kao što smo ovih dana u jednom širem procesu razotkrivanja, razotkrivanja to je vrlo važna riječ u ovom kontekstu ovih nekoliko dana, kako vi na to gledate. Znači da je to neki vaš kolega s kojim vi glasate o nekom proračunu onda bi ga vi valjda štitili. Prema tome, ja vam predlažem da mi drugi put razgovaramo o LNG-u, da govorimo o plutajućoj jedinici za prihvat, skladištenje, uplinjavanje, da govorimo o tome da će brod koji trenutno putuje prema Hrvatskoj biti u funkciji od 1. prosinca, da su znatno smanjeni troškovi sa izvornih 380 na 233 milijuna EUR-a, da ćemo na taj način osigurati energetsku neovisnost, diversificirati opskrbu plinom, da će Hrvatska na taj način ojačati svoju, svoj položaj na energetskoj karti Europe. To su teme koje sam ja iskreno očekivao da će vas zanimati, a ne da se ničim izazvani bavite gradskom skupštinom, temama glavnoga grada. Kada dođu izbori, a izbori će biti za sve jedinice lokalne i područne samouprave to će biti u svibnju ove godine, tada će HDZ imati svoje kandidate kao što ih uvijek ima za sve ključne dužnosti, sve gradove osobito velike gradove i za Grad Zagreb i za sve županije i uvjeren sam da ćemo na tragu ovih fantastičnih procjena o rezultatima parlamentarnih izbora vašega kolege i kandidata na izborima za predsjedništvo SDP-a koji je maloprije postavljao pitanje ostvariti opet malo bolji rezultat nego što vi to projicirate u svojim analizama, a one su bile oko 68 zastupnika 5. srpnja pa je to bilo jedva povrh 40 i to sa 10-tak partnera. Evo, ja vam se zahvaljujem, a ove teme neka raspravljaju u gradskoj skupštini. Hvala.
Prije odgovora samo sekundu, kolegica Glasovac je podigla povredu Poslovnika. Izvolite.
Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, propustili ste upozoriti gospodina premijera da je oskvrnuo Članak 14. Poslovnika Hrvatskog sabora koji daje pravo saborskom zastupniku u ovom slučaju zastupnici da pita premijera što god želi u Hrvatskom saboru, on je tu gost i on mora pristojno odgovarati, a ne docirati zastupnici što bi ona njega trebala pitati, a što ne bi smjela pitati. Od javnog je interesa znati i čuti odgovor na pitanje zašto …/Upadica: Hvala vam./… zašto su građani RH već 4 godine žrtve korupcije, koruptivnog sporazuma Milana …/Upadica: Kolegice Glasovac hvala vam, isteklo je vrijeme./… Bandića i Andreja Plenkovića.
Ovdje nije bilo povrede Poslovnika. Predsjednik Vlade može odgovoriti na način na koji on smatra da je dobar, ispravan. O tome će naravno suditi onda hrvatski građani jel im se svidio taj odgovor ili nije, ali ovdje nema povrede Poslovnika. Kada bi tako restriktivno tumačio ovaj Poslovnik onda bih opomene morao davati gotovo stalno. Izvolite kolegice Ahmetović, očitovanje.
Poštovani predsjedniče Vlade o LNG-u smo mogli razgovarati kada se o njemu radilo, ali vi ste to odbijali, vi niste odgovorili niti na jedan moj dopis, a onda ste pred kamerama lagali da vršite komunikaciju sa jedinicom lokalne samouprave konkretno općinom Omišalj. Nikad niste stupili u kontakt sa mnom, nikad jer vas nije briga za stanovnike općine Omišlja. A vaši nadmeni odgovori i ponašanje govore sve o vama i to vam netko u lice mora reći. Izgubili ste moralni kompas i neće to zauvijek trajati. Ničija nije gorila do zore pa neće ni vaša. Jednom ćete morati stat pred hrvatske građane i odgovarati za sve koruptivne radnje koje se dešavaju i pod vašim patronatom. Ono što vam moram priznati, neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on.
Što biste sad kolegice Glasovac, učinili na mome mjestu? Vjerojatno biste vi meni rekli da dadem opomenu kolegici Ahmetović ali kao što sam i onda rekao i sad stojim iza toga, svatko od nas ovdje odgovara za ono što kaže, što izgovori, koliko god to neugodno pa i lažno ponekad bilo.
Idemo sada dalje, sada je na redu poštovani kolega Josip Šarić koji će pitanje postaviti Ivanu Malenici, ministru pravosuđa i uprave, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjednike hrvatske Vlade, potpredsjedniče i ministri, pitanje za ministra Malenicu. Poštovani g. ministre Malenica, već duže vrijeme u našem javnom prostoru se vodi rasprava o reformi lokalne samouprave. S različitih strana stižu različite ideje, prijedlozi, razmišljanja, neki predlažu ukidanje županija, značajno smanjenje općina, radikalne prijedloge u smislu ograničavanja mandata župana, općinskih načelnika i gradonačelnika, Vlada je u programu jasno naznačila da će podići učinkovitost državne i lokalne odnosno javne samouprave i regionalne uprave, jedna od predviđenih mjera u postizanju tog cilja je značajno smanjenje broja lokalnih dužnosnika i omogućavanje funkcionalnog povezivanja općina. Poštovani ministre, možete li nam reći što ste dosada učinili kako bi se na idućim izborima birao manji broj lokalnih dužnosnika, koje promjene predlažete i kada bismo mogli očekivati te prijedloge zakona u Hrvatskom saboru? Hvala.
Poštovani ministar Malenica, izvolite.
Ivan Malenica
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvaženi zastupniče Šarić. Dobro ste istaknuli da je u programu Vlade za ovo mandatno razdoblje kao jedan od prioriteta stavljeno dakle osnažena državnost a kao jedan od ciljeva, potporna, učinkovita i transparentna država. U tom smislu mi u Ministarstvu pravosuđa i uprave pripremili smo izmjene triju zakona koje se odnose upravo na ostvarivanje tih ciljeva. Dakle, Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o gradu Zagrebu i Zakona o lokalnim izborima. Dakle, ta izmjena zakona ide u smjeru da se smanji broj lokalnih dužnosnika. Na izborima 2017. g. ukupno smo birali 1321 lokalnog dužnosnika, od te brojke, 745 je zamjenika. Ovim izmjenama zakona smanjit će se broj zamjenika za 645. Također, uvažavajući važnost predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, smanjio bi se i broj članova predstavničkih tijela kojih otprilike sad ima oko 8200 na oko 6600, dakle za otprilike 20%. Cilj je dakle kroz smanjenje broja lokalnih dužnosnika ali i smanjenje broja lokalnih članova predstavničkih tijela, dodatno fiskalno ojačati jedinice lokalne samouprave. Nekakav naš okvir izračun je da se radi o brojci oko 100 milijuna kuna koje bi dakle ojačale fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave. Što se tiče ukidanja općina, dakle radi se, odnosno jedinica lokalne samouprave, dakle radi se o temi koja je uvijek aktualna u javnom prostoru, u političke prostoru. Vi koji dolazite iz jedne jedinice lokalne samouprave, ne samo vi nego brojni ovdje zastupnici, shvaćate važnost jedinice lokalne samouprave i koliko je zapravo od ukupne brojke jedinica lokalne samouprave i regionalne 576 kojih imamo u RH, puno važnija dakle kvaliteta usluga koje se pružaju, standard tih usluga i zadovoljstvo građana u tim jedinicama lokalne samouprave. Kada bi to usporedili sa nekim državama koje su slične veličine kao Hrvatska poput Slovačke gdje daleko ima više jedinica lokalne samouprave, idemo u tom smjeru da se ojača kvaliteta usluga, da se poveća standard ljudi koji žive u tim jedinicama lokalne samouprave u tom smislu, dakle idemo prema funkcionalnom povezivanju jedinica lokalne samouprave. Ono što neki smatraju da se nikad neće dogoditi, dakle već se događa, mi smo i ovaj tjedan imali sastanak u Ministarstvu financija na tu temu, imamo slijedeći tjedan i sastanaka sam Udrugom gradova, već su 3 općine iskazale interes za funkcionalno povezivanje tako da vjerujem da će to funkcionalno povezivanje dovesti do određenih rezultata, da će zapravo građani više brinuti o tome kakva je kvaliteta usluga a ne o tome da li postoji 576 ili 428 jedinica lokalne samouprave. Dakle kroz ostvarenje programa Vlade, mislim da ćemo doći do toga dakle da građani budu zadovoljni i kroz projekt optimizacije jedinica lokalne samouprave gdje ćemo na jednom mjestu imati podatke o svim jedinicama lokalne samouprave koje će nam dakle biti podloga u to funkcionalno povezivanje i povećanje učinkovitosti u radu jedinica lokalne samouprave. Hvala.
Poštovani zastupnik Josip Šarić, izvolite.
Zahvaljujem se ministre Malenica, mislim da je ovo dobar put, funkcionalno povezivanje općina. Naime, ja sam gradonačelnik u 7. mandatu, malo neobično za hrvatske prilike, pa dopuštam si zapravo reći da dosta razumijem lokalnu samoupravu, upravo ovu nižu, ja bi to tako rekao i rekao bi da upravo kao što ste i vi ovdje prokomentirali da Hrvatska nema preveliki broj općina, gradova i županija ako se uspoređujemo sa drugim europskim zemljama, ja bi rekao da imamo dobro pogođenu lokalnu samoupravu koju smo napravili još 1993. g., to treba reći, za vrijeme Predsjednika Franje Tuđmana i HDZ-a, tada je ustrojen ovaj model lokalne samouprave. Rezultati takvog ustroja su puno funkcionalnija, puno izgrađena, puno kvalitetnija lokalna samouprava, puno bolji uvjeti života u svim našim sredinama, od najmanjeg sela do najvećega grada. Još jedan važan detalj u razvoju lokalne samouprave događa se upravo vladom Andreja Plenkovića i ovom reformom koja trenutno se provodi, a posebno se želim osvrnuti na funkcionalnu i financijsku decentralizaciju uvođenjem tzv. Fonda za izravnavanje, ovdje je i ministar Zdravko Marić i čestitam na tome. Naime, tom činjenicom uvođenja Fonda za izravnavanje sve JLS, sve male općine, manji gradovi, one sredine koje nisu mogle financirati svoj normalan život, razvoj projekata, razvoj komunalne infrastrukture, došle su sada u poziciju da konačno se ravnomjerno razvijamo kao i drugi dijelovi RH. Pa evo smatram to za potrebitim reć kada budemo promišljali u smislu daljnje budućnosti manjih općina i gradova što činiti sa njima. …/Upadica: Hvala/… Hvala lijepa.
16. pitanje postavit će poštovani zastupnik Krunoslav Katičić potpredsjedniku vlade i ministru financija Zdravku Mariću, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče sabora, predsjedniče vlade, ministrice i ministre, kolegice i kolege zastupnici. Kao što je reklo, pitanje je upućeno potpredsjedniku vlade i ministru financija g. Zdravku Mariću. Poznato, Hrvatska je 10. srpnja 2020.g. ušla u Europski tečajni mehanizam tzv. ERM 2, to je na neki način predvorje, znači ulaska u EUR-o. U njemu se moramo zadržati najmanje 2.g. i, a nedavno izraženoj konferenciji „Zlatni Ključ“, konferenciji hrvatskih izvoznika, govorilo se o svim prednostima uvođenja EUR-a, od nestanka tzv. valutnog rizika, mjenjačkih troškova preko olakšavanja sklapanja poslova hrvatskih poduzetnika ili do poslovanja inozemnih tvrtki u našoj zemlji do učinkovitijeg privlačenja investicija, pada kamatnih stopa ne samo za gospodarstvo nego i za građane. No pred Hrvatskom je tzv. mnogi mjere konvergencijskih ekonomskih kriterija koje treba ispuniti kako bi se ušlo u europsku zonu, od stabilnosti tečaja, cijena, niskih inflacija, ograničenja kamatnih stopa i nekih drugih uvjeta. S obzirom na situaciju povezanu sa korona krizom, koliko je Hrvatska na početku ove izazovne jeseni nastavlja ispunjavati te i na koji način te kriterije? I kao jedno potpitanje, nakon provođenja ovog tzv. grejs perioda moći, da li će u mandatu ove vlade ući u europsku zonu? Hvala vam lijepo?
Odgovor poštovanog potpredsjednika vlade i ministra financija Zdravka Marića, izvolite.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS, uvaženi zastupniče hvala vam lijepo na pitanju i na komentaru. Kao što ste i sami rekli, taj kolokvijalni termin predvorje, dakle jednog dugotrajnog procesa uvođenja EUR-a, namjerno govorim i spominjem riječ „proces“ jer to zaista je nešto što kao ni u dosadašnjoj fazi nisu se stvari događale preko noći, tako ni ono što slijedi ispred nas. Ja ću se samo kratko vratiti unatrag i elaborirati i potvrditi ove riječi koje govorim. Dakle, dobro ste i ispravno ste potvrdili kada je formalno Hrvatska ušla u devizni tečajni mehanizam 2. Godinu dana prije toga Vlada RH i HNB su supotpisali jedno pismo o našoj namjeri ulaska u devizni tečajni mehanizam, a isto tako da bismo uopće došli u situaciju da možemo takvo jedno pismo poslati da ono bude uopće razmatrano, trebalo je napraviti i određene iskorake, prije svega na području fiskalne politike i samog proračuna. Znate i sami da je dulji niz godina, prije, do 2016.g. Hrvatska imala poprilično visoke proračunske manjkove, rapidno rastući javni dug i to sigurno nisu bile okolnosti u kojima se zemlja može obratiti europskim institucijama sa tako jednom namjerom. Mi smo odgovorno pristupili tom poslu, stabilizirali javne financije i između ostaloga ispunili uvjete da možemo krenuti u te daljnje korake. Korona nas nije u tome ponukala odnosno nije nas na neki način odvratila, potvrdili smo kredibilitet i općenito vjerodostojnost i svega ono što smo činili jer i u takvim teškim izazovnim okolnostima ispunili sve ono što smo u samom pismu na neki način se obvezali i sada imamo ispred sebe jedno razdoblje koje kao što ste i sami dobro u pitanju i u komentaru potvrdili, sa sobom podrazumijeva i ispunjavanje tih tzv. konvergencijskih kriterija. Što se tiče vremenskog okvira, minimalno 2.g., iskustva dosadašnja zemalja koje su uvodile EUR-o, od Slovenije 2,5.g. do Litve čak 10,5.g. Dakle, ponavljam još jedanput, ništa se neće dogoditi preko noći, dakle ispred nas je jako puno još posla. Stabilnost cijena, stabilnost tečaja, stabilnost kamatnih stopa, sve su to stvari koje naši građani itekako jako dobro znaju i prevoditi te konvergencijske kriterije na jezik svakog od naših građana mislim da je, neću reći, nepotrebno, ali njima sasvim dovoljno i mogu to razumjeti. U isto vrijeme stabilnost javnih financija se upravo potvrdila i pokazala u proteklim godinama, što zapravo znači kada nemate uravnotežene javne financije i kada imate ispod investicijski kreditni rejting i sve ono što je vezano uz to i po pitanju kamata, ali i po pitanju nekakve vaše reputacije i uvjeta poslovanja i svega onoga što zapravo vi kao zemlja nudite bilo domaćim bilo inozemnim investitorima. Što se tiče naših planova, već u proračunu za iduću godinu unatoč tome što je još uvijek na snazi odredba o privremenoj suspenziji fiskalnih pravila jer su okolnosti takve kakve jesu, mi ćemo u prijedlogu proračuna koji će biti u saborskim klupama u idućim tjednima odnosno mjesecima, sigurno predložiti proračun koji će biti kredibilan, vjerodostojan, koji će odgovoriti na ove izazove koji su i dalje prevladavajući jer cjepiva još uvijek nemamo, još uvijek je jako puno neizvjesnosti u svim promišljanjima i razmišljanjima, ali isto tako proračun koji će sa te strane biti dovoljno jak i snažan da može takve stvari održati, ali isto tako da pošalje jednu jasnu poruku da Hrvatska planira ispunjavati te konvergencijske kriterije, ne samo zbog samog EUR-a i procesa uvođenja EUR-a nego zato što smatra da je potrebno da Hrvatska ima jaku i kredibilnu fiskalnu politiku. U svakom slučaju odgovor na vaše zadnje pitanje koje je vrlo kratko, ja vjerujem da tijekom našeg mandata Hrvatska može uvesti EUR-o. Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Najljepše zahvaljujem na vrlo iscrpnom odgovoru mislim da je ovo što ste i sami kazali, nastavak, znači provođenja ovih .../nerazumljivo/... predloženih mjera će u znatnoj mjeri na neki način ojačati i oživjeti i osnažiti naše gospodarstvo što će vjerojatno za konačnici imati i za cilj pad kamatnih stopa što je dosta bitno u ovim svim turbulentnim vremenima koja su se dešavale, pogotovo za hrvatske građane. Kada se na to nadoda i ova situacija sa, posebno sa velikim dijelom Hrvatske koji se nalaze u Zagrebu, znači trebamo omogućiti, paziti i privoditi jako veliku brigu o tzv. javnim financijama kako bi kamatne stope i kreditnim institucijama na neki način omogućili da omogući i građanima, a i gospodarstvu, financiranje. Mislim da smo na dobrom tragu, mislim da su sve ove mjere koje ste sami rekli jako dobro idu. Drago mi je čuti da se ne zastaje s time, da ih se nije .../Govornik se ne razumije./... u pogledu što se tiče korona krize, mislim da će to sve biti u konačnici na dobrobit svih naših hrvatskih građana. Hvala vam lijepo.
Pitanje br. 17, kolega Miro Bulj postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Predsjedniče Vlade Plenković, postavio bih vam pitanje pošto ste bili jučer u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ne znam da li su vas upoznati da ljudi u Dalmatinskoj zagori nisu sigurni od ilegalnih migranata koji u posljednje vrijeme postaju sve agresivniji, doslovno ugrožavaju ljudi, otimaju ljude, kradu njihovu imovinu, uništavaju njihova vozila. Ne znam da li ćete iskoristiti i zaštititi te ljude, kako se vi pozivate, sigurna Hrvatska, ljudi su dolje nesigurni, ne osjećaju se sigurno, da li ćete u skladu sa zakonom donesenim o granici 2016. uputiti vojsku, hrvatsku, ponosnu, na hrvatsku granicu i napokon ispoštivati taj alat, taj zakon i ispoštivati Ustav prema građanima Dalmacije i Dalmatinske zagore, a tako i cijele naše granice jer policija radi svoj posao, ali nema dovoljno materijalno-tehničkih uvjeta. Još kad vidimo da su Slovenci uputili vojsku na granicu prema Hrvatskoj, kad znamo da je 60 tisuća ilegalnih migranata sad na granici, znamo da će eskalirati problem u Grčkoj, znači sve će doći, u biti u Hrvatsku. Da li ćete osigurati sigurnost građanima Dalmatinske zagore? Također, bih vas pitao, jučer ste govorili o projektima za Dalmaciju. Prije 2 godine ste imali sjednicu Vlade za 2 milijarde kuna. 0, ništa se nije ostvarilo, obećajete 22 milijarde sada iz potencijalnih europskih sredstava. Recite mi, što je s tim projektima. I još jedno pitanje na kraju za vas. Korona kriza je razotkrila puno toga, loših politika, vi ste izjavili da ste identificirali minere Nacionalnoga stožera. Možete li kazati nama, saborskim zastupnicima, koji su, koji biraju Vladu, tko su mineri Nacionalnog stožera civilne zaštite? Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupniče Bulj. Ja ne znam kako to vi kao suverenist i branitelj kune, sad najedanput o 22 milijarde eura. Ja sam mislio da je kolega rekao da treba govoriti 165 do 170 milijardi kuna, to bi bilo ispravno. Je li točno? Da bi bili konzistentni. Što se tiče migracija, dakle, ja ću vam još jednom ponoviti našu politiku. Naša politika je da hrvatske granice čuva hrvatska policija. Više od 6 tisuća hrvatskih policajaca danonoćno čuva hrvatsku granicu, koja je duga, koja je komplicirana za čuvati je u pojedinim dijelovima jer nema prirodnih granica poput rijeka i određeni migracijski pritisak postoji. Upravo zbog toga svo ovo vrijeme od 2015., '16. pa do sada na ovoj istočno-mediteranskoj ili tzv. zapadnobalkanskoj ruti hrvatska policija se pokazala kao ona institucija koja djeluje na tragu zaštite hrvatskih interesa, na zaštiti hrvatske granice i ne dopušta nezakonite migracije. I za to im ja, u ime cijele Vlade, još jednom zahvaljujem. Istinska obrana od mogućeg novog migrantskog vala treba se formirati na granici između Grčke i Turske. Između eventualno Bugarske i Turske. Ja sam osobno tamo bio kao što se sjećate, početkom ožujka i za razliku od ranije, lijeve grčke vlade, vlada na čijem je čelu naš stranački kolega, kolega Mitsotakis, dakle, vlada Europske pučke stranke, čuva čvrsto grčko-tursku granicu. Čvrsto je čuva i ne dopušta šetnju kroz grčki teritorij prema zemljama jugoistoka Europe i dalje prema zapadnoj Europi, odnosno članicama EU. U ovom trenutku mi ne vidimo za sada niti jedan opravdani razlog za angažiranje Hrvatske vojske. Ako ikada neke hipotetske okolnosti budu takve da zadaće koje trenutno radi hrvatska policija budu takvog obima da ih one zbog broja ljudi i materijalnih sredstava i tehnološke opreme koju koristimo samostalno ne budu mogli obavljati, mi možemo razmotriti i druge opcije. Sada to trenutno nije slučaj. Dapače, na razini Ministarstva unutarnjih poslova, na razini policije, mi komuniciramo sa nama susjednim zemljama o pitanju migracija, vodimo računa o toj temi na razini EU i nastojimo zaštititi naše granice, naše građane i njihovu imovinu i na tom tragu ćemo i nastaviti. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, da, ja sam bio jučer u Splitu, razgovarao sam i sa županom i sa gradonačelnikom, razgovarali smo o brojnim projektima, pa smo se isto tako prisjetili da je upravo odlukama ove Vlade radnicima zaposlenim u privatnom sektoru u Splitsko-dalmatinskoj županiji isplaćeno za očuvanje radnih mjesta 600 milijuna kuna. 600 milijuna kuna od ove hrvatske Vlade za očuvanje radnih mjesta u evo recimo to tako našoj Splitsko-dalmatinskoj županiji zastupniče Bulj. Što se tiče projekata, brojni projekti, a ministar Butković, ne znam je li tu, je idući tjedan u Splitu gdje će razgovarati o nizu infrastrukturnih projekata koji su prije svega vezani za njegov resor i nastavlja se provedba zaključaka, odluka Vlade. Hvala vam.
Očitovanje kolega Bulj. Izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru kod odgovora kolegi Troskotu kada ste me vratili na euro i kunu bili ste imali u svom govoru previše balkanizma i kardeljizma. Nadam se da će to izaći iz ove sabornice, da je to prošlo vrijeme. A što se tiče samih migranata, evo prije nekoliko dana u slovenskim medijima je rekao kancelar Kurz austrijski je da je politika otvorenih vrata bila greška i da će se sve učiniti da ilegalni migranti više ne ulaze. U HS-u niste dozvolili raspravu o Marakeškom kompaktu i ovo je dio toga plana, sve države ni oko nas susjedne nisu prihvatile Marakeški kompakt. Premijeru 60.000 migranata je trenutno na granici tisuću kilometara, gdje naša policija uza sav trud to ne može kontrolirati. Ljudima su ugroženi životi, životi i njihova imovina. Doslovno ljude otimaju sa pištoljem i nedavno starca kod Aržana od 77 godina su kroz šumu vodali. Ljudi su u strahu, to nije vaša agenda sigurna Hrvatska, ljudi su doli nesigurni. I onako ono malo ljudi kojima se izobećavalo puste projekte koji su otišli, ostalo ih je vrlo malo, ne osjećaju se sigurni za sebe. Što se tiče projekata premijeru, 2 milijarde kuna prije tri godine je obećano, do sada ništa, nula ova Vlada, ništa. Brza cesta spoj Sinja na autoput, navodnjavanje Sinjskog polja, navodnjavanje Imotskog polja, spoj Knina, tunel koji se obećaje kroz Kozjak, kroz Ravče-Drvenik 10 puta otvaran, Dračevac vojarna, znači samo obećanja. A to što ste vi dali Dalmaciji, Dalmacija puno, puno više u turističkoj sezoni. Ništa vi niste dali Dalmaciji, jedino uzimate Dalmaciji i zbog toga ljudi odlaze. Hvala.
Idemo dalje, kolega Damir Habijan postavlja pitanje Darku Horvatu ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, ministrice, ministri, kolegice i kolege. Kao što ste rekli svoje pitanje upućujem ministru Horvatu. Evo upravo danas objavljen je novi javni poziv građanima za subvencioniranje stambenih kredita što se do sada pokazalo kao odlična demografska mjera, ako uzmemo pogotovo u obzir da je u periodu od 2017. godine više od 13.000 mladih obitelji koristilo istu mjeru. Ako pogledamo izvješće o provedbi navedene mjere gotovo 8000 obitelji riješilo je svoje stambeno pitanje kupnjom stana, preko 3.500 kupnjom kuća, a 1.300 mladih obitelji je izgradilo kuću. Imajući u vidu sve navedeno, vro jednostavno pitanje, da li planirate u narednim godinama nastaviti sa ovim hvale vrijednim projektom? Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Darko Horvat
Hvala vam poštovani saborski zastupniče i na pitanju i na činjenici da je netko uopće primijetio da je danas objavljen predmetni javni poziv. Dakle, radi rješavanja stambenog pitanja, prvenstveno mladih obitelji, hrvatska je Vlada 2017. godine donijela Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, zakon koji ima svrhu poticati demografsku obnovu hrvatskog društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenja broja mladih obitelji koji iseljavaju iz RH. 2017., 2018. i 2019. u rujnu, a 2020. godine i u ožujku, a i danas dakle u rujnu raspisani su predmetni natječaji i već od 28. ovog mjeseca mlade obitelji koje za to imaju interes moći će podnositi svoju dokumentaciju i aplicirati za takvu subvenciju. Subvencija za stambeni kredit traje pet godina, povećava se za po dvije za svako novorođeno dijete i subvencije se kreću od 30 do 51% ovisno o indeksu razvijenosti pojedine općine ili grada na kojima će se graditi ili kupovati predmetna nekretnina. Odluku o odobrenju subvencioniranja kredita donosilo je do sada, a i dalje donositi će APN ili Agencija za promet nekretnina. U ovoj godini 2020. nastavilo se sa subvencijama, dakle prvi natječaj bio je otvoren od 30. ožujka do 30. travnja, zaprimljeno je 3.681 zahtjev i sa uključivo današnjim danom došlo je do sklapanja 3.014 ugovora o subvencioniranju stambenih kredita. Do današnjeg dana više od 13.000 obitelji na ovakav je način riješilo stambeno pitanje, a unutar tih 13.000 obitelji u tom periodu rođeno je više od 1.750 djece. Od rujna 2017. do rujna 2020. Vlada RH iz proračunskih je sredstava za ovu poticajnu mjeru isplatila nešto više od 243 milijuna kuna, 2017. nešto više od 2.4 milijuna, 2018. nešto više od 41 milijun, 2019. nešto više od 73 milijuna i do sada ove 2020. nešto više od 126 milijuna što kumulativno iznosi više od 243 milijuna kuna isplaćenih u obliku ovakve subvencije. Mi smo u pregovorima u pripremi ovog natječaja pozvali sve banke da se uključe u ovaj program, odzvalo se njih 14. Ponudili su bolju kamatnu stopu nego je ona bila prisutna u bilo kojem od dosadašnjih natječaja. Dakle, kamatna stopa unutar banaka kreće se od 2,12 do 3,5%. Danas je javni poziv objavljen. Izrada dokumentacije je već u punoj fazi, mi smo ispitivanjem, preliminarnim ispitivanjem uopće interesa za predmetni natječaj došli do mišljenja da će i u ovom natječaju biti prijava nešto više od 3.000 oni će se početi zaprimati od 28. rujna. Sredstva za isplatu te subvencije bankama …/Upadica: Hvala vam./… do kraja ove godine je osigurana u državnom proračunu.
Izvolite očitovanje.
…/Govornik naknadno uključen./… ministru na odgovoru i nadam se da će i ova rasprava odnosno ove informacije koje ste danas ovdje iznijeli i uvjete dakle sigurno zainteresirati dodatno sve ove mlade obitelji koje se misle javiti na predmetni javni poziv i mislim da se svi možemo složiti da je stambeno zbrinjavanje zasigurno jedan od uvjeta, sami ste to spomenuli, zapravo ostanka mladih obitelji upravo u našoj državi odnosno RH. Hvala lijepo.
19. pitanje poštovani kolega Marin Lerotić postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi premijeru evo oko 1.600 radnika i 500 OPG-ova direktno je vezano uz tvornicu u Kanfanaru, BAT-ovu tvornicu u Kanfanaru i nažalost sve češće slušamo o mogućem preseljenju proizvodnih pogona zbog nepovoljnih poslovnih uvjeta. Kada znamo da je tvornica odnosno BAT čini gotovo 5-tinu inozemnih ulaganja u Hrvatsku onda je svima jasno da bi odlazak tvornice bio veliki udarac za hrvatsko gospodarstvo i hrvatski proračun. Vi ste u lipnju posjetili tvornicu međutim evo do danas nema konkretnih odgovora na pitanje što se zbiva i hoće li proizvodnja u Kanfanaru ostati, a radnici i njihove obitelji odgovore čekaju. Evo, molim vas ovim putem da konkretno i jasno odgovorite što činite po pitanju ostanka proizvodnje u Kanfanaru. Hvala.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Lerotić. Što se tiče angažmana naše Vlade vi za vi ove teme, ali i brojnih drugih tema koje su vezane za Istarsku županiju mislim da smo to pokazali u proteklom mandatu, a to ćemo pokazati i u ovom mandatu da nam je Istra važna, da nam je važno istarsko gospodarstvo, da nam je važna istarska infrastruktura, pa jednako tako da nam je važno i dovršavanje istarskog ipsilona, da nam je posebno važna Opće bolnica u Puli, da su nam važne investicije u turizam, da nam važan ključni signal za oporavak i rad Uljanika u okviru novoga društva temeljem odluka naše Vlade, a jednako tako nam je važna daljnja aktivnost tvornice British American Tobacco u Kanfanaru. Točno je, ja sam posjetio BAT u lipnju, razgovarao sam sa čelnim ljudima te kompanije, oni su kao što znate u Hrvatskoj nakon što su kupili tu tvornicu od prethodnog vlasnika prije nekoliko godina. Kada su je kupovali, ja nisam bio prodavatelj, niste ni vi. Koliko ja razumijem sporazum između tadašnjega prodavatelja i aktualnoga vlasnika a tadašnjeg kupca je bio da će oni ostati u Hrvatskoj minimalno još 5 godina, a ako odu ranije da će plaćati određene penale, tako sam ja razumio da su okolnosti. Dakle, vrlo je važno da javnost ima punu informaciju i da shvati taj kontekst jer to se iz vašeg pitanja nije moglo razumjeti. Nama je kao Vladi itekako bitno da zadržimo radna mjesta, da zadržimo strane ulagače, jednako tako nam je bitno da održimo i poveznicu između proizvođača duhana primjerice u Virovitičko-podravskoj županiji tu mi je ministrica bivša Bedeković iz te županije koja jako dobro zna što to znači za proizvođače duhana jednako tako i za radnike koji su u Kanfanaru. Ministar Marić vodi razgovore sa predstavnicima BAT-a i ćemo uvjeren sam iznaći rješenje koje je u skladu i sa općom politikom Vlade, a isto tako i sa određenim temama koje su na dnevni red stavili predstavnici ove kompanije. Prema tome, Vlada je angažirana, razgovori traju, mi ćemo siguran sam doći do kvalitetnog okvira koji će i radnike zadržati i omogućiti da ova kompanija i dalje bude prisutna na našem tržištu i to sa proizvodnjom, a ne samo sa proizvodima i da bude i dalje izvozno orijentirana kao što danas već jest. Prema tome, Vlada će za BAT pronaći rješenje.
Izvolite očitovanje.
Hvala na odgovoru, nažalost nije bilo nedvosmisleno, mi ćemo i dalje pratiti i nadamo se kao što ste i na kraju rekli da ćete iznaći rješenje kako bi se nastavak proizvodnje u Kanfanaru održao. Ono što nam je isto tako bitno da Hrvatska pojednostavi proces poslovanja u Hrvatskoj svim poduzetnicima, ne samo tvornici duhana u Kanfanaru i na taj način da čim više pokušavamo poticati izravna inozemna ulaganja. Što se tiče bolnice i istarskog ipsilona kojeg često govorite kada su u pitanju investicije vaše Vlade u Istarsku županiju, vi znate i sami da Istarska županija po pitanju uplate u državni proračun je već 30 godina u suficitu odnosno puno više uplaćuje nego što joj se vraća tako da te investicije mi pozdravljamo, međutim nisu dovoljne kako bismo mi u IDS-u, ali prvenstveno građanke i građani Istre bili zadovoljni, te stoga očekujemo i daljnji, daljnje ulaganje na područje Istarske županije. Hvala.
20. pitanje poštovani kolega Milan Vrkljan, ponovo ide predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru prošli mandat hrvatska Vlada je završila prije 2 mj., iza sebe je ostavila 10 milijardi duga u hrvatskom zdravstvu. U ova 2 mj. nove Vlade na kojoj ste na čelu, dug hrvatskog zdravstva je samo u 5 najvećih hrvatskih bolnica, u KBC-ima, narastao za 300 milijuna kuna novog duga. Ja neću pitat ministra Marića da li on misli da je opravdano što prije mj. i pol dana ubacio 500 milijuna kuna u taj sustav, rezultati nisu nikakvi i neću pitati ministra Beroša zašto se to događa jer ako se sjećate, notorna doktorica Zadravec je našem ministru u onoj snimci uporno ponavljala zbog čega štiti ljude koje su devastirali financijski i stručno naše bolnice konkretno njenu, a on joj pomirljivim glasom odgovara ali „Dijana, znaš da ja o tome ne odlučujem“ i radi toga ja neću pitati ministra jednog ni drugog nego vas, što ćete napraviti u zdravstvu da se svakih par mjeseci ne ubacuje po par stotina milijuna kuna nego da se sustav uredi, oduzme iz ruku ljudi koji su ga stručno, financijski i na svaki drugi način devastirali i da to ne bude jedno područje u kome cijela Hrvatska može bankrotirati? Hvala vam.
Izvolite, odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa, poštovani zastupniče Vrkljan. Ja ovdje čitam a jako dobro shvaćam, i vi radite u Vinogradskoj? …/Upadica sa strane, ne razumije se./… Jel vi isto radite u Vinogradskoj? …/Upadica sa strane, ne razumije se./… Pa to je onda lako. Onda je to sad, imamo ovdje gđu. Ahmetović koja neviđenim formulacijama do sada govori o tome kako će nekome gorjeti svijeća i do kada, aludira na završavanje u nekom smislu koji bi trebalo biti optužba valjda za korupciju a vi sada umjesto da pitate tu temu koju ste izdvojili, financiranje zdravstva kolegu Beroša koji dolazi iz iste te bolnice kao i vi, Sestara milosrdnica, dižete temu prema meni impliciraju valjda da ja odlučujem o bolnicama. Ne odlučujem. O hrvatskom zdravstvenom sustavu odlučujemo svi zajedno, odlučujemo svjesni problema koje on ima, svjesni problema o rastućim troškovima hrvatskoga zdravstva, svjesni problema potrebe za racionalizacijom, svjesni problema za boljim organiziranjem nabave lijekova a osobito skupih lijekova. Koliko se meni čini a bilo je mnogo onih ovdje koji su inzistirali na tome da se proširi lista lijekova koji su posebno skupi, mi danas čini mi se trošimo, Zdravko oko milijardu i 700 milijuna kuna na posebno skupe lijekove i taj trend se nastavlja, dakle troškova je uvijek više a ne vidim da iz sustava dolaze inicijative za racionalizaciju. Što se tiče reforme zdravstva, to je ključna zadaća u ovom mandatu ministra Beroša i on će se tome posvetiti 100% uz sve aktivnosti koje se tiču na dosadašnji uspješni rad suzbijanja COVID-a 19 u RH. Prema tome, ja vas pozivam i kao liječnika i čovjeka koji se razumije u ovu temu da u razgovorima sa ministrom i da kroz nadležni odbor date inicijative koje će pridonijeti smanjivanju duga prije svega u hrvatskom zdravstvu, racionalizaciji troškova, boljem povezivanju bolnica i smanjivanju troškova nabave jer to je koliko se meni čini, koliko sam upućen, okvir na temelju kojeg moramo i dalje učiniti sve da zdravstvene usluge budu dostupne našim građanima a troškovi koji su sa druge strane budu održivi a posebno u novom kontekstu naših fiskalnih okolnosti. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani g. premijeru, ja sam duboko uvjeren da kolega Beroš kojeg znam 30 g., ako bude imao slobodne ruke i bude mogao vući i kadrovske i financijske poteze kakve on osobno smatra da su ispravni, da će on pokrenuti zdravstvo i izvuć ga iz ove kaljuže. Morate znat da 60 000 zaposlenika u zdravstvenom sustavu je slušalo ovaj vaš odgovor koji nije bio adekvatan. Ja vas podsjećam da je RH zemlja sa najviše amputacija potkoljenica bolesnika koji imaju dijabetes u EU-u. Ja vas podsjećam da je HZZO jedina osiguravajuća kuća u EU-u koja ne prati ishod liječenja. Da je HZZO jedina kuća u EU-u koja ne prati ishod nekog lijeka koji je stavljen na tržište. G. premijeru, to nije posljedica, to nije posljedica sustava nego posljedica nerada i neznanja i nesposobnosti ljudi koji vode ovaj sustav. Ja vas lijepo pozivam da ministra Beroša pustite da radi svoj posao, rekao sam da ga 30 g. znam iz Vinogradske bolnice i znam da je kompetentan uredit zdravstveni sustav kako treba. Hvala.
Kolega Vrkljan, samo vas molim da govorite s maskom kao i svi drugi.
Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica Ermina Lekaj Prljaskaj koja postavlja pitanje Tomislavu Čoriću, ministru gospodarstva i održivog razvoja, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Kao što je poznato u RH i to uglavnom u Primorju, radi nekoliko tisuća obrtnika sezonaca. Oni u svom sezonskom obrtu uglavnom ugostiteljstvu i turizmu rade do 9 mj. kao samozaposlene osobe, a kroz cijelo to vrijeme su aktivni osiguranici i obveznici plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Zahvaljujući i dobrim dijelom i angažmanu Hrvatske obrtničke komore sezonski obrti su uključeni u potpore za očuvanje radnih mjesta od mjeseca travnja, pa nadalje. Time je omogućena isplata novčane pomoći za otprilike 7 i pol tisuća obrtnika, što je ujedno i doprinjelo očuvanju radnih mjesta. Poštovani ministre, moje zastupničko pitanje odnosni se na daljnju sudbinu obrtnika sezonaca, te vas molim da mi odgovorite koje mjere Ministarstvo gospodarstva i određenog razvoja planira poduzet dalje i dal to radi u koordinaciji s drugim institucijama ili samostalno? Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Tomislav Ćorić
Poštovana zastupnice Lekaj Prljaskaj, hvala vam na vašem pitanju. Dakle, što se tiče mjera za pomoć gospodarstvu one se kontinuirano provode u koordinaciji svih ekonomskih resora Vlade RH, u ovom konkretnom slučaju Ministarstva gospodarstva s jedne strane i naravno Ministarstva rada s druge strane. Sezonci obrtnici odnosno obrtnici sezonci kao i druge skupine poduzetnika u RH obuhvaćeni su mjerama za očuvanje radnih mjesta koje podrazumijevaju kao što znate, subvencioniranje dijela plaće, u njihovom slučaju do 2.000 kuna s jedne strane i s druge strane mjerama za očuvanje radnih mjesta kroz povećanje likvidnosti gospodarskih subjekata, u konkretnom slučaju obrtnika. Što se tiče ovih kreditnih linija, one su dostupne kod HAMAG-BICRA. Te kreditne linije kao takve podrazumijevaju kredite odnosno kreditne aranžmane u vrijednosti od 1.000 do 25.000 EUR-a koje zapravo upravo omogućuju namirenje likvidnosti i opstanak u ovim nezgodnim vremenima, posebice u kontekstu činjenice da se referirate na sezonce koji se nalaze u primorskom dijelu Hrvatske, dakle u pravilu rade u, tijekom turističke sezone u turističkoj djelatnosti odnosno ugostiteljstvu. Za obrtnike koji su prije krize imali kreditne linije odnosno koristili kreditne linije, početkom krize aranžiran je moratorij do kraja ove godine. Ono što ćemo učiniti u Ministarstvu gospodarstva u narednom razdoblju zapravo je produljenje mjera kao što znate i ta odluka je donesena na razini vlade prije nekoliko tjedana. S jedne strane mjere za očuvanje radnih mjesta i subvencioniranje plaća, a s druge strane isto tako intenzivnije kreditiranje gospodarskih subjekata, pa i obrtnika. HAMAG-u je prije nekoliko tjedana na to ime doznačeno dodatnih milijardu kuna upravo za covid-19 kredite. U tom smjeru ćemo ići i iza Nove Godine, naravno u narednoj fazi. Dakle, logika je vrlo jednostavna i s tim ću završiti, s jedne strane radimo na tome da se očuvaju radna mjesta kroz sufinanciranje plaća, a s druge strane radimo na tome da svi trgovački subjekti koji za to imaju potrebu dođu do likvidnosti kroz kreditne linije, u ovom slučaju HAMAG-BICRO-a, u slučajevima većih kompanija naravno HBOR-a. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre, zahvaljujem na vašem odgovoru i nadam se da će se ove mjere koje ste rekli implementirat u razumnom i primjerenom roku. Ujedno nadam se da ove mjere koje su poduzete u cilju prevladavanja trenutne krize istovremeno su i jedina garancija za uspješni oporavak i razvoj našeg gospodarstva. Još jednom vam se zahvaljujem.
Sada je na redu poštovani kolega Ivan Penava koji svoje pitanje upućuje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala vam lijepo, poštovani predsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče Vlade RH i ministri. Građani istočne Hrvatske, Slavonci, Srijemci, Baranjci, nemaju uvjete za život kao drugi građani RH, uvjete za život dostojne čovjeka. Naime, rijetki o tome pišu, nažalost nitko se na razini države ne bavi, ali građani istočne Hrvatske već izvjesno vrijeme zapravo imaju odnosno žive u režimu policijskog sata jer naprosto ne mogu boraviti na otvorenom kao svi normalni ljudi jer je to naprosto u tim krajevima nemoguće u vremenskom periodu između 19 i 22 sata. Nemoguće je obavljati ustaljene obične radnje, šetati gradom, boraviti u prirodi, biti u vlastitom dvorištu, raditi u vrtu. To je za naše građane luksuz koji si nažalost ne mogu priuštiti. Razlog za to su komarci. Po rezultatima provedenog monitoringa CDC-klopkama na području VSŽ uhvaćeno je u Babinoj Gredi 202, u Vukovaru 356, Boboti, selu u općini Trpinja 412 komaraca, dok se sve iznad 150 smatra neprihvatljivim. Podaci s područja Osječko-baranjske županije govore o brojkama preko 10 000 uhvaćenih jedinki komaraca u iste klopke. Mjerenom metodom čovjeka spiratora, što znači u periodu od 15 minuta gdje je čovjek zapravo mamac u gradu Vukovaru zabilježeno je 277 slijetanja i uboda u 15 minuta. Ovakvi …/Upadica: Kolega Penava, vrijeme je isteklo/…al nisam čuo ni opomenu, ni ništa.
Pa sad će vam biti odgovor, ali ne znam što ste htjeli, dvije minute ste imali na raspolaganju, izvolite predsjedniče vlade.
Pitanje, evo ako mogu uputiti, hoće li država se prema ovoj problematici, hoće li išta poduzeti?
Hvala kolega Penava. Izvolite. Mikrofon isključite.
Andrej Plenković
Hvala vam lijepa zastupniče Penava na ovom pitanju. Naravno da smo upoznati sa problemom komaraca i na istoku Slavonije, ali i u drugim županijama. Mi smo i prošle godine donosili određene odluke na razini Vlade, dodavali dodatna financijska sredstva koja su omogućila da se spriječi tako veliki broj komaraca u pojedinim gradovima i županijama. Vama je poznato da je to tema koja je u nadležnosti i gradova i županija ukoliko država sa svojim mjerama, sa svoje razine može i treba pomoći. Mi smo naravno to spremni učiniti da naši građani lakše podnesu te nalete od 19 do 22 sata. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo na odgovoru. Dakle, žalosti jedna činjenica i prije je postojala jedna tvrtka, zvala se je Privredna avijacija na području Slavonije odnosno konkretno Osijeka, brojala je u svom sastavu 22 aviona. Nažalost u Slavoniji ovih dana i ovih godina postoji jedan jedini pilot, 64 godine ima koji je ovlašten odnosno licenciran za letenje jel se to nažalost nikome ne isplati. Ono što svjedočimo u Slavoniji, zatvaranju tvrtki da se ne isplati šećerana, da se ne isplati mljekara, da se ne isplati najveća Tvornica biodizela u Vukovaru, međutim nažalost kada ne možemo i kada nam se isplati proizvoditi mlijeko jasno da i ovakve tvrtke ne mogu postojati. Ovakve stvari jasno da su po zakonu i sukladno zakonu u ingerencijama jedinica lokalne samouprave, ali ja moram reći da mi kao najzaostaliji dio RH samo na primjeru Grada Vukovara izdvajamo oko milijun i 300 tisuća kuna na kontinuirano tijekom cijele godine tretiranje što larvicidno, što adulticidno ličinki odnosno jedinki komaraca. Naprosto ukoliko ne dođe pomoć sa razine države i ovom problemu se ne pristupi sveobuhvatno on neće biti nikad riješen jel je taj problem točkasto rješavati svaka jedinica za sebe, poglavito kada se uzme u obzir da živimo u pograničnom dijelu gdje je potrebna i da govorimo o području čak pet županija gdje je potreban jedan sveobuhvatan pristup. I u tom smjeru ću ovaj vaš odgovor smatrati zadovoljavajućim očekujući potporu u smislu zakona koji ćemo izraditi. Hvala lijepo.
Idemo dalje. Sada je na redu zastupnica Vesna Nađ pitanje upućuje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče HS-a. Poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege. Imam pitanje za predsjednika Vlade RH. Poštovani predsjedniče Vlade RH imajući u vidu aferu oko državnih stručnih ispita i bivše državne tajnice Josipe Rimac što ste poduzeli da dužnosnike u Vladi RH ubuduće onemogućite u trgovanju utjecajem i zlouporabi položaja i ovlasti? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Andrej Plenković
Hvala lijepa. Poštovana zastupnice Nađ. Što se tiče tog cijeloga procesa dio penalne politike je i prevencija, odvraćanje. Ja vjerujem da mnogi koji bi možda pomislili tako nešto napraviti u budućnosti to više neće i to je dobro.