3. sjednica

Sabor

16. 9. 2020
objavljeni podaci: 16. 9. 2020

Transkript

Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici dobro jutro. Nastavljamo s radom, točkom, kolega Bulj izvolite.
Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica Ermina Lekaj Prljaskaj, u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, izvolite.
Sada je gospodin Silvano Hrelja koji će iznositi stajalište Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a. Izvolite.
Idemo sada na Izbor, imenovanja i razrješenja, molio bih predsjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nadu Murganić da podnese Izvješće. Izvolite.
Kao što smo jutros odlučili sada ćemo provesti objedinjenu raspravu o slijedećim točkama: - Izvješće o radu probacijske službe za 2019.g. i - Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019.g. Podnositeljica je Vlada RH na temelju čl. 4. Zakona o probaciji i čl. 6. Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Raspravu je proveo Odbor za pravosuđe. Želi li g. državni tajnik u ministru, u Ministarstvu pravosuđa i uprave g. Salapić uzet riječ? Da, izvolite.
Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. HAKOM, podnositeljica: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 102 zastupnika i zastupnica, 66 za, 30 suzdržanih, 6 protiv donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro, danas imamo jednu točku koju ćemo raspraviti to je: - Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoći i utrošku sredstava u 2019. Nakon toga ćemo glasovati i imat ćemo onda rasprave slobodni govor po klubovima i nezavisnih zastupnika. Dakle, krećemo s onim što smo i najavili Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. Podnositelj je Vlada na temelju Članka 46. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Raspravu je proveo Odbor za pravosuđe i molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Izvolite državni tajniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici sada ćemo započeti s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika Članak 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Samo da vas izvijestim, znači sjedit će predstavnici Vlade njih 10 ovdje i rotirat će se onda prema potrebama kako će im biti upućeno pitanje. Kolega Zekanović, vi ste se nešto javili prije početka, izvolite.
Sljedeća točka dnevnog reda je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 28 Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, članak 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje, graditeljstvo. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Državni tajnik Željko Uhlir. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro, nastavljamo s radom. Danas prva točka: - Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu Podnositeljica je pravobraniteljica za djecu na temelju čl. 19. Zakona o pravobranitelju za djecu. Raspravu su proveli Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Vlada je dostavila mišljenje. Molio bih sada podnositeljicu izvješća da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovana Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu. Izvolite.
Prije nego što prijeđemo na sljedeću točku dnevnog reda izvješćujem vas da ćemo s iznošenjem stajališta klubova započeti po završetku rasprave ove točke sada koja slijedi. Znači može biti prije jedan. - Poslovnik o radu Odbora za europske poslove – potvrđivanje Podnositelj je Odbor za europske poslove na temelju čl. 64. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Ovdje je Domagoj Hajduković. Želite? Izvolite.
Zahvaljujem predstavnicima medija. Molim vas da nam omogućite da počnemo s radom. Cijenjene gospođe i gospodo zastupnici, otvaram 3. sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora i sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH g. Andreja Plenkovića, potpredsjednika i ostale nazočne članice i članove Vlade Republike Hrvatske. Ovom sjednicom započinje redovito zasjedanje HS-a koje prema odredbama Ustava RH i Poslovnika HS-a započinje 15. rujna i završava 15. prosinca. Pozivam vas da na početku zasjedanja odamo počast domovini izvođenjem himne Lijepa naša domovino. - Izvođenje himne "Lijepa naša domovino" – Pozivam vas sada da minutom šutnje odamo počast svim preminulim zastupnicima dosadašnjeg saziva, svim hrvatskim braniteljima i svima koji su svoj život dali za domovinu. - Minuta šutnje – Neka im je vječna slava i hvala im. Poštovani zastupnice i zastupnici, zapisnik 1. i 2. sjednice HS-a primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Nema. Kako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 1. i 2. sjednice Hrvatskog sabora u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu, primili ste i prijedlog dnevnog reda. Konačni prijedlog, dostavljen vam je elektroničkim putem. U konačni prijedlog dnevnog reda, uvrstio sam 7 novih točaka pod rednim brojevima 5, 6, 9, 29, 33, 34 te 46. Naglašavam da su nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima. Te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. Članak 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku, čl. 206. Poslovnika određuje da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU, ako to zatraži predlagatelj te se o njima ne glasuje. To je točka 3. konačnog prijedloga dnevnog reda, Prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E br. 16. Sukladno čl. 206. stavkom 1. Poslovnika utvrđujem da je ovaj zakonski prijedlog uvršten u dnevni red po hitnom postupku. Pisanih prigovora na dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu nije bilo te se taj dnevni red sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika smatra utvrđenim. Sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika, na sjednici Sabora prigovor se može podnijeti u pisanom obliku samo na one točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv na sjednicu. Kako sukladno navedenom članku nije podnesen pisani prigovor na preostale točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda, upućen uz poziv za sjednicu, i te su točke uvrštene u dnevni red 3. sjednice. Utvrđujem da su točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda, uvrštene u dnevni red 3. sjednice.
Idemo dalje. - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z. br. 32 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Predstavnik predlagatelja je gospodin Stjepan Čuraj državni tajnik u Ministarstvu financija. Želi li uzeti riječ? Izvolite.
9 i 30 možemo početi sa radom, dobar dan svima. Točka na dnevnom redu je danas: - Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu Podnositeljica je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom na temelju Članka 17. Zakona o pravobranitelju odnosno pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo, pardon, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, ispričavam se, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, a Vlada je dostavila mišljenje. Želi li podnositeljica izvješća gospođa Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom dati dodatno obrazloženje? Da, vidim, izvolite imate riječ. Molio bih tehniku malo da ovaj malo osposobi ovaj dodatni mikrofon. Evo ga, izvolite.
Poštovane kolegice i kolege ovime smo došli do kraja rasprava klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika, pa prije nego pređemo na raspravu o prvoj točki današnjeg rasporeda Odbor za pravosuđe predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće dvije točke, Izvješće o radu probacijske služe za 2019. i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. godinu. Jesmo li suglasni s time? Ako da onda ćemo o predloženim točkama provesti objedinjenu raspravu. Prelazimo sada na prvu točku dnevnog reda, to je: - Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, prvo čitanje, P.Z.E. broj 36 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Sada ću zamoliti predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. S nama je poštovani Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Izvolite.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj Mosta nezavisnih lista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj. Ne vidim ga ovdje, prema tome gubi pravo na govor. Pa će sljedeći bit Klub zastupnika SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk. Izvolite.
Slijedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina, uvaženi zastupnik Veljko Kajtazi.
Evo, poštovani kolegice i kolege, dobro vam jutro, sve vas srdačno pozdravljam. Danas je 8. listopada kada obilježavamo Dan Hrvatskoga sabora, spomendan u RH pa vas molim da ustanemo odati počast domovini himnom Lijepa naša. - Izvođenje himne "Lijepa naša domovino" – Pozivam vas da ostanemo na nogama i minutom šutnje odamo počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, prvom hrvatskom predsjedniku kao i nedavno preminulom prvom predsjedniku Sabora Žarku Domljanu. - Minuta šutnje – Neka im je vječna hvala i slava. Počivali u miru Božjem. Evo, poštovani kolegice i kolege, dopustite mi obratiti se prije nastavka današnjeg zasjedanja sa nekoliko riječi. U ime predsjednika HS-a i osobno čestitam svim nama i svima Dan Hrvatskoga sabora. Dana 8. listopada 1991. HS donio je povijesnu i jednoglasnu odluku o raskidu državnopravnih sveza RH sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Takva odluka u praksi je značila prestanak svih državnopravnih sveza sa ostalim republikama bivše federacije i s tadašnjom državom. Prije 29 godina HS utvrdio je da RH ne smatra više legitimnim i legalnim nijedno tijelo dotadašnje države te ne priznaje valjanim nijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime dotadašnje federacije, koja kao takva više ne postoji. Ta odluka Sabora donesena je nakon što je prethodnog dana na temelju Brijunske deklaracije istekao tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja. Dan prije, zrakoplovi JNA-a bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u pokušaju ubistva hrvatskog vodstva na čelu sa prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti povijesna sjednica Sabora nije održana u zgradu HS-a već u INA-noj zgradi u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Odluka o raskidu državnopravnih sveza RH s ostalim republikama SFRJ nije bila završena točka okončanja postupka razdruživanja Hrvatske od bivše države. Ova odluka zajedno sa ustavnom odlukom o samostalnosti i suverenosti Deklaracijom o proglašenju samostalnosti i suverenosti RH potvrdila je pravo hrvatskog naroda na nacionalnu samobitnost, samoodređenje te pravo na suverenu samostalnu i neovisnu državu. Odlukom od 8. listopada 1991. HS je još jednom se pokazao kao i puno puta tijekom dugih stoljeća hrvatske povijesti kao stvarni nositelj i čuvar suvereniteta hrvatskog naroda i pravnog poretka. U obrani suvremene hrvatske državnosti, slobode i demokracije, mnogi hrvatski branitelji su dali svoje živote pa se stoga Domovinski rat i njegove vrijednosti su temelji postojanja današnje Hrvatske. Poštovane zastupnice i zastupnici, HS odigrao je ključnu ulogu u donošenju važnih odluka za stvaranje i obrane neovisne samostalne i demokratske Hrvatske. Danas kad se suočavamo sa izazovom globalne pandemije, HS u takvim okolnostima nastavlja s radom i donosi zakone važne za dobrobit svih naših građana i funkcioniranja države. Iako naš današnji dan zbog pandemije nismo mogli obilježiti onako svečano u nazočnosti svih naših zastupnika zasjedamo i donosimo odluke što je naš najvažniji zadatak. Stoga svima vama želim puno zdravlja i nastavak obavljanja časne dužnosti zastupnice i zastupnika, a naš Hrvatski sabor simbol hrvatske državnosti neka živi vječno. Hvala.
NASTAVAK NAKON STANKE U 18,00 SATI. Nastavit ćemo sa današnjom sjednicom. Ovaj i sad ćemo raspravljati o Izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva pa molim predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva, g. Roberta Jankovicsa da podnese Izvješće. Izvolite.
Prelazimo na slijedeću točku, dakle to je: - Prijedlog za imenovanje predsjednika i osam članova odbora državne nagrade sporta „Franjo Bučar“ Predlagateljica je ministrica turizma i sporta na temelju čl. 80. Zakona o sportu. Raspravu je proveo Odbor za obitelj, mlade i sport. Želi li predstavnik predlagatelja, g. državni tajnik Tomislav Družak dati dodatno obrazloženje? Izvolite, g. državni tajniče.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Milan Vrkljan, izvolite.
- Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. broj 8 Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu, Odbor za zaštitu okoliša i prirode te Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Izvolite.
Idemo na sljedeću točku dnevnog reda, to je: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu o aranžmanima zemlje domaćina za tajništvo inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu, drugo čitanje, P.Z. broj 23. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članak 207. Poslovnika Hrvatskog sabora. Temeljem navedenog članka Poslovnika Zakoni koji se u skladu s Ustavom Republike Hrvatske potvrđuju međunarodnim ugovorima, donose se u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave shodno članku 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Žarko Katić. Izvolite.
Sada ćemo prijeći na točke dnevnog reda. Prva danas: - Prijedlog polugodišnjeg Izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine; Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 109. Zakona o proračunu. Raspravu su proveli Odbor za financije i državni proračun i Odbor za poljoprivredu. Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je potpredsjednik Vlade i ministar financija, poštovani Zdravko Marić. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege sada ćemo se vratiti na naš dnevni red, danas je na rasporedu točka: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama, drugo čitanje, P.Z. broj 17 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 207. Poslovnika Hrvatskog sabora. Temeljem navedenog članka Poslovnika propisano je da se zakon, zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravili u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Molim sada predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. Poštovani Žarko Katić, državni tajnik u MUP-u. Izvolite državni tajniče.
Hvala vam lijepo. Poštovane kolegice i kolege, želim vam dobro jutro. Nastavljamo s radom po dnevnom redu: - Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 24; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Molio bih predstavnika predlagatelja da na da dodatno obrazloženje. S nama je ovdje ministar obrane, poštovani Mario Banožić. Ministre, izvolite.
Sad ćemo prijeći na slijedeću točku, a to je: - Godišnje izvješće o obrani za 2019. Podnositelj je Vlada RH temeljem čl. 8. Zakona o obrani. Raspravu je proveo Odbor za obranu, te Odbor za ravnopravnost spolova. Želi li predstavnik podnositelja dodatno obrazložiti izvješće? Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, izvolite.
g. Miro Bulj će sada iznosit stajalište Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,01 SATI Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom, sada je na redu Klub zastupnika SDSS-a, poštovana kolegica Dragana Jeckov, izvolite.
Idemo na slijedeću točku, a to je: - Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine Podnositelj izvješća Vlada RH temeljem Članka 37. Zakona o službenoj statistici. Raspravu su proveli Odbor za financije i državni proračun te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Želi li predstavnik podnositelja dodatno obrazložiti izvješće? Da, poštovani državni tajnik Ministarstva financija, Zdravo Zrinušić. Izvolite.
Idemo na prvu točku dnevnog reda koja je: - Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu Podnositelj je glavni državni revizor na temelju čl. 24. Zakona o Državnom uredu za razviju. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun, Vlada je dostavila mišljenje. Želi li predstavnik podnositelja dodatno obrazložiti izvješće? Izvolite zastupnik Bulj.
Prvi je: - Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 29 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno Članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj prijedlog, zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Gospodin Zdravko Zrinušić, državni tajnik, izvolite.
Evo kao što smo prethodno odlučili sada ćemo provesti objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke, a to su: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i RH vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19, drugo čitanje, P.Z. br. 30, - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke, drugo čitanje, P.Z. br. 31. Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 207. Poslovnika Hrvatskog sabora. Navedenim člankom Poslovnika propisano je da zakon, da se zakon kojim se, a u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave Članak 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Zdravko Zrinušić, izvolite.
Prva točka dnevnog reda danas je: - Izmjena statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije – davanje suglasnosti Podnositeljica ravnateljica Izvještajne novinske agencije na temelju čl. 21. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za informiranje i informatizaciju i medije. Vlada je dostavila mišljenje. S nama je gđa. Branka Gabrijela Vojvodića, ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije koja će nam dati uvodno obrazloženje. Izvolite.
Idemo na sljedeću točku dnevnoga reda: - Prijedlog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 33; Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Želi, dat ćemo vam prigode da popijete malo vode, poštovani državni tajnik Stjepan Čuraj, izvolite još jednom danas.
Godišnji financijski izvještaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak HBOR za 2019. podnositeljica je HBOR. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak. Prihvaća se Godišnji financijski izvještaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2019. g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo 97 zastupnika, 76 za, 19 suzdržanih, 2 protiv pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna, podnositelj Državni ured za reviziju. O ovoj točki dnevnog reda glasujemo isto tako sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika Sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je većinom glasova, 92 za, 8 suzdržanih, dakle glasovalo je 100 zastupnika i zastupnica, donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2019. g., podnositeljica: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. O ovoj točki dnevnog reda glasujemo isto tako sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2019. g. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je većinom glasova, od 102, 87 za, 15 suzdržanih, donesen je zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
I sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit poštovana zastupnica Marija Jelkovac. Izvolite.
Sljedeći klub zastupnika je onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Tomislav Tomašević. Izvolite.
Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2019., podnositelj Hrvatski olimpijski odbor i o ovoj točki dnevnog reda sukladno čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Dajem na glasovanje sljedeći zaključak po prijedlogu matičnog radnog tijela. Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2019. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo je 103 zastupnika, 66 za, 23 suzdržana i 14 protiv te je donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2018., podnositelj je Vijeće za vodne usluge. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo čl. 44. st. 4. Poslovnika HS-a. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2018. g. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Glasovalo je 171 zastupnika, 76 za, 30 suzdržanih i 11 protiv te je tako donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Evo nastavljamo dalje s dnevnim redom, prva točka danas je: - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, prvo čitanje, P.Z.E. broj 25 Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi državni tajnik Zdravko Tušek, izvolite.
Hvala. Ovime smo iscrpili cijelu raspravu, zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti. Sljedeća točka je: - Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu, Podnositeljica je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na temelju čl. 22. Zakona o ravnopravnosti spolova. Raspravu je proveo Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Vlada je dostavila mišljenje. Želi li podnositelj dati dodatno obrazloženje? Uvažena pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Izvolite.
Sada prelazimo i to zapravo do 13,00 sati na: - Prijedlog zakona o proglašavanju Parka prirode „Dinara“, prvo čitanje, P.Z. br. 6 Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li državni tajnik gospodin Marko Šiljeg govoriti u ime predlagatelja? Da. Izvolite. Samo trenutak da kaže u jedan sat ćemo imati onda iznošenje stajališta, a onda kada će biti gotov i taj dio imat ćemo pauzu do tri. Izvolite.
Idemo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je: - Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019 Podnositeljica Hrvatska narodna banka temeljem čl. 62. drugog Zakona o HNB-u. raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun. Vlada je dostavila svoje mišljenje. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Uvaženi guverner HNB gospodin Vujčić.
Hvala lijepa, slijedeći Klub zastupnika je onaj HSLS-a i Reformista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Dario Hrebak, izvolite.
Gđa. Katarina Nemet će govoriti, odnosno će iznositi stajalište Kluba zastupnika IDS-a. Izvolite.
Sljedeći Klub zastupnika je Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i GLASA-a, u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak. Izvolite.
i sad prelazimo na iznošenje stajališta klubova. Izvolite poštovana zastupnica Krišto je digla povredu Poslovnika. .../Upadica: Da, povreda Poslovnika prema čl. 144./... PO čemu je povrijeđen Poslovnik?
Poštovani predsjedniče HS-a tražim riječ.
Mario Banožić
Poštovani g. predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici u Hrvatskome saboru. Godišnje izvješće o obrani, ispričavam se. Obrambeni sustav u stalnom je procesu prilagodbe i transformacije kako bi kroz razvoj odgovarajućih sposobnosti pružio odgovor na promjene u sigurnosnom okruženju i sve vrste ugroze. Smjer obrazovanja za potrebe Hrvatske vojske određen je u vrijeme osnivanja HV-a tijekom Domovinskog rata kada je odlučeno da će se HV razvijati kao dio društva. Proces razvoja sustava vojnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja, prolazio je do sada kroz razvojne faze koje su imale isti cilj. Poboljšanja stručne osposobljenosti časnika, prihvaćanje međunarodnih standarda te usklađivanje s civilno-znanstvenim obrazovnim standardima i institucijama. Prijedlog ovoga zakona je nastavak toga procesa. Sljedeće godine pred nama je 30. obljetnica ustrojavanja HV-a i transformacije Hrvatskoga vojnoga učilište u Sveučilište za obranu i sigurnost koja je od posebnog državnog interesa. Čovjek je središte obrazovnog sustava te je ova transformacija dokaz ustrajnosti na ulaganje u znanje, obrazovne programe, obuku i razvoj sposobnosti hrvatskoga vojnika. Predloženim zakonom o osnivanju sveučilišta za potrebe obrane i sigurnosti, stvaraju se ključni uvjeti za daljnji razvoj sposobnosti HV-a i vojnoga umijeća kao znanosti, što je prepoznato i u Strategiji nacionalne sigurnost RH. Postojeći studijski programi vojnog inženjerstva, vojnog upravljanja i vojnog pomorstva, pokrivaju sve grane HV-a, a nastali su zahvaljujući izvrsnoj suradnji Ministarstva obrane s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te sveučilištima u Zagrebu i Splitu koja će i nakon ustrojavanja Sveučilišta za obranu i sigurnost nastaviti pružati potporu u obrazovnom procesu. Hrvatsko vojno učilište do sada je bilo partner studijskih programa sveučilišta u Zagrebu i Splitu, a osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnosti želi biti nositelj tih programa jer to omogućuje daljnje jačanje HV-a. Kao nositelj, osim unaprjeđenja sustava obrazovanja časnika, sveučilište će omogućiti razvoj znanstveno-nastavnog osoblja za interdisciplinarno područje znanosti u polju vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća, a moći će aplicirati na fondovima EU što do sada nije moglo. Sveučilište će razvijati i održati znanstveno istraživački rad o potpori i vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih aktivnosti, a provedba studijskih programa omogućit će razvijanje u polju vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća. Moramo težiti što kvalitetnijem obrazovnom sustavu i tako pridonijeti razvoju HV-u stvaranjem osoblja koje će stečenim znanjem dobiti jednu potrebnu širinu za kvalitetno vođenje i upravljanje pri izvršavanju svih zadaća. Kako bi kvaliteta obrazovanja bila što bolja, potrebno je polaznicima osigurati najbolje uvjete za učenje i stjecanje novih znanja i sposobnosti. Upravo se zato intenzivno radilo na izgradnji prateće infrastrukture. Radimo na izgradnji novih i obnovi postojećih sportskih sadržaja, smještajnih kapaciteta i uskoro novoga kongresnoga centra. Na temelju navedenog, ovo Sveučilište razvit će se u jedan od modernijih kampusa. Daljnja izgradnja infrastrukture pratit će razvoj Sveučilišta, kao središnjeg mjesta za školovanje hrvatskih i partnerskih vojnika te ostalih sudionika sustava domovinske sigurnosti. Sveučilište će omogućiti snažnu afirmaciju HV-a na međunarodnoj sceni. Kao sveučilište, lakše ćemo surađivati sa stranim sveučilištima na zapadu te tako stvoriti bolje uvjete za razvoj naših kadeta i nastavnog osoblja. Time će se dodatno proširiti njihova znanja i vještine. Sveučilište će u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu izvoditi i sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij – domovinska sigurnost te će se time sustav domovinske sigurnosti dobiti snažniju potporu. Uz novi studij domovinske sigurnosti, obrazovanje na području obrane i sigurnosti dobit će novu dimenziju te pružati stjecaj novih kompetencija u sustavu domovinske sigurnosti pri osposobljavanju časnika HV-a, ali i drugih stručnjaka u području domovinske sigurnosti. Ovim se zakonom osniva Sveučilište obrane i sigurnosti kao javna ustanova te se uređuje njegove djelatnost, način upravljanja, imovina te pitanje važan za rad sveučilišta. Ovo Sveučilište bit će ustrojeno kao i ostala javna sveučilišta u RH, na njega će se primjenjivati Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ovo Sveučilište imat će određene specifičnosti te će se na njega primjenjivati i zakoni s područja obrane, uz poštivanje ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta. Osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti, koja će u skladu sa predloženim zakonom nositi ime prvog hrvatskog predsjednika dr. Franjo Tuđman je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će MORH. Sveučilište može kao sastavnice imati odjele, centra i sveučilišne institute te druge sastavnice koje će služiti zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta. Unutarnje ustrojstvo te druga pitanja važna za djelovanje sveučilišta uređuje se Statutom sveučilišta. Tijela sveučilišta su rektor, sveučilišni savjet i senat. Sveučilište može imati druga tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuje statutom i drugim općim aktom sveučilišta. Financijska sredstva za rad sveučilišta osiguravaju se u Državnom proračunu RH na razini Ministarstva obrane. Sredstva sveučilišta čine i sredstva stečenog pružanja usluga te pribavljanja iz drugih izvora koja se mogu koristiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti sveučilišta. Imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti sveučilišta čini imovina kojom uprava i raspolaže Ministarstvo obrane i koje je dodijeljeno na korištenje sveučilišta o čemu odlučuje Vlada RH. Zaposlenici sveučilišta su službenici i namještenici. Radna mjesta i uvjeti radnih mjesta zaposlenika utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Propisi koji se primjenjuju na službenike, namještenike u javnim službama i statutom sveučilišta. Zaključno, želio bih zahvaliti svima koji su sudjelovali u izradi ovog prijedloga zakona od Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je dalo punu podršku i koje je s Ministarstvom obrane bilo aktivno uključeno u ovaj projekt od početka pa do naših partnera u sveučilištima u Zagrebu i Splitu s kojima smo razvijali kvalitetne studijske programe koji će biti temelj daljnjeg razvoja sveučilišta. Vojno obrazovanje zahtjevno, specifično i kompleksno područje koje pokriva širok spektar aktivnosti i znanja, ali sam uvjeren kako ćemo zajedničkim radom stvoriti organizaciju iz koje će izaći moderni lideri za hrvatsku vojsku i ostale sastavnice sustava domovinske sigurnosti. Ta organizacija mora bit usmjerena na kontinuirani razvoj, učenje i doprinos znanosti kako bi osigurali strateška znanja i sposobnosti polaznicima koji po završetku izobrazbe moraju biti spremni preuzeti najzahtjevnije i najodgovornije dužnosti. Stoga predlažem da podržite ovaj prijedlog zakona. Hvala.
Zdravko Zrinušić
Hvala vam lijepo poštovani gospodine predsjedavajući. Što se tiče ovoga izvješća uvodno bih samo rekao da je prije nepunih 8 godina tj. početkom 2013. godine Državni zavod za statistiku predstavio Strategiju razvoja službene statistike RH za razdoblje '13. – '22. koja definira misiju, viziju te opće i posebne strateške ciljeve hrvatskog statističkog sustava. S tim u vezi kvaliteta i pravovremenost statističkih podataka te troškovno i učinkovito prikupljanje, obrada i pravodobna diseminacija tj. prijenos ili širenje statističkih podataka odražava misiju dok sama vizija, određena vizija Državnog zavoda za statistiku se temelji na ciljevima učinkovitosti i inovativnosti pri izvršavanju zadataka, primjeni suvremenih tehnologija i elektroničkih oblika komunikacije, uključenosti u društvene i ekonomske pojave orijentiranosti korisniku. Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike za potrebe srednjoročnog planiranja izrađuje nacrt višegodišnjeg programa, programskog dokumenta pod nazivom „Program statističkih aktivnosti RH“ koji svojom odlukom prihvaća Hrvatski sabor. U programu se navode glavni rezultati služene statistike i najvažnije razvojne aktivnosti koje je potrebno ostvariti, a u odnosu na ovo izvješće to je Program statističkih aktivnosti RH '18.-'20. koji se temelji na potrebama korisnika ali i zahtjevima EU. Dakle, svrha službene statistike jest kontinuirani razvoj statistike te proizvodnja i diseminacija statističkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike, a jedan od glavnih zadataka statističkog sustava jest učinkovita i pravodobna priprema i širenje kvalitetnih statističkih pokazatelja koji odražavaju ekonomske i društvene pojave i procese te osiguravaju korisnicima pouzdani izvor za analizu postojećih stanja i donošenje odluka. Stoga je službena statistika važna ne samo u nacionalno već i u međunarodnim okvirima jer je moguće usporediti usporedbu pojedinih aspekata društvenog i ekonomskog razvitka s drugim zemljama. Po pristupanju RH EU poseban naglasak stavlja se na integraciju statističkog sustava RH u Europski statistički sustav te omogućavanje usporedivosti statističkih podataka RH s podacima država članica EU. Na temelju samog Zakona o službenoj statistici, državni zavod uz mišljenje statističkog savjeta izrađuje nacrt prijedloga izvješća o izvršenju godišnjeg provedbenog plana, a slijedom pribavljenih izvješća nositelja službene statistike odnosno ministarstva i ostalih tijela državne uprave. U skladu s navedenim nacrt prijedloga ovog izvješća raspravljen je i jednoglasno prihvaćen na sjednici statističkog savjeta RH održane 10. lipnja ove godine, a izvješće o izvršenju godišnjeg provedbenog plana za ovu godinu drugo je izvješće koje se odnosi na razdoblje obuhvaćeno programom statističkih aktivnosti '18.-'20. te pruža informacije o izvršenim aktivnostima cjelokupnog statističkog sustava te daje pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti kao i najzanimljivijih rezultata statističkih istraživanja. Uz Državni zavod za statistiku koji je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike na temelju Zakona o službenoj statistici i programa statističkih aktivnosti definirani su nositelji službene statistike, u ovom slučaju to je HNB, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede i HZJZ. Slijedeći najbolju europsku praksu vezano za godišnje izvješćivanje nacionalnih statističkih ureda ovo izvješće je za 2019. strukturirano je u 2 dijela. Prvi dio osim uvoda u kojem se ukratko opisuje statističko područje sadrži prikaz onih istraživanja kod kojih su izvršena unapređenja odnosno razvojnih aktivnosti u procesima proizvodnje službene statistike pa tako primjerice unapređenje metodologije revizija, uvođenje novih ili modifikacija postojećih istraživanja radi usklađivanje s nacionalnim ili europskim standardima. Drugi dio sadrži popis svih planiranih aktivnosti po statističkim područjima uključujući i pregled njihova izvršenja te eventualna obrazloženja da istraživanje nije provedeno u cijelosti ili u skladu s definiranim rokom iz godišnjeg provedbenog plana. U skladu sa Zakonom o službenoj statistici i godišnjim provedbenim planom propisano je provođenje triju vrsta istraživanja. Statistička istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka, potom statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja i treći to su razvojne aktivnosti, popisi i druga opsežna statistička istraživanja. Za 2019. godinu godišnjim provedbenim planom bilo je predviđeno ukupno 284 statističke aktivnosti od čega 164 na temelju neposrednog prikupljanja podataka potom 82 na temelju administrativnih izvora podataka i 38 razvojnih aktivnosti. Od ovih 284 Državni zavod za statistiku planirao je provesti 233, a drugi nositelji 51 statističku aktivnost. Što se tiče Državnog zavoda za statistiku kao glavni nositelj logično je da ima i najviše tih statističkih aktivnosti i od ovih planiranih 200, 281, nisu provedene 3 statističke aktivnosti i to iz područja makro ekonomske statistike odnosno Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske, izrada godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima i izrada tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima. Navedene aktivnosti nisu provedene do konca 2019. zbog pomaka rokova za izvršenje tih aktivnosti od strane Eurostata. Novi rok je postavljen bio na 31. ožujak ove godine, što je i, i do tada i izvršeno, te uslijed dodatnih povećanja obveza prema Eurostatu i ograničenih ljudskih resursa, što inače stalno iz godine u godinu provlači se kroz izvješća Državnog zavoda za statistiku. Drugi nositelji službene statistike provele su sve aktivnosti planiranim godišnjim provedenim planom, dakle njih 51. Prema, gledano prema područjima statističkih istraživanja i projekti u 2019. odnose se na 6 područja, na, to su područje poslovne statistike, demografske i društvene statistike, makroekonomske statistike, statistike poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, potom statistike za više područja i na kraju podrška statističkom izlazu, a samo bi spomenuo da dvije najčešće područja, a to su poslovne statistike i demografske i društvene statistike imaju najviše istraživanja, poslovne njih 100-tinu, a demografske i društvene statistike njih 74. Za provedbu svih ovih aktivnosti u 2019. zavod je planirao 106,2 milijuna kuna, izvršeno je 94,7 milijuna kuna, što je 89,11% od ukupno planiranih sredstava il gotovo na istoj razini kao i za 2018.g. Valja podsjetiti kako Državni zavod za statistiku u skladu sa općim statističkim ciljevima kontinuirano nastoji povećati razinu uključenosti korisnika u proces definiranja statističkih aktivnosti. A aktivno sudjelovanje i angažman dionika važan su preduvjet za daljnji razvoj i unaprjeđenje službene statistike RH, posebno u pogledu zadovoljavanja korisničkih potreba. Zaključno, temeljem Zakona o službenoj statistici, pored donošenja odluke o ovome izvješću ono se putem Vlade RH podnosi HS. Hvala lijepa na pažnji.
Josip Salapić
Hvala lijepo potpredsjedniče sabora, poštovane zastupnice i zastupnici. Pred nama su 2 godišnja izvješća za 2019.g., izvješće o stanju kaznionica i zatvora u RH, te izvješće o radu probacijske službe za 2019.g. Što se tiče zatvorskog sustava RH ukupni zakonski kapacitet u 2019.g. u kaznionicama i zatvorima je u zatvorenim uvjetima 2909 mjesta, u poluotvorenim uvjetima 725 mjesta, te u otvorenim uvjetima 285 mjesta, ukupno 3919 mjesta. Tijekom 2019.g. kroz zatvorski sustav RH prošlo je 12603 zatvorenika različitih formalno pravnih statusa. Kazne zatvora koje izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom postupku 4199, kazna zatvora koje izvršavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u prekršajnom postupku 639 ili drugom sudskom postupku i kazna zatvora koja je zamijenjena i izrečena novčana kazna 259, te prekršajno izdržavanje 1986 slučajeva. Kazna maloljetničkog zatvora 18, te odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod izrečena je maloljetnim počiniteljima kaznenih djela 88. Što se tiče mjera istražnoga zatvora ukupno je bilo 5414 slučajeva. U odnosu na 2018.g. to je povećanje za oko 950 pritvorenika, prije svega uzrokovano različitim postupanjima na granicama RH, dakle migrantska kriza gdje su se istražni zatvori, dakle punili sa tim zatvorenicima. Što se tiče zatvorenika koji izdržavaju kaznu zatvora u odnosu na 2018.g. imamo povećanje za 33,36% od ukupnog broja zatvorske populacije koja je u 2019.g. bila smještena u zatvorski sustav RH. Što se tiče duljine trajanja kazne, najviše je zatvorenika koji imaju kaznu zatvora između 1. i 3.g., a najmanje je onih koji imaju dugotrajne kazne zatvora, a to su kazne od 30 do 40.g. zatvora. Rekao sam za zatvorenike kojima je izrečena mjera istražnoga zatvora, to je povećanje u odnosu na 2018.g. Što se tiče zdravstvene zaštite zatvorenika i maloljetnika, u zatvorskom sustavu RH u 2019.g. imali smo nešto više od 50617 općih liječničkih pregleda, 2726 stomatoloških pregleda, 6374 psihijatrijska pregleda, 1507 laboratorijskih pretraga, te 53 druga različita pretraga u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu samo za zatvorenike iz drugih kaznenih dijela. Što se tiče novina, to smo raspravljali tijekom 2020.g. Zatvorski sustav RH povezuje se sa zdravstvenim sustavom Ministarstva zdravstva tako da će liječnici u zatvorskoj bolnici informatičkim sustavom biti povezani sa onim tzv. zdravstvenim kartonima zatvorenika da se vide elementi i povijest bolesti zatvorenika. Isto tako trenutno razgovaramo o novoj novini, a to je virtualna ambulanta gdje bismo u zatvorskom sustavu, dakle omogućili da se putem virtualne informacijske ambulante mogu zatvorenici pregledavati prije upućivanja u bolnice u RH čime bismo ubrzali vrijeme promatranja zatvorenika, a isto tako imali određene uštede koje se tiču prijevoza vozilima i potrebe osiguranja od strane pravosudne policije. Što se tiče primjene sredstava prisile u zatvorskom sustavu u odnosu na ukupan broj zatvorenika, mi bilježimo blago povećanje od 0,2% dakle imali smo nešto više od 19 takovih djelovanja, dakle blago povećanje u odnosu na 2018. godinu. Što se tiče pokušaja bjegova iz zatvorskog sustava imali smo evidentiranih 30 bjegova, broj evidentiranih bjegova u odnosu na prethodno izvješće zatvorskog sustava je veći za tri pokušaja bijega. Što se tiče temeljnog financijskog izvješća zatvorski sustav RH prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovite djelatnosti su 485 milijuna 546 tisuća 405 kuna, što se tiče prihoda od prodaje proizvoda i usluga i roga te pruženih usluga to su oni proizvodi i robe koje se proizvode unutar zatvorskog sustava to je 33 milijuna 854 tisuće kuna, što se tiče ostalih prihoda i primitaka 11 milijuna 851 tisuću kuna, to je ukupno 531 milijun 252 tisuće. Ukupni rashodi i izdaci su 535 milijuna 812 tisuća 167 kuna. Što se tiče Izvješća o radu Probacije koja je vezana i za zatvorski sustav RH, to su za RH Ministarstvo pravosuđa poslovi od posebnog interesa jer se radi o svojevrsnoj rehabilitaciji počinitelja kaznenih djela. Probacijska služba u protekloj godini na izvršavanje je primila ukupno 3.825 predmeta, a završila 3.873 predmeta. Kada to pretvorimo u sate rada Probacijske službe to je više od 600.000 sati rada. Tijekom 2019. godine probacijski uredi su uspostavili suradnju za izvršavanje rada za opće dobro sa 119 novih pravnih osoba, vodili smo računa o tome da te pravne osobe budu raširena u svim dijelovima RH, sada po novome dakle po županijskom ustroju i u Gradu Zagrebu. Ukupni broj pravnih osoba gdje se može izvršavati Probacijska služba odnosno rad za opće dobro je 1364 pravnih osoba kojima je omogućeno da mogu pružati ove uvjete rada za opće dobro. Što se tiče nekih novina u srpnju 2019. donijet je novi Pravilnik o načinu obavljanja probacijskih poslova koji je usmjeren na podizanje kvalitete obavljanja probacijskih poslova prema osobama koje su uključene u probaciju. Isto tako omogućili smo kao podržku radu Probacijskoj službi i zatvorskom sustavu implementaciju novog informacijskog sustava zatvorsko-probacijsko-informacijskog sustava osmišljen u sklopu eu projekta „Razvoj jedinstvenog IT sustava za zatvorsku administraciju u RH“. Isto tako važno je napomenuti sredstva iz norveškog financijskog mehanizma koji smo započeli koristiti 2014. godine, a trajat će do 2021. godine, to je jedna od najvažnijih glavnih aktivnosti u ovome mehanizmu je implementacija trajnog elektroničkog nadzora u zatvorski sustav RH te ostale aktivnosti iz toga projekta. Dakle, mi negdje za otprilike godinu dana očekujemo potpunu implementaciju mogućnosti elektroničkog nadzora u zatvorskom sustavu i probacijskom sustavu RH. Što se tiče unapređenja kvalitete pravosuđa kroz jačanje kapaciteta zatvorskog i probacijskog sustava važno i vrijedno napomenuti sredstva iz kojih se financiraju iz Europskog socijalnog fonda, to je operativni program koji je također započeo 2014. godine, a trajat će do kraja ove godine, a cilj ovog operativnog projekta je sustav podrške zatvorskom sustavu i probaciji i Službi za podršku žrtvama i svjedocima kroz sustavnu kontinuiranu superviziju, jačanje profesionalnih kapaciteta, kompetencija te kontinuirana edukacija službenika te povećanje sigurnosti službenika kroz njihovo osposobljavanje za korištenje tehnika samoobrane i osiguravanje nedostatka informatičke opreme za rad kako u zatvorskom sustavu tako i probacijskim službama. Ovo su dva izvješća za 2019. godinu i predlažemo HS-u da navedena izvješća prihvati. Hvala lijepo.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12:06 SATI Poštovane kolegice i kolege, dobar dan. Dakle, sada ćemo pristupiti glasovanju. Prvo ćemo dopuniti dnevni red, a onda glasovati o 15 točaka koje imamo. Kolegice Benčić izvolite prije nego što krenemo.
Zdravko Zrinušić
Hvala vam lijepo poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici, važećim Zakonom o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata uređuje se konačnost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos, posljedice i postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu i prava primatelja instrumenata osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenata osiguranja. Obzirom na ovakve stručne, stručni izričaj same definicije koji su prenošeni iz niza direktiva i uredbi, drugim riječima u smislu ovih termina i provedbi u praksi u kontekstu tržišta kapitala sustav poravnanja i namire pruža usluge depozitorija, usluge poravnanja i namire te ostale usluge kojima se operateru, kojima kao operater upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. ili skraćeno SKDD, dakle kao sustav za namiru financijskih instrumenata određeno je Središnje klirinško depozitarno društvo. Poravnanje iz ove definicije podrazumijeva postupak pripremanja namire odnosno uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima, utvrđivanje rokova za namiru te izračunavanje obveze za podmirenje, a pod samom namirom podrazumijeva se ispunjenje te novčane obveze jednog sudionika platnog sustava prema drugom sudioniku i ispunjenje obveza na prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata s jednog sudionika sustava na drugoga sudionika toga sustava. Što se tiče tijela koja ih u tom dijelu nadziru, HNB je nadležan za platne sustave koji se primjenjuju, na koje se primjenjuju odredbe ovoga zakona, a to je hrvatski sustav velikih plaćanja, nacionalni i klirinški sustav, a HANFA za sustav za namiru financijskih instrumenata na koje se primjenjuju odredbe ovog zakona. Dakle, važećim Zakonom o konačnosti namire je prvo 2012., a onda potom i 2016. u zakonodavni okvir RH prenesen niz odredbi EU Direktiva među kojima je i Direktiva 9826 EZ Europskog parlamenta i vijeća o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira. Prošle godine spomenuta direktiva je izmijenjena novom Direktivom broj 2019/879 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja radi ujednačavanja pojmova koji se upotrebljavaju u raznim pravnim instrumentima u EU. Ta nova direktiva dio je paketa mjera za smanjenje rizika, a prema njoj spomenuti pojmovi usklađuju se s odredbama Uredbe broj 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća o tzv. OTC izvedenicama, dakle to su oni ugovori koji se izvršavaju na uređenom tržištu pa je uredbom bilo uređeno njihovo izvršavanje i trgovanje zbog same transparentnosti. Nova direktiva je objavljena u Službenom listu EU 7. lipnja prošle godine, s time da su države članice dužne uskladiti svoje zakonodavstvo s njom do 28. prosinca ove godine. Budući da je definicija identična kao u Zakonu o provedbi Uredbe 648 i Zakona o tržištu kapitala našega hrvatskoga zakona kao krovnog zakona u pogledu tržišta kapitala te označava subjekte kojima je izdano odobrenje za rad, definicije pojmova središnja druga ugovorna strana i sudionik trebalo je uskladiti i u ovome zakonu kako bi se osiguralo ujednačeno razumijevanje pojmova koji se upotrebljavaju u raznim pravnim instrumentima. Dakle, slijedom navedenog radi usklađenje odredbi važećega zakona ovim se konačnim prijedlogom zakona u Članku 3. mijenjaju definicije pojma središnja druga ugovorna strana i definicija pojma sudionik. U suštini znači središnja druga ugovorna strana se poziva na definicije iz Članka 2. točke 1. Uredbe 648, a tamo se definira da je središnja druga ugovorna strana znači pravnu osobu koja posreduje između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili viši financijskih tržišta te postaje kupac svakom ovaj prodavatelj i prodavatelj svakom kupcu. Ono uvodno kao što sam vam rekao kod nas je to Središnje klirinško depozitarno društvo. Što se tiče sudionika ovdje je razrađena norma u kontekstu Članka 17. Uredbe, znači, ugovorne strane kojima je dano odobrenje, a u tome čl. 17. se u 7 koraka razrađuje postupak izdavanja odobrenja il odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Evo, to su znači samo te dvije definicije koje je bilo potrebno uskladit, pa evo ovom prigodom se predlaže HS da takve izmjene i prihvati. Hvala vam lijepa.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče. Dakle, Prijedlog Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava u sklopu istoga paketa u kojima je bilo ranije riječi, dakle, samo kratko da kojim se nastavlja daljnja reforma bankovnog sustava EU s ciljem da se jača sposobnost banaka da podnesu moguće šokove, sve one rizike o kojima smo pričali, sa ciljem da očuvanje financijske stabilnosti i jačanja kapitalnih potreba banaka i mjere za poboljšanje kreditnih sposobnosti samih banaka, tu samo također, imali dosta zamjerbi, odnosno mogućnosti da banke sudjeluju više u samom gospodarskom oporavku. To i je jedna od intencija EU, dakle, ove dvije uredbe i svije direktive također, korespondiramo u naše zakonodavstvo. Prije svega ovim se ne radi o izmjenama i dopunama nego ovdje se radi o novom zakonu. Ono što je dobro također napomenuti uvodno da jedna od razloga isto također je od izmjena postojećeg okvira za sanaciju je implementacija TLAC standard odnosno Total Loss-Absorbing Capacity dakle mogućnost koliko ukupan gubitak se može apsorbirati od strane samih kreditnih institucija koje se zapravo inkorporira u zakonodavstvo EU. Prije svega on zahtjeva od globalno sistemskih važnih institucija kontinuirano održavanje dostatnog iznosa obveza za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju institucije u sanaciji. Ono što je bitno i ovdje napomenuti naš ulazak u europski tečajni mehanizam koji nam upravo otvara ove mogućnosti jedinstvenog ne sada više nadzornog, sada govorimo ovdje konkretno o sanacijskom mehanizmu ili Single resolution mechanism SRM, dakle on upravo omogućava da se sve odluke povezane s sanacijskim pitanjem na razini bankovne unije donose centralizirano, neovisno i efikasno. Posebni su slučajevi sanacije prekograničnih grupa kada je potrebno koordinirano djelovanje više sanacijskih tijela. Dakle, prevedeno ako očigledno to i treba imamo matice, imamo vlasnike naših banaka u kojima se njihove sanacije ne smiju sagledavati posebno samo za jednu državu članicu nego za sve tamo gdje obavljaju svoje gospodarsko djelovanje. Dakle, apsolutno njime minimiziramo trošak koji bi snosili porezni obveznici i nastoji se svesti na minimum učinak prelijevanja na šire gospodarstvo. Mislim da je ovo apsolutno bitno kod ovih današnjih izmjena jer je to ovaj motiv svih ovih izmjena i ovog novog zakona da se upravo minimalizira to prelijevanje i učinak sami na šire gospodarstvo. Samim jedinstvenim sanacijskim mehanizmom osigurava se centralizirani mehanizam za sanaciju svih kreditnih institucija s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicima, a centralizirana ovlast za sanaciju uspostavljena je i povjerena jedinstvenom sanacijskom odboru tzv. Singl resolution bord SRB i nacionalnim sanacijskim tijelima. Dakle, kao što smo imali pitanje nadzora, izravnog nadzora, neizravnog, ovdje također imamo i dalje uključenost sanacijskih tijela o kojima ćete kasnije i čuti na način na koji je to predloženo ovim zakonom. Dakle, ništa mi se ne odričemo nego zapravo dobivamo. S ciljem osiguravanja ujednačenog financiranja sanacije uspostavljen je taj jedinstveni sanacijski fond. Vi znate da kod naše Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka već postoji određeni fond za sanaciju, ovdje ima taj jedinstveni sanacijski fond Single resolution fund SRF kojim upravlja upravo ovaj spomenuti jedinstveni sanacijski odbor. Što se tiče samog punjenja on se puni prvih 8 godina od osnutka, dakle od 2006. do zaključno sa krajem 2023. uplatom kreditnih institucija sa ciljem postizanja ciljane razine od najmanje 1% iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija unutar bankovne unije. Tako da se procjenjuje da bi to trebalo biti zaključno s 31. prosinca 2023., '20.-'23., ukupno stanje sredstava bi oko 40 milijardi EUR-a. Dakle, na nadalje što se tiče najbitnijih novosti u ovom zakonu utvrđuju se pravila, postupci i instrumenti za sanaciju subjekta, ovlasti i zadaci sanacijskih nadležnih tijela te upravljanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda. Ciljevi sanacije i načela na kojima se temelji prijedlog zakona odstupaju od ciljeva te načela važećeg zakona. Ponajprije načela da vjerovnici ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli da je nad institucijom ili subjektom bio proveden stečajni postupak. Dakle, rezultat sanacijskog postupka ne smije dovesti u lošiji ili odnosno gori položaj vjerovnike nego da je proveden stečaj. Novosti se najvećim dijelom odnose na izmjene pri utvrđivanju minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze, tzv. real zahtjev. Inače možda sam propustio to reći u odgovoru na konstataciju uvažene zastupnice Orešković da svaki zakon ima i svoj pojmovnik na početku gdje su upravo detaljnije određeni izrazi, kratice, određuju ne samo iz pitanja sad ovoga konkretno Ministarstva financija nego svih zakona koji dolaze pred nama tako da je dobro koristiti se tamo malo pogledati pa možda budu neke stvari i jasnije. …/nerazumljivo/… zahtjev se utvrđuje individualno, dakle za svaku banku pojedinačno ovisno o sanacijskoj strategiji, a sastoji se od 2 komponente, iznosa za pokriće gubitka, dakle iznos gubitka koji treba pokriti pri sanaciji i iznosa za dokapitalizaciju. Dakle, s ciljem naglašavanja važnosti ispunjavanja upravo tog zahtjeva predlaže se da u slučaju svakog neispunjavanja …/nerazumljivo/… zahtjeva sanacijsko tijelo preuzme odgovarajuću mjeru vodeći pri tom računa o mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela. Kako bi se osigurala transparentna primjena real zahtjeva predlaže se obveza dostave izvješća po iznosu regulatornog kapitala i ostalih obveza podložnih za unutarnju sanaciju kao i obvezu redovne javne objave. Inače, ovim zakonom su predviđena i određeni sanacijski instrumenti gdje bi voljeli istaknuti uz instrumente prodaje, prijelazne institucije, odvajanje imovine i instrument unutarnje sanacije. To je je tzv. bail in upravo koji se veže na ove regulatorne zahtjeve što se tiče samih sredstava koje je potrebno pojedina kreditna institucija držati sukladno svojoj sanacijskoj strategiji. Naime, iz krize 2008. kad je rješavanje i spašavanje kreditnih institucija najčešće završavalo …/nerazumljivo/… odnosno korištenjem novca poreznih obveznika sada se želi time doskočiti da određeni, da određeni iznos sredstava kreditne institucije moraju držati kako bi upravo te sanacije bile napravljene vlastitim njihovim sredstvima tzv. …/nerazumljivo/… kako bi opet kažem smanjili rizik korištenja novca poreznih obveznika, a time i samog poslovanja subjekta da ne bi došlo do bilo kakvog prelijevanja na građane odnosno na gospodarstvo. Dakle, i ono što je također bitno i po meni mislim da je jedno od uma ovoga zakona da uzevši u obzir postojanje više sanacijskih tijela u RH te situaciju koja je uspostavom bliske suradnje sa Europskom središnjom bankom kojom smo imali primjere navoditi, RH postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, … da HNB preuzme ovlast za izvršenje sanacija nad kreditnim institucijama. Dakle, praktički time bi se utvrđena nova podjela sanacijskih ovlasti prema kojom ne samo HNB ali prije HNB bi bilo sanacijsko tijelo za kreditne institucije, a tu govorimo i o onoj strategiji. Dakle planiranje i provođenje sanacija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odnosno HANFA bi bila sanacijsko tijelo odnosno predloženo da bude za investicijska društva, također isto za planiranje i provođenje, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odnosno DAB je tijelo koje vodi Nacionalni sanacijski fond te upravlja Fondom osiguranja depozita prema zakonu. Dakle zaključno, ovim se prijedlogom nastavlja dalje usklađenje zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i smatramo da osim što će se uspostaviti suradnja i sa jedinstvenim sanacijskim odborom na razini Europske središnje banke primarno je bilo potrebno osigurati da institucije raspolažu sa dostatnim kapacitetom pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kako bi se osiguralo neometano i brzo pokrivanje gubitka te dokapitalizacija u slučaju sanacije s minimalnim utjecajem na porezne obveznike i financijsku stabilnost. Zahvaljujem.
Žarko Katić
Poštovani gospodine predsjedavajući, poštovane gospođe zastupnice i gospodo zastupnici. Pred vama je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu i o aranžmanima za ne domaćina za tajništvo inicijative. RH je već punih 20 godina članica inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu nastale u ožujku 2000. godine u okviru trećeg radnog stola Pakta za o stabilnosti za Jugoistočnu Europu s ciljem jačanja regionalne suradnje u području prevencije i pripravnosti u katastrofama. Sukladno potpisanom memorandumu o institucionalnom okviru ove inicijative u Sarajevu 28.11.2013. godine koji je ratificiran i trenutno je na snazi u RH taj zakon o potvrđivanju je objavljen u Narodnim novinama broj 6 iz 2014. godine, inicijativa je prešla u regionalno vlasništvo 10 država članica, a vodeća uloga s donatora prešla je sa, dakle s donatora na države članice. U radu inicijative sudjeluju predstavnici nacionalnih službi za zaštitu i spašavanje slijedećih 10 država, to su Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovenija, Srbija, Turska i Hrvatska. RH i države sudionice inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama imaju obostrane interese za međusobnu suradnju na području sprječavanja odnosno ublažavanja posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa, posebice prerazmjeni informacija i obuci vezano za planiranje i provedbu mjera za zaštitu od potresa, poplava, požara, onečišćenja mora ili voda radioloških opasnosti i industrijskih katastrofa. Dosadašnja suradnja stranaka u okviru inicijative za spremnost i prevenciju ostvarivala se kroz program obuke za upravljanje u katastrofama, radnim sastancima i sudjelovanjem na tečajevima, seminarima i konferencijama. Upravo je program obuke za upravljanje u katastrofama ključna aktivnost ove inicijative u kojoj sudjeluju države članice kreirajući 10 konkretnih obučnih aktivnosti u svakoj godini na području spremnosti i prevencije. RH je do sada prevela 30 takvih specifičnih obuka odnosno aktivnosti među kojima se posebno ističu radionice smanjenja rizika od katastrofa za ravnatelje osnovnih i srednjih škola, ukupno 5 radionica u razdoblju od 2014. do 219. godine s ukupno 100 obučenih polaznika iz država članica s ciljem smanjenja rizika od katastrofa. Zatim, obuka pripadnika vatrogasnih postrojbi iz BiH, Makedonije i Crne Gore u razdoblju od 2015. do 2018. godine u spašavanju od požara iz vozila u prometnoj nesreći te gašenju požara iz zraka, ukupno 35 obučnih, obučenih polaznika u ove tri kategorije. Sukladno ovome dakle memorandumu svaka od država članica plaća godišnju članarinu u iznosu od 25.000 EUR-a čime se financira rad tajništva ove inicijative te aktivnosti programa obuke od koje sam neke spomenuo. Ovim sporazumom uređuje se rad tajništva sa sjedištem u Sarajevu zbog čega je BiH odnosno njihovo vijeće ministara i depozitar sporazuma. Njime se dakle uređuje pravni status tajništva radi omogućavanja učinkovitog obavljanja operativnih dužnosti i zadaća. Tu su različita pitanja kao što je zapošljavanje osoblja, imuniteti odnosno povlastice, izuzeća, plaćanje poreza i ostale djelatnosti. Pregovori oko ovog sporazuma trajali su dulje vrijeme jer je sporazum trebao biti prihvatljiv svim državama članicama. Sporazum ne zahtjeva donošenje ili izmjenu postojećih zakona, ali podliježe potvrđivanju po Članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Ovim zakonom dakle potvrdio bi se sporazum kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Hvala vam lijepa na pozornosti.
Potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora razmotrilo je na 4. sjednici održanoj 17. rujna 2020. g. zahtjev Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. predsjedniku HS-a za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka i davanje odobrenja za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora protiv Vinka Grgića, zastupnika u HS-u zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita iz čl. 293. st. 1. Kaznenog zakona. Vinko Grgić zastupnik je 10. saziva HS-a te na temelju čl. 76 Ustava RH i čl. 23. Poslovnika HS-a ima imunitet do prestanka zastupničkog mandata te bez odluke HS-a ne može biti pritvoren niti se može pokrenuti kazneni postupak. Nakon provedene rasprave Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika HS-a predlaže HS-u donošenje sljedeće odluke: Daje se odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv Vinka Grgića, zastupnika u HS-u po zahtjevu Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita iz čl. 293. st. 1. Kaznenog zakona. Također, nakon provedene rasprave, Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika HS-a predlaže HS-u donošenje sljedeće odluke: Daje se odobrenje za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora protiv Vinka Grgića, zastupnika u HS-u po zahtjevu Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita iz čl. 293. st. 1. Kaznenog zakona. Obrazloženje: Mandatno-imunitetno povjerenstvo odlučilo je dati odobrenja za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora kao i za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika u HS-u Vinka Grgića po zahtjevu DORH-a kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela koje je ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela kako bi moglo nesmetano obavljati svoju dužnost koja mu je temeljen Ustava RH dana u nadležnost. Dakle, to je odluka 1. 2. Mandatno-imunitetno povjerenstvo HS-a razmotrilo je na 4. sjednici održanoj 17. rujna 2020. g. zahtjev Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. predsjedniku Hrvatskoga sabora za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka i davanje odobrenja za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora protiv Dražena Barišića, zastupnika u HS-u zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo trgovanja utjecajem iz čl. 295. st. 1. i kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291 st. 1. u vezi s čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona. Dražen Barišić zastupnik je 10. saziva HS-a te na temelju čl. 76 Ustava RH i čl. 23. Poslovnika HS-a ima imunitet do prestanka zastupničkog mandata te bez odluke HS-a ne može biti pritvoren niti se može pokrenuti kazneni postupak. Nakon provedene rasprave Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika Hrvatske predlaže HS-u donošenje sljedeće odluke: Daje se odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv Dražena Barišića, zastupnika u HS-u po zahtjevu Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo trgovanja utjecajem iz čl. 295. st. 1. i kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291 st. 1. u vezi s čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona. Također, nakon provedene rasprave, Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika HS-a predlaže HS-u donošenje sljedeće odluke: Daje se odobrenje za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora protiv Dražena Barišića, zastupnika u HS-u po zahtjevu Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. Kp-Us-271/2020 od 17. rujna 2020. g. upućen putem DORH-a aktom br. Kr-Doo-1044/2020 od 17. rujna 2020. g. zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo trgovanja utjecajem iz čl. 295. st. 1. i kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291 st. 1. u vezi s čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona. Obrazloženje: Mandatno-imunitetno povjerenstvo odlučilo je dati odobrenja za lišenje slobode i određivanje istražnog zatvora kao i za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika u HS-u Dražena Barišića po zahtjevu DORH-a kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela koje je ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela kako bi moglo nesmetano obavljati svoju dužnost koja mu je temeljen Ustava RH dana u nadležnost. 3. Mandatno-imunitetno povjerenstvo HS-a razmotrilo je na 4. sjednici održanoj 17. rujna 2020. g. zahtjev Županijskog suda u Slavonskom Brodu, upućen predsjedniku HS-a za davanje odobrenja za nastavak kaznenog postupka protiv Darka Puljašića, zastupnika u HS-u zbog kaznenog djela krivotvorenja poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. KZ-a te kaznenog djela protiv gospodarstva subvencijske prijevare opisane u čl. 257. st. 3 u vezi s čl. 258. st. 1. KZ-a uz primjenu čl. 51. KZ-a povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu br. Ko-Doo-19/2020-1 od 10. siječnja 2020. g. Darko Puljašić, zastupnik je 10. saziva HS-a te na temelju čl. 76 Ustava RH i čl. 23. Poslovnika HS-a ima imunitet do prestanka zastupničkog mandata te bez odluke HS-a ne može biti pritvoren niti se može pokrenuti kazneni postupak. Nakon provedene rasprave Mandatno-imunitetno povjerenstvo na osnovu čl. 116. Poslovnika HS-a predlaže HS-u donošenje sljedeće odluke: Daje se odobrenje za nastavak kaznenog postupka protiv Darka Puljašića, zastupnika u HS-u zbog kaznenog djela krivotvorenja poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. KZ-a te kaznenog djela protiv gospodarstva subvencijske prijevare opisane u čl. 258. st. 3 u vezi s čl. 258. st. 1. KZ-a uz primjenu čl. 51. povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu br. Ko-Doo-19/2020-1 od 10. siječnja 2020. g. Mandatno-imunitetno povjerenstvo odlučilo je dati odobrenje za nastavak kaznenog postupka protiv zastupnika u HS-u Darka Puljašića, po zahtjevu Županijskog suda Slavonskom Brodu kako bi nadležno tijelo moglo nesmetano obavljati svoju dužnost koja mu je temeljem Ustava RH dana u nadležnost.
Josip Salapić
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici Zakonom o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU uređuje se područje pravne suradnje, pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica EU i potpisnice sporazuma o pridruživanju EU. Obveze po ovom zakonu započele su za RH 1. srpnja 2013. godine danom punopravnog članstva RH u EU. Područje koje regulira ovaj zakon su europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog, priznanje izvršenja odluka o novčanoj kazni, priznanje izvršenja presuda u kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje izvršavanja presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere ili druge alternativne sankcije kao europski nalog za zaštitu i drugi procesna sredstva. Nacrtom ovoga prijedloga zakona idemo u sedme dopune zakona. Razlog za predlaganje ponovnih dopuna je ugradnja provedbenih odredaba u odnosu na Uredbu EU iz 2018. godine 1805 Europskog parlamenta i vijeća od 14. studenoga 2018. godine o priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje imovine koja se primjenjuje u državama članicama EU od 19. prosinca 2020. godine. Slijedom navedenoga, prestaju važiti procesna pravila iz 2003. godine i 2006. godine te danom stupanja na snagu Uredbe EU počinje vrijediti Uredba 2018/1805. Odnosi se na sve države članice EU izuzev Irske i Danske koje imaju drugačije provedbene propise vezano za problematiku oduzimanja imovine. Što se tiče tijela koja su nadležna za zaprimanje i priznavanje, te za izdavanje naloga o zamrzavanju naloga o oduzimanju imovine ista su tijela kao u prethodnim dakle propisima u RH. Za ovaj zakon predviđen je uobičajeni zakonski rok stupanja ovih dopuna na snagu. Hvala lijepo.
Zdravko Jakop
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici. Godišnje izvješće o obrani za 2019.g. vlada podnosi HS-u u skladu sa Zakonom o obrani. Izvješće je tematski struktuirano kao prikaz stanja aktivnosti Ministarstva obrane i HV-a u 2019.g., te kao prikaz stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema, te strukture obrambenih resursa i ostvarenja ključnih razvojnih projekata i prioriteta. Smatramo da je izvješće važan mehanizam demokratskog nadzora nad obrambenim resorom budući da se zastupnicima u HS omogućuje uvid u aktivnost Ministarstva obrane i HV-a, posebno u području razvoja obrambenih sposobnosti i raspolaganja financijskim sredstvima. Kroz izvješće se javnosti omogućuje i uvid u postignuća i rad Ministarstva obrane i HV-a čime ono pridonosi izgradnji povjerenja u institucija u institucije obrane i civilno vojne odnose. Povećanje izdvajanja za obranu i pravedna raspodjela tereta i dalje predstavljaju važne teme NATO-a te su članice na sastanku u Londonu potvrdile posvećenost obavezama koje uključuje dostizanje izdvajanja za obranu od 2% BDP-a, od čega 20% za opremanje i modernizaciju. U okviru EU nastavljene su aktivnosti provedbe triju ključnih obrambenih inicijativa pokrenutih u okviru globalne strategije vanjske i sigurnosne politike EU i to stalne strukturirane suradnje, koordiniranog godišnjeg pregleda u području obrane i europskog obrambenog fonda. Vlada RH i MORH je tijekom 2019. g. provodilo obrambenu politiku u sklopu izgradnje i unaprjeđivanja sustava domovinske sigurnosti te u funkciji potpore vanjskoj politici RH. Obrambena politika bila je posvećena provedbi obveza Hrvatske vojske. Intenzivno se radilo na pripremama za provedbu aktivnosti vezanih uz 6-mjesečno predsjedanje Vijećem EU. Jedno od većih postignuća obrambene politike u 2019. g. povratak je aviona MIG-21 Rudolfa Perešina u RH. Nakon 28 godina MIG-21 oznaka 26112 koji je junak Domovinskog rata, hrvatski pilot Rudolf Perešin u listopadu '91. iz Bihaća preletio u Klagenfurt, vraćen je u svibnju 2019. g. u RH. Međunarodna obrambena suradnja provodi se s ciljem međunarodne afirmacije RH u području obrane te predstavlja izravan doprinos jačanju ugleda i daljnje afirmacije RH, kao odgovorne članice međunarodne zajednice. Aktivnosti bilateralne obrambene suradnje tijekom 2019. g. bile su usmjerene na produbljivanje odnosa sa strateškim saveznicima i partnerima u području obrane s ciljem zajedničkog doprinosa stabilnog globalnog i euroatlantskog prostora, razvoja obrambenih sposobnosti te jačanje ugleda Hrvatske u međunarodnoj zajednici. U svrhu doprinosa razvoja hrvatskog gospodarstva nastavljene su aktivnosti potpore promicanju hrvatske obrambene industrije u inozemstvu i tijekom posjeta stranih izaslanstava u RH. Ljudi su najveća vrijednost obrambenog sustava i u mandatu Vlade fokus rada u Ministarstvu obrane je čovjek. On je središte obrambenog sustava. Tijekom 2019. g. nastavljeno je s provedbom personalne politike – vojnik na prvome mjestu, pokrenute 2017. g. radi dostizanja i održavanja visoke razine motiviranosti i spremnosti pripadnika HV-a. Ovo podrazumijeva usvajanje niza mjera usvajanjem, usmjerenih na dobrobit vojnika, dočasnika i časnika, poboljšanje njihovog statusa, uvjeta života i rada, kao i uvođenje novih oblika poticaja koji osiguravaju nesmetan prijem i zadržavanje kvalitetnog osoblja. Upravljanje materijalnim resursima usmjereno je na materijalno zbrinjavanje obrambenog resora kroz djelatnost i opremanje i modernizacije naoružanjem i vojnom opremom, opskrbe materijalnim sredstvima te upravljanja, uređenja i izgradnje nekretnina. Racionalno i učinkovito upravljanje materijalnim resursima jedan je od temeljnih preduvjeta za unaprjeđivanje obrambenih sposobnosti i održavanje odgovarajuće razine spremnosti HV-a. Opremanje i modernizacija naoružanjem i vojnom opremom tijekom 2019. g. provođeni su s ciljem dostizanja sposobnosti za provedbu misija i zadaća HV-a uključujući potporu u ostvarivanju NATO ciljeva sposobnosti. Provedba programa i projekata, opremanje i modernizacije provođene u sve tri grane HV-a, u skladu s prioritetima definiranim kroz proces obrambenog planiranja i programiranja. MORH važan je partner i promotor hrvatske obrambene industrije te je jedan od generatora razvoja vrhunskih hrvatskih proizvoda. Hrvatski vojnik u potpunosti je opremljen hrvatskim naoružanjem i osobnom opremom. Tijekom 2019. g. nastavljeno je opremanje hrvatske kopnene vojske naoružanjem i vojnom opremom po već započetim projektima uz novi projekt opremanja borbenim vozilima, pješaštva koji su na neki način i početnoj fazi. U skladu sa uređenim prioritetima HV-a, modernizacija opremanja Hrvatske ratne mornarice usmjerena su na 3 glavna područja i to obalni otporni brod, desantni brod i minopolagač i gumene brodice za nadzor morskog ribarstva koje su ostvarene u suradnji sa drugim ministarstvima. U 2019. g. aktivnosti i opremanje i modernizacija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bile su usmjerene na nabavu višenamjenskih helikoptera UH-60-N Black Hawk, nabavu višenamjenskog borbenog aviona, uspostavljanje logističke potpore za helikoptere OH-58-D Kiowa Warrior te nabavu letačke i padobranske opreme neophodne za provedbu zadaća i planirane obuke. MORH potpisalo je 2019. g. ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe Hrvatske vojske sa 34 hrvatske tvrtke koje proizvode vojnu opremu, pružaju usluge i izvode radove u iznosu od 314 milijuna kuna, što je za 32 milijuna kuna više u odnosu na 2018. g. i nijedna nabava nije bila klasificirana. Ili tajna, kako neku kažu. Ugovori s hrvatskim proizvođačima značajan su doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako MORH nije samo potrošač nego i generator razvoj i promotor hrvatskih proizvoda, Ministarstvo obrane pruža punu potporu i aktivno sudjeluje u razvoju i promociji hrvatske obrambene industrije kroz međunarodne bilateralne i multilateralne aktivnosti, posebno u sklopu NATO-a i Europske unije. Tijekom 2019.-te godine nastavljene su aktivnosti u provođenje novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske povratkom u Vukovar, Varaždin, Ploče, Sinj, Udbinu i Pulu. Radi poboljšanja uvjeta smještaja i rada pripadnika hrvatske vojske tijekom 2019.-te godine rekonstruirane su i izgrađene građevine na šest novih ključnih strateških lokacija, to su Vukovar, Varaždin, Ploče, Sinj, Udbina i Pula. Izgrađene su i rekonstruirane građevine i na drugim značajnim lokacijama za smještaj i rad Hrvatske vojske. Od početka mandata Vlada se sustavno bavi pitanjem sigurnosti te je nakon šest godina uzastopnog pada, u 2017.-oj godini osigurano povećanje obrambenog proračuna, prije svega u cilju poboljšanja standarda pripadnika Hrvatske vojske i razvoja novih sposobnosti. Hrvatska vojska glavni je nositelj obrambene funkcije u Republici Hrvatskoj, pored temeljne ustavne uloge zaštite suvereniteta i neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, Hrvatska vojska uvijek stoji na raspolaganju građanima spremna u okviru svojih kapaciteta pružiti pomoć u bilo kojoj vrsti hitne situacije. Svojim kontinuiranim angažmanom u Misijama i Operacijama te drugim oblicima međunarodnih aktivnosti Hrvatska vojska je kroz visoki profesionalni pristup izvršenja zadaća od njezinih pripadnika postala brend i više od brenda u percepcijama naših saveznika i partnera. Zahtijevane sposobnosti za provedbu Misija i zadaću u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, Hrvatska vojska dostiže kroz obuku i vježbe čiji je sustav upravljanja uređen doktrinom i usklađen sa raspoloživim obučnim kapacitetima i odobrenim financijskim sredstvima, to jest bolje rečeno u okviru odobrenih financijskih sredstava. Tijekom 2019.-te godine obuka se provodila uz istovremeno prilagođavanje strukture Hrvatske vojske, ustrojeno je i Središte za razvoj vođa Marko Babić, uvažavajući nove izazove i potrebe, obuka se temelji na razvijenim standardima i iskustvima iz Domovinskog rata, ali i u suradnji sa našim partnerima u okviru NATO-a. Aktivnosti odnosa s javnošću u 2019.-oj godini bile su usmjerene ka pravovremenim i transparentnim informiranju javnosti o radu Ministarstva obrane, te djelovanju i izvršavanju temeljnih misija i zadaća Hrvatske vojske, pri tome je težište stavljeno na održavanje percepcije javnosti u aktivnostima Ministarstva obrane i Hrvatske vojske putem informiranja, izdavanja tiskovnih i multimedijalnih elektroničkih publikacija, te kroz aktivnosti promidžbe vojnog poziva. Detaljnije izvješće smo vam pripremili, stojim ovdje na raspolaganju za sva pitanja, pojašnjenja i želim se zahvaliti svima koji, ovoga, na ova tri Odbora na koja smo imali mogućnost, ovoga, predstaviti ovo Izvješće prije dolaska u Sabornicu. Hvala lijepa.
Žarko Katić
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane gospođe zastupnice i gospodo zastupnici, pred vama je Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama. Konvenciju je do sada potpisalo 33 države članice Vijeća Europe, a 16 ih je ratificiralo. Konvencija je stupila na snagu 1. studenog 2017. godine nakon što su je sukladno Članku 17. Konvencije ratificirale 3 države članice. Inače konvencija je potpisana u Sant-Denisu 3. srpnja 2016. godine tijekom održavanja Europskom nogometnog prvenstva. Podsjetit ću ukratko na prošlost i na Konvenciju koja je donijeta 1985. koja je bila na snazi do donošenje ove Konvencije, a razlog donošenja te Konvencije su tragična događanja na stadionu Heysel u Bruxellesu te 1985. g. kada je poginulo 39 ljudi. Više desetaka ranjenih i pritisak na javne vlasti širom Europe zbog postojećih nereda koji su se, dakle, vezivali uz nogomet, rezultirao je usvajanjem, kao što sam rekao, prve Konvencije o navijačkom nasilju na sportskim natjecanjima. Od predstavljanja te Konvencije dogodila su se mnoga poboljšanja uz sigurnost i zaštitu u sportu i nogometu, a isto tako u kvaliteti na stadionima na kojima se održavaju najveća sportska nogometna okupljanja. Međutim, detaljno istraživanje pokazuje da se incidenti i dalje pojavljuju na prevelikom broju utakmica. Mnogi incidenti posljedica su i lošeg sigurnosnog menadžmenta, kao i infrastrukture na stadionima. Nasilje je u porastu i unutar i izvan stadiona te u gradskim središtima. Ponekad je nogomet postao i prijenosnik političkog ekstremizma ili druge vrste protesta, što svakako predstavlja veliki izazov za sigurnost. Vratiti ću se dakle na konvenciju koju ovim zakonom predlažemo potvrditi. Ona se temelji na radu i postignućima koja su učinjena na međunarodnoj razini od Europske konvencije o navijačkom nasilju iz 1985. g. Cilj ove konvencije je ići od pristupa fokusiranog nasilje prema integriranom pristupu baziranom na 3 neovisna stupa, a to su sigurnost, zaštita i uslužnost. Konvencija osim toga, promovira suradnju između javnih i privatnih sudionika koji su uključeni u stvaranje sportskih okupljanja, da bi ona bila sigurna, zaštićena, a gledatelji i navijači dobrodošli, sa naravno, uključivanjem lokalne zajednice i samih navijača. Konvencija osigurava mjere bazirane na najvišim sigurnosnim, zaštitnim i uslužnim standardima razvijenim u Europi. Evo, spomenuo sam 3 stupa na kojima se zasniva konvencija pa bih nešto o njima. Koncept sigurnosti okuplja sve mjere povezane sa zaštitom ljudi od ozljeda ili suočavanja s rizikom po njihovo zdravlje tijekom sportskog natjecanja. To sadrži infrastrukturu stadiona i certificiranost, planove za izvanredne situacije ili mjere u vezi s konzumiranjem alkohola. Sigurnosne mjere također, štite ljude na njihovom putovanju na sportsko natjecanje i u javnim područjima, dakle, ulicama, trgovima, izvan stadiona. Koncept zaštite uključuje sve mjere koje su propisane i dizajnirane da odvrate, spriječe ili sankcioniraju svaki nasilni incident ili nedolično ponašanje u svezi sa sportom ili drugim, ili takvim javnim okupljanjem, unutar ili izvan stadiona. Posebno uključuje i procjenu rizika, suradnju između policije i ostalih relevantnih agencija kao i izricanje sankcija. Koncept usluge sadrži sve mjere koje su dizajnirane napraviti nogometno ili drugo sportsko okupljanje ugodnim i dobrodošlim za sve sudionike, kako na stadionu, tako na svim javim mjestima gdje se navijači i gledatelji okupljaju prije, za vrijeme i poslije utakmice. To uključuje svakako i dobro ugostiteljstvo, sanitarne čvorove, ali izvan svega se fokusira na način kako se navijači tretirani kroz cijelo vrijeme sportskog natjecanja odnosno okupljanja. Konvencija naglašava preklapajući karakter mjera sigurnosti, zaštite i uslužnosti na nogometnim utakmicama i ostalim sportskim okupljanjima bez obzira na njihovu primarnu svrhu. Te mjere su međusobno povezane u smislu utjecaja i stoga moraju biti izbalansirane i ne smiju stvarati i implementirati se u izolaciji. Imajući u vidu da jedan stup može utjecati na druga dva, konvencija zahtijeva da uloga i akcija svake agencije uključene u planiranje i operativne aktivnosti vezane za sportsko okupljanje budu koordinirane, komplementarne, proporcionalne i provedene kao dio sveobuhvatne sigurnosne strategije. Konvencija također, naglašava važnost uloge gledatelja i lokalne zajednice u pomoći da nogometne utakmice i druga sportska natjecanja i okupljanja budu sigurna, zaštićena i pristupačna. Na lokalnoj razini, integrirani pristup bi trebao sadržavati potrebu za zajedničkim radom lokalnih vlasti, klubova, zaštitarskih službi. Cilj je osigurati da sport, najčešće nogomet, zauzme mjesto u okruženju, gdje su visoki standardi fizičke infrastrukture u kombinaciji s adekvatnim aranžmanima sigurnosnog menadžmenta. Da bi osigurali određeni stadion, dostiže željene standarde u oba područja, potrebno je učinkovito licenciranje stadiona i sigurnosno certificiranje aranžmana. Ponavljam, cilj je da se na stadionu osigura sigurnost, zaštićenost i pristupačna okolina za sve gledatelje. Spomenuo bih da prema odredbama čl. 13. st. 1 ove Konvencije je osnovan Odbor za sigurnost i zaštitu na sportskim natjecanjima. U čl. 13. st. 3. određeno je da svaka država članica Vijeća EU ili stranka Europske kulturne konvencije koja nije stranka ove Konvencije, kao i svaka država nečlanica koja je stranka Konvencije br. 120 .../Govornik se ne razumije./... može biti zastupljena u Odboru u svojstvu promatrača. Obzirom na navedene odredbe, do potpisivanja ove konvencije RH dakle može imati samo status promatrača u Odboru te ne može biti, aktivno sudjelovati u njegovom radu. Nakon potpisivanja odnosno ratificiranja, izmjene ratifikacijskih isprava RH postaje punopravni član i može aktivno sudjelovati u radu odbora. U, što se tiče financijskih učinaka i troškova nakon potpisivanja odnosno ratifikacije konvencije RH neće imati dodatnih financijskih troškova, dakle niti MUP kao tijelo određeno za njezinu provedbu, tako ni druga tijela obzirom da su mjere osiguranja sportskih natjecanja na način koji predviđa ova konvencija već provedene u RH. Podsjetio bih da je osnova za provedbu mjera osiguranja opisanih u konvenciji Zakon o javnom okupljanju i Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. RH je također od 1. kolovoza 2006.g., dakle već punih 14.g. u MUP-u ustrojila Odjel za sprječavanje nereda na sportskim natjecanjima kao specijaliziranu liniju rada za ovo područje, te taj odjel i djeluje kao nacionalna informacijska točka za nogomet koja je predviđena odredbama ove konvencije. Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, evo ovo je osnovna informacije vezane za ratificiranje ove konvencije, a rezultati u sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima u zadnjih 10.g. su evidentni i postignuti su veliki koraci sa, dakle manjim brojem angažiranih policijskih službenika, a sa manjim, što je rezultiralo manjim brojem prekršaja, kaznenih dijela, ozlijeđenih osoba, uništenih prometnih sredstava i drugih i drugih materijalnih resursa. Hvala vam lijepa na vašoj pozornosti.
Poštovani predsjedniče sabora, samo jedno tehničko pitanje. Evo znam da je propisano u saboru da svi moramo nositi ove maskice i ja je uredno nosim, međutim svi mi imamo onaj famozni zastupnički imunitet ja od nedavno imam imunitet na korona virus. Je li ovo dakle modni detalj ili ga ja znači moram nositi i dalje samo zbog toga što je to propis takav? Dakle, ja ne mogu nikoga zaraziti niti mogu biti zaražen prema onome što i članovi Stožera civilne zaštite, a tu su neki članovi nazočni govore i što govore članovi znanstvenog savjeta Vlade, dakle ako je modni detalj i ako to bude u odluci ja ću rado nositi ovo kao modni detalj, a volio bi da se odluka promijeni da svi oni koji su prebolili odnosno imaju antitijela da ovo ne moraju nositi.
Zdravko Tušek
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, glavni cilj Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi je usklađivanje Zakona o akvakulturi s nastalim izmjenama propisa EU u dijelu koji se odnosi na uzgoj tuna. Ovim prijedlogom zakona postići će se učinkovitija provedba inspekcijskog nadzora nad uzgojem tuna u dijelu koji se odnosi na sljedivost i kontrolu svih radnji koje se obavljaju na uzgajalištima tuna. Prijedlogom zakona propisuju se nove odredbe vezane uz najveći kapacitet uzgoja tuna kojim raspolaže RH i najveću ulaznu količinu ulovljenih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta na području RH na godišnjoj razini. Ovi kapaciteti se utvrđuju na temelju Uredbe EU 2016/1627 Europskog parlamenta i vijeća od 14. rujna 2016. godine o višegodišnjem planu oporavka plavoperajne tune u Istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru te o stavljanju izvan snage Uredbe vijeća broj 302/2009 i neće se mijenjati dok se ne izmijeni navedena uredba. Prijedlogom zakona propisana je osnova za donošenje pravilnika kojim će se propisati način njihova raspolaganja. Kapaciteti kojima raspolaže RH utvrđeni su 2009. godine na razini međunarodne organizacije koja upravlja tunama tzv. ICCAT odnosno u vrijeme kada je RH bila ravnopravna članica ICCAT-a. Pristupanjem EU RH zadržala je sva prethodno stečena prava koja se odnose na uzgoj tuna poput navedenih kapaciteta. Trenutačno najveći kapacitet uzgoja tuna u RH iznosi 7.880 tona godišnjoj razini, a najveća ulazna količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta RH iznosi 2.947 tona godišnje. Prijedlogom zakona propisuju se mjere označavanja uzgojnih instalacija predviđenih za uzgoj tuna i mjere praćenja svih radnji koje se obavljaju na uzgajalištima tuna. U svrhu omogućavanja provedbe odgovarajućeg inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona o akvakulturi dodatno se uvodi Uredba vijeća broj 869/2004 o izmjeni Uredbe broj 1936 iz 2001. o utvrđivanju mjera nadzora ribolova određenih stokova vrlo migratornih riba i provedbena Uredba komisije broj 404 iz 2011. godine o detaljnim pravilima za provedbu Uredba vijeća 1224 iz 2009. o uspostavi sustava kontrole zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike. Također se propisuje popis službenika koji obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom zakona na način da se predlaže da će inspekciji nadzor provoditi i službenici Državnog inspektorata u području svoje nadležnosti. Ovim prijedlogom zakona uvodi se i registar plovila za akvakulturu s obzirom na provedbenu uredbu komisije iz 2017. broj 218 o registru ribarske flote unije koja je stupila na snagu 1. veljače 2018. godine, a koja iz primjene isključuje plovila za akvakulturu te se provedbom ove mjere propisuje isto tako donošenje pravilnika. Hvala lijepa.
Hvala lijepo predsjedavajući. U ime kluba Mosta tražim stanku na temu Ureda državne revizije tj. izvješća. Mi moramo ovdje ukazati da iz godine u godinu imamo izvješće Državne revizije koje je kvalitetno odrađeno i svaki put vidimo brojne anomalije na koje upozorava Državna revizija. Tako i sada, imamo 50% uvjetnih izvješća i što se tiče lokalne samouprave, tvrtki u vlasništvu države, lokalne samouprave, što se tiče koncesija, što se tiče državnih tvrtki, a vidimo kako funkcionira DORH. Sve je to Državna revizija gospodo što mi raspravljamo kao saborski zastupnici dostavila nadležnim tijelima, sve anomalije i kriminal koji je uočen u državna revizija nama to prezentira, mi ode raspravljamo, a što se događa? Događa se da iz DORH-a nam cure informacije, da, vidimo slučaj i Pađene Krš, slučaju gđe. Rimac, a vidimo i zadnji slučaj, JANAF. Vidimo kako funkcioniraju naše institucije. Mi moramo ovdje raspraviti o institucijama koje su nadležne kao što je DORH jer državna revizija odradi svoj posao. Tako smo govorili o slučaju brodogradnje gdje su novac namjenski država davala milijarde, one nisu trošene za brodogradnju, tako imamo i zadnji slučaj JANAF. Sve se u biti odlučuje u dubokoj državi, u klubu kao što je Slavonska 9, državna revizija sav svoj trud koji uloži i mi ode ove rasprave, baci se pod vode, pod noge jer institucije ne funkcioniraju. Vidimo kako iz DORH-a cure informacije i vidimo kako se prekidaju mjere, kako se, što se događa. Prema tome još jednom upozoravam, svaka čast državnoj reviziji, ali ostale institucije kao što je DORH ne funkcioniraju .../Upadica: Vrijeme./... i zbog toga nam se raspada država. Hvala lijepo.
Zahvaljujem predsjedavajući, drage kolegice i kolege. Danas ću ponovo o jednoj temi iz obrazovanja, jučer je predsjednik Vlade bio u Splitu i Solinu. U Solinu je u Prasvetištu Gospe od Otoka posjetio novo izgrađenu crkvu Presvete obitelji i kako je rekao to je jedan značajan projekt, vrijedan doprinos hrvatskoj kulturi, kršćanskoj tradiciji, no ne znam je li znao da u blizini te Crkve, 100-tinjak metara u Solinu postoji jedna osnovna škola koje je donedavno bila zaista jedinstvena u Hrvatskoj, a to je škola koja je radila do prošle godine čini mi se u četiri smjene. Eto, ako niste znali, u Hrvatskoj je bilo čak i školi koje su radile u četiri smjene, ona mislim od prošle godine radi u tri smjene. Prema podacima na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini ’19-oj/'20-oj u Hrvatskoj je bilo 822 škole koje su radile u dvije smjene, znači 34%, od toga još 14 u tri smjene, dakle ne uzimajući u obzir škole koje su sada stradale u potresu, škole sa dvije ili tri smjene prošle je nastavne godine pohađalo skoro 280000 tisuća učenika, to je 60%. U modernim zemljama Europske unije gdje je obrazovanje zaista temelj društva, gdje nije samo ja bih rekla PR nekakav, dobra propaganda, u kojima društvo brine o uvjetima i kvaliteti obrazovanja jer znaju da samo ljudi koji kritički razmišljaju mogu razvit svoje pune potencijale kreativnosti i inovativnosti, mogu dati temelje modernom društvu, pridonijeti da se društvo razvija, dakle takve zemlje uopće ne poznaju riječ smjena, ne znaju što je smjena, dakle njihove škole rade u jednoj smjeni. Više puta su razne Vlade pa tako i ova, i u prošlom mandatu čini mi se i sada spominjale ovo kao cilj, u prošlom mandatu je i ministrica najavljivala jedan projekt u suradnji sa Svjetskom bankom koji će osigurati da naše škole imaju cjelodnevni boravak, dakle rade u jednoj smjeni. Dakle, pitanje je ovdje kad ćemo konačno krenut sa realizacijom toga cilja, kad ćemo postat zaista zemlja znanja ili društvo u kojem je obrazovanje temelj razvoja, temelj jednog modernog društva i moderne države. Eto, hvala.
Zahvaljujem uvaženi predsjedniče sabora. Klub zastupnika SDSS-a u čije ime ću danas govoriti, pridružuje se inicijativi Odbora za ravnopravnost spolova da se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježi i na ovaj način. Namjera je da se kroz ovaj oblik javnog nastupa u saboru ukaže i aktualizira ova tema. Dakle, jučer 22.9. kao što rekoh, obilježio se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. To je dan kad se prisjećamo tragedije koja se desila '99.g. To je ujedno i dan sjećanja na sve žene koje su žrtve nasilnika, ali i dan kada se borimo i za reproduktivna prava, protiv neravnopravnosti na tržištu rada, protiv seksizma koji je svakodnevnica i etiketiranja žena u javnoj sferi. I upravo na taj dan, ali ne samo na taj nego i svaki naredni potrebno je govoriti radi osvještavanja i senzibiliziranja javnosti da se nasilje ne događa nekom drugom već da je prisutno i u našoj neposrednoj blizini, ali da se od te pojave često okreće glava. Rijetki su slučajevi koji se prijavljuju i veoma veliki nama nepoznat, ali naslućujući broj govori o tome koliko su žene zapravo spremne da trpe. Nasilje nad ženama je pošast koja nas okružuje i vrlo je prisutna, bilo da je nasilje psihičke, fizičke ili ekonomske prirode pogađa žene bez obzira na socijalni status, godine života ili stupanj obrazovanja i ostavlja trajne posljedice na psihičke i fizičke prirode jer uglavnom dolaze od onih kojima su vjerovale, od onih koje vole. A ona nakon trpljenja i skrivanja nasilnika dolazimo do tragičnih posljedica na koje ukazuju statistički podaci koji su više nego mračni. Tako da u prvih 8. mjeseci u 2020. je ubijeno 8 žena, znači svaki mjesec jedan život se ugasi jer je žrtva u 4 zida trpjela nasilje i nije se usudila prijaviti. Stradale su misleći da su možda one krive što je voljeni nesiguran, pa zato pije, stalno je ljutit, pa galami i ponekad ih udari. Nadale su se da će biti bolje i na kraju smatrale su da trebaju da čuvaju tu tajnu jer ih je opterećivala predrasuda šta će reći narod. Poznato je da je jedna od glavnih prepreka u rješavanju problema nasilja nad ženama upravo kako ohrabriti žene da prijave nasilje i raskrinkaju nasilnika. Uglavnom se kao razlozi zbog kojih trpe navodi strah od počinitelja, nepovjerenje u nadležne institucije, osjećaj krivnje, pritisak okoline, stigma i drugo. I ne smije se zaboraviti da se tu radi o tamnoj brojci koja je zapravo desetorostruko veća, što znači da na jednu prijavu protiv nasilnika sigurno još 10 žena ćuti i trpi. Zato je važno upozoriti koliko je nasilje, bilo koje vrste, neprihvatljivo. Zato je važno da te žene o kojima sam govorila nisu postale brojka u mračnoj statistici od koje pretrnemo pri pomisli koliko su mlade ili stare bile i koliko su zapravo trpjele da bi ipak na kraju bile zatučene. I na kraju, najvažnije je upozoriti i na najopasnije, a to je međugeneracijski prijenos nasilničkog ponašanja koji se kao u epskoj pjesmi prenosi s koljena na koljeno, gdje čitave obitelji generacijama žive u nasilju, gdje žene, majke, sestre, trpe od nasilnika, a dijete sve to gleda. Kao što znamo uči po modelu, usvaja negativne obrasce ponašanja smatrajući ih normalnim i tako i sami umjesto zaštitnici postaju nasilnici i kukavice jer svaki nasilnik je zapravo kukavica. A kukavica mlati ženu, kukavica govori seksističkim rječnikom, vrijeđa ih i etiketira žene, ograničavaju žene koje žele slobodno odlučivati o svemu što se tiče njihovih tijela i života. Hvala.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege. Aktualni sat je bio na početku a izlaganje klubova u sredini, dok je ova zadnja točka na kraju našeg današnjeg dana. U jednom intervjuu koji je dala pravobraniteljica za djecu koji je inače malo proceduralno nasilnim putem imenovala HDZ-ova parlamentarna većina, ali sad ću im to uzet kao plus, izjavila je kako smatra da se nastava vjeronauka kao i svakog drugog izbornog predmeta treba organizirati na početku ili na kraju nastave. Također je u jednom intervjuu istaknula kao problem prakticiranju vjerskih sadržaja i izvan nastave vjeronauka kao npr. na školskim priredbama. Dakle, institucija koja je osnovana da bi ukazivala na nešto što je problem djece, reagirala je i istaknula način održavanja vjeronauka i prakticiranja vjerskih sadržaja izvan te nastave kao problem za djecu i bilo bi dobro da se institucije poput Ministarstva obrazovanja pozabave tome da se ti problemi uklone ili smanje na način koji bi omogućio dakle normalnu i ispravnu poziciju izbornog predmeta u školi da se omogući djeci da to bude na početku ili na kraju nastave kako bi oni koji ne pohađaju taj predmet, mogli ili kasnije doć ili ranije otić iz škole a druga djeca naravno po svom izboru ili po izboru roditelja, najnormalnije pohađati tu nastavu. Da tome nije slučaj, znamo već dulje vrijeme. Dakle činjenica je da u nekim školama se nastava održava u sredini satnice. Međutim to opet nije bio tako velik problem kao sada jer su djeca u to vrijeme kada nisu na nastavi provodila u nekim aktivnostima koje je škola za njih organizirala međutim pojavom korona krize, počeli su se događati slučajevi da školsko osoblje dakle traži od djece koja ne pohađaju vjeronauk, da stoje u istom razredu, valjda u zadnjoj klupi i da ili stave slušalice na uši ili da jednostavno se prave kao da ih nema. Ja vjerujem da to nije dobra praksa, dapače, to je grozna praksa. Ja bih to usporedio sa ohološću, a oholost je jedan od grijehova koje Bog najviše mrzi, kako možemo čitati u literaturi. Kako bi pokazali bunt, roditelji iz jedne zagrebačke škole napravili su kao gestu i došli po svoju djecu koja ne pohađaju vjeronauk a koja su trebala ostati u razredu međutim sami su rekli da su to napravili iz bunta ali da nije poanta da oni troše svoje radno vrijeme kako bi radili nešto što država mora napraviti i što država mora osigurati. Pa onda pozivam još jednom institucije da taj problem riješe i umanje ga na način da se djeca ne osjećaju kao djeca drugog reda u svom razredu, da ne budu prisutni a kao da su odsutni i da se prave da su odsutni a što se tiče geste, dakle spreman sam provesti određeno vrijeme sa onom djecom koja su da tako kažem, osuđena da budu u razredu nevidljivi, izdvojiti svoje vrijeme jer njihovi roditelji ne trebaju trošiti svoje vrijeme i s njima vježbati matematiku tijekom tog razdoblja kada oni nemaju drugog izbora. Ako netko to želi za svoje dijete, neka se javi. Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege ove nedjelje 27. rujna ponovo se je sa širokom razmjerom aktivirao sukob naše dvije prijateljske zemlje Azerbajdžana i Armenije. Tema mi je bliska. Kako sam u prošlom mandatu bio aktivan član Hrvatsko Azerbajdžanske međunarodne parlamentarne skupine prijateljstva te sam krajem također 2018. godine posjetio Baku i sudjelovao na Međunarodnom humanitarnom forumu pod pokroviteljstvom predsjednika Azerbajdžana gospodina Ilham Aliyev. S ove zemlje imamo potpisan niz prijateljskih sporazuma o suradnji od kojih bi izdvojio i Zagrebačku deklaraciju koju smo potpisali s Azerbajdžanom 2013. godine kojom smo se usuglasili da ćemo proširiti i jačati našu suradnju, a posebno bi istakao i točku 3. navedenog sporazuma koja naglašava važnost mirnog razrješenja sukoba između Armenije i Azerbajdžana u Gorskom Karabahu u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te trima načelima sastanka na vrhu OSE-a u Lisabonu na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti državnih granica. Smatram kako u ovom kontekstu kao prijateljska zemlja moramo zauzeti jasni stav njegujući prijateljske odnose i zajedničke interese sa obje zemlje te neupitno poštivati načelo suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti državnih granica s Azerbajdžana u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti 822, 853, 874 i 884. Želim ovom prilikom reći da mi je neizmjerno žao da je sukob eskalirao te da se pitanje suživota i granica u 2020. godini rješavaju sukobom koji posljednjih dana odnosi 10-tke nepotrebnih civilnih žrtava čime se grubo krši Ženevska konvencija. Trenutni izvještaji potvrđuju da su meta napada u gradovima Tertera, Deškesan, Fizuli i Naftalan mnogi domovi civila, civilna infrastruktura, bolnice i uprave zgrade u kojima stradavaju nevini. U Naftalanu je stradala jedna cijela petero člana obitelj. Mirno rješavanje svih otvorenih za Azerbajdžanije i Armenije ne smije imati alternativu, a činjenica da na Gornu Karabaha međunarodno priznati teritorij Azerbajdžana ne smije biti uzrokom sukoba zbog činjenice da veliku većinu njegovog stanovništva čine etnički Armenici. Kao zemlja koja je ne tako davno iskusila strahote rata, ali i zemlja koja pored velikog vojnog iskustva ima i značajno iskustvo u mirnoj reintegraciji i mirnom rješavanju teritorijalnih problema smatram kako ne smemo ostati ravnodušni i referirati se na ovaj sukob samo floskulama o miru i poštivanju određenih dokumenata. Ne smije biti ravnodušni prema stradanju civila u sukobu koji sigurno neće biti riješen nasiljem te se moramo fokusirati na daljnje jačanje naše suradnje i na europskoj razini koje je definirano u kontekstu istočnog partnerstva u kojem je naša zemlja pa i sam predsjednik Vlade premijer Plenković aktivno sudjelovao više puta. U tom kontekstu treba reći da u ovom trenutku moramo naglasiti i glavni cilj istočnog partnerstva, a to je jačanje političke i gospodarske integracije 6 istočnoeuropskih i južnokavkaskih zemlja partnera EU Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine. Nadam se da će ovaj sukob završiti što prije i da ćemo sa svim spomenutim zemljama nastaviti zajedno raditi na jačanju zajedničkih odnosa, odnosa sa EU, ali i jačanje demokratskih procesa i europskih vrijednosti unutar njihovih društva. To podrazumijeva naravno izostanak bilo kakvog nasilja i sukoba. Kao član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te predstavnik 12 nacionalnih manjina između kojima i ruska, ukrajinska i turska nacionalna manjina te u kontekstu međunarodnih sporazuma koje smo potpisali i interesa EU čiji smo dio pozivam sve kolegice i kolege te Vladu RH da zauzmemo jasan stav kako je mirni način rješavanja ovog sukoba jedini način i kako naši prijatelji u Istočnoj Europi odnosno Južnokavkaskoj regiji ne smiju posezati za oružjem u rješavanju ovog sukoba. Isto tako ponavlja i da se teritorijalni integritet Republike Azerbajdžana koji priznajemo, mora poštivati da se Ženevska konvencija …/Upadica: Vrijeme./… ne smije kršiti te da nasilje i stradanje civila mora odmah stati. Hvala.
Stjepan Čuraj
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče. Uvažene poštovane zastupnice, poštovani zastupnici. Danas se pred vama nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama kojim se važeći zakon usklađuje s pravnom stečevinom EU odnosno preciznije paketom mjera za smanjenje rizika tzv. Risk reduction measures skraćeno RRM. RRM paketom zapravo nastavlja se daljnja reforma bankovnog sustava EU s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće troškove. Nastavlja se daljnja implementacija preostalih elemenata regulatornog okvira kojim je prihvaćen u Bazelskom odboru na nadzor banaka i Odboru za financijsku stabilnost. Nastavlja se i očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje kreditne sposobnosti banaka odnosno smanjivanje opterećenja za manje banke poboljšanjem kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva i infrastrukturnih projekata. To je kontirani rad s obzirom na proteklu financijsku krizu, prije svega iz 2008. kojom se sada želi i ovim paketom mjera na razini EU svakako bolje regulirati i osigurati sam financijski sektor. Sam paket sastoji se od dvije uredbe i dvije direktive koje mijenjaju eu propise koji su u RH preneseni između ostalih propisa i u ovaj predmetni Zakon o kreditnim institucijama. Inače predmetnim zakonom se uređuje i uređuju uvjeti za osnivanje poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH, supervizija njihovih poslovanja te uvjeti pod kojim pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH. Uvodno bih još želio naglasiti kako je RH u srpnju ove godine ušla u europski tečajni mehanizam tzv. RM2 te je uspostavom bliske suradnje HNB-a sa Europskom središnjom bankom postala država članica sudionica u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, što je jako bitno pogotovo vezano uz ovaj predmetni zakon i jedinstvenom sanacijskom mehanizmu o kojem će biti nešto više riječi pod sljedećom točkom dnevnog reda. Mislim s obzirom pogotovo na ovo vrijeme da je to apsolutno jedan od uspjeha same Hrvatske što je uspjela ispuniti sve kriterije. Odluka o bliskoj suradnji HNB-a sa Europskom središnjom bankom stupila je na snagu 14 dana od objave u Službenom listu EU odnosno 27. srpnja, a početak te bliske suradnje koju ćete kasnije imati prilike raspraviti, vezano uz ove izmjene, je upravo sada nedavno 1. listopada 2020. prije nepunih tjedan dana. U okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma Europska središnja banka odgovorna je za učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog nadzornog mehanizma i ima isključivu nadležnost nad svim bankama eu područja. Izravno nadzire značajne kreditne institucije, a nacionalna nadzorna tijela, kod nas u ovom slučaju najviše HNB, s njom u suradnji izravno nadziru manje značajne kreditne institucije. Dakle, zajednički samo je pitanje tko izravno nadzire velike, to je u ovom slučaju Europska središnja banka dok HNB izravno nadzire manje, ali svi zajednički sudjeluju u tom postupku. Tako je Europska središnja banka od 1. listopada ove godine upravo nadzire te veće kreditne ili značajnije kreditne institucije i ona će ujedno biti nadležna za izdavanje i oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga i procjenu stjecanja kvalificiranih udjela u bankama u odnosu na sve kreditne institucije unutar već spomenutog jedinstvenog nadzornog mehanizma, što znači i ove manje institucije. Te nadzorne zadaće poznate su pod nazivom inače kolokvijalno zajednički postupci. Što se tiče prema popisu objavljenom 11. rujna ove godine Europska središnja banka izravno će nadzirati 8 takvih financijskih odnosno kreditnih institucija i to Zagrebačku banku, Privrednu banka, Erste & Steirmarkische banku, Raiffeisen banku, Sberbanku, Adiko banku i dvije stambene štedionice, PBZ i Raiffeisen. Odluka općenito o tome da li je banka značajna ili ne temelji se na njezinoj veličini, znači ukupno vrijednost imovine, njezinoj važnosti za gospodarstvo države u kojoj se nalazi ili EU u cjelini, njezinim prekograničnim aktivnostima i činjenici samoj je li zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskog stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost. Inače, Europska središnja banka redovito preispituje značajnost svih banaka u državama sudionicama i status banaka se može promijeniti zbog razloga povezanih s redovnim poslovanjem ili zbog jednokratnih događaja kao što su spajanja ili pripajanja, dakle svake godine se utvrđuje koje su to banke s obzirom na sve ove navedene kriterije. Hrvatska narodna banka ostaje zadužena za nadzor manje značajnih kreditnih institucija, izradu prijedloga odluka o zajedničkim postupcima te za nadzorne zadaće koje ne ulaze u bonitetni nadzor. Ono što je apsolutno bolje za nas jest činjenica da primjerice, za velike banke mi sada imamo uvod u kompletno njihovo poslovanje, a zapravo pri tome želimo istaknuti da u prijašnjim okolnostima mi nismo znali sve što rade naše banke, odnosno mi smo znali sve što rade naše banke, ali nismo imali ili imali smo vrlo malo informacija što rade njihove matice. Dakle ovime zapravo je omogućena razmjena između supervizorskih tijela i otvorio nam se pristup svim informacijama o poslovanju grupe na razini cijele EU, tu smo imali u ovom Domu, odnosno u Saboru rasprave o tome tko su vlasnici banaka i kako mi poslujemo na razini EU. Sada ovim izmjenama i direktivama implementacijom direktiva i uredbi upravo će i HNB dobiti informacije. Konkretno, ovaj prijedlog donosi neke od najvažnijih sljedećih novosti, dakle, propisuju se obveza licenciranja za matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je član grupe kreditnih institucija u RH. Također, kreditne institucije sa sjedište u RH koja je članica grupe iz treće zemlja koja posluje putem više od jedne institucije u EU i čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od 40 milijardi eura, dužna je imati posredničko matično društvo u EU. Prijedlogom zakona propisuje se i obveza licenciranja kao kreditne institucije za investicijsko društvo čija je imovina na individualnoj ili grupnoj razini veća od 30 milijardi eura. Budući da se od banaka zahtjeva da održavaju dovoljnu razinu i kvalitetu kapitala kako bi se mogla nositi sa stresnim scenarijima u budućnosti, dodatno se precizira redoslijed i uvjeti nalaganja kapitalnih zahtjeva odnosno zaštitnih slojeva kapitala. Prema važećem zakonu, HNB je nadležno tijelo za utvrđivanje ostalih sistemskih važnijih kreditnih institucija tzv. OSV kreditnih institucije i u tijeku je njihovo preispitivanje .../Govornik se ne razumije./... institucija čiji se rezultati objavljuju uvijek koncem godine, pa tako će biti i u prosincu ove godine. Prema podacima samo, mogu i napomenuti, iz prosinca 2019. te kreditne institucije odnosno sistemski važne kreditne institucije u RH su Zagrebačka banka, Privredna banka, Erste & Steirmarkische banka, Raiffeisen, OTP, Adiko te HPB. Radi usklađivanja s postupcima odlučivanja unutar već spomenutog jedinstvenog nadzornog mehanizma u kojima sudjeluje Europska središnja banka, to su ti tzv. zajednički postupci, postupanja kreditnih institucija HNB-a usklađuju se s procedurama ESB-a. Sukladno uvedenoj definiciji, male i jednostavne kreditne institucije, dakle čija je vrijednost imovine jednaka ili manja u protuvrijednosti od jedne milijarde eura, za tu kategoriju zapravo kreditnih institucija omogućeni su sljedeći olakšavajući regulatorni zahtjevi. Nadzorni odbor ne mora imati propisani broj neovisnih članova, ne mora imati Odbor za primitke i Odbor za imenovanja, a Odbor za rizike može kombinirati sa Revizijskih odborom pod uvjetom da članovi imaju odgovarajuće znanja, vještine i stručnosti. Ne primjenjuju se pojedine odredbe koje se odnose na politiku primitaka uključujući diskrecijske mirovinske pogodnosti. Dana je mogućnost korištenja standardizirane metodologije ili pojednostavljene standardizirane metodologije pri izračunu kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Ono što je izuzetno bitno da se u ovome i proširuje ovim izmjenama uloga HNB-a kao supervizora u dijelu utvrđivanja okolnosti koji upućuju na pranje novca ili financiranje terorizma u kreditnoj instituciji. U tom slučaju naložit će se kreditnoj instituciji, ako se ocijeni potrebnim, odgovarajuće supervizorske mjere te obavijestiti nadležno nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Još nešto od izmjena svakako ono što je po meni bitno za naglasiti je da se i uvođenje rodno neutralne politike primitaka, konkretno u čl. 152. HNB od sada biti dužna prikupiti podatke u razlikama u primicima između spolova. Također se uvodi i izvješćivanje o osobama u posebnom odnosu, to se proširuje, proširuje se definicija člana uže obitelji, preciziraju se zapravo i definicija povezane osobe. Ujedno se iz Zakona o kreditnim institucijama brišu odredbe o prisilnoj likvidaciji i stečaju kreditnih institucija jer će biti predmet uređenja zasebnih zakona o prisilnoj likvidaciji, kao i odredbi o nedostupnosti depozita koji će biti predmet uređenja novog zakona o sustavu osiguranja depozita, zapravo, koji ima cilj zaštite vjerovnika kroz maksimalnu naplatu i ono što nam je sigurno ste toga svjesni bili i u proteklom periodu i u povijesti postupaka samih stečaja i likvidacija koja su trajale i desetke godina, sada će se na ovim prijedlogom bi se to ograničilo do maksimalno 3 godine. Zaključno, ovim prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Ujedno se uređuje postupanje kreditnih institucija i HNB-a u kontekstu ulaska RH u Jedinstveni nadzorni mehanizam i Jedinstveni sanacijski mehanizam. U tu svrhu, ESB-a je u lipnju 2020. dovršila sveobuhvatnu procjenu 5 hrvatskih banaka koju je provela nakon što je RH podnijela zahtjev za uspostavu upravo te bliske suradnje između HNB-a i ESB-a. Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da niti jedna od obuhvaćenih banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope redovnog osnovnog kapitala nisu bile niže od minimalnih stopa koja se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres. Ono što bankovna unija donosi Hrvatskoj je dodana vjerodostojnost i sigurnost koja proističe iz jednake primjene supervizorskih i sanacijskih pravila i praksi imajući u vidu visoki stupanj financijske integracije s euro područjem takav ujednačen pristup pridonosi još većoj sigurnosti i transparentnosti. Zahvaljujem na vašoj pozornosti.
Sada smo trebali glasovati o Izvješću o radu Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava II. svj. rata i groblja poslijeratnog razdoblja i to za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018., no o ovoj točci danas nećemo glasovati jer sam izvješćen da još o njoj traju konzultacije pa ćemo to pripremiti onda za idući puta.
Helenca Pirnat Dragičević
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani tajniče, poštovane saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici. Pravobraniteljstvo za djecu neovisno djeluje u Hrvatskoj više od 17 godina. U tom smo se razdoblju razvili kao jedan od najprepoznatljivijih institucija za djecu kojoj se građani obraćaju u sve većem broju. Utjecali smo na brojne promjene koje su dovele do podizanja svijesti o dječjim pravima, a s time i do poboljšanja kvalitete života djece u našoj zemlji. Na putu ostvarivanja promjena za djecu vodi nas Konvencija o pravima djeteta kao univerzalni najšire međunarodno prihvaćeni dokument koji se temelju na razvojnim potrebama djeteta i uvjetima nužnim za njegov zdrav razvoj. 17. Izvješće o radu Ureda pravobraniteljice za djecu donosi uvide i analizu stanja prava djece u državi iz perspektive djelovanja Pravobraniteljstvo tijekom 2019. te preporuke i smjerokaze za daljnje unaprjeđenje položaja i prava djece u RH. Svjesna sam da se problemi iz 2019. možda čine manje važnima iz perspektive izazova s kojima se susrećemo ove godine, no mislim da je važno da svi kontinuiramo učimo iz vlastitih postupaka i pogrešaka. Većina opažanja, ali i preporuka iz Izvješća temelji se na stvarnim životnim situacijama u kojima su se našla djeca i njihovi skrbnici, učitelji, odgajatelji, liječnici i svi drugi koji o djeci brinu. Iza nas je više od 1500 razgovora uživo ili telefonom s odraslima i s djecom koji su nam se tim putem javljali. To znači da se svaki dan u Pravobraniteljstvu za djecu javi barem 6 građana koji od našeg tima očekuju pomoć u rješavanju nekih problema s kojima se susreću djeca. Tu nisu ubrojene i prijave koje pristižu pisanim putem, a kojih je u 2019. bilo 10% više u odnosu na 2018., ukupno 1741 prijava. Porast prijava Pravobraniteljstvu od gotovo 10% u prošloj godini ukazuje na potrebnu za učinkovitijom zaštitom djece i njihovih prava te kontinuirani rast, prepoznatljivost institucije i rast društvene svijesti o pravima djece. U izvješću za 2019. prikazane su sljedeće aktivnosti Pravobraniteljstva za djecu. Praćenje pojedinačnih povreda prava djece, prema područjima, djelovanjem mreže mladih savjetnika, prijedlozi za izgradnju cjelovitog sustava zaštite prava djece prema izdvojenim područjima zaštite prava djece. Preporuke pravobraniteljice za djecu, sudjelovanje Pravobraniteljstva u izradi propisa, istraživanja o djeci, obilasci ustanova za djecu i drugih mjesta, susreti, razgovori i suradnja s djecom te ostale aktivnosti u zaštiti u promicanju prava djece uključujući međunarodnu suradnju te aktivnosti regionalnih i središnjih ureda. Uz uobičajeno veliki, vrlo veliki broj prijava u području osobnih prava djeteta, a posebno prava na roditeljsku skrb, najviši porast prijava, pritužbi, upita i zahtjeva zabilježili smo u području sigurnosti i zaštite djece te u području obrazovnih prava. Već dugo godina svjedočimo porastu broja visokokonfliktnih razvoda koji se negativno odražavaju na život djece, pogotovo kad ih roditelji svojim manipulativnim postupcima nastoje otuđiti od drugog roditelja. Pritom djecu opterećuje i dugotrajnost sudskih postupaka u kojima se donosi za njih ključne odluke, a takva neizvjesnost u dječjem životu može dovesti do nepopravljivih posljedica. Zato se već godinama zalažemo za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova i očekujemo od Vlade RH da sukladno Nacionalnoj strategiji za prava djece koja ističe u ovoj godini ostvari mjeru koja se tiče osnivanja obiteljskih sudova u čijoj bi nadležnosti bili svi postupci u domeni obiteljsko-pravne zaštite djeteta uključujući i provedbu sudskih odluka. Kao poseban problem koji je uočen, izdvojila bih nasilje nad i među djecom. Brojni uznemirujući slučajevi ukazuju na potrebu da se zaštita djece od svih oblika nasilja učini prioritetnom aktivnošću u društvu. Dramatičan porast nasilja u obitelji u odnosu na 2018. g. prema našim podacima, 56% i teške povrede djece u obiteljima u 2019. utjecale su na povećano izdvajanje djece iz obitelji zbog roditeljskog zanemarivanja i zlostavljanja. Podsjetila bih i da iznimno zabrinjavaju pojavni oblici nasilja koji su u 2019. bili okrutni i mučni događaji, a koji su potaknuli reakciju velikog broja institucija i pojedinaca koji se bave djecom i dječjim pravima, medija i cjelokupne javnosti. U takvim situacijama ključno je pravovremeno prepoznavanje i preveniranje rizika te se postavlja pitanje učinkovitosti sustava zaštite dječjih prava te sposobnosti sustava i pojedinaca na prepoznavanje istih. Nasilje u obitelji nije samo problem pojedinca ili člana obitelji već je to problem društva u cjelini. Za učinkovitu borbu protiv tog nasilja potrebna su dodatna i kontinuirana ulaganja u prevenciju, osnaživanje institucija koja se bave zaštitom od nasilja kroz edukaciju i supervizije, zapošljavanje dodatnog broja stručnjaka te koordinirano djelovanje. Potrebna je i suradnja s civilnim sektorom koji ima važnu ulogu u zaštiti žrtava nasilja. Za zaštitu djece potrebno je pravodobno prepoznavanje rizičnih čimbenika i njihovo prijavljivanje nadležnim institucijama, ali i odlučno djelovanje svih sustava i pravodobne i adekvatne sankcije za počinitelje. Nadalje, problem vršnjačkog nasilja u školama je i dalje sve prisutan i najbrojniji je oblik nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, a obrazovni djelatnici ni škole nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni za učinkovito rješavanje tog problema, niti dovoljno podržani od sustava. Zabrinjava da škole nerijetko iskazuju nemoć i neznanje u rješavanju nastalih situacija te traže savjet i pomoć, a nerijetko se nakon nasilja među djecom pojavljuju i sukobi među njihovim roditeljima i neprimjereno ponašanje ponekad i na razini kažnjivog. Susrećemo se s prijavama koje se odnose na psihičko nasilje koje pojedina djeca trpe godinama, koje nije prepoznato kao patnja i ugroženost mentalnog zdravlja djeteta koje trpi takvo nasilje zbog čega djeca razvijaju razne psihosomatske simptome. Ujedno škole nerijetko, olako prihvaćaju odlazak djeteta iz sredine kao rješenje bez ulaganja više napora da bi se nasilje zaustavilo i spriječilo. Problem su i psihičko nasilje u vidu vrijeđanja, omalovažavanja i isključivanja koje se odvija na društvenim mrežama, najčešće razradni Viber i Whatsapp grupama. Zabrinjava i da škole nerijetko odbijaju djelovati kad se nasilje dogodi tim putem i online. Kada govorimo o digitalnom okruženju putem kojeg djeca danas ostvaruju brojna svoja prava uče, komuniciraju, zabavljaju se i druže, ne smijemo zaboraviti da su djeca istovremeno izložena brojnim rizicima od povrede prava, a treba misliti i o djeci koja žive u sredini bez digitalne infrastrukture i kojoj je tehnologija nedostupna. Zabrinjava i prenošenje online nasilja u nasilje u živo, povreda prava na privatnost djece, mamljenje djeteta od strane odraslih osoba da bi ga se spolno iskoristilo, stvaranje pornografskih i drugih sadržaja koje ponekad stvaraju i sama djeca i objavljuju na društvenim mrežama, a posebno zabrinjava očigledni nedostatak empatije. I tijekom 2019. godine u nizu slučajeva suočili smo se sa slabostima sustava zaštite djece od seksualnog zlostavljanja, iskorištavanja. Unatoč promjenama Kaznenog zakona tijekom 2019. godine bili smo svjedoci nezadovoljavajućoj razini zaštite djece od počinitelja seksualnih delikata. U tom području i dalje zamjećujemo neodgovarajuću primjenu propisa u praksi, preblage sankcije, ne izricanje sigurnosnih mjera i neučinkovit sustav nadzora nad počiniteljima seksualnog nasilja nad djecom. Područje obrazovnih prava prošle je godine izbilo na prvo mjesto po broju prijava koje smo primili, čak 391, a dio porasta prijava povezan je s višemjesečnim štrajkom učitelja. U sustavu odgoja i obrazovanja postoje značajne razlike u njegovoj dostupnosti te sadržajnim i prostornim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima. To se odnosi na dostupnost dječjih vrtića, prijevoz do škole, topli obrok, produženi boravak, obrazovanje djece u zdravstvenim ustanovama tijekom dugotrajnog bolničkog liječenja, podršku pomoćnika u nastavi i stručno komunikacijsko posrednika te pomagača u vrtiću za djecu s teškoćama u razvoju i dr. Ostvarivanje primjerenog standarda i potrebnih oblika pomoći djece najviše ovisi o financijskoj moći jedinica lokalne i područne samouprave, od tuda i velike razlike što opravdano dovodi do nezadovoljstva. Veliki broj prijava povreda prava na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju pokazuje da mnogima od njih nije osigurana podrška pomoćnika u nastavi niti podrška u dječjem vrtiću i druge potrebne usluge. Naglašavam da je za kvalitetu odgojno obrazovne, kvalitetne odgojno obrazovnu inkluziju nužno zajedničko i koordinirano djelovanje dionika iz različitih sustava kako bi se djeci s teškoćama u razvoju pružile kvalitetne odgojno obrazovne usluge. Apeliramo i konstantno potičemo razvijanje i širenje usluge rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju, njihove obitelji jer se na taj način prevenira institucionalizacija djece te istovremeno jačaju kapaciteti roditelja kako bi mogli podržati djetetov razvoj i njegovo sudjelovanje u svakodnevnim životnim aktivnostima. Stoga izuzetno važnim smatramo osnivanje Povjerenstva za ranu intervenciju u djetinjstvu koje je osnovano u mjesecu kolovozu 2019. odlukom Vlade RH s ciljem stvaranja jedinstvenog sustava rane intervencije te naglašavamo potrebu kreiranja javne politike za ranu intervenciju u djetinjstvu. Problemi u području zdravstvene zaštite djece povezani su najčešće s nedovoljnim brojem zdravstvenih stručnjaka i njihovom slabom dostupnošću djeci. Jedna od slabo pokrivenih područja je zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih, zato osobito u ovoj godini koja je donijela nove izazove naglašavamo da je važno hitno organizirati mrežu institucija u kojima će se djeci i njihovim obiteljima prema načelu jednake teritorijalne dostupnosti osigurati psihosocijalna pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja. Osim toga gorući je problem na koji već dugo upozoravamo, izostanak odgovarajuće stručne podrške za djecu koja istodobno imaju i probleme u ponašanju i teškoće mentalnog zdravlja što im znatno otežava odrastanje i život. Veći napori nužni su i kako bi umanjili negativne učinke siromaštva na djecu, osobito ako znam da je gotovo svako peto dijete u riziku od siromaštva. Dječje siromaštvo obilježava ne samo nedostatak novčanih sredstava potrebnih za život, već često i nemogućnost ostvarivanja prava na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, obrazovanja, sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima te se za njega vezuje i pojam socijalne isključenosti. Sve to dovodi do nejednakosti među djecom i kršenja njihovih prava. U sustavu socijalne skrbi nije predviđena socijalna usluga kojoj bi bio cilj sprečavanje, prepoznavanje ili rješavanje problema djeteta uzrokovanih životom u siromaštvu kao što je podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, unapređivanje vještina, prevencija napuštanja školovanja. Privodimo kraju jednu tešku godinu koja dodatno može povećati siromaštvo djece i tu bih podsjetila na naš poziv Vladi RH da stvori zaštićujući krug oko djece kojoj prijeti siromaštvo ili su se već našla u njegovom začaranom krugu. Učinkovita zaštita djece od siromaštava postići će se osiguravanje zapošljavanja roditelja, povećanjem socijalnih naknada, uključivanjem djece u predškolski odgoji i obrazovanje, osiguravanje besplatnih toplih obroka u školama te uvođenjem novih i jačanjem postojećih socijalnih usluga. Većina tih promjena neće biti moguća ako se ne osiguraju dodatna ulaganja u kadrove i sustave centara za socijalnu skrb. U protekloj godini pratili smo ostvarivanje prava djece u migracijama i to djece pristigle s obiteljima te djece bez pratnje, djeca koja su nezakonitom boravku i koja su tražitelji međunarodne zaštite. Imali smo dobru suradnju s MUP-om i Ministarstvom demografije, obitelji, mladih i socijalne politike i unapređivanje skrbi o djeci bez pratnje postignuto je donošenjem novog Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje te novog Zakona o udomiteljstvu. Međutim, i dalje uočavamo različite probleme koji se odnose na sustav prihvata i zbrinjavanja ove skupine djece, kao što je nedostatak specijaliziranih smještajnih kapaciteta, problemi u sustavu skrbništva, nepostojanje jedinstvene baze podataka, neadekvatno ostvarivanje prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te na spajanje u obitelji. Svakako treba istaknuti i veliki iskorak i angažman Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao konsolidatora za izradu Dječjeg proračuna i Godišnjeg izvješća o izvršenju dječjeg proračuna čime je RH ušla u krug država koje precizno prikazuju koliko sredstava iz njihovog proračuna je namijenjeno ostvarenju prava djece. Pohvaljujem donošenje, ali naglašavam važnost daljnje razrade i praćenje dječjeg proračuna kao podloge za mjerenje učinkovitosti provedbe programa za djecu. U današnje vrijeme svi složeniji problemi s kojima se djeca suočavaju zahtijevaju suradnju različitih resora, struka i razina odlučivanja. To se potvrđuje i kroz pojedinačne prijave koje smo zaprimali u čijem rješavanju uočavamo izostanak pravovremene suradnje između resora koji trebaju provoditi i štititi prava djece, ponajprije socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, pravosuđa, zdravstvenih i drugih. Stoga pozivam sve sustave koji imaju doticaj s ostvarivanjem i zaštitom dječjih prava da ulože veće napore u povezivanje i suradnju umjesto u postavljanje granica svoje odgovornosti. Međusektorska suradnja nužna je kako bismo odgovorili na potrebe i prava djece. To je osobito važno u trenutnoj situaciji pandemije s kojom smo suočeni, a zbog koje se veliki dio svih uočenih slabosti sada još snažnije odražavaju na djecu uslijed otežanog funkcioniranja i potrebe stalnog prilagođavanja i mijenjanja uobičajenog načina rada svih sustava te zbog brojnih pitanja koja se nameću u ovim izvanrednim okolnostima. U ovom trenutku uslijed pandemije i zdravstvene krize djeca su u dodatno osjetljivoj situaciji koja se odražava na ostvarivanje njihovih prava zbog čega možemo konstatirati da korona kriza predstavlja i krizu dječjih prava. Upravo zbog toga ne smijemo zaboraviti čuti i djecu, dati im mogućnost da iznesu svoja promišljanja, strahove, zabrinutosti i dati im priliku da kažu što im je važno kako bi im mi odrasli mogli olakšati odrastanje u ovoj neizvjesnoj situaciji. Zahvaljujem svima na pažnji i očekujem da će predstojeća rasprava pridonijeti boljem razumijevanju i ostvarivanju prava djece u Hrvatskoj.
Tomislav Družak
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pred vama je danas Prijedlog za imenovanje predsjednika i osam članova odbora državne nagrade sporta „Franjo Bučar“ na slijedeći mandat od 4 godine. Sama državna nagrada „Franjo Bučar“ definirana je čl. 79. do 81. Zakona o sportu a tretira se kao najviše priznanje koje RH dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvoj sporta u RH. Ista se državna nagrada dodjeljuje stručnim i javnim djelatnicima u području sporta, sportašima te pravnim odnosno fizičkim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost ili su zaslužni za razvoj sporta. Državna nagrada sastoji se od posebne diplome, medalje s likom Franje Bučara i novčanog djela visinu kojeg odlukom određuje čelnik državne uprave nadležne za sport. Svake se godine dodjeljuju tri nagrade za životno djelo te 12 nagrada za godišnja postignuća u sportu na državnoj razini. Odluku o dodjeli državne nagrade donosi Odbor državne nagrade „Franjo Bučar“ na temelju prikupljenih prijedloga dok se sam proces prikupljanja prijedloga odvija krajnje transparentno odnosno putem javnog poziva koji je u dnevnim tiskovinama i na službenim stranicama Ministarstva turizma i sporta objavljen 2. rujna a traje do 30. rujna ove godine. Mandat članova odbora kao što sam već naveo, traje 4 g. odnosno jedan odbor provodi proces 4 puta a kako u 2020. g. istječe mandat dosadašnjem sazivu, pred vama je prijedlog novog saziva odbora. Predložene članice i članovi novog saziva odbora uvaženi su djelatnici u sustavu sporta, sportašice i sportaši koji su svoje ime izgradili na/ili uz sportska borilišta diljem svijeta odnosno u svojim svakodnevnim aktivnostima, promiču pozitivne vrijednosti bavljenja sportom a predlaže ih čelnik odnosno u našem slučaju čelnica tijela državne uprave nadležne sport sukladno već navedenom čl. 80. stavak 6. Zakona o sportu. Danas je ovdje pred vama sastav ljudi koje mi predlažemo i dozvolite mi samo da ukratko kažem par rečenica o svakome kandidatu. Za predsjednika Odbora državne nagrade sporta „Franjo Bučar“ imenuje se izvanredni prof.dr. Tomislav Krističević, dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za članove Odbora državne nagrade „Franjo Bučar“ imenuju se Marijeta Ćelić, rođ. Željković, predsjednica Tekvando saveza Karlovačke županije, najbolja sportašica Hrvatske 1998. g., članica Kuće slavnih tekvandoa, glavna tajnica Karlovačke sportske zajednice; Vlado Šola, vrhunski sportaš, hrvatski reprezentativan u rukometu, osvajač olimpijskih medalja, zlatne na Olimpijskim igrama u Atlanti i brončane u Londonu 2012.; Perica Bukić, hrvatski reprezentativac u vaterpolu, osvajač dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu i Seulu '88. odnosno '84. u Los Angelesu, izvršni potpredsjednik Hrvatskog vaterpolo saveza; Damir Martin, veslač, osvajač dvije srebrene medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016.; Stipe Pletikosa, hrvatski reprezentativac u nogometu, osvajač brojnih medalja na velikim sportskim natjecanjima; Stojko Vranković, hrvatski reprezentativac u košarci, osvajač dvije srebrene medalje na Olimpijskim igrama u Seulu '88. i Barceloni '92. g., predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza; Mihovil Španja, hrvatski paraolimpijac, osvajač 4 brončane medalje na Paraolimpijskim igrama u Ateni 2004. i 2012. u Londonu i Anamarija Vuković, istaknuta hrvatska sportska novinarka, urednica i voditeljice sportskog dijela Dnevnika Nove TV. Evo, zahvaljujem.
Poštovani g. predsjedavajući, kolegice i kolege. Moram reć na početku iako ću potrošit dio svojih 5 minuta, da nas je ovdje 6, 7, 8, 8 saborskih zastupnika, to govori o odgovornosti sviju nas koji smo izabrani od hrvatskog naroda da ovdje sjedimo. To je isto poruka i to ovi koji danas nas gledaju na televiziji neka znaju da njih tisuće i tisuće sjedi uz televizor i gledaju o čemu mi raspravljamo, a nas je 8 se našlo u saboru, svi su drugi otišli. No, dobro. Ja sam danas htio govoriti o zdravstvenom sustavu, zdravstveni sustav koji troši 27 milijardi kuna svake godine. Porezni obveznici u cijeloj Hrvatskoj izdvajaju sredstva da bi nešto dobili. Da li oni dobiju adekvatnu vrijednost za taj novac? To možete pitat naše pacijente. To možete pitat pacijente u zadnjih 10.g. odnosno od zadnje Vlade SDP-a kad su počele se stvarat liste u RH do današnje vlade kad su liste za neke pretrage preko godinu dana. To možete pitat naše liječnike koji su vrlo obrazovani, koji su otišli širom svijeta, Irske, Njemačke, Amerike, Australije i tamo postigli zavidne uspjehe. To možete pitat naše medicinske sestre kojih fali barem nekoliko tisuća u zdravstvenim ustanovama. I pored toga što trošimo 27 milijardi kuna, Hrvatska je jedina zemlja od susjednih Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije koja ima liste čekanja ovakve kakve imamo mi, dal ste ikad čuli da jedna zemlja iz našeg susjedstva, naših nekakvih oglednih pozicija koje mi predstavljamo u Europi da ima liste čekanja? Ne postoji. Zašto? Zato što je naš sustav zdravstveni stručno financijski i na svaki drugi način devastiran. Vi imate svaki mjesec 200 do 250 milijuna kuna novoga duga za koji nitko ne polaže račune. Vlada RH, to sam danas isto rekao, vođena Plenkovićem nije spremna dozvolit ministru Berošu da uvede reda u zdravstveni sustav, a zdravstveni sustav se može uredit i ja tvrdim koji dolazim, 30.g. radim u tom sustavu, tvrdim da se sustav može sa 27 milijardi kuna urediti i da nema listi čekanja. Al onda se ne može dogodit da u našim najvećim bolnicama svi šefovi klinika, zavoda i instituta imaju svoje privatne poliklinike, privatne bolnice i privatne ambulante. To je jedan od ključnih problema u hrvatskom zdravstvu. Sustavno devastiranje državnog zdravstva. Zamislite, mi imamo zdravstveni sustav koji jedini u Europi nema sustav praćenja, ishoda liječenja za neke bolesti, za neke lijekove il za ono što mi radimo u zdravstvenom sustavu. Kako je to moguće? Moguće je zato što nekima odgovara takav neuređeni sustav. Zamislite, mi smo zemlja, sramotno, zemlja Mediterana, zemlja kulture, zemlja civilizacije preko 1500 godina koja smo zemlja sa najviše amputiranih potkoljenica radi komplikacije dijabetesa u EU. Mi smo gori od Bugara, poštovanje tom narodu. Kad bi se uzeli parametri koji ne predstavljaju samo EU mi smo nažalost gori i od nekih naših susjednih zemalja. Zašto? Zato što je sustav devastiran, financijski, organizacijski i stručno. I najgore u svemu tome što oni koji bi trebali uvoditi taj red u taj sustav ne mogu i ne žele ili ne znaju uvesti reda. Ja ću vas podsjetit na onu rečenicu koju smo svi zadnjih danas slušali, kada već notorna Zadravec kaže ministru Berošu, ali zašto ti ostavljaš ljude u zdravstvenom sustavu koji nisu kompetentni voditi taj sustav, a on pomirljivim i tugaljivim glasom kaže, što ste svi mogli svi poslušat, ali Dijana pa znaš da ja o tome ne odlučujem. Pa ajmo jednom reći tko je to ko odlučuje kakav će zdravstveni sustav bit u Hrvatskoj pa da kaže zašto ne želi da se uredi. Hvala.
Marija Vučković
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Gospođe zastupnice i gospodo zastupnici Zakonom o šumama uređuje se način korištenja, gospodarenja, upravljanja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem u RH. Sredstva za financiranje ovakvog održivog gospodarenja, upravljanja, korištenja, raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u RH između ostalih izvora osiguravaju se i naknadama za općekorisne funkcije šuma. Naknada za općekorisne funkcije šuma prihod je i namjenski izvor sredstava koji se koristi za očuvanje ekološke, ekonomske i socijalne funkcije hrvatskih šuma, za njihovo unapređenje, očuvanja osobito tamo gdje su one najugroženije kakva su područja recimo hrvatskog krša. Pravne i fizičke osobe koji su obveznice ove plaćanja naknada za općekorisne funkcije šuma jesu oni čiji godišnji prihod odnosno primitak ako se radi o fizičkim osobama iznosi više od 3 milijuna kuna. Prema ukupnom broju tako registriranih poslovnih subjekata koji uključuju pravne i fizičke osobe, a koji su obveznici plaćanja naknade njih je otprilike 5,5% u Hrvatskoj odnosno nešto više od 20.000 u odnosu na 350.000 registriranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Naknada po kojoj se utvrđuje obveza u postotku iznosi 0,0265% od ukupnog prihoda odnosno primitka, a struktura po kojoj se isplaćuje odnosno struktura svrhe ove naknade jest 39% za razminiranje, 20% za vatrogasnu djelatnost, 37% za gospodarenje državnim šumama, 12% za gospodarenje privatnim šumama i 1% za znanstveno istraživačku djelatnost. Epidemija korona virusa bila je i jest snažan udar na hrvatsko gospodarstvo. Vlada RH u više navrata donesla je različite pakete mjere kojim je nastojala ojačati otpornost hrvatskog gospodarstva na ovakve udare, prije svega čuvajući zaposlenost i likvidnost, ali i pomažući i u drugim ciljevima hrvatskom gospodarstvu. Između ostalih da bi se ublažile posljedice epidemije korona virusa donesen je i akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od neporeznih i parafiskalnih davanja, te je takvim planom predviđena i izmjena Zakona o šumama i to s dvi mjere. Jedna mjera koja se odnosi na smanjenje stope po kojoj se plaća naknada za opće korisne funkcije šuma i druga mjera kojom se povećava utvrđena granica ostvarivanja godišnjih prihoda odnosno primitaka za obveznike ovako utvrđene naknade. Prva mjera odnosi se na smanjenje stope po kojoj se plaća naknada za opće korisne funkcije šuma s 0,0265% na 0,024% odnosno za 10%, te se prema prošle godine ostvarenom ukupnom prihodu, namjenskom prihodu ostvarenom iz ove naknade od 206 milijuna kuna utvrđuje i projicira rasterećenje hrvatskog gospodarstva u iznosu od 19 milijuna kuna. Druga mjera predviđa povećanje granice ostvarenih prihoda odnosno primitaka za utvrđivanje obveznika ove naknade s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna, te se predviđa ušteda za hrvatsko gospodarstvo od 14 milijuna kuna. Na ovaj način provodi se akcijski plan rasterećenja gospodarstva, te se izmjenama zakona i šumama, Zakona o šumama predviđa ukupno smanjenje opterećenja hrvatskog gospodarstva za 33 milijuna kuna. Vjerujem da nitko ne dvoji kako treba pomoći ne samo pogođenim sektorima nego svima koji se bave poslovnom aktivnošću, te se nadam da će naši zastupnici podržati ovakve izmjene koje pomažu hrvatskim poduzetnicima da kroz izazovno vrijeme rasterete svoje poslovanje, te svojom poslovnom aktivnošću pridonesu boljitku sviju nas. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo. Evo vrijeme stanke, moram kazati i još jednom poslati poruku građanima, poglavito 2/3 Hrvatske koje su prazne, da, a i nama ovdje da je fokus posljednjih mjeseci tj. poslije izbora i prije izbora bio uglavnom na Zagrebu zbog nemilog događaja koji je bio, znači prirodna katastrofa, to je bio potres i najviše se govorilo o Zagrebu. Međutim, štete koje imaju područja koja se ne spominju jel nisu u centru Hrvatske, to su područja odakle dolazimo mi saborski zastupnici iz ruralnih tzv. područja, pa bi ja ovdje samo osvrnuo na slučajni neki, prije neki dan posjet premijera Plenkovića koji je došao još jednom govoriti o projektima koje svake 4.g. spominje na području Dalmatinske zagore tj. Splitsko-dalmatinske županije, pa bi ovdje javno poslao poruku premda ne znam sluša li netko od njih ovo, vidimo kad, da nam je stanke stavilo točno u vrijeme kada apsolutno ne pokaziva se interes da se to čuje, međutim nadam se da će doprijeti ovaj glas mene kao saborskog zastupnika koji predstavlja ljude s područja Dalmatinske zagore, a malo nas je ovdje iz toga područja koje je ogromno područje, koji je veliki potencijal. Prije 2.g., 2,5.g. u Splitu je bila sjednica Vlade, obećano je 2 milijarde kuna projekata, do sada je izvršeno 0 kuna, a prije neki dan premijer obećaje u Splitu sa Blaženkom Bobanom koji apsolutno ništa nije napravio za Splitsko-dalmatinsku županiju osim što je još više ljudi otišlo iz Splitsko-dalmatinske županije i gradonačelnikom Oparom opet obećaje iste projekte, ali 11 puta je veći broj obećanja tj. broj u novcu, 22 milijarde nečega. Klepaju braća milijarde, dok oni to govore u Dalmatinskoj zagori od Krke do Neretve samo od kad su županije osnovane je 100.000 ljudi manje, u Cetinskoj krajini ove godine imamo 2 razreda manje učenika prvašića. Ja bi postavio ovdje pitanje, ključni projekti, dao sam u prošlom mandatu, u mandatu ovde i amandmane, upozoravao na probleme, pa nekoliko projekta da se ispuni, pa čak je ovdje bivši ministar Bošnjaković koji je jedini sud, Općinski sud u Sinju i Dalmatinskoj zagori ugasio, ugasio ga i to bez trunke savjesti, brige za tim područjem. Napravili ste spaljenu zemlju, vi i vaš premijer na tom području i svi župani, totalnu spaljenu zemlju. I nemojte obećavati lažni projekti. Kad su vam davani amandmani ovdje za povezivanje Cetinskog kraja sa brzom cestom Kukuzovac – Križice, odbijali ste vi, vaša Vlada, zašto to, ako je pokrenuto 2016. dokumentacija zbog čega? Jedino što je napravio ministar ugroze okoliša i tada, ugroze okoliša ne očuvanja okoliša je smeće doterao uz rijeku Cetinu da bi se poslije rugao, evo danas raspravljamo, da bi se rugao s nama, a danas raspravljamo o Parku prirode Dinare. Ma nemojte se rugati više s nama. Što je sa projektima koje ste obećali na sjednici na kojoj ste vi bili ministre Bošnjaković jer vi ste jedini ovdje sada iz toga vremena, što je sa projektima? Ništa, nula, nije to smiješno, to je vapaj toga naroda, ja se koliko držite do toga naroda nemate uopće zastupnika iz tih područja, da iz Cetinske krajine nije nula, jedini sam ostao, nije vas briga. Služe vam, taj narod samo kao glasačko tijelo gdje metite ruku na srce i pozivate se na domoljublje. Veće štete ste napravili, veće nego svi okupatori od Turaka, svi koji su prošli doli, fašista, komunista, nacista, svih Srba, ovih, oni, sve koje vi nabrajate, veće ste štetočine, niti jedan projekat, nula kuna ulažete na to područje. Gori ste od jedne elementarne nepogode.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, kolegice i kolege zastupnici. Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskoga sabora; razrješuje se članica odbora Ankica Zmajić, a za člana odbora bira se Mato Čičak. Prijedlog Odluke o izboru članice i prestanku mandata člana Odbora za zaštitu okoliša i prirode HS-a; za članicu odbora bira se Ankica Zmajić, a dužnost člana Odbora za zaštitu okoliša i prirode HS-a prestaje obnašati Dražen Barišić zbog mirovanja zastupničkog mandata. Prijedlog Odluke o izboru člana i prestanku mandata člana Odbora za regionalni razvoj fondova EU-e HS-a; za člana bira se Mato Čičak, a dužnost člana odbora je prestao obnašati Dražen Barišić. Prijedlog Odluke razrješenju zamjenice člana i imenovanje zamjenika člana Izaslanstva HS-a u Parlamentarnoj skupštini Vijeća EU; razrješuje se zamjenica člana izaslanstva dr. Marija Selak-Raspudić, a za zamjenika člana izaslanstva bira se dr. Nino Raspudić. Ove odluke objavit će se u Narodnim novinama i stupit će na snagu danom donošenja.
Željko Uhlir
Hvala lijepa poštovani podpredsjedniče, dame i gospodo, saborski zastupnici. Važećim Zakonom o građevnim proizvodima uređeni su sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevinskih proizvoda, radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda provode proizvođači građevnih proizvoda te prijavljena i odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupci prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela, obveze i zahtjevi za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje, a sve ovoga usklađeno sa Uredbama Vijeća Europe, i druga pitanja za stavljanje na tržište i stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda. Promjene u europskoj regulativi, ovoga, uvjetuju i izmjene ovoga našega Zakona, pa tako i ovaj puta direktna povod i posljedica jesu, ovoga, izmjene to jest donošenje dvije nove Direktive, jedna iz ožujka 2019.-te, a druga iz lipnja 2019.-te godine, i također praćenjem provedbe postojećeg pravnog okvira za građevne proizvode utvrđena je potreba propisivanja produženja roka izdanih hrvatskih tehničkih ocjena za građevne proizvode. Ovim Zakonom osigurat će se mogućnost donošenja Pravilnika kojim će se urediti postupak utvrđivanja jesu li građevni proizvodi u neusklađenom području a koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu naše države, zakonito stavljeni na tržište države članice iz koje se distribuiraju i jesu li javni interesi Republike Hrvatske adekvatno zaštićeni u tom dijelu. Također osigurat će se i Izjava o međusobnom priznavanju kao i dokumentacija i informacije koje proizlaze iz Uredbe donešene, i sve skupa mjere za smanjenje nezakonitog stavljanja na tržište građevnih proizvoda iz neusklađenog područja. Ukratko, ovaj Zakon se, ovoga, predlaže donijeti po hitnome postupku upravo zbog prijenosa i uvažavanja dvije Uredbe koje su stupile na snagu u 2019.-oj godini. Ovaj Zakon je prošao notifikaciju Europske unije, takozvanu TRIS notifikaciju, zadobiveni su određeni komentari, na te komentare je uspješno odgovoreno, provedena je javna rasprava, suglasnosti svih tijela državne uprave i Vlade Republike Hrvatske prije donošenja u ovaj Hrvatski sabor. Za ovaj Zakon nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Hvala vam lijepa.
Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege. Danas cijelo dopodne slušamo ozbiljne optužbe zastupnika, dijela zastupnika opozicije na račun Hrvatske demokratske zajednice, na račun Vlade, ministara, predsjednika Vlade o određenim koruptivnim i ne transparentnim postupcima, a to optuživanje ne traje samo danas, ono je u stvari konstanta i to od strane onih koji su se kako vidimo spotaknuli na podnošenju jednog običnog financijskog izvješća o potrošenim sredstvima za financiranje izborne promidžbe. Ovih dana Državno izborno povjerenstvo objavilo je izvješće o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe za parlamentarne izbore i iz izvješća možemo vidjeti da neke političke stranke kao što su SDP i ostale stranke koje su s njima bile u Restart koaliciji, Domovinski pokret Miroslava Škore i stranke koje su bile s njima u koaliciji, MOST, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno nisu podnijeli točna i potpuna izvješća te su zbog toga sankcionirani obustavom isplate naknade troškova izborne promidžbe. Mi smatramo u HDZ-u da je ovaj standard koji imamo koji je uveden zakonom, a vezan je na propisivanje ograničenja u financiranju izborne promidžbe te na transparentno, točno i potpuno prikazivanje troškova izbora prilično važno za razvoj parlamentarne demokracije, ali što je još važnije za jačanje povjerenja građana i u izborne procese, ali isto tako i u nas koji se bavimo politikom i općenito na taj način se prikazuje transparentno financiranje svih onih subjekata koji sudjeluju u izbornim procesima. SDP odnosno stranke Restart koalicije kako se vidi iz izvješća nisu dostavile sve dokaze kako su potrošile …/nerazumljivo/… svoje prihode koje su imale i na taj način to njihovo izvješće nije bilo potpuno. Međutim, ipak je dobro jer su to izvješća ovaj put dostavili na vrijeme, mi se sjećamo i onih vremena kad je SDP bio kažnjen jer nije svoje financijsko izvješće dostavio u propisanom roku. Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti i ostali koji su s njima bili također su sankcionirani jer nisu prikazali sve podatke o troškovima promidžbe i to u iznosu od skoro 65.000 kuna. Čitam po portalima da nisu priložili račune za gorivo, restorane, kafiće, pizzerie, nedostaju ugovori o najmu, ugovori o zakupu poslovnih prostora, fale računi za špeceraj iz trgovačkih centara i sl. MOST također nije prikazao sve na što je potrošio u izbornoj promidžbi pa zbog toga im financijsko izvješće nije prihvaćeno. Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus također nisu prikazali sve svoje troškove kao što je npr. trošak za izradu promo spota i za putne troškove. Eto, toliko o njihovoj transparentnosti čiji su oni veliki zagovornici o čemu ovdje vrlo često slušamo, a i o sposobnosti da se jedno prilično jednostavno i propisano financijsko izvješće u potpunosti i točno dostavi. Očito da navedeni akteri imaju dvostruke kriterije glede financijske transparentnosti kada se radi o njima. Ne čudi me jer se sjećam i drugih primjera kao što je npr. gđa. Dalija Orešković kada je osnivala svoju prvu stranku Start koja je trajala taman toliko da starta i kada ona nije dozvolila da ta osnivačka skupština bude javna, a poslije je bilo dovođeno u pitanje pravna valjanost te skupštine zbog kvoruma, ali eto to je valjda pokaz transparentnog postupanja kada su oni u pitanju. Ovaj primjer navodim jer je vidljivo kako se ponašaju oni koji nas prozivaju stalno da nismo transparentni i kako se ponašamo mi koji smo na vrijeme, točno i potpuno ispunili svoju zakonsku obavezu i dostavili ono što ozbiljne političke stranke i rade sukladno zakonu. Hvala, javnost će sve ocijeniti.
Poštovani predsjedniče, poštovane kolegice i kolege. U spomen na 3 žene ubijene tijekom brakorazvodne parnice na općinskom sudu 22. rujna 1999. g. u Hrvatskoj se od tog datuma obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. U 2019. ubijeno je 13 žena, 5 više nego u 2018. g. U prvih 8 mjeseci ove godine od 8 ubijenih žena, 7, od 8 ubijenih žrtava, 7 su žene. Unatoč zadovoljavajućem zakonodavnom okviru, skloništa za žrtve nasilja su prepuna. Tromost sustava izaziva nepovjerenje i odustajanje od žrtve od traženja pomoći institucija, ali i društva. Iako statistike pokazuju ukupni pad broja slučajeva obiteljskog nasilja, zabrinjava trend brutalizacije istog. Žrtve nasilja nisu bezlični likovi crne kronike. To su naše susjede, prijateljice, djevojke, djevojčice, žene i sve dok i jedna od njih trpi nasilje, uvrede i prijetnje, ne možemo i ne smijemo šutjeti. Nasilje nad ženama ne poznaje nacionalne, kulturne ili statusne razlike. Ono što se događa u kući, ako i na ulicama te kao takvo svoji na putu napretka našeg društva prema jednakosti, miru i ljudskim pravima za sve, je dok živimo u društvu koje tolerira ubijanje, brutalno premlaćivanje, omalovažavanje i vrijeđanje žena, u društvu u kojem je žena potplaćena, gdje se ciljano svrstava na margine političkog i društvenog života, gdje se svakodnevno mora podsjećati na njenu ulogu i ravnopravnost, ne možemo reći da idemo naprijed. Zato je jučerašnji dan, uostalom i kao svaki drugi dan, prilika da ponovno glasno progovorimo o problematici nasilja nad žena i pošaljemo jasnu poruku nulte tolerancije prema svakom obliku nasilnog ponašanja. Nasilje nad ženama i u obitelji, kao i svaki drugi Obaveza svih nas je da kontinuirano potičemo međusobnu suradnju u suzbijanju i sankcioniranju nasilja, da ne zatvorimo oči i ne šutimo na razne oblike nasilnog ponašanja već da osiguravamo podršku i zaštitu žrtve te zajedno edukacijom i prevencijom gradimo otvoreno i tolerantno društvo u kojem se poštuju ljudska prava i različitosti u kojem će se žene osjećati sigurno i uvaženo. Hvala vam.
Poštovani gospodine potpredsjedniče. Cijenjene kolegice i kolege. Svaki mjesec guverner HNB, premijer, Miljka Didulica i ja plaćamo isti iznos mjesečne pristojbe za HRT 80 kuna. Moja kao i vaša plaća je dobra, premijerova još bolja, guvernerova najbolja, a gđa. Miljka prima mirovinu od 723,98 kuna, zar ovo nije apsurdno, plaća se isto jer smo svi, imamo znak jednakosti da smo svi vlasnici RTV prijamnika, jel apsurdno, slažete se? Je. Slučaj Miljke Didulice o kojem čitam ovih dana potvrđuje da birokrati često moraju staviti srce u ladicu da bi mogli obavljati svoj posao. Udovica iz Sunje ima 91.g. i 723,98 kuna mirovine. HRT gđi. Miljki ne želi odobriti smanjenu pretplatu jer je ona nova pretplatnica. Po njihovim propisima da je došla u listopadu 2015. s manje od 1.500 kuna mirovine dali bi joj povlasticu odnosno 50% smanjenu RTV pristojbu, al nije mogla jer je tada pretplatnik bio njezin pokojni muž koji je nedavno, nedavno umro. U 2020.g. sa 730 i, 723,98 kuna mirovine ona mora davati puni iznos što u njenom slučaju znači 11% mirovine. Objašnjenje HRT-a je da nije zadovoljila formalno pravne uvjete, te da su propisi važni kako se ne bi zloupotrebljavalo pravo na način da kućanstvo kao vlasnika prijamnika prijavi svoje umirovljenike s bijednim mirovinama. Iz perspektive djelatnika HRT-a osoba s malom mirovinom je potencijalna prijetnja njihovoj prihodovnoj strani, možete to zamislit? A to javni servisi brane životom često ne uzimajući u obzir kako taj život žive oni koji ih plaćaju. Udovica, udovica Miljka s mirovinom od 723,98 kuna je primjer o kojem se mora razmišljati kada se donose ovako socijalno osjetljive odluke. Ako je odluka takva da umirovljenica s 723,98 kuna ne može dobiti pravo na smanjeni namet, ta odluka nije ni osjetljiva, ni socijalna. Iz perspektive HRT-a umirovljenik s mirovinom debelo ispod granice siromaštva nije osoba kojoj treba odobriti smanjenu pretplatu nego zlatna koka kućanstva kojem može uštedjeti 40 kuna mjesečno. Takav ciničan pogled na ljude zanemaruje i činjenicu da je najviša, najvišu stopu rizika od siromaštva imaju upravo starija samačka kućanstva 48,1% i empatiju koju je teško ne osjetiti kad čitate o Miljki. Socijalno osjetljive mjere trebali bi biti kombinacija tih dvaju čimbenika, činjenica i empatije. Ako Miljka nije u mjeri, mjera nije dobra. Dakle, što gospodo mijenjajte, mijenjajte mjeru. I zato sam ja danas pokrenuo inicijativu za promjenu ove neživotne odluke nadzornog odbora HRT-a koju je dosad podržalo 46 zastupnika i hvala im na tome. A vi u nadzornom odboru ozbiljno razmotrite ovu inicijativu jer HS vas imenuje, razrješava, raspravlja vam o vašim izvješćima i mijenja vaše zakone. Prema tome, učinite korak koji se od vas očekuje. Zašto polažemo pravo na ovakvu inicijativu? Godine 2015. na inicijativu HSU-a doneseno je upravo ova odluka s kojom umirovljenici s mjesečnim prihodom manjim od 1.500 kuna plaćaju 50%, posto pristojbe. Nadalje, u veljači 2020. koja se od tada nije mijenjala. U veljači 2020.g. HSU u proceduru šalje prijedlog zakona o dopuni Zakona o HRT-u u kojem se traži da svi pretplatnici s mjesečnim prihodima manjima od 1.500 kuna uopće ne plaćaju RTV pristojbu, a 50% plaćaju oni koji imaju između 1.500 i 2.340 kuna prihoda. U prijedlogu također ističemo, u ovom našem današnjem prijedlogu ističemo da spomenuta odluka nadzornog odbora diskriminira sve umirovljenike koji su otišli u mirovinu nakon 12. listopada 2015.g., odluka diskriminira i na temelju …/Upadica: Vrijeme gospodine/…dobi između umirovljenika s niskim primanjima i ostalih građana sa istim i nižim primanjima. Hvala vam lijepa, oprostite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Ja ću danas govoriti u ime kluba o stambenoj politici RH odnosno nedostatku iste. Naime, kao što i čuli na aktualcu za dva tjedna ide novi natječaj za subvencije stambenih kredita za mlade odnosno za građane do 45 godina starosti koji provodi Agencija za pravni promet i posjedovanje nekretnina tj. APN. Kao što je i ministar rekao na aktualcu pa su to sada najnoviji podaci, 243 milijuna kuna je do sada za ovu mjeru koja se u zadnje tri godine provodi isplaćen, ali puno više je obećano, budući da kao što znate subvencije se na neki niz godina dogovaraju, tako da ono što je obećano ćemo morati još godinama isplaćivati. Ali do sada je već 243 milijuna kuna isplaćeno u samo zadnjih tri godine. Mi imamo dosta kritika na tu mjeru, spomenut ću samo tri za početak. To je isključivo mjera koja je usmjerena na one koji kupuju stan ili kuću i to tako da uzimaju bankovni kredit. Budući da u ovom natječaju … uz 14 banaka koje će sudjelovati u APN-ovoj mjeri. Ono što treba isto tako reći da je riječ o periodičkoj mjeri tj. da je taj natječaj, a sada po novom dva puta godišnje, bio je u proljeće i bit će sada krajem rujna. Tako da taman budući da morate tada realizirati transakciju nekretnine, naravno da tada onda vlasnici stanova računaju s time da su tada poticaji i uredno za vrijeme subvencija rastu cijena nekretnina. Tako da radi medvjeđu uslugu zapravo tim građanima Vlada na taj način jer im pomaže u subvenciji stambenog kredita, ali u isto vrijeme cijena te nekretnine, cijena tog stana ili kuće ide gore jer je mjera periodička, znači samo se dešava trenutno dva puta godišnje. I tako na kraju upravo taj javni novac završi u profitu banaka. Isto tako ono što je još bitnija kritika to je mjera samo za one mlade ljude tj. do 45 godina starosti koji su kreditno sposobni. Svi oni drugi, a imajte na umu da je Hrvatska u samom vrhu po povremenim oblicima zapošljavanja mladih koji nisu kreditno sposobni, svi ti ljudi su prepušteni na tržištu da nekako riješe svoje stambeno pitanje. Do čega to dovodi? Prema EUROSTAT-u Hrvatska je ta koja je na vrhu od svih članica EU, a zajedno sa Velikom Britanijom znači 28 država gdje mladi najkasnije odlaze iz svog roditeljskog doma. U prosjeku sa 31,8 godina mladi u Hrvatskoj odlaze iz roditeljskog doma. Odlaze zato što ne mogu si priuštiti nikakav stan, ne mogu si priuštiti niti najamninu, ne mogu si riješiti na nikakav način stambeno pitanje, a vidimo da ovakve mjere na koje se fokusirala Vlada u zadnje vrijeme, nisu adekvatne za veliki broj mladih koji nisu kreditno sposobni. 200.000 ljudi moram podsjetiti je iselilo iz Hrvatske od kada smo ušli u EU i vjerujem da upravo među tim mladima i dobar dio oni koji se nisu mogli jednostavno iseliti iz roditeljskog doma, nisu su si mogli naći i priuštiti stan, a podsjećam da čak i Europska komisija tvrdi da je to pravo na stan, pravo na priuštivi stan, pravo na dom je ljudsko pravo i država bi se trebala baviti kako da to ljudsko pravo osigura. Isto tako katastrofalna stambena politika dovela je i do toga da preko 40% kućanstava u Hrvatskoj je prenapučeno, dalje, 45% stanovnika koji plaćaju najamninu po nekoj tržišnoj cijeni za to izdvajaju više od 40% ukupnog prihoda, što je apsolutno problematično i prema podacima EU. Porezni sustav je takav da stimulira kratkoročni najam za turiste umjesto dugoročnog najma za stanovnike gradova, pa ću vas podsjetiti da 10 puta plaćaju veći porez oni koji legalno iznajmljuju stan stanovnicima gradova u Hrvatskoj nego oni koji iznajmljuju taj isti stan turistima. Ono što je rješenje je naravno drugačiji porezni okvir, ali isto tako i graditi javne stanove za najam. Podsjetit ću da Hrvatska ima tek 2% stambenog fonda u javnom vlasništvu u odnosu na prosjek zemalja EU koji je 15%. Bez javnog stambenog fonda ne možemo utjecati na tržište najma stanova i podsjetit ću da neki gradovi poput Beča imaju čak 60% stambenog fonda u javnom i neprofitnom najmu, a primjerice Zagreb ima oko 2%. Tako da jednostavno kada se vidi koliko recimo smo uložili u ove mjere da je u zadnjih 18 godina 1 milijarda kuna otišla na gradnju stanova, otprilike se sada približavamo toj cifri za subvencije za stambene kredite što nije adekvatna stambena politika.
Josip Salapić
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici pred nama je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2019. godini. Institut besplatne pravne pomoći u RH reguliran je zakonom „Narodne novine“ broj 143 iz 2013. i izmjene i dopune iz „Narodne novine“ 98 iz 2019. godine. Ministarstvo pravosuđa i uprave prati provedbu ovog zakona i obvezno je svake godine izvijestiti Hrvatski sabor o utrošcima sredstva za besplatnu pravnu pomoć. Izvješće je podijeljeno u 7 cjelina, u prva tri dijela ovog izvješća daje se pregled zakonodavnoga i institucionalnoga okvira besplatne pravne pomoći, a središnji dio izvješća čine 4 i 5 dio u kojima se daje statistički pregled ostvarivanja prava na primarnu i prava na sekundarnu pravnu pomoć te financiranje primarne i sekundarne pomoći u 2019. godini. Završni dio izvješća čini 6 i 7 dio u kojima su opisane aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave u 2019. godini te proces daljnjeg jačanja sustava besplatne pravne pomoći te ocjena stanja s obzirom na rezultate postignute u ovom promatranom razdoblju od, u odnosu na prethodne godine. Primarnu pravnu pomoć koja u prvom redu uključuje pravno savjetovanje korisnika besplatne pravne pomoći pružaju ovlaštene udruge, pravne klinike pravnih fakulteta i uredi državne uprave u županijama odnosno ured u Gradu Zagrebu. Sekundarna prava pomoć se odnosi na ostvarivanje pravne pomoći u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobađanju od plaćanja troškova sudskoga postupka i oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine primarna pravna pomoć je pružena u 20.679 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 16.408 slučaja. Primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružana je u obliku pravnoga savjeta 8.847 slučajeva. U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je ukupno 5.850 zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici, a od čega je odobreno 4.109 zahtjeva. Sekundarna pravna pomoć s obzirom na vrstu postupaka najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa ukupno 1.558 slučajeva, a u odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći u najvećem broju slučajeva ona se, je odobrena u obliku oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi. Najveći dio sekundarne pravne pomoći odnosi se na građanske postupke i postupke iz područja upravno pravnog sudovanja. Što se tiče građanskih postupaka u ovu domenu spada i pomoć građanima koji imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć, a odnosi se na slučajeve pravnog savjetovanja i zastupanja kada su u pitanju i ovršni postupci. Ukupna planirana sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći u 2019. godini iznosila je 3.932.100 kuna. U odnosu na 2018. godinu to je nešto manji iznos koji je bio 4.012.000 kuna. U 2019. godini za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.918.000 kuna kojima su financirana 22 projekta ovlaštenih udruga i 3 projekta pravnih fakulteta. Što se tiče sekundarne pravne pomoći to je ova pravna pomoć koju pružaju odvjetnici u odnosu na prethodne godine povećali smo naknadu odvjetnicima po satu, prije je to iznosilo 5 kuna, sada je to po satu zastupanja 7 kuna. S obzirom na određena pitanja koja su se pojavila u raspravama u Odboru za pravosuđe, dakle mi smo tu govorili kako se vrši upravni nadzor i zašto u pojedinim županijama to je zastupnica Vesna Nađ pitala na Odboru za pravosuđe, dakle upit koji sam postavi radi se u određenim županijama, upravna tijela županija prilikom utvrđivanja imovnog stanja podnositelja, dakle kada podnosi zahtjev za besplatnu pravnu pomoć postoje određene točno propisane kategorije tko može koristiti pravo na besplatnu pravnu pomoć pa ponekad se traže podaci od nadležnih tijela, kao što su Porezna uprava, HZMO, MUP, te općinski sudovi, zemljišno-knjižni odjeli, banke i sl., te se događa da u nekim slučajevima taj rok od 15 dana bude duži pa treba dakle više vremena da se određeni slučajevi obrade, a isto tako u županijama Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj te Istarskoj županiji kada smo izvršili nadzor nad uređujućim službenicima na pružanje besplatne pravne pomoći s obzirom da postoji aplikacija koja se koristi za pružanje pomoći, u nekim slučajevima statistički kada se izrađuje ovo izvješće nisu evidentirani slučajevi kojima su se rješenja izrađivala u Wordu, dakle ta osoba je dobila rješenje o pružanju besplatne pravne pomoći, a u ovoj statistici se navodi da neki predmeti nisu riješeni, pa sada smo na terenu zamolili navedene županije, a i svim ostalim županijama i uredima u Gradu Zagrebu da se mora koristiti aplikacija da bi mogli pratiti statistički koliko je zaista slučajeva riješeno, pa ova brojka čini se velika, a ona je ustvari u stvarnom životu manja nego što se podnosi u ovom izvješću. Evo ovo je kratko, predlažemo Hrvatskom saboru da se ovo izvješće prihvati. Hvala lijepo.
Višnja Ljubičić
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici. Dozvolite da predstavimo prvo izvješće pred novim sazivom HS-a i da predstavimo što institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova radila tijekom 2019. g. u područjima za koje je zadužena po Zakonu o ravnopravnosti spolova, a to je prvenstveno područje rada, zapošljavanja, socijalne sigurnosti, obitelji, roditeljske skrbi, obiteljskog nasilja, područja političke participacije, sustava obrazovanja i područje medija. Dakako po diskriminacijskim osnovama koje također, ulazi u područje Zakona o ravnopravnosti spolova ali i Zakona o suzbijanju diskriminacije, radi se o diskriminaciji temeljem spola, bračnog, obiteljskog statusa, uključujući majčinstvo, spolne orijentacije i rodnog identiteta. Kao neovisna institucija zaduženi smo za nadziranje rada državnih i javnih institucija, pravnih osoba u području primjene ustavnog načela ravnopravnosti spolova i kompletnog zakonodavstva vezano za jednake mogućnosti, jednaka prava muškaraca i žena, a jednako tako, zaduženi smo i za praćenje svih zakona koji se kreiraju na razini izvršne vlasti i koje usvaja zakonodavno tijelo. Moram reći da u okviru svojih nadležnosti tijekom 2019. godine radili smo na ukupno 1.700 predmeta od čega ih je negdje 500-tinjak odnosilo se na konkretne slučajeve diskriminacije. Radili smo paralelno uz naše aktivnosti i na 2 europska projekta to su 2 od 4 europska projekta koje smo pripremili i dobili u okviru grantova EU i koje smo dakle provodili aktivnosti u području obiteljskog nasilja femicid, a drugi projekt se odnosio na jaz u plaćama i jaz u mirovinama. Dakle, po osnovi diskriminacije pritužbe se i dalje odnose u pretežitom broju na spolnu diskriminaciju i to uzima učešće u preko 86% slučajeva, najčešće se radi o kršenjima prava žena u preko 73% slučajeva, ali rekla bih u svim područjima da se radi o nadmoćno 2/3 većini gdje su pritužbe vezano za kršenje prava žena. Po područjima diskriminacije posljednjih 10-tak godina najturbulentnije područje nam je rada, zapošljavanja, socijalne sigurnosti i mirovinskog statusa i tu iz godine u godine imamo porast od 2 do 4 statistička poena. Trenutno je to udio od 46% svih pritužbi. Imali smo i sumnje na počinjenje kaznenog djela pa smo Državnom odvjetništvu prijavili 5 slučajeva, jednako tako na prekršajno djelo prijavili smo 1 slučaj. Kao i proteklih godina zadržao se trend uvažavanja upozorenja koje je jedino naše sredstvo, dakle nema represije kao što nema ni u jednom neovisnom ombudsmanskom institutu na globalnoj razini. Dakle uvažavanje naših odluka u potpunosti u 89% slučajeva. Pritužbe kojima se žene najčešće pritužuju vezano za područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti je suočavanje sa 2 najveće prepreke i posljednjih godina analize na tom području na našem uzorku koji mi obrađujemo kroz pojedinačne slučajeve, a i na statistiku koju zaprimamo od Državnog zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje je da se žene najčešće na tržištu rada susreću sa preprekama vezano za ostvarivanje majčinstva i vezano za dom. Uvjetno rečeno su premlade ili prestare za dobivanje radnog mjesta, zadržavanje određene pozicije i to je nešto što iz godine u godinu uočavamo, a vezano za majčinstvo dobivamo niz pritužbi gdje su bile stavljene u nepovoljan položaj bilo kao trudnice, bilo kao rodilje ili kao majke koje su se vratile s rodiljnog dopusta pogotovo ukoliko su ostvarili više trudnoća. Ono što je bio naše aktivnosti, a odnosio se upravo na slučaj ovih majki, zaposlenica u tvrtkama na kojima je bio zaključen stečajni postupak za vrijeme dok su one koristile prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora doveo je do toga da poslodavac kad je ušao u stečaj, žene koje su bile na rodiljnom i roditeljskom dopustu ostale su u zrakopraznom prostoru. Dakle nisu bile prijavljene na HZZO, na HZZ, nije bilo prijavljeno da više nisu zaposlenice tog poslodavca i ostale su bez određenih prava gdje su morale vraćati određena sredstva mjesečnih naknada koje su primale sa osnove zdravstvenog osiguranja i moram reći da smo tu reagirali i prema Vladi i prema resornom ministarstvu gdje su usvojene, dakle Vlada je donijela odluku da će se skrbiti i da će uzeti u obzir zatečeno stanje zaposlenica konkretnih stečajnih poslodavaca, ali i resorno Ministarstvo pravosuđa je uvažilo od nas prijedlog da će doći do izmjena Stečajnog zakona da se obuhvati i ovakva društvena skupina koja može doći zaista u diskriminirajuću poziciju. Statistički pokazatelji o muškim korisnicima rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada ukazuju na blagi i neznatni porast broja muških korisnika u odnosu na žene, ali jednako tako moramo pogledati kakva je korelacija te statistike RH u odnosu na ostale članice EU. Pa tako RH je na začelju država članica gdje muškarci koriste rodiljne i roditeljske dopuste i mi to shvaćamo kao jedan veliki izazov vezano za pozitivne mjere i set drugih mjera koji će se kreirati kroz resorna tijela koje će potaknuti da se ovo usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i mogućnost vraćanja žena na tržište rada učini što bezbolnijim kako bismo otklonili onu prepreku koja je vezana za majčinstvo o kojoj sam prethodno govorila. Dakle, posljednjih godina u Hrvatskoj svjedočimo i kroz resorno tijelo i kroz osnivanje posebnog rekla bih dijela vezano za prepoznavanje potrebe za demografskom i natalitetnom politikom mi podržavamo navedene demografske mjere pogotovo ovaj dio koji se odnosio na povećanje visina novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskih dopusta, međutim ono na čemu mi kao institucija držimo da bi trebalo posebno poraditi je delimitiranje naknada za koje se zalažemo, a i kao majka blizanaca znam da je različita, držimo da je različita naknada potrebna ako majka rodi dvoje ili troje djece jer ta jedna naknada, rekla bih da je na neki način nedostatna ako se radi o trudnoći koja je ako se radi o dvojčekima ili trojčekima, dakle potrebe svakog djeteta su sigurno i veće. Ono što smo uočili također, a pokriva područje rada i zapošljavanja je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i ako pogledamo taj udio statistike od 46% s područja rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti onda udio vezano za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu posljednjih godina čini također značajni udio, a viši je od jedne trećine. Doduše, iako imamo anonimnih pritužbi i to isključivo žena koje kažu da su seksualno uznemiravane na radnom mjestu, smatramo da je potrebno puno više osnaživati žene da ukoliko prepoznaju da su diskriminirane temeljem spola ili imaju seksualno uznemiravanje uz nedostojne ucjene kojima svjedoče na svome radnom mjestu da budu osnažene, da prijave poslodavca, a jednako tako one koje su to učinile, a obratile su se nama doživjele su dodatnu viktimizaciju na radnom mjestu što je također zakonom zabranjeno. I držim da ovi javni slučajevi koji su progovarali o pokušaju silovanja na radnom mjestu ili seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu će dovesti do toga da taj model etički kodeks i način ophođenja, profesionalnog ophođenja na radnom mjestu da će biti znatno rekla bih primjerenije shvaćen imajući u vidu da se radi o kaznenom djelu. To je nešto što većina žena koje proživljavaju na radnom mjestu takve oblike zlostavljanja niti ne znaju da se radi o kaznenom djelu, a koje hijerarhijski postavljeno. Područje obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi je područje gdje u odnosu na sva ostala područja imamo puno više očeva koji se pritužuju na tijela državne vlasti, najčešće centri za socijalnu skrb koja kroz svoje timove donosi posebna mišljenja vezano za dobrobit djece odnosno i odluke o tome s kime će dijete živjeti nakon razvrgnuća zajednice, govore i pritužuju se na sudove, na pasivnost, ne poduzimanje adekvatnih žurnih mjera dok majke u takvim slučajevima kada se radi o prijeporima roditeljske skrbi ukazuju na određenu nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano za prethodno nasilje koje su preživjele u obiteljskoj ili partnerskoj zajednici. Kada govorimo o obiteljskom nasilju to je drugo područje po broju pritužbi i po značaju kojima se ova institucija bavi. Porast kaznenih djela obiteljskog nasilja u 2019. u odnosu na 2018. je preko 40%, ali ako pogledamo posljednjih 10 godina tada je taj porast preko 70% kada govorimo o kaznenim djelima. U padu su nam prekršajna djela obiteljskog nasilja, donekle bismo rekli da žrtve trpe određene vidove obiteljskog nasilja dok ne dosegnu razinu brutalnosti i tada ulazi takvo nasilje u sferu kaznenog djela. Ono na što uvijek ukazujemo, a to je prvenstveno da nam nedostaje dovoljno snažna prevencija i preventivne mjere i da za sada uz ovaj način blage penalizacije kroz pravosudni sustav i nedovoljno izricanje i kazni zatvora i drugih mjera zaštitnih mjera od udaljenja iz stambene jedinice itd. dovode do toga da moramo poraditi na tom sustavu zaista preventivnih mehanizama i kontinuiranu, zaista kontinuiranu stručnu izobrazbu svih stručnih osoba. Dakle, mora se znati plan izobrazbe po pojedinim područjima i kroz sustav pravosuđa DORH-a, Pravosudnu akademiju, Policijsku akademiju i kroz sustav socijalne zaštite, dakle svih dionika koji sudjeluju kroz Protokol o postupanju u obiteljskom nasilju. Vezano za prava spolnih i rodnih manjina zaprimali smo pritužbe osoba istospolne orijentacije koji su imali problema i određenu vrstu uznemiravanja na radnom mjestu zbog svoje spolne pripadnosti. I tu smo utvrdili određene slučajeve i upozorili poslodavce da moraju imati određeni kodeks ponašanja, provedbeni postupak za zaštitu dostojanstva i da su upozoreni na način ophođenja prema svojim zaposlenicima. U odnosu na prethodne godine zaprimili smo bolje podatke vezano za zločine iz mržnje, zločine iz mržnje koji se temelje na hejtanju, na govoru prema osobama homoseksualne orijentacije. Vezano za rodni identitet 2019. godinu aktivnosti ove institucije su obilježile zajedničke edukacije sa stručnim osobama zatvorskog sustava i to je jedan veliki iskorak Ministarstva pravosuđa i zatvorskog sustava gdje su uključili ne smo instituciju pravobraniteljice koja prima pritužbe građana i građanka iz RH u tom području gdje se osjećaju diskriminirani, već su u svoj sustav edukacije uključili organizacije civilnog društva koji se time bave, a jednako tako i zdravstvene ustanove koji obrazlažu određene probleme i prepreke s kojima se susreću transrodne osobe. U našem javnom djelovanju i postupanju po pritužbama imate jedno posebno područje koje se bavi posebno osjetljivim društvenim skupinama koji ulaze u rizik višestruke diskriminacije gdje smo obrađivali žene i u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, žrtve trgovanja ljudima i oštećenice kaznenim dijelom prostitucije, kao i naš doprinos u kreiranju odnosno pri davanju primjedba kroz javnu raspravu ili kroz radne skupine u dokumentima koji se odnose na ostvarivanja njihovih prava. Područje obrazovanja nastavili smo i dalje pratiti i raditi na pritužbama građana vezano za odgojno obrazovne materijale u kojima se i dalje javljaju određeni spolni stereotipi. Vezano za medijsko izvještavanje 2019.g. obilježio je jedan dokument i sporazum koji smo etički kodeks, medijski, oprostite, medijski kodeks koji smo sastavili zajedno sa preko 1000 i nešto medijskih djelatnika, preko 30-tak medijskih kuća je potpisalo taj sporazum, a vezan je za način izvještavanja o žrtvama obiteljskog nasilja i svih oblika nasilja nad ženama, a uključujući i sam femicid. Ono što smo kroz zadnji kvartal uočili nakon potpisivanja tog sporazuma, a tijekom drugog kvartala 2019.g. je da je došlo do određenog poboljšanja odnosa medija, medija u načinu izvještavanja o žrtvama obiteljskog nasilja i drugih oblika nasilja gdje je značajan pad od 27 na 4% kada se otkriva identitet žrtve. Također senzacionalistički naslovi su također imali određeni pad u svom izvještavanju. Vezano za političku participaciju moram reći da prije svih izbornih procesa i parlamentarnih, lokalnih, predsjedničkih i europarlamentarnih mi pišemo i upozoravamo i predlažemo svim političkim strankama da u svojoj javnoj retorici se drže primjerenog govora, da u zaoštravanju političke diskusije ne budu neprimjereni, pogotovo da ne idu na osobnu razinu i deformaciju političkog protivnika odnosno protivnice koristeći se određenim seksizmima ili iznošenjem obiteljskih, bračnih ili nekih drugih činjenica. Dakle, i dalje pratimo način učešća i sudjelovanja u predstavljanju političkih stranaka odnosu nositelja kandidacijskih lista u odnosu na muškarce i žene. Jednako tako i na učešće u raznim odborima, političkim tijelima, povjerenstvima gdje smatramo da je potrebno zaista pridržavati se onog minimuma, zakonskog minimuma od 40% kada se radi o donošenju političkih odluka. Vezano uz reproduktivna prava ove godine, dakle 2019. u fokusu su bili problemi nedostatka ginekoloških timova, preopterećenosti sustava zdravstvene zaštite, postotak, visok postotak zdravstvenih djelatnika koji su bili u prizivu savjesti zbog čega su sve ovlaštene zdravstvene usluge na neki način u dovoljnoj mjeri nisu mogli pružat tu zdravstvenu uslugu i gdje smo imali iznimnu korespondenciju sa Ministarstvom zdravstva koje je donijelo određene upute zdravstvenim ustanovama na koji način će se primjenjivati prava vezano uz pristup prekidu trudnoće. Imali smo značajno istraživanje i rad zahvaljujući i inicijativi …/Upadica: Vrijeme/…saborskog zastupnika, evo još jednu rečenicu molim vas, vezano za seksualno nasilje i općenito nasilje u sportu gdje držim da imamo sjajno istraživanje sa Hrvatskim rukometnim savezom i s obzirom na moj isteklo vrijeme držim da ću imati u daljnjoj raspravi vremena …/Upadica: Trebalo je više od jedne rečenice, morat ćete privodit kraju/…i mogućnosti da vam odgovorim. Ja se ispričavam i zahvaljujem se na minutaži. Hvala.
Anka Slonjšak
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani saborski zastupnici sve vas skupa srdačno pozdravljam u osobno ime, djelatnika Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te zahvaljujem na prilici i mogućnosti da izložim rad pravobranitelja za 2019. godinu. Ispunjavajući strateške ciljeve koje smo zacrtali još prije 10-tak godina u 2018. smo otvorili područni ured u Osijeku, pa smo tako 2019. obilježili njegovu prvu godišnjicu rada. U 2019. smo otvorili područni ured u Split te s obzirom na pandemiju korona virusom odgoda je za otvaranjem područnog ureda u Rijeci za 2021. godinu. Moram reći da su osobe s invaliditetom zbog tog upravo otvaranja svih tih područnih ureda izuzetno zadovoljne i nadamo se da će taj rad doista doprinijeti i otvaranju prostora onome što je najvažnije, a to je zaštita osoba s invaliditetom na području cijele RH. U registru osoba s invaliditetom danas imamo preko 490.000 osoba različitih oštećenja, različitih uzroka, različite dobi koji svaki od njih ostvaruje neka prava iz sustava, različitih sustava. Od tog broja gotovo je 40% nešto više od 40% žena, a nešto oko, manje od 60% je muškaraca s invaliditetom. Što se tiče obrazovanja moram reći da je vrlo izuzetno niska obrazovna struktura i to gotovo njih 68% nema uopće osnovnu školu, ima samo osnovnu školu ili je ona nezavršena. 23% njih ima srednju stručnu spremu, 6,5 ima visoku stručnu ili višu dok 2% ima završeno obrazovanje u posebnim ustanovama. Što se tiče pritužbi upućenih pravobraniteljstvu u 2019. godini obratilo nam se nešto više od 2.000 građana što je za 12% više u odnosu na 2018. godinu. Najviše se obraćalo u području socijalne skrbi, zatim u području vezano za savjetovanje općenito o pravima zapošljavanja i rada, pristupačnosti mirovinskog osiguranja i obrazovanja. Razmatrajući zaprimljene pritužbe imali smo 3.000 preko 3.000 postupanja u kojima bih posebno istaknula pojedinačne i opće preporuke koje smo slali što jedinicama lokalne i regionalne samouprave, nadležnim ministarstvima ali i drugim pravnim osobama. Tijekom e-savjetovanja uputili smo preko 42 prijedloga izmjena zakonskih i podzakonskih akata kao i izravna mišljenja, njih 45 nadležnim tijelima. Sudjelovali smo aktivno i proaktivno u različitim događanjima diljem Hrvatske, ali isto tako i u međunarodnim aktivnostima s obzirom da smo dio određenih mreža protiv suzbijanja diskriminacije te zatim mreže vezano za zaštitu ljudskih prava pa je tako bilo jedan cijeli niz i međunarodnih aktivnosti. Sudjelovali smo na preko 200 događanja, organizirali i sudjelovali preko 140 stručnih i radnih sastanaka, gostovali u preko 200 medija itd. Mišljenja smo da je u 2019. došlo do kvalitetnih pomaka, međutim vezano za politike smatramo da su ti pomaci neznatni jer se doista radi o mnogim grupacijama osoba s invaliditetom gdje nema rješenja sustavnih. Od onih koji imaju intelektualno-mentalna oštećenja, osoba s autizmom, vezano za roditelje koji su osobe s invaliditetom, zatim za djecu s teškoćama u najranijoj životnoj dobi. Unatoč obećanjima tijekom proteklog mandata Vlade i uvjeravanjima da će se učiniti promjena u zakonodavstvu posebno vezano uz primarna prava za osobe s invaliditetom mi i danas svjedočimo da Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnom asistentu nisu uvršteni niti u plan zakonodavni za '20.-tu godinu, ali niti plan zakonodavni za '21. godinu. Razumna prilagodba koja je osnovna uopće za sve vrste prilagodbi za osobe s invaliditetom i dalje nije definirana u zakonodavnim rješenjima u raznim područjima te uskraćivanje razumne prilagodbe i dalje je temeljna zapreka u ostvarivanju jednakosti osoba s invaliditetom u pristupu pravima i uslugama. Vezano za neovisno življenje i život u zajednici da bi doista osobe s invaliditetom mogle imati puno uključivanje u život zajednice nužno je osigurati i stvorit preduvjete, međutim i dalje imamo tu jedne velike nedostatke od osiguravanja mobilnosti, pristupačnosti, različitih dostupnih i pristupačnih servisa, osobne asistencije, pristupa radu i zapošljavanju, materijalne egzistencije kao i prostora za stambeno zbrinjavanje. Zabrinjava isto tako činjenica da u procesu te institucionalizacije o kojem govorimo godinama nismo postigli zacrtane pomake posljednjih 5 godina. Niti jedan novi državni dom nije transformiran u centra usluga u zajednici, dok se udomiteljstvo za odrasle osobe i dalje smatra izvaninstitucionalnom uslugom. U ostvarivanju socijalnih prava još uvijek uz kriterij težine invaliditeta i potrebe za podrškom relevantni su za visinu i opseg tih prava i drugi kriteriji poput uzroka invaliditeta te prihodovni ili imovinski cenzus, dok su za zakonodavna rješenja često prepreka osamostaljivanju osobe kao i njezinom neovisnom življenju. Obrazovni sustav općenito još uvijek nije dovoljno prilagođen, pristupačan i prihvatljiv za svu djecu, učenike i studente s invaliditetom. Najmanje pomake vidimo u jačanju kompetencija i osnaživanju nastavnika za provedbe uključivog obrazovanja. Za to je potrebno da sve škole u Hrvatskoj imaju ekipirani tim stručnih suradnika, a da svi nastavnici dobiju potrebne edukacije za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Podrška pomoćnika u nastavi i stručno-komunikacijskog posrednika regulirana je pravilnikom i tekuće školske godine angažirano je više od 4.000 pomoćnika te je budućnost ovog oblika podrške potrebno preispitati uvažavajući pri tome činjenicu da to nije jedini oblik podrške, niti jedina garancija kvalitetne obrazovne inkluzije. Zalažemo se za razumijevanje da je za ostvarenje inkluzivnog obrazovanja potrebno mijenjati cjelokupnu obrazovnu kulturu, a na praktičnoj razini ukoliko smo usmjereni na inkluzivno obrazovanje i potpuno otvaranje škole svakom djetetu trebamo razmisliti o tome da kadrovski promijenimo školu i ojačamo je zaposlenicima koji mogu podržati različite potrebe djece u obrazovnom procesu, kao što su radnici za njegu, medicinsko osoblje, suradnici u nastavi. Ministarstvo nadležno za obrazovanje nije niti započelo provedbu aktivnosti za uspostavu centara inkluzivne podrške, mobilnih timova, transformiranja ustanova obrazovanja s posebnim programima u centre kompetentnosti za podršku redovnom obrazovnom sustavu u provedbi inkluzivnog obrazovanja koji su zadani strategijom znanosti i obrazovanja kao i nacionalnom strategijom za prava osoba s invaliditetom. Obrazovanje u ustanovama socijalne skrbi ne smatra se segregacijom, a obrazovanje općenito još uvijek nije dovoljno prilagođeno, pristupačno i prihvatljivo kao što sam rekla za svu tu djecu. Već niz godina upozoravamo da neosiguravanje primjerene stručne podrške djeci s teškoćama u razvoju u smislu ranog poticaja razvoja predstavlja nepoštivanje odredbi konvencije, ali predstavlja i diskriminaciju djece s osnova zdravstvenog stanja. Uz dalje i prisutan problem dijagnostike i stručne podrške djece s teškoćama iz autističnog spektra zabrinjavaju pritužbe zbog slabije dostupnosti različitih usluga za podršku obitelji ili smanjivanja intenziteta rehabilitacijskih usluga za djecu i mlade s različitim teškoćama u razvoju. Pravobraniteljica niz godina zaprimala je pritužbe roditelja djece s teškoćama u razvoju iz različitih krajeva Hrvatske zbog nedostatka pružatelja rehabilitacijskih usluga i nedostatka kapaciteta postojećih pružatelja usluga, smanjivanje intenziteta rehabilitacijskih postupaka i sl. Problem otežanog zapošljavanja dodatnih stručnih djelatnika neophodnih za pružanje nužno potrebnih usluga za djecu predškolske dobi od razne intervencije psihosocijalne podrške i boravka potrebnih usluga uočavamo kod gotovo svih ustanova socijalne skrbi pa i ne državnih pružatelja ovih usluga pri čemu ukazuje na neusklađenost između minimalnog broja potrebnih djelatnika prema Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, kao i stvarne potrebe na terenu. Kao jedan od značajnih uzroka teškoća ističu se teškoće u pronalaženju stručnih radnika, posebice edukacijskih rehabilitatora i logopeda. Što ti tiče pitanja osoba s autizmom, vidimo da i dalje nedostaje i uspostava kvalitetnog sustava skrbi. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra u sustavu obrazovanja najčešći su kandidati za promjene oblika školovanju u smjeru posebnih razrednih odjela i posebnih programa. Još je teža situacija u srednjoškolskom obrazovanju i u postupcima profesionalnog usmjeravanja. Odrasle osobe s autizmom nemaju dovoljno osigurane kapacitete i njima prilagođeni programi neovisnog življenja. Stanovanje uz podršku i prilagođene usluge podrške. Kao što sam rekla, područje kršenja dječjih prava i diskriminacija djece s teškoćama u razvoju zahtijevaju brže djelovanje državnih institucija, suradnju stručnih institucija i podizanje svijesti o odgovornosti koju imamo prema djeci i u zaštiti njihovih prava. Što se tiče zdravstvene zaštite, pritužbe su se najčešće odnosile na dostupnost zdravstvenih usluga, sanitetski prijevoz, nabavku ortopedskih pomagala koje nisu na popisu pomagala, provođenje fizikalne terapije i zdravstvene njege u kući. Tijekom 2019. g. proveli smo anketno ispitivanje vezano uz pojavnost dekubitalnih rana. Godinama zaprimamo pritužbe pojedinaca, ali i udruga osoba s invaliditetom koji govore o problemima vezano uz ozbiljnost višestrukih posljedica nastanka dekubitalnih rana. Tako smo u 67 zdravstvenih ustanova poslali i anketu od kojih je odgovorilo 47. Preispitali smo stanje s opremom, edukacijom, ulaganjem u nabavu kadrova, protokolima i sl. Ono što smo dobili od zdravstvenih ustanova, rezultati pokazuju zabrinutost i zapravo pokazuju koliko same zdravstvene ustanove promišljaju o navedenom te su dale isto tako i konkretne prijedloge i upozorile na razvoj problema. Stoga smo odlučili i predložili u Odboru za zakonodavstvo da organiziramo zajednički ove godine tematsku sjednicu na navedenu temu. U 2019. g. radili smo, isto tako prema ovlastima Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao i u Zakonu osoba s duševnim smetnjama. Što se tiče suzbijanja diskriminacije u 2019. od ukupno 160 zaprimljenih slučajeva, u 69 smo utvrdili sumnju na diskriminaciju. Najveći broj se odnosio na diskriminaciju općenito, zatim pristup dobrima i uslugama te zapošljavanje i rad. Neke od preporuka koje smo dali, s obzirom da mi svake godine imamo određenu praćenje primjene konvencije u RH, a kako je 2015. RH dobila preporuka od UN odbora koji je trebala odraditi odnosno primijeniti u proteklih 5 godina, ove godine, početkom '20. smo dali izvješće .../Govornik se ne razumije./... također, UN odboru, podnijeli u kojem smo, između ostalog naglasili da je jedna od najznačajnijih diskriminacija u Hrvatskoj se tiče upravo prava s osnova invaliditeta. Zašto? Zato što ona nisu jednaka, a trebaju biti neovisno o vrsti i uzroku invaliditeta. Ono što su dodatna materijalna prava koja imaju karakter odštete, trebala bi se isplaćivati iz posebnih izvora, jasno odvojenih od naknade s osnova invaliditeta. Vezano uz mentalno zdravlje, želim naglasiti problem nepostojanja sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, na što ukazuje također, duži niz godina. Prema našim saznanjima, unatoč preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i obvezama koje je Hrvatska preuzela ratifikacijom međunarodnih dokumenata, osim na razini projektnih aktivnosti, nisu poduzete konkretne mjere radi transformacije postojećeg sustava skrbi osobama sa psihosocijalnim teškoćama koje se još uvijek temelji na bolničkom liječenju. Još uvijek nije donesena Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja, unatoč tome što je prethodna istekla 2016. g., a izvješće o njezinoj provedbi nikad nije doneseno. Pružanjem samo institucionalne skrbi tijekom i nakon liječenja, ne može doći do oporavka osoba s poremećajima iz mentalnog zdravlja, što vodi u nove hospitalizacije, primjenu različitih oblika nedobrovoljnih postupanja i u konačnici, invaliditeta. Stoga smatramo da je nužno usvojiti novu nacionalnu strategiju koja će se temeljiti na preuzetim obvezama da se osigura zaštita mentalnog zdravlja u zajednici, što uključuje različite oblike prevencije, liječenja, rehabilitacije i socijalnog uključivanja za osobe sa psihosocijalnim teškoćama. Paralelno je potrebno sustavno nadzirati poštivanje prava osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim bolnicama, a kršenja prava sankcionirati s ciljem podizanja svijesti bolničkog osoblja o pravima pacijenata te zaustavljanja nezakonitog postupanja. Na temelju obilazaka psihijatrijskih bolnica na Ugljanu i Rabu, a vezano uz hospitalizacije, u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan ističem da je i dalje prisutan problem smještaja nakon završenog liječenja te je potrebna daljnja suradnja institucija u rješavanju problema. Smještaj osoba s invaliditetom u zdravstvene ustanove, bez potrebe za bolničkim liječničkim tretmanom, ne samo da opterećuje zdravstveni proračun, već predstavlja ozbiljnu povredu prava osoba s invaliditetom koji živote provedu u okruženju bolničke ustanove. Kada govorimo o zapošljavanju u radno aktivnoj dobi mi imamo u Hrvatskoj 211 tisuća koji bi mogli, na neki način uključiti se u svijet rada. Međutim, dugotrajno zaposleno ih je samo 11 528. 64 925 osoba imamo koji su u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a samo njih 5 078 je bilo u radnom odnosu. Te osobe primaju danas mirovinu od 1949 kuna. Kada govorimo o mirovinskom osiguranju najviše pritužbi se odnosilo na dugotrajnost postupka ostvarivanja mirovina. Kada govorimo o pitanjima neusklađenosti propisa i mogućnosti zapošljavanja, moramo naglasiti da nešto što je vrlo važno, a to je profesionalna rehabilitacija, posebno sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koji u ovom trenutku onemogućuju razvoj i provedbu novog modela profesionalne rehabilitacije koji se provodi sukladno propisima o profesionalnoj .../Govornik se ne razumije./... zapošljavanja osoba s invaliditetom, a čije zapravo uspješno provođenje ključni preduvjet za zapošljavanje i dugotrajno zadržavanje osoba s invaliditetom na tržištu rada, kao i sprječavanje njihovih neosnovanih i preuranjenih odlazaka u mirovinu. Kada govorimo o organizacijama civilnog društva, njih je doista u RH značajan broj, ali njihova pitanju su važna, njihov rad je važan jer oni i mnogi od njih osiguravaju primarne potrebe osobama s invaliditetom diljem Hrvatske. Oni koji se bave tim pitanjima vidi se da slabi zagovaračka usluga, zato uloga. Zašto? Zato što su postali pružatelji usluga odnosno produžena ruka državi. Osobe s invaliditetom participiraju u pripremi zakonodavnih rješenja kroz povjerenstva vlade za osobe s invaliditetom. Međutim, u tim radnim skupinama i neformalnim sastancima dobiva se dojam da su samo tamo čisto fiktivno i da često zapravo njihova uloga nije uopće uvažena odnosno samo je formalne naravi. Kao društvo postali smo svjesni da nije oštećenje osobe ono što osobu onemogućava u sudjelovanje u aktivnostima već su to prepreke u našoj okolini. Međutim, unatoč donesenim propisima nije došlo do značajnih promjena. I dalje su mnoga javna tijela i ustanove nepristupačne, što arhitektonski, orijentacijski, komunikacijski, ali također i druge pravne osobe u privatnom vlasništvu. Pristupačnost je jedno od 5 područja koji su najčešće pritužuju osobe s invaliditetom. S obzirom na cijelu izloženu problematiku pristupačnosti, posebice prostor javnopravnih tijela kojima osobe s invaliditetom moraju periodično pristupat radi ostvarivanja prava problem nepristupačnosti njihovih usluga većinom se vezuje za starost građevina u kojima se ova tijela smještena zbog čega se vrlo često kao opravdanje za nečinjenje prilagodbi čuje da je to zbog toga što je stara zgrada prestara ili kulturno dobro, kulturna baština itd., a često puta se ne dobivaju suglasnosti nadležnih konzervatora. Napominjemo i ukazujemo kako se Zakonom o suzbijanju diskriminacije smatra diskriminacijom upravo i uskraćivanje razumne prilagodbe odnosno u ovim slučajevima uživanje temeljnih ljudskih prava, korištenje javno dostupnih resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu, te pristupa radnom mjestu i odgovarajućim uvjetima rada. Kada govorimo o stanovanju, više osoba s invaliditetom nam se pritužilo radi nemogućnosti ostvarivanja prava na nesmetani pristup vlastitom prostoru za stanovanje i to većinom u slučajevima nepostojanja dizala u više etažnim stambenim građevinama. Kroz primjere koje smo dobili nedvojbeno smo pokušavali utvrditi i podizati svijest i empatiju društva jer vrlo često upravo sustanari, suvlasnici i slično su oni koji blokiraju uopće da bi osobe s invaliditetom mogle učiniti prilagodbe da bi mogle doć do vlastitog doma. Vezano za cestovni prijevoz prituživali su se na neprilagođen javni prijevoz osobe s invaliditetom, često zbog problema neosiguravanja ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja cestarina. Tu su bili također i problemi vezano i za prijevoz jer u mnogim sredinama u Hrvatskoj nažalost nema osiguranog javnog prilagođenog prijevoza, posebice međugradskog i međužupanijskog. Stoga bi još naglasila s obzirom da RH stalno naglašava o važnosti turističke destinacije, turizma, moram reći da vezano za pristupačan turizam postoje sredine u Hrvatskoj i turističke zajednice koje provode u praksi mjere i aktivnosti koje smo mi tijekom proteklih godina kao pravobraniteljstvo slali u svojim preporukama kako bi se osigurale svi oni elementi koji su bitni da bi zapravo osigurao se pristupačan turizam za osobe s invaliditetom. Međutim, unatoč činjenici da su institucije zakonodavno prepoznale svoju obvezu, mi i dalje imamo situaciju da su brojne prepreke gdje osobe s invaliditetom ne mogu i moraju birati doista gdje će u Hrvatskoj biti na ljetovanju, na zimovanju i slično. Na kraju, mišljenja smo, a što je vidljivo i kroz izvješća o radu od 2015. do danas da u proteklom razdoblju nije bilo prave usmjerenosti na krajnje korisnike i potrebe, da se suštinskim rješenjima uspostavi dugoročno održiv sustav zaštite, stoga model ljudskih prava nije u cijelosti shvaćen, pa niti implementirano zakonodavstvo u javnim politikama, tako da osobe s invaliditetom i dalje su žrtve nejednakosti bez očekivanja njihovog doprinosa društvu u cjelini.
Ništa završite, stanku sam mislio tražiti na ovu točku pa kad …
Mario Šiljeg
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče. Uvaženi saborski zastupnice i zastupnici. Proglašenjem Parka prirode „Dinara“ osigurati će se očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti ovog područja, bogata georaznolikost divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupna raznolikost prirodnih staništa na tom području. Parkom prirode predlaže se proglasiti masiv Dinare. Dinara i to hrvatski dio Troglava i Kamešnice, izvorišni dio i gornji rijeke Cetine te krška polja hrvatačko, paško i vručko uz Cetinu, a tim režimom zaštite sačuvat će se iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima naglašenim krajobraznim i kulturno povijesnim vrijednostima uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji u mjeri u kojoj se neće ugroziti bitna obilježja i uloga ovog prostora. Donošenjem prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode Dinara u budućnosti će se pobliže urediti zaštita, unaprjeđenje i korištenje, te način upravljanja tim zaštićenim područjima. Također predviđeno je i osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara u roku od 1.g. Time će se osigurati adekvatno upravljanje u svrhu zaštite i očuvanja prirodnih i drugih vrijednosti, provođenje Zakona o zaštiti prirode, te osigurati neposredni nadzor parka prirode. Predloženi Park prirode Dinara prostirao bi se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije čime bi to bilo drugo po površini najveće zaštićeno područje nakon proglašenja Parka prirode Velebit. Park prirode prostire se na slijedećim JLS-ovima, grad Knin, grad Sinj, grad Trilj, grad Vrlika, općina Biskupija, općina Kijeva, općina Civljane, općina Hrvace, općina Otok. Svi gradovi i općine sudjelovali su u procesu pripreme, a proveden je i javni uvid od 8. svibnja do 6. lipnja 2020.g., te je održano i javno izlaganje 22. svibnja 2020.g. u Kninu. Bioraznolikost i usluge koje nam zdravi eko sustavi pružaju neophodni za bolju kvalitetu života ima izravan utjecaj na zdravlje ljudi dok istovremeno pružaju i priliku za održivim ekonomskim razvojem. Situacija u kojoj se sada nalazimo najbolji je pokazatelj o važnosti očuvanja naših prirodnih resursa. Želimo istaknuti da EU bira zeleni oporavak od covid-19 krize poštujući sve odredbe Europskog zelenog plana kojim očuvanje biološke raznolikosti čini jedan od ključnih stupova. Dodatno, pokazatelj važnosti ove teme i prijedloga za donošenje zakona jeste i to da se u nadolazećoj godini usvajaju novi ambiciozni globalni ciljevi očuvanja biološke raznolikosti gdje znanstvena zajednica ukazuje da jedini dugoročni opstanak društva iziskuje transformacijsku promjenu u odnosu na očuvanje i korištenje prirode. Stoga je naša obaveza stvoriti sve preduvjete da održimo povezanost s prirodom i negativni utjecaj čovjeka svedemo na najmanju moguću mjeru. Jedan od načina je upravo uspostava velikih zaštićenih područja što osigurava stabilnost eko sustava i stabilnost klime. Također osnivanjem javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara osigurati će se i neposredni nadzor na terenu uspostavom službe nadzora čime bi se podigla razina sigurnosti dinarskog masiva, tu prije svega mislimo na povećane opasnosti od požara i drugih elementarnih nepogoda. Hvala vam lijepo.
Boris Vujčić
Uvažene gospođe zastupnice i gospodo zastupnici, poštovane dame i gospodo, sve vas prvo srdačno pozdravljam ja prvi puta u ovom novom 10. sazivu HS-a. U skladu sa zakonskom obvezom danas ću ukratko iznijeti Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike koja se odnosi na drugo polugodište 2019. godine. Premda se ovo izvješće odnosi na drugu polovinu 2019. dopustit ćete mi da zbog iznimnih gospodarskih okolnosti koje su obilježile 2020. godinu na kraju kažem i nešto o djelovanju HNB-a tijekom pandemije odnosno tijekom pojave korona virusa. No prvo o drugom polugodišnju 2019. godine tema mog današnjeg obraćanja. Cijelu prošlu godinu obilježio je solidan rast BDP-a iako se u drugoj polovini rad gospodarske aktivnosti koji je iznosi 2,7% blago usporio u odnosu na prvo polugodište 2019. Povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše je pridonijelo povećanje ukupnog izvoza uz istodobno snažno usporavanje uvoza robe i usluga. Osim povoljnih kretanja u međunarodnoj razmjeni ukupnom gospodarskom rastu pridonijela je i domaća potražnja. Osobna potrošnja sastavnica je domaće potražnje koja je dala najsnažniji doprinos rastu kao rezultat nastavka, prvenstveno povoljnih kretanja na tržištu rada i rasta zaduživanja kućanstava pod utjecajem rekordno visoke razine potrošačkog optimizma koja je obilježila cijelu 2019. godinu. Nastavio se umjeren rast investicija dok je potrošnja države rasla sličnom dinamikom kao i u prvom polugodištu. Povoljna kretanja na tržištu rada ogledala su se u nastavku široko rasprostranjenog rasta zaposlenosti pri čemu je najveće povećanje zabilježeno u djelatnostima građevinarstva, informatike i poslovnih usluga te u uslužnim djelatnostima povezanim s turizmom. Usporedno s time nezaposlenost se nastavila smanjivati i iznosila je 7,4% radne snage, što je sezonski prilagođena administrativna stopa nezaposlenosti u drugom polugodištu 2019. godine. Plaće su također nastavile rasti pa je prosječna nominalna bruto plaća krajem 2019. bila za 3,8% veća nego u istom razdoblju prethodne godine, a kupovna moć plaće je porasla za gotovo 3%. Snažna domaća potražnja s povećanjem troškova rada koje je nadmašilo rast proizvodnosti nije znatnije utjecalo na inflaciju koja se zadržala na relativno niskoj razini. Inflacija potrošačkih cijena ubrzalo se sa 0,6% u lipnju na 1,4% u prosincu, prvenstveno pod utjecajem bržeg rasta cijena ne prerađenih prehrambenih proizvoda i energije koji i inače značajno utječu na stopu inflacije u Hrvatskoj. Ubrzanje inflacije posebno je bilo izraženo u prosincu zbog povećanja godišnje stope rasta cijena mesa i naftnih derivata. Temeljna se inflacija samo blago ubrzala sa 1,1% u lipnju 2019. na 1,2% u prosincu. Temeljnu inflaciju računamo tako da se iz izračuna inflacije isključe kolebljive stavke koje više ovise o činiteljima kao što su stanje na pojedinim međunarodnim tržištima roba ili vremenski uvjeti nego o monetarnoj politici i dinamici gospodarske aktivnosti. Ukratko, ni u 2019. ni u 2020. nema inflatornih pritisaka, ali nema ni straha od deflacije. Vrlo kratko o kretanjima u ekonomskim odnosima s inozemstvom krajem 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance koju da podsjetim Hrvatska ostvaruje od ulaska u EU do danas, a očekujemo da će ga imati i u 2020. godini bitno se povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući spomenutom rastu izvoza usluge. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanje međunarodnih ulaganja nastavili su se poboljšavati. Bili su ovo obrisi makroekonomskog konteksta u kojem je HNB djelovala tijekom prošle godine odnosno tijekom druge polovine prošle godine. HNB u tom razdoblju nastavio je provodi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava … …i održavajući nominalni tečaj kune prema EUR-u stabilnim. Bankama smo i nadalje nudili kratkoročna kunska sredstva putem redovitih tjednih operacija, ali banke nisu bile zainteresirane uopće za dodatnu likvidnost budući je, ono što zovemo strukturni višak likvidnosti i likvidnost koju banke imaju, ali ju ne koriste, bilo cijelo to vrijeme na vrlo visokoj razini. Među ostalim i zahvaljujući toj visokoj likvidnosti nastavili su se poboljšavati uvjeti financiranja svih domaćih sektora, drugim riječima stanovništva, poduzeća i države. Godišnji rast, što znači da su kamatne stope kroz 2019.g. kontinuirano opadale za sve segmente i za državu i za stanovništvo i za poduzeća. Godišnji rast plasmana poduzećima u 2019. bio je pod utjecajem operativne provedbe nagodbe vjerovnika Forte nove, dok se rast plasmana stanovništvu ubrzao. To mu je pridonijelo ubrzavanje rasta stambenih kredita nastavkom provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje tih kredita tzv. APN-ovi. S druge strane godišnji se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio pod utjecajem podoštravanja kriterija odobravanja kredita slijedom usklađivanja kreditnih institucija sa preporukom HNB o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima izdanom krajem veljače 2019.g. Sjetit ćete se sigurno neki od vas da smo namjerno htjeli usporiti rast gotovinskih kredita jel smo smatrali da on predstavlja rizike za banke u slučaju da dođe ponovo do recesije, što se u krajnjoj liniji i dogodilo ove godine pod utjecajem korona virusa. Naravno da nismo mogli znat da će biti stvar u korona virusu, ali recesija je nastala iz vrlo raznih razloga i vrlo je teško predvidjet kad će se dogoditi. Kratko ću se osvrnuti i na fiskalnu politiku i javni dug. U drugom polugodištu 2019. ostvaren je višak proračuna opće države od 2,7 milijardi kuna, ponajprije zbog malo bržeg rasta ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode. Sveukupno je na razini 2019. ostvaren proračunski višak od gotovo 1,5 milijardu kuna odnosno 0,4% BDP-a. Zahvaljujući pozitivnom fiskalnom saldu i rastu BDP-a udio javnog duga u BDP-u na kraju prosinca 2019. iznosio je 73,2% što je za 1%-tni bod manje nego u odnosu na lipanj odnosno na polovicu prošle godine. Što se tiče međunarodnih pričuva HNB-a one su bile za 6,4% više u odnosu na kraj 2018.g., a u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle su za 9,8%. Na rast međunarodnih pričuva tijekom 2019. uglavnom je utjecao otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka na kunu. Znači HNB je nastavila znači sad već dugu godišnju u tom trenutku politiku sprječavanja aprecijacijskih pritisaka na kunu. Iako se u pravilu u međunarodnim pričuvama primarno rukovodimo, kao što uvijek ponavljam, ciljevima likvidnosti i sigurnosti, tijekom 2019. ostvarili smo i pozitivan povrat na portfelj međunarodnih pričuva. To posebno naglašavam jer je 2019. bila godina u kojoj je polovina državnih vrijednosnih papira članica europodručja nosila negativan prinos. Cjelokupnim europskim portfeljem ostvarena je u 2019. stopa povrata od 0,07% dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,1%. Kako su poslovale banke 2019.? U 2019. zabilježen je rast i imovine i profitabilnosti banaka, te nastavak poboljšanja kvalitete izloženosti kreditnom riziku, a visoka kapitaliziranost i likvidnost sustava i nadalje osiguravaju sigurno i stabilno poslovanje banaka. Na povećanje ukupne imovine za 4,2% najveći utjecaj imala je kreditna aktivnost prema kućanstvima, te porast ulaganja u obveznici središnjih država. Dobit iz poslovanja 2019. najveća je zabilježena u zadnjem desetljeću, a povećala se najviše, znači od velike financijske krize, a povećala se najviše zbog većih ne kamatnih prihoda i manjih troškova umanjenja vrijednosti. Što to znači? To znači da su banke dio, kredite koje su ranije imali rezervirane, otpustili rezervacije i onda su te rezervacije se pretvorile u dobit, te unatoč velikom rastu troškova rezervacija za višestruko povećan broj sudskih sporova koji se vode protiv banaka, prinos na imovinu i prinos na kapital porasli su na 1,6% odnosno na 9,9%. Znači još uvijek jednoznamenkasti, ali prvi puta znači u zadnjih 10.g. da se prinos na imovinu banaka približio 10%. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku nastavila se popravljati, pa je na kraju 2019. udio ne prihodosnih kredita iznosio 5,5%. Unatoč povećanoj izloženosti rizicima stopa ukupnog kapitala iznosila je čak 23,2%, što hrvatski bankarski sustav čini vrlo stabilnim i što mu u krajnjoj liniji ove godine omogućava da i kroz ovu krizu uzrokovanu korona virusom prođe kao vrlo stabilna. Profitabilnost poslovanja stambenih štedionica popravila se iako je zamjetno niža od profitabilnosti banaka, zadržale su se dobre kvalitete izloženosti, te visoka kapitaliziranost tog sustava. Ipak, imovina sustava stambenih štedionica nastavlja se smanjivati, u 2019. za 3,4% zbog prestanka poslovanja jedne stambene štedionice, te ona sada čini samo 1,2% ukupne imovine svih kreditnih institucija. Ovaj dio izlaganja bi zaključio s nekoliko informacija o pristupanju RH europodručju. 4. srpnja prošle godine Hrvatska je uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam, a euroskupina je …/Govornik se ne razumije/…ovu namjeru Hrvatske. Također početkom kolovoza 2019. Europska središnja banka najavila je sveobuhvatnu procjenu 5 hrvatskih banaka. Pozitivni rezultati ove procijene bili su uvjet za stupanje u tzv. blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom. U međuvremenu, u roku od 12 mj. unatoč svim vrstama zastoja koje je uzrokovala pandemija koronavirusa, Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam i blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom i time put prema uvođenju eura postavila u jasne okvire zadane kriterijima konvergencije koji su ponavljam, nominalni, kvantitativni kriteriji i praktički političkih odluka oko toga više nema. Euro će se uvesti čim se ti nominalni kriteriji konvergencije zadovolje. Ono što mislim da je veliki uspjeh je da smo uspjeli to postići u uvjetima kada je praktički kompletna administracija europska bila zaokupljena pandemijom koronavirusa i mogu vam reći da na proljeće ove godine su svi rekli da cilj da uđemo u tečajni mehanizam u 7. mj. praktički možemo zaboraviti jer se svi bave sa koronavirusom no mi smo ipak inzistirajući na tom cilju, uspjeli u 7. mj. kao što je bilo planirano usprkos svemu tome, ući u tečajni mehanizam, svako i najmanje odgađanje toga recimo za 9. ili 10. mj. ove godine bi predstavljalo barem godinu dana kašnjenja Hrvatske u ulasku u euro zonu i sve troškove povezane sa time. Na kraju ovog obraćanja dopustite da vam kažem nešto onda i o onome o čemu sam počeo govoriti a to je ono što je nastupilo nakon kraja prošle godine a to je vrlo ozbiljna kriza uzrokovana sa pojavom pandemije. Dakle u 3. mj. kao što znate, narasla je neizvjesnost oko toga što će se događati sa gospodarstvom, zbog pojave koronavirusa došlo je do velike nervoze na svim tržištima, došlo je u Hrvatskoj do toga da su ljudi počeli povlačiti novce iz fondova u kojima su bili uloženi što je uzrokovalo krizu na tržištu domaćih vrijednosnih papira, prijetilo je vrlo snažnim padom cijene hrvatskih obveznica i rastom kamatne stope po kojima se zadužujemo a u konačnici moglo je zaprijetiti i povlačenjem depozita iz banaka budući da su investicije u fonde u velikoj mjeri obavljene upravo na šalterima banaka i nemogućnost izvlačenja novaca, u toj situaciji bi vrlo lako moglo dovesti i do poljuljanog povjerenja u bankovni sustav i sigurnost depozita u bankovnom sustavu što kao što znamo je obično putu financije krize. U isto vrijeme kao što se obično događa, u Hrvatskoj kad dođe do velike krize i velike neizvjesnosti, krenula je supstitucija kunskih depozita za europske, drugim riječima i stanovništvo i poduzeća i financijske institucije i špekulanti prvenstveno su počeli de facto napad na kunu odnosno počeli su zamjenjivati kunska za europska sredstva, to je ona velika vulnerabilnost kojom je naša ekonomija izložena i koju ćemo moći izbjeći tek kad uđemo u euro zonu, u tom trenutku HNB je bio pred vrlo teškim izborom moram reći jer s jedne strane smo željeli spriječiti krizu na domaćem tržištu obveznica koja je već praktički počela i iz dana u dan je nervoza bila sve veća, to smo mogli napraviti intervencijom na tom tržištu, kupnjom državnim vrijednosnih papira što do sad nikada nismo ni radili i što male otvorene ekonomije koje ne tiskaju međunarodne valute ni ne rade, s druge strane smo imali napad na valutu, na kunu. Čineći jedno, pogoršavamo si drugu situaciju. Znači spašavajući hrvatsko državno tržište obveznica, mi kreiramo dodatne kune koje nam se pretvaraju u devize i smanjuju nam međunarodne pričuve. Nama su praktički u 6 tj. međunarodne pričuve pale za 2,8 milijardi eura. U nastavku na ono što sam govorio u drugom polugodištu 2019., što godinama govorim ovdje u Saboru, upravo kad dođe ovakva kriza, vidi se zašto su velike međunarodne pričuve dobre. Znači dok ne dođe kriza, pitate se zašto imamo toliko puno rezervi, može li se nešto s njima raditi ili, ne, one služe upravo u ovakvoj situaciji jer da ih nemate, onda ne možete spriječiti napad na valutu, potencijalnu deprecijaciju domaće valute i raspadanje tržišta domaćih vrijednosnih papira što bi dovelo s jedne strane do toga da bi kamatne stope porasle a s druge da bi porastao dug što vas vodi direktno u dužničku krizu i to u dužničku krizu svih sektora u Hrvatskoj i države i stanovništva i poduzeća. Mi smo s jedne strane intervenirali na tržištu otkupljujući državne vrijednosne papire, na taj način smo smirili situaciju da vrijednost fondova tzv. .../Govornik se ne razumije./... koji se stalno objavljuje se stabilizira i da prestane potražnja za povlačenje novaca iz fondova. S druge strane smo intervenirali na deviznom tržištu iz međunarodnih pričuva i ono što je bilo ključno, vjerojatno u 4. mj. uspjeli smo i to upravo zbog toga što imamo dobre odnose sa Europskom središnjom bankom i što smo na putu ulaska u euro zonu dogovorili tzv. swap aranžman sa Europskom središnjom bankom i to je bilo prvi puta u povijesti da je Europska središnja banka omogućila swap aranžman zemlji koja nije u euro zoni ili tečajnom mehanizmu. Objavom toga i objavom na način da su tržišta mogla shvatiti da tih 2 milijarde eura, a što je swap linija, da objasnim, to je linija koja nam omogućava da mi damo Europskoj središnjoj banci kune a oni nama u protuvrijednosti daju eure što znači da to nama snažno povećava vatrenu moć, da tako kažem monetarne politike jer mi naravno kune možemo štampati koliko treba ali ne možemo eure, u zamjeni mi pojačavamo tu vatrenu moć monetarne politike, ono trenutka kad su to špekulanti vidjeli, špekulacija protiv kune je prestala, jel, i onda nam je omogućila da dalje poboljšavamo uvjete financiranja na domaćem tržištu … … održavajući stabilnost domaćeg tržišta obveznica i omogućavajući da praktički Ministarstvo financija obavi kompletno financiranje 2020. g. do 6. mj. i to po stopama koje nisu bile više od onih stopa po kojima se ranije financirala bez obzira na krizu, na kraju je Ministarstvo financija izdalo kad se tržište smirilo, i obveznicu u inozemstvo koju smo mi u potpunosti otkupili, u ovom trenutku su međunarodne pričuve HNB-a samo malo niže nego što bile na kraju 2019. g., drugo polugodište 2019. g., a ako uzmemo da imamo i swap sa Europskom središnjom bankom koji u biti nije limitiran, naša mogućnost znači održavanja stabilnosti tečaja i ukupnog financijskog tržišta je, ja bi rekao, čak i veća nego što je bila krajem 2019., tako da nemam nikakve sumnje da ćemo je uspjeti održati cijelo ovo razdoblje do ulaska u euro zonu. Evo time bi završio obraćanje i htio bi samo, budući da se radi o novom sazivu HNB-a, najaviti da ćemo svim klubovima zastupnika kao što to uvijek radimo, poslati pozive za dolazak u HNB i za raspravu o bilokojim vrstama pitanja o kojima želite razgovarati kad god vi to želite, znači naša vrata otvorena osim ovog izlaganja i za bilokoju drugu vrstu prezentacija, rasprava koju želite imati. Hvala lijepo.
Zdravko Zrinušić
Hvala vam lijepo poštovani gospodine predsjedavajući. Što se tiče oba zakona njihovim donošenjem dovršit će se postupak pristupanja RH Paneuropskom jamstvenom fondu Europske investicijske banke kao odgovor na Covid-19. Inače RH je od 2001. u suradnji, bliskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom, a dioničari Europske investicijske banke su države članice EU. Udjeli pojedinih zemalja određeni su prema njihovoj ekonomskoj snazi unutar same EU. U RH nadležne institucije za suradnju s EIB-om je Ministarstvo financija. Pristupanjem EU od 1.srpnja 2013. RH postala je punopravna članica EIB-a s udjelom kapitala od milijardu 62 miliona 312 tisuća i 542 EUR-a što predstavlja 0,43% od ukupnog kapitala EIB-a. Ovaj iznos jasno nije sve u novcu uplaćen ali ako će biti potrebe ovaj pojasnit ćemo. U sklopu odgovora na Covid-19 krizu EIB je pokrenuo provedbu niza mjera od kojih je jedna osnivanje Paneuropskog jamstvenog fonda kao odgovor na Covid-19, a temeljem zaključka Europskog vijeća održanog 26. ožujka '20. kojom se poziva na osmišljavanje europskog odgovora EU na Covid-19 krizu te izvješće euro grupi od 9. travnja 2020. Dakle, EIB-ov odbor direktora odobrio je osnivanje fonda 16. travnja ove godine. Fond je dio ukupnog paketa mjera u iznosu 540 milijardi EUR-a dogovorenih na razini EU za pomoć poduzećima uz ostale 2 mjere, koje ću samo kratko podsjetiti, znači pomoć radnicima tzv. pomoć radnicima Schure program i državama SMI ovaj program. Da, kao što znate ali samo da podsjetim što se tiče programe Schur odobren je zajam već RH u iznosu milijardu i 20 milijuna EUR-a ili oko 7,65 milijardi kuna, a služit će za financiranje prije svega mjera skraćenog radnog vremena ili sličnih mjera usmjerenih na zadržavanje radnih mjesta i smanjenje rizika nezaposlenosti te gubitka prihoda. Sudjelovanjem u Paneuropskom jamstvenom fondu omogućit će se gospodarstvu RH, a posebno malim i srednjim poduzećima pristup dodatnim kapacitetima E grupe u sklopu izvanredne financijske pomoći okolnostima pandemija. Prihvatljive operacije bit će prvenstveno posredovanjem, posredovane operacije privatnog sektora, ali mogu uključivati izravne i posredovane operacije usmjerene na trgovačka društva i subjekte javnog sektora u području zdravstva i zdravstvenih istraživanja ili pružanja ključnih usluga vezanih uz zdravstvenu krizu. Indikativna distribucija proizvoda fonda je slijedeća: najmanje 65% će se koristiti za mala i srednja poduzeća, do 23% za srednje kapitalizirana poduzeća, do 5% za poduzeća u javnom sektoru području zdravstva ili istraživanja te do 7% na, su na raspolaganju za poduzetničko kreditiranje. Instrumenti EIB grupe u okviru fonda bit će jamstva, zajmovi, vlasnička ulaganja, kupnja vrijednosnih papira osiguranih imovinom i sl. Operacije će se provoditi u svim državama članicama sudionicima fonda, a EIB se obvezuje djelovati po načelu balansirane alokacije između država članica sudionica. Očekuje se značajne koristi za RH, posebice za mala dakle i srednja poduzeća koja su značajno pogođena krizom kroz omogućavanje potrebne likvidnosti za daljnje poslovanje. Značajnu ulogu u provedbi instrumenata fonda imat će Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja je već započela razgovore s EIB-om oko razvoja potencijalnih proizvoda prilagođenih hrvatskom gospodarstvu. Ciljani iznos fonda je 25 milijardi EUR-a, a formira se kroz jamstva i kroz uplate država članica EU za dodatni kapacitet EIB grupe. Sudjelovanje država članica u fondu je dobrovoljno te bi fond djelovao samo u državama članicama koje sudjeluju kao jamci fonda maksimalno do iznos namijenjenog svojem udjelu u kapitalu EIB-a. Trenutno je na razini 21 države članice koje su u postupku kao i RH. Procijenjen iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi EUR-a dakle 8 puta više nego ciljani iznos fonda koji se kao što je rečeno formira kroz jamstva i kroz uplate država članica sudionica. Dakle, fondom bi se pojačali postojeći financijski proizvodi EIB grupe za jačanje likvidnosti i kratkoročni obrtni kapital koji se plasiraju krajnjim klijentima putem postojećih kanala financijskih posrednika to su dakle kreditne institucije koje već imaju ustaljenu suradnju s EIB-om te HBOR kao nacionalna razvojna banka i HAMAG BICRO. Fond postaje operativan kada države članice koje predstavljaju najmanje 60% EIB-a kapitala potpišu pravnu dokumentaciju, a moguće je i naknadno postupanje prema uvjetima izjednačujućeg mehanizma. Sam fond je zamišljen kao privremen odnosno da bi se odobravanje operacija provodilo do kraja '21. godine s mogućnošću produljenja. S tim u vezi, svojim pismom od 8. lipnja EIB je pozvao RH da potpiše sporazum o doprinosu i sporazum o jamstvu, znači zakona djeluju kao sistem spojenih posuda, doprinos u smislu ovoga udjela od 25 milijardi koje će RH sukladno svome srazmjeru unositi, a o jamstvu da će sutra za ove eventualne plasmane koji će se događati za to jamči. U skladu s odlukom Vlade RH, nastavno na taj poziv od 24. srpnja pokrenut je postupak i utvrđene su završne verzije, te su oba sporazuma potpisana u kolovozu ove godine od strane predstavnika Vlade RH i predstavnika EIB-a. Sporazumi podliježu naravno potvrđivanju HS zbog potencijalne financijske obveze za RH sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Sporazume EIB-a kao upravitelj fonda sklapa pojedinačno sa svakom od država doprinositelja odnosno jamaca. Njima se pobliže uređuje način poziva na jamstvo, događaji potraživanja, odredbe upravljanja fondom, plaćanja obveza itd. Uređuje se i predviđa da bi trajanje otplata sredstava fonda bilo do isteka 2037.g. Obveze jamstva primjenjivat će se za potencijalne gubitke EIB-ovih operacija u skladu, u sklopu fonda, te će svi krediti, tržni i drugi rizici biti preuzeti od strane fonda i doprinositelja, a ne od strane EIB-a. Također, propisan je postupak podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za RH po sporazumima i nadležnost za provedbu sporazuma odnosno ratifikacijom provedbu ovoga zakona. RH se temeljem oba sporazuma obvezuje kao jamac za potencijalne gubitke EIB-ovih operacija u sklopu fonda, kao i za sve kreditne, tržišne i druge rizike koji će biti preuzeti od strane fonda. Mogući financijski obveze za RH nastaju proporcionalno udjelu u kapitalu EIB-a u slučaju aktivacije jamstva prema odredbama sporazuma. Dakle, proporcionalno visini u udjelu RH u kapitalu EIB-a od 0,43% maksimalna potencijalna financijska obveza iznosi 106 milijuna 745 tisuća 508,42 EUR-a. Procijenjeni neto gubitak na razini fonda je na razini 20%, te se može očekivati da bi u tom slučaju iz državnog proračuna RH za vrijeme trajanja fonda bilo podmireno, podmiren iznos u visini 21 milijun 349 tisuća 101,67 EUR-a. Zaključno, ovim se zakonom potvrđuje Sporazum o doprinosu i Sporazum o jamstvu kako bi njihove odredbe u smislu čl. 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Kolegice i kolege zastupnici, pred vama se nalazi poslovnik o radu Odbora za europske poslove koje je odbor jednoglasno donio na svojoj 1. sjednici održanoj 28. srpnja 2020. godine. Poslovnik je donesen kako je predsjedavajući i spomenuo, na temelju čl. 64. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, koji navodi da Odbor za europske poslove donosi Poslovnik o svom radu koji potvrđuje Sabor i koji se objavljuje u Narodnim novinama. Dozvolite mi nekoliko riječi o potrebi donošenja Poslovnika. Odbor za europske poslove osnovan je ulaskom Hrvatske u EU kako bi u skladu sa uobičajenom parlamentarnom praksom u državama članicama Unije, izvršavao ovlasti Sabora u europskim poslovima. Ovlasti i djelokrug rada odbora određeni su Zakon o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima te saborskim Poslovnikom. To nas čini jedinstvenim odborom čiji je rad reguliran ne samo Poslovnikom Hrvatskog sabora već i zakonom. S obzirom da odbor izvršava niz specifičnih zadaća, Poslovnikom o radu Odbora za europske poslove preciznije se uređuje njegov rad i razrađuju postupci propisani zakonom i Poslovnikom Sabora. Naime, Odbor za europske poslove je ovlašten obavljati europske poslove u ime Sabora što znači da u okviru odbora se uspostavlja specifični radni odnosi koje ovim Poslovnikom želimo utvrditi. Početak novog saziva Hrvatskog sabora smo uočili kao priliku za donošenje odborskog Poslovnika osobito s obzirom da je Sabor nakon zaključenja parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, zaokružio svoje iskustvo kao nacionalnog parlamenta države članice EU-a i naše parlamentarne dimenzije predsjedanja. Dozvolite mi sada nekoliko riječi o europskim poslovima u Saboru. Najopćenitije govoreći, obavljanje europskih poslova podrazumijeva aktivnosti Sabora koje proizlaze iz članstva Hrvatske u EU-u. Ovisno o tome postupa li Sabor, odnosno u njegov ime Odbor za europske poslove izravno prema Europskoj komisiji i ostalim institucijama EU-a ili prema Vladi koja potom sudjeluje u donošenju odluka u europskim institucijama, obavljanje europskih poslova može se podijeliti na posredno i neposredno. Posredno obavljanje europskih poslova odnosi se na postupke putem kojih Sabor nadzire djelovanje Vlade u europskim institucijama a prvenstveno je riječ o razmatranju stajališta RH, o dokumentima EU-a kao i nacionalnih stajališta za sastanke Vijeća EU-a. Neposredno obavljanje europskih poslova odnosi se na izravnu komunikaciju između Sabora i institucija EU-a a podrazumijeva postotak provjere poštovanja načela supsidijarnosti i politički dijalog sa europskim institucijama, prvenstveno komisijom. Postupanje Sabora odnosno Odbora za europske poslove u posrednom i neposrednom obavljanju europskih poslova u najvećem je djelu propisano već spomenutim zakonom o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima i Poslovnikom Hrvatskog sabora. Prilikom sastavljanja Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, vodili smo računa da se gdje god je to moguće ne ponavljaju odredbe koje već postoje u Zakonu o suradnji i saborskom Poslovniku. Nakon uvodnog djela koje sadrži osnovne odredbe i propisuje područja rada Odbora za europske poslove koje se određuju Poslovnikom, slijedi dio u kojem se navodi ovlasti predsjednika, potpredsjednika i članova odbora. U ovom bi djelu istaknuo da smo u čl. 5. pobrojali prava i dužnosti članova odbora nakon čega se utvrđuje da članovi odbora iz reda javnih znanstvenih i stručnih djelatnika imaju sva navedena prava osim prava odlučivanja. Naime, u dosadašnjem iskustvu s tim tzv. vanjskim članovima odbora, pokazalo se kako ponekad dolazi do nerazumijevanja uloge vanjskih članova odbora. Poslovnik Sabora u čl. 57. navodi da se u radna tijela Sabora mogu imenovati javne i znanstveni stručni djelatnici koji imaju sva prava člana radnog tijela osim pravo odlučivanja, a kolokvijalno ih zovemo vanjskim članovima. Međutim kako Poslovnik kasnije ne navodi prava članova radnih tijela, vanjski članovi su se ponekad pozivali na prava i dužnosti zastupnika u Hrvatskom saboru što naravno nije točno. Jasnim navođenjem prava i dužnosti koje imaju članova Odbora za europske poslove, želimo razjasniti i djelovanje i vanjskih članova odbora. U djelu Poslovnika o radu Odbora za europske poslove koji se tiče načina rada odbora, usredotočili smo se na specifičnosti u radu odbora u posrednom i neposrednom obavljanju europskih poslova. Tako između ostalog, čl. 7. Poslovnika detaljno propisuje što sadrži dokument s oznakom DEU, broj dakle koji se daje sukladno proceduri u Saboru. Riječ je o stajalištima RH o prijedlozima zakonodavnih i nezakonodavnih akata EU-a te drugim dokumentima političke i pravne naravi koje donose institucije EU-a a koji su uvršteni u radni program za razmatranje stajališta RH. Poslovnik Sabora propisuje na koji se način navedena stajališta označavaju, dakle oznakom DEU, dok Poslovnik o radu Odbora precizira što točno dokument sadrži, format oznake i objavu dokumenta na mrežnim stranicama Sabora. Nadalje, Poslovnik o radu odbora uređuje dostupnost dokumenata koje Saboru izravno dostavljaju institucije EU-a, postupak nadopunjavanja radnog programa za razmatranje stajališta RH, suradnju Odbora za europske poslove s drugim radnim tijelima Sabora u europskim poslova, suradnju s članovima Europskog parlamenta izabranima u RH, postupak predlaganja izvješća o radu odbora te javnost rada odbora. Posebno ističem suradnju sa radnim tijelima Sabora kao ključnu za obavljanje europskih poslova i rad Odbora za europske poslove. Na jučerašnjoj sjednici odbora izmijenili smo i nadopunili radni program za razmatranje stajališta RH za 2020. te nam je posebno drago što su mnoga radna tijela iskazala veliki interes za sudjelovanje u razmatranju stajališta RH o dokumentima EU-a. Nadalje, u čl. 13. uređujemo sudjelovanje Odbora za europske poslove u političkom dijalogu s institucijama EU-a. Politički dijalog je neformalni instrument razmjene pisanih mišljenja sa Europskom komisijom koju je pokrenuo bivši predsjednik komisije Jose Manuel Barroso. U širem smislu, politički dijalog međutim obuhvaćena i sastanke sa predstavnicima svih institucija EU-a kao i sudjelovanje predstavnika nacionalnih parlamenata na sjednicama odbora i izaslanstava Europskog parlamenta što navodimo u čl. 13. Poslovnika o radu. Zaključno još ističemo odredbe koje se odnose na članstvo Odbora za europske poslove u konferenciji za europske, za poslove Unije pardon, parlamenata EU-a tzv. Kozak. Naime, Kozak je najstariji format međuparlamentarne suradnje u EU te jedina međuparlamentarna konferencija institucionalizirana temeljem, temeljem ugovorem, ugovorima EU-a, Protokolom br. 1. o ulozi nacionalnih parlamenata u EU-u. Odbor za europske poslove član je COSAC-a i redovito sudjeluje na njegovim sastancima 4 puta godišnje. Poslovnik o radu odbora u čl. 15. uređuje, u čl. 15. uređuje se način određivanja izaslanstava odbora na sastancima COSAC-a, kao i obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe izaslanstva. Zbog aktualne epidemiološke situacije sastanci se trenutačno odvijaju video konferencijskim putem, a prva …/Govornik se ne razumije/…video konferencije održana je upravo tijekom hrvatskog predsjedanja 16. lipnja ove godine u formatu izvanrednog sastanka predsjednika COSAC-a. I u dijelu koji se tiče članstva u COSAC-u, ali i općenito, suzdržali smo se od uređivanja rada odbora u slučaju proglašenja epidemije zaraznih bolesti ili opasnosti od epidemije i pandemije, te u tom smislu slijedimo sve preporuke i upute, kao i odluke predsjedništva sabora. Zaključno, Poslovnik o radu Odbora za europske poslove je rezultat akumulirane prakse obavljanja europskih poslova u prethodnim sazivima sabora. Odbor je od svog osnivanja do danas imao priliku sudjelovati u gotovo svim postupcima koji uključuju nacionalne parlamente, te se kroz tu praksu jasnije iskazalo koja područja je potrebno dodatno urediti kroz Poslovnik o radu. Vjerujemo da je taj cilj postignut tekstom koji je pred vama, te predlažemo saboru da potvrdi Poslovnik o radu Odbora za europske poslove. Hvala vam.
Branka Gabriela Vojvodić
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, potpredsjedniče Sabora, dobro jutro želim svima. Ja sam danas ovdje da zamolim Sabor da prihvati izmjene statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije, HINA-e, prije toga bi rekla samo par uvodnih riječi o HINA-i da baš ne idemo isključivo govoriti o statutu. Dakle HINA je osnovana 90-te godine, točno prije 30 g. i funkcionira sukladno Zakonu o HINA-i. Stječemo prihode temeljem ugovora sa osnivačem u okvirnom iznosu od 65% ukupnih prihoda te na temelju ugovora sa pretplatnicima odnosno na tržištu, uglavnom medijskom tržištu, u okvirom iznosu od 35%. Godišnji ugovor sa osnivačem koji je u našem slučaju Ministarstvo kulture i medija, sklapa se svake godine na temelju Zakona o HINA-i i Sporazuma o osnovama za sklapanje ugovora o otkupu prava korištenja informativnih usluga HINA-e između Vlade RH i javne ustanove HINA-e. HINA ostvaruje sredstva temeljem dakle tog ugovora koji ima svoje informativne servise što vjerovatno vi znate jer pretpostavljam da ih svi koristite, ustupa hrvatskim državnim institucijama, obrazovnim i znanstvenim ustanovama, ustanovama u kulturi, neprofitnim udrugama, udrugama branitelja, medijima Hrvata u dijaspori i sl. Ovih drugih 35%, okvirno govorim, stječemo na tržištu prodajući svoje usluge medijskim i nemedijskim korisnicima. Ono zbog čega smo danas ovdje, to je izmjena statuta jer je HINA u proteklih nekoliko godina značajno podigla kvalitetu, brzinu i širinu svoje usluge i od 2014. g. do danas se polako iz novinske agencije mijenjalo u multimedijalnu agenciju po uzoru na druge europske agencije i to smo sa zadovoljstvom, moram reći činili znatno brže od agencija u regiji i negdje prosječno kao druge agencije u Europi. To znamo zbog toga jer imao vrlo blisku suradnju kroz našu krovnu udrugu sa svim europskim agencijama. Danas možemo reći da je HINA dosegnula gotovo maksimalan broj korisnika s obzirom naravno i nažalost na ograničenja koja u tom pogledu nameće relativno malo medijsko tržište i jezik koji je prelijep, ali nema puno govornika. Danas po pristupačnim cijenama svima u RH nudimo značajno unaprijeđenu emisiju, vijesti iz svijeta, foto, audio i video servis, infografike, servis najava i prisutni smo na svim ovim suvremenim platformama društvenih mreža, istodobno ispunjavajući u potpunosti svoju ulogu javnog servisa i namjeru osnivača da kao nacionalna agencija potičemo pluralizam medija u RH. Posljednjih godina smo uložili i značajna sredstva u tehnološki razvoj agencije, i danas možemo reći da smo solidno tehnički pokriveni i sposobni pratiti sve izazove digitalnog tržišta i potreba svojih klijenata. Jedan od najboljih dokaza toga je bilo besprijekorno, po mom sudu, funkcioniranje HINA-e za vrijeme krize Covida i potresa koji je pogodio naš glavni grad. Dnevno emitiramo prosječno 230 vijesti, više od 2 stotine fotografija, 10-tak audio priloga, nekoliko videosnimaka, ukupno imamo više od 150 komercijalnih pretplatnika, od čega su najveći broj medijski te otprilike, jednako toliko pretplatnika temeljem ugovora o skupnoj pretplati s Ministarstvom kulture i medija. U cilju proširenja svoje ponude i podizanja kvalitete usluga, a samim time, nadamo se i povećanje prihoda, kao i pariranja konkurentskim foto agencijama, govorim o privatnim foto agencijama, HINA je nabavila bespilotnu industrijsku letjelicu, educirala većinu svojih foto reportera za snimanje i upravljanje tom letjelicom i registrirali smo se kao operater pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Također, u međuvremenu smo zatražili da postanemo dio novelirane Uredbe o snimanju iz zraka, što je prihvatilo za to nadležno Ministarstvo obrane, pa je HINA od 3. srpnja ove godine temeljem te Uredbe uvrštena za ciljano snimanje iz zraka za potrebe izvještavanja o svim događajima koje mogu u Hrvatskoj obavljati isključivo televizijske kuće s nacionalnom koncesijom i sada HINA. Ono što je preostalo učiniti da bi HINA-in dron mogao poletjeti, a s obzirom na to da HINA ne može samostalno kao trgovačko društvo registrirati dodatnu djelatnost, a snimanje iz zraka se smatra posebnom djelatnošću jest izmijeniti Statut HINA-e, a što može učiniti jedino HS i zato to danas predlažemo. Vrijedi reći da danas za snimkama iz zraka postoji velika potražnja, one su neizostavni dio televizijske, video i filmske industrije, a broj tvrtki koji to radi je veoma ograničen. Dakle HINA bi snimkama dronom, ne samo obogatila svoju ponudu, nego, postojećim korisnicima, nego i bila u prilici na tržištu ponuditi snimke iz zraka po narudžbi. Zato predlažemo Saboru RH da prihvati izmjenu Statuta HINA-e i to tako da se u čl. 10 Statuta HINA-e u dijelu u kojem se nabrajaju djelatnosti HINA doda djelatnost „snimanje iz zraka“. Hvala lijepo.
Poštovani uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Danas sam htio u ime kluba HSLS-a i Reformista istupiti po pitanju pomoći sektoru povremenog prijevoza putnika. Već nekoliko puta je bilo i u ovom Visokom domu puno toga rečeno oko upravo jednog od najizloženijih, najpogođenijih gospodarskih sektora u ovoj pandemiji i gospodarskoj krizi pa čak i danas na aktualnom prijepodnevu ovdje u Hrvatskom saboru ali doista, pad prihoda od čak 95 do 98%, potpuna nelikvidnost upravo tog sektora, upravo tih poduzetnika koji se bave ovom djelatnošću, prijetnja ovrhama koje uskoro isto tako dolaze, čekaju ih upravo nakon ovog zakonskog perioda aktivacije koji je praktički pred vratima. Povremeni prijevoz znamo da je zakonski naziv jedna od grana cestovnog prijevoza koji nas često i po puno puta navodi na krivu premisu jer ne obavlja se samo povremeno već konstantno, najvećim djelom vezan je uz turiste, turističku sezonu za koju znamo kako je prošla a u velikom djelu je u potpunosti ovisan i o međunarodnom zračnom prometu koji je praktički u potpunosti zaustavljen. Najlakše bi bilo definirati da se radi o prijevozu po narudžbi, važno je istaknuti da ovaj sektor se sastoji od 2000 tvrtki s više od 20 000 zaposlenih, više 1000 vozila visoke turističke klase, ovo je jedna od rijetkih gospodarskih grana gdje kvaliteta usluge odnosno voznog parka mora biti na vrhunskoj europskoj razini jer sve su to nova vozila sa euro 6 motorima, tehnološki napredna i sigurna. Relaksacija mjera, vraćanje gospodarskih aktivnosti u normalu nimalo nije pomoglo prijevoznicima, oni osim onog malog postotka njih koji uspije prevoziti školsku djecu, svi ostali oblici prijevoza su potpuno stali a i taj prijevoz školske djece nije u potpunosti kod njih, ne znači puno, puno više prometa. Cestovni koridori jesu doduše otvoreno no to njima ne znači ništa jer se tu radi o koridorima kojima se omogućava turistima da dolaze svojim automobilima, dakle većinom su u ovoj turističkoj sezoni turisti i odlučili se na vlastiti prijevoz i dolazak svojim automobilima, a naravno s druge strane većina aviolinija još uvijek nije, niti će biti uspostavljena, a i u vrijeme turističke sezone nije bila u punom intenzitetu. Vlada je jako puno pomogla, to se ne može reći, dakle upravo tim prijevoznicima .../Govornik se ne razumije./... prijevoza, međutim pomogla joj je u ovom najtežem trenutku, dobili smo dakle naznake da će to biti i do kraja ove godine, ali ono što je isto tako jako bitno i što smo i danas čuli, i od samog ministra na aktualnom prijepodnevu, da leasing kuće koje jesu izišle u susret prijevoznicima i odobrile moratorij s odgodom plaćanja kamate, kao i glavnice, naravno čeka ih sve to u budućnosti, otplata, ali ne pod normalnim kamatnih stopama nego te kamate za moratorij su previsoke, iznose od 18% do 35%, praktički lihvarske kamate. Kada bismo pronašli zajednički jezik upravo sa leasing kućama, kada bismo mogli da Vlada upravo pokuša naći jedan dogovor, na taj način bismo jako puno pomogli upravo tim autoprijevoznicima. Ističem kako su gotovo sve zemlje članice Europske unije u ovom sektoru dijelile bespovratna sredstva, da su kamate upravo na ovakve kredite između 8% ili još bolje 4%, s druge strane mi smatramo da su navedene države stale iza svojih poduzetnika, poreznih obveznika, te radnika jer znaju da spas gospodarskih grana znači i brži izlazak iz bilo kakve krize. Stoga evo naš Klub, razmišljali smo i predlažemo našoj Vladi da se hitno dodijele bespovratna sredstva iz Europske unije, da se nastavi i dalje, ne samo do kraja ove godine, nego da se nastavi mjera za očuvanje upravo tih radnih mjesta na način da im se osiguravaju i dalje iznosi od 4.000,00 kuna plus doprinosi, dakle ne samo do 31.12., nego doista do barem 31.03. dok se ne bude vidjela naznaka poboljšanja i ajmo reći najava nove turističke sezone. Isto tako bitno je i osiguravanje daljnjeg moratorija na leasinge i kredite s adekvatnom kamatom za kraći period, tu je i ministar sam najavio da će pokušati nešto napraviti po tom pitanju, jer ova doista kamata od 18-35% u ovakvoj krizi, mislim da to ne služi na čast nikome, a najmanje leasing kućama. HSLS i mi Liberali ćemo biti glas hrvatskog poduzetnika, naši zastupnici kao i drugi članovi našeg Kluba u Saboru odlučno založiti ćemo se da se ovom gospodarskom sektoru pomogne odmah jer svi drugi scenariji vode prema stečaju, a svi dobro znamo što će to značiti uoči nadolazeće turističke sezone, da nećemo imati vlastite domaće poduzetničke snage koje će prevoziti sve te turiste prema našoj obali. Evo nadam se i danas sam dobio na neki način garanciju u ovom dijelu ministrovog odgovora da će se Vlada ipak pozabaviti sa tim pitanjem i da ćemo doista pomoći našim autoprijevoznicima. Hvala.
Poštovani g. potpredsjedniče. Kolegice i kolege zastupnici. Jučer su gradonačelnici svih 10 istarskih gradova uz župana Istarske županije uputili još jedan pisani apel na adrese Vlada Republike Austrije i Republike Slovenije, kojim traže da se obzirom na kontinuirano dobru i stabilnu epidemiološku sliku u Istarskoj županiji razmotri mogućnost da se aktualni vrlo restriktivni epidemiološki režim prema Hrvatskoj revidira na način da se mjere provede selektivno, na razini regija, odnosno županija, a ne zemlje u cjelini. Pozivam stoga i ovim putem Vladu RH da iskoristi sve raspoložive diplomatske kanale kojima će pomoći ovoj inicijativi. Pred nama je, naime, još uvijek vrijeme kada se u nekim normalnijim okolnostima prije epidemije Covida-19 odvijala vrlo uspješna turistička sezona. Pokazatelji govore kako interes za turističkim dolascima iz spomenutih, ali i drugih zemalja postoji i dalje. Taj eventualni turistički promet u postsezoni značio bi, naravno, dodatne prihode. Kad govorimo o turizmu, prilika je ovo da se kratko osvrnem i na turističku sezonu koja je sada već za nama. Unatoč mnogih otegotnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa i prvotnim vrlo pesimističkim prognozama, ipak smo svjedočili relativno dobroj i uspješnoj turističkoj sezoni. Posebice se to odnosi na srpanj i prvu polovicu kolovoza nakon čega su uslijedile restriktivne mjere prema Hrvatskoj od strane nama turistički važnih zemalja. Razlozi tome su više-manje poznati i u njih neću ovdje previše ulaziti. Želim samo naglasiti da na pogoršanje epidemiološke slike u Hrvatskoj tijekom ljeta nije utjecao turizam, nisu nam turisti donijeli virus već je na to utjecalo neodgovorno ponašanje pojedinaca, a onda i nedonošenje nekih odluka i mjera koje su trebale biti poduzete. Nadam se samo da će nam to svima biti dobra škola za idući put, zlu ne trebalo. U kontekstu osvrta na turističku sezonu, svakako treba uputiti veliku zahvalu i čestitke svim turističkim djelatnicima koji su na svojim leđima iznijeli ovu tešku i zahtjevnu sezonu. Zato po meni i nije smio doći u pitanje ni nastavak mjera za oporavak gospodarstva, u ovom slučaju i u turističkom sektoru kojeg je Vlada nedavno najavila. Riječ je o vrlo važnoj kariki zadržavanja radnih mjesta i opstojnosti poduzeća a iskreno se nadam da je najava produžetka trajanja mjera do kraja godine, samo tehničko pitanje te da će se mjere produžiti i do početka sezone iduće godine. No, turistički sektor čiji prihodi podsjećam, čine iznimno važnih 20-ak posto hrvatskog BDP-a a koji je i najbolji izvozni kanal nacionalnog gospodarstva, treba i dodatnu podršku države želimo li naravno da hrvatski turizam i u narednoj sezoni, u narednim godinama bude uspješan i konkurentan te na taj način doprinosi značajnim prihodima u realnom sektoru i javnim proračunima na svim razinama. Prije svega, istaknut ću problem velikog fiskalnog i parafiskalnog opterećenja koji hrvatsku turističku branšu već godinama stavlja u nepovoljan položaj u odnosu n konkurenciju iz drugih turističkih zemalja. Apeliram stoga na hrvatsku Vladu da pokaže dobru volju i razumijevanje te da poduzme konkretne korake u pravcu fiskalnog i parafiskalnog rasterećenja. I na kraju, ono što hrvatski turizam svakako treba je i nova Strategija razvoja turizma. Ona jest u izradi i sada je prigoda da se definiraju neki novi pravci i okviri razvoja turizma te da se riješe neka ključna pitanja. U sklopu strategije svakako će se trebati fokusirati na održivi turizam i redefiniranje ukupne turističke ponude uz suglasnost svih ključnih dionika. No ono što je po meni najvažnije, da na koncu ne dobijemo samo dokument u kojem će puno toga lijepo i zvučno biti napisano već da to bude realna i pravedna strateška platforma. Hvala.
Predsjednik Sabora bio je dužan izvijestiti zastupnike o pitanjima na koja Vlada nije dostavila odgovor u propisanom roku od 30 dana. 29. srpnja, prije 50 dana, tražila sam od ministra financija detaljnu specifikaciju za što se točno potrošilo 100 tisuća kuna našeg novca koje je ova Vlada isplatila za proslavu genocida nad vlastitim narodom u Srbu ove godine. Predsjednik Sabora svojim postupanjem i propustima vrijeđa Hrvatski sabor, ali i hrvatsku naciju.
Kolegice Orešković. Pa postoje pravila. .../Upadica se ne čuje./... pa zamislite sad da svi koji ovdje sjede na taj način reagiraju. Pa dignete ruku pa ću vam dati riječ.
Ostanite ovdje ministre jer imamo deset replika pa ćete odgovarati sa govornice. Prvi je na redu kolega Lerotić. Izvolite.
Hvala. Molim da pričekate i ovo nekoliko replika. Prva uvažena zastupnica Katarina Peović.
Hvala. Molim vas ostanite jer imamo nekoliko replika na vaše izlaganje, prvo je poštovane zastupnice Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala i vama. Prvu repliku ima gospodin Ante Bačić.
Idemo sada na raspravu broj 6, poštovani kolega Predrag Štromar u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika. Izvolite.
Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ako se nitko ne javlja, zaključujem raspravu pa dajem na glasovanje predložene odluke. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 116 zastupnika, 114 za i 2 suzdržana te su donesene odluke kako je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Zahvaljujem pravobraniteljici, molim vas da ostanete za govornicom s obzirom da imamo čak 23 replike, pa idemo redom, prvi je kolega Bulj, izvolite.
Hvala. Želi li izvjestitelj Odbora uzeti riječ? Franko Vidović, predsjednik Odbora za obranu, a pardon, pardon, ispričavam se, replike su, jel?, imate replike, ostanite, Franko oprosti. Nekoliko replika, prva je uvaženi zastupnik Stričak.
Tražim stanku u ime kluba zeleno-lijevog bloka iz razloga što se želimo dodatno konzultirati oko Prijedloga izmjene i dopuna Zakona o koncesijama gdje su odbijeni od strane Vlade svi amandmani koje je predložila oporba, a neki od tih amandmana ključni su za parlamentarnu kontrolu nad strateškom zaštitom strateških interesa RH kao što su proglašenje strateškim interesom proizvodnje i distribucije električne energije iz obnovljivih izvora. Znamo zašto je to važno, imali smo aferu, raspravljamo još uvijek o njoj i vidimo koliko je važna parlamentarna kontrola i nad tom vrstom strateškog interesa. Drugo, vašim odbijanjem onemogućeno je Saboru da pristupi izmjeni ugovora o koncesiji i kada se radi o zaštiti gospodarskih interesa RH. Zašto se ne omogući izmjena ugovora od strane Sabora i da Sabor utvrdi da je narušen gospodarski interes RH, zna naravno samo HDZ vjerojatno zato što se gospodarski interes RH u HDZ-u prevodi sa financijski interes stranke ili njenih pojedinaca. Isto tako smo tražili da se ne može zasnovati založno pravo na koncesiju u korist financijskih institucija kada se radi o dobrima od posebnog interesa pod zaštitom RH kao što su poljoprivredno zemljište, luke, morska obala itd. i taj amandman je odbijen iz razloga što se ne želi dati mogućnost Parlamentu da taj dio kontrolira i da putem založnog prava financijske institucije dakle banke ne dolaze u višedesetljetni posjed najvrjednijih javnih dobara koje imamo poput poljoprivrednog zemljišta. Iz tog razloga tražim stanku u trajanju od deset minuta.
Hvala lijepa.
Hvala. Pričekajte, imamo 2 replike. Izvolite, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala. Ostanite ovdje, gospodin Bulj, da već ste rekli da tražite, ali ja bih samo prije replika ako možete, vi ste prvi za repliku, samo da repliku obavimo, a onda, može, jel se slažete? Dobro. Izvolite, prva replika gospodin Bulj.
Želi li izvjestitelj odbora uzet riječ? Ne. Otvaram raspravu, prvi za raspravu se javio uvaženi zastupnik Marko Pavić u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Hvala lijepo. S time smo završili sa iznošenjem stajališta klubova,
Uvažena zastupnica Dragana Jeckov iznijet će stajalište Kluba zastupnika SDSS-a.
8. klub je Klub zastupnika SDP-a i poštovana kolegica Sabina Glasovac. Izvolite.
G. Robert Jankovics iznosit će stajalište, govorit će u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina. Izvolite.
Hvala lijepa. Imamo tri replike, prva je poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš. Izvolite gospođo Mrak Tariitaš.
Hvala lijepo predsjedniče Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Ovaj, imamo prijavljene dvije replike iako je to neuobičajeno na izvješće Povjerenstva, odnosno odbora jer zapravo predsjednik Odbora nema što odgovoriti, odnosno ne može ništa odgovoriti drugo noli ono što je zaključilo povjerenstvo, ali evo, inzistiraju kolege pa će prvi imati repliku, poštovani zastupnik Grmoja.
Imamo repliku, vidim da se i kolega Bulj javio, dvije znači. Kolega Bačić, izvolite vi ste prvi.
Hvala vam lijepo g. državni tajniče. Imamo repliku na vas pa vas lijepo molim, g. Miro Bulj, izvolite kolega Bulj.
Prelazimo na prijavu na, zapravo na iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika, prvi ispred Domovinskog pokreta je gospodin Stipo Mlinarić. Izvolite.
Hvala lijepa. Ostanite gđo. ministar ovdje, imamo nekoliko replika, prva je poštovane zastupnice Zmajić, izvolite.
I na kraju ispred Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka iznosit će stajalište gospodin Tomislav Tomašević. Izvolite.
I žao, ne meni je žao što sam vas morao prekinuti.
Hvala. Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu, prvi za raspravu se javio uvaženi zastupnik Josip Begonja u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Gotovo je. Možete otići na mjesto jer nije bilo nikakvih replika. Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječi? Mislim da da. Gđa. Natalija Martinčević, predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, samo trenutak. Izvolite.
Kolega Zekanović ja nisam epidemiolog …/Upadica: Ali evo imate tu kolege su stožeru pa priupitajte./… ajde molim vas ovako, prvo želim vam sretan povratak, drago mi je da ste ozdravili i drago mi je da ste ponovo s vama, ali molim vas da dok vrijede ovakva pravila pa ako ni iz čega drugoga iz solidarnosti nosite masku, evo nosim je i ja iako sam zaklonjen ovdje pleksiglasom.
Hvala.
Zahvaljujem državnom tajniku, dvije su replike. Kolega Kajtazi, izvolite.
Molim vas ostanite, imate dosta replika, prva je uvaženi zastupnik Domagoj Hajduković.
Fala lijepa g. Slunšek, vrijeme nažalost je isteklo, ali imate nekoliko replika. Prvu repliku ima gđa. Grman Kizivat. Izvoilite.
Ostanite imamo nekoliko replika. Prvi je uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Vrijeme. Odobravamo 5 minuta stanku. Nastavljamo u 10,33. STANKA U 10,28 SATI.
Pa dajete, ajde da se držimo reda.
Prvu repliku ima g. Bulj.
Hvala lijepa. Molim vas ostanite ovdje, imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Mire Bulja.
Ok, vrijeme isteklo. Imamo nekoliko replika, ostanite tu, molim vas. Molim vas ostanite kraj govornice, imamo nekoliko replika pa ćete odgovarat na replike. …/Upadica sa strane, ne razumije se./… Ostanite kraj govornice, imamo replike pa ćete odgovarat na replike odmah. …/Upadica Vujčić: Aha, dobro./… Prva replika, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepa. Idemo sa klubovima zastupnika, prvi je uvaženi zastupnik Nino Raspudić u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista.
Hvala.
Hvala i vama.
To naravno nije povreda Poslovnika, ali ja ću prenijeti vaš zahtjev predsjedniku Sabora pa nadam se da će on povući određene poteze. Kao što sam rekao i kao što je bilo najavljeno unaprijed, odmah po završetku aktualnog prijepodneva prelazimo na iznošenje stajališta u ime kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika i prvi će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti poštovani zastupnik Marijan Pavliček, izvolite.
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre. Evo u čl. 1. st. 4. predviđeno je da se na postupak osnivanja ovog sveučilišta ne primjenjuju odredbe Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Kada znamo da Akademska zajednica ima ozbiljne primjedbe, mene interesira zbog čega je to tako? Zašto i ovo sveučilište odnosno se ne primjenjuje taj zakon kao i na sva druga? Hvala.
Idemo na sljedeću točku, Izbor imenovanja i razrješenja: - Prijedlog Odluke o izboru potpredsjednika Hrvatskoga sabora; Predlagatelj je Kluba zastupnika SDP-a na temelju čl. 32., 172. i 272. Poslovnika HS-a. Molim predstavnika predlagatelja da dodatno obrazlože prijedlog, uvažena zastupnica Mirela Ahmetović.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici. Dame i gospodo, uvodno dat ću jedan mali osvrt. Naime, kao što je već kazano, HS je u svibnju 2012.g. donio novi zakon o konačnosti namjere u platnim sustavima i sustavima za namjeru financijskih instrumenata. Predmetnim zakonom uređena je konačna namjera u sustavima namjere naloga za prijenos, kao i posljedice postupaka zbog insolventnosti odnosno nemogućnosti podmirivanja dospjelih obveza plaćanja u rokovima njihova dospijeća nad sudionikom u sustavu prava i obveza koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u svezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu s jedne strane, kao i prava primatelja instrumenata osiguranja u slučajevima postupaka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenata osiguranja s druge strane. Predmetnim zakonom sadržajno su obuhvaćene definicije pojedinih pojmova koje proizlaze iz preuzete Direktive 98/26 Europskog parlamenta i Vijeća EU o konačnom obračunu sustavima za obračunavanje i plaćanje vrijednosnica. Nadalje, tim zakonom definirani su i sustavi za izvršenje naloga za prijenos, nadležnosti, prihvat i neopozivost naloga za prijenos, postupak zbog insolventnosti i trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom, valjanost i obvezatnost naloga za prijenos i obračunavanje u slučaju otvaranja postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom, obavješćivanje o otvaranju postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom, prava primatelja instrumenata osiguranja u slučaju postupaka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenata osiguranja, evidencija sustava primjene prava, te obavješćavanje, obavješćivanje Europske komisije od strane HNB-a i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Ulaskom RH u EU postali smo i obvezni preuzeti pravnu stečevinu EU u naš pravni sustav, pa je navedeni zakon, kao što je maloprije kazano, od strane predlagatelja u svibnju 2016.g. doživio i svoje prve izmjene i dopune koje se poglavito odnose na nove direktive EU kojima se mijenja i dopunjuje navedena Direktiva 98/26, kao i druge direktive kojima se uređuju ovlasti Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, te Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala. Tim izmjenama pravne novele uređeno je i preuzimanje Uredbi br. 648. iz 2012. i 909. iz 2014. Europskog vijeća i Europskog parlamenta. U svibnju prošle godine Europski parlament i Vijeće EU donijeli su novu Direktivu 879 o izmjeni Direktive 20, 2014/59 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije institucija i investicijskih društava, te izmjene ponovno navedene Direktive 98/26 u cilju osiguranja ujednačenog razumijevanja pojmova koji se upotrebljavaju u raznim pravnim instrumentima. Dakle, kao što je već kazano u Direktivi 98/26 izmijenjene su definicije dijela pojmova i to pojma „središnja druga ugovorna strana“ i pojma „sudionik“ na način da se definicije navedenih pojmova usklađuju s definicijama istih, istih pojmova, kako je to uređeno u Uredbi br. 648. iz 2012. koja između ostalog detaljnije uređuje izdavanje odobrenja i nadzor središnjih drugih ugovornih strana, kao i sa definicijama koje su uređene u odredbama Zakona o tržištu kapitala. Zaključno, kao što sam uvodno kazao, RH ima obvezu da kontinuirano usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, što ovim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namjere u platnim sustavima i sustavima za namjeru financijskih instrumenata konkretno znači usklađivanje važećeg zakona s odredbama nove Direktive 879 iz prošle godine kojom se mijenjaju odredbe Direktive 98/26 u navedenom sadržaju. Također kazano je i važno je još jednom napomenuti da s navedenim odredbama ove nove direktive sve države članice EU dužne su uskladiti svoje zakonodavstvo do kraja prosinca 2020.g. I dame i gospodo, na kraju Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj vladin Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namjere u platnim sustavima i sustavima za namjeru financijskih instrumenata. Hvala vam na pozornosti.
Hvala lijepo. Guverneru, možete li kazati, spominjali ste BDP, prošle godine 6% BDP-a bilo doznaka iz inozemstva od naših ljudi koji su uplaćivali u Hrvatsku, kolika su predviđanja u 2020. ili koliko je u pola godine, to je znači da smo uvijek imali krivi smjer, da smo iselili naše ljude i da je najveći dio u EU od iseljenih ljudi. I drugo moje vrlo bitno pitanje, banke su likvidne, to ste rekli, u RH, građani gube posao, gospodarstvenici nemaju posla u korona krizi, po vama, da li je trebala biti donesena odluka u Hrvatskom saboru na prijedlog Vlade a uz vaš blagoslov, moratorij na kredite i kamate od godine dana da bi stanovništvo ne bi isisale sve pare koji ne rade i gospodarstvo? Znači moratorij na kamate i kredite od godine dana. Hvala lijepo.
Hvala lijepo. Brojne povrede prava kod djece u RH su vidljivi svakodnevno, od prava na mogućnost obrazovanja od vrtićke dobi do, do visokog obrazovanja nije ista mogućnost i to je problem ogroman. Kad govorimo o prijevozu učenika, pa u brojnim našim 2/3 Hrvatske nije organiziran dobro prijevoz učenika i to je jedan od glavnih razloga zašto roditelji sa svojim obiteljima odlaze. Kad govorimo o seksualnim zlostavljačima, manje kazne dobijaju oni seksualni zlostavljači nego navijač koji popije jedno pivo, manju kaznu. I o tome bi tribali govoriti. Al ne vi ste dali naglasak kako u školama smetaju, ne bi trebale biti vjerske priredbe. Pa kome u Hrvatskoj smeta Sv. Nikola i Božić? Zašto vam to smeta kod ovih svih …/Upadica: Hvala vam/…stvari koje sam nabrojao koje nemaju mogućnost naša djeca, pojasnite mi to. Hvala lijepo.
…/Govornik naknadno uključen/… podpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege, državni tajniče. Da li možete u jednoj rečenici odgovoriti na sljedeće pitanje, da li je Hrvatska vojska u 2019.-oj godini izvršila sve zadaće koje su joj bile stavljene pred nju? Hvala.
Hvala lijepo. Evo govorimo o europskim direktivama, notifikaciji građevinskim proizvodima, a vi ste u ministarstvu postavljao sam cijeli protekli mandat gdje vaše ministarstvo ne poštiva zakone RH niti direktive EU. A vi ste tome svjedoci da sam upozoravao da, ne upozoravao nego pisao, govorio, predlagao zakone, zakonske izmjene da teleoperateri postavljaju bazne stanice građevine gdje god im padne na pamet kršeći zakone. Tako imamo slučaj na Radošću u Sinju, na pekari u Sinju, Splitu gdje god dođete u Stobreču, u Kaštelima postavljaju bazne stanice bez ikakvih dozvola. 90% gdje im padne na pamet na bolnice, vrtiće i na štetu naših građana. Imamo i rješenja na Radošću kod Sinja da se uklone bazne stanice, četiri puta su upozoravani, bazne stanice stoje. Pa vi predstavljate ministarstvo koje krši zakon da bi pogodovali stranom operateru, pa mi odgovorite na ovo pitanje. Hvala.
Gospođa Anka Mrak Taritaš iznosit će stajalište Kluba zastupnika IP-a, Pametnoga i GLAS-a. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče sabora, kolegice i kolege. U ime Kluba HDZ-a mogu reći da ćemo ovu točku i ovaj Poslovnik poduprijeti, kao što smo poduprijeli isto tako i na samom odboru. Ono što treba svakako istaknut da su europski poslovi nacionalni poslovi, da većina isto tako i akata koje ovdje donosimo transponiraju se kao direktive i uredbe iz Europskog parlamenta i vijeća. Ovaj Poslovnik kao takav definira osim onih osnovnih stvari na koji način radi odbor, definira i dokumente, način rada sa dokumentima EU-a, stajališta RH na koji način izmjenjujemo dokumentaciju i komuniciramo, COSAC konferenciju koja je konferencija ovaj odnosno Konferencija Odbora za poslove unije parlamenata EU-a. Kao takav Klub HDZ-a će ga poduprijeti. Jučer smo donijeli isto tako i program koji je dosta ambiciozan, koji prati europske fajlove i inicijative i zakonodavne, ne zakonodavne i sve prijedloge Europske komisije. Ja se zahvaljujem i predsjedniku odbora u bivšem sastavu Domagoju Miloševiću, hvala i novom predsjedniku, vjerujem da će i ovaj Poslovnik i način rada Odbora za europske poslove unaprijediti suradnju između Zagreba i Brisela, isto tako da će biti na korist hrvatskim građanima. Hvala vam lijepa.
Hvala poštovani potpredsjedniče. Je li nešto uobičajeno ili neuobičajeno, nije meritorno. Bitno je samo može li se ili ne može prema Poslovniku može, dakle, imam pravo. Postavit ću jedno pitanje, znači, MIP-u odnosno gospodinu koji predstavlja MIP, stigao je zahtjev za skidanje imuniteta. Netko bi se trebao pozvati na imunitet, da bi se uopće o tome raspravljalo. Mene zanima jesu li se ovi zastupnici pozvali na imunitet, zanima me je li imate bilo kakva saznanja što je s g. Barišićem, namjerava li on dati ostavku na saborski mandat jer njegovim odlaskom u pritvor vladajuća većina gubi znači dovoljan broj ruku za tu većinu. Jedini mogući način je da g. da ostavku ili da online glasuje iz Remetinca. Pa evo, zanima me odgovor na to pitanje.
Dobar dan. g. Zrinušiću, zanima me jel se projekcije da će jamstveni fond od 25 milijardi EUR-a, da će potaknuti znači ta ulaganja od 200 milijardi EUR-a, temelji na istoj metodologiji na kojoj se temeljio projekcijski plan, Junckerov plan, gdje zapravo, posebno u kontekstu Hrvatske smo dobili, izvukli gotovo ništa? Znači, sad se 25 milijardi projicira da će potaknuti dodatnih 200 milijardi, Junckerov plan je bio odgovor na prethodnu krizu i planiralo se da će pokrenuti preko 300 milijardi investicija, mi gotovo ništa od Junckerovog plana nismo izvukli. Da li je to ista metodologija i ako jest zašto imamo istu projekciju?
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvažena gđo. pravobraniteljice, gđo. Ljubičić. U javnom diskursu u zadnjih nekih tjedan dana, možda dva tjedna, imali smo prilike slušati o tome da postoji mišljenje da se uredi pravobranitelja trebaju objediniti, da vi ne radite dobro svoj posao ili se dovodi u pitanje kako ga radite. Ja želim sada ovdje i vama i javno hrvatskoj javnosti i mojim kolegicama i kolegama reći da uživate moju osobnu podršku, da vam čestitam na radu i da kao član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina otkad sjedim u ovom visokom domu sam se zalagao i zalagat ću se da imamo specijalizirane pravobraniteljske urede jer mislim da time samo pojačavamo kvalitetu štićenja prava naših građanka i građanki. Prema tome, imate moju apsolutnu podršku u svojem daljnjem radu, a primjedbe, možda i prijedloge ću dati u pojedinačnoj raspravi.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Sabora. Uvaženi državni tajniče. Ja imam jedno tehničko pitanje, dakle mi imamo u raspravi dva zakona i do sada smo odnosno svi koji su govorili su rekli da bi bilo dobro da je objedinjena rasprava, ali što je tu je. S tim što ste za prvi zakon odlučili ići u izmjene i dopune, a za ovaj zakon koji je na snazi od 2015. godine ste se odlučili ići za novi zakon, a ne u izmjene i dopune. Što je bio razlog? Zašto ste napravili tu razliku? Dakle, zakon koji smo već raspravili bile izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama, a sada imamo novi zakon, što je bio razlog? Hvala.