II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Ocjena stanja Postojeći Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla („Narodne novine“, broj 163/03., 40/07., 81/13., 14/14. i 32/19.) uređuje kakvoću, kontrolu kakvoće, označavanje, promet i nadzor u prometu gnojiva (mineralnih i organskih) i poboljšivača tla te proizvodnju i nadzor organskih gnojiva i poboljšivača tla. Nadalje, Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 21.11.2003.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2003/2003) i Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima („Narodne novine“, br. 81/13. i 32/19.) uređuje stavljanje na tržište gnojiva koja nose oznaku „EZ gnojivo“ i svojim sastavom, kakvoćom i načinom proizvodnje udovoljava uvjetima propisanim Uredbom (EZ) br. Obveza je uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, a sve kako bi se omogućilo adekvatnu i pravodobnu provedbu Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (Tekst značajan za EGP) (SL L 170, 25.6.2019.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/1009). Na snazi i dalje ostaje nacionalno zakonodavsto radi dostupnosti neusklađenih gnojidbenih proizvoda na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim odredbama obzirom da predmetna Uredba ne zamjenjuje isto. Ovim Prijedlogom zakonom stavlja se van snage postojeći Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla te će se postaviti pravila za plasiranje neusklađenih gnojidbenih proizvoda na tržište utvrđena na nacionalnoj razini. Također, problem koji zahtjeva promjenu nacionalnog zakonodavstva je pitanje reguliranja i stavljanja na tržište gnojidbenih proizvoda koji nisu predmet postojećeg Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla. Naime, uvjeti za stavljanje gnojiva na raspolaganje na unutarnjem tržištu djelomice su usklađeni s Uredbom (EZ) br. 2003/2003, koja gotovo isključivo obuhvaća gnojiva od anorganskih materijala dobivenih kemijskim putem ili iz rudnika. Osim toga, postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojidbe. Kao važan preduvjet za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala je utvrđivanje usklađenih uvjeta za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu. Takvo poticanje ciklusa hranjiva dodatno bi pospješilo razvoj kružnog gospodarstva i omogućilo resursno učinkovitiju opću upotrebu hranjiva te istodobno smanjilo ovisnost Unije o hranjivima iz trećih zemalja. Prelaskom na kružno gospodarstvo produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike. Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom uporabom otpada i sličnim mjerama ostvaruje se ušteda uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Uvođenjem principa kružnog gospodarstva smanjit će se pritisak na okoliš, povećati sigurnost nabavke sirovina i konkurentnost, a potrošači će imati dugotrajnije, otpornije i vrijednije proizvode. Stoga bi se područje primjene tog usklađivanja trebalo proširiti kako bi obuhvatilo reciklirane i organske materijale. Određeni proizvodi upotrebljavaju se zajedno s gnojivima kako bi se poboljšala učinkovitost ishrane bilja, što ima pozitivan učinak smanjenja količine upotrijebljenih gnojiva, a time i njihov utjecaj na okoliš. Kako bi se olakšalo njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu, to bi usklađivanje trebalo obuhvatiti ne samo gnojiva, tj. proizvode namijenjene ishrani biljaka hranjivima, nego i proizvode namijenjene poboljšanju učinkovitosti ishrane bilja. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom S obzirom na obvezu primjene Uredbe (EU) 2019/1009 s 16. srpnja 2022. te potrebu osiguranja provedbe odredbi navedene Uredbe i unaprjeđenja postojećeg pravnog okvira kroz jasniju i precizniju normativnu regulaciju provedbe nacionalnih odredbi potrebno je donijeti ovaj Zakon. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ovim se Prijedlogom zakona osigurava slobodno kretanje na unutarnjem tržištu gnojidbenog proizvoda EU-a koji ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) 2019/1009. Pravo na slobodno kretanje robe podrijetlom iz država članica i robe iz trećih zemalja koja je u slobodnom prometu u državama članicama predstavlja jedno od temeljnih načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (članak 26. i članci 28. do 37.). Ovaj Prijedlog zakona omogućit će stavljanje na hrvatsko tržište i gnojidbenih proizvoda koji ne nose CE oznaku (CE oznaku nose gnojidbeni proizvodi EU-a prilikom stavljanja na tržište). Proizvođači će imati mogućnost odabira načina na koji će plasirati gnojidbene proizvode na tržište: primjenom Uredbe (EU) 2019/1009 kojom će se omogućiti slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu ili slijedeći pravila utvrđena na nacionalnoj razini i pridržavajući se pravila međusobnog priznavanja prilikom plasiranja na tržište u drugoj državi članici Europske unije. Donošenjem predmetnog Prijedloga zakona očekuje se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i poboljšanje kompletnog sustava koji se odnosi na stavljanje gnojidbenih proizvoda na hrvatsko tržište.
