II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Važeći Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“, br. 66/91. i 73/91.), datira od 1991. u kojoj je donesena i jedina izmjena vezana uz promjenu roka do kojeg se zatečeni komorski sustav mora uskladiti sa odredbama novoga Zakona. Jasno je da protekli period od 30 godina od dana donošenja Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori iziskuje određene promjene u sustavu i prilagođavanje novim trendovima u gospodarstvu, kao i usklađivanje izričaja i terminologije sukladno nomotehničkim smjernicama. Hrvatska gospodarska komora (u daljnjem tekstu: Komora) predstavlja jednu od najstarijih i najutjecajnijih samostalnih stručno-poslovnih organizacija koja zagovara model obveznog članstva propisanog Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori jer na taj način osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost. Komora je ustrojena po javno-pravnom modelu organizacije koji je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori propisivao obvezno članstvo za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Predloženi model prepoznat je i kao jedan od modela u dijelu država članica Europske unije, a analize su pokazale da članstvo u Komori poduzetnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške Komore, a koja se koristi na temelju načela solidarnosti. Tako većina članica, odnosno 96,7 % plaća članarinu u visini od 42,00 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga - baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova itd. Razvijen je web portal Digitalna komora koja pruža novu dimenziju e-usluga svojim članicama (e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije, e-financiranje, e- gospodarske informacije, e-članice). Komora obavlja brojne javne ovlasti prenesenih posebnim propisima:  osnivanje i djelovanje Suda časti  osnivanje i djelovanje Stalnog arbitražnog sudišta  osnivanje i djelovanje Centra za mirenje  vođenje Upisnika o izdavanju i distribuciji tiska  izdavanje potvrda koje prate robu prilikom izvoza i uvoza  izdavanje ATA karneta putem Digitalne komore  izdavanje EU potvrde u svrhu poslovnog nastana  raspodjela dozvola za međunarodni prijevoz tereta cestom  izdavanje potvrde o nepovlaštenom podrijetlu robe iz EU i potvrde o nepovlaštenom podrijetlu robe iz treće zemlje  unos podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku  organizacija i provedba natječaja za javne komisionare  vođenje Registra posrednika u prometu nekretnina  vođenje Registra agenata posredovanja u prometu nekretnina  provođenje stručnog ispita za agente posredovanja u prometu nekretnina  usklađivanje voznih redova linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu. Iz navedenoga je razvidno da je Komora razvijanjem svojih djelatnosti i osmišljavanjem usluga i proizvoda u proteklom vremenu, postala ozbiljan partner svojim članovima i da je kao takva spremna davati podršku poduzetnicima u njihovom rastu i pozicioniranju na tržištu. Komora je prepoznavala i još uvijek prepoznaje nastup okolnosti (pandemija, potresi, poplave i sl.), koje poduzetnicima nanose štetu zbog nemogućnosti poslovanja ili otežanog poslovanja te ih promptnom reakcijom oslobađa plaćanja komorskog doprinosa dok te okolnosti traju. Inače i u redovnim okolnostima dodatno stimuliraju članove - novoosnovane gospodarske subjekte, oslobađanjem plaćanja članarine u prvoj (često i u drugoj) godini poslovanja. Iza Komore su brojni uspjesi u suorganiziranju bilateralnih Gospodarskih foruma u inozemstvu prilikom posjeta visokih dužnosnika, hrvatskih gospodarskih izaslanstava, poslovnih sastanaka s predstavnicima hrvatskih tvrtki, zajedničkog nastupa hrvatskih tvrtki na sajmovima u inozemstvu uz sufinanciranje Komore, virtualnih bilateralnih Gospodarskih foruma „Go Global Go Virtual“ u Republici Hrvatskoj (započeto uslijed pandemije COVID 19) uz uključivanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) i dr. Komora ima sklopljen veliki broj sporazuma o suradnji s gospodarskim i trgovačkim komorama diljem svijeta (Kazahstan 2015., Iran 2016., Katar i Kuvajt 2017., Argentina i Čile 2018., Portugal 2018., Njemačka 2019., Maroko 2019., Kazahstan i Azerbajdžan 2019., Egipat ožujak 2021). Zajedno s MVEP-om sustavno radi na modelu kojim bi se unaprijedio sustav gospodarske diplomacije i minimalizirali troškovi te maksimalizirali učinci za daljnju promociju hrvatskog gospodarstva. Diplomatsko-konzularno predstavništvo surađuje i razmjenjuje informacije s predstavništvima Komore u zemlji gdje takvo predstavništvo postoji. Komora je posjednik podataka o strukturi robne razmjene između Republike Hrvatske i pojedine strane zemlje koji predstavljaju osnovu za analizu o kretanju i strukturi robne razmjene s pojedinom zemljom. Ovim Zakonom trebaju se urediti pitanja statusa, ustrojstva, djelatnosti, definiranja tijela Komore, njihovog sastava, načina izbora, nadležnosti i odgovornosti, prava i obveza članova te definiranja izvora financiranja Komore na način da se propisuje da se sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih izvanrednih prihoda (darovi, sponzorstva, donacije i sl.). Propisuje se primjena modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine: - Prva skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:  ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna  ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna  broj zaposlenih: 50 - Druga skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:  ukupna aktiva: 30.000.000,00 kuna  ukupni prihodi: 60.000.000,00 kuna  broj zaposlenih: 250 - Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Druge skupine. Članovi Komore iz Prve skupine oslobađaju se plaćanja članarine, odnosno, ovisno o izraženoj volji, mogu plaćati članarinu, dok članovi Druge i Treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom. S obzirom na činjenicu da se ovim Zakonom uvodi mogućnost članstva u Komori bez plaćanja članarine članovima Komore iz prve skupine, koja obuhvaća najbrojniji dio članstva (96 %), pri čemu je neizvjesno u kojem broju će se isti opredijeliti za tu opciju, a potom i za ostanak u takvom statusu, predviđena je naknadna procjena učinaka propisa kojom će se analizirati postignuti rezultati primjene zakon i eventualni izravni učinci nastali primjenom zakona, a koja će iskazati izravne posljedice primjene normi u praksi. b) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Donošenje novog zakonskog okvira u funkciji je povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima. Poduzetnicima je potrebno osigurati što bolju i pravedniju poziciju, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet. Posljedično, ovaj će Zakon poboljšati djelovanje Komore i promijeniti percepciju Komore od strane javnosti i dijela članova, kao institucije koja je samoj sebi svrha umjesto da bude u funkciji poluge za razvoj i dobrobit gospodarstva i njegovih nositelja. Predviđa se da će se poboljšanjem usluga koje će Komora pružati, postići i bolji rezultati i koristi za gospodarske subjekte članove Komore, a što će se u konačnici odraziti na i prihodovni aspekt za državni proračun. Očekuje se da uvođenje mogućnosti članstva bez obveze plaćanja komorskog doprinosa za najbrojniji dio članstva iz Prve skupine, dodatno stimulira modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo „staro“ za zadržavanje članstva uz naplatu članarine. To je važno naročito za članove koji učinkovitu zaštitu svojih interesa žele ostvariti u odgovarajućoj zastupljenosti u tijelima Komore. Tako bi subjekti koji odluče koristiti svoja prava i obveze u punom obujmu, dobili potrebnu reprezentativnost po veličini, prihodima i djelatnostima u tijelima upravljanja Komore.