II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI 1. Ocjena stanja Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada. Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika. S druge strane, obavljanje neprijavljenog rada i primanje plaće „na ruke“, odnosno bez uplate javnih davanja, otvara mogućnost istodobnog korištenja raznih naknada (naknade iz sustava socijalne sigurnosti, naknada za nezaposlene i sl.), koja sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna. Time se zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove, a nanosi se šteta državnom proračunu ali oštećuje i osobe kojima su spomenute naknade stvarno potrebne. Kada na tržištu rada dođe do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada, poslodavci koji koriste neprijavljeni rad zbog nižih troškova uslijed izbjegavanja zakonskih obveza postaju nelojalna konkurencija drugim poslodavcima, što na nezakonit način narušava jednaki položaj gospodarskih subjekata na tržištu. Iako se protiv neprijavljenog rada u pravilu poduzimaju represivne mjere, prije svega prema poslodavcima koji koriste takav rad, problemu je potrebno pristupiti s druge strane, tj. poticanjem zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz obvezu poslodavca podmiriti sve obveze koje bi imao da se radi o zakonitom zapošljavanju. Broj neprijavljenih radnika koji rade, ili su radili na području Republike Hrvatske zadnjih nekoliko godina nije poznat, niti se može preciznije procijeniti. Istraživanja koja se bave navedenom temom u pravilu obuhvaćaju pojam sive ekonomije, pojam puno širi od neprijavljenoga rada. Podaci kojima se raspolaže su oni o provedenim nadzorima inspekcije rada, a u kojima je utvrđeno ne postojanje prijave radnika ili prijava na neodgovarajuće radno vrijeme. Broj poslodavaca kod kojih su Ukupan broj nadzora Godina zatečeni u području radnih odnosa neprijavljeni radnici * 2020. godinu je obilježilo širenje bolesti uzrokovane bolesti COVID-19 slijedom čega pad broja poslodavaca kod kojih su zatečeni radnici bez prijave nije referentan Nadalje, dodatni problem koji se javlja u području radnih odnosa je situacija u kojoj radnici poslodavca kao izravni podugovaratelji posla temeljem sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji obavljaju rad radi ispunjenja ugovora, ali za isti im njihov poslodavac ne isplaćuje plaću. Opisani problem riješen je važećim zakonodavstvom koje se odnosi na radnike u djelatnosti graditeljstva, na koje se primjenjuju pravila o privremenom i povremenom prekograničnom pružanju usluga u Republici Hrvatskoj, međutim, isto pravo nije osigurano radnicima tuzemnih poslodavaca koji su u istovrsnom pravnom odnosu podugovaranja u nacionalnim okvirima. Donošenje posebnog zakona radi suzbijanja neprijavljenoga rada jedna je od mjera iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021. - 2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa (Mjera 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera). Također, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Jedna od reformskih mjera utvrđenih navedenim planskim dokumentom je i C4.1. R4 Unaprjeđenje radnog zakonodavstva. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, prihvaćen je od strane Europske komisije, temeljem čega se omogućuje Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize. Naime, sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost SL L 57, 18.2.2021.), Europska komisija 8. srpnja 2021. usvojila je Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske, kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a, 26. srpnja 2021. te službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021. Radi rješavanja opisanih problema te provođenja ciljeva utvrđenih navedenim strateškim dokumentima, potrebno je uspostaviti regulatorni okvir koji će, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad. 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Kako bi se učinkovito moglo boriti protiv neprijavljenoga rada, najprije je potrebno jasno definirati što on obuhvaća. Definiranje neprijavljenoga rada kroz ovaj Prijedlog zakona obuhvaća uži i širi smisao, odnosno ne postojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu). Nadalje, važno pitanje koje se uređuje ovim Prijedlogom zakona odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Naime, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca već osigurati da će radnik, koji nije bio prijavljen, ostvariti svoja prava iz radnog odnosa. U tom smislu, propisuje se postupanje inspekcijskih tijela, a nastavno na inspekcijsko postupanje uređuju se obveze nadležnih tijela za uspostavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te tijela za obračun i naplatu javnih davanja. Jasno se utvrđuje zakonska presumpcija postojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenoga rad te se tako olakšava i ubrzava inspekcijski postupak, a ujedno djeluje odvraćajuće na poslodavca. Ujedno, za razdoblje presumpcije postojanja radnog odnosa poslodavac je dužan platiti radniku plaću kao i sva javna davanja vezana uz plaću. Ovakvim propisivanjem obveze poslodavaca izjednačavaju se obveze prema svim neprijavljenim radnicima, neovisno radi li se o domaćem radniku ili državljaninu treće zemlje koji neprijavljeno radi suprotno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.). Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja. Prijedlogom zakona se predviđa javna objava dva popisa poslodavaca, i to popis na kojem bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popis onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad. Također, Prijedlog zakona daje temelje dvjema novim evidencijama. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Uspostavom ovog sustava olakšava se inspekcijski nadzor i sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplata povećane plaće i dr. Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise. Propisivanjem solidarne odgovornosti ugovaratelja za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja dodatno se osigurava radnik da će njegov rad biti plaćen, a utječe se i na ugovaratelja da ugovor o podizvođenju sklapa sa odgovornim poslodavcima. Odredba ovog karaktera već postoji u Zakonu o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni („Narodne novine“, broj 128/20.) ali samo vezano za upućene radnike u djelatnostima graditeljstva. Ovom odredbom osigurava se jednako postupanje prema svim radnicima i svim djelatnostima. Konačno, prekršajnim odredbama predviđaju se kazne za kršenje odredbi ovoga Prijedloga zakona. Prekršajne kazne usklađene su s drugim propisima kojima je uređeno kažnjavanje iz područja radnih odnosa te prijave na obvezna osiguranja. 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Uzevši u obzir sve navedeno, sveobuhvatnim i sustavnim pristupom putem donošenja posebnog propisa na jednom mjestu jasno će se utvrditi mehanizmi za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni rad te osigurati adekvatan nadzor. Navedeno će doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.