II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Ocjena stanja Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 29/18. i 32/19., u daljnjem tekstu: Zakon o OPG-u) utvrđuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na OPG-u kao organizacijskom obliku, način i uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik OPG-ova), odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a, utvrđuju se nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona. Zakon o OPG-u predstavlja osnovni pravni regulatorni okvir koji na jednom mjestu uređuje prava i obveze OPG-ova kako bi poduzetnici u svojstvu fizičkih osoba koji posluju kao OPG-ovi bili prepoznatljivi kao subjekti u gospodarskom poslovanju. Zakonom o OPG-u, OPG je definiran kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika koji ima svojstvo fizičke osobe, a predstavlja ga nositelj kao odgovorna osoba. OPG obavlja gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit u skladu s posebnim propisima, ako odabere organizacijski oblik OPG-a, upisuje se u Upisnik OPG-ova u skladu sa Zakonom o OPG-u. Nositelj OPG-a radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, korištenjem vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa. U radu OPG-a osim nositelja mogu sudjelovati i članovi OPG-a i/ili radnici, a pomagati u obavljanju svih poslova na OPG-u mogu članovi obiteljskog kućanstva, dok u povremenim, sezonskim i privremenim poslovima mogu pomagati i članovi obitelji koji žive izvan kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Pri upisu u Upisnik OPG-ova upisuju se raspoloživi proizvodni resursi, a ovisno o dopunskim djelatnostima OPG može odabrati jedan od sljedećih statusa: 1. OPG za proizvodnju 2. OPG za proizvodnju i preradu 3. OPG za proizvodnju i usluge 4. OPG za proizvodnju, preradu i usluge. Također, OPG može obavljati gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunske djelatnosti koje su upisane u Upisnik OPG-ova, a to mogu biti: 1. proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u 2. proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u 3. pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u i 4. pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u. Zakon o OPG-u je objavljen u „Narodnom novinama“, broj 29/18. te je stupio na snagu 5. travnja 2018., dok je Zakon o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je uključivao izmjene manjeg obuhvata u području provedbe inspekcijskog nadzora, radi normativnog usklađenja sa Zakonom o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.), objavljen u „Narodnim novinama“, broj 32/19. i stupio je na snagu 1. travnja 2019. Donošenjem Zakona o OPG-u stekli su se uvjeti razdvajanja OPG-a kao organizacijskog oblika poljoprivrednika od ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, trgovačka društva, obrti, zadruge i druge pravne osobe) čije je poslovanje uređeno drugim propisima, odnosno razdvajanje od ranije upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava temeljem ranijih propisa, koji se poljoprivredom bave u manjem obuhvatu i nisu tržišno orijentirani (samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva). U skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti određene odredbe Zakona o OPG-u radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Praćenjem stanja i dosadašnje prakse u područjima primjene Zakona o OPG-u ocijenjena je potreba dodatnog unaprjeđenja pojedinih normativnih rješenja radi otklanjanja nejasnoća koja prate primjenu pojedinih instituta i normativnih rješenja, odnosno potreba dorade pojedinih rješenja koja su se u praksi pokazala neodgovarajućima. Također, u manjoj mjeri potrebno je izvršiti određena nomotehnička poboljšanja važećeg zakonskog teksta radi jasnoće i preciznosti izričaja. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Normativnim intervencijama, putem ovoga Prijedloga zakona, osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno je izmijeniti novčanu jedinicu praga ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva koji se koristi kao razgraničenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, gornji iznos tražbine do kojega se provodi postupak mirenja, a iznad kojega se pokreće ovrha te iznose prekršajnih odredbi. Cilj normativnih intervencija u vidu izmjena i dopuna Zakona o OPG-u jest potreba sadržajnog unaprjeđenja pojedinih dijelova zakona, kao i otkloniti pojedina normativna rješenja koja su se u praksi pokazala neodgovarajućima. Predloženim zakonom pojmovno određenje stoke usklađuje se s definicijom životinja iz važećeg Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13., 148/13.,115/18. i 52/21.), a ovo iz razloga što Zakon o stočarstvu („Narodne novine“, br. 70/97., 36/98., 151/03., 132/06. i 14/14.), na koji upućuje važeća definicija, više nije na snazi. Predloženim zakonom jasnije se uređuje javni karakter Upisnika OPG-ova te šire propisuje svrha obrade i osnova za javnu objavu pojedinih podataka iz Upisnika OPG-ova. Prijava promjena proizvodnih resursa u Upisniku OPG-ova uređena je kao neupravni postupak, a čime bi se položaj OPG-ova u prijavi promjene proizvodnih resursa izjednačio s ostalim organizacijskim oblicima poljoprivrednika prema odredbama Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20. i 127/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21.). Predloženim zakonom usklađuju se uvjeti obavljanja prodaje proizvoda OPG-ova na daljinu putem interneta s uvjetima Zakona o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.). Predmetna normativna regulacija nužna je i od posebne važnosti za adekvatnu zaštitu potrošača. Također, jasnije se uređuju opći uvjeti obavljanja djelatnosti OPG-a na način da se kao jedan od uvjeta, a u slučaju prebivališta na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije, izrijekom propisuje uvjet boravišta na teritoriju Republike Hrvatske. Stambeni objekti u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost poljoprivrede izrijekom su navedeni kao proizvodni resursi OPG-a radi učinkovitijeg postupanja nadležne inspekcije u poduzimanju upravnih mjera i poduzimanju ovlasti iz domene prekršajnog prava. Nadalje, u dijelu obavljanja dopunskih djelatnosti predlažu se odgovarajuće normativne intervencije s obzirom na njihovu zakonsku podnormiranost i potrebu jasnijeg propisivanja uvjeta pod kojima se ostvaruju prava i izvršavaju obveze u vezi s obavljanjem dopunskih djelatnosti. U tom smislu propisuju se dvije odredbe o upisu i uvjetima za obavljanje dopunskih djelatnosti, a koje u bitnome odražavaju važeći sadržaj uređenja Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine“, broj 62/19.). U dijelu uređenja odabira i izuzeća od organizacijskog oblika OPG-a potrebno je nomotehnički doraditi zakonski tekst u svrhu jasnoće izričaja te propisati kontrolni mehanizam za ispitivanje uvjeta organizacijskog obilježja OPG-a za one poljoprivrednike koji dobrovoljno odaberu organizacijski oblik OPG-a i pripadajući status jer se namjeravaju u idućoj kalendarskoj godini baviti gospodarskom djelatnosti poljoprivrede u ekonomskoj veličini gospodarstva većoj od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura. U tom smislu jasnije se propisuju uvjeti za dobrovoljno stjecanje statusa OPG-a (podnošenje zahtjeva), kao i rok za provjeru ispitivanja uvjeta organizacijskog oblika OPG-a koji po službenoj dužnosti obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Također, potrebno je propisati ograničenja uporabe pojedinih sastojaka u nazivu OPG- a, zatim nove odredbe o jeziku i razlikovanju naziva OPG-a te o osobnim imenima, imenima država i međunarodnih organizacija u nazivu OPG-a. Nadalje, u dijelu uređenja sjedišta OPG-a jasnije se uređuju pretpostavke osnivanja dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta (jasno razdvajanje resursa i obavljanja poljoprivredne djelatnosti) radi sprječavanja stvaranja umjetnih uvjeta prilikom prijave za korištenje mjera poljoprivredne politike. Predloženim zakonom izrijekom je propisano da članovi obiteljskog kućanstva mogu pružati pomoć u radu na OPG-u i prodajom poljoprivrednih proizvoda OPG-a, u skladu s dosadašnjom praksom kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće oko navedenog pitanja. U pogledu uređenja promjene nositelja OPG-a, ovim Prijedlogom Zakona propisan je uvjet suglasne odluke svih članova, a u slučaju OPG-ova s jednim članom promjena je moguća uz suglasnost ranijeg nositelja, kako bi se na jasan i precizan način utvrdili uvjeti za promjenu odgovorne osobe koja upravlja OPG-om. U odnosu na propisanu visinu iznosa izuzeća od ovrhe za one OPG-ove koji posjeduju životinje, predloženo je da se visina iznosa sredstava za podmirenje potreba hrane i lijekova za životinje prepusti odluci ministra nadležnog za poslove poljoprivrede uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa i uprave na godišnjoj razini kako bi se u uvjetima dinamičnih promjena životnih i gospodarskih okolnosti omogućilo odgovarajuće preispitivanje i pravodobna reakcija sustava u skladu sa zbiljskim potrebama vremena. Predloženim zakonom se jasnije normativno strukturiraju uvjeti za prestanak i promjenu statusa OPG-a, posebice u dijelu prestanka OPG-a po sili zakona, kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće u postupanju u dosadašnjoj praksi. Predloženim zakonom dorađene su odredbe o poduzimanju upravnih mjera od strane nadležne inspekcije (opomene i zabrane), a odgovarajuće su unaprijeđene i prekršajne odredbe. U tom smislu utvrđeno je blaže postupanje za slučajeve kada se utvrdi da su prekršaji počinjeni prvi put (nepodnošenje optužnog prijedloga/neizdavanje prekršajnog naloga ako se nedostaci otklone tijekom kontrole ili u ostavljenom roku), a za skupinu prekršaja iz članka 49. stavka 1. Zakona o OPG-u smanjena je najviša visina novčane kazne s 15.000,00 kuna na 5.000,00 kuna. Također, predloženo je blaže kažnjavanje za prekršaj neisticanja naziva OPG-a, a strože za prekršaj obavljanja poljoprivredne djelatnosti glede proizvodnih resursa koji nisu upisani u Upisnik OPG-ova. Predloženim zakonom na pojedinim mjestima vrše se isključivo nomotehnička unaprjeđenja važećeg zakonskog teksta radi jasnoće i preciznosti izričaja (npr. jasniji izričaj, ispravak pozivanja na pogrešnu numeraciju članka, brisanje nepotrebnih pojmova i sl.). Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Predloženim zakonom osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, osigurat će se sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg Zakona o OPG-u uvođenjem novih normativnih rješenja i nomotehničkom doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi. Predloženim zakonom unaprjeđuje se važeće stanje osnovnog regulatornog okvira OPG-ova kao strateški važnih organizacijskih oblika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Prijedlogom zakona se omogućava jasnije i ujednačenije postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav.