II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Ocjena stanja Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18, 42/20 i 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje ciljeve i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nacionalni sustav Codex Alimentarius, zahtjeve kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane, doniranje hrane, ekološku proizvodnju, sustave kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stavljanje na tržište prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stolnih voda, uključujući zahtjeve njihove sigurnosti, označavanja i kvalitete, savjetovanje poljoprivrednika, obrazovanje te razvojno-stručni poslovi, baze podataka, uvjete za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište, sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu te upravni i inspekcijski nadzor. Zakon osigurava pravni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike. Uz osiguravanje provedbe uredbi Europske unije, navedeno podrazumijeva i nacionalne strateške i programske dokumente s utvrđenim nacionalnim ciljevima, prioritetima, mjerama i mehanizmima djelovanja u trenutnom programskom razdoblju. Zakon zadržava podjelu mjera poljoprivredne politike u tri osnovne kategorije, odnosno na mjere tzv. I. stupa (tržišno- cjenovne politike koje su obuhvaćale izravna plaćanja i mjere zajedničke organizacije tržišta) i tzv. II. stupa (ruralnoga razvoja). Također, osigurava se nastavak provedbe izravnih plaćanja u okviru mjera iz I. stupa koja se od 2015. godine dodjeljuju poljoprivrednicima, a omogućuje se i nastavak pružanja potpore iznimno osjetljivim sektorima u poljoprivredi, kao i ostalih mjera državne potpore. Zakon također uređuje primjenu mjera i pravila vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda kao sastavnog dijela ZPP-a koje obuhvaćaju mjere uređenja ili organizacije unutarnjeg tržišta, mjere trgovine s trećim zemljama, pravila tržišnog natjecanja i pravila o komunikaciji i izvješćivanju Europske komisije te sustav izvanrednih mjera. Nadalje, odredbe Zakona uređuju područje pravila o jakim alkoholnim pićima u skladu s osnovnim zahtjevima pravnih akata Europske unije. Zakon uređuje način sudjelovanja Republike Hrvatske u donošenju međunarodnih standarda za hranu Codex Alimentarius kojima je glavni cilj zaštita zdravlja potrošača i osiguranja poštenih postupaka u trgovini hranom. Zakon uređuje pojedine segmente u sustavu doniranja hrane te se daje zakonski temelj za donošenje Plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane. Propisana su pravila sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Trenutni normativni okvir uređuje i pojedina pitanja stavljanja na tržište prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda te postupak stavljanja na tržište Republike Hrvatske prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda koje se crpe s tla trećih zemalja. Odredbe Zakona nadalje omogućuju učinkovito uređenje sustava kvalitete, odnosno registracije i zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta u skladu s uvjetima pravnih akata Europske unije. Zakon uređuje područje ekološke proizvodnje propisivanjem obveza subjekata u ekološkoj proizvodnji te poslova Ministarstva poljoprivrede kao nadležnog tijela odgovornog za sustav kontrole. Uspostavljen je kontrolni sustav posebice u dijelu ovlašćivanja i ukidanja ovlašćivanja delegiranih kontrolnih tijela, a ukinute su ranije odredbe vezane za sustav integrirane poljoprivredne proizvodnje. Zakon nadalje uspostavlja i uređuje baze podataka iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, uvid u baze podataka kao i mogućnost ustupanja pojedinih podataka drugim tijelima javnog sektora. Posebno se razrađuju pravila postupka upisa u Upisnik poljoprivrednika kao središnje baze poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Također, uređuje se vođenje sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka za potrebe praćenja dohotka poljoprivrednika, ocjene gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analize mjera poljoprivredne politike. Također, Zakon u dijelu provedbe administrativne kontrole i kontrole na terenu uređuju područje pravila o povratu sredstava, poravnanju sredstava te plaćanju duga na rate. Zakonom se uređuju i pojedina pitanja postupanja u području nadzora nadležnih inspekcija. Zakon je objavljen u Narodnom novinama, broj 118/18 te je stupio je na snagu 1. siječnja 2019., dok su njegove dopune u području pravila o povratu sredstava, poravnanju sredstava te plaćanju duga na rate i odgoda povrata duga objavljene u Narodnim novinama, broj 42/20 i stupile su na snagu 8. travnja 2020. Analizom sadašnjeg normativnog okvira ocijenjena je potreba daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnim aktima Europske unije. U tom kontekstu potrebno je izmjenama i dopunama Zakona osigurati pretpostavke za primjenu Uredbe (EU) br. 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2019/787) kako bi se unaprijedila postojeća pravila o alkoholnim pićima. Uredba (EU) br. 2019/787 primjenjuje se od 25. svibnja 2021., dok su pojedine odredbe citirane Uredbe u primjeni od 8. lipnja 2019. Nadalje, u nacionalni pravni sustav na odgovarajući način potrebno je prenijeti odredbe Direktive (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14.6.2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) br. 2018/851) u dijelu kojim se uređuje sprječavanje nastajanja otpada od hrane. Također, potrebno je izvršiti odgovarajuće usklađivanje s pravnim aktima Europske unije i u drugim dijelovima Zakona, osobito u području ekološke proizvodnje kao i općenito pri obavljanju poslova službenih kontrola u smislu ovoga Zakona, a u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/625). Osim obveze usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, ocijenjena je potreba dodatnog unaprjeđenja postojećih normativnih rješenja u području pravila koja se odnose na stavljanje na tržište i proizvođačke organizacije, sustav kvalitete i zaštitu naziva za poljoprivredne i prehrambene proizvode, ekološku proizvodnju, baze podataka i sustav informacija u poljoprivredi, objavu pojedinih podataka iz Upisnika poljoprivrednika i elektroničku poljoprivrednu iskaznicu, kao i nužnost nomotehničke dorade i ispravaka postojećeg teksta propisa na svim odgovarajućim mjestima na kojima je utvrđena odgovarajuća tehnička nesukladnost sadržaja postojećih odredaba. U tom smislu u manjoj mjeri potrebno je izvršiti određena nomotehnička poboljšanja teksta postojećeg Zakona i usklađenja s drugim zakonskim propisima radi jasnoće izričaja i otklanjanja uočenih pogrešnih navođenja numeracije pojedinih članaka kada se propis poziva na dijelove istoga propisa, kao i doraditi određena normativna rješenja radi uklanjanja nedoumica i nejasnoća koja prate primjenu pojedinih instituta, odnosno koja su se u praksi pokazala neodgovarajućima. Također, na odgovarajućim mjestima ocjenjena je potreba dodatnog usklađivanja Zakona u dijelu normiranja poslova i nadležnosti poljoprivredne inspekcije radi učinkovitijeg ujednačavanja s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18), posebno u kontekstu obavljanja službenih kontrola. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Osnovni cilj normativnih intervencija izmjenama i dopunama Zakona jest usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Dodatno, potrebno je izvršiti unaprjeđenje postojećih normativnih rješenja u odgovarajućima područjima propisa koja su se pokazala neodgovarajućima. Također, nomotehničkom doradom teksta važećeg Zakona potrebno je propis učiniti jasnijim i preciznijim te otkloniti uočena pogrešna navođenja numeracije pojedinih članaka te nejasnoće koje prate primjenu pojedinih instituta, a izvršit će se i odgovarajuća uskladba s odredbama drugih propisa, prvenstveno s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18) i Uredbom (EU) br. Izmjenama, odnosno dopunama se ujedno osigurava provedba odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4220/2020 od 20. listopada 2020. kojom se ukida članak 15. stavak 4. te članak 67. stavak 2. važećeg Zakona s danom 1. ožujka 2021. Naime, u citiranoj odluci Ustavni sud Republike Hrvatske zaključuje da u postupcima provedbe mjera poljoprivredne politike oko pitanja dopuštenosti pokretanja upravnog spora (ili korištenja nekog drugog oblika sudske zaštite) protiv pojedinačnih akata koje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) donosi u provedbi mjera iz članka 8. važećeg Zakona postoji sustavan problem na zakonodavnoj razini kao i na razini sudske prakse pred upravnim/redovnim sudovima. Ustavni sud Republike Hrvatske izražava stajalište kako zaštita protiv odluka Agencije za plaćanja treba biti osigurana bilo pred sudom bilo pred neovisnim tijelom te pritom isti ne ulazi u pitanje u povodu kojih odluka zaštita treba biti osigurana te koja vrsta zaštite treba biti osigurana korisnicima mjera poljoprivredne politike. Uvažavajući citiranu odluku i pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske, u cilju osiguranja jasne, predvidive i učinkovite sudske zaštite prava korisnika u provedbi mjera poljoprivredne politike, izmjenama i dopunama Zakona korisnicima mjera poljoprivredne politike protiv odluka Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede omogućuje se podnošenje pravnog lijeka u upravnom postupku. Predloženim odredbama osigurava se mogućnost podnošenja žalbe na odluke Agencije za plaćanja u upravnom postupku kao i podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi. U dijelu obveze transponiranja mjerodavnih odredbi Direktive (EU) br. 2018/851 u području sprječavanja nastajanja otpada od hrane, definira se pojam otpada od hrane, ciljevi i obvezne mjere Plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane (u daljnjem tekstu: Plan) kao i praćenje i procjena provedbe mjera Plana praćenjem količine otpada od hrane. Rok za prijenos navedene Direktive u nacionalni pravni sustav je protekao (5. srpnja 2020.) te je Republika Hrvatska zaprimila Pismo službene obavijesti, povreda br. 2020/0436 zbog neobavještavanja Europske komisije o prijenosu citirane Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, uspostavlja se pravni temelj za donošenje Programa potpore projektima koji doprinose sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane u svrhu provedbe Plana, a s ciljem poticanja istraživačkog rada i inovativnih rješenja koja doprinose sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. Također, u cilju unapređenja sustava doniranja hrane, uspostavlja se pravni temelj za donošenja Program potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane. U dijelu uređenja sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, potrebno je jasnije definirati podnositelja zahtjeva za zaštitu naziva u nacionalnom postupku zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS), uspostaviti pravni temelj za donošenje rješenja o ukidanju prijelazne nacionalne zaštite u slučaju kada Ministarstvo poljoprivrede na traženje ne zaprimi od podnositelja zahtjeva dokumentaciju koju je zatražila Europska komisija u postupku registracije oznake na razini Europske unije, kao i uspostaviti pravni temelj za donošenje privremenog rješenja o ovlašćivanju delegiranog tijela u slučaju ponovnog ovlašćivanja, ako je postupak obnavljanja akreditacije delegiranog tijela u tijeku. Uvođenjem ovakve mogućnosti osigurava se kontinuitet rada kontrolnog tijela, a koji posredno osigurava i funkcioniranje sustava kontrole oznaka kvalitete. Uspostavljanjem mogućnosti da delegirano tijelo na zahtjev stranke izdaje uvjerenje o sukladnosti pojedine faze proizvodnje sa Specifikacijom proizvoda, u slučaju kada su u pitanju subjekti koji su dio lanca proizvodnje zaštićenog proizvoda te nisu korisnici zaštićene oznake, administrativno će se rasteretiti delegirano tijelo te će se navedeno uvjerenje izdavati samo ukoliko je subjektu doista i potrebno. Također, potrebno je propisati postupak izmjene Specifikacije proizvoda za koju je priznata oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete čime se daje se mogućnost za izmjenu Specifikacije proizvoda u slučaju obrazloženog i opravdanog interesa podnositelja zahtjeva. Nadalje, propisuje se pravni temelj za provedbu nadzora nad radom delegiranih tijela koja potvrđuju sukladnost proizvoda sa Specifikacijom proizvoda za koju je priznata oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete. Pojam „kontrolno tijelo“ zamijenit će se s pojmom „delegirano tijelo“ u dijelu Zakona koji se odnosi na ovlašćivanje kontrolnih tijela za potvrđivanje sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom za ZOI, ZOZP ili ZTS i Potvrđivanje sukladnosti sa Specifikacijom proizvoda za koju je priznata oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete, a radi terminološkog usklađenja s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/625. U području pravila o alkoholnim pićima nužno je osigurati provedbu Uredbe (EU) br. 2019/787 koja donosi nova pravila koja nisu bila uređena dosadašnjom Uredbom (EZ) br. 110/2008, a posebno u dijelu priznavanja novih oznaka za alkoholna pića. U odnosu na postojeće stanje pravila o jakim alkoholnim pićima temeljem važećih odredaba Zakona i Uredbe (EU) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13. 2. 2008.), nova Uredba (EU) br. 2019/787 ne donosi bitne novine u dijelu zahtjeva za proizvodnju pojedinih kategorija jakih alkoholnih pića. Naime, važnije novine javljaju se u dijelu kojim se uređuje sustav označavanja i prezentiranja na način da se isti ujednačava s općim pravilima o označavanju i prezentiranju hrane uređenim Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011.) Ujedno se uvode promjene u sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru kojeg se dio aktivnosti u tom području delegira zemljama članicama te se uvodi prethodni nacionalni postupak u kojem sve aktivnosti provodi država članica te donosi odluku o privremenoj nacionalnoj zaštiti. Time će proizvođači steći pravo proizvodnje novog zaštićenog proizvoda puno ranije nego je to do sada bio slučaj. U daljnjim koracima zahtjev za priznavanje prosljeđuje se Europskoj komisiji na konačno priznavanje. Jednako tako, veći dio izmjena i dopuna Specifikacije zaštićenih oznaka provodi se na razini država članica, a samo manji dio ključnih elemenata specifikacije izmjenjuje se i dopunjuje na razini Europske komisije čime se doprinosi ubrzanju tijeka postupka zaštite oznaka jakih alkoholnih pića. Stoga je normativnim intervencijama u području osiguravanja pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) br. 2019/787, pored ostalih elemenata, nužno propisati postupak priznavanja novih oznaka u svim njegovim koracima koje mora propisati država članica s obzirom na novost uvođenja privremene prijelazne nacionalne zaštite novih oznaka za alkoholna pića. Potrebno je detaljno razraditi provedbu prethodnog nacionalnog postupka za registraciju zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića koji se odvija putem Povjerenstva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla koje ocjenjuje zahtjeve podnositelja i prigovore te predlaže Ministarstvu poljoprivrede donošenje zaključaka o dopuni zahtjeva, prihvaćanju ili odbijanju prigovora, te rješenja o zaštiti. Nadalje, potrebno je propisati postupak registracije oznaka na razini Europske unije s obzirom na to da Ministarstvo dokumentaciju za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića prosljeđuje Europskoj komisiji, a također komunicira na relaciji Europska komisija – podnositelj zahtjeva, kao i razraditi postupak dopune dokumentacije i izmjene specifikacije proizvoda podnositelja zahtjeva, odnosno nacionalni postupak prigovora. Nadalje, potrebno je normativno urediti i postupak izmjene specifikacije proizvoda za oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića registriranih na razini Europske unije i izmjene koje se odvijaju na razini Europske unije te standardne izmjene koje se odvijaju na razini države članice. Propisuje se i obveza upisa u Registar korisnika oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića koji se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede, postupak za upis, postupanje po zahtjevu za upis, vođenje te uvjeti za brisanje iz navedenog Registra. Potrebno je propisati pravni temelj za donošenje strategije poljoprivrede kao akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja koja obuhvaća područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, strategije biogospodarstva te ostalih akata strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike. Zakonskim intervencijama potrebno je izmijeniti naziv pod kojim se prirodne izvorske vode stavljaju na tržište iz „prirodna izvorska voda“ u „izvorska voda“ u svrhu terminološkog usklađivanja s odredbama Direktive 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (SL L 164, Nadalje, nužno je propisati temelj za donošenje posebnog programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektorima proizvodnje i prerade mlijeka, proizvodnje i prerade mesa, proizvodnje i prerade voća i povrća, proizvodnje meda, proizvodnje jaja, proizvodnje i prerade uljarica, prerade maslina, proizvodnje brašna, proizvodnje šećera te u sektoru ribarstva i akvakulture. U odnosu na postupak razvrstavanja i označivanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova, posebno cijeneći pritom okolnost da se radi o upravnoj stvari, izmjenama i dopunama Zakona potrebno je propisati mogućnost donošenja rješenja kojim se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za obavljanje poslova razvrstavanja i označivanja trupova u slučaju neispunjavanja uvjeta i obveza za obavljanje navedenih poslova, a ovo iz razloga što je postojeći Zakon propustio normirati takvu mogućnost. Vezano za obveznu dostavu podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, u postupak dostave izvješća na odgovarajući način potrebno je uključiti i Ministarstvo poljoprivrede s obzirom da je ranija Hrvatska poljoprivredna agencija, koja faktično sudjeluje u navedenom postupku obavljajući stručne poslove u području stočarstva, s 1. siječnja 2019. prestala s radom te u navedenom dijelu čini dio unutarnjeg ustrojstva Ministarstva poljoprivrede, slijedom čega je potrebno intervenirati u članak 62. važećeg Zakona. U tom smislu propisuje se dostava podataka Ministarstvu poljoprivrede dok bi se u dogovorenom obliku putem dnevne razmjene isti dostavljali Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a ovo s obzirom na činjenicu da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nema razvijen mehanizam zaprimanja podataka od otkupljivača izvan Republike Hrvatske. Radi unaprjeđenja postojećeg teksta Zakona, izvršit će se manje normativne intervencije u odredbe Zakona kojim se propisuju dodatni zahtjevi stavljanja na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća, kao i u odredbe kojima se određuju pravila vezano za poslovanje i poslovne planove proizvođačkih organizacija. U tom smislu modificirat će se tekst odredbe o pravilima za proizvođačke organizacije na način da se normira mogućnost Ministarstva poljoprivrede za donošenjem rješenja o izmjeni i dopuni popisa proizvoda za koje je proizvođačke organizacija priznata. Dosada nije bila predviđena mogućnost da proizvođačke organizacije priznate u sektoru voća i povrća dopune, odnosno izmijene popis proizvoda za koje su priznate, a za što se u praksi pokazala potreba. U području ekološke proizvodnje, manjim izmjenama i nomotehničkom doradom postojećeg teksta osigurat će se sveobuhvatnija osnova za održivi razvoj ekološke proizvodnje i njezinih pozitivnih učinaka na okoliš, osiguravajući pritom učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta ekoloških proizvoda. Omogućuje se pravni temelj za provedbu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018.) u dijelu u kojem se ista odnosi na područje zahtjeva za proizvodnju, stavljanje na tržište i označavanje ekoloških proizvoda, donošenjem provedbenih propisa koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. Izmjenama i dopunama Zakona potrebno je normativno redefinirati elektroničku poljoprivrednu iskaznicu (ePI) i stvoriti uvjete za njezinu širu primjenu, kad se za to ostvare tehnološki preduvjeti, a radi omogućavanja digitalizacije poslovnih procesa i punopravnog elektronskog podnošenja zahtjeva za potpore za sve korisnike mjera ruralnog razvoja, kao i elektroničkog korištenja drugih usluga za poljoprivrednike što će u konačnici kroz digitalizaciju postupanja rezultirati administrativnim rasterećenjem poljoprivrednika i sustava u cjelini. Normativnim intervencijama putem uređenja elektroničke poljoprivredne iskaznice (ePI) i Poljoprivredno izvještajnog upravljačkog sustava (PIUS) te detaljnijeg definiranja postupaka razmjene podataka iz svih baza podataka, registara, upisnika i evidencija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju stvaraju se pretpostavke za učinkovitu implementaciju informacijskog sustava poljoprivrede. Također, u dijelu Zakona kojim su regulirane baze podataka, u cilju osiguranja veće transparentnosti i javnog uvida u odgovarajuće podatke, zakonskim intervencijama želi se osigurati javni karakter Upisnika poljoprivrednika kao središnje baze poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj javnom objavom pojedinih podataka i jasnijim propisivanjem svrhe obrade podataka iz Upisnika poljoprivrednika. Predložene normativne intervencije idu za ciljem osiguranja veće transparentnost kontrole javnog novca, a polazeći od toga da se podaci iz Upisnika poljoprivrednika koriste za prijavu i kontrolu financijske potpore i drugih mjera poljoprivredne politike, praćenje stanja poljoprivrede i planiranje poljoprivredne politike s ciljem razvoja poljoprivrede kao strateške grane gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Također, izmjenama i dopunama Zakona u navedenom području potrebno je normativno urediti Upisnik voćnjaka i Upisnik maslinika, a radi ažuriranja postojećih podataka o karakteristikama voćnjaka i maslinika naših poljoprivrednika koja su evidentirana u neslužbenim evidencijama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Podaci iz novoustrojenih Upisnika predstavljat će pouzdanu osnovu prilikom izrade strateških dokumenata, operativnih programa, oblikovanja mjera potpore poljoprivrednicima, za definiranje uvjeta prihvatljivosti projekata i sl. Proširuje se mogućnost ustupanja podataka iz baza podataka Ministarstva poljoprivrede trećim tijelima u vidu privatnih subjekata, posebno imajući pritom u vidu situacije u kojima je vanjskim izvođačima, radi informatičke nadogradnje postojećeg sustava i razvoja softvera u svrhu izvršenja navedenih obveza, potrebno omogućiti uvid u aplikaciju, za što se u praksi pokazala potreba. Izmjenama i dopunama Zakona potrebno je propisati mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja poljoprivredne inspekcije što je propušteno učiniti važećom odredbom članka 166. Zakona, a predlaže se i odgovarajuće usklađenje postojećih odredbi Zakona vezano za djelokrug rada i područje nadzora nadležnih inspekcija u području poljoprivrede, stočarstva, jakih alkoholnih pića, kvalitete hrane i doniranja hrane s odredbama Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18) koji je stupio na snagu dana 1. travnja Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Predloženim zakonom osigurat će se odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, kao i sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg zakona u cjelini kako uvođenjem novih normativnih rješenja tako i nomotehničkom doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi. Predloženim zakonom se poboljšava trenutno stanje za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike, a ujedno se unaprjeđuje konzistentnost trenutnog pravnog okvira kojim se u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike. Predloženi zakon vezan je uz ostvarivanje načela opće sigurnosti hrane i očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa uz unaprjeđenje i povećavanje konkurentnosti te jačanje društvene, socijalne, gospodarske i ekološke uloge poljoprivrede, a sve u okviru dodatnog administrativnog rasterećenja poljoprivrednika. Prijedlogom zakona u konačnici se omogućava jasnije i ujednačenije postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav.