II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 14/19.) uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje, program i način provođenja vježbeničke prakse i stručnog obrazovanja za druge osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uvjeti i postupak prijma na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita. Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu potrebno je izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir sve njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, u odnosu na rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita potrebno je izrijekom propisati osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva te vrijeme na koje se imenuju opet propisati u trajanju od dvije godine kao što je bilo propisano ranije sve do stupanja na snagu važećeg Zakona, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu. Kroz predloženu obvezu podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa želi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknuti aktivnije uključivanje predsjednika Ispitnog povjerenstva u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje. Nadalje, izrijekom se predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcioniranje povrede navedene obveze, a radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata predlaže se uvesti i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji. Kako bi se isključila međusobna diskriminacija i nejednakost kandidata predlaže se ograničiti broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu, a potrebno je i precizirati osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen. Posebno se, nemogućnošću pristupanja polaganju ispita u jednogodišnjem roku, predlaže sankcionirati korištenje nedopuštenih pomagala tijekom pisanog dijela ispita. U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti i usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.).