II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/2088) objavljena je u Službenom listu Europske unije 9. prosinca 2019., a primjenjuje se od 10. ožujka 2021. Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852) objavljena je u Službenom listu Europske unije 22. lipnja 2020., a primjenjuje se od 1. siječnja 2022. Europska unija sve se više suočava s katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i drugih pitanja povezanih s održivosti. Potrebno je hitno djelovanje u smjeru mobilizacije kapitala kojim bi se takve posljedice umanjile, ne samo putem javnih politika, nego i kroz ulaganja sektora financijskih usluga. Iz tog razloga potrebno je od sudionika na financijskim tržištima i financijskih savjetnika zahtijevati objavljivanje konkretne informacije o svojim pristupima uključivanju rizika održivosti i uzimanju u obzir štetnih učinaka na čimbenike održivosti. Europski parlament i Vijeće u posljednjih 12 mjeseci donijeli su set propisa kojima se definira i uređuje koncept održivog financiranja (eng. sustainable finance)1 od kojih je jedan Uredba (EU) 2019/2088, kojom se definiraju pravila o objavama podataka i informacija povezanih uz integriranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora (ESG faktori – eng. Enviromental, Social, Governance) u proces donošenja odluka o ulaganju i proces pružanja usluga investicijskog savjetovanja. Cilj ovih novih pravila je preusmjeriti tokove kapitala i financijskih ulaganja prema okolišno održivim ekonomskim aktivnostima te je u direktnoj vezi s postizanjem ciljeva iz Europskog zelenog plana2 i Pariškog sporazuma (Paris Climate Agreement), koji su usmjereni na razvoj nisko ugljičnih gospodarstava otpornih na klimatske 1 Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 31, 9.12.2019.), Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22.6.2020.) i Uredba (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 2 Europski zeleni plan promjene. Ovaj proces imat će dalekosežan utjecaj na sve sudionike europskog gospodarskog prostora – od sudionika financijskog sektora preko izdavatelja na uređenom tržištu pa čak i do malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) koja se trenutno ne financiraju na tržištu kapitala, kako vezano uz izmjene njihovih poslovnih modela, tako vezano i uz opseg obveza izvještavanja povezanih s pitanjima održivosti. Financijski sektor imat će ključnu ulogu u ovoj tranziciji kroz aktivno usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima, a strategija Europskog zelenog plana kojom se na raspolaganje namjerava staviti oko jedan bilijun eura dat će snažan poticaj za financiranje onih projekata i poduzetnika koji su usmjereni na održivo poslovanje. Odredbama Uredbe (EU) 2019/2088 utvrđuje se opći okvir za objave povezane s održivosti u financijskom sektoru i donose se usklađena pravila o transparentnosti za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike u pogledu uključivanja rizika održivosti i uzimanja u obzir štetnih učinaka na održivost u njihovim poslovnim procesima, donošenju investicijskih odluka i davanju investicijskih savjeta te prilikom pružanja informacija povezanih s održivosti u vezi s financijskim proizvodima. Uredbom (EU) 2019/2088 nadopunjuju se zahtjevi za objavama utvrđeni u direktivama 2009/65/EZ3, 2009/138/EZ4, 2011/61/EU5, 2014/65/EU6, (EU) 2016/977i (EU) 2016/23418 te uredbama (EU) br. 345/20139, (EU) br. 346/201310, (EU) 2015/76011 i (EU) 2019/123812, kao i u nacionalnom pravu kojim su uređeni osobni i pojedinačni mirovinski proizvodi (za one mirovinske proizvode koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EU) 2019/2088). Navedene direktive i uredbe implementirane su u zakonodavni okvir Republike Hrvatske kroz zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje osiguravajućih društava, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova te zakon kojim se uređuje tržište kapitala, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava. Svrha nadopune predmetnih zahtjeva je osigurati da sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici na temelju tih pravila u svoje poslovne procese, uključujući procese dužne pažnje prilikom donošenja investicijskih odluka, uključe pored svih relevantnih financijskih rizika i Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.). 4Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.). 5 Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 6 Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.). 7 Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.). 8 Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.). 9 Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.). 10 Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.). 11 Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98.). 12 Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (SL L 198, 25.7.2019., str. 1.). sve relevantne rizike održivosti koji bi mogli imati bitan negativan učinak na financijski povrat ulaganja ili kvalitetu savjetovanja te da ih kontinuirano procjenjuju. Cilj Uredbe (EU) 2019/2088 je uspostaviti jedinstvena i usklađena pravila o ESG objavama za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike iz svih država članica. Naime, objave krajnjim ulagateljima o uključivanju rizika održivosti, o uzimanju u obzir štetnih učinaka na održivost, o ciljevima održivog ulaganja ili o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja, u postupku odlučivanja o ulaganjima i u davanju savjeta o ulaganjima, nedovoljno su razvijene jer zahtjevi za takve objave prije donošenja Uredbe (EU) 2019/2088 nisu bili usklađeni na razini Europske unije. Primjena različitih i neusklađenih pravila o ESG objavama mogla bi ugroziti postizanje ciljeva definiranih Europskim zelenim planom te uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja zbog znatnih razlika među standardima i tržišnim praksama za objavljivanje podataka te time stvoriti nejednake uvjete za takve financijske proizvode i za distribucijske kanale kao i dodatne prepreke na unutarnjem tržištu. Primjenom odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 omogućit će se učinkovita usporedba različitih financijskih proizvoda u državama članicama u pogledu njihovih okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika i rizika te ciljeva održivog ulaganja, a što je do sada bilo otežano i zbunjujuće za krajnje ulagatelje te je moglo nepovoljno utjecati na njihove odluke o ulaganjima. U Uredbi (EU) 2019/2088 definira se značenje ključnih pojmova odnosno koncepata poput: održivog ulaganja, glavnih štetnih učinaka, faktora i rizika održivosti te okolišnih ciljeva. Također, definiraju se sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici koji su obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088. U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga Zakona „sudionikom na financijskom tržištu“ smatraju: - društvo za osiguranje koje nudi investicijski osigurateljni proizvod - investicijsko društvo koje pruža usluge upravljanja portfeljem - institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP), što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva, u djelu kada sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava nastupaju kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina - mirovinsko osiguravajuće društvo, u odnosu na isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda - proizvođač mirovinskog proizvoda, što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima - upravitelj alternativnih investicijskih fondova (UAIF) - pružatelj paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP) - upravitelj alternativnim investicijskim fondom (UAIF) - upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala - upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo - društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te - kreditna institucija koja pruža usluge upravljanja portfeljem. U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga Zakona „financijskim savjetnikom“ smatraju: - posrednik u osiguranju koji pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima - društvo za osiguranje koje pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima - kreditna institucija koja pruža usluge investicijskog savjetovanja - investicijsko društvo koje pruža usluge investicijskog savjetovanja - UAIF koji pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova te - društvo za upravljanje UCITS fondovima koje pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. Uredbom (EU) 2019/2088 sudionicima na financijskim tržištima propisuje se obveza integriranja rizika održivosti u proces donošenja investicijskih odluka te objave informacija o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Financijskim savjetnicima također se propisuje ekvivalentna obveza – dužni su integrirati rizik održivosti u proces investicijskog savjetovanja, odnosno savjetovanja o osiguranju te objaviti informacije o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Ove informacije moraju se redovito ažurirati te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena. Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također su dužni donijeti i odluku o tome razmatraju li i na koji način značajne štetne učinke investicijskih odluka na faktore održivosti. Oni obveznici koji se odluče u svom poslovanju razmatrati značajne štetne učinke investicijskih odluka na faktore održivosti, imaju obvezu implementirati politiku dubinske analize vezano uz značajne štetne učinke svojih investicijskih odluka na faktore održivosti na razini društva („politika glavnih štetnih učinaka“) dok oni koji odluče kako neće razmatrati značajne štetne učinke, moraju zato jasno obrazložiti razloge. U svakom slučaju, postoji obveza objava ovih podataka na internetskim stranicama obveznika. Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također su dužni u svoje politike o isplaćivanju primitaka (koje sastavljaju u skladu sa sektorskim zakonodavstvom) uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizikâ održivosti i objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama. Ove informacije moraju se redovito ažurirati, te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena. Uredbom (EU) 2019/2088 definiraju se način i mjesto na kojima informacije povezane s održivosti moraju dosljedno i transparentno biti prikazivane, kako na razini obveznika tako i na razini financijskog proizvoda kojeg čine dostupnim, bez obzira ima li financijski proizvod fokus na održivost ili ne. Relevantne informacije o poslovnim odlukama obveznika te o karakteristikama financijskih proizvoda koje se čine dostupnima ulagateljima objavljuju se u predugovornoj dokumentaciji i periodičkim izvještajima financijskog proizvoda, sukladno primjenjivom sektorskom zakonodavstvu. Osim toga, informacije o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja objavljuju se i na internetskim stranicama sudionika na financijskim tržištima. Svrha transparentne objave podataka u odnosu na održivost je omogućiti i olakšati krajnjim ulagateljima donošenje informirane odluke o ulaganju te spriječiti netočno prikazivanje karakteristika financijskog proizvoda, tzv. zeleni marketing. Ove informacije se moraju redovito ažurirati te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena. Sadržaj informacija koji se objavljuju u predugovornoj dokumentaciji i periodičkim izvještajima financijskog proizvoda ovise o karakteristikama financijskog proizvoda u smislu održivosti te se tako razlikuju financijski proizvodi kojima je cilj održivo ulaganje, financijski proizvodi koji promiču okolišna ili socijalna obilježja te ostali proizvodi koji ne potpadaju niti pod jednu od dvije prethodne kategorije (tzv. mainstream proizvodi), a kod mainstream proizvoda rizici održivosti mogu biti relevantni ili nerelevantni. Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također dužni su osigurati da njihovi promidžbeni sadržaji nisu u suprotnosti s informacijama koje su objavili prema odredbama Uredbe (EU) Nadalje, ovim Prijedlogom zakona osigurava se i provedba Uredbe (EU) 2020/852 koja dopunjava okvir objava o održivom financiranju koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/2088. Sudionici na financijskom tržištu koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode obvezni su objaviti na koji način i u kojoj mjeri koriste kriterije za okolišno održive gospodarske djelatnosti u svrhu određivanja okolišne održivosti svojih ulaganja. Pod okolišno održivim ulaganjima smatra se ulaganje u jednu ili više gospodarskih djelatnosti koje se na temelju taksonomije uspostavljene Uredbom (EU) 2020/852 smatraju okolišno održivima. Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost smatra se okolišno održivom ako: - znatno doprinosi jednom ili više okolišnih ciljeva iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 - ne šteti bitno niti jednom okolišnom cilju - provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852 te - je usklađena s kriterijima tehničke provjere koje je utvrdila Komisija. Uredba (EU) 2020/852 definira sljedeće okolišne ciljeve: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ. Objava takvih informacija omogućit će ulagateljima da utvrde udio ulaganja koji se odnosi na okolišno održive gospodarske djelatnosti u odnosu na sva ulaganja na kojima se taj financijski proizvod temelji. Na taj način omogućuje se ulagateljima razumjeti stupanj okolišne održivosti ulaganja. Ako su ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod gospodarske djelatnosti kojima se doprinosi okolišnom cilju, u informacijama koje je potrebno objaviti navodi se okolišni cilj ili ciljevi kojima se doprinosi ulaganjima na kojima se financijski proizvod temelji te na koji se način i u kojoj mjeri ulaganjima na kojima se temelji financijski proizvod, financiraju okolišno održive gospodarske djelatnosti. Ako je primjenjivo, u takve objave uključuju se i pojedinosti o udjelima omogućujućih odnosno prijelaznih gospodarskih djelatnosti. Ako sudionici na financijskim tržištima ne uzimaju u obzir kriterije za okolišno održiva ulaganja, o tome objavljuju i odgovarajuću izjavu. Uredbom (EU) 2019/2088 ne obuhvaćaju se proizvođači mirovinskih proizvoda koji upravljaju nacionalnim sustavima socijalne sigurnosti obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) (SL L 166, 29.04.2004.) i Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) (SL L 284, 16.09.2009.), a što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obvezni mirovinski fondovi. Međutim, države članice imaju mogućnost primijeniti ovu Uredbu (EU) 2019/2088 u pogledu takvih sustava, kako bi se ublažila asimetrija informacija. Ova mogućnost predviđena je s obzirom na to da države članice upravljanje obveznim mirovinskim programima unutar svojih sustava socijalne sigurnosti sve više otvaraju sudionicima na financijskim tržištima ili drugim subjektima uređenima privatnim pravom te kako su takvi programi također izloženi rizicima održivosti i kako bi se u okviru njihovog poslovanja moglo uzimati u obzir štetne učinke na održivost, promicati okolišna ili socijalna obilježja ili provoditi održivo ulaganje. Ovaj Prijedlog zakona ne obuhvaća takvo korištenje nacionalne diskrecije, s obzirom da je pitanje ovakvih objava od strane nacionalnih sustava socijalne sigurnosti nužno uređivati kroz pripadajuće sektorske zakone, što je u Republici Hrvatskoj zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova. Međutim, ovaj Prijedlog zakona obuhvaća korištenje nacionalne diskrecije u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, odnosno mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nekoliko je ključnih razloga zašto bi hrvatska mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima trebali usvojili i primijenili novi koncept održivih ulaganja i objava o održivim ulaganjima. Prije svega, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima već su obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u odnosu na zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. S obzirom da je svrha i otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova njihovim članovima osigurati prihod u mirovini, primjereno je i proporcionalno da svojim članovima i potencijalnim članovima objavljuju iste podatke vezano uz održivost mirovinskog proizvoda kojeg im nude. Na taj način upravo se i osigurava ublažavanje asimetrije informacija. Također, mirovinska društva posebno mogu poticati preusmjeravanje kapitala u održivije aktivnosti i tvrtke, a dalje od aktivnosti i tvrtki koje se smatraju manje održivima. Mirovinska društva mogu pomoći osigurati tvrtkama i drugim subjektima u koje ulažu učinkovito reagiranje na prilike i rizike koje predstavljaju trendovi, kao što su prijelaz na niskougljično gospodarstvo, želja za sigurnom i visokokvalitetnom hranom i rastući životni standard. Nadalje, pitanja održivosti, na primjer: klimatske promjene, radnička prava te javno zdravstvo, važni su pokretači vrijednosti ulaganja. To je posebno važno za mirovinska društva jer oni drže imovinu u (najmanje) srednjoročnom i (pretežito) dugoročnom razdoblju, što odgovara vremenskim okvirima tijekom kojih se očekuje da će se razvijati mnoga pitanja održivosti. Konačno, mirovinska društva mogu doprinijeti stvaranju uvjeta za široko prihvaćanje održivih ulaganja. To je osobito važno za hrvatsko tržište, gdje su mirovinska društva dominantni akteri na domaćem tržištu. Ako mirovinska društva ojačaju svoje opredjeljenje za održivo ulaganje, oni mogu stvoriti niz pozitivnih promjena za sustav ulaganja u cjelini, kao i za šire gospodarstvo. Na taj način se i za domaća društva za upravljanje, UAIF-ove, investicijska društva i ostale daje poticaj da razvijaju i nude proizvode koji omogućavaju mirovinskim društvima ispuniti svoje obveze održivog ulaganja te poticanje ulaganja u održivije aktivnosti i tvrtke. Tu je i element međusobnog pritiska, kod kojeg drugi financijski akteri osjećaju pritisak u odražavanju obveze koje su preuzeli njihovi vršnjaci u industriji. S obzirom na sve navedeno, Republika Hrvatska iskoristila je ovu mogućnost proširenja opsega primjene Uredbe (EU) 2019/2088 i propisala primjenu Uredbe (EU) 2019/2088 i na mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Napominje se kako bi u opseg primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u svakom slučaju i bez korištenja nacionalne diskrecije ulazili otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi s hibridnim karakteristikama, odnosno koji ujedno daju ulagatelju pravo na određene koristi (primjerice, otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi koji koriste indeksaciju inflacije). Ovaj Prijedlog zakona također ne predviđa korištenje nacionalne diskrecije iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088. Naime obveze iz Uredbe (EU) 2019/2088 ne primjenjuju se na posrednike u osiguranju koji pružaju usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima ni na investicijska društva koja pružaju usluge investicijskog savjetovanja koja su poduzeća bez obzira na njihov pravni oblik, uključujući fizičke osobe i samozaposlene osobe, pod uvjetom da zapošljavaju manje od tri osobe. Uredba (EU) 2019/2088 daje mogućnost državama članicama nacionalno proširiti primjenu ovih obveza i na te osobe. S obzirom na opseg obveza koje se uvode s Uredbom (EU) 2019/2088 te s obzirom da se radi o mikro-poduzetnicima, takvo proširenje opsega primjene Uredbe (EU) 2019/2088 ne bi bilo proporcionalno ni opravdano. Države članice trebaju u okviru uspostavljanja zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe (EU) 2019/2088 odrediti nacionalna nadležna tijela zadužena za njenu provedbu. Kao nadležna tijela Uredbom (EU) 2019/2088 određena su nadležna tijela kako su određena relevantnim zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje obveznika primjene Uredbe (EU) 2019/2088. U Republici Hrvatskoj to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) za sve obveznike Uredbe (EU) 2019/2088. Nadalje, člankom 21. Uredbe (EU) 2020/852 propisana je obveza Republike Hrvatske osigurati nadležnim tijelima iz Uredbe (EU) 2019/2088 praćenje usklađenosti sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852. S obzirom da je relevantno nadležno tijelo iz Uredbe (EU) 2019/2088 Agencija, ovim Prijedlogom zakona se kao nadležno tijelo za nadzor nad izvršavanjem obveza iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 također imenuje Agencija. Ovim Prijedlogom zakona se također osigurava da Agencija ima sve potrebne nadzorne i istražne ovlasti za izvršavanje svojih dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2020/852. Nadalje, Prijedlogom zakona uvodi se prekršajna odgovornost za kršenje zahtjeva iz Uredbe (EU) 2019/2088 kao i kršenja zahtjeva iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852. Rasponi novčanih kazni za prekršaje ujednačeni su za sve sudionike na financijskom tržištu, bez obzira radilo se o investicijskom društvu, društvu za osiguranje ili primjerice društvu za upravljanje investicijskim fondovima, s obzirom da se radi o počinjenju istog dijela od iste kategorije subjekata. Isti princip primijenjen je i na financijske savjetnike. Prijedlog zakona također predviđa minimalne kriterije koje Agencija mora uzeti u obzir kada odlučuje o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz ovoga Prijedloga zakona, kao i pravila koja se primjenjuju na objave podataka o izrečenim sankcijama. Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Prijedloga zakona uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, na način da se omogući provedba odredaba Uredbe (EU) 2019/2088 i Uredbe (EU) 2020/852.
