II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Ocjena stanja Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), (u daljnjem tekstu: ZPNIZ), donesen je 2012. godine te je u tri navrata mijenjan (2013., 2017. i 2019. godine). ZPNIZ uređuje pitanja poput pitanja osnovnih uvjeta za ozakonjenje zgrada, postupak ozakonjenja zgrada (rješenje o izvedenom stanju, zahtjev za donošenje rješenja, postupak i uvjeti donošenja rješenja, komunalni i vodni doprinos, sadržaj rješenja o izvedenom stanju), naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, pravne posljedice ozakonjenja i propuštanja ozakonjenja zgrade, nadzor nad provođenjem Zakona te druga pitanja, a između ostalih i rokove koji se odnose na postupke propisane ZPNIZ-om. Što se tiče rokova, člankom 10. ZPNIZ-a postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu i to najkasnije 30. lipnja 2018. godine, a zahtjevi podneseni nakon isteka toga dana ne mogu se više podnijeti i odbacuju se rješenjem. Razorni potresi koji su pogodili Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju 22. ožujka 2020 godine, a osim njih i Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju 28. i 29. prosinca 2020. godine, počinili su ogromne materijalne štete na svim tim područjima. Prema grubim procjenama, nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljene su štete na gotovo 45 tisuća objekata, dok ih je nakon potresa u Gradu Zagrebu prijavljeno 26 tisuća. Hrvatski sabor donio je u svrhu obnove oštećenih zgrada u potresu koji se dogodio u ožujku 2020. godine Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Narodne novine br. 102/20), (u daljnjem tekstu: ZOZOP), a nakon potresa koji su se dogodili u prosincu 2020. godine pokrenuo je i izmjene navedenog zakona kako bi se njegovo područje primjene proširilo i na posljedice tih potresa. ZOZOP u članku 15. propisuje da se na temelju ZOZOP-a obnavljaju postojeće oštećene zgrade i zgrade koje se ne smatraju postojećim (nezakonito izgrađene zgrade), ali samo ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene. Posebnim zakonom smatra se ZPNIZ. Na temelju ZOZOP-a obnavljaju se i zgrade na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade, ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to. Realno stanje, koje je nakon potresa izašlo na vidjelo, pokazalo je kako određeni broj građana u potresom pogođenim područjima, bilo zbog svoje neupućenosti, bilo zbog loše financijske situacije, nije u skladu s odredbama ZPNIZ-a za ozakonjenje svojih kuća podnio zahtjev u propisanom roku, a te su kuće, kao i ostale, oštećene ili uništene u potresima. Iz tog razloga, njihove kuće ne ulaze u obuhvat ZOZOP-a, što u praksi znači da se te kuće ne mogu i neće obnoviti, ukoliko se rokovi iz ZPNIZ-a ne produže. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Ovim Zakonom produžili bi se rokovi iz ZPNIZ-a s 30. lipnja 2018. godine na 30. lipnja 2021. godine, ali samo za područja pogođena potresima u ožujku i prosincu 2020. godine u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. Na taj način bi se u obuhvat ZOZOP-a uvrstio i onaj dio građevina nastradalih u tim potresima za koje se do navedenog novog roka, odnosno do najkasnije 30. lipnja 2021. godine, podnesu zahtjevi za legalizaciju nadležnom upravnom tijelu. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Donošenjem ovog Zakona posredno bi se proširio obuhvat samog ZOZOP-a i na nezakonito izgrađene zgrade koje nisu legalizirane niti je za njih do 20. lipnja 2018. godine podnesen zahtjev za legalizaciju, pod uvjetom da se za navedene građevine zahtjev za legalizaciju podnese do novog roka, odnosno do 30. lipnja 2021. godine. S obzirom da je postupak ozakonjenja zgrada hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Fonda za obnovu da obnova ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje zgrade, očekuje se da bi se obnova potresom oštećenih ili uništenih zgrada mogla provesti potpunije, a u svrhu i s ciljem za koji je ZOZOP i donesen, a to je pomoć građanima te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na potresima pogođenom području tim više što je provedba ZOZOP-a definirana kao interes Republike Hrvatske i javni interes. Vodeći računa o takvom stanju stvari, a u kontekstu financiranja obnove što je moguće više zgrada oštećenih ili uništenih u prošlogodišnjim potresima, Republika Hrvatska preuzela bi potpunije svoje obveze kao socijalna država sukladno Ustavu Republike Hrvatske te brigu za gospodarski razvitak svih njezinih krajeva. Najjednostavnije rečeno, primjenom ovog Zakona omogućilo bi se građanima da podnesu zahtjeve za legalizaciju svojih u potresu oštećenih ili uništenih kuća što je pak nužni preduvjet da se te kuće obnove u postupku propisanom ZOZOP-om, a realno, da se one obnove uopće. Posljedično, obnova tih kuća, omogućila bi pak potpuniju realizaciju revitalizacije cijelih potresom područja u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko- moslavačkoj i Karlovačkoj županiji što je svakako cilj Republike Hrvatske.