II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI 1. Ocjena stanja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) je pravna osoba s javnim ovlastima čiji osnivač je Republika Hrvatska temeljem odluke Hrvatskoga sabora i Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09. i 80/13. u daljnjem tekstu: ZZTN), koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih: 2. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o osnivanju EZ-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 1, 4. 1. 2003.; str. 1.-25., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003) i 3. Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (Tekst značajan za EGP) (SL L 24, 29. 1. 2004. str. 1.-22.; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004). Slijedom navedenoga, u okviru svoje nadležnosti AZTN je ovlašten za primjenu nacionalnog prava tržišnog natjecanja te izravnu primjenu pravne stečevine Europske unije iz područja europskog prava tržišnog natjecanja. Iako je nacionalno zakonodavstvo odnosno važeći ZZTN usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, nacionalno zakonodavstvo iz područja tržišnog natjecanja potrebno je uskladiti s Direktivom (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (SL L 11, 14.1.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva ECN+). Temeljem članka 10. stavka 2. točke 5. ZZTN-a, Vlada Republike Hrvatske je na prijedlog AZTN-a donijela Uredbu o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju („Narodne novine“, broj 78/11.) koja je sadržajno usklađena s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Uredbom Komisije (EU) br. 267/2010 od 24. ožujka 2010. o primjeni članka 101. stavka 3. UFEU na određene kategorije sporazuma, odluke i usklađena djelovanja u sektoru osiguranja (OJ L 083 od 30. 3. 2010; u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) br. 267/2010). Međutim, temeljem odluke Europske komisije, a primjenom članka 9. Uredba Komisije (EU) br. 267/2010 ista je prestala važiti 31. ožujka 2017. Slijedom navedenog, radi pravila konvergencije koje propisuje prednost primjene članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 115 od 9. 5. 2008.; u daljnjem tekstu: UFEU) na sporazume s prekograničnim učinkom na zajedničkom tržištu temeljem odredbe članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003, Uredbu o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju, više nije svrsishodno primjenjivati. Nadalje, odredbom članka 19. stavka 7. ZZTN-a propisano je da, ako Europska komisija u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 odluči da neće ocjenjivati koncentraciju s učinkom na trgovinu između država članica Europske unije, a koja ujedno ispunjava i uvjete iz članka 17. ZZTN-a, odnosno da će ocjenu te koncentracije ustupiti AZTN-u, sudionici te koncentracije obvezni su podnijeti prijavu namjere provedbe koncentracije AZTN-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja takve odluke Europske komisije. Na način kako sada glasi ova odredba, proizlazi kako AZTN ne može ocjenjivati koncentraciju s učinkom na trgovinu između država članica Europske unije koja je bila prijavljena Europskoj komisiji na ocjenu i čiji sudionici ispunjavaju prihodovne kriterije u skladu s pravom Europske unije, odnosno Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004, ali ne ispunjavaju prihodovne kriterije iz članka 17. ZZTN-a, unatoč činjenici što Europska komisija smatra da je AZTN, kao nacionalno tijelo najprikladnije za ocjenu koncentracije. Stoga je potrebno odredbu članka 19. stavka 7. ZZTN- a izmijeniti na način da u slučaju kada Europska komisija u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 odluči koncentraciju s učinkom na trgovinu između država članica Europske unije ustupiti na ocjenu AZTN-u, da će AZTN biti u mogućnosti ocjenjivati dopuštenost te koncentracije u smislu ZZTN-a neovisno o tome ispunjavaju li sudionici ustupljene koncentracije uvjete iz članka 17. stavka 1. ZZTN-a. Naime, nije odlučujuće za ocjenu ispunjavaju li ti sudionici koncentracije uvjete koji se odnose na ostvarene prihode iz članka 17. stavka 1. ZZTN-a, budući da oni nesporno ispunjavaju više prihodovne kriterije određene Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004. Ovlasti AZTN-a uređene važećim ZZTN-om sadržajno obuhvaćaju poslove jedinog općeg, nacionalnog regulatornog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima, međutim, AZTN važećim ZZTN-om nije izričito određen kao opće, regulatorno nacionalno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima. AZTN djeluje na postupanja poduzetnika na svim tržištima neovisno o tome postoji li sektorski regulator ili ne. Važeći ZZTN, niti drugi zakon ili podzakonski akt ne sadrži odredbu koja propisuje pravnu osnovu za izračun plaće predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeća), zamjenika predsjednika Vijeća i članova Vijeća AZTN-a. Odredbom članka 58. stavka 1. točke 13. ZZTN-a propisano je kako AZTN između ostalog donosi rješenja kojima se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredaba ZZTN-a ili članka 101. ili 102. UFEU. Međutim, u slučajevima kad je postupak pokrenut paralelnom primjenom nacionalnog prava i prava Europske unije, odnosno temeljem članka 8. ZZTN-a (zabranjeni sporazumi) i članka 101. UFEU-a ili temeljem članka 13. ZZTN-a (zlouporaba vladajućeg položaja) i članka 102. UFEU-a, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, nacionalna tijela nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja nisu ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbi članka 101. i članka 102. UFEU-a. Kada nacionalna tijela nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja u postupku ustanove da postojanje povrede tržišnog natjecanja nije dokazano, mogu samo okončati postupak bez meritornog odlučivanja, odnosno obustaviti već pokrenuti postupak. Naime, postoji postupovno ograničenje nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja da prilikom ocjenjivanja konkretnog postupanja poduzetnika na tržištu mogu, ako to jest slučaj, donijeti odluku o nepostojanju povrede nacionalnih propisa, ali ne i odluku o nepostojanju povrede propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, s obzirom na činjenicu da bi takve odluke zbog primjene pravnog načela ne bis in idem mogle spriječiti Europsku komisiju da naknadno utvrdi kako to postupanje ipak jest povreda članka 101. ili članka 102. UFEU-a. Stoga je potrebno uskladiti odredbe nacionalnoga zakona s pravnom stečevinom Europske unije. 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenijet će se Direktiva ECN+. Time će se nacionalno zakonodavstvo iz područja zaštite tržišnog natjecanja uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije na način da će se u nacionalno zakonodavstvo prenijeti određeni pravni instituti te ovlasti AZTN-a kao nadležnog tijela za provedbu ZZTN-a. Također ovim prijedlogom Zakona odredit će se da se u postupcima koji se odnose na povredu ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU-a, poštuju opća načela prava Europske unije i Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Ovim Prijedlogom zakona definirat će se pojmovi: „tajni kartel”, „tijelo podnositelj zahtjeva”, „tijelo primatelj zahtjeva”, a posebno će se u definiciju poduzetnika propisati kako se poduzetnikom smatra i udruženje poduzetnika te će se definirati pojam „poduzetnici u postupcima ocjene koncentracija“. Uređuju se novi pravni instituti: „obvezni razgovori“, „dnevne novčane kazne“, „jedinstveni instrument“ i „Nagodbe u postupcima utvrđivanja zabranjenih sporazuma“. Također, odredit će se da AZTN u odluci kojom je utvrdio narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma ili zlouporabom vladajućeg položaja poduzetnika na mjerodavnom tržištu, tom poduzetniku može odrediti i mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru. AZTN-u će se omogućiti odbacivanje inicijative za pokretanje postupka, ako nakon razmatranja inicijative AZTN ocjeni da ista nije prioritet za rješavanje. Pojam „glavna rasprava“, zamjenjuje se pojmom „usmena rasprava“, a pojam „upravno-kaznena mjera“ zamjenjuje se riječima „novčana kazna“. Ovim Prijedlogom zakona uređuje se kako će AZTN u slučaju izricanja privremene mjere radi narušavanja tržišnog natjecanja u smislu članka 101. ili članka 102. UFEU, obavijestiti Europsku mrežu za tržišno natjecanje. AZTN se statusno određuje kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ZZTN-om, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 vezano uz primjenu članka 101. i članka 102. UFEU te Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004. Time će se uskladiti pravno i faktično obavljanje ovlasti AZTN-a kao regulatora i na jednak način urediti položaj kao i drugih regulatora. Pravni položaj, neovisnost, ustrojstvo i resursi uskladit će se s Direktivom ECN+ pa će se time osigurati institucionalna, financijska i operativna neovisnost AZTN-a u smislu Direktive ECN+. Isto tako, osigurat će se da Vijeće i službene osobe iz stručne službe AZTN-a, provode svoje ovlasti iz ZZTN-a neovisno o političkom i drugom vanjskom utjecaju te bez traženja i primanja uputa od Vlade Republike Hrvatske ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog subjekta pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanju svojih ovlasti, ne dovodeći u pitanje pravo Vlade Republike Hrvatske da, prema potrebi, donese pravila u pogledu opće politike koja nisu povezana sa sektorskim istraživanjima ili postupcima u nadležnosti AZTN-a. Također, AZTN-u će se sukladno proračunskim mogućnostima osigurati dostatna financijska sredstva za učinkovito obavljanje njegovih ovlasti. AZTN će ovim Prijedlogom zakona biti ovlašten odrediti prioritete u svom radu u slučaju kada zaprimi inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti u smislu odredaba ZZTN-a te članka 101. i/ili članka 102. Nadalje, uredit će se pravna osnova za izračun plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća i to na način da će se propisati osnovica za izračun plaće koja je jednaka osnovici za izračun plaća državnih dužnosnika te će se odrediti da će Vlada Republike Hrvatske donijeti odluku kojom će odrediti plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća, a ta odluka objavit će se u „Narodnim novinama“. Pritom koeficijent za predsjednika Vijeća ne može biti veći od koeficijenta za državnog tajnika. Ovim Prijedlogom zakona propisat će se da u postupku predlaganja predsjednika i članova Vijeća, Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za predsjednika i članove Vijeća. Ujedno, brisat će se odredba koja određuje kako će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog AZTN-a propisati uvjete za skupna izuzeća sporazuma o osiguranju. U tom smislu, ovim Prijedlogom zakona prestat će važiti Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju, budući da je prestala važiti Uredba Komisije (EU) br. 267/2010. Prijedlogom zakona osigurat će se ispravna primjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004, konkretno članka 9. Naime, u slučaju kada Europska komisija u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 odluči ustupiti AZTN-u koncentraciju s učinkom na trgovinu između država članica Europske unije, AZTN će ocjenjivati dopuštenost te koncentracije u smislu ZZTN-a neovisno o tome ispunjavaju li sudionici ustupljene koncentracije prihodovne uvjete iz članka 17. stavka 1. ZZTN-a, budući da oni ispunjavaju više prihodovne uvjete iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Također, osigurat će se ispravna primjena članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u svezi primjene članka 101. i članka 102. UFEU. Naime, Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 daje ovlast nacionalnim tijelima nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja za paralelnu primjenu prava tržišnog natjecanja Europske unije. U slučajevima kad je postupak pokrenut paralelnom primjenom nacionalnog prava i prava Europske unije, odnosno temeljem članka 8. ZZTN-a (zabranjeni sporazumi) i članka 101. UFEU-a ili temeljem članka 13. ZZTN-a (zlouporaba vladajućeg položaja) i članka 102. UFEU-a, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, nacionalna tijela nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja pa tako i AZTN nisu ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbi članka 101. i članka 102. UFEU-a. Nadalje, omogućit će se AZTN-u da rješenjem kojim utvrđuje zabranjeni sporazum i zlouporabu vladajućeg položaja kao mjeru za otklanjanje štetnih učinaka zabranjenog sporazuma odredi i mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru koje su proporcionalne počinjenoj povredi i neophodne da bi se ta povreda uspješno otklonila. Pritom, strukturna mjera može se odrediti samo u slučaju ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja ili, ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere. Zahtjevi koje AZTN uputi strankama u postupku i drugim osobama, moraju biti razmjerni te ne smiju stranke u postupku te druge pravne i fizičke osobe prisiliti na priznanje povrede ZZTN-a te članka 101. i/ili članka 102. UFEU. Prijedlogom zakona uvodi se novi pravni institut „Obvezni razgovori“ kojim je AZTN u svrhu primjene odredaba ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU, tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, dakle prije pokretanja postupka, radi utvrđivanja dostatnih indicija za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, ali i tijekom postupka, ovlašten pisanim zahtjevom pozvati radi saslušanja bilo kojeg predstavnika poduzetnika ili udruženja poduzetnika, bilo kojeg predstavnika drugih pravnih osoba i bilo koju fizičku osobu, ako bi te osobe mogle imati informacije od značaja za primjenu odredbi ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU. Pritom, informacije dobivene tijekom obveznih razgovora, ne smiju se upotrijebiti kao dokazi u svrhu izricanja sankcija toj fizičkoj osobi ili njezinoj bliskoj rodbini. Dodatno se razrađuje pravni institut „Uvid u izjave pokajnika“, a koji ovlašćuje AZTN da odobri pristup izjavama poduzetnika pokajnika ili prijedlozima za nagodbu, strankama u postupku na koji se izjave i prijedlozi za nagodbu odnose i za potrebe ostvarivanja njihovih prava na obranu u tom postupku. Vezano uz privremene mjere propisat će se kako privremena mjera u pravilu ne može biti dulja od 12 mjeseci te da će AZTN u slučaju izricanja privremene mjere radi narušavanja tržišnog natjecanja u smislu članka 101. i/ili članka 102. UFEU obavijestiti Europsku mrežu za tržišno natjecanje. Prijedlogom zakona, ukida se institut „Obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju“. Naime, strankama u postupku dostavlja se Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku (prije donošenja konačnog rješenja) na koju se stranke imaju pravo pisano očitovati i dati svoje primjedbe te predložiti dodatne dokaze i svjedoke. Stoga, dostava strankama još i Obavijesti o utvrđenom činjeničnom stanju, u primjeni ZZTN-a, pokazala se nesvrsishodnom te kao procesnom radnjom koja nepotrebno odugovlači postupak. Naime, stranke imaju pravo na obranu sve do donošenja rješenja pa je strankama neupitno osigurano pravo na obranu sve do donošenja rješenja kojim se okončava postupak. Navedeno je u skladu i s praksom tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja država članica Europske unije. Nadalje, uvodi se institut „nagodbe u postupcima utvrđivanja zabranjenih sporazuma“ kojim stranka protiv koje se vodi postupak u smislu članka 8. ZZTN-a ili članka 101. UFEU može u postupku AZTN-u podnijeti pisani prijedlog za nagodbu. Time, stranka u postupku dobrovoljno i u cijelosti priznaje povredu članka 8. ZZTN-a i/ili članka 101. UFEU i podnosi pisanu izjavu da neće osporavati rješenje AZTN-a kojim se utvrđuje povreda članka 8. ZZTN- a, odnosno članka 101. UFEU. Na taj način doprinosi se učinkovitosti i procesnoj ekonomičnosti postupka. Ako prihvati prijedlog za nagodbu, AZTN će umanjiti iznos novčane kazne u rasponu od 20-30% od ukupnog iznosa koji bi se toj stranci u postupku izrekao bez podnošenja prijedloga za nagodbu. Prijedlogom zakona omogućit će se da AZTN donese akt kojim se obustavlja postupak u slučaju kada nije utvrdio dostatne činjenice i okolnosti za povredu članka 8. ili članka 13. ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU. Time će se osigurati pravilna primjena članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 kada ne postoje zakonske pretpostavke za daljnje vođenje postupka. Također, uređuje se da se za povredu ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU, kazni poduzetnik koji postupa isključivo s namjerom ili nepažnjom. Pritom, pojmovi „namjera“ i „nepažnja“ tumače se u skladu sa praksom Suda Europske unije u primjeni članka 101. i članka 102. UFEU, a ne u skladu sa značenjem tih pojmova u postupcima koje provode tijela kaznenog progona u vezi s kaznenim stvarima. Prijedlogom zakona uvodi se pravni institut „dnevne novčane kazne“ koji će AZTN-u omogućiti kažnjavanje poduzetnika i udruženja poduzetnika koji ne postupi po određenim zahtjevima AZTN-a. Također, posebno se uređuje izricanje novčane kazne u slučaju kada je povredu počinilo udruženje poduzetnika. Ovim Prijedlogom zakona, omogućit će se AZTN-u da oslobodi od plaćanja novčane kazne onoga sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji prvi obavijesti AZTN o zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu i dostavi podatke, činjenice i dokaze koji AZTN-u omogućuju pokretanje postupka, ili prvog sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji dostavi dokaze koji AZTN-u omogućuju utvrđivanje povrede ZZTN-a i članka 101. UFEU u slučajevima kad je AZTN, već prethodno pokrenuo postupak, ali nije imao dovoljno dokaza za utvrđenje zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela. Pritom, prijavu poduzetnik može podnijeti kao punu ili skraćenu. Također, uredit će se mogućnost da se sadašnjim i bivšim direktorima, rukovoditeljima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN-u podnijeli zahtjev za oslobađanjem novčane kazne u okviru pokajničkog programa, neće izreći sankcija u upravnom postupku i upravnom sporu, u vezi s njihovim sudjelovanjem u zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu na koji se odnosi zahtjev za oslobođenje od novčanih kazni. Nadalje, uredit će se suradnja između tijela podnositelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje podnosi zahtjev za uzajamnu pomoć i tijela primatelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje primi zahtjev za uzajamnu pomoć. Prijedlogom zakona propisat će se sadržaj obrasca „Jedinstveni instrument“ temeljem kojeg će AZTN kada zaprimi od tijela podnositelja zahtjeva druge države članice Europske unije izvršiti pravomoćnu odluku tog tijela kojom je izrečena novčana kazna ili dnevna novčana kazna. Također, propisat će se zakonske pretpostavke za nadležnost tijela države članice podnositelja zahtjeva za rješavanje sporova. Prijedlogom zakona propisat će se kako su u rješavanju sporova nadležna tijela države članice tijela podnositelja zahtjeva i na njih se primjenjuje pravo te države članice ako se odnose na zakonitost odluka o kojima treba obavijestiti u skladu s člankom 66. stavkom 6. ZZTN-a ili odluke koju treba izvršiti u skladu s člankom 70.a ZZTN-a i zakonitost jedinstvenog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u Republici Hrvatskoj. Prijedlogom zakona propisat će se kako su sporovi radi mjera izvršenja koje je poduzeo AZTN ili radi valjanosti obavješćivanja koje je izvršio AZTN, u nadležnosti tijela Republike Hrvatske i na njih se primjenjuje pravo Republike Hrvatske. Detaljno se uređuje pojam zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili dnevnih novčanih kazni u slučaju trajanja postupka pred nacionalnim tijelima nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja drugih država članica Europske unije ili pred Europskom komisijom u vezi s povredom koja se odnosi na isto postupanje poduzetnika ili udruženja poduzetnika koji su zabranjeni člankom 101. ili člankom 102. UFEU-a. Isto tako, propisuje se rok u kojem će Vlada Republike Hrvatske donijeti odluku kojom se uređuju plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća te rok u kojem će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog AZTN-a donijeti podzakonske akte (uredbe) temeljem Prijedloga zakona te rok u kojem će AZTN uskladiti svoje interne akte s Prijedlogom zakona. Prijedlogom zakona propisat će se rok prestanka važenja Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju. 3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona Prijedlogom zakona nacionalno zakonodavstvo iz područja tržišnog natjecanja uskladit će se s pravnom stečevinom Europske unije na način da će se u nacionalno zakonodavstvo prenijeti određeni pravni instituti te ovlasti AZTN-a kao nadležnog tijela za provedbu ZZTN-a. AZTN će se statusno odrediti kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima. AZTN-u će se osigurati institucionalna, financijska i operativna neovisnost u smislu Direktive ECN+. Prijedlogom zakona uredit će se pravna osnova za izračun plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća. Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju prestat će važiti. Prijedlogom zakona osigurat će se ispravna primjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 te ispravna primjena članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u svezi primjene članka 101. i članka 102. UFEU, odnosno jedinstvena primjena prava Europske unije. Također, omogućit će se AZTN-u da oslobodi od plaćanja novčane kazne onoga sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji prvi obavijesti AZTN o zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu i dostavi podatke, činjenice i dokaze koji AZTN-u omogućuju pokretanje postupka, ili prvog sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji dostavi dokaze koji AZTN-u omogućuju utvrđivanje povrede članka 8. ZZTN-a i članka 101. UFEU u slučajevima kad je AZTN, već prethodno pokrenuo postupak, ali nije imao dovoljno dokaza za njegovo okončanje, odnosno utvrđenje zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela. Sadašnjim i bivšim direktorima, rukovoditeljima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN podnijeli zahtjev za oslobađanjem novčane kazne u okviru pokajničkog programa, se neće izreći sankcija u upravnom i sudskom postupku, u vezi s njihovim sudjelovanjem u zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu na koji se odnosi zahtjev za oslobođenje od novčanih kazni ako AZTN prihvati njihov zahtjev. Detaljnije se uređuje suradnja između tijela podnositelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje podnosi zahtjev za uzajamnu pomoć i tijela primatelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje primi zahtjev za uzajamnu pomoć te će osigurati mogućnost nadležnost tijela države članice podnositelja zahtjeva za rješavanje sporova.