II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI 1. Ocjena stanja Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine, br. 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 14/11, 55/11, 115/18 i 32/20); (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu) temeljni je zakon koji uređuje područje sjemenarstva i rasadničarstva u Republici Hrvatskoj. Zakon o sjemenu donesen je 17. studenoga 2005., a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. Zakon o sjemenu uređuje temeljna pitanja proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednoga bilja u sortne liste te održavanje sorti poljoprivrednoga bilja. Glavni cilj Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala sljedećih skupina i vrsta bilja: žitarice, krmno bilje, repe, povrće, krumpir, uljarice i predivo bilje, loze, voće i ukrasno bilje, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva. Nadležno tijelo za provođenje Zakona o sjemenu je Ministarstvo poljoprivrede. Inspekcijski nadzor i s njime povezane stručne poslove obavlja Državni inspektorat (poljoprivredna inspekcija kontrolira kakvoću i označavanje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji se nalazi na tržištu, a fitosanitarna inspekcija kontrolu poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji se uvozi iz trećih zemalja). Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, nadležna je za znanstvenu i stručnu pomoć u provedbi odredbi Zakona o sjemenu, te obavlja certifikaciju sjemena i sadnog materijala kroz postupak službenog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i ispitivanja gospodarske vrijednosti, različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih sorti u svrhu priznavanja i upisa sorti u Sortnu listu. Certifikacija poljoprivrednog reprodukcijskog materijala jedan je oblik sustava kvalitete kojim se poljoprivredni reprodukcijski materijal namijenjen stavljanju na tržište kontrolira i nadzire kako bi se krajnjem potrošaču osiguralo da odgovara svim podatcima koji su navedeni na pakiranju, odnosno na certifikatima. Neposredni cilj certifikacije je osigurati opskrbu poljoprivrednika i drugih korisnika poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom koji ima odgovarajući sortni identiteti, klijavost, čistoću i zdravstveno je ispravan, odnosno slobodan je od štetnih organizama. Kakvoća, odnosno kvaliteta poljoprivrednog reprodukcijskog materijala od izuzetne je važnosti za proizvodnju, budući da je kvalitetan poljoprivredni reprodukcijski materijal važan za uspješno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Sustav proizvodnje i stavljanja na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala propisan je direktivama Europske unije, tzv. marketinškim direktivama, koje se temelje na međunarodnim protokolima kako bi se osiguralo da je proizvodnja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, umnažanje i stavljanje na tržište ujednačena odnosno standardizirana u svim državama. 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive. Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal mogao stavljati na tržište mora pripadati sorti koja je registrirana, odnosno upisana u neku od sortnih lista. Cilj upisa u sortne liste je omogućiti jasnu identifikaciju sorti. Da bi se sorta registrirala, odnosno upisala u sortnu listu, mora proći određena testiranja koja provode nadležna tijela. Također, postoje određene razlike u upisu sorti sjemena od sorti sadnog materijala, te je ovim Zakonom dorađen postupak priznavanja i održavanja istih. Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, predloženi Zakon propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa. Nadalje, poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno nadzora u proizvodnji. Certifikacija proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala temelji se na međunarodnim metodama, odnosno shemama, kako bi se osigurala koherencija materijala namijenjenog za domaće i međunarodno tržište. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji je namijenjen izvozu, prvenstvo sjeme koje se proizvodi prema međunarodnoj OECD Seed Schemes, može se nakon proizvodnje izvesti, ali i ostati na tržištu Republike Hrvatske, budući se OECD certifikatima osigurava identična proizvodnja kao ona propisana tzv. marketinškim direktivama. U proizvodnji poljoprivrednog reprodukcijskog materijala posebnu pažnju potrebno je posvetiti štetnim organizmima koji smanjuju kvalitetu istoga, te je stoga potrebno propisati da se za štetne organizme primjenjuju odredbe propisa kojima se regulira područje biljnog zdravstva. Također, po pitanju genetski modificiranih organizama primjenjuje se propisi kojima se regulira navedeno područje. Kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno Europske unije, uspostavljen je sustav ekvivalence, odnosno istovrijednosti. Na razini Europske unije, za sjeme se dodjeljuje ekvivalenca na razini Vijeća i Parlamenta na temelju Odluke 2003/17/EZ od 16. prosinca 2002. o jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u trećim zemljama na sjemenskim usjevima i o jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama, dok je za sadni materijal sustav ekvivalence na samim državama članicama. Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, ovim Prijedlogom zakona uvodi se pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme morati će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena kao dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama (biljnih patogena, štetnika, korova) u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Nadalje, upis i vođenje Upisnika dobavljača sjemena, sadnog materijala i uzorkivača kao i sve upravne postupke vezane za navedene upisnike preuzima Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kao nadležno tijelo za certifikaciju. Upisnik laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskoga materijala vodit će Ministarstvo poljoprivrede. Također, omogućuje se donošenje određenih nacionalnih sortni lista čiji će se poljoprivredni reprodukcijski materijal moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, te na taj način omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti koji se sada nalaze pohranjene u banku biljnih gena. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu će, na osnovu provedenih poljskih pokusa, izrađivati opisne sortne liste kako bi poljoprivrednicima olakšati odabir materijala za sjetvu i sadnju. Donošenjem ovoga Zakona, prvenstveno će se osigurati sljedeće: - prenošenje odredbi tzv. marketinških direktiva vezanih uz proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala - nadležna tijela, postupanje i zadaće nadležnih tijela u proizvodnji i stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala - proizvodnja kvalitetnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u skladu sa EU pravilima i međunarodnim normama certificiranja - provedba aktivnosti vezanih uz banku biljnih gena kroz Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora - upis i vođenje Upisnika dobavljača, uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskoga materijala - registracija i upis sorti u sortne liste - upravni i inspekcijski nadzor - financiranje, naknade i odštete - prekršajne odredbe i - prijelazne i završne odredbe. 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Predloženim odredbama ovoga Prijedloga zakona osigurava se prenošenje odredbi tzv. marketinških direktiva, proizvodnja i stavljanje na tržište kvalitetnog i zdravstveno ispravnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorti koje su upisane na neke od sortnih lista.