II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18. i 17/20., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području tržišta kapitala. Novine i dorade koje donosi ovaj Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, posebno u dijelu prenošenja Direktive (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5. 12. 2019.) (u daljnjem tekstu: IFD) i osiguravanja provedbe Uredbe (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5. 12. 2019.) (u daljnjem tekstu: IFR). IFD-om i IFR-om te Prijedlogom zakona propisuju se posebni bonitetni zahtjevi za inicijalni kapital investicijskih društava, nadzorne ovlasti i instrumenti za bonitetni nadzor investicijskih društava koje provode nadležna tijela te zahtjevi za objavljivanje za nadležna tijela u području bonitetnih propisa i nadzora. Nadalje, u odnosu na postojeći zakonodavni okvir uvode se pojednostavljeni zahtjevi za investicijska društva i nadležna tijela radi ocjene adekvatnosti aranžmana i postupaka kako bi se osiguralo postupanje investicijskih društava u skladu s odredbama IFD-a i IFR-a, a obzirom da u trenutno važećem zakonodavnom okviru nije adekvatno prepoznata činjenica različite rizičnosti kreditnih institucija i investicijskih društava, na koja su se primjenjivala ista pravila. Uređena je i razmjena informacija i poslovna tajna, revidirana su pravila o korporativnom upravljanju i primicima kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje investicijskih društava i njihovo osoblje spriječilo u preuzimanju prekomjernih rizika. Prijedlog zakona propisuje jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje investicijsko društvo obavlja; s obzirom na propisane zahtjeve iz važećeg Zakona, ne predviđa se povećanje inicijalnog kapitala za investicijska društva koja trenutno posluju na području Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) dodjeljuju se sve ovlasti u provođenju bonitetnog nadzora investicijskih društava, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu u slučaju da kapital kojim ono raspolaže ne pokriva sve rizike kojima je investicijsko društvo izloženo. Uvažavajući načelo razmjernosti, Prijedlog zakona, kao i IFD i IFR, predviđa i isključenje primjene pojedinih zahtjeva o sustavima upravljanja te politikama i postupcima primitaka na mala i međusobno nepovezana investicijska društva. Prenose se i odredbe koje uređuju izdavanje odobrenja društvima iz treće zemlje kao i odredbe koje se odnose na pružanje usluga na isključivu inicijativu klijenta od strane društava iz trećih zemalja, što je posebno važno u kontekstu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Prijedlogom zakona prenose se i odredbe Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.) koje se odnose na provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskog društva. Nadalje, Prijedlogom zakona prijenose se odredbe Direktive (EU) 2019/2177 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 27. 12. 2019.) kojima se mijenja režim izdavanja odobrenja i nadzora nad pružateljima usluga dostave podataka. Ovlast licenciranja i nadzora nad značajnim pružateljima usluga dostave podataka sukladno Uredbi (EU) 2019/2175 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i Uredbe (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava (Tekst značajan za EGP) prelazi u nadležnost Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (u daljnjem tekstu: ESMA), a organizacijski uvjeti za pružanje tih usluga propisuju se Uredbom (EU) 600/2014, a ne više nacionalnim zakonodavstvom. Međutim, na nacionalnoj razini i dalje se licenciraju i nadziru pružatelji usluga dostave podataka (APA - ovlašteni sustav objavljivanja i ARM – ovlašteni mehanizam izvještavanja) čije poslovanje nije od velikog prekograničnog značaja. Nadalje, Prijedlogom zakona prenosi se i odredba Direktive (EU) 2020/1504 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 347, 20. 10. 2020.) koja predviđa izuzeće od primjene zakonskih odredbi na pružatelje usluga skupnog financiranja kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937. Prijedlogom zakona prenose se i odredbe Direktive (EU) 2021/338 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2021. o izmjeni Direktive 2014/65/EU u pogledu zahtjeva za informacije, upravljanja proizvodima i ograničenja pozicija, i direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/878 u pogledu njihove primjene na investicijska društva, radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 26. 2. 2021.). Ovom Direktivom izmijenjeni su određeni zahtjevi iz Direktive 2014/65/EU (MIFID II) i Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) te zahtjevi iz Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.) s ciljem ukidanja formalnih opterećenja te postizanja ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu, najviših standarda zaštite i prihvatljivih troškova ispunjenja zahtjeva za pružatelje investicijskih usluga. Mjere koje su obuhvaćene navedenim izmjenama Prijedloga zakona odnose se na postepeno ukidanje metoda komunikacije u papirnatom obliku, uvodeći pravilo elektroničke dostave podataka (osim u slučaju kada mali ulagatelj izričito zahtjeva dostavu u papirnatom obliku), ublažavanje zahtjeva u pogledu upravljanja proizvodima za obveznice s klauzulom o opozivu „make-whole“, olakšavanje poslovanja s profesionalnim ulagateljima i kvalificiranim nalogodavateljima u pogledu dostave informacija o troškovima, naknadama i pruženim uslugama. Investicijskim društvima se nadalje dopušta se da zajednički plaćaju pružanje usluga istraživanja i usluga izvršenja ako se istraživanje provodi nad izdavateljima čija tržišna kapitalizacija za tri kalendarske godine koje su prethodile istraživanju, izražena kotacijom na kraju godine, nije premašila 1 milijardu EUR. Osim navedenog, na osobe koje profesionalno trguju robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama, u svrhu izuzeća od primjene odredbi o izdavanju odobrenja za rad, omogućuje se da se uvjeti za izuzeće ostvare kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih elemenata, podložno jasno definiranim uvjetima koje će u obliku smjernica i delegiranog akta dati Europska komisija, umjesto do sada samo kvalitativnih testova. Isto tako, ograničenja pozicija primjenjuju se samo na robne izvedenice kojima se trguje na mjestima trgovanja i koje se smatraju ključnim ili značajnim robnim izvedenicama (one s otvorenim pozicijama od najmanje 300 000 jedinica tijekom razdoblja od jedne godine) i na ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore o takvim izvedenicama. Iz sustava ograničenja pozicija isključuju se sekuritizirane izvedenice. Dodatno, Prijedlogom zakona predlaže se privremena suspenzija izvješća koja mjesta trgovanja moraju omogućavati ulagateljima i drugim korisnicima o najpovoljnijem izvršenju naloga, obzirom da se pokazalo da su ista operativno opterećujuća, a podaci iz tih izvješća ulagateljima i drugim korisnicima ne omogućuju smislenu usporedbu na osnovi informacija koje sadržavaju, stoga su privremeno suspendirani do 27. veljače 2023. Radi interesa zaštite korisnika investicijskih usluga, Prijedlogom zakona propisuje se kako financijsku promociju (promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva, ponuda usluga investicijskog društva, savjetovanje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje nudi investicijsko društvo), osim reguliranih subjekata (investicijsko društvo i vezani zastupnik), mogu obavljati jedino tržišni posrednici. Tržišni posrednik koji radi samo financijsku promociju (bez pružanja financijskih usluga) ima ograničene zahtjeve registracije i uvjeta poslovanja, ali identične zahtjeve za fer prikazom informacija klijentima u odnosu na investicijsko društvo. Predloženim izmjenama izjednačavaju se uvjeti promidžbe u svezi ulaganja u financijske instrumente za sve koji izravno komuniciraju s potencijalnim ulagateljima, čime se podiže razina zaštite istih. Nadalje, Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje izdavanja odobrenja Agencije za statusne promjene, osnivanje podružnice izvan Republike Hrvatske, stjecanje udjela koji prelazi 25 % glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi kao i cjenika burze, zbog činjenice da je burza ključna institucija financijske infrastrukture. Isto tako, radi poticanja izdavatelja na uvrštenje novog izdanja već uvrštenih dionica, predlažu se izmjene koje burzi omogućuju da za više kotacije propiše obvezu uvrštenja novog izdanja, sankcije za slučaj kršenja tih obveza ali i obvezu dostave pravovremenih i transparentnih podataka iz kojih će ulagateljima i potencijalnim ulagateljima biti moguće jednostavno i točno utvrditi ukupni iznos temeljnog kapitala izdavatelja, vlasničku strukturu izdavatelje ukupan broj dionica izdavatelja izdanih s glasačkim pravima, te, ako je primjenjivo, ukupan broj dionica izdavatelja koje su izdane bez glasačkih prava. Prijedlog zakona sadrži odredbu kojom se, radi zaštite malih dioničara, dodatno uređuje postupak povlačenja dionica s uređenog tržišta. Sukladno Prijedlogu zakona, iznos pravične naknade i elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiran od strane neovisnog ovlaštenog revizora, izdavatelj mora u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti, najkasnije pet dana prije dana održavanja glavne skupštine na kojoj se odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu, a kako bi dioničari mogli donijeti informiranu odluku. Relaksiraju se Prijedlogom zakona obveze izvještavanja nefinancijskih drugih ugovornih strana o trgovanju s OTC izvedenicama prema Agenciji; u tom smislu, predlaže se umanjenje pragova za izvještavanje na način da se obvezom obuhvate samo značajne pozicije na one koji su sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama, pri čemu njihov ukupni (bruto) nominalni iznos prelazi 300.000.000,00 kuna (do sada je bio kriterij 50.000.000,00 kuna) te one koji su imali otvorene pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 1.000.000.000,00 kuna (do sada je bio kriterij 100.000.000,00 kuna). Predlaže se ukinuti obvezu izdavatelja vezano za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica, s obzirom da se u praksi pokazalo da se istom ne postiže dodatna transparentnost, a ista predstavlja administrativno opterećenje za izdavatelje. Predlaže se propisivanje donošenja deklaratornog rješenja Agencije kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene te da je postupak nadzora okončan u slučaju da su nakon rješenja o utvrđenim nezakonitostima i nepravilnostima iste otklonjene, kako bi se subjektu nadzora osigurala pravna sigurnost vezano za završetak postupka nadzora Agencije. Zaključno, ovim Prijedlogom zakona osigurava se daljnje pravno uređenje/usklađenje hrvatskog tržišta kapitala s pravnom stečevinom Europske unije i europskim standardima.