II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM Zakon o zaštiti novčarskih institucija stupio je na snagu u svibnju 2015. Ovim Zakonom propisuju se mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija, mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama te nadzor nad njegovom provedbom. Svrha ovoga Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se ovim Zakonom uređuju Praćenjem imovinskih kaznenih djela tijekom posljednjih nekoliko godina uočen je trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem odnosno „fizičkih“ napada na bankomate. Tako je 2018. počinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega osam eksplozijom plina, a jedno uporabom eksploziva. U 2019. počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 22 eksplozijom plina. Do 1. studenog 2020. počinjeno je 36 kaznenih djela teške krađe odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate, od čega 34 eksplozijom plina ili eksploziva. U Republici Hrvatskoj ima oko 5.850 bankomata i njihov broj je u porastu, a njihova zaštita propisana je Zakonom o zaštiti novčarskih institucija. Zaštita bankomata dijeli se na zaštitu internih bankomata (onih smještenih u poslovnicama banaka) i eksternih bankomata (izvan poslovnica banaka, u drugim pravnim osobama, na javnim površinama i dr.). Bankomati su postali najrašireniji izvor gotovog novca u Republici Hrvatskoj (oko 4.600 eksternih i 1.250 internih bankomata), a trenutna zaštita propisana važećim Zakonom ne pruža odgovarajući stupanj sigurnosti za osobe i imovinu. Bankomati su u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima te na otvorenim prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi, a kako je uočen porast broja napada, ukazuje se da fizički napadi na bankomate predstavljaju sve veću potencijalnu ugrozu za sigurnost ljudi, života i imovine. Uz navedene faktore rizika, u predstojećem razdoblju uočavaju se dodatni faktori rizika uvođenjem eura kao službene valute, pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj. Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u uređaje, što trenutno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Primjerice, uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca, od 2007. do danas gotovo su iskorijenjena kaznena djela razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki. U konačnici, ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva. S obzirom da postoje određena preventivna i provjerena rješenja kojima bi se kao tehničkim mjerama postigla veća efikasnost u zaštiti bankomata i time prevenirala kaznena djela provala u bankomate, potrebno je nadopuniti postojeće mjere zaštite propisane važećim Zakonom. Uspostava mjere ugradnje sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisit će o kategorizaciji bankomata sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti u kojima će se procijeniti rizik s obzirom na visinu ugroze koja ovisi o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja i drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima ugroze. Uspostava mjera u eksterne bankomate mora biti obvezatna za sve eksterne bankomate bez iznimke, s obzirom na činjenicu da je više od 95% kaznenih djela počinjeno na eksternim bankomatima. Procjena je da bi se potpuna implementacija propisanih mjera mogla dovršiti u roku od pet godina od dana stupanja ovoga Zakona na snagu, što bi preraspodijelilo i olakšalo ukupan trošak njihovog uvođenja. Posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona Ovim Zakonom propisao bi se suvremeni način zaštite bankomata, koji je usmjeren na zaštitu novca. Dosadašnje mjere zaštite koje su bile usmjerene na zaštitu uređaja (video nadzor, detektori otvaranja vrata sefa, vibracijski detektori, mehaničke mjere) nisu dale dovoljno dobre rezultate, iako imaju korisnu preventivnu ulogu. Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postići će se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, a posredno povećanom sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude).
