II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja Djelatnost socijalnog rada po prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2012. godine. Razvojem znanosti socijalnog rada te uvidom u dokumente Međunarodne federacije socijalnih radnika javlja se potreba za usklađivanjem odredbi kojima se uređuje djelatnost socijalnog rada s definicijom socijalnog rada odobrenom od strane Generalne skupštine Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodne udruge škola socijalnog rada (IASSSW) 2014. godine te uslugama uređenim u sustavu socijalne skrbi. Prioritetni ciljevi donošenja Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16/19.) - u daljnjem tekstu: Zakon, bili su poboljšanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osiguravanje potrebne razine stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada kao i stvaranje preduvjeta u funkciji podizanje kvalitete stručnih kompetencija istih. Zakon je stupio na snagu 23. veljače 2019. Navedenim Zakonom odredbe su usklađene s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15. i 70/19.). Prema godišnjem statističkom izvješću za 2019. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je pravni slijednik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno ukupno 1.569 socijalnih radnika - 1.491 na poslovima socijalnih radnika (1.349 socijalna radnika VSS, 142 VŠS) te 78 na poslovima odgajatelja. Prema podacima Komore, ista je izdala 2.654 rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, te je u Imenik upisano 2.637 osoba (2.239 osoba u Imenik magistara socijalnog rada, 161 osoba u Imenik magistara socijalne politike te 254 osobe u Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada), što ukazuje da je 59,5 % socijalnih radnika upisanih u imenike obavljalo djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi. Također, ukupno je 87 osoba podnijelo zahtjev Komori za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik. 25. travnja 2020. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20.) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. Slijedom navedenog, uočena je potreba za izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojima će se isti, između ostalog, uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15., 70/19. i 47/20.), Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07. i 118/12.), Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.) kao i sa ostalim zakonima o reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi. Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Hrvatske komore socijalnih radnika. b) Osnovna pitanja koja treba urediti zakonom Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjete stjecanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada uređuje se na način da se ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, budući ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Poslovna sposobnost se dokazuje i kod zasnivanja radnog odnosa pa nema potrebe opterećivati sustav dodatnim administrativnim potvrdama. Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom radniku prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga se uvodi odredba o prestanku članstva u Komori kao disciplinska mjera. Ukida se mogućnost polaganja ispita stručnih znanja i kompetencija pri Komori radi ujednačavanja uvjeta za pristup reguliranim profesijama u području socijalne skrbi. Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, te također da Komora jednom godišnje utvrđuje visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje ministarstvo. Propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili nedonošenja odluke. Jasnije su propisane obveze predsjednika Komore prilikom upućivanja godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Skupštini, te razlozi za razrješenje. Također, odredbe vezane uz pravo i obvezu stručnog usavršavanja usklađene su s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Nadalje, odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Cilj donošenja ovoga zakona je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore. Donošenjem ovoga zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.