II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Ocjena stanja Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda („Narodne novine“, br. 109/07., 132/07., 51A/13., 152/14. i 118/18.); (u daljnjem tekstu: Zakon) na snazi je od 1. studenoga 2007. Zakonom je uređena plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, pravni status, način upravljanja vodnim putovima i lukama unutarnjih voda, materijalno-pravni odnosi glede plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i ugovaranje prijevoza, plovidbene nesreće, ustroj i rad lučkih kapetanija i nadzor te druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda. Također, Zakonom je uređeno kontinuirano upravljanje vodnim putovima obavljanjem javne službe kojom se osigurava sigurnost plovidbe. Poslovi ove javne službe obuhvaćaju gradnju, tehničko unaprjeđenje i prometno-tehničku modernizaciju vodnih putova, njihovo tehničko održavanje te osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda kao i kontrolu i nadzor stanja plovnog puta na unutarnjim vodama Republike Hrvatske. Zakon je od stupanja na snagu četiri puta mijenjan i nadopunjavan. Dosadašnja provedba Zakona pokazala je određene nedostatke te potrebu donošenja novoga Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda kojim bi se neka pitanja podrobnije uredila te otklonile postojeće nedoumice i kolizije u odnosu na druge važeće propise. Stupanjem na snagu Zakona o lučkim kapetanijama („Narodne novine“, broj 118/18.) te Zakona o koncesijama („Narodne novine“, br. 69/17. i 107/20.) utvrđena je nužna potreba donošenja novoga zakona radi njegovog usklađivanja s navedenim zakonima kako se ne bi dogodilo dvojako zakonodavno uređenje iste problematike u različitim zakonskim rješenjima odnosno kako bi se izvršilo usklađivanje ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske. Također, zbog obveze Republike Hrvatske da u nacionalni zakonodavni okvir preuzme pravnu stečevinu Europske unije, potrebno je u novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda implementirati odnosno transponirati odredbe slijedećih Direktiva: – Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 304, 27. 11. 1996.) – Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30. 9. 2005) – Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 259, 2. 10. 2009.) – Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16. 9 2016.), kako je posljednji puta izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1308 od 28. travnja 2021. o izmjeni priloga I. i II. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izmjene popisa unutarnjih plovnih putova Unije i minimalnih tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte (SL L – Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 27. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 02. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6, 10. 1. 2020.). Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Ovim Prijedlogom zakona uređuju se područja i instituti bitni za učinkovitije i kvalitetnije obavljanje poslova vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske. Ovakvim novim zakonskim uređenjem u pravnom sustavu Republike Hrvatske vrši se usklađivanje važećih nacionalnih propisa te implementacija EU propisa, i to na način da se ovim Prijedlogom zakona: - ujednači stručna terminologija iskazana kroz definicije pojedinih pojmova u skladu s terminologijom sadržanom u propisima Europske unije, - posebice redefinira pojam „plovilo“ koji je do sada bio uzrok brojnih nedoumica i problema u praksi, a s tim u vezi precizno se definira brod s jasnim razlikovanjem od ostalih vrsta plovila, - poboljšano normativno uredi problematika na unutarnjim vodama, smanje administrativna opterećenja i pojednostavne procedure usklađene s propisima Europske unije te drugim nacionalnim propisima, - jasno definiraju poslovi sigurnosti plovidbe unutarnjim vodama, riječnog prijevoza, zaštite voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, te pitanja u vezi s vađenjem brodova izvan luka, - podrobnije i detaljnije regulira problematika istraga plovidbenih nesreća i nezgoda, postupci zaštite i spašavanja putnika s brodova, pitanja odgovornosti brodara - potpuno uredi područje koje se odnosi na posadu broda unutarnjih voda u smislu uvjeta i načina stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade, - propišu odredbe o zapovjednicima na pojedinim vrstama plovila, uredi delegiranje odgovornosti sa zapovjednika na brodara u iznimnim slučajevima kada zapovjednik plovila nije u mogućnosti ovlašteno postupati po propisanoj proceduri, - propišu sve obvezne isprave i knjige broda s akcentom na značaj brodskog dnevnika, način njihovog vođenja i ovjere podataka sukladno europskim direktivama, te utvrde potrebni podaci koji se trebaju u iste unositi, - dodatno razrade odredbe o ustanovama za obrazovanje i izobrazbu brodaraca i tako stvore pretpostavke za rješavanje radnopravnog statusa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) brodaraca koji plove u međunarodnoj plovidbi, - urede pitanja posredovanja pri zapošljavanju brodaraca po uzoru na pomorce, a u skladu s međunarodnim propisima, - propiše osnova kako bi se ostvarile pravne pretpostavke za izradu i vođenje evidencija o svjedodžbama brodaraca na razini Europske unije a time i izvrši uključivanje i objedinjavanje podataka o brodarcima i njihovim osobnim ispravama u postojeće evidencije koje Ministarstvo već vodi za pomorce i tako ostvari cilj da se u postojećim evidencijama nalaze svi objedinjeni podaci pomoraca i brodaraca na jednom mjestu, - propišu odredbe o državnoj pripadnosti, identifikaciji te upisu i brisanju objekata unutarnje plovidbe, kako bi se ostvarile pravne pretpostavke za stvaranje jedinstvenog upisnika brodova Republike Hrvatske koji već postoji za pomorske objekte čime bi se omogućilo spajanje upisnika brodova unutarnje plovidbe koji se još vodi u papirnatom obliku s upisnikom pomorskih objekata koji se vodi u elektronskom obliku, dakle uspostavlja se jedinstveni upisnik pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe, - propišu odredbe o utvrđivanju tehničke ispravnosti brodova, plutajućih objekata i čamaca i tako usklade s direktivama i Tehničkim pravilima za certifikaciju broda te drugim međunarodnim propisima, sporazumima i ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, - dodatno uredi problematika o raspremi broda koja je u dosadašnjoj praksi izazivala brojne probleme, - uredi problematika skelskih prijelaza i skela jer njihova dosadašnja normiranost nije pružala jasnu osnovu potrebnog pravnog uređenja, - dodatno razrade odredbe o vodnim putovima s namjerom i ciljem da se otklone uočene nedoumice i preciziraju problemi te uskladi terminologija s pojmovima utvrđenim propisima Europske unije, - redefinira problematika o nadzoru i upravljanju vodnim prometom te Riječnim informacijskim servisima i u cijelosti uskladi sa zahtjevima iz Direktive 2005/44 Europskog parlamenta i vijeća o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici, - pravno reguliraju postojeća stanja na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, koja do sada nisu uopće bila pravno uređena – problematika pristana, privezišta, sidrišta, zimovnika i obavljanje prijevoza putnika čamcem, poslovi iznajmljivanja čamaca i dr., - u dijelu luka unutarnjih voda uvede novi razvrstaj pristaništa s obzirom na njihovu namjenu – uvodi se pojam pristaništa za osobne potrebe korisnika i luka za posebne namjene, zatim mijenja se dosadašnja definicija pojma turističkih pristaništa, - dodatno dopune i razrade odredbe o redu u lukama unutarnjih voda s ciljem poboljšanja sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima, - propiše postupak otvaranja pristaništa koja se otvaraju na zahtjev pravne ili fizičke osobe kao i mogućnost otvaranja privremenog pristaništa za osobne potrebe korisnika, - regulira nadležnost lučkih kapetanija za odlučivanje o zahtjevu za otvaranje tovarišta na unutarnjim vodama, - definiraju pojmovi sidrišta te utvrđuje njihova opća i posebna namjena, zatim privezišta, njihova namjena i upravljanje. Novi pojmovi predstavljaju prilagodbu potrebama koje su se pojavile u praksi, - omogući kod definiranja lučkih područja da se lučko područje može nalaziti na području više općina, gradova i županija, - propiše mogućnost obavljanja sporednih gospodarskih djelatnosti koji su manjeg značaja a obavljaju se unutar maksimalno 20 m2 lučkog područja za koje nije potrebna koncesija, - povećaju najdulji rokovi na koje se mogu dati koncesije za lučke usluge, koji predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama, - jasnije reguliraju postupci zakupa, najma, prava služnosti i prava građenja na području javnog vodnog dobra u lučkom području, - propišu odredbe o državnim potporama radi zakonske osnove ispunjavanja uvjeta pod kojima bi brodari mogli na ovaj način imati poticaje u razvoju i djelovanju, - propišu odredbe o tegljenju, potiskivanju i drugim plovidbenim poslovima, odgovornosti i izvan ugovornoj odgovornosti brodara u skladu s odredbama o sigurnosti plovidbe i drugima pozitivno-pravnim propisima, - detaljnije uredi pitanja brodarskih agenata radi otklanjanja dosadašnjih nedoumica i prijepora u praksi, - uskladi poglavlje koje se odnosi na lučke kapetanije i inspekcijski nadzor sa Zakonom o lučkim kapetanijama čime bi se otklonile suprotnosti i dosadašnje kolizije uređenja iste problematike u različitim zakonskim rješenjima, - propišu odredbe o vađenju potonulih stvari i uklanjanju objekata unutarnje plovidbe s vodene površine u unutarnjim vodama i lukama Republike Hrvatske prema rješenjima i iskustvima propisanim Pomorskim zakonikom i praksi lučkih kapetanija na moru i na unutarnjim vodnim putovima, - detaljnije uredi i razradi pitanja supsidijarne primjene Pomorskog zakonika s obzirom da se pojedini međunarodni propisi iz područja pomorstva (odredbe Atenske konvencije), sadržani u Pomorskom zakoniku, ne mogu više primjenjivati u unutarnjoj plovidbi, - i na kraju, prekršajnim odredbama korigira i izbjegne mogućnost da se za jedan prekršaj, koji je drugačije opisan, izreknu različite kazne, kao što je bio slučaj prema važećem Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, te da se pojedine radnje više ne smatraju prekršajima kao i da se visine zapriječenih kazni svedu u realnije okvire utemeljene na dugogodišnjoj praksi. Sukladno Zakonu o lučkim kapetanijama prekršajne postupke rješava stručna osoba kao pojedinac umjesto dosadašnjih vijeća za prekršaje kao kolektivnih tijela. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ovim Prijedlogom zakona želi se poboljšano normativno urediti problematiku na unutarnjim vodama, smanjiti administrativna opterećenja i pojednostavniti procedure te uskladiti odredbe ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije. U tom pogledu, uspostavit će se suvremeni zakonski okvir usklađen s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj za efikasniju organizaciju upravljanja poslova od javnog i općeg interesa, te poslova od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u segmentu vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, unapređenja funkcioniranja luka i pristaništa unutarnjih voda u kontekstu razvoja i davanja koncesija koje predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama kao preduvjet za održivi razvoj unutarnje plovidbe i gospodarskih djelatnosti vezanih uz unutarnje vode. Također, ovim se Prijedlogom zakona ostvaruje namjera da se upravno i administrativno poslovanje u unutarnjoj plovidbi objedini s uređenim i već u funkciju stavljenim rješenjima u pomorstvu kao što su evidencije brodaraca, brodarskih knjižica, svjedodžbi, stručnih ispita, upisnika plovila i slično. Prijedlog zakona će svakako imati određene učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika putem izdavanja elektroničkih isprava u smislu pojednostavljenja i ubrzavanja postupaka dobivanja istih te u smislu i samih umanjenih troškova pribavljanja istih. Isto tako, propis će imati neke manje učinke i na mikro poduzetnike zbog propisivanja mogućnosti odnosno osnove za dobivanja različitih potpora brodarima unutarnje plovidbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske, koje bi u konačnici trebale dovesti do obnove flote i razvoja brodarstva na unutarnjim vodama. Što se pak tiče administrativnih rasterećenja koje će propis donijeti, ona će se osiguravati kroz usklađivanje ovoga propisa sa Zakonom o lučkim kapetanijama jer će se do sada razdvojene funkcije sigurnosti plovidbe (razni operativni, stručni, inspekcijski i upravni poslovi) na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama uskladiti i objediniti kroz jedinstveni administrativni sustav, čime će se osigurati efikasnija, ekonomičnija i kvalitetnija usluga građanima i gospodarskim subjektima. Ne očekuju se bilo kakvi negativni učinci nakon donošenja ovoga Zakona.
