II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije (u daljnjem tekstu: EMU) čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska preuzela je putem Ugovora o pristupanju obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. U cilju ispunjenja preuzete obveze, u listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, donio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura, koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II). Nakon toga, u srpnju 2020. godine, u jeku borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, Republika Hrvatska ispunila je i formalne kriterije za sudjelovanje u mehanizmu ERM II, što je svojim dokumentom potvrdila Europska komisija. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, u kojemu je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi. Dakle, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete, kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Zakonodavni okvir na kojem se temelji uvođenje eura u Republici su tri pravna akta koje je 12. srpnja 2022. usvojilo Vijeće EU. To su Odluka Vijeća o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., Uredba o izmjeni uredbe 974/98 u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj od 1. lipnja 2022. i Uredba o izmjeni uredbe 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku. Uz to, najvažniji detalji i aktivnosti utvrđeni su u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zakon o uvođenju eura). Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadržavaju odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom. S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. rujna 2021. donijela Zaključak u kojemu je, s ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.). Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, broj 121/14., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 2014. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2015., te nije mijenjan niti dopunjavan. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) izrađen je zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.