II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakonom o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 138/20., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005., propisano je tko su porezni obveznici, način utvrđivanja porezne osnovice, porezne stope, mogućnosti korištenja poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja, rokovi, način plaćanja poreza i drugo. Porezne olakšice koje su državne potpore propisane su posebnim propisima i to Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu („Narodne novine“ br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) Zakonom o poticanju ulaganja („Narodne novine“, broj 63/22.) i Zakonom o državnoj potpori za istraživačko- razvojne projekte („Narodne novine“, broj 64/18.). Zakon je usklađen s Direktivama EU koje uređuju oporezivanje dobiti. Od početka porezne reforme odnosno poreznog i administrativnog rasterećenja od 2016. snižena je porezna stopa poreza na dobit s 20 % na 18 % za porezne obveznike koji ostvaruju prihode iznad 3 milijuna kuna, a za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna snižena je na 12 %. Međutim, već 2019., dakle s primjenom od 2020., podignut je prag za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 % s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Konačno za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna od 2021. godine snižena je porezna stopa s 12 % na 10 %. Također je smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12 % na 10 % te za nastupe inozemnih izvođača s 15 % na 10 %. Nadalje, obzirom na potrebu pojednostavljenja poreznog sustava i obvezu očuvanja prihoda proračuna ukinuta je privremena olakšica za reinvestiranu dobit te olakšica za jedinice lokalne samouprave II. skupine. Kako bi se što više prilagodili potrebama poreznih obveznika 2017. uvedeno je „novčano načelo” odnosno način utvrđivanja porezne osnovice po principu „plaćeno – naplaćeno“ i to za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna, a izmjenama propisa iz 2019. taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Uvedena je mogućnost utvrđivanja porezne osnovice za neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnosti ako ostvaruju prihod od te djelatnosti do 230 (300) tisuća kuna, a izmjenama propisa iz 2019. taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Za obvezni prelazak s dohotka na dobit od 2020. jedini uvjet je ostvarivanje prihoda iznad 7,5 milijuna kuna. Također je u potpunosti izvršeno usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016.) te Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (SL L 144, 7.6.2019.), a kojima je cilj spriječiti premještanje dobiti. Od 2019. za potrebe obračuna poreza po odbitku primjenjuje se EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe. Pored navedenoga, tijekom 2020. nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, propisano je isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima. Kako bi se potaknulo brže i efikasnije provođenje otpisa dugova građanima i poduzetnicima od strane kreditnih institucija, propisan je jednostavniji postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda otpisa. Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L 162, 19.6.1997.), Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L 139, 11.5.1998.) i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro (SL L 359, Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 2021. donijela je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.). Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se izmjena odredbi povezanih s kunom radi uvođenja eura. Ovim Prijedlogom zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
