II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakonom o odvjetništvu („Narodne novine“, br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09. i 18/11.) uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Izradi ovoga Zakona pristupilo se radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013, Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, Direktivom Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te 77/249/EEZ: Direktivom Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga. Navedeno usklađivanje provodi se sukladno obrazloženom mišljenju Europske komisije upućenom Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od 2. srpnja 2020. (Povreda br. 2017/4067). Ujedno se ovim Zakonom provode mjere Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, prihvaćenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. godine te Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021. Trenutno važeći Zakon o odvjetništvu potrebno je izmijeniti radi omogućavanja lakšeg obavljanja odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije te omogućiti odvjetnicima iz država članica Europske unije lakše obavljanje odvjetništva u Republici Hrvatskoj. Izmjenama i dopunama ovoga Zakona olakšat će se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske. Iz navedenih se razloga ovim Zakonom propisuje mogućnost da podružnice odvjetničkih društava iz država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj pružaju pravne usluge koje uključuju i usluge savjetovanja o pravu Republike Hrvatske, ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog ureda i nemogućnost da odvjetničko društvo bude osnivač drugog odvjetničkog društva, uvodi se mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom, ukidaju se prekomjerni zahtjevi prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika te kod poduzimanja pojedinih radnji (sloboda pružanja usluga) u okviru obavljanja odvjetničke službe, a ukidaju se i osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda. Također, Zakonom se uređuje način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz država članica Europske unije te im se omogućuje osnivanje odvjetničkih društava i zajedničkih odvjetničkih ureda s odvjetnicima iz Republike Hrvatske i odvjetnicima iz druge države članice Europske unije. Radi usklađenja s važećim kaznenim zakonodavstvom ovim se Zakonom mijenjaju odredbe o zastari disciplinskog progona odvjetnika te odredbe o nagradi za rad odvjetnika na teret proračunskih sredstava i u zastupanju djece žrtava kaznenih djela. Kako bi se osigurala odgovarajuća sudska zaštita prava odvjetnika u disciplinskim postupcima, propisuje se pravo izjavljivanja priziva protiv svih osuđujućih odluka, a odredbe o osnovama mirovanja odvjetničke službe dopunjuju se za slučaj više sile i drugih izvanrednih događaja, koja je potreba utvrđena s obzirom na faktičnu nemogućnost obavljanja odvjetničke službe nakon izvanrednih okolnosti tijekom ožujka 2020. i nastalih oštećenja odvjetničkih ureda. Nadalje, kao osnova prestanka prava na obavljanje odvjetništva dodana je i smrt odvjetnika. Zakonom se propisuje i uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi sudjelovanja u elektroničkoj komunikaciji, a sukladno procesnim propisima te se u tekstu cijelog Zakona o odvjetništvu provodi terminološko usklađivanje s izričajem članka 27. Ustava Republike Hrvatske, koji definira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu. Posebno se ističe dužnost odvjetnika na kontinuirano stručno usavršavanje, prema programu i načinu provedbe koje utvrđuje Komora. Konačno, zbog stupanja na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.) bilo je potrebno propisati terminološko usklađenje teksta važećeg Zakona o odvjetništvu u odnosu na nadležno ministarstvo odnosno nadležnog ministra.
