II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja Zakon o koncesijama (u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u Hrvatskome saboru na sjednici održanoj 30. lipnja 2017. te je objavljen u Narodnim novinama, broj 69/17. Zakon je donesen u cilju usklađivanja s Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (u daljnjem tekstu: Direktiva). Zakonom se uređuje postupak davanja koncesija, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima davanja koncesije, politika koncesija, te druga pitanja u vezi s koncesijama, dok se posebnim („sektorskim“) zakonima uređuju posebna pitanja vezana za koncesije koje se daju za djelatnosti i u područjima uređenima tim Zakonom. Europska komisija provela je evaluaciju prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo pa je putem Službene opomene - povreda br. 2018/2269 obavijestila Republiku Hrvatsku o rezultatima evaluacije te izrazila svoje nedoumice i pitanja koja su se nametnula prilikom provjere usklađenosti. Republika Hrvatska poslala je odgovor u zadanom roku, a budući da se u pojedinim segmentima utvrdilo neodgovarajuće, odnosno nepotpuno prenošenje odredbi Direktive, pristupilo se izradi ovoga Prijedloga zakona kojim se predlažu ispraviti sve neusklađenosti. U Službenoj opomeni, između ostalog, je utvrđeno neodgovarajuće prenošenje definicije gospodarskog subjekta koja mora biti interpretirana široko, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 49 Direktive. Utvrđena je potreba za preciznijim odredbama o sukobu interesa osoba uključenih u postupak davanja koncesije te svih koji mogu utjecati na tijek postupka davanja koncesija na način da se iste povezuju sa Zakonom o javnoj nabavi. Glede onih dijelova odredbi Direktive koje nisu izrijekom prenesene u Zakon, osim općim upućivanjem na Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16) koje je navedeno u članku 2. Zakona, u pojedinim pitanjima potrebno je jasnije odrediti koje odredbe Zakona o javnoj nabavi bi se trebale primjenjivati. b) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom U cilju usklađivanja s Direktivom predlaže se izmjena definicije gospodarskog subjekta koja se propisuje detaljnije, nadalje se detaljnije propisuju odredbe o sukobu interesa osoba uključenih u postupak davanja koncesije te svih koji mogu utjecati na tijek postupka davanja koncesija. Direktiva predviđa davanje koncesija između javnih subjekata (in-house) što Zakonom nije predviđeno. Opravdanost neprenošenja odredbi Direktive potrebno je osigurati kroz zakonsko propisivanje da davatelj koncesije ne daju koncesije međusobno. S obzirom na to da Direktiva o koncesijama predviđa niz odredbi o davanju koncesija u području obrane i sigurnosti, a sustav koncesioniranja u Republici Hrvatskoj davanje koncesija u području obrane ne predviđa, opravdanost neprenošenja tih odredbi Direktive potrebno je osigurati kroz zakonsko propisivanje zabrane davanja koncesije u području obrane i sigurnosti. Preciziraju se mogućnosti za izmjenu ugovora o koncesiji na način da se briše mogućnost da Hrvatski sabor može zahtijevati izmjenu ugovora o koncesiji ako to zahtjeva interes Republike Hrvatske. Predlaže se brisanje navedene odredbe s obzirom na to da je kao takva preopćenita jer se ne definira što bi bio interes Republike Hrvatske, a da već nije propisan stavkom 1. istog članka koji propisuje da Hrvatski sabor može izmijeniti ugovor o koncesiji kada se utvrdi da je ugrožena nacionalna sigurnost i obrana države, okoliš ili ljudsko zdravlje. Ova odredba bila je sadržana i u Zakonu o koncesijama (Narodne novine, broj 143/12), i nikada nije konzumirana. Nadalje se detaljnije propisuje način izračuna nove procjene vrijednosti koncesije prilikom izmjene ugovora o koncesiji te se dodatno preciziraju odredbe o prijenosu koncesije te mogućnosti osnivanja založnog prava, uz suglasnost davatelja koncesije. Jasnije se određuje postojanje mogućnosti podugovaranja koje je propisano liberalnije od odredbi Zakona na način da uvjeti za podugovaranje više nisu zakonski propisani već su prepušteni slobodnim tržišnim uvjetima dok se i dalje zakonski propisuju uvjeti za sklapanje ugovora o potkoncesiji. Dodatno se definira što čini ukupni prihod koncesionara na način da se prihod koji ostvari podugovaratelj ili potkoncesionar od djelatnosti koju obavlja na temelju podugovora ili ugovora o potkoncesiji zbraja se u ukupan prihod koncesionara na koji se obračunava naknada za koncesiju. Mogućnost za sklapanje ugovora o potkoncesiji definira se u okviru dokumentacije za nadmetanje, tako da je budući koncesionar unaprijed upoznat s područjima u kojima je moguće sklopiti ugovor o potkoncesiji, pritom primjenjujući odredbe ovoga zakona i drugih posebnih zakona koji uređuju pojedino područje koncesioniranja. Konačno, uočene su i odredbe koje je bilo potrebno doraditi radi jasnoće te nomotehničkih i jezičnih ispravaka, a u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja. Donošenjem ovoga Prijedloga zakona prenosi se zakonodavstvo Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, odnosno isto se usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Ujednačavanjem i poboljšavanjem određenih odredbi Zakona o koncesijama unapređuje se transparentnost, jasnoća postupanja i zaštita tržišnog natjecanja u postupku davanja koncesije te se u konačnici unapređuje hrvatski pravni okvir poslovanja.
