II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 133/12. i u svom najvećem dijelu stupio je na snagu 1. siječnja 2013. Fiskalizacija pretpostavlja skup mjera kojima se na području Republike Hrvatske uvodi nadzor nad izdavanjem računa koji se naplaćuju u gotovini, a provedba postupka fiskalizacije uređena je Zakonom s ciljem povećanja financijske discipline na području poslovanja gotovinom, unaprjeđivanja postupaka poreznog nadzora, podizanja razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te suzbijanja nelojalne konkurencije. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Do sada je provedeno pet krugova poreznog rasterećenja u razdoblju od 2017. do 2021., među ostalim, i izmjene Zakona. U sklopu prvog kruga porezne reforme 2016. godine provedene su izmjene i dopune Zakona pri čemu je, među ostalim, obveza fiskalizacije proširena na obveznike koji podliježu paušalnom oporezivanju prema posebnom propisu i izvršene su dodatne izmjene koje su bile potrebne radi unaprjeđivanja provedbe postupka fiskalizacije te u konačnici stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline. Nadalje, tijekom 2018. godine u trećem krugu poreznog rasterećenja izmijenjen je Zakon s primjenom od 1. siječnja 2019. odnosno od 1. siječnja 2021. godine. Najznačajnija novina u ovoj izmjeni Zakona jest evidentiranje prijave prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja na način da se propisuje obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja pri čemu se ne uvodi obveza izdavanja računa. Isto tako uvedena je obveza jasnog isticanja obavijesti na pratećem dokumentu koji se izdaje prije računa kod obveznika koji provode postupak fiskalizacije izdavanja računa pri čemu na takvim pratećim dokumentima mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Navedena izmjena stupila je na snagu 1. siječnja 2019. Nadalje, tijekom 2019. godine u sklopu četvrtog kruga poreznog rasterećenja izmijenjen je Zakon s primjenom od 1. travnja 2020. odnosno od 1. siječnja 2021. pri čemu je uveden QR kod kao obvezni element svakog računa, a putem kojega je omogućena brža i lakša provjera računa. Navedene izmjene stupile su na snagu 1. siječnja 2021. Isto tako, izmjenama Zakona uvodi se obveza provođenja postupka fiskalizacije računa za prateće dokumente na kojima se navodi obavijest „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, a koji prethode samom izdavanju računa s primjenom od 1. travnja 2020. Nadalje, tijekom 2020. godine u sklopu petog kruga poreznog rasterećenja izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na propisivanje blagajničkog maksimuma na način da se isto propisuje Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, kako je sasvim izvjesno da nije moguće predvidjeti sve djelatnosti odnosno njihove specifičnosti koje se odnose na potrebe za gotovim novcem, upravo iz navedenog razloga, a kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom omogućilo upravljanje istom, izmjenama Zakona određeno je da se Pravilnikom propišu odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. Nadalje, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća Europske unije. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. godine o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. godine o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. godine o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. godine (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Vlada Republike Hrvatske je 16. rujna 2021. donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti u kojem su utvrđeni zakoni i podzakonski propisi, među ostalim i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a koji je u svrhu uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno mijenjati jer pripada u propise II. skupine prema navedenom Zaključku odnosno koji sadrži manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije izmjene su predviđene prilikom sljedeće redovne izmjene istoga zbog neke druge potrebe. b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom U gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga-treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njihovom odnosu s poslodavcem. Međutim, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, nagrade za dobro obavljene usluge dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je zbog zaštite svih dionika potrebna njihova jasna regulacija. Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu poreza na dohodak. Upravo kako bi se mogla ostvariti prethodno navedena namjera vezano za reguliranje nagrade za dobro obavljenu uslugu u ovom poreznom paketu potrebno je, među ostalim, izmijeniti zakon kojim se uređuje porez na dohodak kao i ovaj Zakon na način da se omogući evidentiranje nagrade za dobro obavljenu uslugu u sustav fiskalizacije. Predmetnim Zakonom je od stupanja na snagu 2013. godine omogućen nadzor evidentiranja prometa ostvarenog u gotovini. Sukladno Zakonu promet gotovinom propisan je kao plaćanje za isporučena dobra ili obavljanje usluge novčanicama, kovanicama, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja. Međutim, kod poreznih obveznika odnosno poslodavaca kod kojih se poslovanje odnosi i na dio u kojem se dobivaju nagrade za dobro obavljene usluge postavlja se zahtjev da se omogući evidentiranje nagrade za dobro obavljene usluge koje zaprimaju njihovi posloprimci. Navedeni zahtjev postavlja se zbog činjenice da mogu nastati viškovi odnosno manjkovi u blagajni prilikom zaprimanja nagrada za dobro obavljenu uslugu kada se iste primaju u gotovu novcu. Isto tako problem evidentiranja nagrade za dobro obavljenu uslugu postoji i u slučaju kada se nagrada za dobro obavljenu uslugu zaprima preko kartičnog plaćanja pri čemu porezni obveznik odnosno poslodavac prima iznos nagrade za dobro obavljenu uslugu preko svog poslovnog računa. Upravo radi reguliranja statusa nagrada za dobro obavljenu uslugu potrebno je osigurati poduzetnicima mogućnost prijavljivanja nagrada za dobro obavljenu uslugu u sustav fiskalizacije, a koje će se potom evidentirati u sklopu poreznog tretmana primitaka između poslodavca i zaposlene osobe. Pored navedenog, potrebno je uskladiti odredbe Zakona koje su izražene u kunama, a koje se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije kao i novčane kazne za porezne prekršaje, koje je potrebno izmijeniti zbog uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Polazeći od prijedloga ovih izmjena Zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se na sljedeći način: 1. siječnja 2024. godine – započela bi dostava podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu u sustavu fiskalizacije što će u konačnici pridonijeti reguliranju statusa nagrade za dobro obavljene usluge između poreznih obveznika odnosno između svih dionika, primatelja, davatelja i isplatitelja nagrade za dobro obavljenu uslugu. Na temelju ovih izmjena Zakona usklađuju se odredbe Zakona, koje su izražene u kunama, a koje se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije kao i novčane kazne za porezne prekršaje, radi uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
