II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22. i 85/24.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području tržišta kapitala. Novine i dorade koje donosi ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije. U tom smislu, posebno se ističe prenošenje odredbi Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/2864), u dijelu u kojemu ista mijenja: - Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva MiFID) - Direktivu (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za - Direktivu 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive - Direktivu 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. Naime, Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.), a čija se primjena u određenom dijelu također osigurava ovim Prijedlogom zakona, zakonodavni je paket koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija. Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled činilo iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim. Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) jest tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja. U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze, s tim da se dio odredbi koje se prenose u važeći Zakon primjenjuje od 2026. godine, a dio odredbi od 2030. godine. Nadalje, ovim Prijedlogom zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2024/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/790, 8. 3. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/790). Ključne odrednice Direktive (EU) 2024/790 su: - zabrana primanja plaćanja za usmjeravanje naloga pojedinom mjestu izvršenja (engl. Payment for Order Flow, PFOF) Na nekim tržištima Europske unije postojala je dugogodišnja praksa prema kojoj su investicijska društva od mjesta trgovanja primala plaćanja za usmjeravanje naloga klijenata tom mjestu trgovanja. Zabrinutosti povezane s navedenom praksom isticala su nadzorna tijela država članica, koja tu praksu smatraju nespojivom s obvezom najpovoljnijeg izvršenja za male ulagatelje i profesionalne ulagatelje na zahtjev. Izmjene Direktive MiFID-a donose zabranu takve prakse, s tim da države članice u kojima je ta praksa uspostavljena prije donošenja ovoga paketa mogu izuzeti investicijska društva od zabrane do 30. lipnja 2026. ako ta investicijska društva pružaju takve usluge klijentima s domicilom ili poslovnim nastanom u toj državi članici. - proširenje izuzeća od obveze dobivanja odobrenja za rad kao investicijsko društvo U izuzeća od primjene Direktive MiFID-a dodaju se i nefinancijski subjekti koji su članovi ili sudionici uređenog tržišta ili multilateralne trgovinske platforme za potrebe izvršavanja transakcija u pogledu upravljanja likvidnošću ili za potrebe smanjenja rizika koji su izravno povezani s komercijalnom aktivnošću ili aktivnošću financiranja državne blagajne te klijenti pružatelja izravnog elektroničkog pristupa, uključujući osobe koje trguju za vlastiti račun. - ukidanje izvješća o kvaliteti izvršenja naloga Radi administrativnog rasterećenja i dugogodišnje prakse koja je pokazala da obveze izvještavanja i objave vezano za najpovoljnije izvršenje naloga nemaju dodanu vrijednost za klijente, ukidaju se godišnje izvješće o kvaliteti izvršenja transakcija za mjesta izvršenja te obveza za investicijska društva u pogledu objave prvih pet mjesta izvršenja na kojima su izvršili naloge klijenata u prethodnoj godini te kvalitete izvršenja. Dodatno su izvršene i promjene vezano za ograničenje pozicija u robnim izvedenicama i izvedenicama na emisijske jedinice, kao i izvještavanja u vezi s tim. Isto tako, Prijedlogom zakona se prenose i odredbe Uredbe (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/2987, 4. 12. 2024.) u dijelu kojima se obvezuje nefinancijske druge ugovorne strane i financijske druge ugovorne strane, pod nadzorom Agencije, da svakih šest mjeseci dostavljaju izvješće o usklađenosti s obvezom držanja aktivnog računa prema članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012). Ako takve institucije drže račune kod središnje druge ugovorne strane, moraju dostaviti dodatne informacije o resursima i sustavima potrebnim za osiguranje usklađenosti s člankom 7.a stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) 648/2012. Također, Prijedlogom zakona vrši se izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 85/24.) i to u dijelu prijelaznih i završnih odredaba kojima se propisuju rokovi za primjenu zahtjeva za izvješćivanje o održivosti za određene izdavatelje, a koji zahtjevi proizlaze iz Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/19/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 2022/322, 16. 12. 2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2464). Naime, Direktiva (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 2025/794) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2025/794) odgodila je primjenu rokova za podnošenje zahtjeva za izvješćivanje o održivosti za određene kategorije izdavatelja i to za dvije godine. Odgoda zahtjeva za podnošenjem izvješća o održivosti svoje uporište ima u zahtjevima Europske komisije za smanjenjem opterećenja povezanih s izvješćivanjem kao i sa zahtjevima povećanja konkurentnosti europskih trgovačkih društava. Kategorije izdavatelja na koje se izmjena odnosi su sljedeće: - veliki poduzetnik ili matično društvo velike grupe (izuzev onih koji na datum bilance premašuju prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom prethodne poslovne godine kao i onih kod kojih je izdavatelj matično društvo velike grupe, a koji na datume bilance na konsolidiranoj osnovi premašuje prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom prethodne poslovne godine) mali i srednji poduzetnik mala i jednostavna kreditna institucija (pod uvjetom da je ili veliki poduzetnik ili mali i srednji poduzetnik) vlastito društvo na osiguranje ili vlastito društvo za reosiguranje (pod uvjetom da je ili veliki poduzetnik ili mali i srednji poduzetnik). Osim toga, odgovarajuće se usklađuju i prekršajne odredbe s izmjenama u normativnom dijelu Prijedloga zakona. Završno, uočene su određene odredbe važećeg Zakona koje je bilo potrebno doraditi radi poboljšanja pravne jasnoće te nomotehničkih i jezičnih ispravaka, a u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja.
