II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine“, broj 53/22.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području pokrivenih obveznica, odnosno Direktivom (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/2162). Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za pokrivene obveznice s pravnom stečevinom Europske unije. U Prijedlog zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/2864) u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu (EU) 2019/2162. Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023) dio su zakonodavnog paketa koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija. Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled čini iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim. Jedna pristupna točka bi omogućila trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala. Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) je tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja. U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Riječ je, dakle, o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Zakona o financijskim konglomeratima, Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakona o osiguranju, Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Zakona o tržištu kapitala, Zakon o kreditnim institucijama, Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Zakon o računovodstvu, Zakona o reviziji, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. Nadalje, subjekti bi tijelima za prikupljanje trebali dostaviti informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu. Informacijama koje dostavljaju tijelima za prikupljanje subjekti bi trebali priložiti metapodatke. Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona propisuje se da je kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica, kad javno objavljuje određene informacije istodobno, dužna te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve. Ovim Prijedlogom zakona uređuje se i odredba članka 66. važećeg Zakona koja se tiče rokova i objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.