13. sjednica

Sabor

Invalid Date

Riječi koje označavaju sjednicu

Bez rezultata.

Transkript

Andrej Plenković

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, dopustite da danas popodne na već tradicionalan način predstavim izvješća o sastancima Europskoga vijeća koja su održana u svibnju, lipnju i u listopadu ove godine. Kao što ste imali prigodu pratiti ključne teme na dnevnom redu šefova država i vlada EU u ovom razdoblju bile su prije svega ruska agresija na Ukrajinu, tema energetike kao ključna posljedica te agresije posebice stanje u vezi plina, niz gospodarskih tema, sigurnost, obrana, budućnost Europe te uspostavljanje europske političke zajednice, a jedna od važnih tema bilo je i pitanje proširenja EU odnosno europskoga puta Ukrajine, Moldove, Gruzije, nama susjednih država jugoistoka Europe, a osobito BiH.

Mi kao što znate živimo u vremenu poprilično velikih nepoznanica, nesigurnosti, nepredvidivosti, ne znamo koliko će trajati ova agresija na Ukrajinu evo i dok mi danas ovdje raspravljamo pratite vijesti da je raketiran i Kijev i Lviv i drugi gradovi u Ukrajini. U tom kontekstu i globalnom i europskom na ovogodišnjim sastancima Europskog vijeća Hrvatska je uvijek zauzimala poziciju o jačanju EU, njenom jedinstvu i njenoj djelotvornosti u ovakvim krizama, produljenim krizama koja se zbivaju u za Hrvatsku posebno važnom vremenu u vremenu isporuke o kojoj sam govorio nekoliko puta u proteklom razdoblju u hrvatskoj javnosti, a ta isporuka znači ostvarenje dva dublja cilja europske integracije. Jedan je europodručje, a drugi je Schengenski prostor.

Mi smo u tim u tim i takvim međunarodnim okolnostima svo ovo vrijeme vodili politiku modernoga suverenizma, a to znači osnaživanje Hrvatske kroz korištenje boljeg i jačeg međunarodnoga položaja u EU i u NATO-u. Način na koji to radimo je da koristimo sve poluge, prije svega ekonomskog i socijalnog karaktera, da unaprijedimo životni standard građana, da naše gospodarstvo bude konkurentnije, a da građani imaju veći stupanj sigurnosti. Sve to odvija se kroz dva važna horizontalna procesa digitalnu i zelenu tranziciju, kroz jači i snažniji tehnološki razvoj, kroz jamčenje prehrambene sigurnosti koji svi zajedno trebaju pridonijeti modernizaciji Hrvatske i naravno većoj otpornosti na krize osobito u pogledu energetske neovisnosti i jačanju ekonomskoga suvereniteta zemlje.

Mi također i učvršćujemo naš geostrateški položaj. To činimo korištenjem prije svega dobre, kvalitetne postojeće kritične infrastrukture mislim na energetsku i prometu infrastrukturu, na planovima za proširenje hrvatskoga terminala za ukapljeni plin koji je bio također projekt naše vlade kojeg smo otvorili na Krku u siječnju prošle godine, modernizacijom i ulaganjima u hrvatske luke, modernizacijom i ulaganjima u željezničku infrastrukturu. Najavili smo više od 4 milijarde eura ulaganja u željezničku infrastrukturu u 10 godina koje su pred nama kako bi Hrvatska postala važno energetsko i prometno čvorište.

Sve to radimo u partnerstvu sa nizom partnerskih i savezničkih zemalja. Želimo da se ta partnerstva očituju i u obrambenom pogledu. Prije svega sa SAD-om ali i sa Francuskom i drugim zemljama s kojima smo uspostavili posebne okvire suradnje i na taj način osnažujemo naš položaj u ovako zamršenim globalnim okolnostima, a pristupanjem Euromedu 9 naglasili smo i hrvatsku jadransku i sredozemnu dimenziju.

Naravno da naš položaj koristimo i za zaštitu prava Hrvata u BiH kao trajnu temu na dnevnom redu hrvatskog vanjskopolitičkog angažmana. To radimo i kao našu ustavnu obvezu, ali kao i politički prioritet. Na taj način posebice u proteklih godinu dana ne samo da smo emancipirali tu temu praktički na svim sastancima od ministarskih pa do sastanaka na kojima je državna tajnica, dakle Vijeća za opće poslove, za vanjske, Europsko vijeće, nego smo nagnali najviše razine EU da se bave BiH puno više i konkretnije nego što je to bilo u godinama prije.

Također bili smo vrlo artikulirani, čvrsti, nedvosmisleni kada je riječ o snažnoj podršci Ukrajini. Osobito kao zemlja koja je prošla proces žrtve agresije u Domovinskom ratu ne samo da smo prepoznali vrijednosti iza kojih treba stati, nego smo osjetili pravi poriv solidarnosti i potpore prijateljskom ukrajinskom narodu i u tom kontekstu moram zahvaliti evo i Hrvatskom saboru na ovoj recentnoj inicijativi održavanju 1. sastanka parlamentarne dimenzije Krimske platforme u Hrvatskoj sa izrazito visokom nazočnošću brojnih partnera i brojnih zemalja i to govori da je Hrvatska tu i na pravoj strani prava i na pravoj strani morala, a i na pravoj strani povijesti i da Hrvatski sabor uz sve ovo što radi Vlada u tome ima prominentnu i istaknutu ulogu. Stoga smo naravno u lipnju na Europskom vijeću i podržali dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini, naravno i Moldovi i donekle kondicioniranog statusa Gruziji.

Posljedice rata u Ukrajini za Europu i za svijet su bile izrazito teške i velike i još uvijek su sa nama. One su uzrokovale rast cijena energenata, rast cijena hrane. One su dovele do inflatornih pritisaka. Kada ih se stavi u kontekst klimatskih promjena onda vidimo da nam te isprepletene krize nalažu nove okolnosti, nove situacije gdje se hrana koristi i energenti kao oružje praktički, da se na unutarnje-političkim razinama država Europske unije osjeća pritisak inflacije, političkih, socijalnih kriza, nemira, fraktura. Sve je to povezano i sa još uvijek trajnom migracijskom krizom koja nije stala. Ona je manjeg intenziteta, ali po sva tri pravca i ovom istočnom, mediteranskom, zapadnom, balkanskom, srednje mediteranskom i zapadno mediteranskome još uvijek traje, a naravno da se to sve događa u internetsko-komunikacijskom, medijskom kontekstu brojnih lažnih informacija koje nastoje plasirati oni koji žele i unazaditi demokratske standarde u državama Europske unije. Sve su to okolnosti o kojima valja voditi računa. To su okolnosti u kojima i mi djelujemo. To su okolnosti u kojima je Europska unija postavila jednu vrlo jednostavnu zadaću. Čvrsto stati uz Ukrajinu u smislu solidarnosti i osuditi Rusiju, zadržati jedinstvo. Ta tri politička elementa se na neki način prožimaju i kroz brojne mjere. Dakle, 8 paketa sankcija restriktivnih mjera, pa do potpore koja je politička, ekonomska, tehnička, humanitarna, vojna i koja traje i koja će trajati praktički dok god to bude potrebno.

Druga važna tema o kojoj smo raspravljali ovih proteklih mjeseci je energetska sigurnost u kontekstu plana Komisije REP over EU gdje smo vidjeli da nam ovakve okolnosti i pretjerana ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima koja su ruskoga porijekla zahtijevaju nužne iskorake u pogledu diverzifikacije opskrbnih pravaca, a to nalaže i alternativne energetske mreže, to nalaže i ulaganja u infrastrukturu, smanjenja potrošnje te ubrzavanje zelene tranzicije. Jer bez brze zelene tranzicije, bez smanjenja potrošnje možemo doći u situaciju da se i energetska sigurnost i opskrba dovede u pitanje. Zbog toga je za Hrvatsku važna odluka Vlade od ovog ljeta da idemo u dodatna ulaganja u LNG terminal čije ćemo kapacitete dići sa postojećih 2,9 milijardi kubičnih metara na 6,1. To podrazumijeva i dodatne investicije u plinovode koje će raditi naravno Plinacro. Sredstva za to su na raspolaganju iz REP over EU i iz onoga dijela koji se odnosi na zajmove iz instrumenta EU iduće generacije.

Mi želimo da ova hrvatska pozicija čvorišta bude važna za nama susjedne zemlje ne samo za one koji su trenutno na postojećoj infrastrukturi, nego one koji bi trebali biti spojeni poput južne interkonekcije prema Bosni i Hercegovini od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema Bosni i Hercegovini što je osobito važno za Hrvate koji žive u tom dijelu Bosne i Hercegovine tj. federacije, ali i prema zapadu. Dakle, investiranje u plinovode prema Sloveniji a od tuda dalje prema u zajedničkom dogovoru eventualno Austriji i Njemačkoj budući da su i ove zemlje u poziciji da u potpunosti moraju naći nove opskrbne pravce, naročito kada je riječ o plinu.

Mi smo i danas čuli ste ministra na aktualnom satu kada je riječ o europskom planu osiguravanja dovoljno plina u skladištima sada na 97% popunjenosti podzemnoga skladišta plina …

Mi smo na Europskom vijeću imali i kapitalnu temu kako spriječiti nekontrolirani rast cijena plina na burzama. Mislim da je dogovor o tzv. privremenom dinamičkom cjenovnom rasporu za transakcije koje se tiču prirodnoga plina s ciljem ograničavanja prekomjernih cijena plina. Taj dogovor je bio postignut nakon tri sastanka ministara energetike, nakon pisma 15 ministara energetike, nakon niza aktivnosti koje smo imali prema Europskoj komisiji i prilično teških pregovora na razini Europskoga vijeća u listopadu ostvarili ono temeljno u noći kada se taj dogovor o zaključcima postigao reakcija burzi kada je riječ o plinu bila je trenutna. Dakle, poslana je velika, važna, ključna kapitalna politička poruka sa najviše razine Europske unije da se ide u smanjenje cijena plina i to se uistinu i dogodilo. I s te strane pristupit će se izradi nove dopunske referentne vrijednosti do početka 2023. koja bi točnije odražavala uvjete na tržištu plina u odnosu na postojeću glavnu europsku burzu plina TTF ili transfer title facility koja se nalazi u Nizozemskoj. Također energetska kriza stavila je u prvi plan i daljnje napore oko zelene tranzicije. Ja to povezujem i sa ovom konferencijom koja je održana konferencije stranaka o klimatskim promjenama COP27 u Sharm el Sheikhu gdje svi zajedno na globalnoj razini moramo osigurati postizanje klimatskih ciljeva ne samo na razini Europe nego globalno jer s obzirom da smo tu zaista svi povezani fragmentarni pristup neće donijeti rezultate.

I mi stoga moramo ustrajati na ispunjenju ovih ciljeva gdje je dilema vrlo jednostavna. Ukoliko nastavimo proces oslanjanja na fosilna goriva i ubrzamo globalno zatopljenje posljedice će biti i ekonomski i socijalno i geopolitički neizdržive i to za buduće generacije, ali ne neke ad kalendas graecas nego na generacije praktički neposredno iza nas gdje ćemo prepustiti njima svijetu kojim dominiraju suše, poplave, migracije, socijalni nemiri, ratovi, presušene zalihe nafte i plina praktički put u kaos i siromaštvo. To je izrazito važno za tu svijest o posljedicama klimatskih promjena, emancipiramo na vrijeme.

S druge strane mi moramo vrlo svjesno odlučiti za sebe i za buduće generacije da smanjujemo emisije stakleničkih plinova, da više štedimo energiju, da ulažemo u čišću i obnovljivi izvor energije kako bismo imali alternative i smanjili proizvodnju od fosilnih goriva.

Mi smo naravno kao Hrvatska i sve članice Unije odabrali opciju osiguranja klimatske neutralnosti do 2050. I upravo stoga je bitno da nastavimo raditi na ispunjavanju ciljeva europskoga zelenoga plana, dakle za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% u odnosu na devedesetu godinu, a sve to i na tragu obveza preuzetih iz Pariškoga sporazuma.

Od ekonomskih tema mi smo sudjelovali ne samo na Europskom vijeću, nego i na euro summitima. Tu je za Hrvatsku ključni proces bio završne odluke koje su se dogodile u lipnju i u srpnju, a one se odnose na članstvo u euro području sa 1. siječnjem 2023. Tu smo imali veliku podršku euro grupe, Europske komisije, Europske središnje banke, svih članica i mogu reći da je zaista bilo zadovoljstvo pratiti i podršku u Europskom parlamentu i na Vijeću o pozitivnim ocjenama hrvatske spremnosti uprkos i unatoč krizi kakvu sada svi živimo, a mi ispunjavamo taj strateški cilj.

Drugi je naravno uz euro uvođenje Hrvatske u Schengenski prostor. Tu smo u tri zadnja tjedna finalizacije odluka na razini Vijeća. Vaši kolege zastupnici u Europskom parlamentu dali su nam jednu snažnu, veliku, uvjerljivu potporu 534 glasa za prošloga tjedna. To znači da su sve ključne grupacije u Europskom parlamentu stale iza hrvatskoga članstva u Schengenu. Ostaje nam samo 46 dana da dovršimo proces Nacionalnoga plana zamjene kune za euro da se logistički pripremimo i da od 1. siječnja budemo i u Schengenu i u euru. Mislim da ćemo tek kad se to dogodi u potpunosti razumjeti kako smo velike i ključne ciljeve ostvarili gdje Hrvatska izlazi snažnija, otpornija, više zaštićena, manje izložena, privlačnija, sigurnija, pouzdanija za sve koji hoće doći u Hrvatsku poslovati i ulagati ili biti turisti u Hrvatskoj.

To je što se tiče Schengena i eura. Spomenut ću, a o tome može možda malo kasnije više reći nešto i ministar kada je riječ i o započetim pregovorima o članstvu u OECD-u koji su ostali praktički sada kao zadnji veliki cilj uključivanja u neke od međunarodnih foruma.

Ovo je bila godina kada smo došli do kraja Konferencije o budućnosti Europe. Vidjeli ste brojne događaje u Hrvatskoj, završnu konferenciju koja je bila u Strasbourgu. Ovo je bila godina kad je osnovana i Europska politička zajednica, novi forum u Pragu, prigoda da se okupe sve države članice u širem formatu da zajednički intenziviramo dijalog, steknemo povjerenje, ali i raspravljamo o tome kako na razini europskoga kontinenta smanjivati razlike i privlačiti sve one koji nisu još u EU da budu naslonjeni na temelje njene politike, vrijednosti ekonomskih, financijskih kretanja, a isto tako i vanjsko-političkih izbora.

U tom pogledu slijedi nam rasprava za koji tjedan na Europskom vijeću nakon Izvješća Komisije o proširenju, gdje će jedna od tema naravno biti proširenje na države jugoistok Europe ili zapadnoga Balkana. Pri tome je posebno važna za Hrvatsku Bosna i Hercegovina.

Mi smo radili jako puno i sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je dobro razumio što je bitno za stabilnost BiH. Pozdravili smo njegovu odluku u večeri izbora 2. listopada. Smatramo da je ona osigurala stabilnost zemlje i da će u konačnici pomoći Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu da na mirniji i sigurniji način sudjeluje u konstituiranju vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, ali i središnjih razina vlasti. Nismo zadovoljni naravno sa time da je Hrvatska, da su hrvatske političke stranke odlučile stati iza jedne kandidatkinje. Da unatoč tome se dogodilo da je glasovima Bošnjaka ponovno izabran Komšić na teritoriju Federacije. To se kada pogledate rezultate po gradovima i općinama u BiH vidi. Njegovi glasovi mahom dolaze iz onih krajeva gdje je Hrvata jako, jako malo. Ne morate biti ni veliki analitičar, ni demograf, ali pogledajte glasove u Sarajevu, Zenici, Tuzli, pa i onda samo na ta tri primjera sve više nego jasno.

No, ono što je važno, važno je za nas da shvatimo da sada dolazi trenutak kada će ulogu predsjedatelja Vijeća ministara dakle Vlade u Bosni i Hercegovini preuzeti predstavnik Hrvata, hrvatskih političkih stranaka. Ta je odluka jako, jako dobra i mislim da će ona itekako pomoći i za jačanje položaja Hrvata na međunarodnoj razini, ali i za odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na kraju ću samo spomenuti jer je stvarno brzo prošlo ovih 20 minuta, da je Europsko vijeće na svom zadnjem sastanku pozdravilo odluku na ministarskoj razini o osnivanju EU vojne misije u Ukrajini EUMAM dakle potpora pomoći Ukrajini u ovim okolnostima gdje je Hrvatska izrazila spremnost da sudjeluje. Mi ćemo kao Vlada ostati pri toj odluci i predložiti Hrvatskom saboru da dade odobrenje za sudjelovanje.

Zaključno. Nastavit ćemo na tragu dosadašnje politike i izvješćivati Sabor i zastupati interese Republike Hrvatske na sastancima Europskog vijeća i drugim informacijama Vijeća.

Hvala lijepa.

Hvala.

Idemo sa replikama. Ima ih 20.

Prva je na redu kolegica Peović.

Izvolite.

Hvala.

Došla sam u posjed jedne brošure koju dijelite investitorima stranim na sastancima. Ovu ste konkretno dijelili turskim investitorima u Hrvatskoj kada su došli na sastanak u kojoj citiram piše: „Cijena radne snage po satu u Hrvatskoj je 2,6 puta niža od europskog prosjeka, među najnižima je u EU što čini Hrvatsku idealnom zemljom za investicije.“ Pretpostavljam da ste se i na ovim sastancima hvalili najnižom cijenom radne snage u Europi. Drugim riječima, poručujete stranim investitorima da ovdje dresirano roblje koji ćete novim Zakonom o radu još više obespraviti u nekih hajmo reći tjedan, dva kada već uputite taj zakon u proceduru.

Jutros ste se hvalili visokom zaposlenošću, visokim plaćama, rastom BDP-a. Te statističke manipulacije koje ovdje navodite trebali biste staviti u neke omjere, a bilo bi idealno kada bi nam govorili …

… /Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./ …

… ono što govorite stranim investitorima u Hrvatskoj.

Hvala.

Izvolite odgovor.

Andrej Plenković

Ja zaista ne znam uvažena zastupnice Peović o čemu mi govorite o kakvoj brošuri i sa kojim to turskim investitorima. Vlada sigurno ne radi brošure. Ako i postoji taj dokument treba dobro vidjeti tko je njegov autor. Ja ne znam na što se vi pozivate.

Ono što znamo, znamo što smo govorili jutros. Jutros smo vam lijepo objasniti koliko su rasle plaće u mandatu naše Vlade. Lijepo smo vam kazali kolike su prosječne plaće, medijalne plaće, minimalne plaće, koliki je rast BDP-a, gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje. Vi kao i neki drugi u Hrvatskom saboru očito imate problem sa statistikom ili sa razumijevanjem iste statistike. Možda vam je žao što smo postigli dogovor sa sindikatima, pa onda nije došlo do nekih socijalnih nemira, pa biste vi valjda se tu priključili kao nekakva kolovođa ili što biste već trebali biti u tom kontekstu? Mi držimo do prava radnika, do socijalnog dijaloga, do socijalnih partnera i radimo upravo ono što sam rekao socijalnu koheziju, a sprječavamo socijalnu frakturu. Svidjelo se to vama ili to ljudi u Hrvatskoj vide, znaju i cijene.

Hvala. Hvala lijepa.

Povreda Poslovnika izvolite.

Hvala. 238. Ja ću vam dostaviti tu brošuru.

Kako, što je, po čemu je? Samo malo …

… /Upadica Peović: Koju je znači Vlada …/ …

Po čemu je povrijeđen …

… /Upadica Peović: … objavila. Ja bih vas molila da me pustite./ …

Kolegice Peović neću vas pustiti. Izvolite po čemu je povrijeđen Poslovnik. Ne možete vi tako, javite se i onda počnete replicirati.

Izvolite, objasnite što je povrijeđeno.

Ok. Znači povrijeđeno je dostojanstvo hrvatskog radnika j e ovdje povrijeđeno ako hoćete.

Kolegice Peović:

Hajde sjednite.

… /Upadica Peović: Znači brošura …/ …

… Prije nego što dobijete opomenu …

… /Upadica Peović: … koju dijelite gdje se hvalite da imamo 2,6% …

Molim vas.

… /Upadica Peović: … jeftiniju radnu snagu …/ …

Kolegice Peović dobivate prvu opomenu.