Poštovane zastupnice i zastupnici, prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je:

Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskog vijeća u razdoblju od siječnja do srpnja 2024.g.

Podnositelj je predsjednik Vlade RH.

Predsjednik Vlade podnijet će izvješće u skladu sa čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH u europskim poslovima.

Raspravu je proveo Odbor za europske poslove i sada bih molio predsjednika Vlade g. Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži izvješće.

Izvolite predsjedniče Vlade.

Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam.

Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici, sukladno našoj tradiciji, a i zakonskom okviru odnosa između hrvatske Vlade i hrvatskoga sabora dopustite mi da vam na početku zasjedanja ove sjednice sabora podnesem Izvješće o sastancima Europskoga vijeća koji su održani dosada u ovoj 2024.g.. S obzirom da smo imali i parlamentarne i europske izbore mi smo dosada imali prigodu raspraviti o ovim sastancima koji nisu bili samo u Europskom vijeću u formalnom smislu nego i neformalni sastanci i sastanci Europske političke zajednice, pismeno izvješće koje Vlada odnosno pisano izvješće ste dobili, a ja ću sada nastojati dati nekoliko najvažnijih naglasaka, pa onda možemo i raspraviti najzanimljivije teme koje su bitne za Hrvatsku i za aktualni trenutak EU.

Što se tiče glavnih aktivnosti one su bile usmjerene na kontekst europskih izbora koji su održani u lipnju kao što znate u svim državama članicama, imamo novi saziv Europskoga parlamenta koji je počeo s radom 15-tak dana kasnije nego ranije, dakle 15. srpnja, proces uspostavljanja i priprema nove Europske komisije je u tijeku, njen sastav ste vidjeli ovoga tjedna.

Što se tiče Hrvatske, najvažnije informacije su da su rezultati europskih izbora i dalje pokazali potvrdu i rezultata na parlamentarnim izborima, da je HDZ dobila 6 od 12 hrvatskih mandata, što potvrđuje visoki stupanj ja bih rekao potvrde onoga što smo radili na europskom planu u prva dva mandata, tu su i schengentski prostor i europodručje i europski stabilizacijski mehanizam, instrument EU iduće generacije, Nacionalni program reformi, brojni projekti koji se realiziraju što kroz 7-godišnji više…, 7-godišnji proračunski okvir, što kroz proces instrument obnove od potresa, to je Fond solidarnosti, što kroz EU iduće generacije, sve je to nekako sažeto i prevedeno bilo i u raspravu o tim izborima koji su dominirali u europskom političkom prostoru.

Kada je riječ o Europskoj komisiji dobro je politički da Ursula von der Leyen ide u drugi mandat, nju jako dobro poznamo, sve važne strateške projekte koje je Hrvatska imala ona je podržala i njena prva komisija, siguran sam da će tako biti i druga.

Što se tiče hrvatske članice Europske komisije gđa. Šuica nastavlja u drugom mandatu sa izmijenjenim portfeljem, ovaj put ima i novi portfelj, portfelj za Sredozemlje, dakle Mediteran koji je bio jedan od političkih prioriteta u predstavljanju političkih smjernica komisije u srpnju što znači da ćemo s obzirom na okolnosti i na važnost ove teme pa i na hrvatsku sredozemnu orijentaciju i kroz njene aktivnosti biti dionici najvažnijih tema koje su bitne za budućnost Europe, to nije samo suradnja sa zemljama Sredozemlja bilo sjevera Afrike ili na Bliskom Istoku naravno onih koje su obalne zemlje nego su to i pitanja sprječavanja nezakonitih migracija i pitanja bolje povezanosti gospodarstva, kulturne, znanstvene suradnje, a u konačnici i političko sigurnosne teme s obzirom na rat koji i dalje bukti između Izraela i Hamasa ali i ove sve ostale regionalne prijetnje sigurnosti koje itekako pratite.

Što se tiče samih sastanaka Europskoga vijeća u njima je dominiralo pitanje potpore Ukrajini, najvažnije u siječnju bio je dogovor o tome da se Ukrajini da dodatnih 50 milijardi eura u kontekstu revizije višegodišnjega financijskog okvira i to za jedno razdoblje od 4 godine do kraja ove financijske perspektive, to u biti znači milijarda eura mjesečno. Dakle, milijarda eura mjesečno iz višegodišnjeg financijskog okvira se izdvaja za Ukrajinu kao žrtvu ruske agresije. Hrvatska je to podržala. Mađarska je u jednom trenu u prosincu blokirala konsenzus o ovoj temi ali se pronašlo rješenje tako da je i ona dala svoju privolu.

Također važno je sa nacionalnog aspekta ponoviti da smo mi dosada Ukrajini u zadnje 2,5 godine pomogli sa otprilike 300 milijuna eura različite pomoći od čega je najveća naravno vojna pomoć, a tu su još i brojne, brojni drugi oblici čime smo pokazali našu solidarnost prijateljskom ukrajinskom narodu koji je žrtva ruske agresije.

Kako bismo i u smislu političke vidljivosti pokazali da je ta potpora snažna mi smo prije 2 godine, sjetit ćete se Hrvatski sabor je bio domaćih prvog parlamentarnog samita Krimske platforme ovdje u Zagrebu, prošle godine smo bili domaćini kao Vlada prvoj donatorskoj konferenciji za razminiranje Ukrajine, a vidljivost nastavljamo u listopadu ove godine u Dubrovniku gdje ćemo imati sastanak na vrhu između Ukrajine i zemalja jugoistoka Europe, dakle domaćini smo mi a bit će tu naravno nazočan i ukrajinski predsjednik Zelenski nakon Opće skupštine UN-a koja se ovaj segment na najvišoj razini odvija idućega tjedna.

Što se tiče Bliskoga Istoka tu smo pokazali kao Hrvatska vrlo principijelan stav svo ovo vrijeme, dakle osudili smo napad Hamasa 7. listopada bit će sad skoro godina dana od tog velikog terorističkog napada gdje je ubijeno više od tisuću 200 ljudi, no isto tako smo kasnije u svim našim izjavama apelirali na nedopustivost brojnih nevinih civilnih žrtava na području Gaze, a Hrvatska je uputila i odgovarajuću humanitarnu pomoć za civilno stanovništvo Gaze. O tome smo govorili na svakom od ovih sastanaka i podržali koncept o dvije države koji je principijelan hrvatski stav već niz godina.

Također, raspravljali smo na Europskom vijeću i pitanje jugoistoka Europe. Za nas je bez ikakvih dilema ključno pitanje bilo osigurati da šefovi država i vlada odobre i usvoje zaključke u ožujku koji su se odnosili prije svega na BiH i na odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Postojale su ogromne rezerve među brojim članicama da se takva odluka donese. Naš je politički cilj bio da Hrvatska bude predvodnik u smislu političke aktivnosti, da uvjerimo sve one članice koje nisu bile sigurne da je BiH ispunila kriterije i stoga smo nakon Europskoga vijeća u prosincu prošle godine kada su donesene odluke vezane za neke druge zemlje o otvaranju pregovora odlučili pokrenuti veliku akciju političku, diplomatsku na najvišoj razini. Dogovorili smo sa tadašnjim nizozemskim premijerom Rutteom i sa predsjednicom komisije von der Leyen da zajednički posjetimo u siječnju ove godine Sarajevo kako bi komisija koja radi preporuku, Nizozemska kao recimo to tako u tom trenu najskeptičnija i najrezerviranija članica te Hrvatska kao najveći prijatelj, saveznik i partner BiH došli zajedno u Sarajevo i razgovarali sa predstavnicima institucija BiH i taj posjet je urodio plodom.

Naime, nakon tog posjeta Nizozemska je postupno skinula svoje rezerve, Europska komisija je objavila novo posebno izvješće samo za BiH kojem je podržala otvaranje pregovora i mi smo u tom periodu siječanj, veljača, ožujak privolili ostale članice i donijeli po našem dubokom uvjerenju na europskoj razini uz hrvatsko vodstvo i najveće zalaganje ključnu odluku koja je honorirala reformske napore u BiH na razini Vijeća ministara, na razini parlamentarne skupštine i otvorila prostore političkim strankama, institucijama u BiH da nastavljaju sa reformskim aktivnostima kako bi i oni lovili korak sa onim zemljama koje su poodmakle u procesu pristupnih pregovora, a znate da je tu najdalje otišla Crna Gora, nakon nje Srbija, potom su u paketu bili Albanija i Sjeverna Makedonija i BiH je sada u poziciji da nastavi ove reforme. Naravno preduvjet za to su itekako važni reformski napori i politički dogovori unutar same BiH što podrazumijeva niz zakonskih prijedloga, reformskih napora, a jednako tako i one ključne teme koje su posebno važne za ravnopravnost konstutivnih naroda, to su izmjene izbornoga zakona kako bi sva tri naroda bili u potpunosti ravnopravni. Važne teme o kojima smo govorili su bili pitanja konkurentnosti europskoga gospodarstva dakle optika na toj najvišoj razini nije samo rješavanje ovih preostalih tema u kriznom procesu iz protekle 3, 3 i pol godine, dakle Covid pa velike odgovore u iduće generacije pa posljedice ruske agresije na Ukrajinu prije svega kroz rast cijene energenata pa zajedničke mjere koje su dale pravni i politički okvir da države na nacionalnoj razini mogu intervenirati i napraviti svojevrsnu sigurnosnu mrežu. Da ta sigurnosna mreža dočeka i svako kućanstvo i svakoga našega građanina, a isto tako da osigura ekonomsku sigurnost ne samo u pogledu opskrbe energentima koje nikada u Hrvatskoj nije došlo u pitanje nego i u pogledu priuštivosti cijene energenata tu mislim posebno na plin, na struju, na naftne derivate koji su svi ostali praktički nepromijenjeni su čak bili ispod razine onoga što je bilo prije krize i te mjere su po našem dubokom uvjerenju osigurale pretpostavke za dinamično hrvatsko gospodarstvo u proteklih nekoliko godina što svjedoči i vrlo snažan gospodarski rast. Rast koji bi ove godine trebao biti oko 3,5%. Prema svim procjenama uz smanjenje stope inflacije, uz uravnotežen proračun dakle manji deficit plus smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u koji bi po prvi put trebao doći ispod 60% na kraju ove 2024. godine, čime ispunjavamo kriterije iz Maastrichta ali jednako tako pokazujemo konzistentnost smjera naše politike koja je zaokružena, cjelovita i u konačnici ovo izvješće Standard & Poor's koje nam je kreditni rejting podigao po prvi put na razinu A, a minus pozitivnim izgledima dakle to je u onoj skali kreditnoj rejtinga kvalitetna razina investicijskoga rejtinga i to je potvrda po meni da smo vodili jednu zaokruženu politiku koja je postupno dizala našu ekonomsku i financijsku reputaciju na međunarodnoj razini i zato jesmo tu sada gdje se nalazimo. Izvješća koja su podnijeli dva bivša talijanska premijera Leta i Dragi. Leta prije koji mjesec koji je bio ovdje u Hrvatskoj. On je govorio o koristima jedinstvenoga tržišta. Kako ga osuvremeniti, prilagoditi, kako te 4 slobode nadgraditi u aktivnostima EU, a Dragi koji je dugoročnu konkurentnost gospodarstva suprotstavio trendovima koji postoje u SAD-u, koje postoje u Kini koje postoje u odnosu na druge velike aktere, razmišlja o tome kako napraviti investicije, kako napraviti reforme koje će europsko gospodarstvo učiniti konkurentnim. Praktički cijela politika na razini EU u zadnje dvije godine kad je riječ o odnosu sa SAD-om bazira se na odgovoru na tzv. IRA iliti njihov zakon o smanjenju inflacije koji je jedan protekcionistički mehanizam za američko gospodarstvo i gdje su sve članice EU nastojale pronaći adekvatan odgovor koji se najčešće kroz politički narativ formulira u strateškoj autonomiji europskoga gospodarstva bez obzira o kojem sektoru ili industriji je riječ. Dakle ono o čemu ćemo govorit u ovih 5 godina kako da EU ostane relevantan globalni akter, kako da potvrdi svoju ekonomsku snagu s obzirom na razvoj situacije u drugim dijelovima svijeta. I zato je za Hrvatsku posebno važno da su sve naše aktivnosti u takvom širem globalnom pa i u europskom kontekstu usmjerene na politiku lovljenja koraka sa onima koji su bili ispred nas u pogledu integracijskoga procesa, investicija, ulaganja, jačanja institucija i otvaranja svog gospodarstva stranim ulagačima i s te strane moram priznati da je glavna odrednica naše politike, a to je da rastemo u pogledu prosječne razvijenosti Hrvatske u odnosu na druge članice EU i na prosjek EU po kriteriju BDP po glavi stanovnika, možda jedan od naših najuspješnijih pothvata je najbolji pokazatelj koliko toga se ostvarilo u proteklih 8 godina. Kad smo krenuli bili smo na 62% prosječne razvijenosti unutar EU, dakle '16. 2011. smo bili na 61 tu je samo 5 godina za jedan postotni bod, a od 2016. do danas došli smo na kraj '23. sa na 76% što znači da nam je u apsolutnom pogledu BDP narastao sa 47 na 76 milijardi eura u 8 godina. U ovoj godini procjene Ministarstva financija su da će nam apsolutni BDP dakle na kraju 2024. doć otprilike na oko 84 milijarde eura što bi se trebalo reflektirati za otprilike još skoro 2 postotna boda, čime bismo mi došli na otprilike 78 postotnih bodova već na kraju '24., što znači da bi u prvoj godini mandata i to 7 mjeseci rada nove Vlade ostvarili trećinu naših ambicija. Mi smo rekli da bi do 2028. željeli bit na 82% prosječne razvijenosti na razini EU. Ti su podaci ohrabrujući, oni su na određeni način imperativ reformskoga zamaha, ulaganja i ovakve situacije na tržištu rada gdje Hrvatska milijun sedamsto četrdeset sedam osam tisuća ljudi koji rade i samo 83 tisuće nezaposlenih. Paralelno s time rasprave koje smo imali na razini Europskog vijeća uz konkurentnost uvijek vode računa i o zelenoj tranziciji, a mi ju povezujemo, ja ju danas povezujem uoči odlaska u New York u nedjelju sa ciljevima održivoga razvoja. Naime ciljevi održivoga razvoja su globalni ciljevi koje smo preuzeli na razini UN-a i tu smo od 193 države koje se mjere po provedbi tih ciljeva na 8. mjestu, bili smo na 12.-13. mjestu, a sada smo na 8., ispred nas su samo Finska, Švedska, Danska, Njemačka, Francuska, Austrija i Norveška, dakle praktički najrazvijenije zemlje, što znači da smo u naše politike na nacionalnoj razini direktno, direktno uključili sve ove ambicije koje smo preuzeli na globalnoj razini i tu je posebno važno, a o tome često izvješćujemo na ovim našim raspravama, efekt NPOO-a gdje je Hrvatska među zemljama koje najbrže i najučinkovitije ispunjavaju postavljene kriterije i indikatore, mi smo ih za sad ispunili 157 od 157, svakog u roku i prvi smo ili drugi uvijek po kriterije apsorpcije, što je ogroman iskorak za Hrvatsku koja je ipak tek samo 11.g. u članstvu, a s obzirom da je naša cijela administracija morala paralelno provodit staru financijsku perspektivu, novu financijsku perspektivu, Europski fond solidarnosti i Instrument EU iduće generacije, to su praktički 4 paralelna modula, onda je ovakav nivo apsorpcije itekako dobar.

Ono što je pred nama uz teme konkurentnosti, uz teme proširenja, bit će naravno nastavak rasprava o sigurnosnoj situaciji u Europi, o pitanju nezakonitih migracija, nema nijedne druge teme koja nam je toliko prostora i vremena zauzela na nacionalnim razinama kao što je to pitanje suzbijanja nezakonitih migracija, ona kao što vidite mijenja ne samo političke narative pojedinih stranaka nego u potpunosti iz korijena mijenja političku arhitekturu u pojedinim državama članicama, velike stranke doslovno nekada i nestaju, a neki drugi akteri dolaze na njihovo mjesto, jedan od glavnih razloga na europskom kontinentu u pojedinim zemljama je upravo ovo pitanje koje utječe na svakodnevni život, od sigurnosti, pa do tržišta rada, posla i uopće ozračja u pojedinim zemljama.

Mi ćemo jednako tako voditi računa i o pitanju prometa i o tome smo puno govorili na brojnim od ovih sastanaka, napravili smo one važne napore, kao što znate pri reviziji cijele regulative o transeuropskim prometnim mrežama gdje je Hrvatska zahvaljujući našem angažmanu i ovom sektorskom i diplomatskom, ali i političkom jedina uz Njemačku na 4 transeuropska prometna koridora, dakle Rajna-Dunav, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, Mediteranski koridor i Koridor Baltik – Jadran koji nam omogućuju da imamo sada pravnu podlogu za financiranje brojnih infrastrukturnih prometnih projekata i ono što je nama bio najvažniji politički cilj, a to je da uvrstimo Dalmaciju u te prometne koridore, što prije nije bio slučaj, a upravo tim naporom stvorili smo pretpostavke i za veća ulaganja u prometnu infrastrukturu kada je riječ o jugu Hrvatske.

Opće ozračje na razini Europskoga vijeća, evo da kažem par riječi o europskoj političkoj suradnji, dakle u tom recimo to tako rasporedu, jednom u članici koja je u EU, jednom u ne članici, zadnji put smo bili ovoga ljeta u Ujedinjenoj Kraljevini, praktički par tjedana nakon njihovih izbora sa situacijom da je domaćin bio Keir Starmer koji je novi, novi britanski premijer, inače čovjek koji dobro poznaje Hrvatsku jer je u svojoj ranijoj karijeri kao odvjetnik bio angažiran i zastupao Hrvatsku u određenom predmetu pred međunarodnim sudom. Tamo je vidno, vidno promijenjena optika nove britanske Vlade prema odnosima sa EU i oni žele biti ja bih rekao ne da idu ponovno prema članstvu, ali žele biti na jedan iskreniji, ozbiljniji način reangažirani na europskom planu i to se u konačnici već vidi i osjeti ovih nekoliko tjedana, a taj širi okvir omogućuje članicama EU da vode jedan strukturiran dijalog sa zemljama koje jesu na europskom kontinentu i imaju određene ambicije da kroz postupan proces reformi i proširenja također dođu prema EU.

Mi smo na Europskom vijeću u lipnju usvojili novi strateški program EU za razdoblje '24.-'29., dakle jedan hodogram najvažnijih političkih tema o kojima ćemo raspravljati i koji su isto tako i sugestija novoj Europskoj komisiji za izradu svoga programa rada za razdoblje od 5.g. koje je pred nama.

Ovo razdoblje koje je pred nama za Hrvatsku je posebno važno, komisija i parlament dakle kreću s aktivnostima do 2029.g.. To će de facto koincidirati sa našim članstvom u EU koji će tada iza sebe imati dvije pune financijske perspektive i još dvije ako uzmemo i '33.g. po ovom modelu 7 + 3 korištenja sredstva i mi ćemo tada 2029.-2030., dakle na početku mandata nekog novog hrvatskog sabora, njegovoga saziva, napraviti pravi rezime, što smo učinili u razvojnom pogledu, koliko smo brzo ulovili korak s onima koji su bili ispred nas, kakve su hrvatske institucije, kakvo nam je gospodarstvo, kakva infrastruktura, kakvo je tržište rada, koliko smo privlačni, koliko ulagači dolaze u Hrvatsku, koliko su nam pouzdane javne financije, koliko je aktivno tržište kapitala. Tu moram priznat da smo sa ovom inovacijom o izdavanju državnih narodnih obveznica, trezorskih zapisa pokazali koliko hrvatskih ulagača, bilo da je riječ o našim sugrađanima, bilo da je riječ o institucionalnim investitorima, imaju veliko povjerenje u smjer politike koju vodimo, dakle nema većeg signala povjerenja za državu nego kad građanin ulaže u državne vrijednosnice, pa i ovaj primjer ovog zadnjeg izdanja trezorskih zapisa gdje je krug institucionalnih investitora bio u samo kratkom vremenskom prozoru ukoliko im je bila ponuđena mogućnost da ulažu ponuditi 450 milijuna eura. Ministarstvo financija je prihvatilo samo 30 milijuna eura, jer nam više u tom trenutku ne treba jer su praktički svu tu ambiciju od nešto više od 350 milijona eura popunili sami građani.

U takvim okolnostima mislim da je prigoda da što više pokušamo kao politički akteri, a osobito kroz ove rasprave u Saboru držati konsenzus barem o nekim temeljnim okvirima naše zajedničke europske politike jer koliko ja vidim 11 od 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu je podržalo novu Europsku komisiju što je dosta dobro, što znači da imamo ipak na toj europskoj razini jedan zajednički nazivnik u smjeru razvoja i ambiciji i želji što da zajednički učinimo u sljedećih nekoliko godina. Prilike su sve na našoj strani, a ovaj politički dijalog kojeg artikuliramo kroz ove naše rasprave šansa je da zaista govorimo o supstanci sada u miru kada su parlamentarni europski izbori iza nas.

Evo to bi bilo otprilike. To je sve najvažnije.

Hvala.

Zahvaljujem predsjedniku Vlade.

Sad možemo da odgovarate odavde ili s mjesta. Pa nismo još to definirali. Ima puno replika, 32 tako da je to sad preko sat vremena.

…/Upadica Plenković: Možda bolje ovdje./…

Može.

…/Upadica Plenković: Bolje mi je da stojim./…

Jeste zastupnici za da bude onaj tko odgovara na replike …

…/Upadica Plenković: Ako je po propisu./…

Propisa nema preciznih.

Recite?

…/Upadica sa strane, ne čuje se./…

…/Upadica Plenković: A izvješće odbora, da, da./…

Izvješće odbora.

…/Upadica Plenković: Ali sad su replike./…

Ne, ne, ne. Prvo ide replike, a onda ide izvješće odbora. Da, da. Ovo je kao predlagatelj da govori, da, onda izvješće odbora.

Dobro onda ćemo sa takvom praksom da ministri odnosno predlagatelji zakona govore s govornice, mislim da je o.k. Krenimo onda redom.

Prva na redu kolegica Burić, izvolite.

Hvala vam poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre, poštovana gospođo Gras.

Evo ja svakako pozdravljam ovo izvješće koje je pred nama i u sadržajnom smislu isto tako u smislu koncepta, ali isto tako pozdravljam i vašu veliku aktivnost na međunarodnom planu i produktivnost. Ako se ne varam prema kriteriju BDP-a per capita Hrvatska je 14. u svijetu po pomoći Ukrajini, Hrvatska je 3. po vojnoj pomoći Ukrajini i razvidna je naša hrvatska predanost prijateljskoj zemlji Ukrajini i to od prvoga dana.

Drago mi je isto tako da je upravo na vaš zahtjev poštovani premijeru u zaključcima Europskoga vijeća istaknuta važnost psiho socijalne rehabilitacije i oporavka ukrajinskih branitelja i članova njihove obitelji, na tome vam čestitam. A ono što bih vas zamolila da nam kažete više o napretku u radu na prijedlozima korištenja …

…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…

… zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini.

Hvala.

Hvala.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa.

Mislim da ste jako dobro identificirali gdje se Hrvatska nalazi u relativnom smislu podrške Ukrajini u ovoj situaciji gdje dvije i pol godine traje ruska agresija na Ukrajinu i ta potpora se itekako cijeni. To je bio u konačnici i predmet razgovora sa predsjednikom Zelenskim prošloga tjedna kada smo bili u Kijevu i sa premijerom i sa predsjednikom vrhovne Rade. I Hrvatska tamo ima zaista jako, jako dobar image i cijeni se ovo što radimo. Mi nismo SAD ali smo tu i oni to vide i razumiju i poštuju.

Što se tiče pitanja zamrznute imovine osobito u kontekstu paketa sankcija koji su doneseni na razini EU Hrvatska provodi te zajedničke odluke i konfiscira imovinu. Nema baš previše ovdje te imovine u odnosu na ono što postoji recimo u Belgiji ili u nekim drugim zemljama, međutim ti napori su prije svega usmjereni za kompenziranje …

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

… ratnih šteta, taj proces je globalni.

Kolegice Radolović, izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade.

Neosporno je da je Hrvatskoj sjela peta tranša kroz mehanizam za oporavak i otpornost slijedom našeg Nacionalnog plana za otpornost i oporavak po čemu smo jedinstveni mogli bi reći uz Italiju. Međutim, ovih dana čak je i sam Europski revizorski sud a i izvješće službene Europske komisije imali su primjedbe na to da smo tek, mislim da smo na 34% isplate samih sredstava korisnicima. Na kraju prošle godine bili smo na 28%, dakle to je nekakva dinamika hajmo reći od 6%. Svega je ostalo 2 godine do završetka cijelog tog mehanizma uključujući i našeg NPO-a.

Do sada i sami znate tih 5 tranši odnosile su se mahom na objavu natječaja, izmjenu zakonskih propisa, pisanje strategija a sada nam je ostalo ako se ne varam 279 pokazatelja, od toga konkretnih 205 projekata izgradnja vrtića, modernizirane luke, zeleni vlakovi. Što mislite konkretno napraviti s obzirom na izuzetnu slabost cijelog sustava …

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

… nedostatak radne snage, porast inflacije itd.

Izvolite odgovor.

Pa mi smo trenutno najbrži, čak brži od Italije što se tiče apsorpcije sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, a osobito u sto postotnom i pravovremenom ispunjavanju kriterija. Dat ću vam primjer obrazovanja.

Mi se nalazimo u vremenu kada Hrvatska ulaže u svoj obrazovni sustav 2,7 milijardi eura. Takvog ulaganja mi nismo poznavali nikad. Dakle, natječaji koji su vani bilo da je riječ o predškolskom odgoju, o dječjim vrtićima kao što ste spomenuli osnovnim školama, srednjim školama, sportskim dvoranama, ulaganjima u visoko obrazovanje, znanost itd. su bez presedana. Također investicije u gospodarstvo, u zaštitu okoliša, obnovu od potresa, energetsku učinkovitost, zdravstvo, pravosuđe, upravu, direktnu potporu gospodarstvenicima je na maksimalnoj razini. Meni se čini da bi se ovaj rok od kraja 2026. mogao produljiti ne radi nas, nego radi onih brojnih koji su puno sporiji nego mi.