7. sjednica

Sabor

15. 9. 2025

Transkript

NASTAVAK NAKON STANKE U 18,00 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za europske poslove predlaže Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama prvoj i drugoj iz Plana redoslijeda rasprava za danas. To su: Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom izvanrednom sastanku Europskog vijeća 6. ožujka i redovnom sastanku Europskog vijeća 20. ožujka i Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća 26. lipnja.

I za jedno i za drugo izvješće podnositelj je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Jesmo li suglasni da provedemo objedinjenu raspravu? Hvala vam lijepo.

1. IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O ODRŽANOM IZVANREDNOM SASTANKU EUROPSKOGA VIJEĆA, 6. OŽUJKA 2025. I REDOVNOM SASTANKU EUROPSKOGA VIJEĆA, 20. OŽUJKA 2025.

Podnositelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske

1. IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O ODRŽANOM REDOVNOM SASTANKU EUROPSKOG VIJEĆA, 26. LIPNJA 2025.

Podnositelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Provest ćemo objedinjenu raspravu.

Podnositelj je kao što sam rekao predsjednik Vlade Republike Hrvatske na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade u europskim poslovima.

Raspravu je proveo Odbor za europske poslove.

Molim predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića da obrazloži izvješća.

Izvolite predsjedniče Vlade.

Može, može, već sam ja mislio da ste vi na pola govora.

Andrej Plenković

Dobar dan još jednom poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene saborske zastupnice i zastupnici drago mi je da u ime Vlade mogu danas još jednom nastaviti praksu izvješćivanja o redovitim sastancima Europskoga vijeća. Danas su na dnevnom redu sastanci koji su održani u ožujku dva sastanka, jedan sastanak u lipnju. Vi ste u materijalima koje smo vam poslali dobili zapisnike sa tih sastanaka naravno rezimirane kao i same zaključke institucije.

Dopustite mi da uvodno kažem nekoliko bitnih elemenata koji se odnose na našu europsku politiku ali i šire na vanjsku politiku. Prije svega da ovaj novi međunarodni kontekst u kojem živimo koji se brzo mijenja i u pogledu sigurnosne situacije i u pogledu trgovinske situacije i u pogledu energetske situacije moramo sagledati iz aspekta naše glavne odrednice vanjskopolitičke a to je politika modernog suverenizma kako ojačati međunarodni položaj Hrvatske a time i podizati kvalitetu života hrvatskih građana i otpornost hrvatskoga gospodarstva.

U proteklih pola godine svjedoci smo nastavka nesmiljene ruske agresije na Ukrajinu kao i pokušaja za sada bez većeg uspjeha mirovnih napora koji se poduzimaju od strane najutjecajnijih država svijeta, nastavka sukoba na Bliskom Istoku prije svega rata između Izraela i Hamasa nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i odgovora Izraela koji je nažalost doveo do velikog broja civilnih žrtava u Gazi što itekako osuđujemo i žalimo zbog toga. Bili smo svjedoci i rata između Izraela i Jemena, rata između Izraela i Irana nastavno na rat između Izraela i Hesbollaha u Libanonu.

Također svjedočili smo i ratu istina kratkom ali vrlo intenzivnom između Indije i Pakistana. Bili smo svjedoci i povijesnih odluka na sastanku na vrhu NATO-a o većim izdvajanjima za obranu u idućih 10 godina, o čuvenom pragu o 3,5% izdvajanja BDP-a za obranu do 2035. plus 1,5% sa obranom povezanim izdacima odnosno investicijama koji se odnose i na druge resore. Svjedoci smo i trgovinskih ratova koji su u tijeku, dakle prije svega politikom carina koja je na određeni način i glavna odrednica politike trgovinskih odnosa SAD-a u drugoj administraciji predsjednika Trumpa. Ubrzanog rasta Kine, vidjeli smo nedavno i sastanak grupacije Schengen… Šangajske suradnje, a naravno i nastavak geopolitičke borbe za kontrolu nad kritičnim sirovinama i rijetkim metalima o kojima u biti ovisi globalna energetska tranzicija.

To su samo od nekih primjera velikog globalnog prestrojavanja u kojem živimo a riječ je preraspodjeli ekonomske i vojne moći a onda samim time i političkoga utjecaja a u kontekstu velikih i nepovratnih klimatskih promjena te transformacijske snage umjetne inteligencije. To je rezime svijeta u kojem danas živimo.

Kada je riječ o EU jer ova rasprava se odnosi prije svega na ključne odluke na najvišoj razini u EU možemo ih staviti nakratko i u kontekst upravo prošlog tjedna održanoga govora o stanju unije kojeg je održala predsjednica komisije von der Leyen pred Europskim parlamentom gdje je itekako ponovila da je Europa u političkom smislu kontinent koji se mora boriti za mir i za sigurnost, za slobodu, za neovisnost, za vrijednosti i za svoje mjesto u svijetu i svoju budućnost a da u tom kontekstu trebamo biti ujedinjeni.

Mi smo na proteklim sastancima Europskog vijeća raspravljali o nizu tema koje su itekako relevantne za Hrvatsku. Počet ću sa temom nama bliskog susjedstva na jugoistoku Europe prije svega proces proširenja je stalna i jasna pozicija Hrvatske da podržavamo proces proširenja, podržavamo reforme našim, naših susjednih zemalja da ostvare one ciljeve koje je Hrvatska ostvarila prije 12 godina i nekoliko mjeseci samim članstvom, a pregovore smo okončali prije 14 godina.

S te strane naša predanost potpori nama susjednih zemalja naravno da je jedna od glavnih odlika i ja bih rekao posebno dodana vrijednost u tim raspravama zato što je to dio Europe koji poznamo možda malo i bolje nego neke druge zemlje i nastojimo i sa svojom analizom i pertinentnim komentarima omogućiti da i naši partneri bolje razumiju i stanje u pojedinim od susjednih država, izazove s kojima se oni susreću, dinamiku europskoga i reformskoga puta. S te strane uvijek smo u našim analizama nastrojeni pozitivno ali isto tako upozoravamo i na otvorena pitanja koja postoje ne samo u smislu ispunjavanja kriterija nego i u pogledu unutarnje političke stabilnosti, u pogledu ekonomskih reformi pa i otvorenih pitanja koja postoje između pojedinih država našega susjedstva.

Puno smo vremena proveli razgovarajući o sigurnosti i o obrani sa jednim posebnim sastankom na vrhu praktički gotovo cijelim posvećenim Ukrajini, jačanju izdvajanja za obranu. To je bilo vrijeme uoči ovih odluka na sastanka na vrhu NATO-a gdje smo nastojali polako identificirati pozicije pojedinih vlada o tome na što je i koliko tko spreman izdvojiti kako bi se jačale obrambene sposobnosti svake od nacionalnih država, kako bi naše sposobnosti bile interoperabilne na razini saveza i partnerstvu u okviru EU. Hrvatska je s te strane zemlja koja je ispunila postojeći do tada važeći zavjet, to je 2% izdvajanja za obranu plus 20% za modernizaciju, a mi smo bili na 30% modernizacije. Naša je ambicija ići na 2,5% do '27., 3% 2030. i kasnije postupno loviti ovih 3,5% što smatramo da je realno. U tom kontekstu mislim da je i ovogodišnji mimohod HV-a, hrvatske policije i drugih sastavnica domovinske sigurnosti osvijestio i najširu hrvatsku javnost o važnosti ulaganja u obrambene sposobnosti i to ne na uštrb drugih politika, dakle teza o tome zašto ulažemo u obranu, pa da li je to zrakoplov, da li je to tenk, da li je to neko plovilo, to nije na uštrb ni zdravstva, ni socijalnih naknada, niti obrazovanja. Primjerice, mi danas izdvajamo već 5% BDP-a za obrazovanje i znanost, 12% državnoga proračuna, čisto kao argument da shvatimo korelaciju između izdvajanja za obranu i primjerice izdvajanja za obrazovanje. Naša je politika s te strane uravnotežena i želimo ojačati našu industrijsku i tehnološku bazu. Vidjeli ste da smo prije otprilike dva mjeseca na prijedlog Ministarstva obrane zatražili zajam iz instrumenta SAFE tj. sigurnosne mjere za Europu i da je Europska komisija prošli ponedjeljak dala načelni pristanak za čak 1,7 milijardi eura kojima namjeravamo financirati različite izdatke u resoru obrane, što je po mom sudu dobro i što znači da smo na odgovarajući način pametno kalibrirali taj zahtjev.

Također što se tiče komplentarnosti NATO-a i EU, naša izdvajanja su prije svega vođena ovim novim zavjetom NATO-a, ali su jednako tako na tragu jačanja europske strateške autonomije obrambenih sposobnosti europskih država članica. Stoga i mi kada nabavljamo vojnu opremu, diversificiramo zemlje porijekla industrije o kojima se radi i smatramo da i upravo na takav način dajemo i doprinos jačanju europskog industrijskog kompleksa, pa i kroz korištenje mehanizma SAFE.

S druge strane tema koja je jedna od najvažnijih za sve nas i na nacionalnoj razini je pitanje konkurentnosti, sjetit ćete se da je prije otprilike godinu i nešto dana, dakle prije ovog novog saziva Europskog parlamenta i nove Europske komisije izrađeno više dokumenata koje su svojevrsne programske podloge za rad operativnih programa Europske komisije, tu mislim na izvješće Marija Dragija, izvješće Enricoa Lettea, izvješće bivšeg finskoga predsjednika Niinistoa koji su po pojedinim područjima dobili široku potporu i na razini struke, općenito na razini EU, ali i samih institucija i sada se dio tih inicijativa prevodi u zakonske prijedloge koji onda prolaze proceduru donošenja odluka između komisije, parlamenta i vijeća.

Za nas je posebno važno snažiti europsku konkurentnost, vidjeli ste da smo iz samoga mehanizma za oporavak i otpornost među onim zemljama koje u potpunosti ispunjavaju kriterije koje smo definirali da nam dinamika korištenja i bespovratnih sredstava, a i ovih izrazito povoljnih zajmova zasada ide u potpunosti prema planu, da smo jedna od rijetkih država članica koja će izgledno iskoristiti, pa ja bih rekao gotovo 100% sredstava koja su na raspolaganju do kraja 2026., što nije slučaj sa dinamikom provedbe mehanizma za oporavak i otpornost na razini EU. Mi s te strane želimo da se što prije Hrvatska i dalje snaži kao regionalno energetsko čvorište, proces ulaganja za kojeg ste vi itekako svjesni jer smo više puta o tome govorili u našu energetsku infrastrukturu traje. Mi smo sada u fazi da je naš brod LNG Hrvatska trenutno u Turskoj, da će se tamo na njega ugraditi još jedan recimo to tako dio broda koji će povećati kapacitete broda LNG Hrvatska praktički za duplo, sa trenutnih 3,1 milijardi kubika plina godišnje, kada se brod vrati iz Turske bit će u stanju regasificirati čak ukupno 6,1 milijardi ukapljenoga plina. Da bi taj plin kojeg ćemo imati onda u većim količinama na Krku mogao ići dalje prema destinacijama, prema potrošačima, mi investiramo trenutno 500 i 60 milijuna eura iz instrumenta koji nam je također na raspolaganju, kako bismo proširili plinovode i to na način da novi plinovodi su sagrađeni takvom kvalitetom da su u budućnosti spremni transportirati i vodik kao energent budućnosti.

Također mi smo u razgovorima sa svim nama susjednim zemljama i oko većeg korištenja jadranskoga naftovoda. Podsjećam još jednom, Hrvatska putem jadranskog naftovoda može i u stanju je, to je testirano i potvrđeno, godišnje osigurati nafte i za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj u potpunom iznosu njihovih potreba, dakle i Sazhalombata u Mađarskoj i Bratislava u Slovačkoj da u potpunosti prestane ovaj aranžman kojeg trenutno imaju kao iznimku, a to je mogućnost dopremanja nafte iz ruskih izvora, može bez obzira o kojem je blendu nafte riječ, biti dopremljen u nama dvije srednje europske i susjedne zemlje, u širem smislu Slovačka, bez ikakvih problema i ta činjenica je posebno važna kada je riječ o energetskoj sigurnosti.

Mi smo također vodili razgovore i sa partnerima u SAD-u. Podsjećam vas da je od dosadašnjih preko 112 čini mi se ili nešto više brodova koji su došli u Hrvatsku, čak 67% došlo iz SAD-a, dakle to je vrlo važno da javnost, a i zastupnici imaju sliku odakle je taj ukapljeni plin koji dolazi u Hrvatsku. Naša je želja izgraditi južnu plinsku interkonekciju, dakle od Dugopolja prema Zagvozdu i kasnije prema Bosni i Hercegovini kako bismo omogućili plinifikaciju teritorija Federacije Bosne i Hercegovine nema većeg strateškog upliva i pomoći Hrvatske energetskoj neovisnosti BiH od izgradnje južne plinske interkonekcije i s te strane razgovaramo sa svim partnerima kao i sa predstavnicima Vijeća Ministara na središnjoj razini, te Vladom Federacije budući da je riječ o praktički projektu koji bi u smislu plinifikacije pokrio teritorij u BiH koji je Federacija BiH.

Tema koja je posebno važna i pratit ćemo je zajednički idućih godinu i pol dana, bit će veliki pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru EU, razdoblje 2028. – 2034. Vidjeli ste da je Komisija izašla sa novom strukturom sedmogodišnjega proračuna EU. Sredinom srpnja trenutno su počeli razgovori na operativnim razinama. Prva preliminarna velika rasprava na razini šefova država i Vlada planira se u prosincu ove godine kako bismo otprilike vidjeli smjer u odnosu na ono što je Europska komisija predložila.

Teza koja se jedno vrijeme provlačila hrvatskim medijskim prostorom da tu više neće biti europskih sredstava za Hrvatsku naravno da ne stoji. Evo mi smo malo prije između jutrošnjega aktualca i ove rasprave održali Uži kabinet, sutra

je na Vladi na zatvorenom dijelu predstavljanje izvješća o iskorištenosti europskih investicijskih strukturnih fondova. ŽHrvatska je trenutno od članstva do danas 17 milijardi eura u plusu. Godišnja članarina koju uplaćujemo u europski proračun je 700 milijuna eura. Dakle, unatoč tome što taj iznos kao što vidite sa godinama raste mi smo i dalje u vrlo solidnom plusu što nam omogućuje financiranje upravo onih projekata sa kojima lovimo korak sa zemljama koje su ušle u EU prije nas.

Par podataka o novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira, dakle on ima četiri proračunska stupa ukupne vrijednosti 1,98 bilijuna eura. Dakle, to je 1,26% bruto nacionalnoga dohotka na razini EU. Vodimo računa da ćemo u idućem višegodišnjem financijskom okviru početi i sa otplatom zajedničkoga zajma za instrument EU iduće generacije. Zbog toga su rezervirana i sredstva koja će otprilike iznositi 25 milijardi eura godišnje koje ćemo zajednički otplaćivati i to će trajati idućih 30-tak godina. Mi želimo da ovaj novi proračun bez obzira na njegovu novu strukturu i dalje omogući Hrvatskoj da provodi politiku lovljenja koraka sa onima koji su ušli u Uniju prije nas bez obzira da li će se poljoprivredna ili kohezijska politika sada na određeni način voditi kroz drukčije recimo to tako module ili proračunske okvire.

Sredstva će biti tu, vidjeli ste neke indikacije u medijima da bi ovaj sedmogodišnji proračun u odnosu na prošli trebao za otprilike oko 2 milijarde eura biti izdašniji za Hrvatsku nego što je bio prošli, ali sada više nema instrumenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tih dodatnih 10 milijardi eura u ovom trenutku nema niti je nekakva kriza se dogodila. Dapače, vraćamo se u situaciju bez potreba za posebne intervencije, tako da bismo omogućili svima da funkcioniraju na tržišnim osnovama.

U tom kontekstu naš konkretni napor da smo danas 2025. u odnosu na 2016. sa 61% prosječne razvijenosti unutar EU po kriteriju BDP per capita prošlu završili na 77, sa ovom ćemo biti na 78 utjelovljuje tu politiku lovljenja koraka čime smo sada već sustigli, a i prestigli mnoge članice EU a koje su primjerice ulazile u Uniju 2004. godine, dakle punih desetak godina prije nas.

Cijeli ovaj proces događa se i u završnim mjesecima našeg pristupnog procesa za članstvo u organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj ili OECD. Mi ćemo u siječnju iduće godine, krajem siječnja ovdje ugostiti glavnoga tajnika OECD-a gospodina Kormana koji će predstaviti tzv. drugi ekonomski pregled Hrvatske, strateški dokument koji bi trebao potvrditi da je Hrvatska ispunila sve kriterije u jednom specifičnom malo ovako aleatornom procesu pristupanja OECD. To nisu ni klasični pregovori, niti je to klasičan acquis već ispunjavamo određene kriterije po nizu odbora s obzirom na taj soft aquis recimo to tako OECD-a kojeg smatramo da ćemo ispuniti i da bi se tijekom iduće godine i taj proces kojeg vodi u pregovaračkom smislu ministar Grlić-Radman, ali i svi drugi nadležni ministri kompletirao.

A što se tiče ključnih vanjsko-političkih tema Ukrajina imali smo više situacija, više zaključaka kada smo morali donositi odluke ne na razini 27, nego 26 minus 1. Znate o kojoj je zemlji riječ, koja nije često podupirala stav praktički svih ostalih kad je riječ o Ukrajini u bilo kojem smislu, bilo u financiranju, bilo o vojnoj pomoći, bilo u režimu sankcija, ali smo uvijek pronalazili proceduralno rješenje kako da se te odluke i dalje donose.

Ovo pitanje je po nama suštinsko, ključno pitanje kredibiliteta jer je riječ o sigurnosti cijele Europe, cijelog kontinenta, našoj slobodi i poštovanju međunarodnoga prava a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu što smo vidjeli i prije nekoliko dana upravo sa ovim dronovima koji su letjeli iznad Poljske i gdje je i Poljska kao saveznica zatražila konzultacije na temelju članka 4. Washingtonskog sporazuma, tj. sporazuma kojim je osnovan NATO.

Ukupna podrška Ukrajini raste, raste i na razini EU, pomažemo i mi. Podsjećam 14 paketa vojne pomoći ukupna vrijednost 317 milijuna eura svake godine od kad je počela ruska agresija mi smo imali jednu međunarodnu konferenciju posvećenu Ukrajini. Prva konferencija je bila parlamentarni summit Krimske platforme, druga je bila prva velik donatorska konferencija o međunarodnom humanitarnom razminiranju, treća je bila sastanak lidera jugoistoka Europe i Ukrajine i ove godine velika konferencija koju vodi potpredsjednik Medved a to je o prenošenju iskustava Hrvatske u rehabilitaciji i oporavku ratnih vojnih invalida ukrajinskih vojnika koja je eto kao što vidite s obzirom na žrtava i broj ranjenika zaista ogroman i tu Hrvatska ima itekako svježa iskustva i korisna znanja kako im pokušati pomoći ne samo prihvaćanjem djela tih ranjenika u Hrvatskoj u našim ustanovama, institucijama uključivši i novoizgrađene veteranske centre nego jednako tako u ukupnom procesu rehabilitacije i rješavanja niza poteškoća s kojima se oni suočavaju. Naravno da su tu i naše aktivnosti u potpori procesuiranja ratnih zločina gdje također imamo izrazito razvijenu ekspertizu.

Druga važna tema naravno bio je sukob na Bliskom Istoku kao što smo već i govorili i na aktualnom satu, sukob koji traje desetljećima. Pitanje odnosa između Izreala i Palestine, pitanje politike koja bi ponovno ću kazati dovela do situacije u kojoj bi i Židovi i Palestinci živili jedni pored drugih u miru u dvije države i to na način da je Izraelu zajamčena sigurnost, a da Palestinci ostvare svoj cilj o državi. To je onaj okvir koji predstavlja dugogodišnju politiku RH, dugogodišnji stav svih naših vlada. Situacija koja je nastala nakon listopada 2023. i terorističkog upada i napada pa i masakra Hamasa nad izraelskim prije svega civilima, otimanju talaca, dovela je situaciju na Bliskom Istoku do usijanja, do ponovo potpuno novih okolnosti, do akcije koju već sada nešto malo više od godinu i pol dana provodi izraelska vojska kako bi se borila protiv Hamasa ali nažalost uz nevjerojatno velik broj civilnih žrtava Palestinaca u pojasu Gaze što smo jasno osudili i za čime žalimo. Mi smo u tom kontekstu na poziciji da je nužno osloboditi sve taoce koji su još živi iz te operacije iz listopada 2023., da je ključno uspostaviti primirje, mir, sveobuhvatno rješenje kroz mirovni proces koje bi dovelo do tog konačnog cilja dugoročnog po nama jedinog mogućeg o dvije države.

U tom pogledu sve ono što se, što je poduzimala hrvatska Vlada a mi smo donijeli pomoć od 4 milijuna eura dosada za humanitarnu pomoć Gazi, primili smo prije otprilike 17-18 dana ovdje u Zagrebu ministricu Agabekjan to je palestinska ministrica vanjskih poslova koju je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao da bude jedna od gošći na godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula, vojnih izaslanika gdje je ona vrlo elokventno i sadržajno predstavila političke, politička stajališta palestinske vlasti. Založila se za priznanje Palestine to je sasvim jasno bilo i u njenim izjavama za javnost. Mi smo itekako spremni pomoći, smanjiti patnje civila, žena, djece koji se nalaze u teškoj situaciji u Palestini osobito u pojasu Gaze. Istodobno ovdje je bio i izraelski ministar vanjskih poslova i s njim smo razgovarali i jasno smo mu iskazali stav da se protivimo bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, založili se za oslobađanje svih talaca, a jednako tako i založili se i za što skorije ozbiljno nastavljanje mirovnoga procesa koji bi doveo do dvodržavnoga rješenja.

U tom pogledu naši napori usuglašavaju se sa nama ključnim partnerima, pitanje priznanja o kojem je bilo riječi danas popodne je dakako važno, međutim vodimo računa da je danas 147 zemalja priznalo Palestinu, a da je situacija na terenu ovakva kakva je. To govorim zato da ne bi imali iluzija da će priznanje naše ili bilo čije drugo dovesti do prestanka ratnih operacija. To je ono što svi skupa moramo itekako osvijestiti. Neće. Da bismo do kraja razumjeli pozicije obje strane zato i jesmo razgovarali i sa ministricom i sa ministrom, a dodatno je ministar Grlić Radman boravio u posjetu u Jordanu i Siriji, dakle u regiji kako bismo i sa ostalim partnerima nakon razgovora i dijaloga sa nizom zemalja na Bliskom Istoku razumjeli do kraja i anticipirali korake koji će se događati u slijedećim mjesecima gdje mi vidimo nekoliko mjeseci koji su presudni da se dogovori sveobuhvatno mirovno rješenje kojeg naravno svi priželjkujemo i na razini EU, a i globalno.

Mi smo također ove godine odnosno prije par tjedana primili ovdje i predsjednika Europskoga vijeća portugalskog kolegu Costu s kojim smo prošli ne samo zaključke ovih zadnjih sastanaka koji su iza nas nego još više dinamiku koja je ispred nas. Ove godine će se održati dva velika pa čak i dugo odgađana samita, jedan između EU i Afričke unije on će biti u Luandi i u Angoli i drugi između EU i Latinske Amerike koji će se održati u Kolumbiji u Santa Marti. Oba dva su planirana za studeni.

Također, mi želimo da iduća godina koja je vrlo zanimljiva s aspekta Hrvatske bude posvećena dvije inicijative obje su vezane za more. Jedna je za Inicijativu Tri mora kojom Hrvatska je preuzela predsjedanje od Poljske. Imat ćemo taj samit na proljeće u Hrvatskoj i onda na jesen drugi samit a on se odnosi na euromediteransku suradnju gdje ćemo ugostiti devet zemalja odnosno osam, mi smo jedna, članica EU kako bismo definirali dalje ključne korake europskih zemalja prema Sredozemlju i raspravljali ne samo o sigurnosnim pitanjima, migracijama, ekonomskoj suradnji i stabilnosti izgradnje država i svemu onome što je važno i što povezuje sjeverne, južne, istočne obale Sredozemlja.

Ovi, ova godina bila je vrlo dinamična i ja očekujem 2026. da bude prije svega uz sav ovaj napor o jačanju obrane, sigurnosti i praćenju eventualnih novih eskalacija da bude posvećen definiranju načina financiranja idućeg proračunskog okvira, to je ovih 7.g., '28.-'34.g. i tu ćemo se založiti da i do tada, a to je onda praktički 21.g. nakon članstva, Hrvatska dosegne sve ono što je bila naša ambicija, a to je da članstvo EU iskoristimo za ekonomski, socijalni, infrastrukturni i svaki drugi razvoj kao što to su učinile stare članice ili nove recentnije članice Srednje i Istočne Europe.

Evo, drago mi je da smo ponovno skupa i da ćemo malo detaljnije raspraviti sada u razmjeni ovih replika.

Hvala vam lijepa predsjedniče HS.

Hvala i vama.

Evo 37 zastupnika je jednako tako radosno što ste vi s nama, pa ćemo krenuti s replikama, prvi na redu je kolega Pavić, izvolite.

Hvala lijepa predsjedniče sabora.

Poštovani, poštovani predsjedniče Vlade, vidjeli smo da su dominirale teme Ukrajine, sigurnosti Bliskog Istoka. Evo nedavno sam se vratio sa Vilfermanfest konferencije na Zapadnom Balkanu gdje stvarno cijene trud Hrvatske i vaš osobni trud da namećete temu proširenje Zapadnog Balkana na Europsko vijeće, a moje pitanje vama ide o višegodišnjem financijskom okviru. S obzirom da će to bit jedan od glavnih farova slijedećih nekoliko godina, sami ste rekli gotovo 2 tisuće milijardi eura, 4 stupa, sva nacionalni fondovi spajaju se u nacionalni i regionalni partnerski plan, svi programi zajednice se spajaju u Europski fond konkurentnosti i sami ste rekli da teza ne stoji da gubimo fondove, Hrvatska je dobila 6,8 milijardi eura, pitanje je isto tako i transformacije i Lettinog i Dragijevog izvješća u proračun.

Moje pitanje vama je, što Hrvatska može očekivat od tog procesa…

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

…to će nam sad bit treći proračun? Hvala.

Izvolite odgovor.

Andrej Plenković

Hvala lijepa.

Cijenjeni zastupniče Pavić, lijepo ste objasnili novu strukturu, naravno da teza o tome da će presušiti nekakvi europski fondovi ne stoji, ona je možda ovako zgodna kao efekt dovođenja u zabludu hrvatskih građana, al ona jednostavno nije istina, nije istinita. Stavio bih malu rezervu na vašu tezu, dobili smo 16,8 milijardi, dobili smo kad se završe pregovori, kad to sve skupa bude usvojeno, do tog procesa je otprilike godina i po dana od danas, ali u svakom slučaju ni ovaj okvirni broj koji je ja bih rekao deriviran iz nekih elemenata koji su u ovom trenutku poznati, ali bih ga uzeo dosta sa zagradama. Naravno da mi razumijemo što nam je bitno, je li to poljoprivreda, je li to kohezijska politika, je li to obrana, jel to zaštita od nezakonitih migracija, jesu li to razvojne teme poput obrazovanja ili nekih drugih energetskih klimatskih paketa, mi ćemo nastojati u tim pregovorima ostvariti sve naše strateške ciljeve.

Kolegice Glasovac izvolite.

Hvala g. predsjedniče HS.

Poštovani g. predsjedniče Vlade, podsjetit ću vas na vaš govor u HS prije 2.g. na istu ovu temu. Kada ste predstavljali izvješće rekli ste da ste jedan od najutjecajnijih političara u EU, pa me točno zanima u ove 2.g. što ste točno ovaj od tih uspjeha velikih kao europski odnosno jedan od najutjecajnijih političara u EU postigli i jeste li pritom mislili na najveću stopu inflacije u Hrvatskoj, pritom posebno na cijenu hrane, energenata i stanova ili ste mislili na rastuću stopu siromaštva ili ste mislili na rapidnu stopu iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva u zemlje EU?

Drugu stvar koju ste tada rekli je da je najgore biti suzdržan. No nije li upravo ovo kad govorimo o Palestini, što vi danas radite pokazatelj da ste ostali suzdržani i unatoč tome …

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

… što veliki dio zemalja 147 je priznalo…

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

…Palestinu, vi se eto samo nadate da će primirje doć samo od sebe.

Andrej Plenković

Hvala lijepa…

…/Upadica predsjednik: Izvolite./…

…poštovana zastupnice Glasovac.

Što se tiče utjecaja upliva recimo kad je riječ o otvaranju pregovora između EU i BiH, vjerujte mi niti jedna druga zemlja nije imala veći upliv na tu odluku od Hrvatske. Ako je to recimo bitno za Hrvate i hrvatski narod, da je samo to ja bih bio zadovoljan, no budući da se vi referirate na reperkusije naših politika na našu ekonomsku i socijalnu situaciju, pa onda možemo reć evo da nije to tako loše da budemo prva i jedina zemlja do danas koja je ušla isti dan, iste godine, istog mjeseca i u Schengen i u europodručje, to nije uspjelo nikome u tom trenutku. Da smo jednako tako zemlja koja praktički najučinkovitije apsorbira sredstva iz instrumenta EU Iduće generacije, da smo koristeći europske fondove povezali Hrvatsku Pelješkim mostom, da ćemo za 10 dana otvoriti i drugu cijev tunela Učka, da je Koridor 5C pred punim otvaranjem, da imamo najveću zaposlenost i najnižu nezaposlenost, rast od 3,2% ove godine, investicijski kreditni rejting …/Govornik se ne razumije./…

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

…mogli s tim pohvaliti. Ja ću vas isto pohvalit, kao i vi nas.

Hvala.

Kolega Hodžić izvolite.