i prelazimo odmah na prvu točku, to je:

1. Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, EURATOM

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 113. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za europske poslove.

Molio bih sada predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Izvolite ministre.

Hvala lijepo.

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnice i zastupnici.

Evo kao što je najavljeno i kao što je rečeno ja moram reći da mi je osobno zadovoljstvo i drago da ova točka dolazi u HS, dakle takav je odluka između ostaloga bila da ne bude samo na razini Vlade nego da i u HS-u o njoj raspravimo iz nekoliko razloga. Jedan je između ostaloga da ukažemo naravno na važnost ovakve odluke i dogovora koji je postignut na europskoj razini. O tome dosta proteklih tjedana i mjeseci govorimo u javnosti, a sigurno da je HS onda i mjesto da se na najdetaljniji mogući način, ja bih rekao objektivniji, argumentiraniji način o tome progovori.

S druge strane drago mi je i zbog toga što danas se malo veći fokus u ovoj odluci stavlja na nešto što je u pravilu manje u fokusu naših rasprava u javnosti. U pravilu se fokusiramo na ono što je rashodna strana europskog proračuna u slučaju nacionalnih proračuna, to je prihodna strana, dakle pomoći i fondovi EU, ovdje danas između ostaloga govorimo i o prihodnoj strani europskog proračuna, dakle sve ono što mi kao zemlje članice uplaćujemo. Pa ću iskoristiti priliku da u ovom uvodnom govoru, a naravno i kroz odgovore na replike i u raspravi ja mislim ne zbog vas toliko kao zastupnika, vi ste itekako dobro upoznati s ovim detaljima, ali ja bih rekao i zbog hrvatske javnosti malo pobliže objasnimo cijeli taj sustav i kroz brojke i kroz nekakvu strukturu približimo sve te između ostaloga detalje.

Dakle, ono što je važno za reći pred nama se odnosno pred vama se nalazi jedna od ključnih zakonodavnih akata EU kojem je svrha osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje. Inače ne može niti krenuti financiranje iz ovog programa EU Nove generacije bez same ove odluke odnosno bez njenog donošenja.

Kratka retrospektiva povijesna unatrag nekoliko mjeseci, godina, dakle Europska komisija je predložila 26. svibnja ove godine Plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije korona virusa te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i otpornosti europskog gospodarstva.

Uzimajući u obzir izvanredne okolnosti i posljedice izazvane covid-19 krizom, predložen je koherentan i jedinstven pristup na razini EU kako bi se spriječili daljnji negativni utjecaji na gospodarstva država članica, razinu zaposlenosti i socijalnu koheziju.

Čelnici država članica su 21. srpnja postigli dogovor o planu oporavka odnosno „EU za sljedeće generacije“ i Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. nakon čega je isti usuglašen s Europskim parlamentom 10. studenog te potvrđen od strane Vijeća prije nekoliko dana 14. prosinca.

Hrvatska javnost i mi svi skupa smo upoznati s detaljima, međutim nije zgorega i ponoviti odnosno apostrofirati da usvojeni financijski paket se temelji na strateškom konceptu dva osnovna stupa. Jedan je plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“ i drugo je Višegodišnji financijski okvir.

„EU za sljedeće generacije“ strukturiran je kroz tri osnovna stupa. Prvi stup je potpora državama članicama za investicije i reforme, prije svega kroz mehanizam za oporavak i otpornost. Taj stup također čine i pomoć za oporavak za koheziju europska područja tzv. REACT-EU, potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam za pravednu tranziciju i ojačani europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Drugi stup usmjeren je na pokretanje gospodarstva EU poticanjem privatnih ulaganja kroz ojačani program InvestEU i poticanje strateških ulaganja kao sastavni dio InvestEU-a

I treći stup predstavlja dogovor odnosno odgovor na naučene lekcije iz krize i suočavanje sa europskim strateškim izazovima kroz ojačani mehanizam EU za civilnu zaštitu RESC-EU te ojačani program OBZOR-EUROPA koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije.

Inače zelena i digitalna tranzicija i ti pojmovi su siguran sam nekoliko puta će biti spomenuti i kroz moj govor, a vjerujem i kroz naše rasprave.

Cilj navedenog pristupa je osigurati redovno financiranje EU kroz naredno sedmogodišnje razdoblje, ali isto tako osigurati i gospodarski oporavak od posljedica covid-19 pandemije, ali i jačati otpornost generiranjem rasta i poticanjem ulaganja uz ostvarivanje klimatskih ciljeva i ciljeva digitalizacije.

Sredstva „EU za sljedeću generaciju“ iznose ukupno 750 milijardi eura od čega 390 milijardi su bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura su zajmovi. Također odmah ću dodati i višegodišnji financijski okvir u iznosi od 1 tisuće i 74 milijarde eura. Dakle, ukupno s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje '21.-'27. EU ima na raspolaganju 1.824,3 milijarde EUR-a, to je vrijednost i ovoga financijska težina ovog paketa.

RH u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje '21.-'27. osigurano je 12,8 milijardi EUR-a, dok je u okviru instrumenta EU za slijedeću generaciju ukupno 3,4 milijarde EUR-a, uključujući naravno i sredstva za potres i covid ukupno je RH na raspolaganju 24,2 milijarde EUR-a.

Ovdje ću samo kratko apostrofirati. Dakle, RH kada gledamo strukturu, ovdje ću se fokusirati na EU Nove generacije jer što se tiče višegodišnjeg financijskog okvira struktura je dobrim dijelom i poznata i kroz prošlu financijsku perspektivu. Ali što se tiče ovoga novoga čisto da razumijemo, dakle kada gledamo od 750 milijardi EUR-a možemo reći da je otprilike podjela 390:360 između bespovratnih sredstava i zajmova gotovo na razini 50:50%, dakle blago, malo preko 50% bespovratnih u odnosu na blago ispod 50% zajmova.

U slučaju RH omjer je još i puno povoljniji. Od ukupnih ovih već spomenutih 10,4 milijarde EUR-a, 2/3 su u obliku bespovratnih sredstava. Najveći iznos kroz Fond za oporavak i otpornost 6 milijardi, međutim REACT-EU 735 milijuna EUR-a, Fond za pravednu tranziciju 96 milijuna EUR-a, Europski poljoprivredni Fond za ruralni razvoj 182 milijuna EUR-a. Dakle, i kada gledate po onim pokazateljima koliki je udio bespovratnih sredstava po glavi stanovnika ili u postotku BDP-a RH je na prvom ili drugom mjestu. Dakle, imamo zaista kvalitetnu naravno omotnicu.

I ono što sigurno ćemo apostrofirati svi skupa, na nama svima je sada velika odgovornost da se kroz posao koji traje, mogu vam reći da što se tiče nas na razini vlade, dakle ured premijera i Ministarstvo financija je jedan od ključnih ili glavnih operativaca za koordinaciju i ovdje prisutan državni tajnik Stipe Župan, dakle na razini svih resora radimo na tom dokumentu koji ćemo u konačnici podnijeti Europskoj komisiji kao i sve zemlje članice krajem mjeseca travnja. Međutim, sve ovo vrijeme traju različite vrste konzultacija sa europskim institucijama, mi paralelno sa tim naravno komuniciramo i sa drugim zemljama članicama, između ostaloga da vidimo u kakvom su, u kojim su fazama oni i mogu u ovom trenutku reći da Hrvatska dobro ide, dobro napreduje, međutim naravno izazovi pred sve nas skupa su prije svega da ova kvalitetna omotnica bude pretočena na najbolji mogući način u naše gospodarstvo.

Dakle, što se tiče samog instrumenta, ja bih ovdje samo apostrofirao nekoliko ključnih područja na koje je on usmjeren. To su mjere za oporavak tržišta rada, to su mjere socijalne zaštite i zdravstvenog sustava, mjere za oživljavanje potencijala održivog rasta i zapošljavanja radi jačanja kohezije među državama članicama i potpore njihovoj tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, mjere za pružanje potpore poduzećima pogođenima posljedicom Covid-19 krize, posebno malim i srednjim poduzetnicima, mjere za jačanje strateške autonomije EU u ključnim lancima opskrbe, mjere potpore istraživanju i inovacijama u vezi Covid-19 krizom, mjere izgradnje kapaciteta na razini EU kako bi se povećala pripravnost za buduće krize, poduprla područja EU svojim nastojanjima da ostvare pravednu tranziciju, te pomogla ruralnim područjima otklanjanjima posljedica Covid-19 krize. Naravno, instrumentom se osigurava i krizna potpora partnerskim zemljama kako bi se obnovili i unaprijedili njihovi trgovinski i gospodarski odnosi s EU i ojačala njihova otpornost.

Već sam prethodno spomenuo, instrument se financira do iznosa od 750 milijardi EUR-a i to na temelju ovlasti iz čl. 5. odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava. Tako će u narednom razdoblju uspješnost u korištenju Kapitalnih fondova EU imati značajnu ulogu u oporavku svih, pa tako i našeg gospodarstva.

Što se tiče spomenutoga cijenjene zastupnice i zastupnici, dakle ovdje bih istaknuo upravo ključnu ulogu u cijelom procesu financiranja kroz naredno 7.-godišnje razdoblje u ovoj odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU za koju vam je Vlada RH upravo i uputila prijedlog odluke o prihvaćanju, što i je zapravo predmet i tema odnosno točka naše rasprave danas.

Sustav vlastitih sredstava EU predmet je rasprava već dulji niz godina. Inače da samo pojednostavimo, dakle vlastita sredstva EU čine prihodovnu stranu proračuna EU, te su osmišljena s ciljem osiguravanja dugoročnog financiranja politika EU pri čemu jamče pouzdan i čvrst okvir prihoda koji poštuje načelo uravnoteženosti.

Međutim, potreba za značajnim poboljšanjima na prihodnoj strani proračuna EU dodatno je naglašena u kontekstu odluke Europskog vijeća iz srpnja 2020.g. o višegodišnjem financijskom okviru '21.-'27., ali i uspostavi instrumenta EU za slijedeće generacije.

Kako smo i spomenuli, gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću covid potvrđuju važnost osiguravanja dovoljnih financijskih kapaciteta unije u slučaju negativnih utjecaja na gospodarstvo. Unija dakle u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika.

Ovlast komisije, Europske komisije za uzimanje zajma odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi EUR-a isključivo za potrebe financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću Covid-19 usko je povezana s povećanjem gornje granice vlastitih sredstava na temelju ove odluke i u konačnici s funkcioniranjem sustava samog, sustava vlastitih sredstava EU.

Što se tiče samog sustava dozvolite kratki osvrt. Vratit ću se još u 1970. kada je reformom iz te godine zapravo po prvi puta uspostavljen sustav vlastitih sredstava, te se od tada proračunski prihodi EU uređuju pravnim aktom pod nazivom „Odluka vijeća o sustavu vlastitih sredstava“.

Čl. 311. Ugovora o funkcioniranju EU propisano je da EU osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ne dovodeći u pitanje ostale prihode, proračun EU se u cijelosti financira iz vlastitih sredstava. Vijeće EU odlučujući u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvaja odluku kojom se uređuju odredbe u sustavu vlastitih sredstava, a ta odluka stupa na snagu tek nakon što ju sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima.

Pojmom vlastitih sredstava, naravno, su financijska sredstva kojima EU ima na raspolaganju. Postojeći sustav vlastitih sredstava u kontekstu trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira čine tri glavne kategorije. Tzv. tradicionalna vlastita sredstva, koja se najvećim dijelom odnose na prihode od carine, dakle carine na uvoz roba i usluga iz trećih zemalja; vlastita sredstvo koje se temelji na porezu na dodanu vrijednost te vlastito sredstvo koje se temelji na bruto nacionalnom dohotku.

Ovdje po kontekstu terminologije europskoj se koristi bruto nacionalni dohodak, dok mi u pravilu doma govorimo o bruto domaćem proizvodu. Razlika je, makroekonomisti to znaju, da li sumirate sve što su robe i proizvode u jednoj zemlji se proizvele i učinile ili nacionalni izvori. Tu je razlika što se tiče našeg konkretnog slučaja, kao i brojnim drugim zemljama, razlike nisu toliko velike, ali samo da znamo čisto terminološki, da u ovoj terminologiji europskoj, vezano za ovu temu se koristi bruto nacionalni dohodak.

Dakle, dok se prihode od tradicionalnih vlastitih sredstava slijevaju izravno u proračun EU, dakle od 100 kuna, recimo, ili eura uvezenih, dakle carine na uvezenu robu iz trećih zemalja, u ovom trenutku 75 je odmah prihod proračuna EU, 25 kuna ili 25% se zadržava zemljama članicama, obzirom da hrvatska carina, njemačka carina ili bilo koja druga carina pojedinačnih zemalja članica, imaju neke, naravno, svoje administrativne troškove za provedbu toga.

Također, što se tiče prihoda na temelju poreza na dodanu vrijednost i bruto nacionalnog dohotka su ustvari nacionalni doprinosi koje države članice stavljaju na raspolaganju proračunu EU. Ovo, ovaj dio što se tiče bruto nacionalnog dohotka, on je bio originalno osmišljen kao rezidualna stavka da zatvori cijelu konstrukciju, danas je trenutno on 70% ukupnog, ukupne prihodne stane, odnosno ukupne strukture vlastitih sredstava. To je iz one reforme iz 1988. g.

Inače, EU komisija je prije korone, 2018. g. predložila već reviziju, međutim, obzirom na koronu, ta revizija je doživjela i određene modifikacije, pa onaj konačni prijedlog koji je zapravo nama ovdje na stolu su zapravo revizija novih izvora vlastitih sredstava te dodatno povećanje gornjih granica u svrhu financiranja instrumenta za oporavak.

Potrebna, kako su potreba iznimna sredstva, tako se na ovaj način moraju između ostaloga i u financijskoj perspektivi koja je ispred nas, kao takva osigurati. Ovlast, već sam spomenuo vezano za uzimanje duga, odnosno zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala, ali što se tiče gornje granice za vlastita sredstva kojima se propisuje maksimalni godišnji iznos plaćanja država članica u proračunu EU usvojeno je povećanje s trenutnih 1,2% bruto nacionalnog dohotka, na 1,4, kao trajno, a onda samo isključivo vezano za pandemiju Covid još dodatnih 0,6 na 2% bruto nacionalnog dohotka. Ovdje moram samo jasno napomenuti, trenutno je 1,2% bruto nacionalnog dohotka, ali vi sami dobro znate da Hrvatska, kao i sve zemlje članice i cijeli proračun je trenutno na razini de facto od 1, dakle gornja granica je nekih 20-tak posto iznad one stvarne razine koju zemlje članice uplaćuju, odnosno koja je ukupna visina proračuna, a ova, između ostaloga, intervencija u povećavanje gornje granice je dobrim dijelom vezana, između ostaloga, za ove okolnosti, da se osiguraju ta sredstva.

To ne znači nužno da će doći do povećanja naših uplata u idućim godinama. Ja ću vam pokazati, odnosno reći brojke koje imamo za iduće 3 godine, međutim, jako je važan upravo ovaj prostor koji postoji, razlika između te gornje granice i ono ga što stvarno zemlje članice uplaćuju, između ostaloga i zbog samog kreditnog rejtinga EU odnosno EU komisije. Između ostaloga, cilj je bio zadržati Triple A, dakle najviši mogući kreditni rejting, da se i ova sredstva koja se pozajmljuju na međunarodnim tržištima kapitala ostvare po najboljim mogućim uvjetima, što proteklih tjedana smo čuli, mi smo izvještavali sa razine Vlade i prve tranše onog poznatog projekta i programa Shore, vidjeli ste i sami na ročnost od 5 do 30 godina, od negativnih kamata do 0,0 nešto, dakle jako niskih i jako povoljnih kamata.

Što se tiče same odluke, dozvolite tu da samo kažem dakle, samom odlukom propisane su kategorije vlastitih sredstava i posebne metode njihova izračuna, gornje granice vlastitih sredstava, upotreba sredstava pozajmljena na tržištima kapitala u kontekstu izvanrednih i privremenih dodatnih sredstava za suočavanje s posljedicama krize, izvanredno i privremeno povećanje gornje granica, već spomenuto, načelo univerzalnosti, dakle da se koristi za sve namjene, prijenos viška ako nešto nije utrošeno ide u iduću godinu te prikupljanje vlastitih sredstava i njihovo stavljanje na raspolaganje Komisiji.

Glavni elementi nove odluke su uvođenje novog vlastitog sredstva od nereciklirane plastike uz primjenjivanje godišnjeg paušalnog smanjenja iznosa za ukupno 17 zemalja, uključujući RH. Za nas će to značiti nekih 13 milijuna eura manje nego što bi inače plaćali bez ove odluke. Reforma vlastitog sredstva od poreza na dodanu vrijednost koji će se računati pomoći prosječne ponderirane stope, kao i sada, zadržavanje tog, tzv. KEP-inga od 50% bruto nacionalnog dohotka, Hrvatska je jedna od 5 zemalja koja ima taj KEP, uz jedinstvenu stopu od 0,3%.

Zadržava se sustav korekcija za doprinos od bruto nacionalnog dohotka za Austriju, Dansku, Nizozemsku, Švedsku i Njemačku. Već spomenuto trajno i privremeno povećanje gornjih granica, već spomenuto davanje mandata Komsiji da se zaduži do 750 milijardi eura te zadržavanje državama članicama tih 25% od prikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava. U jednoj od revizija, predloženih revizija, prije Covida bio je prijedlog da se taj postotak spusti na 10. On ostaje sada 25%, što je bolje, naravno za naš proračun.

U svakom slučaju, ovdje je, ja bih rekao, jedna važna odluka, ako, evo, u zadnjih minutu i pol, da probam sumirati sve ovo što sam rekao i na neki način istaknuti one najvažnije pointe, dakle Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU uređuju se sustav financiranja EU koji se trenutno sastoji iz 3 glavne kategorije prihoda, odnosno 3 grupe vlastitih sredstava. Tradicionalna vlastita sredstva kao najveći dio, kojeg najveći dio čine carine, porez na dodanu vrijednost, bruto nacionalni dohodak.

Postignutim dogovorom oko paketa dolazi do određenih reformi, prije svega nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koji bi stupio na snagu već 1.1. iduće godine. To nije novi porez, nije novi namet, nego za isti taj iznos će se umanjiti doprinos od svake zemlje po osnovi uplate po bruto nacionalnom dohotku. Međutim u isto vrijeme u perspektivi idućih godina predviđena je mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi onaj digital tax, mehanizmu granične prilagodbe emisije ugljika, porezu na financijske transakcije te prihode od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama.

Predloženo je vrlo jasan vremenski okvir kada će Europska komisija izlaziti sa određenim prijedlozima i ja vam mogu reći da neke od ovih tema koje su recimo u različitim formacijama vijeća pa tako uključujući i formacije vijeća kojem osobno prisustvujem, Vijeće ministara financija već dulji niz godina, a možemo reći i desetljeće se raspravlja. Dakle, u svakom slučaju ta mogućnost kao takva je predviđena i to je također jedna od snaga ove same odluke.

Evo hvala vam lijepo.

Hvala vam potpredsjedniku Vlade i ministru financija.

Imamo 10 replika, prva je kolegica Petir.

Izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedniče.

Gospodine potpredsjedniče Vlade.

Čestitam prije svega na postignutom dogovoru oko Višegodišnjeg financijskog okvira gdje je Hrvatska dobila 24,2 milijarde eura za desetgodišnje razdoblje kako bi pridonijeli oporavku, ali i razvitku gospodarstva i naravno poljoprivrede koja je meni izuzetno važna.

Često se može čuti u javnosti jedna dezinformacija da Hrvatska ulaže u europski proračun više nego što dobiva pa bih voljela čuti vaš točan izračun, negdje prema mojim procjenama na jedan uloženi euro dobivamo više od četiri eura, ali možda vi znate točnije brojke.

Također u okviru ovog dogovora koji je postignut i reforme prihodovne strane proračuna uvodi se nova kategorija prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada pa smo također čuli ovdje u sabornici da su neki zastupnici dezinformirali javnost i govorili da je riječ o novom porezu koje će hrvatski građani trebati plaćati. Koliko ja znam nije riječ o novom porezu pa vas molim pojašnjenje?

Hvala lijepo.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepo.

Uvažena zastupnice.

Krenut ću od ovog zadnjega, u zadnjem dijelu svog uvodnog govora sam to upravo rekao, dakle ne govori se o nekom novom porezu ili nekom novom nametu, dakle statistički se prati upravo ovaj dio koji se tiče nerecikliranog plastičnog otpada i primjenjuje jednaki postotak odnosno 0,8 eura po gramu na sve zemlje članice. Za isti iznos koji će se izračunati uključujući ovu korekciju za 17 zemalja članica, uključujući i Hrvatsku će se umanjiti naš doprinos po osnovi bruto nacionalnog dohotka. Dakle, što se tiče ukupnog financijskog dijela on je isti.

Inače, vezano za ovaj prvi vaš dio, to je ja bih rekao jako važno za spomenuti, namjerno sam ove brojke sačuvao za replike da ih još jasnije naglasimo. Ove godine u proračunu mi ćemo iz državnog proračuna isplatiti 4 milijarde kuna u proračun EU, proteklih godina tu smo negdje na razinama između 3,5 i 4 milijarde. Kada sve skupa sumiramo od 1.7.2013. do danas 30 milijardi kuna je više povučeno nego što smo uplatili u proračun EU.

Kolega Lalovac, izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedniče.

Poštovani ministre.

Rekli ste niste zapravo stigli valjda reći u naredne tri godine koliko ćemo uplaćivati prema ovim novim izračunima, pa molim vas evo te brojke.

Hvala lijepo.

Poštovani zastupniče.

Dakle, za iduću godinu iznos od 4,4 milijarde, 4,5 2022. i 4,6 ili 4,659 milijardi kuna 2023.g. Nastavno i na prethodnu repliku, što se tiče okvira koji imamo za iduće tri godine koliko ćemo uplaćivati u proračun EU, financijske perspektive i „EU Nove generacije“ dakle treba apostrofirati da mi trenutno taj odnos koji imamo i kada gledamo na otprilike jednu kunu ili jedan euro uplaćeni oko do tri eura otprilike onaj koliki je povrat nazad u smislu apsorpcije, sada sa ovom financijskom perspektivom to ide na preko četiri čak i blizu pet eura. Dakle, kapacitet i potencijal koji kao takav imamo.

Ono što je važno spomenuti u ostatku replike, kao što sam i spominjao kako na razini EU od ovih ukupnih 4 do 4,5 ili 4,7 milijardi kuna najveći dio je po osnovi bruto nacionalnog dohotka, ali to se sve jasno vidi u državnom proračunu.

Hvala.

Hvala.

Kolega Begonja, izvolite.