1. sjednica

Sabor

22. 7. 2020
objavljeni podaci: 22. 7. 2020

Transkript

Slijedeći Klub zastupnika je onaj HSS-a i HSU-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Sada je na redu gospođa Katarina Nemet koja će iznositi stajalište Kluba zastupnika IDS-a.
Idemo na 10. raspravu, Klub zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Goran Ivanović, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,03 SATI Kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici nastavit ćemo sada s radom. Na redu je izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima pa molim predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva gospodina Roberta Jankovics da podnese izvješće.
Sljedeći klub zastupnika je onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Hajduković. Izvolite.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj Hrvatskih suverenista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Željko Sačić, izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 23:15 SATI Molio bih predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva gospodina Roberta Jankovića da podnese izvješće. Izvolite.
Slijedeći od zastupnika je onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Ivan Penava. Izvolite.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj zeleno-lijevoga bloka u ime kojega će govoriti poštovani zastupnik Tomislav Tomašević. Izvolite.
Zahvaljujem snimateljima, fotoreporterima. Dobro jutro poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom i kao što smo jučer najavili prva točka danas je: - Prijedlog Odluke o izboru predsjednika, potpredsjednika i članova Odbora za obranu Hrvatskog sabora Danas bismo proveli o tome raspravu ako bude zainteresirani i izglasovali predsjednika, potpredsjednika i članove, a ostale odbore bismo glasovali onda u petak. Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove na temelju Članaka 105., 161. i 273. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prije nego što dam riječ predsjednici Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Nadi Murganić da obrazloži prijedlog odluke vidio sam da se javlja zastupnica Vidović Krišto. Izvolite.
5. Razrješenje i imenovanje zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice Prijedlog odluke dostavljen je u skladu s čl. 5. Poslovnika Hrvatskog sabora, prijedlog akta primili ste elektroničkim putem. Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Ne. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje Prijedlog, prvo da se razriješi zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnik plenarne sjednice Ivan Bukarica. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 140 zastupnika i da smo jednoglasno razriješili dužnosti zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice Ivana Bukaricu. A sada dajem na glasovanje Prijedlog da se za zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice imenuje ponovno Ivan Bukarica. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 141 zastupnik i jednoglasno 141 za tako da je gospodin Ivan Bukarica imenovan na dužnost zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice. Čestitam. /Pljesak/
Slijedeći klub zastupnika je onaj IP-a, Pametnog i GLAS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Sad ćemo preći na slijedeću točku a to je: - Prijedlog odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „Sea guardian“ u Sredozemlju Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 54. Zakona o obrani i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obranu. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovani ministar obrane, Mario Banožić, izvolite.
Poštovane gospođe i gospodo, da bi Hrvatski sabor bio konstituiran sukladno čl. 74. Ustava RH i čl. 4. Poslovnika Hrvatskog sabora uz nazočnost većine zastupnika potrebno je pristupiti izboru predsjednika Hrvatskog sabora. Čl. 5. Poslovnika Hrvatskog sabora utvrđeno je da pravo podnošenja prijedloga na konstituirajućoj sjednici za izbor predsjednika Hrvatskog sabora ima najmanje jedna trećina zastupnika Hrvatskog sabora. Za izbor predsjednika Hrvatskog sabora podnesen je jedan prijedlog. Želi li netko od predlagatelja obrazložiti taj prijedlog? Gospodin, kolega Branko Bačić. Izvolite.
Sada ćemo prijeći na: 4. Izbor potpredsjednika Hrvatskog sabora U skladu s međustranačkim dogovorom 10. saziv Hrvatskog saziva imat će pet potpredsjednika. Temeljem čl. 32. Poslovnika ako se bira pet potpredsjednika, tri potpredsjednika se biraju na prijedlog parlamentarne većina, a dva na prijedlog parlamentarne manjine. U skladu s navedenim člankom Poslovnika za potpredsjednike Hrvatskog sabora iz redova parlamentarne većine predloženi su: Željko Reiner, Ante Sanader i Furio Radin, a iz redova parlamentarne manjine za potpredsjednike Hrvatskog sabora predloženi su: Rajko Ostojić i Miroslav Škoro. Žele li predstavnici predlagatelja obrazložiti prijedlog? Ne. Otvaram raspravu. Javlja li se netko za raspravu? Ne. Zaključujem raspravu. I prije nego što se izjasnimo o prijedlozima podsjećam da je za izbor potpredsjednika Sabora potrebna većina glasova nazočnih zastupnika. Prvo, dajem na glasovanje Prijedlog da se za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabere zastupnik Željko Reiner. Molim glasujmo. Tko je za? Hvala. Tko je suzdržan? Tko je protiv? Molim rezultate. Utvrđujem da je glasovalo 137 zastupnika, 136 bilo je za i jedan je bio suzdržan, pa je tako zastupnik Željko Reiner izabran za potpredsjednika Hrvatskog sabora. Čestitam. /Pljesak/ Sad dajem na glasovanje Prijedlog da se za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabere zastupnik Ante Sanader. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Imamo rezultate. Glasovalo 135 zastupnika, 134 za i jedan suzdržan, pa je tako zastupnik Ante Sanader izabran za potpredsjednika Hrvatskog sabora. Čestitam. /Pljesak/ Dajem na glasovanje Prijedlog da se za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabere zastupnik Furio Radin. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Glasovalo je 135 zastupnika i svih 135 bilo je za tako da je za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabran zastupnik Furio Radin. Čestitam. /Pljesak/ Sada dajem na glasovanje Prijedlog da se za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabere zastupnik Rajko Ostojić. Molim glasujmo. Tko je za? Hvala. Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 143 zastupnika i jednoglasno 143 glasa za, zastupnik Rajko Ostojić izabran je za potpredsjednika Hrvatskog sabora. Čestitam. /Pljesak/ Izvolite kolega Bauk.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,32 SATI Na redu je: - Konačni prijedlog Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1. Predlagatelji su 72 zastupnice i zastupnika na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika HS. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje. To će učiniti poštovani zastupnik Branko Bačić, izvolite.
Evo, to je bila ta informacija sada prelazimo na točku: - Predstavljanje Vlade RH i glasovanje o povjerenju Vladi RH. Kolega Bauk izvolite.
Sada prelazimo na raspravu po točkama kako smo najavili i prva je na redu točka: - Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, prvo čitanje, P.Z. br. 2. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zakonodavstvo. Ovdje su s nama i predsjednik Vlade, potpredsjedniče i ministar financija, ministar prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine i ministrica kulture i medija. Sve ih najljepše pozdravljam i pozivam predsjednika Vlade da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. Predsjedniče Vlade, izvolite.
Sada idemo na raspravu, predložit ću da objedinimo raspravu o dvije točke, to su: - Izvješće o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. i - Izvješće predsjednika Vlade RH o izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanom od 17. do 21. srpnja 2020. Ima li primjedbi na prijedlog da provedemo objedinjenu raspravu? Ako nema zahvaljujem se pa prelazimo onda na raspravu. Podnositelj je predsjednik Vlade i Vlada RH na temelju Članka 6. i 11. o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH o europskim poslovima. Raspravu je proveo i Odbor za europske poslove. Pozdravljam predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, isto tako potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Natašu Tramišak. Molio bih sada predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da nam se obrati. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, dobro jutro. Nastavljamo s radom i temeljem čl. 247. Poslovnika, Odbor za financije i državni proračun predlaže da o sljedeće 3 točke provedemo objedinjenu raspravu. To su: - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za odgovor na krizu i podršku oporavku, drugo čitanje, P.Z. br. 3; - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, drugo čitanje, P.Z. br. 4 - Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za projekt LD 2056 (2020)– podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti Covid-19 – instrument financiranja javnog sektora, drugo čitanje, P.Z. br. 5.; Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Temeljem navedenog članka Poslovnika, propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun. Sada bih molio predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija, Zdravko Marić, izvolite.
Sada prelazimo na rad prema utvrđenom dnevnom redu. - Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva Čl. 5. Poslovnika utvrđuje da prijedlog za izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva ima pravo podnijeti 1/3 izabranih zastupnika. Čl. 117. Poslovnika utvrđeno je da povjerenstvo osim predsjednika i potpredsjednika ima i 7 članova. Sukladno stranačkom dogovoru podnesen je slijedeći prijedlog. Za predsjednika povjerenstva je predložen zastupnik Robert Jankovics, za potpredsjednicu Barbara Atnolić Vupora, za članove Tomislav Klarić, Nikolina Baradić, Ivan Radić, Ivan Celjak, Romana Nikolić, Zlatko Hasanbegović i Ante Kujundžić. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja, pa raspravu zaključujem i dajem na glasovanje prijedlog za izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva, molim glasujmo. Tko je za? Hvala. Tko je suzdržan? I tko je protiv? Molio bih vas na galeriji da provjeriti jer imamo jedan glas više nego što je to moguće. Utvrđujem da je jednoglasno sa 148 glasova za izabrano Mandatno-imunitetsko povjerenstvo. Čestitam predsjedniku, potpredsjednici i članovima Mandatno-imunitetskog povjerenstva na izboru i pozivam ih da odmah održe sjednicu i pripreme izvješća sukladno čl. 6. Poslovnika HS. Sjednica povjerenstva održat će se u dvorani Stjepana Radića. Do izrade izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva određujem stanku u trajanju od 30 minuta, dakle nastavit ćemo u 11 sati i zahvaljujem uzvanicima na nazočnosti na konstituirajućoj sjednici HS. STANKA U 10,32 SATI
Poštovane gospođe i gospodo zastupnici dobro jutro. Sukladno članku 4. stavak 2. Poslovnika Hrvatskog sabora pripala mi je dužnost i čast otvoriti konstituirajuću sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora. Sve vas srdačno pozdravljam i čestitam na izboru za zastupnice i zastupnike u Hrvatski sabor. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića /Pljesak/, predsjednika Vrhovnog suda RH i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva gospodina Đuru Sesu /Pljesak/, zamjenicu predsjednika Ustavnog suda RH gospođu Snježanu Bagić /Pljesak/. Gospođe i gospodo na temelju odredbe čl. 98. st. 1. podstavka 1. Ustava RH, te čl. 5., 6. i 80. st. 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, predsjednik Republike donio je odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koji su održani u RH u nedjelju 5. srpnja 2020. godine, izbori u inozemstvu diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH održani su u subotu 4. srpnja 2020. godine i u nedjelju 5. srpnja 2020. godine. Državno izborno povjerenstvo 16. srpnja objavilo je službene rezultate izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Predsjednik RH na temelju čl. 98. st. 1. podstavka 1. Ustava RH sazvao je Hrvatski sabor na prvo zasjedanje. Izvješćujem vas da su prema izvješću DIP-a od 16. srpnja 2020. godine u Hrvatski sabor izabrani 151 zastupnik i zastupnica.
Sada prelazimo na davanje prisege zastupnika. Nakon izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima, sukladno čl. 7. Poslovnika, pozivam vas da pristupimo davanju prisege. U članku 7. Poslovnika utvrđeno je da predsjedatelj pročita tekst prisege, a nakon toga poimenično proziva zastupnike. Samo radi pojašnjenja, dakle svi koji sjedite u klupama, imate mikrofon, a oni koji su na galerijama, molim da pristupe mikrofonima kao i kolege s moje lijeve strane. Molio bi samo gospodina s kamerom da se odavde makne kako bi mogli zastupnici mogli pristupiti ovom mikrofonu. Dakle sada ću pročitati tekst prisege i nakon toga ću prozivati zastupnike i zastupnice koji će izgovoriti riječ „prisežem“. Kolega Bauk, izvolite.
Stoga da bi Sabor mogao normalno funkcionirati, predlažem slijedeći dnevni red nastavka konstituirajućeg djela sjednice: 1. Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva 1. Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima 1. Davanje prisege zastupnika 1. Izbor potpredsjednika Hrvatskog sabora 1. Prijedlog Odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice 6. Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela; Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za europske poslove, Odbora za financije, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Prijedlog dnevnog reda i predloženi akti dostavljeni su vam elektroničkim putem. Ima li tko od zastupnika prigovor na predloženi dnevni red? Ako nema, utvrđujem da je dnevni red prihvaćen.
Sada idemo na 4. raspravu. To je Kluba zastupnika HSLS-a i reformista poštovana kolegica Natalija Martinčević. Izvolite.
Sada prelazimo na: 6. Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Hrvatskog sabora; Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Čl. 5. Poslovnika utvrđuje da Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Hrvatskog sabora na konstituirajućoj sjednici može podnijeti jedna trećina zastupnika. Sukladno međustranačkom dogovoru podneseni su sljedeći prijedlozi. Dakle, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav za predsjednika Dražen Bošnjaković, za potpredsjednicu Vesna Nađ, za članove: Branko Bačić, Ivan Celjak, Krunoslav Katičić, Marija Jelkovac, Milorad Pupovac, Damir Habijan, Peđa Grbin, Arsen Bauk, Miroslav Škoro, Božo Petrov i Katarina Peović. Odbor za zakonodavstvo, za predsjednicu Marija Jelkovac, za potpredsjednicu Katarina Peović, za članove: Dražen Bošnjaković, Damir Habijan, Ivan Celjak, Ljubica Lukačić, Anita Pocrnjić Radošević, Ljubica Maksimčuk, Vesna Nađ, Romana Nikolić, Anka Mrak Taritaš, Ružica Vukovac i Nikola Grmoja. Odbor za europske poslove, za predsjednika Domagoj Hajduković, za potpredsjednika Domagoj Ivan Milošević, za članove: Davor Ivo Stier, Gari Cappelli, Marijana Balić, Ivan Čelić, Marijana Petir, Danica Baričević, Marko Pavić, Krešimir Račkar, Erik Fabijanić, Sabina Glasovac, Matko Kuzmanić, Stephen Nikola Bartulica i Zvonimir Troskot. Odbor za financije i državni proračun, za predsjednicu Grozdana Perić, za potpredsjednika Boris Lalovac, za članove: Anton Kliman, Branka Juričev Martinčev, Marin Mandarić, Domagoj Ivan Milošević, Robert Janković Žarko Tušek, Branko Grčić, Martina Grman Kizivat, Vesna Vučemilović, Zvonimir Troskot i Damir Bakić. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo za predsjednika Predrag Štromar, za potpredsjednika Vinko Grgić. Za članove Branko Bačić, Tomislav Klarić, Pero Ćosić, Nevenko Barbarić, Siniša Jenkač, Miro Totgergeli, Zvane Brumnić, Anka Mrak-Taritaš, Ivan Penava, Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić. Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove za predsjednicu Nada Murganić, za potpredsjednika Silvano Hrelja. Za članove Miro Totgergeli, Anđelko Stričak, Darko Sobota, Rade Šimičević, Mario Kapulica, Krunoslav Katičić, Arsen Bauk, Nikša Vukas, Mirela Ahmetović, Ružica Vukovac i Ante Kujundžić. Otvaram raspravu. Budući se nitko ne javlja za riječ, zaključujem raspravu pa predlažem ako se slažete da o prijedlozima glasujemo objedinjeno. Izvolite, kolega Tomašević.
Evo sada ćemo prijeći na iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika nezavisnih zastupnika po redu kako ste se prijavili pa će prvi klub zastupnika biti Mosta nezavisnih lista u kojeg će govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić. Izvolite. Kolegice i kolege molim vas zauzmite svoja mjesta, tko želi ostati, tko ne želi nek napusti da može kolega Miletić može iznijeti ono što želi u ime kluba. Izvolite kolega Miletić. Ostale molim da ne ometaju govornika pri govoru kao što je maloprije bilo toliko isticano, pa vas molim da onda pustite i kolegu Miletića da govori ono što želi reći. Izvolite kolega Miletić.
Idemo sada na sedmu raspravu, Klub zastupnika SDSS-a, poštovana zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.
Andrej Plenković
Poštovani predsjedniče HS-a, cijenjen saborske zastupnice i zastupnici. Poštovana ministrice, poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre. Velika mi je čast pozdraviti vas danas ponovno nakon ovog prvog tjedna koji, kada smo imali prigode razgovarati i predstaviti danas u ime Vlade nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Te nedjelje, 22. ožujka, kada je Zagreb i okolicu pogodio potres, svi smo osjetili razornu i neukrotivu snagu prirode. Potres koji je trajao tek 10-tak sekundi odnio je jedan mladi život, Anamarije, čijoj obitelji još jednom u ime svih nas u Vladi izražavam sućut. Deseci tisuća domova su oštećeni, a brojni naši sugrađani više nisu bili u prilici da žive u uvjetima kao do tada. U potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od 6.000 zgrada među kojima su i dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove, ustanove kulture. Uz brojne crkve i samostane oštećen je i simbol Zagreba, katedrala, a krnji tornjevi katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog hrvatskog grada. Dogodilo se da je Zagreb postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije korona virusa. Bili su to izazovni trenuci i s velikom zahvalnošću i ponosom mogu reći da su građani Zagreba na te izazove odgovorili velikim srcem, solidarnošću, pribranošću i dostojanstvom. Sve javne i gradske službe odmah su izašle na teren, civilna zaštita, vatrogasci, policija, medicinske službe, hrvatska vojska i brojni volonteri. U roku od sat i pol cijeli državni vrh sastao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te koordinirao njihovo djelovanje. Odmah je bilo jasno da će obnova Zagreba postati naša glavna zadaća u godinama koje su pred nama. Istodobno razmjeri šteta procijenjeni na 86 milijardi kuna, nadilaze sve s čim smo se do sada suočavali. Naše aktivnosti smo definirali u 3 smjera. Prvo, pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije među našim sugrađanima. Drugo, počeli smo izrađivati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam biti potrebna za obnovu Zagreba. I treće, a to je razlog naše današnje rasprave izrada kvalitetnog zakonskog okvira za dugogodišnju obnovu Grada Zagreba i dijelova dviju županija. Nakon potresa jedan od prioriteta bio je osigurati sigurnost Zagrepčana i stanovnika svih pogođenih okolnih mjesta u susjednim županijama. Zbrinuli smo obitelji koje su bile primorane napustiti svoje porušene domove, u Studentskom domu na Cvjetnom naselju. Kroz njega je dosada prošlo oko 800 građana Zagreba. Najviše ih je u jednom trenutku bilo u svibnju čak 652, a trenutno je ondje još smješteno 350 naših sugrađana. Za njihov smještaj i prehranu do sada smo izdvojili 12,6 milijuna kuna, kad kažem izdvojili mi mislim na Vladu putem stožera civilne zaštite odnosno MUP-a. Za oštećene zgrade, ali u kojima ipak, a u kojima je ipak moguće stanovati osigurali smo jednokratnu pomoć od 12.000 kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i dizala i za to smo kao što se sjećate i vašom odlukom odnosno odlukom prethodnog saziva sabora rebalansom osigurali 100 miliona kuna koje su bile alocirane na proračunske linije Ministarstva graditeljstva tada. Uz to za nabavu kondenzacijskih bojlera predvidjeli smo 8.000 kuna i za tu svrhu smo osigurali 41 milion kuna iz Fonda za zaštitu okoliša čime su pokrivene potrebe za više od 5.000 stanova, do danas je zaprimljeno 3.190 prijava, a riješeno iz je više od 1.050. Sveukupno za te prve interventne mjere osigurano je 141 milijun kuna plus troškovi smještaja o kojima sam govorio. Ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja kroz financiranje najamnine za zamjenski stan za sve osobe čije su nekretnine stradale u potresu, za što smo osigurali financiranje do rujna 2021. godine. Do danas je za financiranje najamnine zamjenskih stanova zaprimljeno 463 zahtjeva, dakle riječ je o aktivnosti koja ide kroz Ministarstvo državne imovine, a sada je to fuzionirano. Dosad je riješeno 346 zahtjeva, 255 ima pravo na financiranje najamnine dok je 91 zahtjev odbijen. 121 rješenje je izdano, 77 ih je izdano za osobe koje su bile u Studentskom domu Cvjetno naselje, a ukupno je to 208 osoba. Do danas je isplaćeno gotovo pola miliona kuna za najamnine. Resorno je ministarstvo do sada zaprimilo 117 ponuda vlasnika stanova za davanje u najam od čega je 107 potpunih. Prema podacima Grada Zagreba i oni daju rješenja o davanju stanova na korištenje onima koji su stradali u potresu. Usporedno s time usmjerili smo naše napore na osiguranju potrebnih financijskih sredstava. Vrlo brzo nakon potresa počeli smo suradnju sa Svjetskom bankom na izradi dokumenta o procjeni štete tzv. brza procjena nastale štete. Prema toj procjeni, ukupna šteta na oko 25.000 zgrada kao što sam kazao iznosi 86 milijardi kuna i to je zaista veliki iznos odnosno više od 60% državnoga proračuna. Važno je imati na umu da je suradnja sa Svjetskom bankom bila sa ciljem da imamo međunarodno priznatu i verificiranu metodologiju procjene šteta. Dakle, to je bitan aspekt ovoga procesa. Na temelju tog dokumenta osigurali smo zajam od 200 milijuna dolara koji ćemo iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija. Taj zakon, odnosno zakon o potvrđivanju toga ugovora bit će pred vama u četvrtak i predstavit će ga potpredsjednik Marić. Također, procjenu šteta smo iskoristili i kao podlogu za prijavu šteta na Europski fond solidarnosti, kao što znate Europski fond solidarnosti služi za potporu državama članicama kod prirodnih nepogoda. Da odmah odgovorim na onu priču o Donatorskoj konferenciji za Albaniju i potresu koji je bio u Draču i Tirani. Albanija naravno nije članica pa smo i mi pomogli da se takva međunarodna donatorska konferencija organizira, tamo je poginulo više od 50 ljudi. Unutar EU ovakve vrste donatorskih konferencija se u načelu ne organiziraju već zato i postoji ovaj Europski fond solidarnosti. Ja sam prije 10 dana razgovarao sa predsjednicom Komisije Ursulom von den Leyen, ona je najavila da ćemo dobiti akontacijska sredstva od 89 otprilike milijuna eura, sljedećih dana, najkasnije početkom kolovoza, a nakon toga će uslijediti slijediti cijena tranša koja će biti nešto više, po našim informacijama od 500 milijuna eura. Poruka je tu naravno da smo učinili sve da idemo prema ova dva izvora koji su nam bitni, a razgovaramo i sa Razvojnom bankom Vijeća Europe koja je specijalizirana za financiranje različitih projekata koji se odnose i na stanovanje te ćemo kroz Ministarstvo financija, siguran sam, uskoro osigurati dodatna sredstva za obnovu i kroz taj međunarodni izvor. Usporedno smo radili na ovom zakonskom okviru koji treba utvrditi načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu Zagreba. Taj posao je pretpostavljao uključivanje niz aktera od različitih resora u Vladi do predstavnika Grada Zagreba i naročito različite struke građevinare, arhitekte, urbaniste, ljudi koji su specijalisti za energetsku transformaciju, povjesničare umjetnosti, konzervatore, pravnika, različita poslovna udruženja, komore, elektrotehničare, strojare, ljudi koji su specijalisti za dimnjake i sl. Veliki je broj aktera dao doprinos izradi nacrta zakona, a potom je na naše inzistiranje u okviru javnoga savjetovanja dao i brojne sugestije kroz javno savjetovanje. Mi smo od početka tvrdili da ovakav dugoročan zakon ne smije i ne može biti donesen na brzinu i kod toga čvrsto stojim, zato što je ova situacija bez presedana. Imali smo puno prirodnih nepogoda, ali ne ovakvih koje su pogodile glavni grad, koji su pogodili kulturno-povijesnu jezgru Zagreba, sve ono što čini identitet hrvatskog glavnog grada i ovaj cijeli zakon i postupak koji će kasnije slijediti kroz program mjera kao i sama obnova se po našem dubokom uvjerenju treba raditi uz visoki stupanj suglasja, ne samo političkih stranaka nego različitih predstavnika niza struka. I upravo zbog toga sam zahvalan svima koji su kroz javno savjetovanje dali svoje sugestije. Preduvjet za organiziranu obnovu je osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Dakle, za razliku od onih koji su u proteklih mjeseci tvrdili čim se donese zakon sve će se riješiti, nisam vidio da je bilo tko od tih imao neku torbu sa 86 milijardi kuna koji će se automatski realizirati za sve one kojima je obnova potrebna. Nisam nikoga čuo u javnim nastupima da ima nekakvo magično rješenje. Mi ćemo stoga pažljivo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema, niti itko će od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se to sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu, to jednostavno nije realno i nemoguće je u krajnjoj liniji. No ono što je važno, važno je da ovaj zakonski okvir kojeg će Sabor, ja vjerujem kroz dva čitanja usvojiti, bude kvalitetan, bude transparentan, da bude pravičan, da bude provediv i da oko njega postignemo što veće suglasje. Rekao sam prošli tjedan da ćemo biti otvorene za prijedloge oporbe na pojedine zakonske prijedloge, ovo je kao nacrtan primjer zakona za kojeg unaprijed kažem ako ima kvalitetnih sugestija oporbe mi ćemo ih prihvatiti, dapače. Nekoliko riječi o nacrtu zakona, dakle on uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih u potresu, kao i izgradnju zamjenskih zgrada. Predviđa se financiranje konstrukcije obnove iz sredstava državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina sredstvima vlasnika odnosno suvlasnika te sredstvima iz drugih izvora. Kao što se čuli sa sjednice Vlade, vrlo važna poruka je bila o sufinanciranju konstrukcijske obnove privatnih zgrada. Ona je predviđena u omjeru 60% država, 20% jedinica lokalne samouprave i 20% vlasnici odnosno suvlasnici. Obnovu zgrada javne namjene financiraju u potpunosti vlasnici odnosno osnivači javnih ustanova. Obnova će se provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranom sadržaju kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu osnovat će se u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Osnivači fonda su Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Definiraju se različiti oblici obnove zgrada, ovisno o tome radi li se o zgradama javne namjene, višestambenim zgradama, poslovnim, stambeno-poslovnim zgradama ili obiteljskim kućama. Zakon predviđa različite razine obnove oštećenih zgrada, popravkom ne konstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije ili cjelovitom obnovom. Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi odnosno interijeri nego isključivo konstrukcijska obnova zgrade. Cjelovitom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne institucije, ostale zgrade javne namjene, te pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Pojačanje konstrukcije vrši se s ciljem povećanja seizmičke otpornosti. Nakon obnove zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost i to najmanje u jednakoj mjeri kao i prije obnove, a ako je to moguće i veći stupanj otpornosti, u tome je ključ pojačanja konstrukcijske obnove sukladno posebnom tehničkom propisu. Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje izvođenja poboljšanja konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade. Za to je potrebno da se obvežu na podmirenje razlike troškova koji bi zbog toga nastali i da daju odgovarajuće osiguranje za ispunjenje te obveze. Prioriteti i rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada i njihove važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnoga dobra. Oni ovise i o prioritetima organizacije gradskog prometa, te kapacitetima građevinskog sektora. Radi transparentnog korištenja javnih sredstava predviđena je i tehnička, tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije. Kako bi se spriječile zlouporabe predvidjeli smo i ograničavanje cijena za korištenu robu, pružene usluge i provedene radove u okviru ovog zakona. Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri da su se urušile ili da nije moguća njihova obnova. Zato je potrebna suglasnost, inzistiram svih suvlasnika. Ako nema suglasnosti svih stanara uklanjanje se obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. Važno je istaknuti da će u odnosu na prve procijene manji dio zgrada trebati rušiti, što je donekle ohrabrujuće. Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća kada je postojeća obiteljska kuća uništena. Takva zamjenska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće osim u slučaju klizišta kada se gradi na novoj lokaciji, takve smo situacije imali i u drugim nekim krajevima RH. Veličina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55m2 za jednu ili dvije osobe, 70 za 3 ili 4, 85 za 5 ili više osoba. Ako je kuća osigurana vlasnik je dužan pravo na osigurninu prenijeti u korist državnog proračuna, naravno ako koristi obnovu. Zakon predviđa i novčanu pomoć i potporu koja se može isplatiti umjesto obnove. Dakle, umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće, vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove. Ta potpora ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu bi vlasnik imao pravo prema ovom zakonu. Isto tako vlasnici odnosno suvlasnici oštećene zgrade koji na temelju odluke o obnovi sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove konstrukcijske obnove. Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami pokrenuti obnovu da to i učine, a sukladno kriterijima moći će ostvariti novčanu pomoć. Zakon predviđa da odluke o obnovi donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve su ostale radnje u domeni Fonda za obnovu. Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika odnosno vlasnika. Izvođači se biraju na temelju javnog poziva, programom mjera određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koji se mogu prihvatiti kod odabira izvođača. Do povratka u obnovljeni stan ili kuću stambeno će se zbrinuti vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz višestambenih zgrada i obiteljskih kuća koje se uklanjaju, a oni za to vrijeme plaćaju najam. Vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima Grad Zagreb odnosno država dužni su o svom trošku osigurati privremeni smještaj sve dok im se ne da stan u najam. Prvi program mjera mora vladi biti predložen najkasnije 30 dana od stupanja na snagu zakona, a vlada ga mora usvojiti u roku od 15 dana od primitka, dakle vrlo su predvidljivi rokovi aktivnosti. Poštovane zastupnice i zastupnici, ono što je danas naša zajednička odgovornost vlade, Grada Zagreba i svih dionika, pa i građana je da proces obnove realiziramo na način da Zagreb sutra, kao i okolna mjesta, bude sigurnije, ali ugodnije mjesto za stanovanje, rad i život. Obnova treba biti prilika za dinamičniji razvoj Grada Zagreba, ali i za rješavanje brojnih dosad neriješenih infrastrukturnih problema. Na svima nama je da ovaj izazov iskušenja pretvorimo u povijesnu priliku za Zagreb, pa i za RH, u priliku da Zagreb učinimo metropolom 21. stoljeća koja će odgovoriti na sve suvremene potrebe njegovih stanovnika. U priliku za novi model razvoja podizanjem standarda, prostornog planiranja i urbanizma, ali i energetsku učinkovitost i održivost za budućnost, u priliku da Zagreb svoj rast i razvoj temelji na boljem korištenju svih svojih resursa, zelenoj industriji i novim tehnologijama, gospodarstvu utemeljenom na znanju, te na inovativnosti i kreativnosti svojih građana. I nadasve u priliku da se posvetimo ljudima kako bi svi građani i svi stanovnici stradalih okolnih mjesta što prije se mogli oporaviti od ove nedaće i ponovno gledati svoju perspektivu na vedriji način nego što je to nakon posljedice ovoga potresa. Mi ćemo u raspravi koja će slijediti pažljivo poslušati i razmotriti sve prijedloge koje ćemo dobiti ovdje kroz raspravu i dva čitanja u HS. Vjerujem da nam je svima zajednički cilj da predloženi zakonski okvir do drugog čitanja unaprijedimo, te da usvojimo zakon koji će biti provediv i čiji će program mjera osigurati dinamičan rad na obnovi svih oštećenih zgrada u hrvatskom glavnom gradu jer to je ono što želimo dati kao svoj doprinos našim sugrađanima. Hvala vam lijepa. A sad bi zamolio ministra Horvata da kaže još nekoliko riječi, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege. Inauguracija nove Vlade je uvijek nešto što ispunjava građane velikim očekivanjima ali i vrijeme je da se napravi inventura nekih problema koji su bili u proteklom mandatu i koji se nisu uopće rješavali. Jedan od problema zbog kojih možda 50 000 građanki i građana RH nije izašlo na birališta je problem zatočenosti u višekatnim stambenim zgradama pretežno starijih osoba, osoba sa invaliditetom, bolesnih osoba u višekatnim stambenim zgradama koje nemaju ugrađeno dizalo i to je jedna veličina jednog velike moje rodne Pule, tako velikog grada, toliko naših građana je zatočeno u svojim stanovima i ovise o tuđoj pomoći bilo od susjedan bilo od rodbine, bilo od prijatelja, bilo rođaka, uglavnom, u vrlo, vrlo teškom položaju i jednostavno oni baš zemlju nisu već duže vremena vidjeli. Na tom polju a moglo se 85% financirati ugradnju dizala u proteklom mandatu odnosno u protekloj omotnici i sredstvima EU-a što je otvorila naša europarlamentarka Biljana Borzan, nije napravljeno ništa. Ministrica gđa. Žalac nije napravila ništa, obećavala je neki pilot projekt, ni od toga nije bilo ništa iako smo joj mi više od 5000 potpisa donijeli stanara višekatnih stambenih zgrada koji imaju taj problem. Nakon toga, ministar Pavić isto tako, naš kolega sada ovdje u klupama, nije napravio ni „mu“ ni „b“, ništa, ama baš ništa. Pitam vas otkud sad neki traže od mene da pohvalim gradonačelnika Splita jer je za ugradnju 20 liftova u višekatne stambene zgrade osigurao sredstva u proračunu? Ja vam moram reći da ništa ne razumijem. S jedne strane možemo povlačiti novce, dakle 85% vrijednosti svakog tog lifta, svakog tog dizala iz sredstava EU-a, a mi hoćemo to ugrađivati i prikazati kao dobročinstvo iz proračuna koji puni porezni obveznici pojedinih gradova. Jel vi vidite tu neku logiku? Tamo ne radimo ništa, ne povlačimo sredstva, problem je takav da bi se mogli izvući sredstava na tom polju negdje u vrijednosti Pelješkog mosta, što su velika sredstva, preko 500 milijuna eura, potrebu odnosno procjene su da se to može ugraditi u više od 9000 ulaza u stambenim zgradama i svi šute. Da li mi time dokazujemo da smo nesposobni voditi male projekte vrijednosti 50 000 eura? Pa ako, ja vas molim lijepo da nova Vlada o tom projektu razmisli. Imamo novu ministricu koja očito ima iskustva na regionalnom odnosno županijskoj razini u povlačenju sredstava iz EU-a. Možda je to dobar vjetar u leđa da se ide realizirati ovakav projekt jer siguran sam da jedno ministarstvo sa svojom infrastrukturom baš nije previše zainteresirano za projekt vrijednosti 50 000 eura u kojem moraju pravdati svaki vijak i svaku maticu i svaku crticu na projektu da se to realizira. Prestroge kontrole, ali možda neke lokalne tvrtke na regionalnoj razini, na županijskoj razini, gdje su ti problemi gorući, ne kažem da ruralne sredine se moraju time opterećivati ali urbane sredine, veliki gradovi imaju taj problem i imaju siguran sam, svoje kadrovske i financijske potencijale da sve to prate, da se prijavljuju na te projekte, pa ajmo tu napraviti pomake, ajmo taj problem decentralizirati, ajmo dati dite materi, ajmo dat onima koji su zainteresirani za male projekte, ajmo dati i stimulirati proizvodnju tih dizala, ajmo se otvoriti a ne biti strogo zatvoreno kontrolirano društvo, inertno i koje se ne miče na ponude koje nam dolaze. Dakle novaca ima a mi očito, to smo i dokazali ih ne znam uzeti. Pa vodite računa o tome.
Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege zastupnici dolazim iz Istre u kojoj se unatoč svim otegotnim okolnostima ipak odvija relativno uspješna turistička sezona. Turističke brojke dolazaka, noćenja i potrošnje ne mogu se naravno mjeriti s prethodnim godinama no situacija je, složit će većina turističkih djelatnika puno bolja od očekivanja. Nadamo se da će taj pozitivan trend unatoč stalnoj prisutnoj neizvjesnosti održati i u nastavku sezone. U doslovno svakodnevnoj borbi da u novonastalim okolnostima izvuku maksimum onoga što se može izvući turistički djelatnici suočeni su s nizom novih problema koje nastoje rješavati u hodu i to im za sada vrlo dobro uspijeva. No, tu su i dalje i neki drugi problemi prisutni već godinama koje je ova korona kriza samo dodatno apostrofirala. Prije svega istaknuti ću veliko porezno opterećenje koje turističku hrvatsku branšu već godinama stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju iz drugih turističkih zemalja. Dodatno smanje stope PDV-a na usluge smještaja te smanjenje i ujednačavanja porezne stope na ugostiteljske usluge nešto je o čemu trema ozbiljno razmišljati želimo li hrvatski turizam, hrvatskom turizmu dati kakvu takvu slamku spasa u ovoj neviđenoj krizi. Apeliram stoga i ovim putem na hrvatsku Vladu da pokažu dobru volju i razumijevanje, da iznađu načina, a svakako prije naredne turističke sezone, poduzmu konkretne korake u pravcu fiskalnog rasterećenja za kojima naš turizam vapi. Jedan od problema u sektoru turizma na koji ovim prigodom želim ukazati, a koji je posebno aktualiziran proteklih tjedana je neprijavljivanje gostiju osobito u tzv. nekomercijalnom smještaju. Riječ je o vlasnicima stanova i kuća za odmor, stranim ali i hrvatskim državljanima. Te osobe imaju zakonsku obvezu prijaviti se kao turisti i plaćati turističku pristojbu uz popust od čak 70%. No unatoč tim povoljnim uvjetima veliki broj njih godinama ne prijavljuju svoj boravak i ne plaćaju pristojbu, čime u značajnoj mjeri zakidaju javne proračune kako lokalne tako i državni. Naime, od kako su se zbog pandemije postrožile kontrole prijelaza granice mnoge turističke zajednice bilježe dvostruko pa i trostruko više prijava gostiju u nekomercijalnom smještaju u odnosu na isto razdoblje lani. U pojedinim sredinama riječ je o udjelu od 15-ak pa i više posto ukupno ostvarenog turističkog prometa. Posebno tu prednjače državljani Republike Slovenije koje je na to primorala odluka da pri povratku u svoju zemlju na granici moraju opravdati boravak u Hrvatskoj, primjerice turističkim boravkom u našoj zemlji. Ironično je dakle što se stanje po tom pitanju dovodi u red kolateralno zahvaljujući mjerama koje iz sasvim drugog razloga zbog pandemije covida-19 nametnula druga država. No treba biti svjestan da će se čim se ponovo normalizira prijelaz državnih granica stvari opet vratiti na staro i ova situacija potvrdila je da postojeći zakonski okviri koji reguliraju ovu problematiku nisu adekvatni i učinkoviti te da ih treba mijenjati. Ono što bi nova adekvatna zakonska regulativa trebala predvidjeti svakako je mogućnost da se ovlasti i autonomija u nadzoru i sankcioniranju smještaja na crno vrate općinama, gradovima i lokalnim turističkim zajednicama. Kažem vrate jer je to svojevremeno već vrlo dobro funkcioniralo tamo do konca osamdesetih godina kada su ove poslove vrlo učinkovito obavljali pomoćni turistički inspektori u ingerenciji tadašnjih općina. Mišljenja sam kako bi to spuštanje ingerencije na lokalnu i regionalnu razinu uz odgovarajući zakonski okvir u mnogome pomoglo da se ova situacija riješi na višestruku korist. Riječ je dakle o još jednom segmentu toliko potrebne decentralizacije koju mi u IDS-u oduvijek zagovaramo, a to ćemo uporno činiti i u ovom mandatu. Hvala.
Hvala lijepo g. predsjedniče, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici HS, evo sve vas želim srdačno pozdraviti, reći možda evo u uvodu samo jednu, dvije rečenice o meni. Ja sam Goran Ivanović, dolazim iz jednog lijepog slavonskog sela u kojem je rođen najveći hrvatski glumac, to je Fabijan Šovagović, to moje mjesto se zovu Ladimirovci i pripadaju gradu Valpovu i Osječko-baranjskoj županiji. U četvrtak sam prisegnuo tek oko 23 sata i 15 minuta i nisam mogao sudjelovati u raspravi koja se vodila taj dan, a bilo je riječ o programu vlade za 2020-2024.g. gdje se puno puta spomenula Slavonija, Baranja i Srijem. Ja bi rekao da su Slavonija, Baranja i Srijem najljepši dio naše RH, istok RH koji ima sve uvjete i preduvjete da ostvari ugodan i lagodan život. Naravno, u Slavoniji se uvijek živjelo od rada, tako će biti i u budućnosti. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem koje je uvela vlada Andreja Plenkovića je nešto najbolje što se moglo dogoditi Slavoniji, Baranji i Srijemu u proteklih 30.g. Kroz taj institut Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u Slavoniju su konačno počeli stizati novci koji će bitno podići komunalnu i drugu infrastrukturu na području naše regije. Uvijek sam u svojim govorima isticao, tako ću i ovdje reći, Slavoniji ne treba socijalna pomoć, Slavoniji treba partnerska pomoć, a tu partnersku pomoć smo u ove 4.g. ostvarili u suradnji sa Vladom RH na čelu sa Andrejom Plenkovićem. To je vrlo bitno. Jedna povijesna činjenica koju možda većina ovdje vas i ne zna. Grad Osijek kao centar regije Slavonije, Baranje i Srijema je naravno i gospodarski i politički i društveni, naravno i sveučilišni centar cijele regije Slavonija, Baranja i Srijem i moram vam reći da u 30.g. odnosno u 27.g. postojanja lokalne samouprave, HDZ nikad nije bio na čelu grada Osijeka. Mnogi kažu da grad Osijek stagnira i propada, ja se s tim apsolutno slažem, bio sam zamjenik župana evo, do prije 3 dana Osječko-baranjske županije i mislim da upravo lokalni izbori koji će doći na godinu moraju promijeniti političku sliku grada Osijeka, Osijek je pokretač cijele regije istok, Osijek je sveučilišni grad sa 17 tisuća studenata. To je nešto što nam treba, to je nešto što nam fali, a to ćemo ostvariti upravo kroz program koji smo slušali u četvrtak o kojem je govori predsjednik Vlade Andrej Plenković. Jedna stvar također, koja se često spominjala u raspravi sad koji ste imali pravo na raspravu u četvrtak je upravo bila lokalna samouprava. Lokalna samouprava koju imamo i koju poznajemo od 1993. g. pa do danas je napravila puno, puno dobroga upravo za male općine, mala mjesta upravo na području moje Slavonije, Baranje i Srijema. Stoga vas molim, nemojte olako izgovarati riječi rezanje lokalne samouprave jer mnogi će izgubiti ono što su do sada imali. Samo na području Osječko-baranjske županije u protekle 4 godine ostvareno je 4,5 milijarde kuna projekata. Čekaju nas veliki projekti, izgradnja novog kliničkog bolničkog centra u Osijeka, novog gospodarskog centra u Osijeku koji će biti centar za cijelu regiju istok. Male općine, poput, nabrojit ću neke, Vuke, Vladislavaca, Babine Grede, Bošnjaka ili bilo koje općine s područja naše Slavonije, Baranje i Srijema su bitno napredovale u odnosu na ono što su bile kada su bile pripojene velikim gradovima. To je ono što nam treba, treba nam institut kroz koji će upravo ta mala mjesta moći tražiti svoje mjesto pod suncem, kroz projekte i fondove EU i to je ono čemu ćemo težiti i ono što želimo ostvariti. Možemo razgovarati, naravno o količini zamjenika i onih ostalih ljudi koji sjede u lokalnoj samoupravi, ali nemojmo gasiti život u mjestima o kojima često pričamo ovdje u Hrvatskome saboru, a u biti činimo nešto možda upravo suprotno od onoga što ti ljudi mogu ostvariti i što žele. Stoga, evo, želim da Slavonija, Baranja i Srijem budu jednako zastupljeni u programu Vlade kao što ste i čuli od predsjednika Vlade i želim da nas jedna petina saborskih zastupnika koja dolazi iz Slavonije, Baranje i Srijema budemo jedno. Da djelujemo jednako, u korist onih koji su nas izabrali. Hvala vam lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani predsjedniče Ustavnog suda, poštovana zamjenice predsjednika Ustavnog suda, poštovane kolegice i kolege. Prije svega vam želim čestitati na izboru za zastupnike u Hrvatski sabor. Iznimna mi je čast što u ime predlagatelja mogu obrazložiti prijedlog da se za predsjednika Hrvatskog sabora izabere gospodin Gordan Jandroković. Političko djelovanje sadašnjeg i budućeg predsjednika Sabora je doista reprezentativno. Poštovane zastupnice i zastupnici, gospodin Jandroković je naš kolega s dugogodišnjim političkim iskustvom koji je svoju poslovnu karijeru započeo u privatnom sektoru, a njegov politički život obilježen je različitim visokim dužnostima u hrvatskoj politici. Gospodin Jandroković započinje danas obnašati svoj 6. mandat u Hrvatskom saboru. U svojoj političkoj karijeri obnašao je i dužnost podpredsjednika Vlade RH i ministra vanjskih poslova i europskih integracija upravo u vrijeme kad je Hrvatska postala članicom NATO-a i u vrijeme kada je Hrvatska završavala pregovore za ulazak RH u punopravno članstvo u EU. Konačno bio je i potpredsjednik sabora, a naravno i predsjednik Hrvatskog sabor u 9. sazivu. Današnjim izborom gospodin Jandroković postati će u proteklih 30 godina hrvatske državnosti, prvi predsjednik Hrvatskog sabora izabran i u drugom mandatu. Uvjeren sam da će dužnost predsjednika Hrvatskog sabora, gospodin Jandroković i nadalje obnašati časno, dostojanstveno i odgovorno, jednako kao i u 9. sazivu. Prijedlog da se Gordan Jandroković izabere za predsjednika sabora RH podnijelo je 76 zastupnika u Hrvatskom saboru. Stoga pozivam sve zastupnice i zastupnike da prigodom izbora predsjednika Hrvatskog sabora pokažemo primjereni stupanj zajedništva i dostojanstva u najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu RH. Ovaj saziv Hrvatskog sabora suočava se s povijesnom odgovornošću te takvu odgovornost svaki od nas izabranih zastupnika treba imati na umu u našem svakodnevnom radu. Izbori su potvrdili da građani RH žele političku zrelost, sigurnost i odgovornost, da žele narodne zastupnike koji će se rukovoditi interesima države i glasom naroda, koji će u demokratskoj raspravi uvijek voditi računa da pobijedi najbolji interes, najbolji argument, a on je interes RH. Promijenjena narav suvremenog svijeta i promijenjeni uvjeti u kojima cijeli svijet danas živi uslijed pandemije bolesti Covida-19 uzrokovanog korona virusom samo je još više naglašavao važnost uloge ovog visokog doma. Istovremeno treba istaknuti da je naša demokracija, naša nezaobilazna spona sa svijetom, naša karta jednakosti i mjera naših političkih i civilizacijskih dostignuća. Dame i gospodo, ovaj visoki dom treba ostati otvoren prema javnosti, ali i više od toga, Hrvatski sabor treba danas preuzeti vodeću ulogu u onome što je Hrvatskoj danas najpotrebnije u obnovi unutrašnje demokratske stabilnosti društva u konsolidaciji svih sastavnica državnog i društvenog života zemlje. Punu usredotočenost na dosljedno i učinkovito ostvarenje temeljnih ciljeva i interesa Hrvatske u ovoj etapi našeg razvoja jest i uključivanje u najvažnije europske i međunarodne procese. Jedna od garancija za ostvarivanje tih zadaća upravo je prvi među jednakima u ovom visokom domu primus inter pares, a to je predsjednik Hrvatskog sabora. Upravo zbog toga, a vjerujući u ozračje političke snošljivosti i dijaloga sa uzajamnim uvažavanjem kao jedan od veterana ove sabornice pozivam sve zastupnice i sve zastupnike u Hrvatskom saboru da podržimo izbor gospodina Gordana Jandrokovića za predsjednika Hrvatskog sabora. Hvala.
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani, cijenjene kolegice i kolege, Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora na prvoj sjednici održanoj 22. srpnja 2020. godine razmotrilo je objavljenje konačne službene rezultate izbora za zastupnike u Hrvatski sabor Državnog izbornog povjerenstva RH od 16. srpnja 2020. godine. Nakon što je Hrvatski sabor donio odluku o svojem raspuštanju koja je stupila na snagu dana 18. svibnja 2020. godine, predsjednik RH Zoran Milanović donio je odluku o raspisivanu izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koji su provedeni 4. i 5. srpnja 2020. godine. Državno izborno povjerenstvo RH podnijelo je predsjedniku RH Zoranu Milanoviću izvješće o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor koje je protekom rokova za podnošenje žali postalo i konačno. Povjerenstvo je utvrdilo da je u Hrvatski sabor temeljem odredbi Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izabran 151 zastupnik i to, 140 zastupnika izabrano je sa liste u 10 izbornih jedinica temeljem odredbi Članka 38. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, 3 zastupnika izabrano je sa liste u posebnoj izbornoj jedinici temeljem odredbi Članka 44. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, 8 zastupnika nacionalnih manjina izabrano je sa liste u posebnoj izbornoj jedinici temeljem odredbi Članaka 16. i 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Povjerenstvo je utvrdilo da su zastupnici 9. saziva Hrvatskog sabora nakon, nakon odluke o raspuštanju sabora u skladu s odredbama, s odredbom Članka 11. Poslovnika Hrvatskog sabora nastavili obnašati zastupnički mandat te da im danom konstituiranja novog saziva prestaje zastupnički mandat. Istog dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva sabora članstvo u tijelima i organizacijama izvan sabora na koje ih je imenovao sabor iz reda zastupnika ako je imenovanje uvjetovano obnašanjem dužnosti zastupnika, a toga dana prestaje i članstvo u radnim tijelima sabora imenovanim članovima odbora. Slijedom iznijetog, povjerenstvo je temeljem Članaka 6. i 10. Poslovnika Hrvatskog sabora donijelo zaključak. Pod 1. danom konstituiranja sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva sabora, a u 10. saziv Hrvatskog sabora izabrani su slijedeći zastupnici poredani abecednim redom: Mirela Ahmetović, Josip Aladrović, Barbara Antolić Vupora, Ivan Anušić, Branko Bačić, Damir Bajs, Damir Bakić, Marijana Balić, Mario Banožić, Nevenko Barbarić, Dražen Barišić, Stephen Nikola Bartulica, Arsen Bauk, Vesna Bedeković, Krešo Beljak, Sandra Bečić, Davor Bernardić, Vili Beroš, Vladimir Bilek, Blaženko Boban, Rada Borić, Dražen Bošnjaković, Davor Božinović, Luka Brčić, Zvane Brumnić, Krešimir Bubalo, Miro Bulj, Zdravka Bušić, Oleg Butković, Gari Cappelli, Ivan Celjak, Radimir Čačić, Tomislav Ćorić, Pero Ćosić, Tuklo Demetlika, Ante Deur, Goran Dodig, Davor Dretar, Nediljko Dujić, Josip Đakić, Erik Fabijanić, Mato Franković, Katica Glamuzina, Sabina Glasovac, Bojan Glavašević, Peđa Grbin, Branko Grčić, Vinko Grgić, Gordan Grlić Radman, Nikola Grmoja, Damir Habijan, Siniša Hajdaš Dončić, Domagoj Hajduković, Zlatko Hasanbegović, Darko Horvat, Dario Hrebak, Silvano Hrelja, Mišel Jakšić, Gordan Jandroković, Robert Jankovics, Dragana Jeckov, Siniša Jenkač, Veljko Kajtazi, Božidar Kalmeta, Mladen Karlić, Krunoslav Katičić, Ivan Kirin, Tomislav Klarić, Darko Klasić, Anton Kliman, Željko Kolar, Zlatko Komadina, Stjepan Kovač, Andro Krstulović Opara, Ante Kujundžić, Marijan Kustić, Matko Kuzmanić, Boris Lalovac, Ermina Lekaj Prljaskaj, Željko Lenart, Marin Lerotić, Ivan Malenica, Andreja Marić, Zdravko Marić, Danijel Marušić, Predrag Fred Matić, Vilim Matula, Tomo Medved, Ante Mihanović, Zvonko Milas, Marin Miletić, Boris Milošević, Anka Mrak-Taritaš, Nad Murganić, Vesna Nađ, Katarina Nemet, Romana Nikolić, Nina Obuljen Koržinek, Marina Opačak Bilić, Dalija Orešković, Rajko Ostojić, Marko Pavić, Marijan Pavliček, Ivan Penava, Katarina Peović, Grozdana Perić, Marijana Petir, Božo Petrov, Andrej Plenković, Ivana Posavec Krivec, Matija Posavec, Antun Prkačin, Marijana Puljak, Darko Puljašić, Milorad Pupovac, Ivan Radić, Mario Radić, Furio Radin, Sanja Radolović, Nino Raspudić, Željko Reiner, Renata Sabljak Dračevac, Željko Sačić, Josip Salapić, Ante Sanader, Marija Selak Raspudić, Davor Ivo Stier, Anđelko Stričak, Rade Šimičević, Hrvoje Šimić, Josip Škorić, Miroslav Škoro, Predrag Štromar, Tomislav Tomašević, Ruža Tomašić, Miro Totgergeli, Nataša Tramišak, Zvonimir Troskot, Miroslav Tuđman, Žarko Tušek, Sanja Udović, Davorko Vidović, Franko Vidović, Karolina Vidović Krišto, Radoje Vidović, Milan Brkljan, Vesna Vučemilović, Nikša Vukas, Ružica Vukovac, Hrvoje Zekanović i Dario Zurovec. 2. Sukladno čl. 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor zbog nespojivosti zastupničke dužnosti sa istodobnim obnašanjem dužnosti navedenih u citiranom članku povjerenstvo je utvrdilo da su se stekli uvjeti za početak mirovina zastupničkog mandata sljedećim zastupnicima: Andrej Plenković, Davor Božinović, Zdravko Marić, Goran Grlić Radman, Vili Beroš, Oleg Butković, Tomo Medved, Tomislav Ćorić, Ivan Malenica, Josip Aladrović, Mario Banožić, Nina Obuljen Koržinek, Darko Horvat, Zvonko Milas, Danijel Marušić, Radimir Čačić, Damir Bajs, Željko Kolar, Luka Brčić, Blaženko Boban, Ivan Anušić, Josip Škorić, Matija Posavec i Zlatko Komadina. 3. Povjerenstvo je utvrdilo da su se sukladno čl. 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor stekli uvjeti za početak mirovanja zastupničkog mandata sljedećim zastupnicima: Mario Radić, Krešimir Bubalo, Marijan Kustić, Nediljko Dujić, Božidar Kalmeta, Ante Mihanović i Andro Krstulović Opara. 4. Povjerenstvo je utvrdilo da se sukladno čl. 10. st. 1. točke 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor stekli uvjeti za prestanak mandata sljedećim zastupnicima: Ruža Tomašić i Predrag Fred Matić. 5. U skladu s čl. 42. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izabranim zastupnicima koji su stavili mandat u mirovanje određeni su zamjenici i to: Ljubica Lukačić zamjenica zastupnika kandidirana u 1. izbornoj jedinici kao kandidatkinje na listi HDZ-a, HSLS-a umjesto Andreja Plenkovića. Krešimir Račkar zamjenik zastupnika kandidiranog u 6. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Davora Božinovića. Ljubica Maksimčuk zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Zdravka Marića. Darko Sobota zamjenik zastupnika kandidiranog u 2. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a, HSLS-a umjesto Gordana Grlića Radmana. Jure Brkan zamjenik zastupnika kandidiranog u 10. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a, Hrvatske demokršćanske stranke umjesto Vilija Beroša. Josip Borić zamjenik zastupnika kandidiranog u 8. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Olega Butkovića. Marija Jelkovac zamjenica zastupnika kandidirana u 7. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Tome Medveda. Domagoj Ivan Milošević zamjenik zastupnika kandidiranog u 7. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Tomislava Ćorića. Branka Juričev Martinčev zamjenica zastupnika kandidirana u 9. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Ivana Malenice. Anamarija Blažević zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Josipa Aladrovića. Josip Šarić zamjenik zastupnika kandidiran u 5. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Marija Banožića. Ivan Ćelić zamjenik zastupnice kandidiran u 1. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a, HSLS-a umjesto Nine Obuljen Koržinek. Ljubomir Kolarek zamjenik zastupnika kandidiran u 3. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Darka Horvata. Mario Kapulica zamjenik zastupnika kandidiranog u 1. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a, HSLS-a umjesto Zvonka Milasa. Ankica Zmajić zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Danijela Marušića. Natalija Martinčević zamjenica zastupnika kandidirana u 3. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Narodne stranke-Reformisti - Reformisti Hrvatska seljačka stranka braće Radić - HSS braće Radić stranke hrvatskih umirovljenika – Umirovljenici - Umirovljenici umjesto Radimira Čačića. Martina Grman Kizivat zamjenica zastupnika kandidirana u 2. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi SDP-a, HSS-a, HSU-a, SNAGA, GLAS-a, IDS-a, PGS-a umjesto Damira BAjsa. Željko Pavić zamjenik zastupnika kandidiran u 3. izbornoj jedinici kao kandidat na listi SDP-a, HSS-a, HSU-a, SNAGA, GLAS, IDS-a, PGS-a umjesto Željka Kolara. Vinko Zulin zamjenik zastupnika kandidiran u 9. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Luke Brčića. Ivan Budalić zamjenik zastupnika kandidiranog u 10. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a, HDS-a umjesto Blaženka Bobana. Stipan Šašlin zamjenik zastupnika kandidiran u 4. izbornoj jedinici kao kandidat na listi HDZ-a umjesto Ivana Anušića. Marin Mandarić, zamjenik zastupnika kandidiranog u 4. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Josipa Škorića; Boška Ban Vlahek, zamjenica zastupnika kandidiranog u 3. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi HDZ-a umjesto Josipa Škorića; Boška Ban Vlahek, zamjenica zastupnika kandidiranog u 3. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko liberalnog saveza, GLAS, Istarskog demokratskog sabora, IDS, Primorsko goranskog saveza, PGS umjesto Matije Posavca; Irena Šimunić, zamjenica zastupnika kandidirana u 7. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko liberalnog saveza, GLAS, Istarskog demokratskog sabora, IDS, Primorsko goranskog saveza, PGS umjesto Zlatka Komadine; Danijel Spajić, zamjenik zastupnika kandidiran u 4. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, umjesto Maria Radića; Stipo Mlinarić zamjenik zastupnika kandidiran u 4. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Blok, Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, Zelena lista, umjesto Krešimira Bubala; Anita Pocrnić Radošević, zamjenica zastupnika kandidirana u 9. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Marijana Kustića; Josip Begonja, zamjenik zastupnika kandidiranog u 9. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Nediljka Dujića; Nikolina Baradić, zamjenica zastupnika kandidiranog u 9. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Božidara Kalmete; Ante Bačić, zamjenik zastupnika kandidiranog u 10. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke, HDS, umjesto Ante Mihanovića; Danica Baričević, zamjenica zastupnika kandidirana u 10. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke, HDS, umjesto Andre Krstulovića Opare; Marko Milanović Litre, zamjenik zastupnice kandidiran u 10. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Blok, Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, Zelena lista, umjesto Ruže Tomašić, Martina Vlašić Iljkić, zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko liberalnog saveza, GLAS, Istarskog demokratskog sabora, IDS, Primorsko goranskog saveza, PGS umjesto Predraga Freda Matića. Sukladno gore navedenom, Mandatno-imunitetno povjerenstvo temeljem članaka 9., 10., 11. i 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru predlaže Hrvatskom saboru donošenje odluke: 22. srpnja 2020. g. počinju mirovanja zastupničkog mandata i prestanak zastupničkog mandata izabranim zastupnicima te s tim danom zastupničku dužnost počinju obnašati zamjenici zastupnika. 1. Ljubica Lukačić, zamjenica zastupnika kandidiranog u 1. izbornoj jedini kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, Hrvatske socijalno-liberalne stranke HSLS, umjesto Andreja Plenkovića; Krešimir Ačkar, zamjenik zastupnika kandidiranog u 6. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Davora Božinovića; Ljubica Maksimčuk, zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Zdravka Marića, Darko Sobota, zamjenik zastupnika kandidiranog u 2. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, Hrvatsko socijalno-liberalne stranke, HSLS umjesto Gordan Grlića Radmana; Jure Brkan, zamjenik zastupnika kandidiranog u 10. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, Hrvatske demokršćanske stranke, HDS, umjesto Vilija Beroša; Josip Borić, zamjenik zastupnika kandidiranog u 8. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, umjesto Olega Butkovića; Marija Jelkovac, zamjenica zastupnika kandidirana u 7. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Tome Medveda; Domagoj Ivan Milošević, zamjenik zastupnika kandidiran u 7. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Tomislava Ćorića; Branka Juričev-Martinčev, zamjenica zastupnika kandidirana u 9. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Ivana Malenice, Anamarija Blažević, zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Josipa Aladrovića; Josip Šarić, zamjenik zastupnika kandidiran u 5. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, umjesto Maria Banožića; Ivan Ćelić, zamjenik zastupnice kandidiran u 1. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatsko socijalno-liberalne stranke, umjesto Nine Obuljen Koržinek; Ljubomir Kolarek, zamjenik zastupnika kandidiran u 3. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, umjesto Darka Horvata, Mario Kapulica, zamjenik zastupnika kandidiran u 1. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatsko socijalno-liberalne stranke, HSLS umjesto Zvonka Milasa; Ankica Zmajić, zamjenica zastupnika kandidirana u 5. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, umjesto Danijela Marušića; Natalija Martinčević, zamjenica zastupnika kandidirana u 3. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Narodne stranke reformisti, Hrvatske seljačke stranke braće Radić, HSS braća Radić, Stranke hrvatskih umirovljenika, Umirovljenici, umjesto Radimira Čačića, Martina Grmat Kizivat, zamjenica zastupnika kandidirana u 2. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko liberalnog saveza, GLAS, Istarskog demokratskog sabora, IDS, Primorsko goranskog saveza, PGS umjesto Damira Bajsa; Željko Pavić, zamjenik zastupnika kandidiran u 3. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Socijaldemokratske partije, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko-liberalnog aktivizma, GLAS, Istarsko demokratskog sabora, IDS, Primorsko-goranskog saveza, PGS umjesto Željka Kolara. Vinko Zulin, zamjenik zastupnika kandidiran u IX. Izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Luke Brčića. Ivan Budalić, zamjenik zastupnika kandidiran u X. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske demokršćanske stranke umjesto Blaženka Bobana. Stipan Šašlin zamjenik zastupnika kandidiran u IV. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice umjesto Ivana Anušića. Marin Mandarić, zamjenik zastupnika kandidiran u X. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice umjesto Josipa Škorića. Boška Ban Vlahek, zamjenica zastupnika kandidirana u III. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko-liberalnog aktivizma, GLAS, Istarsko demokratskog sabora, IDS, Primorsko-goranskog saveza, PGS umjesto Matije Posavca. Irena Šimunić zamjenica zastupnika kandidirana u VII. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko-liberalnog aktivizma, GLAS, Istarsko demokratskog sabora, IDS, Primorsko-goranskog saveza, PGS umjesto Zlatka Komadine. Danijel Spajić, zamjenik zastupnika kandidiran u IV. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Blok Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, Zelena lista umjesto Marija Radića. Stipo Mlinarić, zamjenik zastupnika kandidiran u VI. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Blok Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, Zelena lista umjesto Krešimira Bubala. Anita Pocrnić Radošević zamjenica zastupnika kandidirana u IX. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Marijana Kustića. Josip Begonja, zamjenik zastupnika kandidiran u IX. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, HDZ umjesto Nediljka Dujića. Nikolina Baradić, zamjenica zastupnika kandidirana u IX. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice umjesto Božidara Kalmete. Ante Bačić, zamjenik zastupnika kandidiran u X. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke, HDS umjesto Ante Mihanovića. Danica Baričević, zamjenica zastupnika kandidirana u X. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske demokršćanske stranke, HDS umjesto Andre Krstulovića Opare. Marko Milanović Litre, zamjenik zastupnice kandidiran u X. izbornoj jedinici kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Blok Hrvatske konzervativne stranke, HKS, HRAST, Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranke umirovljenika, SU, Zelena lista umjesto Ruže Tomašić. Martina Vlašić Iljkić, zamjenica zastupnika kandidirana u V. izbornoj jedinici kao kandidatkinja na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, SDP, Hrvatske seljačke stranke, HSS, Hrvatske stranke umirovljenika, HSU, SNAGA, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, Građansko-liberalnog aktivizma, GLAS, Istarsko demokratskog sabora, IDS, Primorsko-goranskog saveza, PGS umjesto Predraga Freda Matića. Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Mandatno-imunitetno povjerenstvo je odredila Roberta Jankovisca predsjednika povjerenstva temeljem čl. 6. stavka 5. Poslovnika Hrvatskog sabora. Nakon što Sabor zaključkom prihvati izvješće, ono će se objaviti u Narodnim novinama.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče. Kolegice i kolege. Spominjalo se već 22 milijarde koje je naš premijer tako slavodobitno „donio“ iz Bruxellesa. Međutim, želim vam skrenuti pažnju na neke druge probleme koje mi u ovome vidimo. Naime, prema podacima koji su danas izvučeni sa EUROSTAT-a sa današnjim datumom 23.7. kumulativne eu isplate u Hrvatskoj su 36% od onoga što nam je predviđao višegodišnja financijska perspektiva prošlog razdoblja. Samo usporedbe radi europski prosjek je oko 48%, a Hrvatska je tu na neslavnom zadnjem mjestu. Kolegice i kolege, ako na tih 22 milijarde pretpostavimo da ćemo ih sve moći povući putem projekata, a nećemo jer otprilike polovica će biti u obliku zajma, ako pretpostavimo da te 22 milijarde možemo povući projektima prema sadašnjem prosjeku povući ćemo nešto malo više od 7 milijardi eura. To je daleko od onoga o čemu naš premijer govori. Prema tome, kada govorimo o jačanju projekta „Slavonija“, a to je ono što nas posebno brine ne možemo tu biti zadovoljni jer kolegice i kolege, izgradnja društvenih domova u našim i onako pustim selima, popravak cesta, izgradnja kanalizacije u gradovima koji gube stanovništvo to su jako lijepe stvari ali zbog toga nitko neće ostati u Hrvatskoj, ne zbog društvenog doma, ne zbog boljeg kolektora i ne zbog popravljene ceste. Premijer nam je rekao ovdje kako Vladin posao nije uplitati se u privatne firme, njihovo restrukturiranje, odluku u njihovom poslovanju itd., i tu se apsolutno slažem. Tržišna ekonomija je takva. Međutim ono što je odgovornost Vlade je stvarati poslovno okruženje u kojem tvrtke ne samo da ostaju i šire nego i dolaze nove. Zašto Hrvatska tijekom mandata prošle Plenkovićeve Vlade je stalno padala na rang listi Doing business? Stalno? Zašto je porezna presija na poslodavce tolika? Zašto postoji čitav niz parafiskalnih nameta, zašto je rad u Hrvatskoj toliko skup da neke tvrtke se sele u BiH i u Srbiju? A Hrvatska je, podsjetit ću vas, članica EU-a, dakle odavde sve što proizvedu, ima direktan pristup na cijelo europsko tržište. I tu onda dolazimo do Slavonije i projekta Slavonije. Jesu li rezultati projekta Slavonija, gašenje niza tvornica i tvrtki u onako već demografski, gospodarski i socijalno opustošenoj hrvatskoj regiji? Virovitička šećerana zatvorila se prije nekoliko mjeseci, Meggle je najavio odlazak što direktno pogađa 160 radnika i više od 300 kooperanata. Tu je država pogriješila što nije stvorila tj. ova Vlada, što nije stvorila poslovno-poticajno okruženje da te tvrtke ovdje ostanu. I tu dolazimo do ove priče o radnicima, radnicama i radnicima. Žena od 55 g. koja radi u pogonu Meggle ostat će bez posla. Naći će se doslovno na ulici. Spada u teško zapošljivu kategoriju. Što će ona? Što bi joj premijer poručio da radi u sigurnoj Hrvatskoj u kojoj dolazi 22 milijarde eura? Hoće li ona od toga imati interesa? Hoće li njezina djeca koja su i daje uzdržavani članovi obitelji, imati koristi? To su pitanja na koja želimo odgovore a ne da od te iste radnice i žene slušam da govori kako će otići u Njemačku prati suđe sa ne znam koliko desetljeća već radnog staža u Hrvatskoj, sa djecom u Hrvatskoj, obitelji u Hrvatskoj, ona je prisiljena u sigurnoj Hrvatskoj, HDZ-ovoj Hrvatskoj, razmišljati o takvom potezu. Sve mjere koje donosi Vlade, sve strategije koje donosi Vlada, svi novci koji dolaze u Hrvatsku trebali bi biti usmjereni prema njoj. Ne govori sad o njoj osobno nego govorim o radnicama i radnicima, govorim o građanima Hrvatske jer oni prije svega trebaju imati koristi od toga. A kolegice i kolege, društveni dom u nekom selu, popravljena cesta ili kanalizacija neće zadržati ovu 55—godišnjakinju u Njemačkoj a bojim ne ni njezinu djecu. Hvala.
Hvala poštovane kolegice i kolege i velika mi je čast zapravo upoznajući se sa ovim programom mandatara i buduće vlade, utvrdio sam u jednom brzinskom čitanju, memoriranju i zaključivanju da zapravo nastavljamo kontinuitet vlade koja nije bila uspješna i zbog koje smo mi Hrvatski suverenisti proteklih godina i kao aktivisti i kao politička stranka ukazivali da ne rade dobro svoj posao i krenuli u izbore, izbornu kampanju i Bogu hvala, zahvaljujući naših glasačima, biračima, došli u priliku da javno ukazujemo na ono što ta vlada nije dobro učinila, a kako vidimo u programu da ni neće dobro činiti. Prije svega, frapantna je činjenica da se u tom pledoajeu govori o svim oblicima sigurnosti, socijalne sigurnosti itd., međutim ključne temelje pravne sigurnosti stavlja se tek kasnije u jednom obrazloženju. Znači, ono što je razorno i ono zbog čega nam odlaze mladi iz naše domovine ne samo zbog toga što su otvorene granice kako je to g. predsjednik vlade Plenković više puta istaknuo, nego najviše kako su to naša istraživanja pokazala, odlaze zbog toga što mladi su obeshrabreni zbog i korupcije, nepravde, nepoštenja u pogledu vlastitih perspektiva budućnosti, obiteljskih perspektiva. Sve to skupa znači ta pravna sigurnost koja itekako u mnoštvu stotina tisuća pritišće zapravo jedan velik broj naših građana. Uz korupciju tu imamo ovršene, blokirane, tu imamo ljude koji su kriminalnim nedjelovanjem naših institucija, a ustavom su obvezne da budu u njihovoj zaštiti, od HNB-a, od ustavnih sudova, od sudova, postali su zapravo zarobljenici, taoci jednog nerada naše državne uprave proteklih godina, pa imamo katastrofalno teško stanje i u pogledu sa švicarskim frankom i u pogledu sa našim ovaj unesrećenim od drugih zapravo sustavno nezaštićenih građana koji praktično postaju financijsko roblje. O tome naša vlada, naš mandatar nedovoljno govori ili govori o nekim floskulama, o Ovršnom zakonu koji se već donosi 4, 5 godina i nikad ga nije nitko u procesnoj formi uobličio da bude u skladu sa europskim standardima, sa preporukama i Europskog suda za ljudska prava, EU komisije, što se u ovoj slučaju zanemaruje. Također, čitajući te dijelove dobrih želja, lijepih želja, primjerice, oko Ministarstva hrvatskih branitelja, što je svakako dobra vijest da je ostalo kao takvo, zasebno, i neka, ministar naš je avansirao ulogu potpredsjednika Vlade, međutim, mi imamo tu, ne samo probleme koje su već moji kolege zastupnici Mlinarić i mnogi drugi isticali, kolega Zekanović. Imamo problem aktualan u kojem čak ne vjerujem da mnogi od vas to i znadete, moguće nije vaša zona interesa, ali naši dragi prijatelji, ratni suborci, unesrećeni, logoraši srpskih koncentracijskih logora, nažalost unatoč presuda Međunarodnog suda u Haagu, unatoč određenim dogovorima, komisija između naše domovine Hrvatske i Srbije, posebno nakon Oluje '96. g., tada, u nekakvom drugom ozračju, nisu ostvarili nikakva prava u odnosu na svoju žrtvu, na svoju poziciju žrtve koju su nedvojbeno pretrpjeli na području RH kao logoraši, kao ratni zarobljenici i oni, od njih je zapravo i hrvatska država digla ruke na način da im je onemogućeno da imaju sustavnu zaštitu u pogledu, oni su upućeni zapravo da svoje privatne, zapravo svoje, svoje, ratne .../Upadica: Hvala./... traume pred sudovima srpske države .../Upadica: Hvala lijepa./... privatno ostvaruju i dapače .../Upadica: Hvala lijepo./... oni te sporove gube, evo i .../Upadica: Da, ja vas molim da ne…/... izloženi su još financijskim .../Govornik se ne razumije./...
Poštovani zastupnici, slušali smo evo mandatara gospodina Plenkovića sa obrazloženjem plana i programa rada Vlade u budućem periodu i doista puno toga što je on rekao, mogu skinut masku, hvala, puno toga što je on rekao je lijepo za čuti. Ja vjerujem da bi to mnogi od nas potpisali, ja prvi bi doista puno toga potpisao međutim, slušajući ga pomno stječem dojam da se on nama svima obraća iz pozicije čovjeka koji sad tu prvi put, koji kreće u svoj mandat po prvi puta, prvi dan i kao da nije imao prigodu to sve dosada, mnoge od tih o kojima je govorio, utjecati na njih i poboljšati ih. I doista je lijepo čuti priču o novim radnim mjestima, priču o hrvatskom selu, priču o demografiji, priču kako ćemo se zalagati za istraživanje ratnih zločina, čak smo čuli i jednu temu koja nas je iznenadila, a to je da će se posvetiti i istraživanju traumatičnih dijelova prošlosti hrvatskog naroda. Međutim, sve to je gospodin Plenković kao predsjednik hrvatske Vlade, prošle hrvatske Vlade imao prigodu na to utjecati, neću reći da nije dao najbolje što je mogao, da nije pokušao, međutim rezultati su takvi kakvi jesu, njih smo se dotakli i jučer u jednom dijelu i mi se neprestano nalazimo u jednoj situaciji gdje s jedne stane imamo toliku hvalu, toliku samodopadnost, pa evo slušali smo i konkretne poteze koliko se toga izdvojilo na području demografije, međutim kad se dotaknemo činjenica takve kakve jesu one će nekom biti i okrutne, a evo recimo uzmimo primjer broja novorođene djece kojeg smo prošli, prošli, odnosno jučer nekoliko nas spomenuli naprosto vidimo da sve te mjere ne daju željeni efekt. Jednako tako, premijer koji će to biti vrlo vjerojatno i u novom mandatu govori neprestano o nekakvim milijardama, govori o projektu Slavonija, Baranja i Srijem, govori koliko je pomogao Vukovaru, dakle tu bi valjalo razlučiti da ne bi imali krive šumove što je zapravo mjerilo uspjeha. Jer možda opravdano i premijer i Vlada misli su super uspješni, ali s druge strane ima nas dosta koji mislimo da nisu tako uspješni. Pa bi valjalo utanačiti što je to mjerilo tog uspjeha. Dakle, ako ćemo mi sad govoriti pa evo i na tragu ove 22 milijarde je li to uspjeh ili nije, je li to mjerilo uspjeha ili nije? Gledajte lijepo je dobiti novce, je li to 22, je li to puno, je li to malo, jesmo li mogli dobiti više ili manje ja mislim da je to na tragu one rasprave od jučer o broju zastupnika, odnosno broju ministara i ministarstava u novoj Vladi, mislim da je to u velikoj mjeri manje bitno nego kako će ta ministarstva odnosno kako će te milijarde biti iskorištene i koji će biti njihovi efekti. Nažalost, efekti projekta Slavonija, Baranja, Srijem, efekti takve posebne skrbi o gradu Vukovaru su poražavajući, su apsolutno demografski opustošen prostor. Jedno po meni mjerilo koje bi moralo biti ključno, a koje, kojim bi se svi vjerojatno trebali rukovoditi podrazumijevajući da svi imamo dobru namjeru ja bih volio da mi se navede koja od 5 slavonskih županija uslijed takve silne uspješnosti investiranja u to područje, koja će po popisu stanovništva na godinu imati veći broj stanovnika, koja će imati veći broj greenfield investicija u gospodarstvu, koja je od tih županija postala mjesto u koje ljudi doseljavaju, mjesto u kojem ugodno žive. Svi ćemo se složiti da takve županije u Slavoniji nažalost nema, samim time uspješnost priče o Slavoniji, Baranji i Srijemu uspješnosti tog projekta dolaze pod znak pitanja i mislim da ćemo se složiti da to nije dovoljno dobro. Hvala vam na pažnji.
Poštovani predsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege. Ovih dana, Zagreb su ponovo zadesile nesreće. U tom kontekstu spomenut je i grad Varaždin kao primjer dobrog sustava odvodnje, što je zaista tako, to je sustav koji je izgrađen prije 90-ih godina i u većoj mjeri ipak funkcionira. I danas ćemo dakle, puno govoriti o gradu Zagrebu, ali ja bih htjela danas s ove govornice progovoriti i o gradu Varaždinu, odnosno o jednom problemu grada Varaždinu o kojem se nažalost u ovom Visokom domu nije govorilo proteklih 5 godina. Kako je paralelu Zagreb-Varaždin povukao uvaženi zastupnik Tomašević, koji ovdje predstavlja zeleno-lijevu koaliciju, u čijem fokusu su, ako sam ja to dobro razumjela su ekologija i zaštita okoliša, koji se između ostalog, njegova lista se kandidirala i u našoj, III. izbornoj jedinici. Mislim da bi bilo važno upozoriti zastupnike, javnost, a posebno nadležna ministarstva i institucije, da danas u Varaždinu imamo jedan od najvećih ekoloških problema u RH. Govorimo više o više od 100 tisuća tona otpada u samom gradu Varaždinu, 100 tisuća tona na otpada na vodozaštitnom području, a taj otpad tamo stoji 10-tak, a dio tog otpada i više od 15 godina. Ovaj otpad ujedno je i predmet osuđujućih prvostupanjskih presuda protiv gradonačelnika Varaždina, govorim o g. Ivanu Čehoku, koji je u prvom stupnju osuđen upravo zbog toga na 2,5 godine zatvora, nepravomoćno, dakle, a sada se zahvaljujući sporosti i neučinkovitosti našeg pravosuđa nalazi u poziciji da rješava ovaj problem, upravo, dakle na način da paralelno poboljšava svoju pravnu poziciju i zadužuje građane za desetke milijuna kuna. Dakle ovdje imamo jedan ekološki, pravni i financijski problem bez presedana u Hrvatskoj koji ukazuje zapravo na dvije ključne teme o kojima bih ja danas željela u ovo kratko vrijeme progovoriti. Prva je politika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a druga je problem funkcioniranja i rada našeg pravosuđa. Ja sam danas navela primjer Varaždina jer dolazim iz Varaždina, ali takvih primjera gospodarenja otpadom imamo u cijeloj Hrvatskoj. Hrvatska je danas, uz Grčku najcentraliziranija država u Europi, mi smo centralizirali sve što se centralizirati dalo. Međutim, ovdje u primjeru gospodarenja otpadom, gdje bi država baš treba biti ta koja treba preuzeti odgovornost, postaviti sustav i pravila, e tu nismo, tu smo prepustili gradovima, općinama, da sami iznose svoja rješenja, sami pronalaze svoja rješenja i sami vode svoje politike, tako da sada imamo jedan posvemašniji kaos u kojem neke jedinice lokalne samouprave to i rješavaju donekle, mjere u redu, međutim, neke rješavaju na način kao što je to slučaj u Varaždin, katastrofalno. Svemu tome što govorim najbolje svjedoči činjenica da u okviru pravila i kriterija koja nam je postavila EU mi nismo niti blizu ispunjavanja niti jednog. Dakle, danas ovdje kao zastupnica reformista, ali i u ime Kluba HSLS-a i reformista, pozivam Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša da odmah krene sa pripremom odgovarajućih zakona, a posebno upozoravam i pozivam ministra Ćorića, da se osobno aktivno i odmah uključi u rješavanje problema 100 tisuća tona otpada u Varaždinu. Drugi dio koji je vezan na prvi dio je dakle pitanje pravosuđa. Naime, mi smo se zapravo doveli u ovu situaciju u gradu Varaždinu jer imamo gradonačelnika koji je nepravomoćno osuđen na 2,5 g. zatvora, procesi su krenuli 2011. g., 6 godina je trebalo da se donese prvostupanjska presuda. Nakon toga je trebalo 10 mjeseci sudu da napiše presudu, a dakle, niti se nazire kad bi mogla biti konačna presuda, pravomoćna presuda. U međuvremenu dakle, dakle građani dakle Varaždina žive na 100 tisuća tona otpada. U međuvremenu se građani grada Varaždina zadužuje za desetine milijuna kuna i sve je to, naravno moguće zato jer naše pravosuđe ne želi, dakle 9 godina od početka procesa, dakle nismo nigdje, dakle ne želi donijeti presudu i ne želi riješiti ovaj slučaj. To nije slučaj samo Varaždina, Čehoka i o stotinu tisuća tona smeća u Varaždinu, to su slučajevi brojni u RH, pa bi zato ja pozvala ovu vladu, dakle to drugi poziv i druga inicijativa s ove govornice danas da prvo krene u reformu pravosuđa, reforma pravosuđa majka je svih reformi i molim da krenemo od toga jer bez toga nećemo moći kvalitetno odlučivati i rješavati o ničem drugom u našoj državi i društvu. Hvala vam.
Znači tražim stanku za klub od 10 minuta jer fali još u Odboru za europske poslove jedan član i samo bi nadopunili prijedlog.
Poštovane svima. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane uvažene kolegice i kolege u Hrvatskom saboru. Jučer smo položili prisegu, rekli smo „Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno, da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni predak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH.“ Ja bih se htio sad osvrnuti posebno na dio naše prisege koja govori da ćemo se zauzimati za svekoliki napredak RH, točnije Zakon o zaštiti zraka u svom čl. 2. nabraja direktive EU, a prema čl. 7. točke 1. „učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada RH“. Moram reći, ako nemamo osnovno pravo na vodu i na čisti zrak kako uopće govoriti o bilo kojim drugim pravima? Čisti zrak, kvalitetna voda, zdrava hrana temeljni su bilo koje priče o napretku našeg društva. Jučer je gospodin uvaženi zastupnik Branko Bačić govorio o „Green Deal“ Europski zeleni plan je strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a. U službenom programu mjerodavnih institucija ističe se da će se navedeno postići pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova otprilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Temelj je ipak da građanima RH omogućimo da žive zdravo, a ne da umiru od bolesti koje su im uzrokovane sustavom, u ovom slučaju Županijskim centrom za gospodarenje otpadom Marišćina. Građani riječkog prstena, stanovnici Marčelja, Viškova, Kukuljana dišu, dragi saborski zastupnici, otrovni zrak, otrovni zrak. Užasavajuće su 3 stvari. Prva, otrovi u zraku otkriveni su u veljači. Druga, za ove podatke javnost je saznala u srpnju. Tko je odgovoran za skrivanje ovih podataka? Treće, borba lokalnog stanovništva traje već devetu godinu. Nastavni Zavod za javno zdravstvo je u veljači pronašao 116 kemijskih spojeva samo na jednoj jedinoj lokaciji. Izmjerene vrijednosti 12 spojeva prelaze granične vrijednosti, a 5 od njih su izrazito karcinogeni kemijski spojevi, benzen, etilendiklorid, etilenoksid, formaldehid, etilenglikol i monometileter. Do Marčelja koji su direktno ugroženi je udaljenost 1200 metara. Dragi ljudi, preko brda se nalazi izvor rječine i na tom izvoru rječine se snabdijeva pitkom vodom cijelo područje Rijeke, grad Rijeka. Klub zastupnika MOST-a, naš stručni tim za zaštitu okoliša traži od mjerodavnih institucija hitno zatvaranje Marišćine radi ugroze života ljudi i ekocida na navedenom području. Raspisivanje javnog natječaja za preuzimanje otpada, koji inače dolazi na Marišćinu, procijenjena je količina 100 000 tona otpada godišnje. 2015. i '16. se smeće vozilo na zbrinjavanje po cijeni od 505,00 kn po toni, a procijenjena cijena danas je 900 kuna. Navedenim koracima maknut će se biorazgradivi komunalni otpad s Marišćine, to je komponentna otpada koja guši ljude. Na ovaj način odvojit će se više i ostalih korisnih sirovina iz otpada i moći bolje prepoznati opasan otpad. Plasman istih na tržište je daleko jeftiniji od, slušajte sada, 1.180 kuna po toni, koliko će uskoro ljudi morati plaćati, ovo je nevjerojatno. Raspisati javni natječaj hitno za preuzimanje otpada koji inače dolazi na Marišćinu, hitno na nivou gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji donijeti nove odluke o gospodarenju komunalnim otpadom u kojima će biti jasno da se biorazgradivi komunalni otpad mora odvojeno prikupljati i lokalno kompostirati. Tražiti od Europske komisije promjenu tehnologije na Marišćini, ali i drugim centrima, hvala vam što ste pozorni, i prenamjenu dobivenih sredstava i oslobađanje od penala, a u slijedeće 2.g. definirati adekvatnu tehnologiju i istu primijeniti na Marišćini, a projekt prijaviti Europskom revizorskom sudu. Dragi ljudi, dakle, bitna informacija da je općinsko vijeće Viškova prije 2.g. donijelo odluku o zatvaranju Marišćine, isto to je učinila sada i Županijska skupština Primorsko-goranske županije. Odluka je na nadležnom ministarstvu da se spriječi daljnje trovanje ljudi i ekocid koji dolazi od Marišćine. Hvala.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovane kolegice i kolege zastupnici, 72 zastupnika u HS predložilo je Prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, kao što je već predsjednik rekao uvodno, mi ćemo ovaj zakon raspraviti u hitnoj proceduri, tako da raspravljamo kao konačni prijedlog zakona. Prijedlogom zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave s konačnim prijedlogom zakona definiramo novi zakonodavni okvir za rad tijela državne uprave. Naime, radi se o organskom zakonu koji uređuje ustrojstvo, djelokrug i način rada tijela državne uprave, te se sukladno odredbama Ustava RH donosi većinom glasova svih zastupnika u HS. Ovaj prijedlog zakona na tragu je predizbornih obećanja HDZ-a i mandatara za sastav iduće vlade g. Andreja Plenkovića, te na tom tragu dakle jesu i definirana osnovna tijela državne uprave kao što su ministarstva i državne upravne organizacije odnosno središnji državni uredi. Kao što sam i rekao smanjenje broja ministarstava najavili smo već u našem predizbornom programu, a pri racionalizaciji postojećeg ustroja vodili smo računa o učinkovitosti, funkcionalnosti, te ekonomičnosti tijela državne uprave. Između ostalog jednostavnije je upravljati vladom s manjim brojem ministarstava s obzirom da se budući predsjednik vlade republike Andrej Plenković imati više vremena posvetiti svakom od resora koji su definirani ovim zakonom. Ujedno navedeno donosi i značajnu racionalizaciju troškova. Što se tiče broja državnih službenika, racionalizacija je jedan od temeljnih ciljeva politike vlade već duže vrijeme. Prema novom ustrojstvu kojega ovim zakonom predlažemo, ukupno će biti 16 ministarstava, što je u odnosu na trenutni sastav vlade smanjenje za ukupno 4 ministarstva. Istodobno, ostaje jednak broj središnjih državnih ureda budući da je bivši Središnji državni ured za sport integriran u Ministarstvu turizma, a osniva se novi Središnji državni ured, onaj za demografiju i mlade. Stupanjem na snagu ovog zakona bez izmjene nastavljaju s radom slijedeća ministarstva: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, MUP, Ministarstvo obrane, Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravstva. Također nastavljaju radom i Središnji državni ured za središnju i javnu nabavu, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i druge postojeće državne upravne organizacije, ja bih svejedno pročitao, a to su: Hrvatska vatrogasna zajednica, Državni inspektorat, Državna geodetska uprava, Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Državni zavod za mjeriteljstvo. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ustrojava se s novim djelokrugom na način da nastavlja obavljati poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike, te preuzima i poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Dakle, ono će obuhvaćati i gospodarstvo i energetiku, klimatske promjene i zaštitu okoliša odnosno sve teme koje reflektiraju aktivnosti na europskoj razini vezane uz Green Deal. Ključna pretpostavka gospodarskog razvoja je da on bude održiv. Hrvatska ekonomija u narednom razdoblju svoju perspektivu treba tražiti u onim industrijama i rješenjima koja se baziraju na zaštiti okoliša, očuvanju biljnog i životinjskog svijeta, smanjenju emisije CO2, prilagodbi klimatskim promjenama, kao i očuvanju prirodnih odnosno vodnih resursa i afirmaciji obnovljivih izvora energije. Uz gospodarenje otpadom koje mora uvažavati koncept kružnog gospodarstva svi gore navedeni segmenti pretpostavka su tog održivog razvoja zbog čega se i formira posebno ministarstvo odnosno ministarstvo koje u svom nazivu ima i održivi razvoj. Naizgled konfliktno Ministarstvo gospodarstava i održivog razvoja sadrži sve sastavnice presudne za razvoj gospodarstva u skladu s ciljevima održivog razvoja. Ministarstvo kulture nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga uz izmjenu naziva, te postaje Ministarstvo kulture i medija, čime se dodatno naglašavaju poslovi iz područja medija. Ministarstvo turizma i sporta ustrojava se s novim djelokrugom na način da nastavlja obavljati poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva turizma ali preuzima i poslove iz djelokruga dosadašnjeg Središnjeg državnog ureda za šport čime taj državni ured prestaje djelovati. Hrvatska je globalno prepoznatljiva po turizmu i po sportu. To su naši vrhunski brandovi koje treba njegovati i u koje moramo ulagati. Njihova sinergija će doprinijeti promociji i jačanju drugih sektora gospodarstva RH. Te su dvije društvene i gospodarske aktivnosti u potpunosti kompatibilne. Prihodi od turizma a vezano uz razne sportske aktivnosti na razini godine iznosi oko 11% prema analizi bečkog Instituta za sportske analitike. Promocija RH a time i prihodi države od turizma, u velikoj mjeri ovise o sportskim postignućima pa i naših najpoznatijih sportaša. Ta je sinergija dobitna kombinacija za RH. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ustrojava se s novim djelokrugom na način da obavlja poslove iz djelokruga dosadašnjeg ministarstva rada i mirovinskog sustava te preuzima poslove u području obitelji i socijalne politike iz djelokruga Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usustavit će se i sustav socijalnih naknada koji je povezan sa mirovinskim sustav međugeneracijske solidarnosti. Skladnije će se povezati teme iz europskog stupa socijalnog prava. Manji broj potrebnih službenika i dužnosnika i ekonomičnost u poslovanju navedenog ministarstva i prije svega socijalna zaštita će biti koordinirana iz jednog mjesta što do sada nije bio slučaj. Za obavljanje preostalih poslova iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ustrojava se novo tijelo državne uprave, Središnji državni ured za demografiju i mlade koji će horizontalno pratiti politike Vlade u ova dva važna segmenta. Dakle, cilj je da se u pitanju demografske politike da veća pozornost u budućnosti i da imamo jedan horizontalan pristup. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ustrojava se na način da nastavlja obavljati poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te preuzima poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva državne imovine čime ono prestaje sa djelovanjem. U cilju racionalizacije sustava državne uprave, ovim zakonom spajaju se i dosadašnje Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave. U novo ostvareno tijelo državne uprave, Ministarstvo pravosuđa i uprave. Spajanje ova dva ministarstva, jednim je djelom i posljedica reformskih aktivnosti ove Vlade odnosno decentralizacije poslova državne uprave čime je opseg poslova Ministarstva uprave postao bitno manji. Prema podacima Ministarstva uprave, temeljem reforme …
G. predsjedniče, prisega je svečani čin za svakog izabranog zastupnika i mislim da bi trebali učiniti napor da svi koji prisegnu, prisegnu u ovim klupama, tako da oni koji su u salonu, da dođu tu prisegnuti, mislim da je to korektnije prema njima i da bi taj napor od 10-ak minuta bilo vrijedno učiniti. Hvala.
Poštovani zastupnici i zastupnice, govorio bih nešto o stanju željeznica u Hrvatskoj, posebice iz perspektive da će jako puno novaca iz ovih EU fondova koji su nam sada na raspolaganju, ali iz nove financijske perspektive, moći ići u željezničku infrastrukturu i smatram da je upravo željeznički promet budućnost Hrvatske, posebice za međugradski javni promet. Ono što treba reći vrlo jasno i glasno jest da je stanje u Hrvatskim željeznicama odnosno stanje željezničkog sustava je katastrofalno. Hrvatska od svih zemalja članica EU možda ima i najgore željeznice u Europi, posebice, ako se gleda, primjerice, postotak dvokolosiječnih željezničkih pruga kojih je samo 10%. s druge strane, ako se gleda elektrificiranost željezničke mreže koja je samo oko 37%. S treće strane, ako se gleda pad putnika od 2008. do, primjerice, 2015. g. u putničkom željezničkom prijevozu, on je najveći pad u cijeloj EU. Mi imamo konstantno pad i mi, imali smo u dugom razdoblju pad i putnika i tereta, nešto se to sad malo počelo popravljati, ali kad se gleda u zadnjih 30 godina, mi smo zapravo devastirali željeznice. Željeznice koje, od javnog prijevoza je upravo najbolji prijevoz što se tiče zaštite okoliša, najudobniji javni prijevoz, trebao bi biti najpouzdaniji i što se tiče točnosti i svih nekih drugih indikatora. Znamo kako željeznice funkcioniraju primjerice, u jednoj Švicarskoj, koja ima najbolji željeznički sustav na svijetu. Ali, to naravno isto tako i košta iz perspektive ulaganja, a mi nismo ulagali u hrvatske željeznice. Mi smo prekršili sve svoje prometne strategije 1990-ih i 2000-ih. Od svih prometnih strategija gdje smo točno definirali koliko % od prometnih ulaganja treba ići u željeznice, na kraju od toga nismo napravili gotovo ništa. I uglavnom su ta ulaganja otišla, kao što znate, u mrežu autocesta i to još na, znamo i kako su otišla, tako da su se farbali tuneli više puta i da se novac poreznih obveznika izgubio i završio u nečijim džepovima, međutim, ono što je poražavajuće, ne samo da nismo ulagali u modernizaciju željezničke infrastrukture, koja je gotovo cijela ovakva izgrađena još prije I. svj. rata i ajmo dati još jedan podatak, mi smo tek početkom ove godine izgradili prvu novu željezničku prugu od 20-tak kilometara samo, nakon 60, 70, godina. Znači prvi puta u zadnjih 60, 70 godina mi smo izgradili novu željezničku prugu i to od 20-tak kilometara. Tako da, iz te perspektive, ne možemo tako više dalje, mislim da situacija, da nam međugradski prijevoz funkcionira isključivo autobusima i to da stvar bude paradoksalna, o autobusima privatnih autobusnih poduzeća, neka od njih, primjerice, jedno od najvećih poduzeća je zapravo Arriva koja je kupila bivša privatna autobusna poduzeća, Arriva koja je inače, da stvar bude luđa, u vlasništvu Deutsche Bahna koji je u 100%-tnom vlasništvu njemačke države. I upravo Arriva kada je došla na tržište autobusnog prijevoza u Slavoniji, suspendirala mnoge linije kao nerentabilne i tražila od hrvatske Vlade povećanje subvencija, odnosno PSO tzv. ugovora. Tako da mi sada, je li, subvencioniramo iz našeg proračuna poduzeće koje je u vlasništvu njemačke državne tvrtke koja onda svoju dobit uplaćuje u njemački proračun. To je legitimno, ali ja se pitam da li je to strategija prometnog, znači međugradskog javnog prijevoza Hrvatske ili nešto drugo. Ja mislim da je nešto drugo i da to mora biti suvremeni prometni sustav. Iz te perspektive dobro je što se ide, koristi dobar dio ovih fondova za razvoj te željezničke infrastrukture, ali ono što mislim da je loše je trenutni institucionalni okvir. Mi imamo potpuno liberalizirano tržište teretnog prijevoza, mi imamo djelomično liberalizirano tržište putničkog prijevoza, imamo 3 poduzeća, sva 3 su u državnom vlasništvu. 2012. od jednog HŽ poduzeća potpuno su rascjepkana što neke zemlje nisu napravile, upravo one najrazvijenije zemlje i sa sada ta 3 državna poduzeća rade jedan protiv drugog, svako gleda svoj, nema čak ni koordinacije jer je HŽ Holding ukinut. A 2019. godine zakonom je omogućeno vraćanje HŽ holdinga …/Upadica: Hvala lijepa./… al to se još uvijek nije dogodilo i ja se nadam da će se evo uskoro dogoditi kako bi konačno počeli razvijati željeznički sustav u skladu sa 21. stoljećem.
Hvala gospodine predsjedniče. U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta tražimo stanku od 15 minuta kako bismo se konzultirali oko sinoćnje skandalozne izjave potpredsjednika ove protuustavno izabrane i trgovačke Vlade, gdje je rekao ako je moj dolazak u Knin gesta imam želudac za svaku vrste geste. Dakle, podsjećamo da je …
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene kolegice i kolege. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 23. srpnja 2020. godine razmotrilo je pisani zahtjev zastupnika Boris Miloševića da od 23. srpnja 2020. godine kojim je izvijestio predsjednika Hrvatskog sabora da stavlja svoj zastupnički mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti potpredsjednika Vlade RH koja je nespojiva sa obnašanjem zastupničke dužnosti u smislu odredbe čl. 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. SDSS sukladno čl. 42. st. 6. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor odredila je Anju Šimpragu za zamjenicu zastupnika Borisa Miloševića. Povjerenstvo je utvrdilo da su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti za početak mirovanja zastupničkog mandata Borisa Miloševića kao i uvjeti za početak obnašanja zastupničke dužnosti njegove zamjenice Anje Šimprage. Slijedom navedenog Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora temeljem čl. 9., 11. i 42. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor te čl. 9. st. 2. i 116. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže Hrvatskom saboru donošenje odluke o mirovanju zastupničkog mandata zastupnika i početku obnašanja zastupničke dužnosti zamjenice zastupnika. Dana 23. srpnja 2020. godine započinje mirovanje zastupničkog mandata zastupnika Borisa Miloševića, a zastupničku dužnost dana 23. srpnja 2020. godine počinje obnašati zamjenica zastupnika Anja Šimpraga. I druga, Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 23. srpnja 2020. godine razmotrilo je pisani zahtjev zastupnice Nataše Tramišak od 23. srpnja 2020. godine kojim je izvijestila predsjednika Hrvatskog sabora da stavlja svoj zastupnički mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti ministrice koja je nespojiva sa obnašanjem zastupničke dužnosti u smislu odredbe čl. 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. HDZ sukladno čl. 42. st. 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor odredila je gospodina Gorana Ivanovića za zamjenika zastupnice Nataše Tramišak. Povjerenstvo je utvrdilo da su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti za početak mirovanja zastupničkog mandata Nataše Tramišak kao i uvjeti za početak obnašanja zastupničke dužnosti njezinog zamjenika Gorana Ivanovića. Slijedom navedenog Mandatno-imunitetno povjerenstvo temeljem čl. 9., 11. i 42. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor predlaže Hrvatskom saboru donošenje odluke o mirovanju zastupničkog mandata zastupnice i početku obnašanja zastupničke dužnosti zamjenika zastupnice i to 23. srpnja 2020. godine započinje mirovanje zastupničkog mandata zastupnice Nataše Tramišak, zastupničku dužnost dana 23. srpnja 2020. godine počinje obnašati zamjenik zastupnice gospodin Goran Ivanović.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora, dame i gospodo saborske zastupnice i zastupnici, u zadnjih nekoliko dana medijski prostor gotovo da je bio okupiran s nekoliko tema. Epidemija korona virusom s kojom smo se gotovo saživjeli, poplava u Zagrebu i nemala šteta koja je izazvana te intenzivnoj raspravi o eventualnom odlasku predstavnika SDSS-a u Knin. Rasprava posebno o zadnjoj temi odvijala se čuli ste na gotovo svim razinama. Bez namjere da umanjim značaj spomenutih tema predlažem da se na trenutak odmaknemo od njih i ovih par minuta slobodnog govora u ime Kluba zastupnika SDSS-a posvetim jednako životnim svakodnevnim brigama i nedaćama koje se događaju u mljekarskoj industriji u našoj zemlji. Javnost je upoznata s činjenicom da firma Meggle definitivno odlazi iz Osijeka. Takvom poslovnom odlukom na koju kažu nije se moglo uticati prijeti gašenje tradicijske mljekarske proizvodnje posljednje velike mljekare na istoku Hrvatske koja uzgred budi rečeno proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda započinje davne 1949. godine. Realnost je da će otkaz dobiti svih 160 zaposlenih, a u velikim problemima će se naći i više 280 kooperanata mljekare iz okolice Osijeka. Od 156 radnika kojima prijeti otkaz u Meggle-u velikim dijelom su to osobe srednje stručne spreme, kemijski tehničari, tehničari poljoprivredne struke, upravni referenti i sl., a među njima ima otprilike 50, 50-tak koji imaju više od 50 godina. Iako su im obećane otpremnine naravno da će starijim od 50 godina i biti izrazito teško naći posao za nastavak normalnog života, za nastavak radnog odnosa, a to podrazumijeva i otplatu njihovog kredita. U još ne izvjesnijoj situaciji nalazi se, nalaze se kooperanti njih 280 koji se pitaju šta će se dogoditi s proizvodnjom mlijeka, šta ćemo sa životinjama i šta ćemo sa svojim OPG-ovima. Bez namjere da politiziram s ovog mjesta želim još jednom podsjetiti na važnost očuvanja mljekarske industrije ne samo u Slavoniji i Srijemu nego na području cijele RH. Ovdje nije riječ samo o proizvodnji mlijeka i mesa nego i o negativnim učincima na preživljavanje i razvitak ruralnog prostora gdje govedarstvo i mljekarstvo imaju ključnu ulogu u opstanku sela, a i u održavanju prirodne i ekološke ravnoteže. Potrebno je dakle hitno donošenje tzv. mliječnog paketa kako bi se u najkraćem roku zaustavio proces rastakanja sela i postavila solidna baza za održiv rast. Manjim i srednje velikim obiteljskim gospodarstvima treba kao i svagdje u Europi povratiti ulogu glavnih nositelja proizvodnje mlijeka i mesa. Podsjećam da neke europske zemlje poput Slovenije, Poljske, Češke ili Slovačke u potpunosti su samoodržive po pitanju proizvodnje mlijeka, a naša proizvodnja je već toliko mala da nas prestiže i majušni Luxemburg koji na površini jedne manje hrvatske županije proizvodi više od 400.000 tona mlijeka. Do kraja godine imamo vremena naći strateškog partnera koji je spreman preuzeti tvornicu i nastaviti s proizvodnjom, a svi mi, posebno struka u ovoj oblasti, poduzeti ozbiljne korake i pokušati spasiti i radna mjesta, ali i OPG-ovce koji taj posao znaju, vjerujte mi, dobro raditi i ne žele ga raditi u Irskoj ili nekoj drugoj zemlji koju će obrađivati prisjećajući se sjetno svojih praznih štala, svoje očevine i djedovine koja stoji u … Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Drage kolegice i kolege zastupnice, žao mi je što vas nema više ovdje u sabornici. Govorim u ime prvog ženskog kluba u povijesti Hrvatskog sabora, simbolično smo to danas na tu činjenicu ukazali s nekoliko poklona predsjedniku Sabora čisto da proslavi i obilježi ovaj povijesni dan. Ja osobno i moje kolegice iz kluba ovo mjesto i ovu pozornicu gledamo s poštovanjem jer su za njom stajali mnogi dobri i hrabri ljudi i iz ne širili razne ideje, pokušavali biti konstruktivni, smirivali, primirivali, gradili, pozivali na razum, pokušavali graditi jednu normalnu umjerenu, uljuđenu zemlju u kojoj će se svaki građanin osjećati dobro. Bilo je tu i drugih krajnosti, evo nekad ih već i danas čujemo, međutim o njima nećemo nismo na njih baš posebno ponosni, nadamo se da ćemo se toga svi suzdržati. Moj ovaj kratki govor bit će danas neobičan, drugačiji od svih koje ste do sada čuli i bit će to govor u kojem ćete čuti neke neobične riječi, riječi koje će obilježiti budućnost vaše djece i vaših unuka, zato ih zapamtite, a to su umjetna inteligencija, biotehnologija, nanotehnologija, kvantno računalstvo, svemir, crne rupe. Čut ćete riječi vjeteroelektrane, ne kao simbol korupcije, već kao simbol tehnologije budućnosti. Nas tri žene napravile smo nešto što će ostati upisano u povijest Sabora, stvorili smo evo prvi ženski klub u povijesti Sabora, a time smo sebi stvorili priliku za bolje i efikasnije širenje svojih ideja, a dali smo i nadu da će Hrvatska postati ravnopravnija zemlja u kojoj će građani svih identiteta dobiti svoju priliku za mijenjanje zemlje. Mi smo klub centra, klub koji dijeli vrijednosti svih modernih liberalnih demokracija, klub koji ne traži nikakve privilegije niti prednosti samo zato što smo žene nego ćemo se s ove pozornice i s ovog mjesta boriti za jednakost i ravnopravnost svih građana. Danas će većina vjerojatno izglasati Vladu, mi je nećemo podržati zato jer iskreno mislimo da Hrvatska nema nikakve šanse dok njom upravlja HDZ i sateliti. Zato imamo eksperimentalne dokaze, Hrvatska je danas zemlja koja je na dnu Europe, a nekad je bila negdje u sredini. Svi smo mislili da ćemo krenuti prema vrhu, ali su nas neodgovorni političari odveli na dno. Ovih dana vladajući nam prodaju euforiju, dobili su dvadesetak milijardi eura, njima se u očima kao u onim crtanim filmovima okreću dolari odnosno euri jer te novce vide kao sredstva da nastave svojim klijentelizmom, uhljebljivanjem, dijeljenjem novaca kao pijani bogataši i nastavak svega lošeg što su radili u proteklom razdoblju. Mi ćemo rušiti mitove i evo jednog kojeg sada rušimo. Ovih 20 milijardi eura nam nitko nije dao, nema besplatnog ručka, to su novci nas građana Europe koji će se prikupiti kroz poreze i namete. Mi ćemo biti sretni jedino kada budemo stvorili novih 20 milijardi eura. Stvaranje novih vrijednosti, to je najvažnija poruka mog govora, mi ćemo uvijek i to baš uvijek govoriti o stvaranju novih vrijednosti i stvaranju novog bogatstva. Svaka generacija političara ima novu priliku za stvaranje, mi je moramo iskoristiti nemamo nikakvu alternativu. Umjesto da plačemo nad sudbinom, umjesto da gledamo u prošlost, umjesto da samo napadamo i kritiziramo mi ćemo biti opcija koja ne nudi kukanje o prošlosti, iako zna analizirati te probleme i oko njih se jasno postaviti, već opcija koja usmjerava Hrvatsku prema rješenjima budućnosti. Želimo Hrvatsku koju moja Dalmacija Europski svjetski centar obnovljivih i zelenih izvora energije, Dalmacija u kojoj je sagrađena najveća solarna elektrana na svijetu, Dalmacija u kojoj su bura i jugo pojmovi vezani uz generaciju energije iz vjetroelektrana, a ne pojam vezan uz korupciju, Dalmacija jakog održivog turizma u koju se doseljavaju najbolji mladi stručnjaci iz svih zemalja svijeta jer u njoj žele živjeti sa svojim obiteljima, raditi na daljinu, zajedno s nama stvarati društvo budućnosti. To je Hrvatska u kojoj je Zagreb europski svjetski centar nanotehnologije, kvantnog računarstva, Zagreb koji je tragediju potresa od 2020. iskoristio za izgradnju moderne europske metropole 21. stoljeća, Zagreb koji se ponosi internacionalizmom u kojem svi ljudi dobre volje bez obzira na svoj izgled i identitet žive u miru s drugima. Hrvatska u kojoj su Istra i Kvarner europski svjetski centar kreativne industrije u koju dolaze znanstvenici iz cijelog svijeta promatrati svemir i tražiti crne rupe. Hrvatska u kojoj je Lika, Kordun i Banija europski svjetski centar zelenih tehnologija u kojoj je njena sjeverna regija sa sjedištem u Varaždinu europski svjetski centar umjetne inteligencije, Hrvatska u kojoj su se vratila naša iseljena djeca i doveli svoje prijatelje da s nama zajedno rade i stvaraju nove vrijednosti. Zahvaljujem.
Andrej Plenković
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici zadovoljstvo mi je da danas imamo prigodu na dnevnom redu Hrvatskog sabora imati dva važna izvješća. Prvo o održanom Europskom vijeću koje je bilo prije nekoliko dana te o izvješću o šestomjesečnom hrvatskom predsjedanju Vijećem EU. Na prvom mogu reći da je najvažnije da smo izborili veliki, značajan paket financijske potpore i iz višegodišnjega financijskoga okvira i iz plana za oporavak Europe ili instrumenta EU slijedeće generacije. Naše izvješće o izvanrednog zasjedanju ovog Europskog vijeća treba staviti u kontekst, kontekst procesa koji traje nekoliko godina, pregovora koji su krenuli još u svibnju 2018. godine kada je izašao prvi prijedlog Europske komisije o novom višegodišnjem financijskom okviru o kojem se raspravljalo zadnjih nekoliko semestara. Treba ga staviti i u kontekst nastojanja članica EU i njenih institucija da se iznađe snažniji odgovor na krizu i na društvenoekonomske posljedice koje su nastale uslijede pandemije covid-19 te radi jačanja otpornosti država članica. Moram reći da nikada do sada Vlada nije uputila u Hrvatski sabor bilo koje izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, za našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske, a naravno i cijeloga europskoga projekta odnosno EU. Riječ je o bilijun i 824 milijarde eura. Od tog iznosa Hrvatskoj će biti na raspolaganju preko 22 milijarde eura, to je 165 milijardi kuna u iduće 4 odnosno idućih 7 godina. To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju koje je iza nas dakle 2014.-2020. te predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice zborile tijekom ovih pregovora. Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna EU, dakle 1:4,5. Izvješće prikazuje tijek jedan od najdužih sastanaka u povijesti EU, mislim na sastanke Europskog vijeća, podatak da smo krenuli u petak 17. u 10:00 ujutro, a završili u zoru 21. srpnja u 5:30 dovoljno govori o njegovoj složenosti, težini, izvanrednosti za sve članice imajući na umu očekivanja naših javnosti, naših građana, našeg gospodarstva, financijskih tržišta drugih dijelova svijeta koji su pažljivo promatrali kako će Unija dati jedinstveni odgovor na krizu bez presedana. Imajmo na umu da je ovo bio naš prvi susret u fizičkom smislu nakon sastanka u veljači ove godine, a potom zbog pandemije covid-19 više nije bilo fizičkih sastanaka što mi kao bivša predsjedajućem Vijećem EU jako dobro znamo i mogu reći nažalost znamo. Mi smo javnosti već uglavnom predstavili detalje, iznos i strukturu sredstava koje je Hrvatska dobila. No dopustite mi da ponovim ono najvažnije, usvojeni financijski paket temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa. Prvi je višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-.2027., a drugi je plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“. Ovaj pristup trebao bi osigurati financiranje kroz redovni proračun Unije, uključujući tradicionalne politike poput kohezijske politike, poljoprivredne politike te osigurati gospodarski oporavak od posljedica pandemije covid-19, jačati otpornost, generirati rast i poticati ulaganje, uz ostvarivanje klimatskih ciljeva i ciljeva digitalizacije. A to će uključivati i korištenje dodatnih sredstava koja bi Unija pribavila na financijskim tržištima pod vrlo povoljnim uvjetima. Usvojeni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 20121.-2027. iznosi tisuću i 74 milijarde eura, dakle kompromis je ostao na tisuću i 74 milijarde eura, dok su sredstva za „EU za sljedeće generacije“ 150 milijardi eura od čega 390 milijardi sredstava bespovratne pomoći, a 360 milijardi eura za zajmove. „EU za sljedeće generacije“ je strukturiran u tri stupa. Prvi je potpora državama članicama za investicije i reforme, prije svega kroz tzv. mehanizam za oporavak i otpornost. Taj stup čine, pomoć za oporavak za koheziju, potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam za pravednu tranziciju i ojačani Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Drugi stup usmjeren je na pokretanje gospodarstva Unije poticanjem privatnih ulaganja kroz ojačani instrument „Invest EU“ koji uključuje i mjere poticanja strateških ulaganja. Treći stup predstavlja odgovor na naučene lekcije iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima kroz ojačani mehanizam za civilnu zaštitu te ojačani program „Obzor Europa“ koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije. Za mehanizam za oporavak i otpornost osigurano je 672,5 milijarde eura od čega bespovratnih 312, a zajmova 360. od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava 70% mora biti odobreno državama članicama u vremenu od početka 2021., pa do kraja 2022., ostalih 30% bit će odobreno do kraja 2023. Maksimalan iznos zajmova za svaku od država članica u pravilu neće biti od 6,8% njezinog bruto nacionalnog dohotka. Koji je bio naš pristup? Dakle, mi smo prije svega željeli dogovor jer smo smatrali da je politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku prevažna da bismo odgodili ono što je važno za jasno planiranje i gospodarski oporavak u sljedećim godinama. Mi smo isto tako inzistirali da ostale članice Unije važe specifičnosti Hrvatske. I upravo te specifičnosti koje smo dobro argumentirali reflektiraju se u ovom paketu kojeg smo i donijeli u Hrvatsku prije nekoliko dana. Glavni argument je naravno da je Hrvatska jedina članica Unije koja je do sada imala samo jednu sedmogodišnju financijsku perspektivu i mi smo u tom pogledu ostvarili nekoliko ciljeva na kojima smo radili mjesecima. Prvo da zadržimo stopu nacionalnog sufinanciranja kohezije ruralnog razvoja na 15%, a ne na 25% kako je bilo inicijalno predlagano, toga se sjećate, o tome smo već i ovdje razgovarali i to smo uspjeli. Ujedno zalagali smo se za zadržavanje pravila o automatskom opozivu sredstava kohezije 3.g. nakon njihovoga doznačavanja tzv. pravilo M+3, inicijalna ideja je bila da bude M+2, nama u ovoj fazi još uvijek odgovara M+3 i to smo uspjeli. Navedenim je pravilom omogućen našim korisnicima duži trogodišnji period za korištenje sredstava i time smo smanjili rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku blagajnu. Nismo naravno podržali u planu za oporavak njegovu visinu i omjer bespovratnih sredstava i zajmova. Naročito smo inzistirali da se plan za gospodarski oporavak veže sa europskim semestrom budući da je europski semestar okvir naše gospodarske politike, kroz njega idu i nacionalni programi reformi, program konvergencije, sve ono što inače radimo u kontekstu našega članstva u EU. Što smo mi dodatno dobili i konkretno? Dakle, kroz sedmogodišnji proračun imamo 12,7 milijardi EUR-a, 3 omotnice 7,5 milijardi EUR-a za koheziju, 2,5 milijarde za izravna plaćanja u poljoprivredi, 2 milijarde za ruralni razvoj. Tome treba pridodati sredstava iz različitih programa instrumenata EU, ribarstvo 270 milijuna EUR-a, unutarnja sigurnost i migracije 250 milijuna EUR-a, tu su još sredstva i za pravednu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, prometnu i digitalnu infrastrukturu. Posebno smo zadovoljni što smo povrh svega ovoga po ovim temeljnim kriterijima izborili i dodatnu nacionalnu omotnicu koja nam ukupno iznosi 500 milijuna EUR-a, dakle 500 milijuna EUR-a isključivo na temelju pregovora koji su se odvijali povrh onoga što smo generalno tražili kako da arhitektura VFO-a i EU slijedeće generacije izgleda. Od toga 400 milijuna EUR-a za koheziju, za slabije razvijene regije, dakle postoji jedan paragraf u ovim zaključcima koji se odnosi samo na RH, niti na jednu drugu članicu EU. Mi smo se već u veljači uoči onog zadnjeg sastanka izborili za 300, a sad smo to povećali još za 100 i dobili još 100 milijuna EUR-a, dakle sve skupa 400, to vam je otprilike jedan Pelješki most, samo da shvatimo šta je bio ključ tih sredstava i pregovora. Rezultat tih intenzivnih pregovora i argumentacije je da smo prikazali koliko je RH Covid-19 utjecao i na turizam i na druge gospodarske grane i područja i zbog toga smo uspjeli argumentirati potrebe koje su povrh onoga što bi RH eventualno pripalo. Jedan od argumenata bio je i strašan potres u Zagrebu kao gospodarsko središte RH koji je pretrpio velike štete tog 22. ožujka o čemu smo govorili jučer. Posebno smo naglasili i našu specifičnu ekonomsku i demografsku situaciju u 8 hrvatskih županija. To su one županije koje će praktički činiti Panonsku Hrvatsku, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, pa smo uz ovih 400 milijuna još inzistirali i dobili 100 milijuna EUR-a za potporu ruralnom razvoju zbog posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru i tu smo argumentirali ta sredstva smanjivanjem odnosno našom željom za smanjivanjem negativnih demografskih trendova i za zadržavanje mladih na ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru. Dakle, unutar EU slijedeće generacije povrh ovoga, RH može računati na 9,4 milijarde EUR-a. Od toga je za mehanizam za oporavak i otpornost koji je glavni dio toga je 8,3 milijarde, od čega bespovratnih 5,9 milijardi EUR-a, zajmovi 2,3 milijarde EUR-a. Kada govorimo o tim zajmovima bitno je razumjeti da će kamatna stopa biti najbolja koju možete imati na zemaljskoj kugli jer je to plod prvorazrednog kreditnog rejtinga EU-a i riječ je o otplatama koje će početi negdje 2026. otprilike i nastaviti se sve do 2058. Kada govorimo o mehanizmu za oporavak vrlo je važno naglasiti da ovdje nema nacionalnog sufinanciranja, nema onih 15%, dakle još jedan detalj koji je jako bitan u cijelom ovom novom instrumentu. Povrh toga, mi smo uspjeli osigurati i predujam, predujam u iznosu od 10% bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost koji će se isplatiti u 2021.g., to konkretno znači više stotina milijuna EUR-a tijekom 2021. Riječ je o iznosu koji bi mogao doći čak negdje skoro do 600 milijuna EUR-a, čime ćemo rasteretiti državni proračun, a to je važno zbog naše makroekonomske stabilnosti, posebno u svjetlu našeg nedavnog ulaska u Europski tečajni mehanizam 2 kroz koji nas vodi put do pristupanja Europodručju, ja vjerujem do kraja mandata ovoga HS i ove hrvatske vlade. Za korištenje ovih sredstava, ono što je sad bitno u operacionalizaciji, mi ćemo kao i sve druge članice trebati izraditi nacionalni plan oporavka, dakle imamo Europski semestar, imamo posebne preporuke za svaku od država članica, imamo nacionalni program reformi, imat ćemo još i nacionalni plan oporavka koji je također već i naveden u konačnici u programu vlade kojeg smo predstavili prošloga tjedna. Cilj je jačanje potencijala za rast gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta, te jačanje ekonomske i socijalne otpornosti uključujući i zdravstveni sektor. Dodatno, nacionalni planovi moraju biti usklađeni sa ciljevima digitalne i zelene tranzicije EU. Glavnu ulogu u odobravanju nacionalnih planova oporavka, imat će Komisija i Vijeće i to u propisanim rokovima. Pozitivna ocjena za isplatu sredstava bit će vezana za ispunjavanje relevantnih kriterija i ciljeva iz ovoga plana. Taj plan izradit ćemo do kraja ove godine i naravno, predstaviti ga ovdje u HS-u jer je bitan za apsorpciju ovih sredstava. Mi ćemo sutra na Vladi donijeti odluku o novoj posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo ovim i ja ću osobno predsjedavati tim tijelom. Tako da imamo maksimalno angažirani pristup ovoj temi. Kakvi su bili pregovori, čisto da imate mali osjećaj, premda je u izvješću nastojano se elaborirati što se u biti događalo? Dakle, bilo je nekoliko država članica koje nazivamo štedljivima. Njih 5, koje inače, pogotovo nakon odlaska UK žele smanjivati svoje uplate u zajednički proračun i one su, možemo reći bili najveći kočničari postizanja dogovora. Bilo je puno članica, poput Hrvatske, tzv. zemalja kohezije ili neto korisnica proračuna koje su željele, naravno da uz VFO se napravi jak dodatni instrument u ovakvoj krizi bez presedana. Dvije najveće i najutjecajnije članice imale su pristup punog razumijevanja trenutka i odgovornosti na način da su pomagale da se dođe do cilja i da doslovno, na svoja leđa preuzmu najveći teret. To je dosta važno da razumijemo ovaj trenutak ovoga Europskoga vijeća. Kod njih nije bilo dileme. Oni razumiju svoju ulogu i razumiju značaj odgovora, snažnog odgovora na krize u ovakvom trenutku. Bio je tu i element vladavine prava, ne vladavine prava u onom klasičnom smislu kako on stoji u temeljnim ugovorima, nego vladavine prava u kontekstu povlačenja sredstava iz EU proračuna, kao svojevrsne poveznice, a i tu još od 2018. postoji uredba koja će to temeljito regulirati. Hrvatska je bez ikakvih rezervi podržala načelo vladavine prava kao element koji treba biti dio ovoga paketa. Bilo je tu i pitanja o upravljanju, instrumentom iduće generacije gdje smo također, pronašli rješenje na način da se izbjegne bilo kakvo nacionalno blokiranje nacionalnog programa oporavka neke članice od strane neke druge članice. To ne bi bilo dobro. Zadaću korekcija verifikacija, propitkivanja, verificiranja mora raditi EU komisija sa svojim službama i sa svojim administrativnim kapacitetima koji mogu ući u detalje svakoga od ovih instrumenata. Mi smo se založili za to da lideri budu na visini odgovornosti. Nismo željeli završiti još jedno EU vijeće bez dogovora. Pogotovo prvo fizičko nakon 5 mjeseci nesastajanja i tu smo poruku snažno upućivali i utjecali smo na postizanje toga rješenja sa 2 aspekta, da smo zadovoljni sa globalnim aspektom i VFO-a i plana gospodarskog oporavka, a da možemo iskazati zadovoljstvo da smo Hrvatskoj, hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu, svima nama, osigurali u sljedeće 4 odnosno 7 godina snažnu polugu gospodarskoga razvoja. I to je ona poruka koju sam govorio u zadnjih nekoliko mjeseci koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenizmu. Ovo vam je to. Vi koji se smijete, ovo je to. Snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, koja potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvom u EU. To je bit. Sukus ove politike i što je najvažnije, to su hrvatski građani vidjeli, to oni razumiju i prepoznaju, bolje nego oni koji su propustili ove teme prije 30 godina. Što se tiče ovoga drugoga dijela o 6-mjesečnom predsjedanju, ja ću zamoliti ministra vanjskih i europskih poslova g. Grlića Radmana, da on o tome izvijesti, ja ću samo reći da smo u ovim okolnostima napravili sve što smo mogli, a da je meni osobno žao što zbog neodržavanja niza susreta ovih proteklih 6 mjeseci od siječnja pa do kraja lipnja mi smo na jedan jedinstven način, koji se događa svakih 15-tak godina, našim sugrađanima približili što je to današnja EU. Da smo imali tu vidljivost, bilo bi jako dobro, ali evo, pričekat ćemo neke druge trenutke. No, unatoč tome, mogu reći da sam zadovoljan i što je najvažnije, naši kolege su s onim što smo mi u ovakvim okolnostima bez presedana u 70 godina Unije, nitko nije imao ovakvu situaciju, izrazito zadovoljni kako se Hrvatska snašla i odgovorila na ovaj izazov. Hvala vam lijepo.
Gospodine predsjedniče klub SDP-a traži stanku od 15 minuta kako bi se konzultirali oko daljeg nastavka sjednice.
Mario Banožić
Poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskoga sabora. Operacija potpore miru „Sea guardian“ je NATO operacija započeta u studenom 2016. g. a koja doprinosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju pomorske sigurnosti, osiguranju slobode plovidbe kao i razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju. Ova operacija daje operativnu pomoć i surađuje sa operacijom „EUNAVFOR MED IRINI“ koji provodi EU radi implementacije rezolucije 2292 Vijeća sigurnosti UN-a. Operacija „Sea guardian“ značajno je unaprijedila sigurnost u području Sredozemlja te zbog fleksibilnosti u djelovanju osigurala usklađenost angažiranih resursa država članica EU-a i NATO-a u dostizanju zajedničkih sigurnosnih ciljeva. Upotrebi adaptacije planova uzrokovanih smanjenjem broja operativnih resursa za provedbu operacije „Sea guardian“ te veličinom područja operacije, operativni plan operacija omogućuje angažiranje snaga država članica NATO-a i u kraćim razdobljima u područjima od posebnoga interesa. Uspješnost ove operacije ima izravan učinak i na potencijalne sigurnosne prijetnje i održavanje sigurnog i stabilnog stanja u bližem području i prostoru Jadranskoga mora što značajno izravno utječe i na hrvatsko gospodarstvo i društveni razvoj u cijelosti. Hrvatska vojska održava suradnju sa regionalnom mornaricom i savezničkim mornaričkim zapovjedništvom. Kroz razmjenu informacija o sigurnosnoj situaciji na moru, radi preventivnog djelovanja uz zaštitu zajedničkih interesa. S obzirom da je riječ o zajedničkoj operaciji potpore mira u svrhu zaštite zajedničkih interesa kao i mogućnosti angažiranja Oružanih snaga u zaštiti nacionalnih interesa u području u neposrednoj blizini državnih teritorija koji je od velike važnosti za RH i šire, predlaže se donošenje ove odluke. Uz izravnu zaštitu nacionalnih interesa na moru, sudjelovanje ove operacije, bio bi nastavak vidljivog doprinosa RH savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru u okviru nacionalne mogućnosti i raspoloživih resursa. Time bi se nastavio proces razvoja sposobnosti naših Oružanih snaga za zajedničko djelovanje sa snagama drugih država članica NATO-a ali i razvoj sposobnosti za obranu i zaštitu nacionalnih interesa RH kao i temeljne zadaće Hrvatske vojske. U rujnu 2018. g. naše Oružane snage već su sudjelovale u ovoj operaciji sa 33 pripadnika i brodom Vukovar. Tijekom sudjelovanja u operaciji provodile su se zadaće iz operativnog plana i smjernica savezničko mornaričkog zapovjedništva u središnjem djelu Sredozemlja. Na temelju raščlambe po povratku iz operacije, utvrđeno je da brodovi klase Helsinki imaju sposobnost provedbe zadaće u operaciji te da se implementacijom stečenih iskustava i naučenih lekcija iz operacije, značajno unaprjeđuje sposobnosti HRM-a za provedbu dodijeljenih misija i zadaća. Na temelju stečenih iskustava u rujnu 2019. g., ponovno smo sudjelovali u operaciji s 33 pripadnika Oružanih snaga i brodom Dubrovnik. Za iskazanu profesionalnosti i učinak i uspjeh u provedbi zadaće te doprinos unaprjeđenju pomorske sigurnosti, zapovjednik savezničkog mornaričkog zapovjedništva iskazao je zahvalu i pohvalio naše pripadnike koji su sudjelovali u operaciji potpore mira „Sea guardian“ u Sredozemlju. Stoga ovom odlukom predlažem Hrvatskom saboru da operaciju potpore mira „Sea guardian“ u Sredozemlju u 2020. g. uputim do 35 pripadnika Oružanih snaga RH brodom HRM-a. Planirano upućivanje u operaciju brodom Dubrovnik iz klase Helsinki početkom rujna ove godine u trajanju od oko 20 dana. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana u državnom proračunu RH na razdjelu Ministarstva obrane iznose oko 1,2 milijuna kuna. U skladu sa Zakonom o obrani na ovaj prijedlog odluke, prethodnu suglasnost dao je Predsjednik RH. Poštovane zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, molim vašu potporu o donošenju ove odluke.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče u ime Kluba SDP-a tražim stanku od sat vremena kako bi mogli proučiti Program Vlade jer smo ga dobili prije 49 minuta. Pa tih sat vremena bi bilo točno dvostruko vremena nego što smo imali do sada. Zahvaljujem.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane dame i gospodo zastupnici. Kao što je predsjednik Sabora, evo, uvodno i rekao, u skladu sa našim aktima, potvrđivanje međunarodnih ugovora sa međunarodnim financijskim institucijama, naravno, prolazi kroz HS, u jednom čitanju i ono što je bilo do sada u nekakvim, možemo reći, tako, uobičajenim okolnostima, da ne kažem, normalnim okolnostima, to je točka koja ne bi privlačila neke prevelike pažnje ni u smislu uvodnih izlaganja, ni u smislu izlaganja samih klubova i zastupnika. Ja se nadam da obzirom na ipak malo specifičnije okolnosti kakve jesu, da ćemo mi danas ipak o ovim točkama malo podrobnije i malo šire raspraviti, pa to i je moja namjera da u ovom uvodnom izlaganju ne fokusiram se samo isključivo na ova 3 ugovora nego u skladu i sa odredbama Zakona o izvršenju državnog proračuna za 2020. g. koje je, doduše, 9. saziv Hrvatskoga sabora izglasao u dva navrata, u mjesecu ožujku i u travnju u kojem između ostaloga stoji da ministar financija je između ostalog i zadužen, dakle da i moja i obveza i dužnost je, ne samo hrvatsku javnost nego i Hrvatski sabor, konkretno, matični Odbor za financije i državni proračun izvještavati o poduzetim aktivnostima, poduzetim mjerama, pa tako između ostaloga, i po pitanju računa financiranja državnog proračuna, pa ću to, evo, ovim putem, nastojati učiniti. Mi smo originalni proračun za 2020. g. i njegov račun financiranja imali, ja bih rekao u jednom, vrlo ugodnom okruženju nakon 4 godine izbalansiranog proračuna, 3 godine proračunskog viška, dakle, suficita, proračuna opće države, gdje smo svaku godinu za redom nadmašili naše originalne projekcije i predviđanja. Za ovu godinu po prvi puta smo planirali suficit proračuna opće države od negdje milijardu i pol milijuna kuna u smislu toga da, između ostaloga i nastavimo taj trend. Ukupni račun financiranja je iznosio 30,5 milijardi kuna, on je sa sobom podrazumijevao praktički u potpunosti refinanciranje, dakle, ne financiranje jer je višak odnosno suficit, nego refinanciranje dakle dospijeća obveznica, trezorskih zapisa, kredita iz nekih prijašnjih razdoblja. Za ovu godinu, samo ću vas podsjetiti imali smo nekoliko većih, poput domaćih obveznica u iznosu od 1 milijarde eura i 5 milijardi kuna. Jedno veliko dospijeće trezorskog zapisa od nešto preko milijardu eura na domaćem tržištu, kao i jednu veliku međunarodnu obveznicu u 7. mj., milijardu i 250 milijuna dolara. Naravno, to sve skupa je dobilo jedan svoj drugi pogled i drugu perspektivu kada je nastupila pandemija Covida, kada je došlo, između ostaloga, do zaključavanja gospodarstva, naše projekcije u tom trenutku, doduše one su i dalje aktualne, i dalje su službene, mi ćemo ažurirati makroekonomske projekcije najvjerojatnije krajem mjeseca kolovoza, početkom mjeseca rujna. Kada završimo, naravno da ćemo izvijestiti HS, ali i javnost o svemu tome. Međutim, ono što hoću reći, dakle, projekcije su nas, između ostaloga, pada gospodarske aktivnosti, pa refleksije njene na smanjivanje proračunskih prihoda, a isto tako na povećane potrebe za rashodnom stranom proračuna, poglavito za zdravstvo, odnosno za mjere pomoći i potpore gospodarstvu, dovele do toga da planirani deficit, dakle od planiranog suficita idemo u planirani deficit od gotovo 25 milijardi kuna, što je sigurno imali svoje reperkusije i na račun financiranja i ukupni račun financiranja prema zakonu, odnosno prema rebalansu proračuna i Zakonu o izvršenju državnog proračuna je iznosio, iznosi 63,4 milijarde kuna za 2020. g. U tim okolnostima, govorimo o 3. mj., ožujku, ja ću iskoristiti ovog prihodom i još jedanput priliku i zahvaliti se svim klubovima i svim zastupnicima u 9. sazivu koji su na adekvatan način reagirali na inicijative Vlade i sve naše akte i propise, odnosno zakone koji su bili, između ostaloga, prije svega, usmjereni na potporu i pomoć gospodarstvu i građanima, kako na gospodarskom, tako i na zdravstvenom polju, u najkraćem mogućem roku, između ostaloga, izglasali i dali na taj način podršku da te mjere mogu zaživjeti što je moguće kraće, a nakon toga, naravno, svi znamo, koji su efekti i kako je danas, otprilike stanje. Međutim, ono što se tiče samog računa financiranja, tih 63,4 milijarde kuna u tom trenutku sigurno da je zvučalo i je zaista veliki iznos i bilo je jako puno naravno i u medijskom i u javnom prostoru i među stručnoj javnosti jako puno polemike na koji način i kako osigurati ta sredstva. Ono što smo mi već tada komunicirali, a nije bitna sadašnja samo komunikacija nego još važnije što smo učinili probat ću sada upravo i razložiti. Rekli smo da želimo napraviti jedan zaista kolokvijalno rečeno pod navodnicima napad na sve moguće tržišta koja su nam na raspolaganju i da želimo prvo krenuti od domaćeg tržišta kapitala, domaćih financijskih tržišta za koja smatramo da obzirom na stanje i likvidnosti i kapitaliziranosti i općenito zdravlje našeg financijskog sustava na tom području možemo u najkraće mogućem roku osigurati određene potrebe za likvidnosti kako bi između ostaloga iskoristili tu priliku i u tom vremenu pripremali se za izdanje i izlazak na međunarodno tržište kapitala, a isto tako i naše razgovore kako sa EU odnosno Europskom komisijom odnosno sa međunarodnim financijskim institucijama na međunarodnom planu što se tiče tog istog izvora financiranja. Poznavajući procedure i poznavajući stanje stvari ne samo zbog nas, nego prije svega zbog upravo tih međunarodnih financijskih institucija znali smo da će trebati neko vrijeme da se ti krediti, zajmovi ispregovaraju, strukturiraju i u konačnici na neki način stave u funkciju. Što je do tada bilo napravljeno prije samog izbijanja Covid krize država je izdala na domaćem tržištu po prvi puta obveznicu na 20 godina, 1 na 14 i 1 na 5 uz povijesno niske prinose. Ova na 5 je iznosila 025, 0,25% kamata, 1% je bila kamata na 14-to godišnju obveznicu, a 1,25% na obveznicu koju po prvi puta tada smo izdali na 20 godina. Kada je izbila kriza mnogi su očekivali naravno da će doći do značajnog rasta prinosa što s jedne strane na neki način bilo i razumno, očekivano možda ja bih rekao i opravdano što neki tako najavljuju jer kako međunarodna tako i domaća javnost je percipirala i pad gospodarske aktivnosti i dosta visoki udio uslužnih djelatnosti, bilo turizma, bilo transporata, a kao djelatnosti i grana industrije odnosno gospodarstva koje su jače pogođene koronom da će to imati naravno i nekakve dodate reperkusije na proširivanje tzv. premije rizika, dakle rast, dodatni rast kamata. Mi smo prvu obveznicu i prvi instrument zaduženja izdali na domaćem tržištu u suradnji sa HNB i domaćom financijskom industrijom u iznosu od milijardu 455 milijuna EUR-a na 7 godina po kamatnoj stopi od 0,75%. Ja mislim da ta kamatna stopa i ta ročnost potvrđuju na neki način da smo ipak uspjeli sačuvati već u tim prvim koracima da naši prinosi odnosno da naše kamatne stope ne krenu nekakvom nezaustavljivom putanjom prema gore. U isto vrijeme sa domaćim bankama smo ostvarili nekoliko bilateralnih aranžmana za financiranje naših potreba. Sve skupa u iznosu od oko milijardu EUR-a. Također napravili smo refinanciranje tog velikog trezorskog zapisa također sa domaćom financijskom industrijom u iznosu od milijardu EUR-a. Nakon toga smo se počeli pripremati odnosno paralelno s tim i za međunarodno tržište kapitala. Na međunarodnom tržištu kapitala ponavljam još jedanput bilo je jako puno apela, konstruktivnih, dobronamjernih i to pozdravljam i u svakom slučaju se zahvaljujem svima poglavito i stručnoj javnosti koji su između ostaloga sugerirali da trebamo što prije, odmah na samom početku krize ići na međunarodno tržište kapitala. Mi smo rekli da je za takav izlazak potrebno napraviti jednu dobru pripremu. U isto vrijeme znali smo da ćemo ispuniti sve kriterije i mjere za ulazak u devizni tečajni mehanizam 2. To To je u očima međunarodne financijske zajednice izuzetno važan pokazatelj što je u konačnici i prepoznato na kraju u različitim izvješćima relevantnih institucija. Također uspjeli smo obraniti hrvatski kreditni rejting da je on i dalje prema SMP i Moody, pardon prema SMP i Fitchu u investicijskoj zoni i ono što je još uslijedilo to je bilo kraj praktički našeg predsjedavanja EU ratificirali smo odnosno proveli zakonodavnu proceduru vezano za onaj tzv. Shure program kao i ostale pakete koji su bili dio onoga prvoga originalnog pakete Europske komisije u iznosu od 540 milijardi EUR-a za EU odnosno zemlje članice EU. Ono na što možda nismo u tom trenutku toliko računali, a sigurno je bila nama olakotna okolnost je bio prijedlog, tada prijedlog, a jučer smo u Hrvatskom saboru odnosno ste u Hrvatskom saboru raspravili izvješće s Europskog vijeća, a to je bio plan oporavka i otpornosti za EU, plan težak 750 milijardi EUR-a od čega 9,4 milijarde EUR-a je na neki način dodijeljeno, namijenjeno RH. Sve je to imalo svoje pozitivne reperkusije i izašli smo na međunarodno tržište i izdali 11-to godišnju obveznicu najvećeg iznosa 2 milijarde EUR-a do sada. Obveznica koja je u prinosu 1,6 u kamatnoj stopi odnosno kuponu 1,5% što je na neki način i pokazatelj da ni na međunarodnom tržištu kapitala nije došlo do nekog nezaustavljivog rasta prinosa i kamata. Slobodno mogu i odgovorno mogu reći naravno sve što govorim je odgovorno pred Hrvatskim saborom i hrvatskom javnošću da smo izašli na međunarodno tržište kapitala mjesec dana ranije kamatna stopa bi bila gotovo i 1% skuplja u odnosu na uvjete koje smo postavili u trenutku kada smo mi izašli. Nakon toga je uslijedila smo još jedna obveznica na domaćem tržištu od oko 5 milijardi kuna i sada pred vama imamo zapravo ova tri ugovora o kreditu, o zajmu. Prije nego što dođem na njih odnosno uđem u detalje svakog od njih mogu reći da sa današnjim danom od te 63,4 milijarde kuna potreba za financiranjem za 2020. godinu preko 56 milijardi kuna je realizirano. Dakle, u ovom trenutku kraj 7. mjeseca nadam se da će Hrvatski sabor ratificirati ova tri ugovora sutra. Paralelno sa time ostalo je još ratifikacija u nekim drugim parlamentima odnosno u nekim drugim zakonodavnim procedurama drugih zemalja članica. Shure program mi smo ga u našem računu financiranja planirali u iznosu od 3 milijarde kuna i mi ćemo na taj način, što će se dogoditi prema svim informacijama kojima raspolažemo iz drugih zemalja članica EU, što će se dogoditi u narednih nekoliko dana, što možemo reći praktički da evo do ljetne stanke i ljetnog nekakvog raspusta mi smo osigurali kompletne potrebe za financiranjem za 2020. godinu. Ja nisam zdravstveni djelatni ni epidemiolog, ali i da jesam mislim da niti jedan ne može biti sa sigurnošću projicirati što će se događati u jesen, na jesen, u zimu i slično, međutim prema ovim saznanjima, prema ovim pokazateljima s kojima raspolažemo u ovom trenutku na gospodarskom planu. Rekao sam maloprije da ćemo ažurirati makroekonomske projekcije u idućih mjesec, mjesec i pol dana i onda ćemo vidjeti kakvo nam je novo stanje stvari. Međutim, prema ovim informacijama kojima se raspolažemo, sa ratifikacijom ova tri zajma, sa aktivacijom shur programa mi smo u potpunosti ispunili naš plan financiranja i sigurno možemo gledati i prema 2021. godini. S jedne strane to je proračun kao veliki izazov, o tome ćemo naravno razgovarati na jesenskom zasjedanju, ali isto tak i račun financiranja iduće godine također imamo dospijeća i na domaćem tržištu 6 milijardi kuna i na međunarodnom tržištu milijarda i pol dolara koje dospijevaju u 3. odnosno 7. mjesecu. Što se tiče ova tri zajma, dakle govorimo o Svjetskoj banci, dva zajma ukupni iznos 500 milijuna dolara, ali ja ću govoriti više u terminima eura, dakle jedan je zajam koji ima jedan kolokvijalan naziv da je to Development Policy Loan ili operation, dakle zajam za razvoj, za razvojnu pomoć nekakvu vrstu, dakle to je zajam koji ima jednu opću proračunsku namjenu. RH je u nekoliko navrata u svojoj recentnoj prošlosti imala slične zajmove sa svjetskom bankom, on je u ukupnom iznosu od 275,9 milijuna eura i njegova namjena je upravo to, opće proračunske potrebe financiranja. Međutim, da je došlo do tog zajma trebalo je ispuniti određene kriterije, određene uvjete koje smo sa timovima Svjetske banke raspravljali vrlo intenzivno pripremali i u konačnici krajem 6. mjeseca Odbor izvršnih direktora Svjetske banke je odobrio taj zajam. Što se tiče samih uvjeta on je na 14,5 godina uz 5 godina počeka, dakle otplata kreće 2025. do 2034., kamatna stopa je promjenjiva, ona je suma dvaju indikatora. S jedne strane šestomjesečni EURIBOR koji u ovom trenutku još uvijek negativan sa današnjim stanjem je minus 0,37 plus fiksna kamatna marža od 0,75%. Mislim da kada prevedemo to na jezik stvarnih vrijednosti i okolnosti naravno teško je projicirati vrijednosti kretanja EURIBOR-a u idućih 14,5 godina, međutim prema ovim sada recimo pokazateljima to je negdje oko 0,3 do 0,35% kamate na 14,5 godina. Mislim da ćete se složiti da su to vrlo povoljni uvjeti. Što se tiče drugog zajma on je malo specifičnije namjene i prije dva dana ste imali raspravu u Hrvatskom saboru odnosno ovdje o Zakonu o obnovi Grada Zagreba i dviju županija, dakle upravo to je namjena tog drugog dijela zajma. On je u ukupnom iznosu od 183,9 milijuna eura. Uvjeti su u potpunosti isti što se tiče ročnosti, kamatnih stopa i svih ovih ostalih detalja, ali također možemo i za njega reći da je vrlo povoljan. On kao projekt i kao zajam postoji u njemu tri komponenta, prva komponenta je oporavak i obnova nakon potresa u iznosu od 165,5 milijuna eura. Tu ima nekoliko podkomoponenti, hitne intervencije za zaštitu javne sigurnosti, sanacija odnosno obnova zdravstvenih i obrazovnih ustanova te nacrt programa za potporu obnovi stambenih objekata. Druga komponenta je nadzor i pripravnost javnog zdravstva 13,8 milijuna eura ukupna vrijednost. Dvije komponente, tzv. Case management dakle sve ono što bi zapravo pojačalo sustav nadzora bolesti i opreme, javnozdravstvene laboratorije, epidemiološke kapacitete za rano otkrivanje i potvrdu novooboljelih te pripravnost javnog zdravstva. I treća komponenta je upravljanje projektom u iznosu od 4,6 milijuna eura. I na kraju je Razvojna banka Vijeća Europe koja mislim da u Hrvatskom saboru nije neko vrijeme bila, međutim ponovno smo obnovili našu suradnju s njom što sa razine izravnog državnog proračuna, što sa razine HBOR-a. To je jedna vrijedna institucija koja već dulji niz godina i desetljeća također je jedna od važnijih institucija s kojima surađujemo i s njima smo u ovome zajmu na razini od 200 milijuna eura. Njegova namjena je sve vezano uz pandemiju covida, dakle mjere za smanjenje širenja zaraze, nabava zaštitne opreme, očuvanje široke dostupnosti medicinskih usluga kao i pružanje potpora u obliku beskamatnih zajmova. Sjećate se da smo u prijedlogu rebalansa proračuna rekli da ćemo beskamatno kreditirati HZZO i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obzirom na također predviđeni njihov pad prihoda. Dakle ovih 200 milijuna eura je po sljedećim uvjetima ovo je zajam na 12 godina uz 3 godine počeka na glavnicu, kamatna stopa postoje dvije opcije, jedna je fiksna koja iznosi 0,24% odnosno promjenjiva opet vezana uz šestomjesečni EURIBOR sa 0,36% fiksne marže. U prijevodu možemo čak reći nešto još i povoljnije od ovog samog zajma Svjetske banke kada bi ovu promjenjivu kamatu preveli na današnji trenutak, to je kamata doslovce nula, a s druge strane ova fiksna kamata ako se želimo na neki način kako to kolokvijalno kažemo zaključati na idućih 12 godina po 0,24%. U svakom slučaju i jedan i drugi zajam jel o ovom prvom govorimo o njegove dvije komponente. Ja bih se ovom prilikom zahvalio svim timovima i Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe kao i našim timovima odrađen je jako dobar posao. Ja ću iskoristiti ovu priliku samo par sekundi reći da je ovdje danas sa mnom je i moj kolega novoimenovani glavni državni rizničar Ante Matijević pa između ostalog i prilika da ga bolje upoznate jel ćete ga često viđati tijekom 10. saziva Hrvatskog sabora poglavito na proračunskim temama. On je proteklu godinu dana osobno bio naš predstavnik u Svjetskoj banci. Nismo bili toliko pronicljivi da smo mogli predvidjeti koronu, međutim upravo i on zajedno sa izvršnim direktorom u našoj konstituenci u Washingtonu i timovima u Zagrebu i Bruxellesu su odradili najveći posao i najveći dio toga što se tiče zajma sa Svjetskom bankom. Također ću ovom prilikom iskoristiti priliku da se evo i pred vama javno zahvalim njegovoj prethodnici koju ste dobro upoznali Ivani Jakir Bajo koja je cijelu svoju karijeru odradila u Ministarstvu financija, HS ju je izglasao za viceguvernerku HNB-a, dakle i dalje služi RH, ali u svakom slučaju sve nas skupa je u Ministarstvu financija za trajno ovoga zadužila. Jedno veliko hvala i njoj. Evo ja bi tu stao, naravno u svakom slučaju veselim se vašim komentarima i raspravi. Međutim, ono što ću evo samo kao zaključnu rečenicu reći, prije par mjeseci tih 63,4 milijarde kuna zaista nije zvučalo lijepo, niti ugodno. Naš i međunarodni imidž i reputacija, a i ono sve skupa što smo radili proteklih nekoliko godina dalo nam je za, za pravo vjerovati i nadati se da ćemo uspjeti, uspjet ispuniti sve naše potrebe za financiranjem, što evo sa ratifikacijom ova 3 ugovora, sa ratifikacijom shore instrumeta, praktički osiguravamo u potpunosti i naravno ja se radujem da ćemo i na idućim instrumentima i u idućim gospodarsko financijskim temama konstruktivno raspravljati kao što je bio slučaj recimo prije 2 dana na Odboru za europske poslove kada smo govorili o paketu i planu oporavka i otpornosti. Hvala vam lijepo.
Sukladno čl. 13. Poslovnika sada predlažem dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice s jednom točkom, to je: - Prijedlog Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1. Predlagatelji zastupnici u HS. Prijedlog dnevnog reda i materijali dostavljeni su vam elektroničkim putem. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Ima li tko od zastupnika primjedbi na primjenu hitnog postupka kod donošenja predloženog zakona? Ako nema primjedbi smatra se da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205. Poslovnika. Gospođo i gospodo zastupnici utvrđujem da je dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice usvojen. Sada određujem stanku u trajanju od jedan sat i 50 minuta, dakle nastavit ćemo u 14 sati i 30 minuta. U to vrijeme molim da matična radna tijela rasprave zakon i dostave nam izvješća, pa bi onda nastavili popodne s raspravom o predloženom zakonu, dakle u 14 i 30. Podsjećam zastupnike da ćemo na kraju rasprave glasovati onda o tom prijedlogu i molim vas da budete onda nazočni sve do kraja rasprave kako bismo onda glasovali na kraju dana. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove HS održat će se danas u dvorani Ivana Mažuranića u stanci zasjedanja svoje, svoju sjednicu. Kolega Bošnjaković, izvolite. Samo malo vas molim kolega još. Samo malo vas molim.
Zahvaljujem predsjedniku vlade i pozivam ministra Horvata, izvolite.
Molim sada ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da se obrati zastupnicama i zastupnicima. Izvolite.
Hvala i vama.
Poštovani predsjedniče, ja predlažem da sjednicu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i sjednicu Odbora za zakonodavstvo da imamo zajedničku sjednicu da raspravimo taj zakon na zajedničkoj sjednici. To možemo ja mislim već u 13 sati krenut.
Hvala i vama. Ovime smo došli do kraja rasprava saborskih klubova.
Zahvaljujem kolegi Bačiću i otvaram raspravu. Ako nema zainteresiranih zaključujem raspravu. Prije nego što glasujemo, izvještavam vas da je 150 zastupnika ispunilo evidenciji listić, dakle 150 nas je ovdje i za izbor predsjednika sabora potrebna je većina glasova nazočnih zastupnika. Sada dajem na glasovanje prijedlog da se za predsjednika Hrvatskog sabora izabere Gordan Jandroković. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Ovo je pitanje za one koji ne mogu glasovati elektronski. Još malo vas molim za strpljenje samo da se gore prebroje glasovi. Utvrđujem da je glasovalo 144 zastupnika, za je glasalo 143, 1 suzdržan i nitko nije bio protiv te je Gordan Jandroković izabran za predsjednika Hrvatskog sabora. /Pljesak./ Zahvaljujem vam na povjerenju. Objavljujem da je na temelju Odluke predsjednika RH o sazivu Hrvatskog sabora na prvo zasjedanje utvrđenog broja nazočnih zastupnika i izborom predsjednika Hrvatskog sabora, Hrvatski sabor konstituiran. Gospođe i gospodo zastupnici sada vas pozivam da odamo počast domovini izvođenjem himne „Lijepa naša domovino“. - Izvođenje himne „Lijepa naša domovino“ Pozivam sada sve zastupnike i zastupnice, sve goste, da minutom šutnje odamo počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, svim preminulim zastupnicima dosadašnjeg saziva, svim hrvatskim braniteljima i svima koji su svoj život dali za domovinu. - Minuta šutnje – Neka im je vječna slava i hvala im. Dopustite mi sada da vam se obratim kratkim govorom. Poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani predsjedniče Vrhovnog suda, poštovana zamjenice predsjednika Ustavnog suda, poštovane zastupnice i zastupnici Hrvatskoga sabora. Dopustite mi da vas sve još jednom srdačno pozdravim, a zastupnicama i zastupnicima čestitam na izboru i zaželim uspješan saborski mandat. Zahvaljujem se još jednom i na iskazanom povjerenju. Izborna dužnost predsjednika HS-a po drugi put za mene je velika čast i čini me ponosnim. To je potvrda izbornih rezultata koji su pokazali da građani podržavaju smjer kojim su dosadašnja Vlada i parlamentarna većina vodile državu, kao i priznanje za sva postignuća ostvarena u prethodne 4 godine. U okvirima nadležnosti iz Ustava RH i Poslovnika HS-a zalagat ću se za promicanje i osnaživanje najviših vrednota ustavnog poretka, slobode, jednakosti, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanje prava čovjeka, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti spolova, vladavine prava i demokratskog višestranačkog sustava. Isto tako, zalagat ću se za snaženje i poštivanje institucija, njihovu međusobnu suradnju, čuvanje dobrih običaja te međusobno uvažavanje najviših nositelja državne vlasti. Nastojat ću biti objektivan, pažljivo vas slušati te savjesno i odgovorno obavljati svoju dužnost. Današnji trenutak od svih nas zahtijeva razboritost, smirenost i ozbiljnost i iznad svega, predano služene općem interesu i hrvatskim građanima. Ove godine obilježili smo 30 godina od konstituiranja prvog saziva Hrvatskoga sabora. Demokratski izabranim Hrvatskim saborom učinjen je prvi korak prema ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskog naroda, slobodi, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, odnosno uspostavi moderne hrvatske države. To je ujedno bio povratak Hrvatske europskom identitetu, kršćanskoj tradiciji i univerzalnim humanističkim vrijednostima. Tijekom svoje povijesti Hrvatski sabor je uvijek čuvao hrvatsku državnost i štitio interese hrvatskoga naroda. Uz prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, imao je ključnu ulogu u stvaranju moderne demokratske države. U obrani naše državnosti mnogi znani i neznani, a posebno hrvatski branitelji i njihove obitelji podnijeli su veliku žrtvu, na čemu im je cijeli hrvatski narod zahvalan. Tu zahvalnost smo i mi zastupnici danas izrazili, a to ćemo činiti i na početku svake sjednice jer Domovinski rat najčvršći je temelj današnje Hrvatske u kojoj živimo u miru i slobodi, a njegove vrijednosti bez kojih ne bi bilo Hrvatske, Hrvatskog sabora i višestranačja, ostavljene su nam u trajno nasljeđe. Poštovani zastupnice i zastupnici, dragi uzvanici. Hrvatska se danas kao i cijeli svijet nalazi u vremenu punom izazova. Suočeni smo pandemijom koja predstavlja opasnost za zdravlje i živote ljudi. Pandemija je ujedno izazvala jednu od najvećih gospodarskih kriza u povijesti čovječanstva. Hrvatska je Vlada brzo i učinkovito reagirala kada je to bilo najvažnije te je učinila sve da očuva zdravlje i živote građana te njihova radna mjesta. U tim složenim okolnostima, HS je kao jedan od rijetkih europskih parlamenata, bez prekida radio donoseći zakone bitne za Hrvatsku. U izazovnom razdoblju koje je pred nama, gospodarski oporavak i daljnji razvoj Hrvatske, bit će sasvim sigurno u fokusu rada hrvatske Vlade. Koristim ovu prigodu čestitati predsjedniku Vlade na izvrsnim vijestima iz Bruxellesu i iznosu od 22 milijarde eura koje će pripasti Hrvatskoj u sljedećih 7 godina. Međutim, na tom putu odgovornost za izgradnju hrvatskog društva leži i na nama, izabranim zastupnicima, a pravila i običaju parlamentarne demokracije nalažu da dio odgovornosti moraju preuzeti i pobjednici i oni koji to nisu. Svi mi zajedno svojim darom, znanjem, vizijom, odlučnošću, promišljenošću, ali prije svega, radom, moramo usmjeriti napore prema ispravnom putu i trajnim rješenjima. Pritom ne očekuje se politička solidarnost, već stvaralačka i principijelna kritika jer samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo. Ove riječi izgovorio je prvi hrvatski predsjednik na konstituirajućoj sjednici prvog saziva Hrvatskog sabora. One nas trebaju podsjećati na odgovorno i razborito ponašanje uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naše domovine. Danas smo se okupili u ovoj sabornici, mi zastupnici, s različitim svjetonazorima, idejama i programima, zrcaleći kao nikada do sada svu raznolikost hrvatskog društva. Ali, uvjeren sam, s dobrom voljom da zajedno tražimo rješenja za napredak Hrvatske te da nastavimo graditi naše društvo na temeljima istine, slobode, pravednosti i jednakosti. Sva zakonska rješenja i politike koje ćemo u ovom sazivu usvajati, moraju odgovoriti na zahtjeve, potrebe i visoka očekivanja naših građana. Svijest o ulozi i zadaćama koje Hrvatski sabor ima kao i svijest o našoj odgovornosti prema hrvatskim biračima koji su nam dali svoje povjerenje, pridonijet će većoj učinkovitosti našega rada. Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju trebamo osnaživati. Da bi uvjerili suprotnu stranu u ispravnost argumenata, rasprave mogu i trebaju biti oštre ali se one trebaju zasnivati na otvorenosti, toleranciji i razumijevanju izrečenog te uvažavanju kolega i njihovih suprotnih stavova i mišljenja. Svi mi koji smo ovdje u Hrvatskom saboru nismo neprijatelji. Razlikujemo se u idejama ali vjerujem da se svi zalažemo za boljitak Hrvatske. Poštivanjem toga i stavljanjem politika u fokus naših rasprava, utjecat ćemo na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje u naš rad. To je posebno važno u ovom izazovnom vremenu kada naši ljudi očekuju zaštitu i sigurnost za sebe i svoje obitelji. Poštovane zastupnice i zastupnici, dragi uzvanici, Sabor se kroz svojih prethodnih 9 saziva razvija u predstavništvo sa svim potrebnim demokratskim parlamentarnim obilježjima koja podrazumijevaju predstavništvo sveraznolikosti hrvatskog društva, transparentnost u djelovanju i otvorenost prema svim građanima i medijima, uključivost građana i civilnog društva, odgovornost prema biračima te djelotvornost u ispunjavanju osnovnih parlamentarnih, zakonodavnih i nadzornih zadaća. Ove značajke jednom postignute nisu zauvijek dane već ih moramo kontinuirano unaprjeđivati. Kada je riječ o važnim postignućima, podsjetit ću da smo napravili iskorak u promicanju prava osoba sa invaliditetom i ostvarivanju jednakosti pristupu informacijama za sve hrvatske građane. Nastavit ćemo sa prijenosom plenarnih sjednica na hrvatskom znakovnom jeziku na javnoj televiziji i dodatno raditi na uključivanju osoba sa invaliditetom. Pružat ćemo i nadalje potporu svim projektima mladih poput simulirane sjednice Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola i studente koje imaju za cilj educiranje u njihovoj ulozi u razvoju društva i poticaja njihovog snažnijeg političkog angažmana. Nove tehnologije i brža komunikacija ubrzano mijenjaju naš život a mladi su upravo ti koji možda bolje od nas razumiju vrijeme u kojem danas živimo i stoga im moramo pružiti priliku da svojim znanjem i entuzijazmom pridonesu razvoju Hrvatske. Na početku govora spomenuo sam ravnopravnost spolova kao jednu od najviših ustavnih vrednota. Drago mi je da će u ovom sazivu Hrvatskog sabora biti veća zastupljenost zastupnica nego u prošlom međutim ona još uvijek nije dovoljna. Nadam se da ćemo svi zajedno raditi na tome kako bi smo tu neravnotežu ispravili jer opredjeljenje za jednakost preduvjet je svake istinske demokracije. Nadalje, izmjenama Poslovnika Hrvatskog sabora omogućili smo veću dinamičnost rasprava te održavanje sjednica elektroničkim putem odnosno normalno funkcioniranje Hrvatskog sabora u uvjetima pandemije. Nastavit ćemo sa digitalizacijom poslovanja Hrvatskog sabora te poboljšavati već usvojene modele rada. Poštovane zastupnice i zastupnici, dragi uzvanici, u ožujku ove godine mnogi su stanovnici Zagreba i okolice nažalost osjetili razorne posljedice potresa. Jedan od prvih zakona koje će ovaj saziv Hrvatskog sabora donijeti je onaj o obnovi našeg glavnog grada i okolice s uvjeren sam, dugoročnim, sustavnim i kvalitetnim rješenjima. Povratak građana u njihove domove, obnova kuća, zgrada, bolnica, škola te povijesne i sakralne zagrebačke baštine naš je prioritet, dužnost i obaveza. Među mnogim povijesnim zagrebačkim zgradama koje su oštećene, nalazi se i zgrada Hrvatskog sabora. U ovom sazivu očekuje nas početak njezine obnove. Bit će to dugotrajan i zahtjevan proces kao što je bio dugotrajan i inicijalni projekt izgradnje današnje saborske palače projektanta Lava Kalda i Karla Susana. Međutim uvjeren sam da će ovaj spomenik kulture dobiti novo ruho dostojno značaju koji Hrvatski sabor ima. Nadam se da ćemo uspjeti na reprezentativan način spojiti njegovu prošlost sa suvremenošću za buduće naraštaje. I na kraju, budući da zbog izvanrednih okolnosti danas nismo mogli pozvati sve visoke uzvanike da uveličaju ovu sjednicu, želim ih pozdraviti a posebno pozdravljam sve prethodne predsjednike Hrvatskog sabora te bivše kolegice i kolege. Poštovane zastupnice i zastupnici, još jednom želim vam svima uspješan parlamentarni rad. Zahvaljujem. /Pljesak./ Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, u pozivu koji ste primili za ovu sjednicu temeljem čl. 5. Poslovnika Hrvatskog sabora, najavljen je izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva i izbor potpredsjednika Hrvatskog sabora, razrješenje i imenovanje zamjenika tajnika Hrvatskog sabora i tajnika plenarne sjednice te izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Hrvatskog sabora Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, Odbora za europske poslove i Odbora za financije.
Hvala lijepa.
Premašujemo vrijeme. .../Upadica: Hvala lijepo. /... Hvala vam lijepo. .../Upadica: Živili./... Molim lijepo da svi se držimo vremena.
Hvala vam lijepa.
Sada je na redu Klub zastupnika Stranke s imenom i prezimenom, pametnog i GLAS-a, poštovana kolegica Marijana Puljak, izvolite.
Fali potpredsjednik?
Hvala.
Hvala.
Poštovana zastupnice ja vas molim da stanete. Dakle, poslovnički ne postoji mogućnost da vam dam stanku po toj osnovi jer se stanka traži samo za točku dnevnog reda i eventualni komentar na točku dnevnog reda. Dakle, ovo možete, o ovome možete govoriti u slobodnom govoru koji će biti u 13 sati, tako da nastavljamo dalje sa ovom točkom dnevnog reda. Molim predsjednicu odbora, poštovanu Nadu Murganić da obrazloži prijedlog odluke. Izvolite.
Hvala vam. Stanku ću odobriti, ali vidjet ćemo u kojem trajanju. Kolega Tomašević, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniku Mandatno-imunitetno povjerenstva. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu te dajem na glasovanje Prijedlog odluke kako je predložilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je od 118 glasova 114 za i 4 suzdržana, tako da su donesene odluke kako ih je predložilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Nakon što smo donijeli ove odluke prelazimo na davanje prisege zastupnika. U čl. 7. Poslovnika utvrđeno je da predsjednik pročita tekst prisege, a nakon toga poimenično proziva zastupnike. Prozvani zastupnik ustaje i izgovara riječ „Prisežem“. Pročitat ću tekst prisege: „Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno, da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni predak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH.“ Zastupnica Anja Šimpraga.
Sljedeći klub zastupnika je onaj SDSS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Anja Šimpraga. Izvolite.
Hvala.
Koji je razlog?
Hvala lijepa. Imamo dvije replika, prva je poštovanog zastupnika Ante Bačića.
Hvala lijepa. Time smo iscrpili klubove. Napravit ćemo jednu kratku stanku do 14 sati i onda ćemo nastaviti naravno dalje sa raspravom, prvo u ime klubova a kasnije pojedinačnoj raspravom. S obzirom na broj prijavljenih klubova i pojedinačne rasprave bez replika računam da bismo mogli do ponoći završiti. Ako bude replika, onda valjda 1, 2 ili možda kasnije. Evo ga, onda ćemo imati do 2 sata. Prvi na redu je u ime Klub zastupnika Mosta poštovani zastupnik Zvonimir Troskot odmah iza. STANKA U 13,41 SATI
Zahvaljujem potpredsjedniku vlade i ministru financija i idemo sada na replike, ima ih 20, prvi je kolega Bulj izvolite.
To je vrlo, ne znam zašto ste to predložili jer je vrlo nespretno i morali bi imati puno kretanja koje nije najbolje epidemiološki i ne znam što je problem. Kolega Beljak, to ste vi, jeste da.
Zahvaljujem kolegi Jankoviscu, predsjedniku povjerenstva. Otvaram raspravu o ovom izvješću. Budući da nema nikog tko bi želio sudjelovati u raspravi, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje slijedeći zaključak: Prihvaća se izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za Hrvatski sabor. Također dajem na glasovanje i odluku koju je temeljem čl. 9. i 116. Poslovnika Hrvatskog sabora predložilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo a koja glasi: 22. srpnja 2020. g. počinju mirovanja zastupničkog mandata i prestanak zastupničkog mandata izabranim zastupnicima te s tim danom zastupničku dužnost počinju obnašati zamjenici zastupnika a kako je predloženo u izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva, molim glasujmo. Tko je za? Hvala. Tko je suzdržan? I tko je protiv? Utvrđujem da je jednoglasno sa 149 glasova „za“ prihvaćen predloženi zaključak i donesena odluka kako ju je predložilo Mandatno-imunitetno povjerenstvo.
Kolega Bačić, ja vas molim kolege i kolegice da si sjednete, da rasprave koje vodite, vodite izvan sabornice da možemo u miru raditi, nemojte se ljutiti ali postoji nekakvo ipak nekakvo pravilo ponašanja ovdje. I još jedna stvar, molio bih one koji nemaju maske da stave maske. Mi smo ovdje sada u vrlo skučenim okolnostima organizirali sjednicu, ali to zahtijeva od svih nas da se strogo pridržavamo epidemioloških mjera, dakle velika većina zastupnika ima maske, ja vas molim da to imate i svi drugi jer time ugrožavate moguće zdravlje drugoga, ne štitite samo sebe maskom nego maska je isto tako način da spriječite da sa sebe prenesete na drugog eventualnu bolest, tako da molim da se držimo reda. Izvolite, kolega Bačić.
Sada je na redu Klub zastupnika HSS-a i HSU-a poštovani kolega Silvano Hrelja. Izvolite.
Ako smijem dat prijedlog samo.
Samo onda budući da vas ima dosta odite u malu vijećnicu da bude epidemiološki dobro. Znači, u 13 sati, ali vas molim da do 14 i 30 imamo izvješće.
Sljedeće iznošenje stajališta je u ime Kluba zastupnika HDZ-a uvaženi zastupnik Branko Bačić.
Idemo na 9. raspravu, Klub zastupnika SDP-a poštovani zastupnik Domagoj Hajduković. Izvolite.
Prisežem.
Idemo sada na treću raspravu, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, poštovana zastupnica Ružica Vukovac. Izvolite.
Evo zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Prošli tjedan sam u svom prvom obraćanju s ove govornice govorila o ukupnoj viziji RH, o jednoj novoj i drugačijoj zemlji, bogatoj i razvijenoj, koja je centar dobrog života za sve svoje građane. Spominjala sam moderne tehnologije i industrije koje trebamo poticati kako naši mladi koji se danas već koriste tim tehnologijama i zapošljavaju u tim industrijama ne bi odlazili posao tražiti van RH već ostali živjeti i raditi ovdje. Po prvi puta su se u ovom saboru čule riječi poput „umjetna inteligencija“. Danas ću govoriti o jednoj potpuno drugoj stvari na ovom mjestu, koja se na ovom mjestu i u javnosti spominje već 40.g. To je tema koja se možda može nazvati i lokalnom, neko će kazati da se tiče samo Dalmacije, a evo govorit ću o izgradnji brze ceste Trogir-Omiš, o posebno o njenom nedovršenom dijelu između Splita i Omiša. Dakle jadranska magistrala između Splita i Omiša odnosno čvoru Stobreču, ne znam jeste li znali, to je najprometniji čvor u državi. Mjerenja su davno pokazala da tim čvorom prođe dnevno 50 000 vozila, dakle više nego u naplatnim kućicama u Lučkom. Ljeti uz veliki priliv turista put od 10-tak kilometara koji bi vam inače trebalo 15-tak minuta traje i po nekoliko sati. Problem nije samo ljeti već i u ostatku godine jer ovoj cesti gravitira gotovo pola milijuna stanovnika, što Dalmacije, što susjedne države. Onemogućen je normalan život ljudima koji žive na tom pravcu, odlazak na posao, odlazak liječniku, na sud, u školu, dakle od Splita do Omiša ne postoji alternativni pravac kojega bi ljudi mogli koristiti za vrijeme gužvi koji bi im pomogao doći do svog odredišta. Jadranska magistrala im je doslovno jedina veza sa svijetom. Ovo predstavlja čak i ugrožavanje sigurnosti građana. Evo sada smo svjedoci raznih ugroza i poplava, potresa. U slučaju požara, dakle bilo je slučaja kad je, kad su požari harali tim dijelom, ugrožavali živote i imovinu, ljudi jednostavno nemaju kuda pobjeći, spasiti se, odsječeni su potpuno od svijeta. Evo mogu doslovno skočiti u more i čekati spas. Još se u pokojnoj, prošloj državi obećavala izgradnja brze ceste Trogir-Omiš, već tada 80.-tih godina prošlog stoljeća se govorilo o izgradnji moderne prometnice jer je jadranska magistrala zastarjela. Turizam se u međuvremenu razvijao, gradila se infrastruktura, gradile su se kuće, gradili su se apartmani, međutim samo je cesta ostala ista. Dio od Trogira do Splita čak je i realiziran iako možete vidjeti svako 500 metara umjesto nadvožnjaka su semafori, pa se gotovo i ne može nazvati brzom cestom, a ovaj dio od Splita do Omiša nikako da krene. Ivo Sanader je obećavao 2008.g. izgradnju, SDP je obećavao 2017., pa smo čuli 2020., sad novi datum je 2023., dakle, pred svake izbore čujemo nove datume, nova obećanja, a ceste nigdje. Dakle ponavljam, najprometnija cesta u državi. Čak vam je nedavno i slavni, evo famozni svjetski google utvrdio da je oko Splita u to doba u jedno vrijeme bio najveći prometni kolaps na svijetu. Prošli tjedan sam pitala evo ministra Butkovića što je s tom cestom, rekla sam da mu neću dati mira sa ove evo govornice i s ove pozicije, da ću ga kontinuirano stalno pitati o tome kad će doći do realizacije, tada je rekao, je li, da su neki dijelovi projekti dogovoreni, kreće se, evo obećajem, ali evo ja ću se ovdje ponašati kao nevjerni Toma, ne vjerujem dok ne vidim i evo obećajem ministru Butkoviću da ću ga redovito i često, vrlo često pitati i završavati evo i svoje govore često s time kad će brza cesta Trogir-Omiš, evo zahvaljujem.
…/Upadica Tomašević: Točno./…
Zahvaljujem, g. predsjedniče. Dakle, htio sam reći na tragu smanjenja opsega poslova Ministarstva uprave temeljem reforme javne uprave koja je napravljena prošlu godinu, kada su tijela odnosno uredi državne uprave na području pojedinih županija i grada Zagreba, u potpunosti preneseni na područnu samoupravu, da je u Ministarstvu uprave značajno smanjen broj djelatnika za negdje oko 2418. Dakle samom tom činjenicom gdje je značajno smanjen broj djelatnika Ministarstva uprave, vidi se da je Ministarstvo uprave prepustilo temeljem zakona jasno, županijama u RH, značajne ovlasti koje su do ove nove godine, do 1. siječnja 2020. g. obavljale Ministarstvo uprave. Spajanjem Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave ni na koji način ne narušava se načelne neovisnosti pravosuđa jer Ministarstvo pravosuđa ostaje i dalje tijelo nadležno za obavljanje poslova pravosudne uprave te kao dio izvršne vlasti nema nikakve ovlasti u odnosu na bitnu funkciju sudova tj. na funkciju suđenja kao ni na funkciju i poslove državnih odvjetništava. Dodatne poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva uprave koji se odnose na razvitak informacijskog sustava državne uprave, preuzima Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Nadalje, zakonom se predlaže urediti radno-pravni status državnih službenika zatečenih na obavljanju poslova u tijelima državne uprave koja prestaju sa radom ili mijenjaju djelokrug zbog preuzimanja poslova iz djelokruga drugog tijela državne uprave koji ovim zakonom prestaje s radom. Propisuje se i rok za usklađivanje posebnih zakona s odredbama ovog zakona te rokovi za donošenje propisa o unutarnjem ustrojstvu središnjih tijela državne uprave. Jasno da nakon ovog zakona kada on bude usvojen i nakon imenovanja Vlada, .../Govornik se ne razumije./... slijede uredbe o unutarnje ustrojstvu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim će propisom biti definirane i upravljanje ministarstvima i potreban broj izvršitelja po svakom radnom mjestu u pojedinom ministarstvu kojega se ovim zakonom i središnjem državnom tijelu koja se ovim zakonom ustrojava. Nadalje, smanjenje broja ministarstava znači manji broj ministara, manji broj državnih tajnika, manji broj tajnika ministarstva, šefova kabineta ministra, savjetnika ministra itd. Ipak, uz ovaj zakon kojega danas predlažemo, sveobuhvatna reforma administracije s konačnim ciljem stvaranja racionalne, profesionalne i korisnicima orijentirane javne uprave, paralelan proces koji je tek pred nama. Ovo je tek početak, kako bi u narednim danima, prije svega, sutra, kako je planirano, imamo namjeru, imenovati vladu koja će sada imati 16 ministarstava odnosno 18 članova vlade. Ovaj zakon je pretpostavka da se priđe imenovanju vlade i kao što je običaj gotovo u svim sazivima Hrvatskoga sabora u proteklih 10 saziva Hrvatskoga sabora, prije nego što je Vlada imenovana, ovakvi su zakoni doneseni po hitnome postupku, što ne znači da tijekom rada jedne vlade, vrlo vjerojatno može doći do izmjene određenih državnih, središnjih državnih tijela, prije svega mislim na središnja državna, središnje državne urede, ne na ministarstva. Prema tome, to je jedan proces kojega ćemo nastaviti u ovom periodu vodeći računa o potrebi najavljene reforme javne, državne i lokalne, odnosno lokalne odnosno područne samouprave. Dakle, zaključno, držimo da je ovim zakonom, da će ovim zakonom, odnosno njegovim usvajanjem Vlada biti funkcionalnija, operativnija i da ćemo svjedočiti kako će ta vlada temeljem ovog zakona moći provesti program kojega će sutra mandatar predstaviti ovdje u HS-u. Evo, stoga i preporučam da u HS-u usvojimo ovakav prijedlog zakona. Zahvaljujem.
Vrijeme, vrijeme je isteklo, hvala vam lijepa. Idemo sada na drugu raspravu to je MOST nezavisnih lista i poštovana kolegica Marija Selak Raspudić. Izvolite.
Idemo na 6. raspravu, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, poštovani kolega Vilim Matula, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Zastupnice i zastupnici, poštovani premijeru i članovi Vlade, lijep pozdrav. Prijedlog Odbora o izboru predsjednika, potpredsjednika i članova Odbora za obranu Hrvatskog sabor je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora utvrdio na 2. sjednici održanoj 28. srpnja 2020. godine. U Odbor za obranu Hrvatskog sabora biraju se: za predsjednika Franko Vidović, za potpredsjednika Anđelko Stričak, za članove Ante Bačić, Darko Klasić, Josip Đakić, Mladen Karlić, Ante Deur, dr. Miroslav Tuđman, Rajko Ostojić, Vinko Grgić, Matko Kuzmanić, Željko Sačić. Ova odluka objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu danom donošenja.
Darko Horvat
Poštovani predsjedniče HS, poštovane saborske zastupnice, saborski zastupnici, poštovani predsjedniče hrvatske vlade, kolege ministri i ministrica. Kao što smo i najavili, na prošlotjednoj prvoj sjednici Vlade RH, u njenom novom mandatu predstavili smo prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Radi se o jednom od ključnih prioriteta ove vlade i možemo slobodno reći generacijskom pothvatu koji nam je potreban kako bismo što je prije moguće obnovili područja koja su tog 22. ožujka pogođena potresom vratili ljude u njihove domove i stvorili sigurnije okruženje za sve naše građane. Ne ponavljajući sve ono što je izrekao premijer hrvatske vlade, dozvolite mi da se i ja malo detaljnije referiram na samo tijelo zakona i neke ključne odrednice, smjernice koje se zakonom određuju. Zakonom se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Uređuje se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom. Određuju se i nadležna tijela, rokovi za postupanje, kao i druga pitanja s tim u svezi, a sve s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine, te stvaranju uvjeta za uspostavu normalnog života na pogođenom području. Još ću jednom vrlo taksativno i egzaktno napomenuti što sve konkretno uređuje ovaj zakon. Raspodjelu troškova obnove, programe mjera i aktivnosti obnove i njihov sadržaj i izradu, osnivanje i rad stručnog Savjeta za obnovu, osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, način obnavljanja oštećenih zgrada, način obnavljanja pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, način obnavljanja oštećenih zgrada koje se nalaze u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, isplatu novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća i zgrada, isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, provedbu obnove zgrada, uklanjanje i gradnju zgrada, izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, novčanu pomoć za privremenu zaštitu zgrada, tehničko-financijsku kontrolu projekata, pokretanje utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete zbog nesavjesne gradnje, te ono što je i za nas, a siguran sam i za sve one koji će pokazat bilo koji interes ili kakav interes za praćenje kojom dinamikom i na koji način se predmetna obnova događa, transparentno informiranje javnosti o aktivnostima i samim troškovima obnove. Ono što je bitno reći, zakon je konstruiralo stručno povjerenstvo. Smatram važnim naglasiti činjenicu da su u izradi ovog zakona bili uključeni stručnjaci iz mnogih područja koji su imenovani u stručnu radnu skupinu za izradu ovog zakona. Članove radne skupine činili su predstavnici Građevinskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatskog inženjerskog saveza, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske komore inženjera strojarstva, HUP-a, HGK-a, Društva arhitekata Zagreb, predstavnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, predstavnici ministarstva nadležnih za kulturu i državnu imovinu, te savjetnik predsjednika Vlade RH. U okviru rada stručne radne skupine osnovane su i dvije radne skupine zadužene za temu jedan, sanacija i obnova dimnjaka, te temu dva, sadržaj projektne dokumentacije za obnovu zgrada koje također čine stručnjaci iz navedenih djelokruga. Iz redova stručnjaka vlada će osnovati stručni Savjet za obnovu koji će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovog zakona. Savjet će imati predsjednika i dva zamjenika predsjednika, te 15 članova i 15 njihovih zamjenika koji moraju biti istaknuti stručnjaci u svojim strukama. Zakonom je predviđeno osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, a koji će obavljati stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom, te praćenje programa mjera obnove. Osnivači fonda su RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Na temelju ovoga zakona obnavljati će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Oštećene zgrade ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja obnavljati će se na 4 načina. Popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade i određenih programima mjera, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije i cjelovitom obnovom odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenih projektanata. Oštećene zgrade javne namjene, zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada, a koji su namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti obnavljati će se cjelovitom obnovom. Obnova kulturnih dobara je ovim zakonom predviđena tako da se izrada projekta obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekta obnove zgrade …
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice zastupnice i kolege zastupnici. Posljednjih dana svi pričaju o „Oluji“, baš svi, bez obzira koliko o tome doista znaju, jesu li proživjeli te ratne strahote ili su ih tek promatrali, bez obzira iz kojeg su i kuta ili iz koje su pripadnosti doživjeli. Svake godine u ove dane dijete progovori u meni. Sjećanje jedne djevojčice iz kolege. Tog 4. augusta 1995., imala sam tačno osam godina, najednom i nebo je promijenilo boju, sparina je otežavala disanje nije slutilo na dobro. S ruksakom kupljenim za 2. razred osnovne škole bila sam spremna za put, put koji nije imao ime, put koji je vodio tko zna gdje od Knina do Petrovačke ceste preko Banja Luke, a odatle bez stajanja prema Srbiji. Kolona je bila duga, zvuk traktora i plač okruživali su nas, posljednje komadiće kruha ispod peke podijelila sam s rodbinom moja ga je baka pekla, a taj miris me je pratio. Na granici Srbije htjeli su nas poslati u Niš, molili smo ih da nas puste u Beograd tamo smo imali daljnju rodbinu. Ne znam, možda su dječje suze presudile, pustili su nas do Novog Beograda. Tada sam odrasla, za tu jednu noć. Želja za rodnim krajem, tako 4 godine i onda smo napokon došli natrag u Knin, u ljeto '99.-te godine, opet na svoj kamen, kraj svoje rijeke, među svoje ljude. Znala sam da su i moji vršnjaci Hrvati s druge strane prošli patnju, strah i morali ići putem gdje nije bio njihov dom, ali sam isto tako znala da će ta ista djece s jedne i s druge strane jednom sjesti za taj isti stol i ne dozvoliti da se više niti jednom djetetu ukrade pravo na djetinjstvo, pravo na sreću. Mali čovjek uvijek bude taj koji pati, taj kojeg se ne pita ništa. Gledajući svojeg oca i svoju majku, njihove žuljevite i hrapave ruke koje su danonoćno radile u polju kako bi svoju djecu izveli na pravi put. Znala sam da je puno važnije bit čovjek nego samo Hrvat ili samo Srbin i ustrajati na trnovitom putu koji je pred svakim od nas. Djevojčica prošlost nije zaboravila, učila je iz nje, ali budućnost, budućnost mi je bila bliža i važnija i svima nama treba biti. Danas 25 godina poslije ova djevojčica iz kolone stoji pred vama i imam samo jednu želju, gradimo društvo slobode, gradimo zajedničku budućnost. Hvala. /Pljesak/
Sljedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika IP-a, Pametno i GLAS-a uvažena zastupnica Dalija Orešković.
Gordan Grlić Radman
Hvala lijepa poštovani g. predsjedniče HS-a. Poštovane zastupnice i zastupnici. Poštovani predsjedniče Vlade, dame i gospodo. Veliko mi je zadovoljstvo, čast i ponos biti danas ovdje pred vama u prvim danima sazivanja Hrvatskoga sabora i predstaviti vam Izvješće o prvom predsjedanju RH Vijećem EU. .../Govornik se ne razumije./... je izvješće koje daje pregled priprema tijeka predsjedanja i najvažnijih postignuća predsjedanjem Vijećem EU. Vlada je izvješće prihvatila na sjednici održanoj 24.7.2020. Za Hrvatsku je predsjedanje Vijećem EU bila kruna njezina europskog puta. To je povijesni trenutak od dana priznanja RH, Domovinskog rata i ostvarivanju svih vanjskopolitičkih interesa. Sjećanje na pristupne pregovore i ulazak u EU još su uvijek svježe, a već smo imali priliku voditi vijeće i to u vrijeme najvećih izazova za EU dosada. Naše je predsjedanje prvo, prvo je u novom institucionalnom ciklusu nakon izbora u Europski parlament prošle godine, s novim čelnicima europskih institucija uz nove prioritete strateškog okvira za razdoblje 2019. – 2024. Došlo je u završnici pregovora o novom sedmogodišnjem europskom proračunu za razdoblje 2021. o čemu je, do '27., o čemu je izvijestio predsjednik Vlade i vremenu neizvjesnosti oko izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. To je bio okvir u kojem smo pripremali i započeli predsjedanje. Pripreme za predsjedanje je bio prioritet programa Vlade 2016. – '20., a Vlada je još 2018. donijela odluku kojom je utvrdila predsjedanje RH Vijećem EU, aktivnošću od posebnog značaja. Pripreme su započele 2017. i trajale sve do 2019. godine. Uključile su pripremu programa Tria Rumunjska, Finska, Hrvatska. Hrvatski program predsjedanja Vlada je usvojila u prosincu 2019., strukturirani različitim, po različitim informacijama vijeća i razrađen oko 4 glavna prioriteta, Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i utjecajna Europa. Na temu ovih prioriteta pred početak predsjedanja održane su i 4 zasebne tematske konferencije budući zbog kratkoće vremena o tome mogu i kasnije govoriti u eventualnom pitanju. U srpnju 2018. Vlada je donijela odluku o uspostavi strukture za pripremu i provedbu predsjedanja koje je središnju ulogu dalo upravljačkom vijeću. Tijek predsjedanja, Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU započelo posjetom kolegija povjerenika Europske komisije, a 14. siječnja predsjednik Vlade je predstavio prioritete i program predsjedanja u Europskom parlamentu. To su svojim nadležnim i sektorskim odborima parlamenta učinili i svi dakako ministri i državni tajnici. Tijekom siječnja i veljače sve do početka ožujka sukladno kalendaru predsjedanja održavali su se formalni i neformalni sastanci vijeća na ministarskoj razini i svi drugi dakako radno tehnički sastanci. No vrlo brzo Hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU suočilo se s dvije nepredvidive krize. Prva, bila je izazvana značajnim migracijskim pritiskom i povećanjem broja nezakonitih prijelaza Grčko – Turske granice. Organizirani su izvanredni sastanci, Vijeće za vanjske poslove 6. ožujka izvanredni, prvi put u povijesti EU da je izvan Bruxellesa i Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u formatu ministar unutarnjih poslova, a onda je isto i predsjednik Vlade zajedno sa predsjednikom Europskog vijeća, predsjednikom Europske komisije 3. ožujka posjetio i predsjednikom Europskog parlamenta posjetio Grčko – Tursku kopnenu granicu. Na taj način predsjedništvo europske institucije zajednički su podržali napore Grčke u zaštiti svoje ujedno i vanjske granice EU u sprječavanju nezakonitih migracija. Druga kriza kao što svi znamo i osjećamo bila je izazvana pojavom i ubrzanim širenjem korona virusa u EU. Nepredvidiva situacija, a koja se Hrvatska uspješno prilagodila kao i za vrijeme Domovinskog rata. Situacija je postala posebno zabrinjavajuća krajem veljače, početkom ožujka kada je u pojedinim državama članicama EU iznimno i naglo povećan broj oboljelih i preminulih od Covida 19. U ove dvije moram navesti i treću krizu, postali smo prvo predsjedanje čiji je glavni grad Zagreb pogođen potresom jačine 5,5 po Richterovoj ljestvici. Naše predsjedanje zapravo prvi put u povijesti da je ono digitalno predsjedanje, a prvi digitalni trialog između Predsjedništva Europske komisije i Europskog parlamenta održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU o temi Smart TEN-T. Uslijed nastale krize od ožujka smo postupno otkazivali nažalost se neformalne sastanke koji su do kraja hrvatskog predsjedanja nisu održali fizički u Hrvatskoj. Unatoč krizama i svim izazovima koje su one donijele ostali smo usredotočeni na sve zadaće predsjedanja i uspješno ih doveli do kraja. Postignuća, među našim glavnim postignućima je niz aktivnosti u sklopu odgovora na pandemiju Covid 19. Glavni zadatak postala je koordinacija zajedničkog odgovora na tu krizu. Aktiviran je integrirani politički odgovor na krizu, investicijske inicijative kao odgovor na korona virus, instrument Shure. Uspjeli smo privesti i druge predmete povezane s kovidom, a sudjelovali smo ono što je jako važno i na čemu sam vrlo ponosan to je repatrijacija ne samo hrvatskih građana nego i država članica pa čak i trećih država kroz skupne konzularne napore koje je predsjedništvo koordiniralo s Europskom službom za vanjsko djelovanje. Oko 630.000 državljana ruske unije sigurno je vraćeno svojim domovima tijekom ove krize. Brexit, o Brexitu pregovorima o budućim odnosima kratko je izvijestio isto tako i predsjednik Vlade. Politika proširenja Zapadni Balkan, unatoč izazovima s kojima se unija suočavala uspjeli smo vratiti i održati pitanje proširenja u fokusu te reafirmirati vjerodostojnu i učinkovitu politiku proširenja. Postali smo zadovoljni činjenicom da je sa sjevernom, odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To je veliko postignuće hrvatskog predsjedništva koje je uspjelo osigurati suglasje u vijeću i to je naša ostavština. Najvažniji politički događaj dakako je bio virtualni zagrebački sastanak na vrhu država članica EU, zemalja jugoistočne Europe i dakako usvojena je zagrebačka deklaracija, a tijekom našeg predsjedanja otvorena je 8. poglavlje tržišnog natjecanja sa Crnom Gorom, tako da to isto tako naš doprinos. U svibnju je održan ekonomski i financijski dijalog sa Zapadnim Balkanom i Turskom te usvojeni zajednički zaključci. Vijeće je usvojilo i zaključke o unapređenju suradnje o partnerima Zapadnog Balkana, a također na inicijativu predsjednika Vlada kao i održana je video konferencija o istočnom partnerstvu kao i na inicijativu predsjednika Vlade dakako ovaj prije svega konferencija o Zapadnom Balkanu. Slijedom zaduženja s Europskog vijeća u siječnju smo otpočeli rad na usvajanju stajališta Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o mandatu organizacije i strukturi konferencije o budućnosti Europe. Proveli smo sveobuhvatne rasprave na nizu formacija i vijeća o europskom zelenom planu kao ključne strategije zaštite okoliša, gospodarskog rasta EU, postigli smo napredak vezano uz klimu, vijeće je usvojilo dugoročnu strategiju EU o emisijama za podnošenje okvirno konvenciji UN-a o klimatskim promjenama. Ministri prometa usvojili su Opatijsku deklaraciju koja daje smjernice za razvoj pomorske politike do 2030.g. Usvojili smo 3 seta zaključka na području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući i poboljšanje vještina i stjecanje novih vještina, te demografske izazove itd. U vanjskoj politici, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici u lipnju je održan, dakle ono što sam rekao, sastanak na vrhu EU država i stručnog partnerstva. Prethodno je EU vijeće usvojilo zaključke o politici svog partnerstva, nakon 2020.g. vijeće je također usvojilo odluku o pokretanju vojne operacije Kriznog upravljanja u Mediteranu, usvojeni su zaključci u području razvojne suradnje, te paketu Tim Europa, sa SAD-om smo nastavili suradnju oko niza sigurnosnih pitanja o višegodišnjem financijskom okviru i planu oporavka izvijestio predsjednik vlade. Poštovani zastupnici, poštovane zastupnici, s obzirom na iznimne okolnosti našega presjedanja možemo reći ili kažemo, utvrđujemo da smo ostvarili odlične rezultate što potvrđuju pozitivne ocijene naših kolega partnera, ako nismo bili vidljivi u RH, jesmo bili vani, osnažili smo državnost i globalnu, postigli globalnu vidljivost u svijetu, promijenili smo način rada i prilagodili se novim okolnostima postavljajući standarde i za ostale koji dolaze iza nas. Istodobno zaista možemo svi skupa biti …/Upadica: Hvala vam ministre/…ponosni na dobro odrađeni posao. Hvala lijepa.
Sukladno Poslovniku tema je izbor potpredsjednika Hrvatskog sabora i to je razlog.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani ministre, prvo čestitke na izboru za ministra obrane na tu časnu dužnost, želim vam puno sreće. Vezano za ovu odluku, pošto se spominje HRM, ja ću malo, neću van teme, ostat ćemo na mornarici, ali me zanima u prošlom sazivu i ministarstva i ovoga Sabora, dosta smo pričali ali i dosta smo i radili na modernizaciji općenito Oružanih snaga RH, mene konkretno sada zanima vezano za izgradnju ophodnih brodova koji će služiti HRM-u i koja bi se trebala graditi u Hrvatskoj, u hrvatskim škverovima, dokle je to došlo i je li modernizacija i topovnjača ali i izgradnja novih obalnih ophodnih brodova ide po planu i hoćemo li u ovom sazivu ministarstva nastaviti ulaganje u HRM? Hvala.
Pa isto tako u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka tražim stanku od sat vremena. Isto tako dobili smo Program Vlade prije 40-tak minuta na mail, a ja moram priznati da, meni je ovo prvi saborski mandat ali u odnosu na Gradsku skupštinu Grada Zagreba gdje materijali u pravilu dolaze 15 dana prije, to da dođe skoro 15 minuta prije Program Vlade koji ima 50-tak strana, a ovo je Vlada kontinuiteta meni se čini problematično kao praksa i volio bi da se to više ne ponavlja. Koliko znam čini mi se da i ona vlada Oreškovićeva je poslala bar taj program vlade dan ranije pa doista ne vidim razlog zašto smo ga dobili 40-tak minuta ranije nego što bi o njemu trebali raspravljati kao saborski zastupnici. I iz tog razloga da bi se isto upoznali s tim programom tražim stanku u trajanju od sat vremena.
Hvala lijepo. Ministre, ja bi vas pitao ono što naše građane najviše interesira. Sezona je turistička loša, djelatnici turistički su u problemima kao i sezonski radnici i poljoprivrednici, imamo i velik broj ljudi koji imaju ogromne kredite, a ne mogu to vraćati zbog toga što nisu krivi za korona krizu kao što vi cijelo vrijeme govorite. Znamo da su banke solventne, znamo da banke su samo na naknade i provizije 4 milijarde kuna sisali iz džepova građana i naravno da u ovome trenutku ono što građani očekuju da bi imali uopće novca za preživiti, to je ono šta je MOST i predlagao u prošlom mandatu, a očekujemo tu odluku od vas jer je Slovenija donijela, da li ćete donijeti moratorij na kamate i kredite? To je ključno za naše građane u ovome trenutku da bi uopće preživili. Hvala lipo.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege. Nastavljamo s radom. Počet ćemo kao i svaki puta na početku radnog tjedna plenarnog zasjedanja sa slobodnim govorima sa iznošenjem stajališta klubova i nezavisnih zastupnika. Želim vas izvijestiti da smo imali sjednicu Predsjedništva, kao najvažniji zaključak jest preporuka Predsjedništva jednoglasna svim zastupnicima i zastupnicama da nose maske tijekom rasprava u Hrvatskom saboru s obzirom da na taj način štitimo zdravlje kolega i kolegica i molio bih da se onda te preporuke Predsjedništva pridržavamo. Jedina iznimka bit će govor koji će ići sa ove govornice u ime klubova i predstavnici Vlade, iz tog razloga stavili smo i ovaj zaštitni pleksiglas kako bi što bolje zadovoljili epidemiološke standarde i pridržavali se onoga što su preporuke struke. Sada ćemo krenuti sa raspravama i iznošenjem stajališta klubova. Prvi je na redu Klub zastupnika Hrvatskih suverenista i poštovani kolega Željko Sačić. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane kolegice i kolege. Želim najprije zahvaliti 2398 građana, njima najprije želim zahvaliti za moje preferencijalne glasove. Neki će reći to je puno, to je malo, ali dobiti te glasove radeći cijelo vrijeme u zakonodavnoj vlasti je dosta teško i održati se na političkoj sceni jer vi ste ipak samo političar. Koliko god se zalagali za pravična rješenja u mirovinskom, socijalnom, radno pravnom sustavu vi ste samo političar. Ali na smjeni ovih mandata možda je vrijedno zapitati se da li mi svi zajedno i ja osobno griješimo u retorici koju ovdje promoviram. Točno je, bio sam agresivan prema institucijama, bio sam agresivan prema izvršnoj vlasti, napado u uvjerenju da se zalažem za pravična rješenja i ona doista jesu pravična rješenja i svih 2398 mojih preferencijalnih glasova dokazuju da su to pravična rješenja jer ti glasovi i te osobe i ti naši građani nisu posustali unatoč svim osobnim pljuvanjima i opstrukciji od strane i političkih protivnika i udruga i svih onih koji su se možda osjećali ugroženo. Prema tome, dobro je razmisliti svaki puta kako naprijed. Primjera radi, kako obraniti tvrdnju EU da hrvatski građani imaju svega 32,5 godine staža, kako obraniti? Ne može se obraniti jer to nije istina. Nije istina iz jednog razloga što u statističkim podacima postoji 230.000 nevaljalih, krivih podataka, postoji 230.000 krivih podataka. Ja nudim s ovog mjesta svakome koji želi, dakle koji radi u instituciji, koji je nadležan za institucije, tko želi ispraviti tu ružnu sliku koja nam povratno dolazi iz EU o hrvatskim građanima i njihovom radnom stažu, ja im nudim pomoć, nudim sudjelovati u projektu raščišćavanja loših statističkih podataka, nudim poljepšanje, ne umjetno nego stvarno, slike o radnom stažu hrvatskih građana jer oni su gotovo jednako ili vrlo, vrlo blizu kao svi Europljani dugo radili i nije im računat staž za vrijeme trajanja školovanja, dakle fakulteta i nije im računat staž za obnašanje redovnog vojnog roka, dakle puno toga što negdje drugdje je. Radi se o 160.000 mirovina iz inozemstva i radi se o 64.000 invalidskih mirovina koje su prevedene nakon 65. godine života u starosne mirovine. Ali poanta priče je drugačija. U vremenu ove korone u kojoj živimo i radimo, svi oni koji rade u privatnim firmama vrlo lako ostaju bez posla. Ja šaljem poruku svima onima koji rade u institucijama, suočeni sa ovakvom istinom koju javno govorim da čine dobro, da prije nego jedan papir izdaju vani bilo gdje, građanima, institucijama da pogledaju, iza tog papira stoje neke ljudske sudbine i stoji slika o nama, o hrvatskim građanima, o Hrvatskoj. Nije dobro pronositi odnosno bilo bi dobro pronositi dobru sliku i lijepu sliku, realnu i pravičnu sliku. Zato molim sve te ljude da idu dobrim prema svakom problemu, da dobro prouče problem, da daju dobru dijagnozu, da daju da predlože dobre zaključke iz kojih možemo mi ovdje donijeti dobra rješenja za hrvatske građane jer to su naši građani i o njima smo se prisegli voditi računa o njihovim pravima. Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Evo, u 13 sati mala vijećnica.
Gđo. Orešković, to vaš Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege. Na ovo moje izjašnjavanje u ime Kluba zastupnika HDZ-a potaknuo me gospodin Hrelja i gospodin Hajduković, a vezano za rad Nacionalnog stožera i postupanje Hrvatskog sabora i postupanje hrvatske Vlade. Želim reći kako smo mi u HDZ-u u vladajućoj većini i u Vladi RH na početku krize sa epidemijom koronavirusa razmišljali kako i na koji način kao država se efikasno i promptno suprotstaviti širenju te epidemije. I promišljali smo itekako o načinu funkcioniranju državne uprave, funkcioniranja Vlade, funkcioniranja Sabora i mi smo se opredijelili da ćemo kao vladajuća većina uz mogućnosti koje pruža čl. 16. hrvatskog Ustava u kojemu pišu da se pojedina prava i slobode mogu ograničiti zakonom kako bi se zaštitilo zdravlje građana RH, što je to u svakom slučaju temeljna potreba postupanja države u krizi oko epidemije koronavirusa jedino bilo ispravno. I tada smo promišljali o mogućoj aktivaciji čl. 17. hrvatskog Ustava gdje bismo tada kao HS i zastupnici HS-a sve odluke koje bi se donosile u HS-u za suzbijanje epidemije donosili dvotrećinskom većinom. Između izbora koji podrazumijeva gotovo proglašenje izvanrednog stanja koje je nuđeno čl. 17. i mogućnosti koje hrvatski Ustav pruža provedbom čl. 16. Ustava RH gdje se pojedina prava i slobode mogu ograničiti zbog zaštite zdravlja, mi smo se opredijelili za čl. 16. I temeljem čl. 16. su doneseni zakon kao što je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraze i Zakon o sustavu civilne zaštite, utvrđeni su načini, utvrđeni su rokovi, utvrđeni su postupci kako i na koji način državna uprava, ministarstva i druga slična tijela postupaju kako bi se spriječilo širenje zaraze u RH. I na taj način je nadležnom ministru zdravstva, Stožeru civilne zaštite, zatim HZJZ, županijskim Zavodima za javno zdravstvo su date određene nadležnosti prema kojima i do danas Stožer civilne zaštite postupa. A sve kako smo tom izmjenom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojega smo izmijenili omogućili da to radi Stožer civilne zaštite u suglasnosti sa ministrom zdravstva i HZJZ uz nadzor Vlade RH. I od tada pa do danas sve što Stožer civilne zaštite radi, a radi sukladno zakonu i sukladno Ustavu RH. Prema tome, prokazivanje i prozivanje Stožera nekakvim paraustavnim i paradržavnim tijelom je potpuno promašena teza koja ne stoji, s jedne strane. A s druge strane predlažem oporbenim zastupnicima da pored ove svoje verbalnih eskapada na račun Stožera civilne zaštite predlože HS kako i na koji način bi HS trebao donijeti odluku iz čl. 17. Ustava RH pa sve pojedine mjere koje donosi stožer ovdje u HS saborski zastupnici utvrđivali dvotrećinskom većino. Temeljem Poslovnika o radu HS jasne su, a i temeljem Ustava, jasne su ovlasti i prava svakog zastupnika, da ne kažem klubova zastupnika, pa sve ovo što smo maloprije čuli od gospodina Hajdukovića i gospodina Hrelje, nek izvole u vidi prijedloga akta dostaviti ovdje na raspravu, mi ćemo to vrlo rado raspraviti ili bi bilo dobro da onda konkretno nam kažu što bi to HS trebao donositi kako bi spriječio širenje epidemije u Hrvatskoj. Ja mislim da Stožer civilne zaštite u Hrvatskoj itekako dobro provodi te mjere i rezultati koji se bilježe u Hrvatskoj kada je u pitanju širenje koronavirusa iznimno, iznimno dobro. I isto tako me interesira, što je to u ovom trenutku u Hrvatskoj doneseno od strane Stožera civilne zaštite što u bitnome zadire u prava građana RH, osim higijene, obaveznog nošenja maski i socijalne ili fizičke distance? Ja ne vidim koje su to mjere koje u bitnom ograničava prava hrvatskih građana, pa bih volio da malo to konkretiziraju u vidu određenog prijedloga zakona kojega ćemo rado raspraviti u HS-u. Hvala.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Kolegice i kolege. Danas ćemo većinu dana raspravljati o Zagrebu i okolici, o stanovanju, o stanovanju koje je narušeno prirodnim nepogodama. No, ja bih u ovom kratkom obraćanju želio također pričati o stanovanju, ali onome koje je pogođeno ljudskom rukom. Naime, ako odemo malo dalje od Zagreba prema istoku idući prema Osijeku doći ćemo do grada Orahovice. Sigurno ste za njega čuli, orahovečki kraj je vrlo specifičan, pitoreskan, krasi ga veliko jezero, jedan od najvećih glazbenih festivala u RH Ferragosto Jam, Ružica grad, najbolje sačuvana srednjovjekovna utvrda u Slavoniji, dobra vina, dakle vinogorje, sigurno ste za njega čuli ako ne i kušali njihovo vino. No, u tom kraju nije sve tako idilično kako bi se dalo iščitati iz ovih mojih prvih riječi. Naime, orahovački kraj poznat je i po još jednom zanimljivosti. Naime, u njegovoj blizini smješten je Požarevac, selo kojemu su sami stanovnici nadjenuli ovakav nadimak, zapravo se radi o selu drugog imena Duzluk. Zašto je to mjesto od nekih 200-tinjak stanovnika toliko bitno i zašto danas želim skrenuti pažnju upravo na mještane toga sela? Zato što žive u strahu. Kolegice i kolege, u 21. stoljeću u doba mira mještani Duzluka žive u strahu. A žive u strahu da će im netko zapaliti njihovu imovinu. Naime, u nešto više od godinu dana više od 10 objekata u Duzluku je gorjelo i to je sasvim sigurno bez ikakve sumnje utvrđeno da su požari podmetnuti. Samo je jedan slučaj pripisan nesretnom slučaju odnosno radnik je bacio par opušaka prema provaliji, dakle niz padinu i vjerojatno se nešto zapalilo, no šta je sa ostalim slučajevima? Dakle, policija je utvrdila da se radi o podmetnutim požarima. U jednom od njih skoro je i tragično stradao vlasnik kuće koja je gorjela. Ne možemo reći ni da je ovo etnički motivirani, motivirani zločin jer su gorjele i srpske i hrvatske kuće. Međutim, policija i nakon godinu dana nije uspjela pronaći počinitelja, iako su policijske patrole česte, iako su postavljene kamere, kuće i dalje gore, prije nekoliko mjeseci bio je zadnji slučaj. Mještani strahuju za svoju imovinu, mještani strahuju biti u svojim kućama jer kao što sam maloprije rekao, jedan gospodin je nažalost skoro i stradao u svojoj vlastitoj kući. Prema pisanju nekih medija problem počinje u tome kada je najavljen projekt uređenja cijele sredine kao značajne turističke destinacije. Naime, orahovečki kraj, a posebno ovo spomenuto selo Duzluk živi od jezera, orahovečkog jezera koje je kupalište, ali koje također je i središte na kojem se održava ovaj glazbeni, glazbeni, glazbeni festival. Godinu dana građani liježu i dižu se sa strahom hoće li nešto od njihove imovine gorjeti. Mogao bih to dovesti u korelaciju sa ovime što se desilo u Zagrebu. I dok su u Zagrebu u nesigurnost njegove građane dovele prirodne nepogode potresi, poplave nažalost, ono što se dešava u Duzluku je puno gore zato što je prouzrokovano ljudskom rukom, zato što je prouzrokovano namjerno, a ono što je najviše, najviše pogađa to da policija nije u stanju osigurati miran san za 200 naših sugrađana i sugrađanki. Kolegice i kolege zbog toga vam moram skrenuti pažnju na ovo, moram apelirati na sve institucije da svoj posao odrade jer zaista mislim da je pomalo čudno u najmanju ruku da policija nit godinu dana nakon prvog slučaja ne može naći piromana koji podmeće požare ili piromane, dakle ne želim, ne mogu tvrditi da je to jedna osoba. Tim više što se po selu priča svašta, nagađanja su svakakva, ja ih neću iznositi ovdje, ali nagađanja počinju kada institucije ne rade svoj posao, kada nisu u stanju osigurati, kako sam rekao, miran san. I baš zbog toga i baš zbog slogana koje je koristila ova vladajuća većina to je „Sigurna Hrvatska“, apeliram i na vladu i na institucije, dakle i na policiju, da odrade svoj posao, da osiguraju imovinu i miran san našim sugrađanima u Duzluku ili Požarevcu kako ga oni od milja zovu jer tragično je da u vrijeme mira u 21. stoljeću netko mora strahovati da će njegova imovina biti namjerno zapaljena. Hvala vam lijepo.
Hvala lijepo. Poštovane kolegice i kolege. Uvaženi predsjedniče. Možemo zapravo konstatirati da je protekli tjedan bio iznimno uznemiravajući za hrvatsku javnost, između ostalog i najviše izazvalo je iznimno sućut hrvatske javnosti činjenica da je ekshumacija izvršena u jami „Jazovka“ i slijedom toga za 814 nevinih žrtava, slijedom toga, a prije svega poštivajući aktualne rezolucije Vijeća Europe jednu od posljednjih od rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe. Slijedeći prethodne deklaracije Vijeća Europe kojima se osuđuju i poziva na jasnu osudu svih zločina komunističkog i nacističkih režima i diktatura- Poštivajući i deklaraciju ovdje našeg Hrvatskog sabora donesenog 2006. godine, mi klub Hrvatskih suverenista očekujemo da upravo naš Sabor, naši uvaženi kolege i svi zajedno u skladu sa očekivanjem hrvatske javnosti ponovno pokrene i procedure i zaduži nadležna tijela izvršne vlasti u RH da se svi ti zločini totalitarizma i komunističkog nasilja posebno u jami „Jazovka“ istraže jer mi kao kriminalisti smo '98. godine podnosili kaznene prijave protiv osnovano sumnjivih monstruoznih ratnih zločinaca i zločina. Međutim, zbog neobjašnjivih razloga šutnje, ogluhe, ne djelovanja nadležnih službi, DORH-a ti zločinci osnovano sumnjivi zločinci koje napominjem policija prijavila su pomrli prirodnom smrću. Tako imamo danas isto takav slučaj u bjelovarskom području gdje nam je jedan živući osuđenik blizu stotinu godina se približava, imamo sve svjedoke, sve dokaze, međutim nadležna tijela kaznenog progona ne poduzimaju mjere valjda čekajući i dalje da on prirodno umre. Stoga dragi i poštovani, slijedeći sva ta visoka načela da ratni zločini odnosno zločini totalitarističkih sustava niti ne zastarijevaju moraju radi budućnosti i hrvatska, a i europske javnosti biti istraženi, osuđeni. Predlažem da se donese i adekvatna rezolucija koja poziva na poštivanje tih vrednota i duha već donesenih rezolucija EU, a s druge strane također sa velikom radošću, ponosom i čašću predlažem da slijedom čl. 160. Poslovnika da čovjeka koji je pola svog života posvetio otkrivanju, pronalaženju žrtava, nevinih žrtava jame „Jazovke“ gospodin Mladen Kuka koji je Karlovčanin speleolog više od 30 godina vodio ga njegov osobni eros da pronađe istinu, da otkrije duboko zakopane stravične zločine i kao takav gotovo obilježen je u svom životu u borbi za dobro, Duh Sveti ga je zasigurno vodio kada je on osobno otkrio tu jamu „Jazovku“ još '89. godine i kasnije o tome brinuo i ja ga predlažem da ovaj Sabor upravo njemu temeljem svojih ovlasti dodijeli jednu pohvalu, povelju, zahvalnicu u čast njegove životne borbe, a na tragu svih rezolucija Vijeća Europe. Također molim vas sve da zadužimo zaključkom odnosno određenim svojim aktima izvršnu vlast, Vladu RH nadležna ministarstva da hitno pred ovaj sabor donesu potpunu sliku stanja u veli tzv. proslave Dana ustanka u Srbu jer on duboko dijeli hrvatsko društvo, on razara povjerenje međunacionalno, mi ne smijemo slaviti pokolj, genocid, fašizam nad Hrvatima, hrvatskim narodom pod …/Upadica: Zahvaljujem./… krinkom antifašizma. Hvala vam lijepo.
Zastupnik Goran Ivanović.
Hvala vam.
Fali potpredsjednik iz reda oporbe, pretpostavljam.
Hvala kolega Bačić. Na vaše izlaganje imamo 5 replika. Prva je kolegica Mrak-Taritaš.
Dragi hrvatski narode, uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, uvaženi predsjedniče sabora, ovih 5 minuta odlučili smo iskoristiti na temi koja je goruća i temi kojom ćemo se danas baviti cijeli dan jer ni taj 1 dan neće biti dovoljan. Konačno imamo novi Prijedlog Zakona o obnovi Zagreba. Mišljenja smo da se ovaj problem trebao rješavati i ranije i da se mogao i rješavati bez ovog prijedloga zakona pozivanjem na neke postojeće zakone čime bi se pristupilo hitnom rješavanju problema i sanacija štete. No to nije učinjeno. Stoga ćemo odmah reći da mi ovaj zakon nećemo priječiti jer je stvoren dojam u javnosti da se jedino putem njega ovaj problem može riješiti. U tom smislu prva stvar na koju želim je upozoriti je da javnost nije upoznata s time što zapravo ovaj zakon donosi i koje će ona od toga imati koristi. Ovaj zakon odnosi se isključivo na konstrukcijsku obnovu. Javnost ne zna što je to konstrukcijska obnova niti zna koliko je to dio ukupne obnove, njima to treba biti jasno rečeno. U jednoj situaciji to može biti samo 20% ukupne obnove, a u drugoj situaciji to može iznositi i puno više. Zašto to naglašavam? Zato što ovaj program mjera koji tako optimistično zvuči 60, 20, 20 kao nekakva nogometna formacija, a svi vežemo lijepe uspomene uz naše nogometne uspjehe, zapravo ne donosi ništa. Naime, možemo doći do situacije kojoj se ovakvoj obnovi ne rješava problem socijalnih slučajeva je njima konstrukcijska obnova nije dovoljna, ali se također u situacijama gdje je ona presudna pogoduje povećanju nečije imovine. U tom smislu, mi se zalažemo za pristup koji je proaktivan. Proaktivan za nas ne znači populizam Bandićevskog tipa i prešetavanje po kvartovima u svrhu animiranja glasačke mašinerije razno, raznim obećanjima pred izbore. Populizam za nas ne znači ni imitacija Bandićevskog pristupa uslikavanjem s lavorima dok se pomaže građanima što je dužnost koju svatko od nas ima najnormalnija stvar koju svatko od nas čini u trenucima krize jer smatramo da se na nečijoj tragediji ne smije profitirati u svrhu samopromocije. Populizam za nas nije rješenje. U tom smislu proaktivan znači pristup koji je pravedan. Mi se ovdje kao sabor, kao tijelo s najvećom odgovornosti u državi moramo dogovoriti što je ta pravednost i jasno utvrditi socijalne kriterije putem kojih će se pristupiti obnovi Zagreba. Inače ćemo imati opravdano veliki problem. U tom smislu treba naglasiti jednu važnu stvar. Vidjeli smo da se mnogo naših građana budi, buni protiv socijalnih kriterija. Vidjeli smo nezadovoljstvo time što ćemo pomagati jedni drugima. Ti kriteriji stoga trebaju biti jasno utvrđeni da na njima netko ne bi profitirao, ali također trebamo znati da Hrvatsku treba promišljati integralno. Da je Hrvatska jaka koliko je njezin najslabiji dio jak. Ovoga puta to može biti čak i glavni grad. Hrvatsku treba decentralizirati. To je proces koji nikada nije do kraja izvršen, često ni započet, ali trebamo i Hrvatsku u kojoj će Istra ne emancipirati se od Hrvatske nego će iskorištavati potencijale Slavonije u svojoj turističkoj sezoni da bismo zajedno kao država rasli. Pristup također treba biti realan, premda smo oporba i ovdje možemo profitirati na razno, raznim obećanjima jer ih trenutno ne možemo izvršiti mi se zalažemo za pristup koji će otvoreno priznati da novaca nema. 60, 20, 20 zvuči lijepo, ali niti će se taj novac skupiti u džepovima građana, niti u pričuvama, niti država te novce ima. Ona ovdje nije definirala način financiranja, a taj će način biti najveći problem i prepreka kada bude tražila financiranje iz fondova iz inozemstva. Upravo zato što nam treba realan pristup, moramo ovoga puta biti hrabri, što znači da se moramo uhvatiti u koštac s našom najvećom preprekom, a to je u ovom slučaju imovinsko-pravna problematika koju ovaj zakon preskače. Pri tom se također ulazeći u imovinski status i u pravo vlasništva građana nudeći hipoteku u slučaju da oni neće plaćati pričuve. A taj pristup u konačnici za nas mora biti hrabar ali vizionarski, dakle ohrabrivat ćemo one pristupe i tražiti javnu raspravu koji nude aktiviranje postojećih uspavanih gradskih …/Upadica: Zahvaljujem./… resursa da bi se ovaj problem riješio od aktiviranja potkrovlja do možda čak i izgradnje dodatnih katova. Hvala.
Zahvaljujem poštovane kolegice i kolege. Stjecajem okolnosti desetljećima živim u, ovdje u Zagrebu, u donjem gradu ili u centru grada. I ono što se dogodilo ovog vikenda ljudima koji žive u suterenskim stanovima stvarno je potpuno nevjerojatno nakon svega što ih je zadesilo ove nevjerojatne godine. Međutim, dakako ta priča o tome da su ljudi sami pretvarali podrume u suterenske stanove svako ko ovdje živi zna da to nije istina nego dapače veliki dio tih stanova je tako i pravljen i ono što mogu posvjedočiti to je sa kolikom brigom ti ljudi se inače i prije korone i u onom nekadašnjem normalnom koliko se ti ljudi muče i bore kako bi tu vlagu koja je sadržana naravno u takvim stanovima kako bi se protiv toga borili sa kolikom brigom koliko mogu naravno vrlo često su to ljudi koji nemaju dovoljno novaca. Ovaj potres je u Donjem gradu doveo do toga da ljudi koji su u nekadašnjim veš kuhinjama gore na tavanima imali svoje male stančiće i nakon što je to sve razoreno, kada su popadali i zidovi, kada su popadali dimnjaci, solidarnost građana je omogućila, ja to mogu posvjedočiti jer poznajem ljude, je omogućila ljudima da odu u podrume odnosno u suterenske stanove i u onako male stanove da se stisnu. Postoji solidarnost i zato je potpuno nevjerojatna priča koja krene po medijima ovih dana o tome da se ljudi brinu zašto bi se sada trebalo solidarizirati, zašto 60% ili još ne znam 20% iz poreza izdvajati za te bogataše u Donjem gradu u Zagrebu. Na popisu stanovništva 2001. Vijeće gradske četvrti Donji grad imalo je oko 45.000 stanovnika. 2011. taj broj je pao na 37.000, vijećnika sam u gradskoj četvrti Donji grad i vrlo konkretno i jako dobro znam o čemu govorim. Airbnb kada se pojavio bio je nešto najsimpatičnije moguće, urbano, to su mladi ljudi iznajmljivali kauče ili svoje sobice su iznajmljivali prijateljima tako se je nama činilo, dolazilo su iz cijelog svijeta neki mladi ljudi okolo u susjedstvu i stvarno je bilo živo i bilo je lijepo. Ovo što nam govore sada ljudi o ne znam kakvim bogatašima i koji vide u tim stanovima i u ovom užasnom potresu u ovoj jezivom stvari sa korona krizom, vide samo i isključivo poslovnu priliku pa i od ove poplave stravične vide opet samo isključivo poslovnu priliku. To su oni ljudi koji, je tu su nas korporacije naučile da se ne smije govoriti o problemu, jer problem nije problem, problem je izazov. E ako u saboru ne govorimo u problemu, e onda smo stvarno u problemu i to onda više nije izazov. I ono što imam potrebu reći i sa time ću svakako završiti ovaj govor, jer činjenica je da vi danas više ne možete priuštivo stanovati u Donjem gradu, vi to jednostavno ne možete. Vi ne možete platiti niti kao studen, niti kao mladi gdje je tu demokratska logika, vi ne možete kao mladi par priuštivo stanovati, vi morate stanovati daleko, daleko na rubu grada. Ovime završavam, stanovi …/Upadica: Hvala vam./… su za nas domovi, a ne tuđi profit.
Zahvaljujem predsjednici odbora poštovanoj Nadi Murganić. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu budući da nema zainteresiranih, pa dajem na glasovanje Prijedlog Odluke o izboru predsjednika, potpredsjednika i članova Odbora za obranu Hrvatskog sabora. Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv? Zahvaljujem. Utvrđujem da smo jednoglasno sa 103 glasa za donijeli odluku kako je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove, pa bih onda molio tijekom dana današnjeg ili sutrašnjeg da odbor održi svoju sjednicu da možemo pristupiti u popodnevnim satima sutra raspravi o točki gdje je ovaj odbor nadležan.
Dobro. Kolega Grmoja, izvolite.
Ministre, ministre, vrijeme je isteklo, pa ćete nastaviti u drugim prilikama, imate naravno između rasprava mogućnost po 5 minuta.
Sljedeći klub zastupnika. Poštovana zastupnice Krišto vi ste dignuli povredu Poslovnika? /Upadica: Da./ … ja bih vas prvo molio da stavite masku pa da onda govorite.
Zastupnici i zastupnice. Htjela bih dati kratki osvrt na sve teme o kojima smo govorili u protekla 2 dana. Bilo da se radi zakonu o potresu ili višegodišnjem financijskom okviru. Sve te teme imaju nekoliko zajedničkih poveznica, a ujedno daju i odgovor na pitanje zašto smo kao država i društvo siromašni. E pa zato što loše upravljamo, zbog toga što nemamo nikakvu učinkovitu kontrolu vlasti. Danas želim reći kako ja predlažem da to pokušamo promijeniti. Naime, kada smo govorili o zakonu o potresu, uvidjeli smo da smo zakonodavna rješenja osmislili, a da prije toga nismo utvrdili činjenično stanje. Nismo definirali čak niti jasan cilj kojeg tim zakonom želimo postići. Primjerice, nismo utvrdili koliko je oštećenih stanova u centru grada u vlasništvu RH, koliko u vlasništvu samog grada i nismo razmislili što će se dogoditi kada otvorimo Pandorinu kutiju transparentnosti. Time želim reći da u jednom trenu moramo odgovoriti na pitanje možemo li sa imovinom države i grada upravljati i koristiti ih na neki korisniji način. Dakle, bilo da se radi o ovom zakonu ili o regionalnom razvoju, o poljoprivrednoj politici, o energetici, o zaštiti socijalno ugroženih skupina, sve te politike podrazumijevaju distribuciju velikih financijskih sredstava. A ja tvrdim da je preduvjet svih politika uvođenje reda i pravila u državi od vrha do dna. Danas sam spomenula samo nekoliko ustavnih odredbi koje se ignoriraju u praksi. Međutim, na razini svih zakona puno je toga što se jedno s drugim ili kosi, jedno drugom proturječi ili jedno nema nikakve veze sa ciljem koji se normativno ili deklaratorno želi postići. Ukazujem da nam je potrebna hitna implementacija jakih politika antikorupcijskih politika i mjera. Inače, od svih silnih financijskih omotnica, pa tako i kredita koji ćemo navodno jeftino na međunarodnom financijskom tržištu ostvariti, neće biti ništa. Doći će do daljnjeg zaduživanja i do daljnjeg osiromašivanja naših građana i stavljanje velike omče na teret gospodarstva. Postojećoj strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje 2015.-2020. uskoro ističe rok trajanja. Nikakva nova strategija nije niti u pripremi. Imam pripremljen dokument kojeg sam još krajem prošle godine uputila Hrvatskome saboru, ima 5 poglavlja. 2 su ključna o kojima bih ovog trena htjela nešto malo više reći. Jedna se tiče transparentnosti. Transparentnost ne podrazumijeva samo objavu svih uplata i isplata iz državnog proračuna na svim razinama državne vlasti. Kako u ministarstvima, tako u agencijama, dakle u svim tijelima koji se na bilo koji način financiraju javnim proračunom. Transparentnost bi po meni značila ustrojavanja čitavog niza registara o kojima do sada nitko nije govorio niti smo o njima poveli računa, a postoje primjeri dobre prakse u drugim državama, primjerice, u već susjednom Sloveniji. Puna transparentnost značila bi ustrojavanje jednog registra u kojem bi bili vidljivi svi poslovni odnosi sa državom i sa svim drugim pojedinačnim tijelima javne vlasti. U tim ugovorima vidjelo bi se tko je naručitelj, tko je izvršitelj. Što je predmet ugovora, koja je cijena, koji su uvjeti isporuke, kako se kontrolira način izvršavanja, kako se ugovor može raskinuti i na, u konačnici, koliko je ugovor plaćen. Kada govorimo o Zakonu o obnovi grada Zagreba, jedan takav registar bio bi od itekako velike koristi. U tom registru bili bi vidljivi i svi ugovori o zakupu ili o najmu nekretnina u vlasništvu države ili jedinice lokalne i regionalne samouprave pa bi se dobro moglo kontrolirati ono što nam je sada velika nepoznanica, a to je primjerice, tko će u konačnici biti stvarni dobitnici ili gubitnici obnove koja će se u gradu Zagrebu provoditi. Naravno, kontrole, odnosno transparentnost bez kontrole zapravo ne znači ništa. Time želim ukazati na činjenicu da nam je potrebno dodatno ojačati i osnažiti tijelo koje će sankcionirati one koji transparentnost prikazuju ali ne doživljavaju je kao nešto što opasno može štetiti njihovom reputacijskom riziku kao one koji su, eto, nešto preusmjerili u svoje privatne džepove ili u neke svoje interesne krugove. Time želim reći da ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa moramo proširiti, ojačati, dati im jake alate i jake sankcije kako bismo stvarno mogli reći da se borbom protiv korupcije ova država uistinu misli baviti. Rješavanje problema u pravosuđu ne može čekati jesen. Predlažem da se što prije oforme oni klubovi, ona radna tijela HS-a koja će pokrenuti ovo pitanje i predložiti neka konkretna rješenja. Hvala.
Zahvaljujem. Pa prelazimo na replike, predsjednik vlade ima ih 27, a ministar ima 3. Prvi je na redu kolega Zekanović, izvolite.
Dobro. Sukladno Poslovniku ja vam stanku moram odobriti, pa dajem stanku u trajanju od 10 minuta i nakon toga nastavljamo s glasovanjem. STANKA U 11:51 SATI
Hvala lijepo, nije baš u temi, ali evo ga, ministar će odgovoriti, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici obraćam vam se u namjeri da vas obavijestim da se u ministarstvima u RH prilikom izrade prijedloga zakona konstituira, kontinuirano izbjegava provoditi propisana procedura primjene procjene učinaka propisa, a time i provedbu postupaka koji dovode do stvaranja kvalitetnijeg, ekonomičnijeg i transparentnijeg zakonodavstva. Tijekom proteklih nekoliko godina utvrđuje se, utvrđujemo da je veći dio zakona koji je izglasavan u saboru, izglasavan po tzv. hitno postupku, a u prilog čemu ide i sama statistika. Dakle, tijekom 2017., 2018. i 2019. godine ukupno je doneseno 156 zakona po hitnom postupku, dok je ukupno 242 zakona doneseno u redovnom postupku. Uz navedeno napominjem da i zakoni koji su doneseni u redovnom postupku ili nemaju nikakvu procjenu učinaka, pa niti prethodnu, ili je u prethodnoj procjeni utvrđeno, dakle prema volji i želi predlagatelja zakona, da zakon neće imati učinaka niti na proračun niti na gospodarstvo pa se ne pristupa daljnjem pristupu izrade tzv. MSP testa i izradi iskaza o procjeni učinaka, a čime se bitno narušava uloga upravo čl. 174. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Nadalje, čl. 204. Poslovnika HS-a propisuje iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Nadalje, isti članak govori i da, kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podršku još 15 zastupnika. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju 15 ili više članova. Osobno smatram da većina zakona tijekom prijedloga da idu po hitnom postupku, nije imala ispunjen preduvjet. Dakle, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi, a sama činjenica da je prijedlog zakona imao pisanu podršku još 15 zastupnika. Smatram da sažimanje 2 čitanja zakona u jedno nikako ne može naći temelj i opravdanje u tome da se predlagatelju žuri. Naime, stava sam da su 2 čitanja zakona potrebna kako bi zastupnici HS-a kao predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH u potpunosti bili upoznati sa zakonom i kako bi bili u mogućnosti kroz usmenu raspravu iznijeti sve svoje stavove, pa i bojazni vezano uz odredbe samih zakona koji su u prijedlogu. Također, napominjem da se ovim postupkom kontinuirano pridonosi minorizaciji samog zastupnika i smanjuje njegova Ustavom određena uloga, a što u konačnici umanjuje dijalog pa i samu demokratičnost u HS-u. Hvala vam lijepa.
Darko Horvat
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, u želji i namjeri da kroz ovu saborsku raspravu dobimo konstruktivne prijedloge i zajedno dočekamo dobar, korektan, pravičan i provediv zakon. Hvala lijepo.
Zahvaljujem.
Zdravko Marić
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa tema koja je izuzetno važna i mislim da smo se s njom, ja bih rekao, uhvatili u koštac od samog početka upravljanja krizom. Vi znate da je u tom trenutku praktički sa strane svih banaka došao i javni proglas da će odobravati moratorije za početak najmanje na 3 mjeseca, a ovisno naravno i o razvoju situacije i produljavati dalje. Ono što mogu reći, one banke koje su na neki način pod upravljanjem odnosno na koji način može i RH odnosno vlada utjecati, tu je prije svega HBOR, ja mogu reći da je HBOR svim svojim klijentima produžio taj moratorij na 6 mjeseci, oni koji su teže pogođeni na 9, a što se tiče turističkog sektora na 15 mjeseci. Ono što je važno uz odobravanje moratorija i iskoristit ću i ovu priliku i vašu repliku koja je vrlo dobra, da i ovim putem ponovno izvršimo jedan konstruktivni pozitivni pritisak na banke, ne samo po pitanju moratorija, ono što je ključno u tjednima …/Upadica: Hvala/…koja slijede su nova obrtna sredstva, dakle novi krediti. Hvala.
Poštovani predsjedniče vlade, pitanje je jako jednostavno, o tome niste govorili u vašem izvješću, a možete kasnije čak i kao predlagatelj, kao izvjestitelj i uzeti vrijeme za govornicom ako vam bude malo vremena, smatram da će biti malo vremena. Svima je jasno odakle dolazi ovaj novac od zajmova i slažem se s vama da je to najpovoljniji zajam na zemaljskoj kugli. Međutim, kad govorimo o ovome dijelu koji se daje bespovratno, odakle taj novac dolazi i na koji način EU misli namaknut taj novac? Jel to kroz neki pan europski porez, je li to kroz neki drugi model? To je ono što zanima mene, što zanima hrvatsku javnost i hoće li hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo slučajno imati neko novo davanje da bi se taj novac namaknuo? Evo, jednostavno pitanje.
Prisežem.
Hvala. Hvala vam lijepa. STANKA U 12,40 SATI
Hvala lijepa. Sljedeći je Klub zastupnika bit će onaj HDZ-a, a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Davor Ivo Stier. Izvolite.
Sljedeća, iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, uvažena zastupnica Ružica Vukovac.
Sljedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika SDP-a uvaženi zastupnik Domagoj Hajduković.
Sljedeće iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista uvaženi zastupnik Marko Milanović Litre.
Sljedeći klub zastupnika je onaj HSLS-a i Reformista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Darko Klasić. Izvolite.
…/Upadica Tomašević: Da./…
Hvala vam.
Sada je na redu izbor, imenovanja i razrješenja, molim predsjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nadu Murganić da podnese izvješće. Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče, tražim stanku u ime Kluba MOST-a, razlozi su isti. S obzirom da je ovaj program vlade lista lijepih želja, prepisivačina iz predizbornih programa HDZ-a gdje je ovršenima i blokiranima posvećeno, ja bih rekao, tri, tri rečenice, gdje je ključnim problemima i strukturnim reformama u RH posvećeno jako malo prostora i gdje nisu dani nikakvi jasni rokovi kada će se i u kojem vremenskom okviru to provesti i sada se nama to kao oporbi šalje na mailove pola sata prije ove sjednice da se uopće ne možemo niti upoznati s tim programom, da se ne možemo pripremiti za raspravu, mi smo svakako spremni, ali tražimo određeno vrijeme da vidimo koji su, koje su manjkavosti tog programa iako smo i u ovo malo vremena uočili puno nedostataka, želimo dakle da se konzultiramo unutar kluba i tražimo stanku od sat vremena.
Sljedeći klub zastupnika je onaj Zeleno lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić. Izvolite.
Hvala na preporuci. Povreda Poslovnika, u Hrvatskoj i u HS službeni jezik je hrvatski. Nije tačno, nego točno, nije 4. august, nego 4. kolovoza. Trčala sam uz stepenice pa sam malo zadihana. Hvala lijepa.
Sada je na redu gospođa Anka Mrak Taritaš koja će iznositi stajalište Kluba zastupnika IP-a, Pametnog i GLAS-a. Izvolite.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12:02 SATI Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti sa glasovanjem. Na redu je sada Prijedlog da se za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabere zastupnik Miroslav Škoro. Molim glasujmo. Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv? Utvrđujem da je glasovalo 113 zastupnika, 110 je bilo za i 2 suzdržana i 1 protiv, pa je zastupnik Miroslav Škoro izabran za potpredsjednika Hrvatskog sabora. Čestitam. /Pljesak/
Pa ono kako neko odglasa prisegu, izađe van, pa dođe neko drugi, vrlo jednostavno.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi kolega Bačić. Naravno da HDZ na temelju svojih izbornih rezultata i temelju programa može predlagati i smanjenje i ministarstava odnosno ureda. Kad se slaže, kad se smanjuje, onda imate ugrubo 3 modela. Jedan model je po ljudima, to smo vidjeli zadnji puta kad se osnivalo Ministarstvo imovine, drugi model je prema poruci koju hoćete poslati prema van, kakva smo država, s čime se bavimo i treća model je kakvu hoćete poslati prema unutra, što nam je važno. I stoga me začuđuje da ste se, kad je riječ o mladima i demografiji, krenuli i odlučili napraviti središnji državni ured. To je ono kad ne znamo što ćemo s mladima, kad nam je demografija puna usta i ne znamo što raditi, e onda po tom modelu, hajdemo sad središnji ured pa nek se oni krenu baviti i nek se bavi neko vrijeme. Ovdje se napravili kozmetički zahvat, ali stvarno, niste napravili. Krenuli ste spajati stvari koje su nespojive i to će vam se samima obiti o glavu, to ćemo .../Upadica: Hvala vam./... ubrzo vidjeti koji će biti rezultat. Hvala.
Mario Banožić
Do sada je u taj projekt uloženo više od 24 milijuna kuna, napravljen je prvi prototip i prvi brod se u ovom trenutku gradi, tako da nastavlja se projekat. Mi smo u razgovorima evo i sa Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova ne samo na brodovima nego i u cijeloj industriji, da vidimo na koji se način može iskoristiti prije svega po pitanju istraživanje razvoja kako u ovom slučaju brodogradnje, tako i u ostalim industrijskim granama, gdje se vojna industrija može uključiti, kako u istraživanju i razvoju, tako i sutra .../Govornik se ne razumije./... gledamo u korištenju proizvoda.
Sljedeće iznošenje stajališta je u ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a uvaženi zastupnik Silvano Hrelja.
Kolega Bartulica, ne možete sada replicirati, mogli ste replicirat na izlaganje koje je bilo uvodno. Sada je na redu kolega Zekanović, izvolite.
…/Govornik naknadno uključio mikrofon/… Hrvatskoga sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Dakle, kako dolazim iz Slavonije i dijete sam iz obitelji stočara koji se preko pedesetak godina bave proizvodnjom mlijeka i tovom junadi, smatram svojom dužnošću i obvezom govoriti u ovom visokom domu upravo o problemima koji pate, ne samo stočarski sektor nego kompletno poljoprivrednu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Danas smo slušali jako lijepe, reći ću hvalospjeve o tome kako smo dobili silne novce iz Europske unije i kako nas čeka svijetla budućnost, no da li je to doista i tako? Ja bih krenula od evo vremena koje je iza nas, prije dva tjedna završila je žetva, dakle, požnjeli smo najvažniju našu kulturu u kojoj smo jedino samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji, a to je žetva pšenice, i tako naši političari koji su inače dosta glasni i vole se hvaliti, krenuli su prvo sa procjenama od oko milijun tona pšenice za koju se očekuje da će biti toliki urod odnosno prinos. Da, naši poljoprivrednici jesu bili dobri i ove godine, i uspjeli su proizvesti velike količine koje su se zapravo kretale od 5,5 tona pa sve do 9 tona prinosa po hektru, međutim kreću onda muke po njih, i to na više načina. Prvenstveno ja smatram da ih je država opet iznevjerila jer je dopustila da otkupljivači rade obračune onako kako se kome prohtije. Dakle, dogodilo se to da najveći dio upravo tih požnjevenih i predanih pšenica je opet u kategoriji stočne hrane, tu je ogromna razlika u cijeni, a nije se naše niti Ministarstvo, niti itko od pripadajućih Agencija potrudilo pa napravilo nad kontrolu ili super kontrolu, subkontrolu, kako god nazovimo, da vidimo da li su ti obračuni kvalitete doista takvi kakvima se prikazuju, jer veliki dio naših poljoprivrednika će dobiti daleko ispod jedne kune po kilogramu proizvedene pšenice. Osim toga ja bi spomenula ovdje primjer Republike Srbije, koja mi inače nije primjer, ali evo u ovom slučaju će biti, koja je napravila takav potez hvale vrijedan da je otkupila sve što su proizveli njihovi poljoprivrednici za svoje potrebe, odnosno za robne zalihe. Hrvatska to ne čini i Srbija je isto tako, dakle ponudila za otkup kunu i 30, takva cijena bi spasila svakog našeg poljoprivrednika. Isto tako, Republika Srbija ima i osnovanu registriranu burzu poljoprivrednih proizvoda, RH to nema. Kada govorimo o stoci, dakle o stočarskoj proizvodnji, RH također, ima, odnosno naši stočari imaju veliki broj stoke utovljene, junadi, janjadi, nemaju kuda s njima. I tu bi nam itekako pomogla jedna burza ili otkup u robne zalihe RH. Govorimo o nedostatnosti u proizvodnji hrane, a dozvoljavamo da nam se stoka kolje na crno i ne poduzimamo ništa po tom pitanju. Isto tako, u RH se zapravo uopće ne zna tko određuje cijenu poljoprivrednih proizvoda niti na koji način. Često se pozivamo na budimpeštansku burzu, međutim, velika je razlika između okolnosti u kojima naši poljoprivrednici proizvode i poljoprivrednici u ostalim zemljama EU. Ukratko, moram spomenuti razloge propasti mljekarskog sektora u RH pa moram spomenuti da razlozi u kojima se govori da Meggle odlazi iz Hrvatske, jesu djelomično oni koji se u medijima spominju točnim, međutim, veliki problem ja i u nesigurnosti, dostupnosti sirovine jer što je Hrvatska napravila u zadnjih 10 godina? Mi smo od 62 tisuće gospodarstava koje su 2012. proizvodile mlijeko, pali na manje od 4 tisuće. Pa i u Meggleu to vide, vide da svake godine gubimo 5% od ukupnog stočnog fonda odnosno od krava koje su u proizvodnji mlijeka. Pitanje je kada će i oni ostati bez sirovine. S druge strane, tome, takvoj situaciji doprinijelo je niz nezgodnih stvari koje su naši stočari odnosno proizvođači mlijeka morali preživjeti pa ću sada ovdje samo ukratko spomenuti aferu aflatoksina koju stočari nisu zaboravili, koji su teško ju preživjeli, pa cijepljenje od bolesti kvrgave kože kojom su nanešene ogromne štete našem stočnom fondu, a nisu namirene, pa ću spomenuti i oduzimanje poljoprivrednog zemljišta upravo stočarima. Dakle, unazad nekoliko godina, a ja bih se usudila reći 20-tak godina, stočari konstantno imaju problem s oduzimanjem poljoprivrednih zemljišta, koji jednostavno taj svoj problem nadomiruju uzimanjem u posjed tuđih privatnih površina koje su skupe .../Upadica: Vrijeme./... nedostupne i teško obradive. Hvala vam najljepša.
Hvala vam potpredsjedniče Sabora. Prije svega želim ovom prilikom čestitati svim kandidatima tj. na vašim mandatima, a nadam se da ćemo svi zajedno raditi za boljitak naše jedine domovine. Danas ću govoriti o slobodama koje svi uživamo, a često puta uzimamo zdravo za gotovo. U obrambenom Domovinskom ratu mnogi su svoje živote položili za našu domovinu od slavonske ravnice, zelene Like do kršne Dalmacije i Hercegovine. Te hrabre ratnice i ratnici poginuli su za ideale i slobode u kojima svi danas uživamo bilo one političke, ekonomske ili osobne. Mi smo tim hrabrim ljudima odgovorni. Odgovorni smo čuvati toliko teško stečena prava i slobode o kojima su naši preci samo mogli sanjati. Tijekom svake krize bilo ona svjetska, nacionalna ili lokalna pod izlikom sigurnosti oduzimaju se komadići te naše slobode. Najnoviji primjer takvih politika koje su sve prisutnije u svijetu a nedavno imamo priliku slične politike vidjeti i u Hrvatskoj, naime ministar Beroš je prije nekoliko dana najavio aplikaciju Stop Covid-19 koju je izradi državna agencija APIS, a koja će se moći dobrovoljno instalirati na naše privatne mobitele. No već sljedeći dan najavio je obaveznu instalaciju aplikacije ukoliko se stanje oko korona virusa pogorša, a pretpostavka ove Vlade i tzv. stožera da će se upravo taj scenarij dogoditi na jesen. Drugim riječima država želi pristup našim mobitelima, informacijama i podacima. Oni će naravno opravdati taj svoj potez pod izlikom sigurnosti i naše osobne zaštite. Naravno kao i mnogo puta do sada vladajući su se još jednom ugledali na njihovu majčicu Europu. Zemlje Europe počele su izrađivati aplikacije za praćenje Covid-a po uzoru na azijske zemlje poput Kine koja je jedna od prvih uzela tzv. praćenje kontakta sa zaraženim osobama. Kineska vlast upravo tu aplikaciju koristi kao sredstvo za praćenje svojih građana, ograničavanje slobodnog kretanja, davanje osobnih podataka trećim strankama naravno sve s argumentom zaštite njih samih kao građana. Danas te iste kineske vlasti najavljuju da će takve aplikacije biti obavezne i nakon prestanka korona krize jer jednom kada država uspostavi takav sustav kontroliranja svojih građana, vlasti nemaju razloga toliku moć tek tako prepustiti. Nije mi cilj ovdje uspoređivati demokratski izabran Hrvatski sabor i vlast totalitarnom Kinom i njezinim politikama, ali moramo biti svjesni da se ovakvim potezima uvelike omogućava strukturama vlasti manipuliranje privatnim podacima građana. No vratimo se samim aplikacijama i njihovoj efikasnosti ili neefikasnosti. Južna Koreja, Singapur, Australija, Francuska, Izrael, Njemačka, puno zemalja već nekoliko mjeseci koristi slične aplikacije koje su skinute milijune puta od strane njihovih građana i koje su se u svom korištenju tih nekoliko mjeseci pokazale kao apsolutno beskorisne. Australija zemlja od 25 milijuna ljudi u prvih mjesec i pol dana imala je 6,2 milijuna skidanja te aplikacije koja je bila službena od strane njihove vlasti a imala je svega 11 dojava u tih mjesec i pol dana. Nisu se puno bolje pokazale niti ostale inačice kod drugih zemalja, stoga se moramo zapitati zašto naša vlast troši novac poreznih obveznika na projekte koji su se pokazali da nisu efikasni u svojoj osnovnoj funkciji. Za očekivati je od vladajući da nastave sa ovakvim besplatnim projektima koji u vjetar bacaju novac poreznih obveznika, pa i ovim putem preporučam da možda osnuju još nekoliko agencija npr. kao agenciju za bluetooth povezivanje ili agenciju za instalaciju Android ili Aplle aplikacija. Jer ako nam je suditi po dosadašnjim politikama vlasti agencija nikada dovoljno. Hvala.
Tražite sada stanku da bi se konzultirali…?
Idemo sada na slobodni govor. Prvi je uvaženi zastupnik Miro Bulj koji će iznijeti stajalište Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista.