A sada poštovane zastupnice i zastupnici na temelju čl. 247. Poslovnika HS želim vas izvijestiti da je Odbor za financije i državni proračun predložio HS provođenje objedinjene rasprave o prve dvije točke dnevnog reda koje su predviđene za danas, a to su:

-Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na

dodanu vrijednost, hitni postupak, prvo i drugo

čitanje, P.Z. br. 461 i

-Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o

doprinosima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje,

P.Z. br. 462.

Obje točke hitni postupak. Jesmo li suglasni, ima li netko protiv? Ako nije utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim točkama.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika HS-a.

Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovi zakonski prijedlozi rasprave po hitnom postupku.

Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.

Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.

Prije nego što dam riječ poštovanom ministru financija Marku Primorcu kojeg pozdravljam i njegovog suradnika, imamo zahtjeve za stankom, prvi na redu kolega Troskot, izvolite.

Sad nastavljamo kako smo i najavili sa dvije točke za koje smo odlučili objedinjenu raspravu to su točke:

- Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu

i

- Izvješće o radu probacijske službe za 2021. godinu

Podnositelj je Vlada RH na temelju Članka 9. Zakona o izvršavanju kazne zatvora i Članku 4. Zakona o probaciji.

Raspravu su proveli Odbor za pravosuđe, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?

Poštovani državni tajnik Juro Martinović, izvolite.

Idemo sada dalje kao što smo odlučili ranije na sjednici dvije sljedeće točke provest ćemo kroz objedinjenu raspravu. To su točke

- Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020.

podnositelj: predsjednik Vrhovnog suda

i

- Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu

podnositelj: predsjednik Vrhovnog suda

Pozivam predsjednika Vrhovnog suda da nam se pridruži i isto tako državnog tajnika.

Podnositelj ovih izvješća je predsjednik Vrhovnog suda temeljem članka 45. Zakona o sudovima.

Raspravu je proveo Odbor za pravosuđe i Vlada je dostavila svoje mišljenje.

Predstavnik Vlade može isto tako nakon izlaganja predsjednika Vrhovnog suda imati svoje izlaganje u trajanju od 10 minuta.

No, prije nego što dam riječ predsjedniku Vrhovnog suda imamo nekoliko zahtjeva za stankom.

Prvi je na redu kolega Grbin, izvolite.

Evo nastavljamo dalje, slijedeća točka je:

- Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, prvo čitanje, P.Z. br. 437.

Predlagatelj je zastupnica Anka Mrak-Taritaš na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.

Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.

Vlada je dostavila mišljenje, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.

Želi li predlagateljica dati dodatno obrazloženje?

Poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Kako je ranije odlučeno za sljedeće dvije točke provodimo objedinjenu raspravu. To su točke:

- Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021.

i

- Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023.

Podnositelj je Vlada RH na temelju članka 37. i 34. Zakona o službenoj statistici.

Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun.

Predstavnik predlagatelja dodatno će obrazložiti Izvješće, poštovani državni tajnik Stipe Župan.

Izvolite.

Hvala državnom tajniku.

Slijedi:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E broj 313

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.

Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?

Poštovani državni tajnik Žarko Katić, izvolite.

Ovim smo došli do kraja iznošenja stajališta pa prelazimo na raspravu o:

- Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. broj 429

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.

Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja poštovanom ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću imamo zahtjeve za stankom.

Prvi na redu kolega Petrov, izvolite.

Poštovani predsjedniče HS zamolit ćemo kao Klub Mosta stanku od 10 minuta kako bismo se dodatno konzultirali oko mjera koje će sutra predstavit Vlada i koje će doć nama na izglasavanje ovdje u HS. Što se tiče samih mjera ono što smo imali prilike slušati i slušamo u hrvatskim medijima jest da se one svode na zapravo izjavu „mi vama dajemo“. To je, to je izjava koju slušamo i od premijera i svih koji predstavljaju tu mjeru „mi vama dajemo“, a zapravo u suštini to je novac koji je u hrvatski proračun skupljen kroz inflaciju, kroz sve one poreze koje su plaćali naši građani, naši umirovljenici, to je sav onaj porez koji je prikupljen primjerice kroz ekstra profit, to je onaj sav porez odnosno akcize koje se skupljaju također, to je sav onaj porez odnosno pardon to su sve one kazne koje inspektori naplaćuju na terenu i to je upravo naš novac. E sad nije to jedina strana priče koju bih volio dotaknut kada mi imamo takvu jednu prezentaciju prema javnosti da „mi vama dajemo“ odnosno čak se došlo do te razine da morate mi čak biti i zahvalni govori premijer kada vam dajem veše novce za koje ste mi dali mandat da rasporedim odnosno samo alociram. Volio bi isto tako da se dotaknemo onda činjenice da je HEP u bankrotu i da je to isto direktni trošak koji će plaćat naši građani, a da je to tako čak je i premijer države najavio da će se trošak HEP-a odnosno HEP morat dokapitalizirat i onda se postavlja pitanje a s kojim novcima, jel to možda narodna obveznica, jel to možda recimo neki strani investitor, hoćete li ga možda dati MOL-u, zašto ste stavili dioničko društvo HOPS, zašto je HEP počeo naplaćivat poduzetnicima veću potrošnju im slat račune nego realnu potrošnju kolko imaju, zašto je HEP počeo slat umirovljenicima odnosno umirovljeničkim udrugama puno veću potrošnju nego što oni stvarno troše?

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, pred nama su dva izvješća o radu za 2021. godinu – Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara te Izvješće o radu probacijske službe.

Zatvorski sustav u Republici Hrvatskoj sastoji se od 7 kaznionica među koje spada i zatvorska bolnica u zagrebu, 14 zatvora, s time da je zatvor u Sisku izvan funkcije zbog posljedica potresa, dva odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku u Zagrebu i Centar za izobrazbu.

U tim kaznenim tijelima je na dan 31. prosinca 2021. godine radilo ukupno 2572 državnih službenika. Ministarstvo pravosuđa i uprave, Uprava za zatvorski sustav i probaciju kontinuirano radi na popunjavanju radnih mjesta. U ovom trenutku raspisan je natječaj za 15 radnih mjesta u suradnji sa Policijskom akademijom. Upisuju se nove generacije pravosudnih policajaca za rad u zatvorskom sustavu.

Prvi puta u povijesti je zbog posljedica razornog potresa došlo do potpune evakuacije zatvorenika i zatvora u Sisku i premještaja dijela zatvorenika iz kaznionice u Glini, te je u odnosu na godinu dana ranije ukupni kapacitet u kaznionicama i zatvorima za smještaj zatvorenika smanjen za 114 mjesta zbog oštećenja zgrade zatvora u Sisku i Glini uslijed potresa. Stoga je u zatvorskom sustavu 2021. godine bilo 2805 mjesta od čega u zatvorenim uvjetima 2912 mjesta, u polu otvorenim 608, te u otvorenim uvjetima 285 mjesta.

Tijekom 2021. godine povećan je broj osoba lišenih slobode koji su boravili u kaznenim tijelima tijekom godine za 3,4% u odnosu na prethodnu godinu. Tako je 2021. godine novoprimljenih osoba lišenih slobode bilo 8495. Kaznu zatvora izdržavalo je 4696 zatvorenika, 8,93% više u odnosu na 2020. dok je mjeru istražnog zatvora izdržavalo 5335 zatvorenika, 4,8 više u odnosu na novoprimljene istražne zatvorenike u 2020. godini.

U zatvorima je tijekom 2021. godine boravilo ukupno 1860 kažnjenika, 27,5 manje u odnosu na godinu dana ranije. Tijekom 2021. godine bilježi se i porast od 8,93% zatvorenika stranih država. Na dan 31. prosinca 2021. godine čak 58,05 stranih državljana nalazilo se u zatvorskom sustavu zbog počinjenih kaznenih djela iz članka 326. Kaznenog zakona, odnosno protuzakonito ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, dakle ili drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog sporazuma.

Tijekom 2021. godine pandemija covid i dalje je imala učinak na zatvorski sustav. Zbog pandemije covid 19 koja je tijekom 2021. godine još uvijek predstavljala veliki zdravstveni i epidemijski problem na snazi su važila, su povremena ograničenja posjeta, stoga je kako bi se osobama lišenim slobode omogućili kontakti s obitelji tijekom 2021. godine realizirano 11509 video posjeta.

Osim toga, tijekom 2021. godine u svim kaznenim tijelima bilo je ukupno 23641 posjeta osoba lišenih slobode i 17186 posjeta branitelja i javnih bilježnika. Najveći broj posjeta bio je u zatvoru u Zagrebu uključujući i Centar za dijagnostiku gdje je evidentirano blizu 4000 posjeta zatvorenicima i 7500 posjeta branitelja i javnih bilježnika. Evidentirano je ukupno 76 primjena sredstava prisile što je 12 slučajeva više nego 2020. godine. Međutim, u odnosu na broj osoba lišenih slobode koji su tijekom 2021. godine prošli kroz sva kaznena tijela pojavnost primjene sredstava prisile je mala, odnosno sredstvo prisile primijenjeno je samo prema 0,63% osoba koje su boravile u zatvorskom sustavu.

Na žalost u 2021. godini bilo je i smrti u zatvorskom sustavu, tako se dogodila 31 smrt zatvorenika, 24 su bile prirodne smrti, 5 slučajeva je bilo predoziranja medikamentima i 2 su bila samoubojstva. Evidentiran je jedan bijeg iz zatvora, iz zatvorenih uvjeta i to u kaznionici Požega te tri bijega iz polu otvorenih uvjeta ili uvjeta koji odgovaraju polu otvorenim uvjetima u kaznionici Lepoglava i odgojnom zavodu Turopolje.

Za rad zatvorskog sustava iz državnog proračuna osigurano je ukupno za tu godinu 535 milijuna kuna, nešto više. Međutim, ostvareno je i preko 30 milijuna kuna prihoda od vlastite djelatnosti prodajom proizvoda i roba. Ti su prihodi ostvareni radom zatvorenika, te korišteni, ti su prihodi korišteni za poboljšanje uvjeta smještaja i rada zatvorenika. Primjerice za povećanje smještajnih kapaciteta, kupnju poljoprivrednih strojeva, njihovih priključaka, dostavnih vozila, kupnju i nadogradnju video nadzora, popravak elektroinstalacija, krovišta, izradu plastenika i slično.

Zatvorenicima je isplaćeno za taj rad iznos od 7 milijuna i 550000. Kako bi se poboljšali uvjeti smještaja zatvorenika u 2021. godini započeti su radovi na proširenju smještajnih kapaciteta u kaznionicama Požega, zatvoru u Požegi, kaznionica u Lipovici za što je izdvojeno ukupno 7,25 milijuna kuna.

Uzimajući u obzir sve elemente koji proizlaze iz praćenja stanja i rada, te njihovom usporedbom sa proteklim razdobljima stanje sigurnosti može se ocijeniti kao dobro budući da se u svim kaznenim tijelima osigurani stabilni, sigurnosni uvjeti.

Probacijska služba sastoji se od središnjeg ureda u Zagrebu i 14 probacijskih ureda čime je omogućeno obavljanje probacijskih poslova na području cijele Republike Hrvatske. Na dan 31. prosinca 2021. godine u probacijskoj službi zaposleno je ukupno 101 osoba, službenik od toga 11 službenika u Središnjem uredu i 90 u probacijskim uredima. Probacijska služba na dan 31. prosinca 2021. godine u radu je imala 3656 predmeta. Može se zaključiti kako na dnevnoj razini odrađuje veliki broj predmeta.

Tijekom 2021. godine Probacijska služba radila je na izvršavanju 6875 predmeta, s tim da je na izvršavanju zaprimila ukupno 3167 novih predmeta a završila je 3219 predmeta od čega njih 91% se može konstatirati da je uspješno okončano.

Ostvarena je suradnja sa 1380 pravnih osoba u kojima se izvršavaju, izvršava rad za opće dobro. U 2021.g. Hrvatska probacijska služba obilježila je 10. obljetnicu osnivanja izrazito uspješnog rada u međunarodnim okvirima. Probacijska služba uspješno realizira aktivnosti iz dva projekta financirana sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa - Učinkoviti ljudski potencijali, te jednog projekta financiranog iz Norveške darovnice.

Poštovane zastupnice i zastupnici, zatvorski sustavi i probacijski sustavi su koji rade na najrizičnijim skupi…, sa najrizičnijim skupinama našeg društva. To je sustav u kojemu je svaki dan izazov, uprava za zatvorski sustav i probaciju, Ministarstvo pravosuđa i uprava svjesna je izazova tog sustava i nužnosti novih ulaganja. Lani su realizirane dvije velike investicije u Kaznionicama u Požegi i Lipovici čime je zatvorski sustav dobio novih 200 mjesta. Sredinom 2022.g. uveden je sustav elektroničkog nadzora za uvjetni otpust, a savjetovanje o Pravilniku o elektroničkom nadzoru za istražni zatvor je u tijeku. To su kratkoročni i srednjoročni planovi kojima se rješava pitanje prekapacitiranosti zatvorskog sustava. U tijeku su pripreme i analize za izradu projektne dokumentacije za novu Kaznionicu u Gospiću, strateški projekt kojim će se podići razina sigurnosti zatvorskog sustava u RH. Ova izvješća prikazuju realno stanje i potencijale zatvorskog sustava. Zahvaljujem na pozornosti.

Zahvaljujem predsjedniče.

Na žalost i ovdje se ponavlja ono što se događalo u slučaju izvješća glavne državne odvjetnice, a to je da izvješća najviših pravosudnih tijela na raspravu pred Hrvatski sabor ne dolaze redovito nego dolaze tek kad to svojim potpisima zatraži opozicija.

I mi sada imamo bizarnu situaciju da u 2023. godini raspravljamo o nečemu što se događalo prije tri godine u 2020. godini. To naprosto nije normalno. Stanje u hrvatskom pravosuđu nije dobro. Izvješće koje nam je podnijeto primjerice za 2021č to zorno oslikava. Mi ponovno imamo pred općinskim sudovima porast neriješenih predmeta. Nakon godina što su se zaostaci smanjivali oni su u 2018. i devetnaestoj i onda u onoj corona 2020. buknuli. I sa 270000 neriješenih predmeta na kraju 2017. godine došli smo na 450000 na kraju 2021.

Pitanje zašto? Pa naprosto zato što država u pravosuđe ne ulaže. Dapače, državi i sadašnjoj vlasti ovaj loš status i loše stanje pravosuđa odgovara. Odgovara da se predmeti ne rješavaju, odgovara da se kazneni postupci razvlače, odgovara da Hrvatska zbog svega toga ne može napredovati.

Mi danas ponovo imamo izvješće koje govori o korupciji u Hrvatskoj i ukazuje koliko je ona za naše društvo teret. A odnos vladajućih i vlasti prema pravosuđu, pa i prema izvješćima o kojima bi trebali raspravljati pokazuj da HDZ naprosto nema nikakve volje da taj status i to stanje riješi.

Međutim, predsjedniku Vrhovnog suda prije nego što uzme riječ …/Upadica: Hvala vam./… želim zahvaliti na kvalitetom izvješću, a pogotovo …/Upadica: Hvala kolega Grbin./… koje je dao kako unaprijediti stanje u pravosuđu.

Hvala.