18. sjednica

Sabor

19. 9. 2023

Transkript

Sad idemo po predviđenom dnevnom redu dalje, slijedi:

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, drugo čitanje, broj P.Z. br. 537.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Na temelju navedenog članka 207. Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednom čitanju.

Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, čl. 197. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Državni tajnik Žarko Katić, izvolite.

Žarko Katić

Poštovani g. predsjedavajući, poštovani gđe zastupnice i zastupnici.

RH i Mađarska su zaključile 3. listopada 2008. g. Sporazum između Vlade RH i Vlade R. Mađarske o borbi protiv prekograničnog kriminala koji je objavljen u Narodnim novinama-Međunarodni ugovori br. 4 iz 2009. g.

Suradnja dvije države u borbi protiv kriminala sukladno odredbama navedenog Sporazuma iz 2008. je, pokazala se uspješnom i odvija se sukladno propisanim pravilima. Međutim, tijekom ovih 15 godina primjene Sporazuma, ukazala se potreba za proširivanjem i za osuvremenjivanjem područja bilateralne suradnje na ovom planu, imajući u vidu međunarodne trendove pojave novih te porasta broja i kompleksnosti postojećih vrsta kaznenih djela.

Odredbe trenutno važećeg međunarodnog ugovora potrebno je prilagoditi kako bi policijski službenici dviju zemalja, što bolje, uže i uspješnije surađivali u svakodnevnom obavljanju policijskih poslova. Osim toga i obzirom da su Hrvatska i Mađarska članice EU potrebno je uskladiti odredbe važećih međunarodnih ugovora u području policijske suradnje s preporukama Vijeća EU br. 915 iz 22 iz od 9. lipnja 2022. g. o operativnoj suradnji tijela kaznenog progona.

Operativnom suradnjom ovih tijela obuhvaćene su situacije u kojima tijela kaznenog progona jedne države članice djeluju na državnom području druge države članice u kontekstu prekograničnih i drugih transnacionalnih djelovanja između dvije ili više država članica, kao što su, primjerice, prekogranične potjere, prekogranični nadzor i zajedničko ophodnje ili druge zajedničke operacije.

Samim time, prekogranična suradnja tijela kaznenog progona ključna je za uklanjanje sigurnosnih prijetnji i osiguravanje pravilnog funkcioniranja šengenskog područja. Cilj izmjena Sporazuma iz 2008. g. koji je pred vama je brisanje postojećih ograničenja kojima se stvaraju prepreke i koje otežavaju provedbu prekogranične potjere na državnim područjima ugovornih stranaka te područje provedbe zajedničkih graničnih ophodnji.

Prekogranična potjera je neophodni operativni instrument za suradnju tijela kaznenog progona bez kojih počinitelji kaznenih djela mogu prijeći granicu i iskoristiti promjenu teritorijalne jurisdikcije i nepostojanje kontinuiteta djelovanja tijela kaznenog progona.

Proširenjem područja provedbe zajedničkih graničnih ophodnji stvaraju se uvjeti za sprječavanje i otkrivanje prekograničnih kaznenih djela te se time odgovara na izazove za operativnu suradnju tijela kaznenog progona koja proizlaze iz stalne i sve veće mogućnosti ljudi, roba i usluga. Poznato je da kriminalne mreže iskorištavaju nepostojanje kontrola na unutarnjim granicama EU odnosno Šengenskog prostora, kako bi ostvarile svoje kriminalne aktivnosti, a zajedničke ophodne i druge operacije vrijedan su alat za suzbijanje svih vrsta prekograničnog kriminala.

Time je RH početkom 2022. g., dakle ove godine inicirala sklapanje sporazuma između Vlade RH i Vlade Mađarske o izmjenama i dopunama Sporazuma iz 2008. o suradnji u području prekograničnog kriminala, a sve u cilju jačanje suradnje uspostavljene ovim Sporazumom te usklađivanje njegovih odredbi sa preporukama Vijeća koje sam maloprije spomenuo.

Osim nacrta teksta Sporazuma, dakle na hrvatskom i engleskom jeziku izrađen je i tada i prijedlog Odluke o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma. Sam Sporazum, dakle ovaj koji je pred vama je sklopljen 14. travnja 2023. g. u Zagrebu, a potpisali su ga u ime Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinovići, a u ime Vlade Mađarske ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter.

Evo, sukladno čl. 140 st. 1 Ustava RH i čl. 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, HS potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi, međunarodne ugovori koji financijski obvezuju RH. U postupku pripreme ovoga Sporazuma uvažena je većina komentara nadležnih tijela i uvrštena u tekst prijedloga odluke koja je čini sastavni dio ovoga Zakona. Posebno se pazilo na zaštitu osobnih podataka, naime, RH i R. Mađarska su države članice EU koje su preuzele Direktivu EU 280/2016 EU Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. g. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od nadležnih tijela u svrhu sprječavanja istrage, otkrivanja ili progona kaznenih dijela ili izvršenja kaznenih sankcija o slobodnom kretanju takvih, i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke vijeća 977 iz 2008. g. u svoja nacionalna zakonodavstva.

Dakle čl. 5 ovog Sporazuma kojim se mijenja čl. 30 Sporazuma iz 2008. g. usklađen je s odredbama hrvatskog i mađarskog nacionalnog zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka. Obzirom na prirodu postupka potvrđivanje međunarodnih ugovora kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorima kao i na činjenicu da u ovoj fazi postupka u pravilu nisu moguće izmjene i dopune teksta međunarodnog ugovora Vlada RH predlaže da ovaj prijedlog zakona se raspravi i prihvati u jednom čitanju.

Evo, toliko oko ovog zakona o potvrđivanju sporazuma. Zahvaljujem na vašoj pozornosti.

Imamo jednu repliku.

Miro Bulj, a pardon poštovana Dalija Orešković.

Državni tajniče vi niste razina kojoj bi ja mogla postaviti pitanje koje me zanima, a i to dovoljno govori o tome koliko je hrvatska država ponižena u ovom pravnom u svom dostojanstvu i u svojoj ulozi.

Naime, mene zanima kako je moguće da je Vlada RH pregovarala sa vladom Mađarske o izmjeni ovog Sporazuma iz 2008. o suzbijanju prekograničnog kriminala, a da se ne dotaknemo teme Zsolta Hernadija koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu kao osuđena osoba, kao osoba za kojom je raspisana međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog. I ako RH ne može izvršiti sankciju koju su izrekli hrvatski sudovi nad čovjekom koji je upropastio hrvatsko gospodarstvo ja ne znam kome ste vi išli s ovakvim sporazumom, a kažete mijenjate nešto iz 2008. kada je onaj kriminalni sporazum s INOM i nastao koga vi idete uvjeravati da se ovime kriminal …/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./… bolje procesuira, bolje štiti, bolje otkriva …/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./… bolje sankcionira.

Odgovor.

Žarko Katić

Hvala lijepa.

RH i Republika Mađarska svakodnevno surađuju na različitim područjima pa tako i u i policije dviju zemalja. Provedbom ovoga sporazuma iz 2008. godine ustanovljeni su određeni nedostaci posebice u svjetlu ulaska RH u Schengenski prostor od 1. siječnja ove godine i bilo je potrebno sad prvenstveno sa susjednim zemljama zaključiti ili osuvremeniti postojeće sporazume. To je ovim putem i napravljeno i Vlada smatra da ćemo ovim postići ciljeve dakle borbu protiv prekograničnog kriminala sa Republikom Mađarskom, a tako i sa ostalim susjednim i europskim zemljama.

Hvala.

Slijedeća replika Miro Bulj, a pardon povreda Poslovnika. Povreda Poslovnika ispričavam se.

Članak 238. ha ureda zastupnika, vaš odgovor nema nikakve veza s mojom pitanjem. Državni ste tajnik, u nekim državama funkcija državnog tajnika nešto znači, pa barem rečenicu ste mogli smislit kao neku vrstu očitovanja na ono što sam vas upitala. Zašto se izbjegava tema da Hrvatska ima bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji je u Mađarskoj, da dvije vlade pregovaraju i bježe od ovog pitanja?

Ovo nije bila povreda Poslovnika dobivate opomenu.

Miro Bulj, izvolite.

Hvala lijepo.

INA je upravljačka prava izgubila 25% onaj tko ima to ima MOL mađarska tvrtka, kriminal, korupcija, sad je pitanje evo kako je kolegica Orešković, što se poduzima sa strane vas kao onih koji radite te sporazume u zaštiti od kriminala, kriminaliteta kad je Hrvatska opljačkana ne samo krivnjom Hernadija i Mađara nego i naših. Znači ne samo Sanadera nego cijele te vlade korumpirane hobotnice HDZ-a. To bi možda bolje mogao obrazložiti gospodin Kapulica što je se dogodilo u to vrijeme kada je INA otišla u ruke Mađara. I mi sada razgovaramo o zaštiti kriminala, a nama na kriminalan način opljačkalo INU. Nama opljačkalo INU. Kako je opljačkalo INU evo kolega Kapulica vi kao zaštitnik HDZ kako je opljačkalo INU, ajde recite vi mi objasnite je li samo Sanader kriv i Hernadi. Pa raspravljamo sporazum, evo mi raspravljamo sporazum pa se uključite malo. Pa šta priča …/Govornik se ne razumije/… onda gluposti.