19. sjednica

Sabor

8. 11. 2023

Transkript

U ime Kluba zastupnika HNS-a-liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.

Prije nego što dam riječ poštovanoj zastupnici Orešković samo bih htio reći predsjednik Sabora je najavio da će nastavak, da će sljedeća točka biti u pola pet. Biti će iz tehničkih razloga u 5 tako da znate unaprijed. Da, pa molim vas recite i kolegama i tako.

Evo a sad će u ime Kluba zastupnica CENTRA, GLAS-a i stranke sa imenom i prezimenom govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković.

Izvolite.

U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govorit će poštovani zastupnik Domagoj Hajduković. Izvolite.

U ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorit će poštovani zastupnik Marijan Pavliček.

Izvolite.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Marko Pavić.

Izvolite.

U ime Kluba zastupnika MOŽEMO govorit će poštovana zastupnica Sandra Benčić.

Izvolite.

U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovana zastupnica Andreja Marić.

Izvolite.

NASTAVAK NAKON STANKE U 15,42 SATI

Evo kolegice i kolege, meni je žao što remetim vedru atmosferu, ali moramo se vratiti poslu pa krenimo na iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika. I prvi će u ime Kluba zastupnika Mosta govoriti poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Moje je pitanje što to povezuje milijun i 600 tisuća građana RH, a vrijedno je svake pohvale? To je dopunsko zdravstveno osiguranje po jedinstvenoj cijeni od 70 kuna, odnosno 9,30 eura za, koje za sve osiguranike funkcionira od 2014. g., dotad su najzdraviji radnici plaćali najviše, a najbolesniji i umirovljenici najmanje. Prvi nasrtaj za poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja bio je početkom 2016. kada sam potpredsjedniku Vlade RH Boži Petrovu nosio 104 tisuće potpisa protiv poskupljenja, a on tvrdio da se mora sanirati zdravstvo ne znajući da su to strogo namjenska sredstva.

Da vas podsjetim, bila je, bio je prijedlog poskupljenja za 19 kuna, sa 70 na 89 ili prevedeno u eure, 2,5 eura. Odustali su, cijena je ostala ista sve ove godine i kao što čujete, privatni osiguravatelji namjeravaju povećati cijenu police do 30%, a HZZO neće. Da, i kad govorimo o 2,5 eura koliko je trebala polica poskupjeti, kad smo to spriječili, do danas je u džepovima građana ostalo 384 milijuna eura, to je sustav velikih brojki.

Sve to skupa nije došlo po Duhu Svetomu, kako bi rekao potpredsjednik Oleg Butković, nego je došlo zahvaljujući sljedećim činjenicama. Dopunsko hrvatskog zdravstvenog osiguravatelja nema dugova, svi se računi likvidiraju prije roka dospijeća i to je najzdraviji dio ne tako zdravog zdravstva. Tko je za to zaslužan?

Ma vi, dragi građani. Vas više od milijun i 600 tisuća koji redovito svaki mjesec plaćate premiju. Vi ste zaglavni kamen dostupnosti zdravstvene zaštite, vi, ovom redovitošću i brojnošću osiguravate jedinstvenu nepromjenjivu cijenu, vi u ovom društvu jedini osiguravate istinsku solidarnost starih i mladih, zdravih i bolesnih. Čestitam vam na svime tome, na, svima na tome.

Naročito čestitam mladima koji su za nižu cijenu mogli dati povjerenje privatnim osiguravateljima, ali su ostali uz očeve i majke, uz bake i djedove. Dragi moji, dragi moji svi, budite jako zadovoljni. Na računu našeg javnog neprofitnog osiguravatelja pri Hrvatskoj narodnoj banci, ima više od 153 milijuna eura, a prvi put smo dobili i 3 milijuna eura kamata. Dakle to su sve sredstva za podmirenje svih zakonom predviđenih participacija koje će od 1. siječnja 2024. značajno biti povećane.

Ta sredstva uz redovne uplate, a i moguće povećanje broja osiguranika, dostatna su za najmanje još 4 godine sa istom cijenom police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dobri smo, jako smo dobri. Slovenci to plaćaju 35 eura, 3,5 puta više, a takvih je ideja bilo i kod nas. No, mi smo se odlučili za istinsku solidarnost. Hvala vam svim milijun i 600 tisuća građana koji ste na ovome ustrajali, ovo je rezultat te istinske solidarnosti. Hvala lijepa.

Od svih pitanja koja su se danas postavljala premijeru i ministrima jedno se posebno izdvaja zbog svog značaja i posljedica, pa ću ja o njemu govoriti u ovom slobodnom govoru.

Riječ je o slučaju Agrokor koji potvrđuje da se Hrvatska nalazi u dubokoj institucionalnoj krizi koja je istovremeno i politička i pravosudna. Naime, zašto je ovo institucionalna kriza? Zato što je premijer još uvijek na vlasti, a odavno to ne bi trebao biti.

Zašto ovo ima značaj veći od možda drugih pitanja o kojima se danas razgovaralo? Pa zato što će financijske posljedice slučaja Agrokor pasti na teret naših potomaka ako se nešto ne poduzme na vrijeme. Danas je premijer svu institucionalnu odgovornost prebacio na Državno odvjetništvo. Na taj način je zapravo oprao ruke kao Poncije Pilat i to kažem na čitav DORH iako su samo neki možda u tom lancu odgovorni i možda sami po sebi dio Borga. S obzirom da se i od strane nekih oporbenih zastupnika u medijima ovih dana čulo kako bi Zlata Hrvoj Šipek trebala podnijeti ostavku otvoreno ću reći da smatram da ne bi trebala. Pozdravljam njezin potez kojim je najavila pokretanje istrage unutar samog DORH-a da sazna tko je sve bio uključen u rad na ovom predmetu, ali onda očekujem da će se poduzeti i određene stegovne ili druge posljedice. No to nije sve što je glavna državna odvjetnica dužna učiniti.

Smatram da je u javnom interesu, a pogotovo u interesu ovog saziva Hrvatskog sabora to da zna što će se sa tim slučajem u konačnici dogoditi. Ne smijemo dozvoliti da se kazneni postupak protiv Ivice Todorića vodi sljedećih 10, 20 ili 30 godina. Pravomoćno će okončati u onom trenutku kad više neće biti živućih svjedoka i kada pitanje Agrokora nikome više neće biti bitno, a glavni i odgovorni će odavno biti pospremljeni na sigurno.

Mislim da moramo donijeti zajedničku odluku hoće li se dalje u tom pravcu ići i koliko će to financijski teretiti državu. No unatoč svemu posebno želim ponoviti ono što govorim već punih pet godina. Dakle, osim činjenice da je lex Agrokor bio jedan nepotreban, nepotreban kriminalan zakon mislim da je ujedno definitivno zakon koji je pogodovao i samom Ivici Todoriću i to se danas vidi.

Naime, između ostalih dokaza sa kojima Ivica Todorić raspolaže je i dopis vjerovnika Agrokora upućen Martini Dalić da su sa Ivicom Todorićem postigli dogovor. I upravo je tada Martina Dalić Borgovcima uputila upozoravajuće pismo vrijeme nam je da krenemo ako mislimo provesti našu namjeru u djelo. A namjera je bila ta da je izvan institucionalno premijer svojim ortacima svojoj Borg skupini, kriminalnoj skupini dao nalog da jednu kompaniju otme iz ruku jednog predatora kako bi naprosto proslijedila drugom predatoru i pritom ti isti predatori koji su zakon pisali na njemu su ponajviše i zaradili.

Upravo na temelju tog, ali i drugih dokaza sa kojima Ivica Todorić raspolaže mogao bi u konačnici uspjeti sa tvrdnjom da nije taj zakon bio potreban što i nije, ali koje su posljedice? E tvrdim da su te posljedice upravo ono što je Andrej Plenković zajedno sa ministrima Zdravkom Marićem i Martinom Dalić debelo i dobro znao. Naime, svi ostali poduzetnici koji su se našli u dugovima, prošli su kroz insolvencijsko pravo RH, skroz stečajni ili predstečajni postupak pa bi tako i Todorić sa svojim Agrokorom u nekom trenutku kroz te postupke koji su tada vrijedili, vrijede i dandanas za sve druge poduzetnike, ostao bez svoje kompanije.

Zakonom o Agrokoru dogodilo mu se nešto drugo. Dogodilo mu se to da će njegovu kompaniju, bez koje bi ostao, po insolvencijskom pravu RH, njemu zapravo nadoknaditi svi porezni obveznici RH. Ja vjerujem da bi svaki poduzetnik u poteškoćama iste sekunde pristao na takav rasplet situacije, ali nema svaki poduzetnik ministra financija kao svog bivšeg zaposlenika u Vladi RH. To je ono što potvrđuje da je Andrej Plenković kolovođa Borg skupine, kolovođa kriminalne skupine, a sama činjenica da Zlata Hrvoj Šipek protiv njega još uvijek nije pokrenula kazneni postupak govori i svjedoči tome gdje su danas hrvatske institucije.