Sada idemo na slijedeću točku, a to je:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 6

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.

Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.

Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.

Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.

Poštovani državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić, izvolite.

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.

Uvaženi saborski zastupnici, predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje se način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sredstava, te se u zakon uvrštavaju dosad izostavljeni stručni diplomski studiji. Definiraju se kompetencije prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti Hitne medicine, te im se omogućava primjena znanja, vještina, te samostalna primjena lijekova utvrđenih Pravilnikom o životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara i tehničara. Utvrđuje se sudjelovanje medicinskih sestara u razvoju i evaluaciji zdravstvenih informacijskih sustava korištenjem informacijske tehnologije za analizu podataka, te doprinos poboljšanju informacijskih tehnologija vezanih uz sestrinsku praksu.

Prijedlogom zakona dopunjuju se ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara na način da se komori omogućuje provođenje postupaka priznanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinskih sestara i tehničara.

Ovim prijedlogom zakona omogućava se provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti i djelatnosti Hitne medicine koja je podržana NPOO-om '21.-'26..

Slijedom svega navedenog predlažem HS prihvaćanje ovog zakonskog prijedloga, zahvaljujem.

Za repliku se javila kolegica Petir, izvolite.

Hvala vam potpredsjedniče.

Poštovani državni tajniče, ja bih se željela osvrnuti na st. 2. čl. 2. ovog zakona za kojeg smatram da nije potreban jer u tom st. 2. čl. 2. piše da je temeljno obrazovanje za obavljanje djelatnosti medicinske sestre 5-godišnja srednja škola, čime se isključuju one sestre koje su završile 4.g. škole, a njih ima oko 20 tisuća, a obzirom da i ovaj st. 2. nije bio u javnoj raspravi ja mislim da ćete se vi složiti da nije logično da isključimo 20 tisuća sestara iz sustava zdravstvene njege, da do drugog čitanja ovo preispitate i da ustvari nam dostavite revidirani tekst, a na zadovoljstvo svih sestara.

Poštovani državni tajnik.

Hvala vam lijepo zastupnice Petir.

Znači osnovna razina obrazovanja za medicinske sestre je 5-godišnje obrazovanje od 2013.g., prije toga je bilo, otkad smo pristupili u EU, prije toga je bilo 4-godišnje i njima svima koji su završili po tom 4-godišnjem se prizna isto obrazovanje kao i ovo 5-godišnje, nakon toga nema novog 4-godišnjeg obrazovanja, ali ćemo ispitat još jedanput slučajno da se nije potkrala neka graška, ako je do drugog čitanja ćemo ispravit, ali moje službeno ministarstvo me uvjeravaju da je to pod kontrolom, da je to ugrađeno unutra.

U ime Kluba zastupnika Mosta govorit će poštovani zastupnik Miro Bulj. Nema ga, gubi pravo na govor.

U ime Kluba zastupnika nezavisnih i Fokusa govorit će poštovani zastupnik Nino Raspudić. Nema ga, gubi pravo na govor, pa će onda u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.

Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.

Pred nama je evo u prvom čitanju Prijedlog izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu. Riječ je o zakonu koji moram priznati smo ovaj, je bio relativno u nekoliko navrata da tako kažem najavljivan. Zapravo bi bilo riječ o zakonu kojim se i definiraju određene situacije vezane uz Hitnu službu. Ja moram priznati da mi je malo neobično, mi smo u bivšem sazivu sabora imali ovdje u našim redovima kolegicu koja je šefica Hitne medicinske službe i nekako sam imala za očekivat je bilo da u bivšem sazivu Sabora možda bude i tema i rasprava ovog zakona i da je ta kolegica trebala biti ta koja ne samo da bi trebala inzistirati nego da i nekako naglasi važnost, ali evo.

Jedno od prvih zapravo izmjena i dopuna zakona koji imamo u ovom sazivu Sabora je riječ o zapravo Zakonu o sestrinstvu, riječ je o zakonu koji je relativno star iz 2003., dva put je noveliran 2008. i 2011.. Ali uvijek kad imamo ovakav jedan znate da nekako ja nastojim zakone dijeliti u nekoliko grupacija, jedna grupacija su onih zakona koje zovem tzv. tehničkih koji uvijek dobiju i nekakvu i potporu i vladajućih, ali i oporbe kojima se rješavaju određena problematika, imamo onu drugu skupinu koja je svjetonazorska, a imamo nekakvu treću skupinu koja bi bila negdje između.

Ovdje je između ostalog predlagatelj u obrazloženju kaže da se želi povećati učinkovitost timova i kvaliteta hitne medicinske službe. Sigurna sam da svi ovdje koji se sjede u našim redovima su imali različita iskustva sa hitnom medicinskom službom, sigurna sam u ovim našim redovima da su imali različita iskustva i dobrih i loših. Ja moram priznati da sam u obitelji imala nedavno jedno iskustvo gdje je došla hitna medicinska služba relativno brzo, utvrdila da to baš i nije za nju i rekla nek ja vozim autom. Ja sam vozila autom kad sam došla do hitne jer je bilo na udaljenosti jedno pola sata, plahta na kojem je, riječ je o mom suprugu koji je sjedio je bila potpuno krvava, dakle nisam tamo htjela raspravljat rekla sam ok ja ću ga odvesti i ostala sam malo zatečena načinom na koji su oni reagirali, ali zbog ne znam možda zbog pozicije koja je ja sam rekla ok neću ništa činiti idemo možda je to protokol, možda je to u redu.

Zapravo što želim kroz ovu raspravu naglasiti? Ovdje riječ je o relativno jednostavnom prijedlogu zakona, cijeli prijedlog zakona ima do prekršajnih odredbi ima šest točaka, govori se o tome, prvostupnica sestrinstva što je, kako je, što može raditi i ostalo, ali tu ćemo zadovoljiti formu i pitanje je kroz raspravu moram raspravljati i dvoje stvari, jedna stvar je forma, a druga stvar je sadržaj. Dakle, mi ćemo zadovoljiti formu, definirat ćemo određene kompetencije, definirat ćemo prvostupnika sestrinstva sa specifičnim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine, omogućavanje znanja, zatim ono što mogu vještine i lijekove bez prisustva liječnika i svega ostalo, dakle imamo iskustva drugih zemalja koje su različite, ali ono što dolazimo do sadržaja, dakle sadržaj mi imamo sljedeći problem i to nijedan zakon taj problem do kraja ne može riješiti.

Sadržajno je to da smo teritorijem vrlo neobično, dakle imamo taj oblik ja bih rekla ptice u letu, neću govoriti nekakve druge oblik zemlje, da nas ima relativno malo, da imamo problem pokrivenosti, da imamo problem stručnjaka, da imamo problem edukacija, da imamo problem kadra i da zapravo bi bilo vrlo interesantno vidjeti da li ono što želimo postići, dakle mi ono što bih trebali postići mi ćemo ponovno naglašavam, formu ćemo zadovoljiti, ali da li ćemo postići sadržaj, a to je kvalitetu.

Neću izvlačiti i uvijek mogu izvlačiti neke primjere gdje je hitna kasnila, gdje su ljudi bili i smrtno ugroženi i svega ostalog, dakle mi u našem zdravstvu imamo jedan ozbiljan problem. Na jedan način se pokušava to riješiti ovim zakonom i s tim zakonom će se izdefinirati nekakve formalne uvjete i nekakve formalne stvari, ali da li ćemo suštinu uspjeti to moramo vidjeti. Za tu suštinu zaista ono što zakonodavac kaže da želi da sestrinstvo, dakle da prvostupnici sestrinstva sa završenim specijalističkim usavršavanjem da budu u mogućnosti pružiti širi opseg zdravstvene zaštite prema hitnim pacijentima i da za veliki broj tih intervencija ne bi bio potreban liječnik.

Ja se čak mogu i složiti ako dođete ustanovite da je hitna intervencija i kažete ok idemo tamo gdje je liječnik ili nije potreban liječnik ili je potrebno nešto drugo, ono što zaista svi moramo raspraviti i voditi računa da li zaista s ovom formom ćemo zadovoljiti ono što na kraju dana hoćemo dobiti hitnu i učinkovitu, dakle dobru, učinkovitu i brzu hitnu medicinsku službu.

Hvala vam lijepa.

U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Željko Jovanović.

Izvolite.

Hvala potpredsjedniče.

Kolegice i kolege.

Pa „Zdravlje za sve“ to je cilj koji je Svjetska zdravstvena organizacija postavila davno, a i Europska komisija upravo ističe da je zdravlje građana jedan od prioriteta, pri čemu ono što stalno moramo ponavljati da nije samo cilj produžiti život nego povećati broj zdravih godina života.

Ako bi napravili nekakvu brzu swot analizu našeg zdravstvenog sustava onda vjerujem da bi se složili da je on već pomalo zastario i da ne odgovara stvarnim, a pogotovo ne budućim potrebama stanovništva RH, već sada živimo pet godina zdravog života kraće od europskog prosjeka.

Prema tome, uvodno što mogu u ime kluba SDP-a reći, nekakvo moderno, dostupno, funkcionalno i održivo zdravstvo u kojem je u središtu čovjek trebalo bi predstavljati nadstranačku misiju. Dakle, ja osobno zaista smatram da je pitanje zdravlja i zdravstvenog sustava nadstranačka misija i da svatko od nas, bez obzira s koje strane sabornice dolazio treba činiti sve što je u njegovom znanju, vještinama, kompetencijama da učinimo sustav zdravstva boljim.

Prema tome ako krenemo od nekakve baze, a to su ljudi, onda je upravljanje kadrovima potencijalno zapravo taj prvi korak. Mi već sada nismo u prosjeku EU ako gledamo broj liječnika na, po broju stanovnika 7,5 je Hrvatska, 8,5 je EU, 3,7 su sestre, 4,1 EU. Znači ako gledamo samo taj prvi početak, onda bi poticanje učenika da se upisuju na zdravstvene studije liječnička, neliječnička zanimanja, trebao biti nekakav prvi korak. Ja smatram da ovaj zakon Prijedlog izmjena zakona o sestrinstvu jest taj prvi korak kad su u pitanju medicinske sestre. Dakle specijalističko usavršavanje medicinskih sestara tehničara, djelatnosti hitne medicine koje se već provodi koje je obuhvatilo do sada 138 ako se ne varam prvostupnika sestrinstva, a cilj je da bude 375 u 3 godine i za što smo dobili 13,6 milijuna europskih sredstava po meni je dobar put kako da se osigura već dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske. Trebate znati da u Hrvatskoj smo imali negdje oko 204 ako se ne varam tima 2 do kraja 2023., a u novoj mreži je 349. Dakle radi se o povećanju tima 2 i upravo ovi prvostupnici njih 375 koji se trebaju školovati specijalistički usavršavati ove tri godine, trebaju biti ta dodana kvaliteta kako bi dostupnost bila veća. Kao netko tko je radio 5 godina na hitnoj pomoći, kao netko tko sada radi na Fakultetu zdravstvenih studija i sam sudjeluje u specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva posebno u ovom dijelu koji je najzahtjevniji zbog čega zapravo i mijenjamo između ostalog ovaj zakon, a to je da će se definirati kompetencije prvostupnica, prvostupnika sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem u djelatnostima hitne medicine tj. omogućavanje primjene znanja, vještina i lijekova bez prisustva liječnika u životno ugrožavajućim situacijama. Mi zapravo ovaj zakon donosimo upravo zbog toga što ovog trenutka sestre, prvostupnice sestrinstva ne mogu davati niti jedan lijek bez prisutnosti liječnika, a ovim specijalističkim usavršavanjem uz ostale vještine, znanje i kompetencije dobivaju i ovu da mogu primijeniti sukladno smjernicama 17 lijekova. Prema tome ja i klub SDP-a, podržava ovo prvo čitanje jer smatra da ćemo na taj način unaprijediti položaj prvostupnika sestrinstva, a osigurati i veću dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Svega nekoliko napomena za one koji to baš ne prate. Dakle u Hrvatskoj se obrazovanje medicinskih sestara provodi na tri razine, srednjoškolska, prijediplomska i diplomska i dobivaju se dakle titula medicinska sestra opće njege, prvostupnik, prvostupnica sestrinstva i magistar, magistra sestrinstva. Prema tome to je nekakva vertikala, a već imamo i doktorice sestrinstva. U Hrvatskoj postoji 25 srednjih medicinskih škola, postoji 15 prijediplomskih studija sestrinstva i 18 diplomskih studija sestrinstva i ključno je dakle da upravo tim obrazovanjem kvalitetnim obrazovanjem sestrinstva stvaramo zdravstveni kadar koji će tzv. task shiftingom preuzeti dio poslova liječnika i osigurati veću dostupnost zdravstvene zaštite. Za vas jedan podatak. Dakle u Hrvatskoj prema registru iz siječnja ove godine ima 41.276 medicinskih sestara od čega 32.440 radi u sustavu zdravstva. Dakle to je nešto bez čega zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati i na nama je apsolutno zadatak da činimo sve kako bi osigurali da sve medicinske sestre od onih sa završenom srednjom školom preko prvostupnica do magistara sestrinstva budu adekvatno vrednovane za posao koji rade, a upravo ove izmjene zakona idu u tom smjeru da prvostupnice sestrinstva, prvostupnici sestrinstva koji završe specijalističko usavršavanje iz područja hitne medicine, ostvare da se njihove kompetencije priznaju i vrednuju. Upravo to mnogi zdravstveni radnici posebno iz područja sestrinstva kao nezadovoljstvo poslom ističu nepriznavanje i nevrednovanje onog što znaju, što mogu i što čine. Stoga zaključujući ovu raspravu, dakle podržavamo ovaj zakon u prvom čitanju. Jedino jedna sugestija državnom tajniku, ne znam da li je potrebno možda do drugog čitanja već predvidjeti i neke buduće specijalizacije sestrinstva koje su u pripremi da ne moramo stalno mijenjati zakon vezano za te neke kompetencije koje će se vrednovati i priznavati nakon što završe specijalističko usavršavanje jer u pripremi je nekih 20-ak specijalističkih usavršavanja u području sestrinstva, pri čemu naravno jedan od ključnih problema kojih se ja bojim je što smo za ovih 375 dobili sredstva EU, što smo na taj način financirali specijalističko usavršavanje prvostupnika, prvostupnica sestrinstva, osigurali da im bude plaćeno to da ne moraju sami plaćati, da ne plaćaju ustanove. Ne znam na koji način ćemo osigurati novce za specijalističko usavršavanje ostalih područja i stoga smatram da je to jedna od tema koja je vrlo važna i da treba na vrijeme razmišljati o njoj. Hvala lijepo.