Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Otvaram 2. sjednicu Hrvatskog sabora.
Sve vas srdačno pozdravljam.
Pozdravljam predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, pozdravljam potpredsjednike Vlade i ostale nazočne članice i članove Vlade Republike Hrvatske. Također nakon europskih izbora koji su održani 9. lipnja čestitam pobjednicima, čestitam svima koji su izborili mjesto u Europskom parlamentu, a posebno našim kolegicama i kolegama iz Hrvatskog sabora i svima njima izabranima u Europski parlament želim uspješan rad na dobrobit svih građana i građanki Republike Hrvatske.
Prije nego nastavimo želim vas isto tako izvijestiti da je čovjek koji je jučer izvršio onaj tragičan čin preminuo, pa u ime Hrvatskog sabora njegovoj obitelji želim iskazati sućut.
Poštovane zastupnice i zastupnici zapisnik prve konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Ne. Pa to znači da smo usvojili zapisnik 1. konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora u predloženom tekstu.
Sada prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda sjednice.
Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda. Konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima. Uvršteno je 6 novih točaka pod rednim brojevima 1, 2, 24, 41, 55 i 56.
Članak 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku sukladno članku 205. Poslovnika sad ćemo odlučiti o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku. To su točke prva, deseta, jedanaesta i dvanaesta Konačnog prijedloga dnevnog reda.
Ima li tko od zastupnika primjedbi na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Kolegice Lugarić, izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolege u ime kluba SDP-a stavljamo primjedbu na donošenje zakona, izmjene i dopune Zakona o Vladi po hitnom postupku. Naime, u tom zakonu nema ništa hitno osim toga da najbliži premijerovi suradnici, neki od njih dobiju status dužnosnika, neodređen broj suradnika i svi skupa da postanu državni dužnosnici sa nešto većim plaćama.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
Prema tome, nema poslovničkim uvjeta da se ovo izglasa po hitnom postupku.
Hvala lijepo.
Također prigovor u ime kluba MOST-a da dužnosnici postanu najbliži suradnici premijera Plenkovića, a pogotovo u hitnom postupku. Tako da evo ja bih samo još jednom i na kraju čestitao svim izabranima a prije svega bih čestitao …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj!/…
… kolegi Penavi, kolegi Plenkoviću što su uspjeli …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj molim vas!/…
… imenovati kolegu Pupovca u Odbor za ljudska prava.
Kolega Bulj izvolite se sjesti. Molim vas da ne kršite Poslovnik odmah od starta. Ovo je sada trenutak u kojem možete iskazati svoju želju da neki zakon ne ide u hitnu proceduru, a ovo dalje sve ne možete govoriti.
Ima li još eventualno primjedbi? Ne.
Onda ćemo morati glasovati sukladno Poslovniku.
Dakle, glasujemo o tome da se točka pod rednim brojem 1. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske sa konačnim prijedlogom zakona, to je P.Z. br. 19. donese po hitnom postupku.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 108 zastupnika, 62 je bilo za, 1 suzdržan i 45 je bilo protiv, tako da ćemo točku broj 1. raspraviti po hitnom postupku.
Kako drugih pisanih prigovora na dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu kao i na točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda nije bilo sukladno članku 225. Poslovnika dnevni red druge sjednice smatra se utvrđenim, te ga sukladno članku 228. Poslovnika i objavljuje.
Gospođe i gospodo zastupnici počinjemo sada sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama Poslovnika članci 132. do 139.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prelaska na prvu točku dnevnog reda.
Danas je prvi na redu za postavljanje pitanja zastupnik Vladimir Bilek i on pitanje postavlja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini.
Izvolite kolega Bilek.
Netko se još uvijek, evo izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice, ministri, kolegice i kolege saborski zastupnici. Svoje pitanje bih postavio ministru turizma i sporta gospodinu Tončiju Glavini.
Pa poštovani ministre o značaju turizma u gospodarstvu i BDP-u naše zemlje nije potrebno trošiti riječi. Tim više interes svih nas, cjelokupne javnosti su prognoze o očekivanim rezultatima ove ljetne sezone.
Slobodan sam ustvrditi da se ovogodišnja turistička sezona očekuje u nešto drugačijem okruženju. Prije svega mislim na održavanje europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj zbog čega je velika vjerojatnost da će jedan dio nama tradicionalno dobrih gostiju iz te zemlje odustati od odmora ili ga u najboljem slučaju prolongirati.
Također za pretpostaviti je da će i jedan dio potencijalnih naših gostiju iz drugih zemalja ovogodišnji dio odmora potrošiti na odlazak na utakmice. Treba uzeti u obzir da je jedan dio Njemačke nastradao od poplave, te će taj dio potencijalnih gostiju odmore potrošiti na sanaciju šteta. Kao potencijalno značajniju turističku destinaciju ovog ljeta treba istaknuti i Pariz gdje se održavaju Olimpijske igre.
No moje pitanje glasi šta su dodatno zbog ovih činjenica na marketinškom planu poduzeli Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica kako bi dodatno motiviralo neke druge skupine turista koje su ih nazovimo tako antisportski tipovi, da za odmor izaberu Hrvatsku. A kako dolazim iz kontinenta i kraja koji ima veliki turistički potencijal htio bih pitati kako procjenjujete mogućnost kontinentalnog turizma, te što će sve Ministarstvo turizma napraviti da bi se razvijao i dalje kontinentalni turizam.
Znamo da imamo i projekte koji su financirani iz NPO-a, neki su na rezervnoj listi itd. Ali šta su planirani, znači šta planirate napraviti da se razvije kontinentalni turizam i ova turistička sezona.
Hvala lijepo.
Tonči GlavinaHvala lijepo.
Poštovani zastupniče Bilek, pa evo da krenem odma možda od kraja vašeg pitanja dijela koji se odnosi na kontinentalni turizam, ova Vlada je napravila jedan temeljit i cjelokupni iskorak po pitanju razvoja kontinentalnog turizma, a to je jedan od naših strateških ciljeva našeg turizma.
Naime, u dva mandata ove Vlade cijela turistička reforma koja je provedena u nekoliko koraka bazira se na tome da Hrvatska postane cjelogodišnja turistička destinacija odnosno da postane i ravnomjerno razvijena turistička destinacija. Fokus je naravno u svim našim strateškim planovima i po novom zakonodavnom okviru na razvoju Hrvatske kao održive turističke destinacije, a upravo je razvoj kontinenta i sve aktivnosti koje se provode na razvoju turizma kao cjelogodišnje destinacije najuže vezan za tu temu.
Sukladno tome naš zakonodavni okvir i reforma se počivala na izmjeni cijelog zakonodavnih, svih zakonodavnih akata, al isto tako na značajnim i ulaganjima bez presedana u razvoj kontinentalnog turizma kao što ste sami spomenuli. Pa ću krenuti možda od samog sustava odnosno samih paketa turističkih zakona kojim smo promijenili funkcioniranje odnosno punjenje tzv. Fonda za nerazvijena odnosno manje razvijena turistička područja gdje smo značajno uvećali učetverostručili prihode, dakle sa samim izmjenom tog paketa zakona inicijalno. A zatim kroz proces ulaganja odnosno osiguravanja sredstava financiranja iz europskih fondova, konkretno između ostaloga iz NPOO-a smo osigurali praktički sredstva bez presedana u razvoj kontinenta. I konkretno recimo u nekoliko kategorija turističkih ili posebnih oblika koji upravo generiraju najveće povećanje. Pa ću evo samo krenuti sa činjenicom da smo kroz NPOO uložili preko 262 miliona eura u razvoj novih turističkih proizvoda odnosno nove turističke infrastrukture na području RH od toga 80% tih sredstava upravo ide na razvoj kontinenta.
Imamo tri grupe javne turističke infrastrukture na koju ste se referirali i za koje ste postavili pitanje, dakle imamo posjetiteljsku infrastrukturu, imamo infrastrukturu u funkciji aktivnog odnosno sportskog turizma i imamo zdravstveni turizam. I evo možda da posebno istaknem upravo ovaj zdravstveni turizam odnosno grupu broj tri gdje smo imali kroz NPOO osiguranih 62 miliona eura i imali smo 13 projekata koji su prošli proces evaluacije.
S obzirom da smo kao ministarstvo naravno kao Vlada procijenili da su nam ta ulaganja u zdravstveni turizam jedna od možda strateški najvažnijih, a istodobno smo proveli jednu analizu koju je za nas napravio Ekonomski fakultet, pardon Ekonomski institut u Zagrebu gdje smo došli do zaključaka da naših uloženih 60 i malo više miliona eura ćemo imati generirati ulaganja cjelokupnog sektora preko miljardu i 130 miliona eura onda smo kao Vlada još jedan snažni strateški potez povukli gdje smo osigurali dodatnih 60 miliona eura iz državnog proračuna kako bi financirali sve te projekte. I sada ćemo imati 13 projekata zdravstvenog turizma, to su sve iznimno velike alokacije, dakle od pet ili šest miliona pa sve do 17 miliona eura po prijavitelju, a od tih 13 projekata zdravstvenog turizma njih osam je u ovim kontinentalnim županijama gdje ćemo napravit veliki iskorak tako da se nadam da ćete itekako bit sretni i zadovoljni sa realizacijom tih projekta i razinom turističkog prometa koji nam sad slijedi dakle rast koji nam slijedi u godinama. A već u našem mandatu imamo rast preko 40% rasta turističkog prometa u kontinentu i na kontinentalnim županijama …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
Hvala.
