NASTAVAK NAKON STANKE U 17,20 SATI

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom kao što smo najavili i provest ćemo objedinjenu raspravu o slijedeće dvije točke, to su:

- Izvješće Predsjednika Vlade RH o održanom sastanku na vrhu Europske Unije i Vijeća za suradnju u Zaljevu i sastanku Europskoga vijeća u listopadu 2024. i

- Izvješće Predsjednika Vlade RH o održanom sastanku Europskoga vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu Europska Unija – Zapadni Balkan 18. prosinca 2024.

Predsjednik Vlade RH podnijet će Izvješće u skladu s čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove, pa bih molio sad poštovanog Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži dva izvješća, izvolite.

Poštovane zastupnice i zastupnici, evo drago mi je da u istom danu imamo kao što je to i naš običaj prigodu nakon aktualnoga prijepodneva kazati nekoliko riječi o dva izvješća koje je Vlada dostavila HS, a riječ je o sastancima Europskog vijeća koji su se održali u listopadu i prosincu, ova ranija izvješća koja su bila u '24. smo apsorbirali na sjednici u rujnu. Najprije da kažem kontekst ovih susreta, oni su bili u vremenu kada se završavala promjena u kontekstu novog institucionalnoga ciklusa EU dakle novih institucija nakon održanih europskih izbora koji su bili početkom lipnja, novih ključnih dužnosnika dakle i nove stare predsjednice Europskog parlamenta gđe. Metsole, nove stare predsjednice Europske komisije gđe. von der Leyen, novog predsjednika Europskog vijeća bivšeg portugalskog premijera Antonia Coste i nove visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, koji su dobili potvrde i koji su preuzeli svoje odgovornosti u proteklim mjesecima, pa su ovi susreti poslužili i za prve bilateralne susrete sa novoimenovanim starim ili novim najvišim dužnosnicima europskih institucija. Napominjem da je u novoj komisiji gđa. Dubravka Šuica sada u svojstvu povjerenice koja se bavi politikom Mediterana i jednako tako nastavkom politike demografije.

Također ove boravke na sastancima Europskoga vijeća iskoristio sam i za sastanak sa još jednim novim čelnikom, jedne od međunarodnih organizacija koja je važna za Hrvatsku, a to je novi glavni tajnik NATO-a bivši nizozemski kolega Mark Rutte s kojim smo raspravili sve sigurnosne izazove i sve ono što je bitno za Hrvatsku kao saveznice u okviru NATO-a.

Glavne teme ovih sastanaka odnosile su se naravno na paket vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova pri čemu je Ukrajina najvažnija tema kojom se čelnici članica EU bave, a pritom se naravno raspravljalo i o situaciji na Bliskom Istoku, o kontekstu rata koji se vodi između Izraela i Hamasa, naravno Izraela i Hezbolaha, te širih regionalnih implikacija koje se odnose na Iran, Libanon, promjenu režima u Siriji i sve ovo što ste pratili u proteklo vrijeme, pa i u kontekstu promjena u SAD-u nakon održanih predsjedničkih izbora. Od ostalih tema tu je bilo i važno raspraviti izvješće bivšeg talijanskog premijera Enrica Letta koje se odnosi na daljnje produbljivanje jedinstvenoga tržišta, a time i jačanja otpornosti europskog gospodarstva u kontekstu svih izazova s kojim smo suočeni u proteklo vrijeme gdje je posebno važno smanjiti regulatorna opterećenja, sprječavati fragmentaciju tržišta i naravno raditi na zaštiti potrošača.

Razgovarali smo po prvi put detaljnije i o izvješću Maria Draghia još jednog bivšeg talijanskog premijera i čelnika Europske središnje banke prije o budućnosti i konkurentnosti EU gdje je otprilike glavna poruka jednog zaista cjelovitog i sadržajnog izvješća koji preporučujem svim zastupnicima ako imaju malo vremena da ga pročitaju, jest da je dugo ali sažetak je recimo to tako prihvatljiv u smislu broja stranica koji u biti govori o svojevrsnom pozivu na gospodarsko i tehnološko buđenje EU i cijeloga kontinenta u kontekstu onoga što se zbiva na globalnoj razini osobito odnosa između SAD-a i Kine.

Također, razgovarali smo o ključnoj temi klimatskih promjena u kontekstu ove velike konferencije koja je održana u Azerbajdžanu u Bakuu i naporima za ispunjavanje ciljeva koji su važni i za energetsku tranziciju za smanjivanje emisija dodatnih stakleničkih plinova i prilagodbu činjenici da smo u vremenu kada se dolazi do samoga vrha rezervi fosilnih goriva, dakle i ugljena već u ovom desetljeću plina, nafte sve do 2040., a to će biti oni ključni presudni trenuci koja će, koji će imati nevjerojatan upliv ne samo na energetsku sigurnost nego na cijene energenata globalno, a time i na globalnu ekonomiju i tu nitko neće ostati pošteđen od tako velikih promjena.

Što se tiče Hrvatske u tom kontekstu svi su ovi sastanci bili i prigoda jer to čelnici i govore o tome kako se svi nosimo sa posljedicama ovih izazova kako tko prolazi kroz ove godine krize i na koji način uspijeva ostvariti temeljne ciljeve od socijalne kohezije pa do gospodarskoga rasta pa do ispunjavanja svih kriterija koji su definirani Mastriškim sporazumom, a naravno i onih kriterija koji su posebno važni, a to su ekonomski i financijski kriteriji u kontekstu europskoga semestra i u tom pogledu Hrvatska kad je riječ o svim tim kriterijima je zaista jako dobra. Ne samo da smo među prve tri članice kad je riječ o gospodarskom rastu s nama su tu još Malta i Cipar. Malta sa najvišim rastom u prošloj godini, a Cipar kao i Hrvatska negdje oko 3,6% možda mi budemo i koji postotak i viši ali pričekat ćemo podatke za četvrti kvartal pa ćemo onda svi biti u potpunosti sigurni kakva su ta postignuća. Kada to spojimo i sa proračunskim manjkom koji je na razini od 2,1% što je naravno prihvatljivo, kada to vežemo na zaista konzistentnu politiku smanjivanja udjela javnoga duga u BDP-u koja je u Hrvatskoj sada na 57,4 sa jasnim trendom smanjenja i u ovoj godini i u 2026. i pritom zahvaljujući odgovornom upravljanju javnih financija, reformama, investicijama i svemu onome na čemu smo radili u proteklo vrijeme, pa jednako tako i uspješnoj apsorpciji sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska je naravno učinila iskorake i u pogledu dizanja svog kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Dakle, po dvije agencije smo na A-, po jednoj na A3, različita nomenklatura ali ista razina tj. podsjećam sve zastupnice i zastupnice najviša u povijesti kad je riječ o našoj financijskoj i ekonomskoj reputaciji.

Što se tiče Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti mi smo primili uplatu pete rate, vidjeli ste nedavno uputili zahtjev za šestu ratu. Jedina zemlja koja je tu otprilike po brzini provedbe reformi i postavljanja zahtjeva kako što je Hrvatska Italija ali Italija ne ispunjava u svakoj tranši sve kriterije nego idu na neko parcijalno traženje sredstava. Mi smo tu zasada zaista najbolji i najučinkovitiji. Podsjećam prema udjelu u BDP-u Hrvatska i Grčka su dvije zemlje koje su dobile najviše sredstava povrh redovitih višegodišnjih financijskih okvira naravno sedmogodišnjega karaktera.

Što se tiče ostalih tema tu bih još spomenuo i izvješće finskoga predsjednika bivšega Saulia Niinistoa, dakle on je postavio jedno izvješće koje se odnosi na civilne vojne pripravnosti EU gdje je važno pristupiti proaktivnije pripremama za krize i za sigurnosne izazove, staviti naglasak na hibridne i kibernetičke napade, na sve ono s čime su ugrožene europske demokracije u proteklo vrijeme i jačanje bolje i kvalitetnije civilno vojne koordinacije i naravno obavještajne suradnje.

Govorilo se jako puno na ovim sastancima o politici proširenja. Prije svega o Ukrajini, Moldovi i Gruziji, ali jednako tako o državama iz našega susjedstva zemljama jugoistoka Europe. Održan je i posebni sastanak između EU i država jugoistoka Europe gdje su zaista ti sastanci postali gotovo normalna praksa. Podsjećam da toga nije bilo između 2003. i 2018., 15 godina pauze, a onda na našu inicijativu, na inicijativu susjednih zemalja tada Bugarske prvi je takav sastanak održan u Sofiji 2018., potom u Zagrebu 2020., a onda u Sloveniji 2021. i od tada praktički imamo sastanak jednom godišnje što je ranije bilo nezamislivo, ali to možemo slobodno reći i kvalificirati kao politički uspjeh nametanja ovog dijela Europe kao prioritetnu temu i format koji je osvijestio nužnost da se sve ove zemlje sa pametnom politikom proširenja, novom metodologijom u pregovoru koja je usvojena baš za vrijeme hrvatskoga predsjedanja u proljeće 2020. sve te zemlje naslone i približe EU. To je smisao cijele te politike. Tu je naravno bilo puno rasprava o jesenskom paketu proširenja, dakle dokumentu koji se raspravljao na prijedlog komisije, usvojili su se zaključci na razini ministara vanjskih poslova, o čemu kasnije nešto više može reći i ministar Grlić Radman, ti su zaključci dobri i povoljni, Hrvatska je svojim diplomatskim djelovanjem ponovno uvrstila u zaključke konstitutivne narode, jednakopravnost i sve ono što je bitno za provedbu ključnih strateških ciljeva, to je da između ostaloga se riješi dugo očekivano pitanje ustavnih izvornih reformi u BiH na način koji će omogućiti skladnije funkcioniranje nama strateški gledano najvažnije susjedne države.

Puno je bilo rasprave i o planu rasta, dakle za zapadni Balkan, financijskim sredstvima, približavanju vizne politike nama susjednih zemalja na način da se s time, s tim usklađivanjem izbjegne situacija u kojoj ljudi bez zahtjeva za vizama slijeću kao turisti u nama susjedne zemlje, a onda putem vodiča, pod navodnicima, tj. krijumčarskih skupina za velike novce postaju nezakoniti migranti i nastoje putem zelene granice ući u EU, Schengen i Hrvatsku, a mi smo sada ta trostruka granica i time kasnije ići prema drugim državama EU.

Što se tiče samih pregovora, bilo je zanimljivo proteklih dana vidjeti da su neke od nama susjednih zemalja napravile određene iskorake. Crna Gora je, primjerice, zatvorila 3 pregovaračka poglavlja za koja smo im dali potporu, intelektualno vlasništvo, mediji, informacijsko društvo i industrijsku politiku, dok smo stavili rezervu na vanjsko-sigurnosno-obrambenu politiku koja obuhvaća i politiku dobrosusjedskih odnosa iz dobro argumentiranih i objašnjenih razloga i hrvatskoj javnosti, a i Crnoj Gori, a i svim našim partnerima vezanim za rezoluciju skupštine koja se donijela u lipnju neposredno nakon što je Hrvatska podržala tzv. međuizvješće o ispunjavanju kriterija za pojedina poglavlja i suprotno najavljenom, donijela rezoluciju, po nama potpuno nepotrebnu, time narušivši dinamiku bilateralnih odnosa, ali evo, ministar je boravio u Crnoj Gori na Danu Hrvata Crne Gore prekjučer, pa može nešto malo reći i više o toj temi.

Održan je i napredak sa međuvladine konferencije na kojoj je otvoren klaster 6, dakle poglavlje vanjski odnosi i vanjska i sigurnosno-obrambena politika za Albaniju. Kada je riječ o Srbiji, nisu se bili stekli uvjeti za otvaranje ili zatvaranje novih poglavlja, nego će se na prijedlog komisije, Unija vratiti na tu temu kada se steknu uvjeti.

Što se tiče Ukrajine, tu je zaista još uvijek vrlo snažna potpora uz određene nijanse i rezerve pojedinih država članica, ja bih rekao .../nerazumljivo/... samo jedne za sada i donekle neke disonantne tonove. Ono što je važno da hrvatski građani osvijeste, a zastupnici posebno, to je odnos između Ukrajine i kontekst Rusije, a osobito ruskih izdvajanja za ovaj rat, ne znam koliko ste svjesni.

40% svog proračuna i gotovo 9% svog BDP-a Rusija u ovom trenutku izdvaja za vojsku i za svoj sigurnosni sustav. 40% proračuna. Samo da razumijemo o kakvim se to sredstvima radi i što to znači, koja politička poruka takvog omjera sredstava u tako velikoj zemlji s tako velikim proračunom, na izdvajanja za obranu, treba shvatiti da je riječ u potpunosti o ratnoj ekonomiji, dakle nije o nekoj pripremi za neke kratkoročne aktivnosti, neke dugoročne aktivnosti, tu apeliram na sve one koji su u ovoj zabludi živjeli, da smo mi kao Vlada željeli slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, niti mi niti itko drugi, nego smo konzistentnu politiku vodili kao država koja je bila žrtva agresije Miloševićevog režima 90-ih i to u zemlji koja nas je prva priznala kao članica EU, tada u prosincu 1991., prije Europske zajednice, prije Svete Stolice, dakle zemlja koja je napravila iskorak i narod prijateljskih koji su Hrvati zadnji koji bi trebali zaboraviti, ali eto, vidjeli smo u hrvatskom političkom prostoru da obmane, zablude i laži dominiraju i onda jedan veliki dio naših građana smatra da netko treba štititi Hrvate od laži i to je jedna od velikih lekcija koje smo naučili u proteklih nekoliko mjeseci.

Proći će vrijeme, pisat će se analize i onda će se kad to vrijeme prođe shvatiti tko je govorio istinu, ali tko je govorio lažu, ali to je tako, razlika između realnosti i percepcije je nešto s čime smo svi suočeni jer je dobro ovako malo mirnijem ozračju da podsjetimo sve one koji vjeruju u obmane, laži i manipulacije da one mogu proći, možda jednom, ali ne mogu vječno trajati. To je ono što je moja poruka danas.

Što se tiče ostalih tema, mi smo i izvijestili o našem sastanku koji je održan u Dubrovniku između zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine, gdje je bio predsjednik Zelenski. Planiramo u sljedećim tjednima na moj poziv i posjet ukrajinskoga premijera Šmihala Ukrajini, odnosno Hrvatskoj, bio je ovdje predsjednik Verhovne Rade, to se sjećate, Stefanchuk, bio je, evo i Zelenski, ja se nadam da će nam doć i premijer Šmihal, nije to prvi posjet nekog ukrajinskoga premijera, ali je prvi ovoga u ovom kontekstu nakon ruske agresije počele u veljači 2022. g.

Što se tiče migracija, tu bih kazao da je politika svih država članica sada vrlo čvrsta, vrlo usmjerena na zaštiti vanjskih granica EU kako bi se spriječili šokovi za europski kontinent, prije svega, političke posljedice na različite zemlje, od ja bih rekao sad već desetljetnih posljedica onoga vala iz 2015. g., koji je više promijenio političku arhitekturu, naročito u velikim državama članicama, nego i jedan drugi događaj u proteklim desetljećima i čije se posljedice i danas osjećaju. Bilo da je riječ o pitanju sigurnosti, bilo da je riječ o tržištu rada, bilo da je riječ o provedbi pakta o azilu i migracijama, tj. sve onome što ide s njim ide u smislu da se određeni državljani trećih zemalja koji se zateku u nekoj zemlji vraćaju tamo gdje su prvi ušli, a onda otamo, ako je taj ulazak bio nezakonit, u zemlje ukoliko je to moguće, odakle su i došli i ta je tema vrlo vrlo važna i svi se s njom bave na, ja bih rekao, manje-više u ovom trenutku usklađen i sličan način, naravno, i Hrvatska, o tome malo češće u javnosti govori i ministar unutarnjih poslova jer je ta tema najviše raspravljana u tim formatima, a osobito je vezana za primjer novoga zakonodavnog prijedloga o vraćanju nezakonitih migranata i čuvanju vanjske granice sa svim mehanizmima koje Unija ima na raspolaganju i njene države članice, a to je naravno, cijela vanjska dimenzija aktivnosti, ne samo sigurnosna, obrambena, klasična vanjska politika, nego i humanitarna pomoć, razvojna pomoć, trgovinska politika, klauzule o poštivanju ljudskih prava i preduvjetima da se u neku zemlju vraćaju oni koji su na teritorij Unije došli nezakonito.

Imali smo i raspravu o EU u svijetu, osobito o snalaženju uopće EU u ovako brzo mijenjajućim okolnostima, jačanju obrambenih sposobnosti, kvalitetnoj suradnji sa SAD-om, jačanju europskoga stupa NATO-a, većem angažmanu u našem neposrednom susjedstvu kako bi našom aktivnošću mi bili ti koji diktiramo tempo, a ne mislim na cijelu EU, ne samo naravno na Hrvatsku, nego na sve skupa, a ne da se drugi akteri snažnije i više upliću u naše neposredno susjedstvo.

Što se tiče samoga zaključka ovih izvješća koja su raspravljana na odboru jučer, mislim da smo zastupali hrvatske interese kvalitetno, da smo predstavili sve ono što je važno i za budućnost EU na temelju ova tri velika izvješća, dakle Lette, Draghija i Niinistoa, plus naravno sve teme koje se odnose na ekonomsku politiku, na postupno dolaženje u fazu priprema za novo višegodišnje financijsko razdoblje koje će biti nakon '27. g. i tome ćemo pristupiti za neko vrijeme i u tom kontekstu voditi računa o onome što je nama i dalje bitno, mi smo još uvijek zemlja koja želi konvergirati, tj. hvatati korak, loviti ritam onih koji su ušli u Uniju prije nas, imali su šanse dulje koristiti sve blagodati jedinstvenoga tržišta, kao i različite fondove koji su im bili ranije i više na raspolaganju nego nama, ali taj zamah je zaista u ovih zadnjih 9 godina od kad upravljamo vladom, opipljiv ustvari, sa 62% doći na 78 sa vrlo jasnim ciljem da do kraja ovoga trećega mandata naše vlade dođemo na oko 82%, što mislim da će biti slučaj po svemu ovome što smo isplanirali i načinom kako želimo ulagati pa i projekcijama gospodarskoga rasta koje će biti veće nego što je to prosjek EU ili prosjek eurozone, pritom naravno vodeći računa sa onim najbitnijim zadaćama hrvatske Vlade, a to je da svi ovi koraci naprijed koji naizgled se čine da su makro koraci imaju svoju i mikro projekciju, a to je kvalitetniji život hrvatskih građana i kvalitetniji položaj i jačanje hrvatskog gospodarstva u odnosu na inovacije, konkurentnost sa drugim državama u, s kojima se nalazimo u EU.

Evo ga, to je sve, što se tiče ova dva izvješća, ukoliko imate nekih pitanja, izvolite.

Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Imamo 30 replika, predsjedniče Vlade, pa želite li stajati tu ili ćete na mjesto, kako vam paše?

.../Upadica: Pa komotnije mi je ovdje./... Dobro.

Krećemo, prva replika, kolegica Petir. Izvolite.

Hvala vam predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, i na vijećima o kojima ste sada govorili, a i u svojevrsnoj diplomatskoj ofenzivi koju ste imali početkom prosinca kad je uspostavljena nova Europska komisija sa njenim čelnicima, također sa predstavnicima Europskog parlamenta i NATO-a, adresirali ste dvije važne teme za Hrvatsku.

Jedna je izgradnja južne plinske interkonekcije, a druga je bila najava američkih sankcija naftnoj industriji Srbija koja se može odnositi i negativno reflektirati na poslovanje JANAF-a. Mene zanima u tim razgovorima koje ste imali, gdje ste ustvari adresirali i pitanje interesa Hrvata i hrvatskog naroda u BiH, ali i neovisnost, energetsku neovisnost od ruskih energenata kad je riječ o južnoj plinskoj interkoncekciji te važnost JANAF-a kao jednog .../nerazumljivo/... globalnije regionalnog projekta koji …

.../Upadica: Hvala vam./... bi mogao doći u problem zbog američkih sankcija, koje ste odgovore dobili?

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa što ste skrenuli pozornost na ova dva važna pitanja. Prva južna plinska interkonekcija, strateški projekt plinifikacije područja BiH, tj. praktički cijele Federacije gdje nema plina. Znamo i sami da je taj pravac od Dugopolja prema Zagvozdu, od Zagvozda prema Imotskom i od Imotskog prema Posušju, dakle najprije 72 ili 3 km kroz hrvatski teritorij, potom dovođenje plina u BiH.

Ta je poruka jako važna jer ta južna plinska interkonekcija u potpunosti čini opskrbu BiH prirodnim plinom neovisno o ruskom plinu. Tražimo rješenje koje će bit dobro za sve. Hrvatska želi pomoći BiH, želi pomoći svim narodima, a posebno Hrvatima i smatramo da ćemo u predstojećem razdoblju u razgovoru sa BH stranom to riješiti.

To što se tiče JANAF-a i NIS-a, iskoristit ću jedno od sljedećih prilika jer je ovo vrlo kratko vrijeme da pojasnim ovu …

.../Upadica: Hvala vam./... temu jer je važna.

Kolega Grmoja, izvolite.

Hvala. Poštovani premijeru, mene zanima jedna važna stvar, dakle s obzirom na promjenu politike koja se događa s izborom novog američkog predsjednika gdje se ukida zapravo na prostoru tržišta SAD-a fekt-čeking, mene zanima vaša pozicija, vidjeli smo već jednu skandaloznu izjavu vaše ministrice kulture koja je nazvala ukidanje fekt-čekinga, a svi znamo što je faktograf i ostali što su radili ovdje gdje su ideološki pristrano s lijevih pozicija cenzurirali svoje neistomišljenike, posebno evo i nas iz Mosta kao političku stranku, mene zanima kakva je vaša pozicija, je li bilo kakvih razgovora po tom pitanju i je li se vi kao i ostali europski birokrati zalažete za to da se i dalje nastavi sa provođenjem cenzure nauštrb slobode govora. Mi u Hrvatskoj imamo 21. organizaciju koja se bavi fekt-čekingom koje vaše Ministarstvo kulture financira.

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

Na prostoru cijele EU imamo ih 49.

…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Grmoja./…

Hoće li se vaša pozicija po tom pitanju promijeniti?

Molim vas kolega Grmoja.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa.

Pa što se tiče fekt-čekinga, mi ne dajemo nikakav carte blanche bilo kome, pa ni ovoj organizaciji, udruzi ili tvrtci koju ste spomenuli obrnuto. Mislim da su postojali programi Ministarstva kulture da bude više takvih u Hrvatskoj, da ne budu pristrani, politički obojani ili ideološki na neki način već ukorijenjeni i zato ta vrsta provjeravanja čini se nije loša, al ako je eliminirajuća, diskvalificirajuća, nije ono za što treba bit onda se nas dvojica tu slažemo i zato ih treba biti više. Iskoristit ću vaših 30 sekundi za, inače nije bilo rasprave o tome jer je ta vijest o fekt-čekingu od neki dan, a ne prije ovih sastanaka.

Što se tiče novog paketa američkih sankcija za 200 pravnih subjekata pojedinaca ruskih, NIS-Naftna industrija Srbije je u većinskom vlasništvu Gazprom Njefta, poruka Amerike Srbiji je riješite se ruskog vlasništva u svojoj industriji nafte. Janaf opskrbljuje Srbiju sirovom naftom…

…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

…želimo da se to nastavi i radimo sa Amerikancima na tome da…

…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…

…Janaf nastavi poslovanje i da budemo pravi…

…/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./…

… pravi regionalni energetski čvor.