Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo s radom pred nama je:

- Izvješće predsjednika Vlade RH o sastancima Europskog vijeća održanim 1. i 2. listopada 2020. te 15. i 16. listopada 2020. u Bruxellesu

Podnositelj izvješća je predsjednik Vlade RH.

Samo na početku dakle nekoliko napomena, na predsjedništvu smo dogovorili prije nego što usvojimo novi Poslovnik naravno uvjete rada. Govorit će predlagatelj 20 minuta, u ime klubova 10 minuta, pojedinačne rasprave 5 minuta. Svi zastupnici mogu replicirati na izlaganje predlagatelja bilo da su u velikoj vijećnici ili u ostalim prostorijama s tim da se tamo javljaju naravno za riječ i onda će nam službenici iz Tajništva ovdje donijeti njihove prijavnice.

Naravno s nama mogu sudjelovati i naše kolegice i kolege koje su video vezom povezane sa Hrvatskim saborom i ako se jave za raspravu ili za repliku isto tako imat će pravo na svoja izlaganja.

Predsjednik Vlade RH podnijet će izvješće u skladu s Člankom 11. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima.

Raspravu je proveo Odbor za europske poslove.

Sada bih molio predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića da podnese izvješće.

Predsjedniče Vlade izvolite.

Možete početi predsjedniče, je, je, možete i bez maske.

Dobro, ako je po propisu onda ok.

Dobar dan poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, dame i gospodo, nastavno na našu praksu koju smo uveli u proteklom mandatu Hrvatskoga sabora tj. sazivu nastavljamo sa redovitim izvješćivanjem Hrvatskoga sabora, a ovim putem i javnosti o najbitnijim aspektima sastanaka Europskoga vijeća koji su se dogodili u međuvremenu. Imali smo 2 formalna sastanka, jedan redoviti, jedan izvanredni i oba dva u Bruxellesu sa nizom tema političkih, gospodarskih, vanjskopolitičkih, prepuni rasprave o Covidu-19, jačanju koordinacije između država članicama. Na svim sastancima naglašavali smo važnost jedinstva unije i odlučnog zajedničkog djelovanja u ovoj situaciji bez presedana. Uz snažnu podršku Europske komisije kako bi se čim prije prevladala kriza, postavili čvrsti i održivi temelji gospodarskog oporavka, jačanje otpornosti na krize te boljitka svih europskih građana. Listopadske sastanke valja promatrati u kontekstu dubokih globalnih promjena i preslagivanja odnosa najvećih svjetskih gospodarskih sila, a u potrazi za što boljom i konkurentnijom pozicijom na globalnim tržištima uzimajući u obzir i sve one promjene koje donosi i četvrta industrijska revolucija, a to podrazumijeva i digitalizaciju društva te imperativ ispunjavanja ciljeva Pariškoga klimatskoga sporazuma.

Vlada je dostavila Hrvatskom saboru izvješća kao i tekstove zaključaka.

Najprije nešto o sastanku 1. i 2. listopada gdje smo razgovarali o jedinstvu tržišta unije s posebnim osvrtom na industrijsku politiku i digitalnu transformaciju. Razgovaralo se o nizu tema u vanjskim odnosima, provedbi sporazuma o povlačenju i pregovorima o budućim odnosima unije i Ujedinjene Kraljevine. Također, njemačko predsjedništvo izvijestilo nas je o razgovorima s Europskim parlamentom o višegodišnjem financijskom okviru te o planu oporavka s ciljem što bržeg postizanja međuinstitucionalnoga dogovora.

Zaključili smo da je, da će pandemija Covida-19 ostaviti trajne posljedice na europsko i na svjetsko gospodarstvo. Stoga je snažna gospodarska osnova ključna za uključiv i održiv rast, radna mjesta i otpornost na slične krize u budućnosti. Postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva naznačeno je kao ključni cilj unije. Zbog različitih stajališta i početnih pozicija država članica na globalnom tržištu ovom ćemo, o ovom ćemo konceptu raspravljati na još niz sastanaka, a to će biti i tema konferencije o budućnosti Europe.

Naime, ključno pitanje u ovom trenutku za EU je kako izgraditi vlastite kapacitete i samoodrživost gospodarstva te kako se postaviti i nositi s izazovima globaliziranog svijeta kao i sa rastućim i sve poduzetnijim svjetskim silama, a pritom uz zadržavanje visokih standarda i temeljnih vrijednosti.

Bitan korak na tom putu je što brži povratak na normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. No, mi smatramo da naše europske ambicije moraju ići i dalje od toga. Na europskoj razini potrebni su što snažniji odgovori na izazove zelene tranzicije, digitalne transformacije i globalnog konteksta koji se ubrzano razvija i utječe na svaku od članica. Ulaganja u obrazovanje, stručno osposobljavanje, učinkovito korištenje vještinama u cilju očuvanja i otvaranja većeg broja radnih mjesta identificirana su među ključnima što je misao vodilja i u kontekstu razvojnih planova i mjera država članica.

Ambiciozna europska industrijska politika također je istaknuta kao poluga za ostvarivanje održivijeg i otpornijeg gospodarstva koje istodobno mora biti i zelenije i konkurentnije.

Četvrta industrijska revolucija je stvarnost, njeni razvojni potencijali su ogromni, al ne smijemo podcijeniti ni ozbiljne izazove koje ona donosi.

Razvoj digitalne transformacije i poticanje digitalne tranzicije društva identificirani su kao ključni za održivi razvoj. Europsko vijeće pozdravilo je europsku strategiju za podatke kojom se podupiru globalne digitalne ambicije unije.

Naš je cilj izgradnja konkurentnog europskog podatkovnog gospodarstva uz istodobno osiguranje europskih vrijednosti i visoke razine sigurnosti podataka, zaštite podataka i privatnosti.

Digitalno mora biti u službi građana, bilo da je riječ o zaštiti njihove privatnosti i poslovnih podataka ili o pružanju administrativnih usluga.

Važnim sastavnicama oblikovanja digitalne budućnosti Europe smatraju se područja 5G tehnologije i umjetne inteligencije.

To su teme koje nam tehnološka budućnost donosi i koje osim tehničkih imaju svoje političke, pravne, socijalne i etičke implikacije.

Glede 5G tehnologije Europsko je vijeće zaključilo da potencijalne dobavljače tehnologije treba procijeniti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija, te je pozvalo države članice da primjene relevantna ograničenja na visoko rizične dobavljače za ključna sredstva koja su u koordiniranim procjenama rizika unije definirana kao kritična i osjetljiva.

Što se tiče umjetne inteligencije, području koje se razvija ogromnom brzinom vijeće je pozvalo komisiju da predloži načine za povećanje europskih i nacionalnih javnih, ali i privatnih ulaganja u inovacije i istraživanje, kao i za bolju koordinaciju i sinergiju među europskim istraživačkim centrima.

Zaključili smo da unija treba biti predvodnik u razvoju sigurne, pouzdane i etične umjetne inteligencije.

Siguran sam da i Hrvatska s našim mladim stručnjacima koji su već dokazali u praksi svoju inovativnost i znanje može dati svoj značajan doprinos i biti konkurentna na ovom propulzivnom tržištu.

Mi smo također raspravljali i o najboljem odgovoru na krizu i učvršćivanju temelja našega daljnjega razvoja, a to prije svega u ovim okolnostima Covid-19 i ove po mnogo čemu posebne godine znači priprema mehanizma za oporavak i otpornost. Tako i u vladi intenzivno radimo na Nacionalnom programu oporavka i otpornosti kako bismo mogli iskoristiti sredstva u idućih 6.g.

Napominjem, riječ je o programu i sredstvima, što bespovratnim, što vrlo povoljnim kreditima kod kojih nema one nacionalne participacije od 15%, koji imaju retroaktivnu, blagotvornu okolnost da se primjenjuju za troškove nastale od veljače ove godine, dakle 2020., a sredstva će se moći koristiti do 2026., preciznije do ljeta. Znači, moramo biti brzi i učinkoviti u njihovoj apsorpciji.

Mi očekujemo da ćemo kroz slijedećih mjesec dva dana biti u poziciji da dovršimo, po meni, finalni nacrt ovoga programa o kojem onda očekujem da raspravljamo i ovdje u HS.

U kontekstu pripreme ovoga važnoga dokumenta želim podsjetiti i vas i javnost da je za povlačenje ovih sredstava potrebno imati dvije komponente tzv. zelenu komponentu od 37% i digitalnu komponentu od 20%. Dakle, vrlo su važne te dvije odrednice kada razmišljamo o programima za budućnost.

Glede vanjsko političkih tema razgovarali smo o istočnom Sredozemlju, Kini, situaciju u Bjelorusiji, odnosima između Armenije i Azerbejdžana. Tu su uglavnom najkraće da rezimiram stavovi upravo onakvi kakve ste i vidjeli u samom dijelu pismenoga izvješća, pa ne bih pretjerano o tome sada govorio nego bi rekao još nekoliko rečenica o onome što mi se čini važnijima, a to je prije svega rasprava sa vijeća 15. i 16. listopada, dakle prije nešto više od 2 tjedna gdje smo proveli prvu orijentacijsku raspravu o klimatskim promjenama i to radi smanjivanja stakleničkih plinova.

Kako bi se ostvarili ciljevi unije da postane klimatski neutralna do 2050. trebali bismo povećati svoje ambicije za nadolazeće desetljeće i ažurirati svoj okvir klimatske energetske politike.

U tom pogledu najvažniji dio zaključka odnosi se na prijedlog smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030.g.

Tu želim naglasiti da će sve države sudjelovati u dostizanju toga cilja, a to je upravo od najveće važnosti za budućnost našega kontinenta.

Tema klimatskih promjena svojom važnošću mora biti i ostati pri vrhu našeg prioriteta. To mislim i na nacionalnoj razini.

Prvobitni cilj koji smo postavili bio je da se do 2030. smanje emisije za 40%, govorim o onoj početnoj razini od 1990. U ovim okolnostima, brzo mijenjajućih okolnosti trebalo je pronaći put gdje ćemo pokazati veću ambicioznost i želju da to smanjene bude 55% do 2030. i puna klimatska neutralnost do 2050.g.

Europsko vijeće će o pitanju klimatskim promjena i o našem doprinosu u okvirnoj Konvenciji UN-a o promijeni klime raspravljati praktički stalno u godinama koje su pred nama.

Ovo vijeće se bavilo i odnosima sa Afrikom nakon što je sličnu raspravu provelo Vijeće za vanjske poslove i donijelo svoje zaključke upravo na zadnji dan hrvatskoga predsjedanja, mislim da je to bilo 30. lipnja, te smo naglasili snažno partnerstvo unije i Afrike kao kontinenta budućnosti, naglasili smo i sa aspekta Hrvatske važnost borbe protiv siromaštva, jačanja vladavine prava, jačanje upravljačkih sposobnosti, administrativnih kapaciteta, istaknuli pitanje nezakonitih migracija, podržali sveobuhvatan pristup usmjeren na korijene i uzroke nekontroliranih migracija, te sve posljedice koje ta tema nosi za stabilnost europskoga kontinenta.

Tada smo razgovarali i o trenutnoj i u tom trenutku situaciji sa pandemijom covida-19, vidljiva je puna ozbiljnost i odgovornost svih europskih lidera o ovoj temi nastoje se dogovoriti usklađeni napori na razini Unije, a pozdravila se i kvalitetna koordinacija koja je započela upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja, tu osobito mislim na redovite sastanke ministara zdravstva.

Teme koje su u ovom trenutku na stolu je pronalaziti pravi način usklađenog djelovanja i razmjene informacija i o propisima koji se odnose na karantenu, prekogranično praćenje kontakata, testiranje, privremena ograničenja neobaveznih putovanja. Dakako, pozdravljen je rad na razvoju i distribuciji cjepiva.

Još jednom smo istaknuli potrebu za pouzdanim postupkom odobravanja i praćenja izgradnjom kapaciteta za cijepljenje u Uniji te pravednim i cjenovno pristupačnim cjepivima.

Na zadnjem neformalnom sastanku koji je održan u četvrtak, dakle prije pet dana koji je održan putem video veze i o tome nemate pismeno izvješće zato što i prema trenutnim pravilima nismo ni u obavezi izvijestiti o tome, a jednostavno je bilo i prekasno za distribuciju, želim vam samo kazati nekoliko detalja. Ovaj koordinacijski sastanak je jedan u nizu koji se odnosi na covid-19, svijest kolega o ozbiljnosti situacije je vrlo visoka, dakle ona je zajednička, jedinstvena je, nema članice Unije koja ne shvaća ozbiljnost trenutne situacije.

Svjesni ovih izazova mi smo odlučili povećati napore putem Europskoga centra za kontrolu bolesti tzv. ISDS-a, a to uključuje informacije o kapacitetu primjerice intenzivnih jedinica u bolnicama. Predsjednika Komisije je predložila da Komisija uspostavi platformu na kojoj bi se okupili znanstveni savjetnici šefova država i vlada i razmjenjivali znanje te zatražili načine kako da se zajednički borimo protiv ovoga fenomena jer smanjenje širenja zaraze u jednoj zemlji srednjoročno ne znači da će ako negdje drugdje situacija nije pod kontrolom omogućiti dugoročnu stabilnost.

Upravo stoga razgovaralo se i o izradi europskoga okvira za antigenske testove te se razgovaralo o nužnosti međusobnog priznavanja testova, dakle trenutno imamo situaciju da se i ne priznaju međusobno antigenski testovi.

Komisija je mišljenja da je važno korištenje i mobilnih aplikacija za praćenje kontakata, prije svega preko zajedničkog europskog interoperabilnost sustava koji bi do kraja studenoga trebao obuhvatiti niz članica. Mi smo također u postupku priključivanja ovoj inicijativi.

Što se tiče daljnjih aktivnosti, konstatirali smo da lanci opskrbe moraju ostati otvoreni, to je vrlo važna poruka zajedništva na razini EU, također željeznički i pomorski promet, sve ono što nam omogućuje da logistika, nabava, pružanje onih ključnih usluga i dalje bude funkcionalna.

Sve ovo radi se kako bismo osigurali povjerenje u međusobne zaštitne postupke država članica, kako bismo za dobro svih nas i našega gospodarstva, tj. naših gospodarstava ostali što otvoreniji i povezaniji u sljedećim tjednima i mjesecima.

Mi smo iznijeli dva prijedloga na ovom sastanku. Prvi, da je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti pored sve ekspertize koju već sada pruža članicama u vezi s pandemijom ubuduće bude potpora svim članicama u razvoju zajedničkog modela za predviđanje mogućih izglednih scenarija dinamike pandemije, barem nekoliko tjedana unaprijed.

Ujednačena metodologija i znanstveno utemeljena predviđanja pomogla bi svim članicama Unije u donošenju pravodobnih i usklađenih i pogođenih mjera u suzbijanju širenja epidemije. Takav bi alat bio od velike koristi za sve članice, a naročito na naše gospodarstvo.

Također predložili smo i da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti razvije jedinstvene protokole po kojima bi sve članice Unije mogle provoditi serološka ispitivanja svog stanovništva kako se ustanovilo stvarno stanje dosadašnjih širenja epidemije u populaciji.

Naime, većina zemalja testira uglavnom slučajeve gdje imamo određenu sumnju na zarazu pa se uglavnom otkrivaju simptomatski slučajevi što je naravno važno, ali ne daje potpunu sliku. Nekoliko članica provodi nasumične serološke testove na reprezentativnim uzorcima populacije i na taj način dobiva možda kompletniju sliku o stanju zaraze. Takvim epidemiološkim ispitivanjima može se otkriti koji je dio populacije do sada bio zaražen, uključujući one asimptomatske slučajeve što je danas i dalje nepoznanica. Bez tih informacija nije moguće razviti precizan model predviđanja budućeg razvoja epidemije.

Ovi prijedlozi su pozdravljeni, a Europska komisija će vidjeti sa europskim centrom kako se i ove ideje mogu uzeti u obzir u daljnjim zajedničkim aktivnostima o suzbijanju epidemije.

Kada je riječ o pitanju od najvećeg značenja, a to je u konačnici dio rješenja, to je cjepivo koje je ključni alat u borbi protiv korona virusa, ono što je najbitnije da će svi građani EU pa naravno i Hrvatske koji se odluče cijepiti to cjepivo moći i dobiti, dakle to je izrazito važna poruka. Unija je sa nekoliko tvrtki sklopila sporazume o kupnji njihova cjepiva u odgovarajućim količinama. Ta cjepiva su sada u finalnim fazama testiranja.

Neovisno o tome koje će cjepivo od tih tvrtki biti odobreno od strane Europske agencije za lijekove kao sigurno i učinkovito, možemo biti sigurni da će i hrvatski građani dobiti cjepivo.

Prve doze bi trebale doći za koji mjesec, a masovnije cijepljenje bismo trebali imati ukoliko sve bude prema ovim trenutnim saznanjima tijekom proljeća. Već sada treba poduzimati pripremne radnje za ovakvu mogućnost.

Mi smo naravno na kraju, a to želim kazati, govorili i o u tom trenutku posljedicama terorističkih akata koji su se dogodili u Francuskoj. Dio naše rasprave bio je posvećen i toj temi, pa evo i ovaj puta još jednom u ime hrvatske Vlade želim izraziti solidarnost sa Francuskom za niz ovih terorističkih napada koji su se dogodili na njenom teritoriju, a naravno i sa Austrijom nakon ovoga napada koji se dogodio jučer u Beču.

U svakom slučaju očekujem daljnje intenzivne sastanke i konzultacije što fizičke, što video vezom ponajprije u vezi COVID-19, a onda naravno i o svemu onome što se odnosi na postizanje konačnog dogovora Komisije. Vijeća i Parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru te instrumentu iduće generacije za idućih 7 godina.

Hvala vam lijepa.

Zahvaljujem predsjedniku Vlade.

Imamo 17 replika.

Možete ostati ovdje predsjedniče.

Ali vidim da se kolega Bulj javlja.

Izvolite.

… /Upadica se ne razumije./…

Onda ostanite sjediti.

Izvolite. Ne radi.

… /Upadica se ne razumije./…

Samo malo.

Molim vas da vidimo sa službom zašto. Da li drugima isto ne radi?

… /Upadica se ne razumije./…

Ne rade nam uopće mikrofoni.

… /Upadica se ne razumije./

Odite onda tu za govornicu.

Samo molim vas, što?

… /Upadica se ne razumije….

Sabotaža, da.

Samo prije toga molim da se prebriše ova govornica. Prvo prebrisati govornicu da može kolega Bulj, a onda nakon toga da vidimo što je razlog zašto ne rade mikrofoni.

Čekaj, samo malo, Miro.

Jel' prebrisano? Je.

Aha, onda može. Može, može.

Evo može, vas neće korona, jel'?

… /Upadica se ne razumije./…

A već ste preboljeli? Dobro.

Hvala lijepo.

U ime Kluba Mosta tražim stanku od 10 minuta po pitanju Izvješća kojega je premijer ovdje iznio. Naravno da i mi u ime Kluba izražavamo sućut ljudima, narodu Francuske, a sada i narodu Austrije zbog ekstremizma i terorizma koji se događa na njihovome području zbog povećanja uvaženi premijeru islamizma vidimo da nam u ovome pitanju moramo što prije reagirati. Ne znam da li ste o tome pričali, da se napokon zatvore granice, da Hrvatska vojska dođe na hrvatsku granicu i da zaštiti naš teritorij od ekstremne islamizacije i ekstremista kao što se događa u drugim dijelovima Europe. To je naša obaveza prije svega i vaša ustavna obaveza, nadam se da ste sa svojima u Bruxellesu i dogovorili.

Međutim kada govorimo o jedinstvenom tržištu na kojemu ste raspravljali i digitalizaciji onda postavio bih nekoliko pitanja. Premijeru kakvo je to i vama svima i narodu, kakvo je to jedinstveno tržište gdje PG-e mreža u Njemačkoj Deutsche Telekom je morao platiti 2,17 milijardi eura.

U Republici Hrvatskoj njegova sestrinska tvrtka HT-e koristi to i nije platila kune. Nama ne trebaju milijarde kuna da uložimo taj novac, to nije jedinstveno tržište. Ako plaćaju u Njemačkoj 2,1 milijardu eura zašto se popustilo bez licenci HT-u da koristi to, kao prije svega građani Republike Hrvatske? Kao Klub tražimo jedinstvenost, jednakost svih što se tiče tržišta, pa po pitanju poljoprivrede također, po pitanju svih ostalih grana. Mislim da mi na tom jedinstvenom tržištu nemamo nikakve šanse.

… /Upadica Predsjednik: Hvala kolega Bulj./…

Hvala lijepo.

Stanka će biti odobrena.

Javlja li se još netko za stanku?

Ako ne, nastavit ćemo za 10 minuta, a do tada molim službe da vide što je sa mikrofonom i zašto ne rade. Nadam se da će biti sve u redu.

Nastavljamo znači u 15.05, u 16.05.

STANKA U 15.57 SATI

NASTAVAK NAKON STANKE U 16,08 SATI

Nastavljamo kolegice i kolege s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta. Predsjedniče Vlade molim vas da dođete za govornicu i da krenemo sa replikama.

Prvi je na redu poštovani kolega Hrvoje Zekanović.

Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, jednostavno pitanje. Koliko će nam biti viša članarina u EU u odnosu na period prije?

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa.

Vi znate da mi godišnje plaćamo nešto više od 400 milijuna EUR-a članarine, članarina će biti viša ne naša članarina, nego doprinos Hrvatske državnom proračunu. Mi smo to predvidjeli i u projekcijama za iduću godinu, precizni izračuni mogu ići za maksimalno još 100 milijuna EUR-a više.

Izvolite.

Hvala vam lijepa.

Što je kolega Zekanović, izvolite?